1.Osnovna problematika na koju kemija okolia daje odgovore:_ _Studija utjecaja ovjeka na okoli___ Razumijevanje oneienog okolia____ Koje kemijske vrste i u kojim koncentracijama su prisutne,_____ Utjecaji prisutnih kemijskih vrsta2.Strunjaci u podruju kemije okolia temeljem poznavanja razliitih pojmova iz podruja kemije i znanosti o okoliu odgovaraju na pitanja o tome to se dogaa s kemijskim vrstama u okoliu.___Za to je vano poznavati i razumjeti ope pojmove iz kemije ukljuujui razumijevanje kemijskih ravnotea, naine uzorkovanja u prirodi i mogunosti primjene analitikih tehnikaZato kemija okolia__-Zatita okolia nije danas samo nacionalni ve i globalni problem koji treba sustavno rjeavati kako bi se priroda i okoli ouvali za sadanje i budue generacije.___ Svakodnevno se susreemo sa sve veim promjenama u prirodi i okoliu koji nas okruuje i to u svim sferama: zrak, voda, tlo i hrana.____ Nae potrebe, ivot. navike i interesi, koje priroda neposredno ne moe zadovoljiti, neprestano rastu.____ Oslanjajui se na prirodu, stvaramo nove elemente i oblikujemo svoj okoli, razliit od prirodnog.___-Primjena u kontroli kvalitete vode, zraka i tla i utjecaj na hranu i ivot na Zemlji.______Npr. mjerenje razliitih parametarau uzorcima iz okolia:_ otopljeni kisik u vodi_ pH_ koncentracija tekih metala u tlu _ Utjecaj urbanog razvoja na vodu i tloKEMIJSKE RAVNOTEE pomau razumjeti razliite fenomene od unutarstaninog metabolizma, utjecaja kiselih kia do reakcija znaajnih za analitiku kemiju._ Metode analitike kemije moemo podijeliti na kemijsku analizu i fizikalne metode analize._ Dio analitike kemije koji se temelji na kemijskim reakcijama naziva se kemijska analiza, za razliku od fizikalnih metoda analize kod kojih analitiki signal ne nastaje kao posljedica kemijske reakcije._ Kod fizikalnih metoda analize prisustvo analita utie na promjenu nekog fizikalnog svojstva ( intenzitet svjetlosti, temperatura, tlak..)_ Kod kemijske analize signal je posljedica kemijske reakcije u kojoj uestvuje analit._ Za kvalitativnu i kvantitativnu kemijsku analizu znaajno je razumjevanje ravnotenih stanja u homogenim i heterogenim sustavima, kao i stabilno stanje, kojeg karakterizira prihvatljiva konstantnost koncentracija vrsta koje sudjeluju u razmatranom procesu.2. Kemijske ravnotee_ Reakcije koje se koriste u analitikoj kemiji malo kada su potpune. One se uglavnom odvijaju douspostavljanja ravnotenog stanja, kada se izjednaavaju brzine stvaranja produkata i reaktanata, odnosno uspostavlja se dinamika ravnotea.Konstanta ravnotee-algebarska jednadba koja opisuje odnos koncent. reakt i produka u ravnoteiStehiometrijska(koncentracijska)konstanta-Pomae u predvianju smjera i potpunosti kemijske reakcije_ _Za analitiku iskoristivost kemijske reakcije bitno je poznavati brzinu kemijske reakcije_ Spora reakcija s velikom konstantom ravnotee je analitiki neiskoristiva____ Ovaj nedostatak se prevladava upotrebom katalizatora. Katalizatori poveavaju brzinu uspostave ravnotee, ali se poloaj ravnotee pri tome ne mijenja..Termodinamika konsta, K0 umijesto molarnim koncentracija barata s aktivitetima vrsta u ravnotei____-S aspekta procjene analitike iskoristivosti neke kemijske u realnim uvjetima, kada kemijska vrsta osim u osnovnoj reakciji moe sudjelovati i u paralelnim reakcijama, od znaaja je uvjetna ili efektivna konstanta ravnotee koja se definira analitikim ili ukupnim koncentracijamavrsta u reakcijiKako kiselo-bazne ravnotee opisuju svijet u kojem ivimo?_ U svim kemijskim i biolokim procesima u prirodi , industriji___ U postupku kontrole razliitih kemijsko-tehnolokih procesa proizvodnje___ Kiselo-bazne ravnotee u organizmu bitne su metabolizam, procese razmjene kisika, pravilnu probavu_ __Kiselo-bazne ravnotee u tlu kontroliraju razmjenu hranjivih tvari, aktivnost mikroorganizamaArrhenius kis-Daje H+ vodi baza-Daje OH- vodi Kiselo-baznom ravnoteom nastaje sol i voda._Bronsted- Donor H iona Akceptor H iona Lowry Kiselo-bazna ravnotea je proces prijenosa protona._Lewis Akceptor para elektrona Donor para elektrona Kiselo-baznom ravnoteom nastaje koordinativna kovalentna veza.AUTOPROTOLIZA -Amfiprotona otapala podlijeu samoionizaciji ili autoprotolizi,ime nastaje par ionskih vrsta. Autoprotoliza je primjer kiselo/baznog ponaanjaKonstanta ionskog produkta vode omoguuje izraunavanje koncentracija [H3O+ ] i [OH- ] iona u vodenim otopinamapH-Sorensen je raunao negativan log koncentracije [ ]H+ i nazvao ga snagom vodika, pH.pH = - log [H+] Napravio je i pH skalu od 0 do 14.Relativna jakost kiselina i baza1. Definicija "jaka" ili "slaba" nema nikakve veze s korozivnou.a) "Jaka" = 100 % disocijacija (hidroliza) b) "Slaba" = 0 %2. Definicija reflektira sposobnost disocijacije kiseline/baze i nita drugo.3. Zapamtiti "jaka" kiselina/baza = velika vrijednost Ka i Kb(konstante za kisel i bazu ) c-koncentracija n-broj molova v-volumen u litrimaPrikaz ovisnosti pH o koncentraciji vodenih otopina jake kiseline i Samo u koncentracijskom podrujuod 10-6 do 10-8 potrebno je koristiti sustavnu metodu raunanja s ravnoteama.Ravnotee u vodenim otopinama slabih kiselina i baza :Sve slabe kiseline, ope oznake HA, disociraju predajui proton molekulama vode u skladu s ravnoteom: HA + H2O < >H3O++A- Koja se moe prikazati pojednostavljeno ravnoteom disocijacije: HA H+ + A-_Disocijacijski doseg odreen je pripadajuomkonstantom kiseline.

___Slabe baze ope oznake B u vodenim otopinamapreuzimaju proton od H2O u skladu s hidrolizombaze: B + H2O < >BH+ + OH-_Disocijacijski doseg odreen je pripadajuomkonstantom hidrolize, odnosno konstantom baze.

to je kiselina konjugiran kiselo/baznog para slabija,njezina konjug baza postaje jaa i obratno.TO SU PUFERI ?_ Otopine koje se opiru promjeni pH nakon dodatka male koliine (jake) kiseline ili (jake) baze ili prilikom razrjeenja_ Koriste se za odrati konstantan pH na eljenoj vrijednosti. ___ Vrlo znaajni u biokemijskim i kemijskim sustavima._ Pufer otopine sadre slabu kiselinu i njenu konjugiranu bazu, ili slabu bazu i njenu konjugiranu kiselinu._ Puferi nastaju mijeanjem-_-slabe kiseline i njene soli (s jakom bazom)---slabe baze i njene soli (s jakom kiselinom) i kada se -_--slaba kiselina djelomino neutralizira jakom bazom -_--ili se slaba baza djelomino neutralizira jakom kiselinom

Henderson-Hasselbalchova jednada_ pH pufer otopine odreen je konstantom kiseline i odnosom koncentracija baze i konjugirane kiseline u skladu s Henderson- Hasselbalchovom jednadbom:

Otopina pufera moe biti kisela, neutralna ili bazina, ovisno o poloaju uspostavljenih ravnotea:pH podruje pufera podruje unutar kojeg pufer ima efektivnu sposobnost opiranju promjeni pH __U praksi je pH podruje djelovanja pufera 2pH jedinice oko pKaZnaaj pH za ivi svijet__ pH je jedan od najznaajnijih kontrolirajuih faktora brzine i termodinamike biolokih procesa _ pH kontrolira cikluse duika i fosfora, dostupnost eljeza_ _Promjena pH za samo pola jedinine vrijednosti moe uzrokovati ozbiljna oboljenja__ pH tla je bitna za pravilan razvoj biljaka i postupke dohranjivanja_ _pH vodenog okolia je bitna za ivotne cikluse u ovom SustavuBiljke koje sadre antocijane su najei prirodni indikatori-hortezija.

NASTAJANJE KOMPLEKSA OSNOVNI POJMOVI_ Koordinacijski spoj koji nastaje reakcijom izmeu metalnog iona sa molekulima ili ionima koji na nekom od svojih atoma sadre slobodan elektronski par._ M + : L < > M L_ Ligand je ion ili molekula koji s kationom stvara kovalentnu vezu tako da daje par elektrona (koji je podijeljen izmeu liganda i kationa).NASTAJANJE KOMPLEKSA_ U otopini u kojoj su stvoreni uvjeti za nastajanje kompleksa uspostavlja se dinamika ravnotea kojapodrazumijeva trajan proces nastajanja i razgradnje kompleksa._M + L < >ML_U ravnotenom stanju brzine nastajanja i razgradnje se izjednaavaju

Obzirom na broj slobodnih elektrona ligandi mogu biti: mono-,bi-, tri-, tetra-, penta- i heksadentatni._ monodentatni ligandi; Cl-, F-, NH3, H2O, ..._ bidentantni ligandi; oksalat, karbonat--Unidentantni ligandi imaju jedno mjesto za vezivanje na centralni metalni ion --Kelatni ligandi sadre vie od jednog atoma koji se moe vezati na centralni metalni ion_Kompleksi koji nastaju s multidentantnim ligandima su mnogo stabilniji od kompleksa koji nastaju ureakciji s monodentantnim ligandima i nazivaju se kelatiKelatni spojevi izvori-PRIRODNI IZVORI :---dekompozicijom (raspadom) vegetacije razgradnjom velikih molekula-prirodne organske tvari i spojevi: huminske , fluvinske i amino kiseline---UMJETNi (sintetski ) kelatni spojevi: ----EDTA(natrijev etilendiamintetraacetat) koristi se za ienje i dekontaminaciju metalima zagaene opreme-------NTA (nitrilotrioctena kiselina) koristi se u deterentima kao zamjena za polifosfate----Polifosfati (H4P2O7 , H5P3O10) koriste se za mekanje vode (pipe i grijalice vode) i kao sastavni dio deterenataStabilnost Kompleka/Kelata-via vrijednost konstante k(konstanta nastajanja kompleksa)-stabilniji kompleks-kelati su stabilniji od kompleksa-Vii koncentracijski broj-manje stabilniji kompleks.PregledPravila otapanja SOLI_ Soli su openito topljivije u vruoj vodi__ (Plinovi su topljiviji u hladnoj vodi)__ Soli alkalnih metala su veoma topljive u vodi: NaCl,KOH...____ Amonijeve soli su veoma topljive u vodi:NH4Br, (NH4)2CO3 itd___ Soli koje sadre nitratni ion, NO3 su topljive u vodi____ Veina soli koje sadre Cl-, Br- and I- su veoma topljive uvodi osim soli koje sadre Ag+ iPb2+.____ Topljive su soli : FeCl2, AlBr3, MgI2 ..._ ___Netopljive su soli: AgCl, PbBr2 ..Otapanje SOLI postupak_ Soli su spojevi nastali ionskom vezom izmeu kationa metala (M)i aniona nemetala (A)._ Otapanje soli je heterogena ravnotea:_ MA(s) < > M+ + A-_ Molekule vode otimaju neke ione iz kristala soli (odnosno vrstetvari)_ Prvi korak, otapanje soli -disocijacija soli na ione._ Zatim ,Ioni iz vode sudaraju se sa kristalima soli koja ih povlai ponovo u kristal. (precipitacija)_ U odreenom trenutku brzine disocijacije i precipitacije e se izjednaiti._ Otopina je tada zasiena Dosegnuta je ravnotea.PRODUKT TOPLJIVOSTI Zbog male topljivosti vrste faze u istoj vodi ionska jakost je jako mala zbog ega vrijedi

Ksp oznaava konstantu(koncentracijsku) produkta topljivosti ili samo produkt topljivosti._Produkt topljivosti omoguuje raunanje topljivosti slabo topljive supstancije ili koncentracije iona taloga u zasienoj otopini pri razliitim uvjetima._ Poznavanjem produkta topljivosti moe se izraunati: _ kada e doi do taloenja,_ kada e taloenje biti potpuno,_ je li neko razdvajanje taloenjem mogue i sl. to dalje omoguuje analitiku primjenu slabo topljivih supstanci.

Topljivost ovisi o_ utjecaju (vika) istovrsnog (zajedn) iona_ utjecaju koncentracije elektrolita (ionsk jakosti) tj.stranog iona_ utjecaju paralelnih reakcija ::_kiselost _ravnotee nastajanja kompleksa_redoks ravnotee

Topljivost se moe smanjiti i pribliiti nuli uvoenjem visoke koncentracije zajednikog iona u otopinu._ Meutim iznad jedne odreene koncentracije zajednikog iona topljivost taloga se poveava._ Razlog je nastajanje topljivih kompleksa i/ili zbog poveanja ionske jakosti--Oksidakcijsko/Redukcijske Ravnotee --Kiselo-bazne ravnotee moemo objasniti kao prijenos protona_ Kemijske reakcije kod kojih se elektroni prenose s jednog reaktanta na drugi nazivaju se oksidacijskoredukcijskim reakcijama ili redoks-reakcijeDvije polureakcije Oks1+z e- < >Red1 ---- Red2< >Oks2+z e- zbrojno daju redoks reakciju Oks1+Red2< >Red1+Oks2 -Koja spontano tee u pravcu nastajanja slabijeg reducensa i oksidansa.__U redoks reakciji sudjeluju 2 konjugirana redoks para------Polureakcija je teorijski pojam. Polureakcija se ne moe dogoditi sama u otopini. Uz nju se uvijek odvija druga polureakcijaElektrokemijski lanak za mjerenje elektrodnog potencijala (za polureakciju Ag+ +e-< > Ag(s)___ELEKTRODNI POTENCIJALKao mjerilo oksidirajue odnosno reducirajue jaine nekog redoks para uzima se redukcijski potencijal redoks para odnosno elektrodni potencijal-Elektrodni potencijal je definiran kao napon lanka sastavljenog od odreene elektrode kao katode i standardne vodikove elektrode(SVE)kao anode.NERNSTOVA JEDNABAE=E0-standardni elektrodni potencijal-----R-Plinska konstanta ------T-temperatura u kelvinima(K)-----z-broj molova elektrona koji se pojavljuju u polureakciji za elektrodnu reakciju---F-Faradayeva konstanta------In-prirodni logaritamE=E0-

ATMOSFERA je zatitni plinoviti pokriva oko Zemlje. _ titi Zemlju od tetnih utjecaja: apsorbira infra-crveno (IR) zraenje koje emitira sunce ili reemitira Zemlja, te kontrolira temp._ Atmosfera je prirodna zatita protiv tetnog UV zraenje (ispod300 nm) izvor za CO2 za fotosintezu i O2 za disanje---- izvor duika za metabolizam bakterija i biljaka. atmosferom se voda transportira od oceana do zemlje._ Prosjean kemijski sastav atmosfere je: oko 78% duika, oko 21% kisika, oko 0,9 vol.% argona, oko 0,003% ugljikovog dioksida, dok ostatak ine: neon, helij, kripton, metan i vodik, Amonijak, ugljini dioksid, vodikov sulfid i ozon su u primjesama i vrlo promjenjivog sadraja.HIDROSFERA je zajedniki naziv za sve oblike vode na Zemlji to ukljuuje: oceane, mora, rijeke, jezera, izvore, rezervoare, ledenjake i povrinsku vodu._ 2% vode na Zemlji je zarobljeno u ledenjacima _ 97 % vode su oceani._ To je voda s velikom koliinom otopljenih soli, te je teko iskoristiva za uobiajenu upotrebu._ Samo 1% vode na Zemlji moe se upotrijebiti za razliite vrste ljudske djelatnosti.-Najvei problem je neravnomjerna raspodjela 1 % svjee vode upotrebljive za redovitu ljudsku djelatnost:50%-termoelekt, 30%-navodnavanje, 13% industrija, 7% domainstvaLITOSFERA-Povrinski Zemljin pokriva, pros. debljine 40 km u podruju kontinenta i 10-12 km u oceanskim podrujima_ Kontinentalna kora (granitna kora, Si Al)_ Oceanska kora (bazalna kora Si, Mg)BIOSFERA je sustav ivog svijeta na zemlji u interakciji s okolinom(atmosfera, hidrosfera, litosfera)_ Biosfera je veoma kompleksna te je podijeljena u ekosustave._ Biljke, ivotinje i mikroorganizmi koji ive ne zajednikom dobro definiranom podruju ukljuujui tlo, vodu i zrak ine jedanekosustav._ U svakom ekosustavu je dinamina ravnotea izmeu ivihorganizama i okolia definiranog fizikalnim karakteristikama. _ Ravnotee u ekosustavima se manifestiraju i mogu objasniti kao prirodni ciklusi (kruenje vode, kisika,duika, fosfora i sumpora)._ Ravnotena kruenja tvari u prirodi omoguuju razmjenu esencijalnih tvari za ivot, stabilizaciju i odrivi razvoj ivotnih procesa na Zemlji.KRUENJE VODE-Stalna izmjena vode izmeu povrinske vode (hidrosfera),atmosfere, tla (litosfera) i biljnog i ivotinjskog svijeta (biosfera)_ Isparavanje, nastajanje oblaka, padaline__Tlo i povrinske vode -voda isparava zbog utjecaja suneve topline__ isparena voda vrati se na Zemlju u obliku padalina__ Zadrava se na povrini kao povrinska voda i/ili kao podzemna voda__ Kapilarnim kretanjem podzemne vode dolaze u povrinske dijelove tla.__ Tu je preuzimaju biljke i ponovo metabolikim isparavanjem vraaju u atmosferu.__ Povrinske vode otjecanjem teku prema prirodnim rezervoarima vode, rijeka, jezerima, oceanima i morima__ ivotinje takoer uzimaju vodu i vraaju je u atmosferu metabolikim procesima.KRUENJE KISIKA__Kisik u atmosferi znaajno doprinosi procesima na povrini zemlje. Npr. djelovanjem kisika iz atmosfere sagorijeva prirodni plin {fosilna goriva} (metan)_ Aerobni organizmi uzimaju kisik iz zraka i koriste za razgradnju organske tvari_ Kisik se troi i zbog oksidacije minerala u tlu, -Procesom fotosinteze biljke vraaju kisik u atmosferu _ Gornji sloj atmosfere (stratosfe) sadri kisik u obliku O3(OZON). Ozon titi od tetnog UV zraenja._ Sav kisik u atmosferi porijeklom je od organizama kojima je fotosinteza osnova metabolizma. Ovo je osnovni dokaz znaaja fotosinteze za ravnoteu kisika u atmosferiKRUENJE DUIKA--Sloen proces koji se temelji na ravnotenim procesima izmjene duika iz atmosfere sa ivim organizmima na Zemlji, vezanog duika u tlu i vodi, te natrag u atmosferu.Fiksacija duika_ Duik iz atmosfere kemijski se vee u obliku amonijaka uz pomo bakterija i algi_ Bioloka fiksacija duika uz pomo jednostavnih organizama na korijenu biljaka._ Katalitiki proces prevoenja atmosferskog duika u oblik koji mogu iskoristiti biljke.Nitrifikacija: _ N(III)> N(V) _ Nitrosomonas _ Nitrobakterije_ Amonijevi ioni prisutni u vodi i tlu su oksidirani u aerobnom okoliu. Optimalan pH za nitrifikaciju je izmeu 6,5-8, te se napredovanje kemijske reakcija znaajno smanjuje kad je Ph manji od 6._ Znaajan proces jer biljke uzimaju duik u obliku nitrata. Redukcija nitrata:_ Djelovanjem mikroorganiza reducira se duik (nitrati) u odsustvu otopljenog kisikaDenitrifikacija_ Jedan nain denitrifikacije je proizvodnja plinovit duika. __ To je ustvari proces redukcije nitrata, potpomognut heterotrofnim bakterijama.__ Ovim procesom se plinoviti duik vraa u atmosferu.CIKLUS FOSFORA _ Za razvoj kostiju i zubi neophodan je fosfor.__ Organofosfati su esencijalni za podjelu stanica i formiranje stanine DNA i RNA._ _Biljke uzimaju topljive soli fosfata iz tla i prevode ih u organske fosfate.__ ivotinje uzimaju fosfate hranei se biljkama.__ Raspadom biljnog i ivotinjskog svijeta fosfati se vraaju u tlo. _ Mikroorganizmi iz tla ove fosfate u procesu mineralizacije ili biodegradacije prevode u topljive anorganske fosfate.CIKLUS SUMPORA:__U atmosferi se dogaa oksidacija vrsta koje sadre sumpor ( u niem oksidacijskom stanju) u sulfate. __ _ U vodi i tlu, sumpor je prisutan u anorganski i organskim vrstama ije oksidacijsko stanje moe biti od -2 do +6. ___ Ciklus sumpora povezuje razliite kemijske vrste u iju ravnoteu su ukljueni mikroorganizmi.__ Redukcija sulfata do sulfida bakterijama___ U vodenom okoliu bogatom organskim tvarima, sulfat sereducira:__ Nastali H2S je otrovan, neugodnog mirisa i moe uzrokovati velike probleme u kvaliteti voda.Oksidacija sulfida ( bakterijama, )___ Sulfid moe nastati raspadom organske tvari ili je prisutan kao sulfidni mineral u tlu i sedimentu. _ U aerobnim uvjetima sulfidi su nestabilni i lako se oksidirajuZAGAIVANJE je ljudskom djelatnou uzrokovano unoenje zagaivala (tvari i energije) u okoli koje uzrokuje tetne posljedice za iva bia i za ljudsko zdravlje, onemoguuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti, smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla te openito smanjuje opu ili estetsku vrijednost prirodnih ekosustava ili izvora dobara. Izvori (uzronici) zagaivanja nazivju se zagaivaima._ ONEIENJEM se naziva pojava neke tvari u okoliu u nekom odreenom mjestu, vremenu i koncentraciji, koja nije posljedica nekog trajnog stanja i koje ne uzrokuje tetu kaozagaivanje. Takva se tvar zove oneiivalom, a izvor (uzronik) je oneiiva.ONEIENJE (kontaminacija)-prisutnost neke strane tvari (oneiivala) u okoliu u koncentraciji ili nepostojanom obliku koji u kraem vremenu ne uzrokuje izravnu tetu za zdravljeljudi ili drugih ivih organizama. U sluaju da je koncentracija oneiivala vea od doputene ilije tvar u veoma opasnom obliku, govori se o zagaenju.TEHNOLOGIJA I OKOLI __Tehnologija podrazumijeva inovativnost i napredak._ Nove tehnologije su energetski uinkovitije i manje oneiuju okoli_Analiza ivotnog ciklusa_ __Ispitivanje kako proizvod utie na okoli,_ Od poetaka procesa proizvodnje kao sirovina, kroz obradu i proizvodnju do uporabe i konanog odlaganja. Ovo moe biti sloen proces.KEMIJA PRIRODNIH VODA_ _Kiselo-bazne ravnotee__ Ravnotee nastajanja (i otapanja) teko topljivih soli:-- Koliina otopljenih anorganskih soli ovisi o pH vode(karbonati)__ Redoks-ravnotee:--Sadraj organskih tvari u vodi ovisit e o redoks ravnoteama-najvaniji oksidans je otopljeni kisik-otopljeni kisik u vodi troi se na oksidaciju organske tvari biolo podrijetla-No,procesi redukcije organ tvari mogu se odvijati i bez kisika.__ Specijacija vrsta ovisit e o ravnotei nastajanja kompleksa_najvaniji oksidans je otopljeni kisikSUMPOR U PRIRODNIM VODAMA_ H2S otopljen u vodi moe se oksidirati djelovanjem bakterija do elementarnog sumpora ili do sulfata(H2S+2O2>H2SO4)_ Neke anaerobne bakterije mogu koristiti sulfate za oksidaciju organske tvari_ Ova ravnotea je posebno znaajna za morsku vodu u kojoj je koncentracija sulfata znaajno vea nego u ostalim vodama.PIRIT(Ispiranje kiselih stijena): FeS2, fools gold _ Pirit je netopljiv u vodi bez kisika;_ Kada povrinske vode bogate kisikom i nekim bakterijama dou u kontakt s piritnim stijenama pirit se otapa zbog reakcije oksidacije __Optimalano pH podruje za gornju ravnoteu: pH od 0 do 2 __ Kada je pH vode malo vei nastaje slabo topljiv Fe(OH)3 koji se taloi na rijeno dno i boji ga u crveno-smeeNajkiselije vode na svijetu:__ Richmond Mine Iron Mountain, Califonia, USA pH=3,6___ Jezera u blizini Ebeko vulkana u Rusiji pH = -1,7KISELO-BAZNE RAVNOTEE U OKOLIU_ _Heterogene i homogene ravnotee znaajneza okoli- Ugljina kiselina__ pH iste i oneiene kie_ _Kisele kie i okoli__ Utjecaj kiselo-baznih ravnotea na okoli___homogena ravnoteza topljivost CO2 iz atmosf. U vodi (kod racunanja topljivosti nekog plina u vodi uzima se u obzir i parcijalni tlak vode u atmosfri ii pri zadanoj temp.KISELE KIEKada se u uzorcima kie izmjeri pH < 5,65 to upuuje na porast kiselosti. Raunanje porastakiselosti iz promjene pH dovodi do pogrenih zakljuaka._ U uvjetima poveane kiselosti oborina ,poveana je [H+] zbog doprinosa HNO3 i H2SO4___pH oceana u podruju od 7,90 do 8,20 _ Uz obalu pH vrijednost moe biti 7,3Otapanje CACO3 u vodenom OKOLIUVoda jezera koja u kontaktu sa stjenama karbonatnog porijekla ima vei puferski kapacitet i uspjenije se opire promjeni kiselostiKisele kie utjecaj na vodeni okoli----Smanjuje se pH vode dok se poveava koncentracija iona Al(III) koji je otrovan za biljni i ivotinj svijet i raste koncentracija Al(III). Duine kiselineiz kiselih kia uzrokuju smanjenje razine kisika u vodi1