KAZNENO MATERIJALNO PRAVO

---- KAZNENO MATERIJALNO PRAVO----

SKRIPTA ZA PRAVOSUDNI ISPIT

(odgovori na pitanja, primjeri iz prakse)

Kazneni zakon (NN, broj 125/11, 144/12)

Dr.sc. Horvati / Novoselec: KP (Zg,2011)

Vlada RH: Konani prijedlog KZ-a (2011)

Ana Garai: KZ u sudskoj praxi (2009)kao 'temelj' ranije skripte (hvala svima()

VODI: ZELENO zakonski tekst; lila latinski izrazi Crveno nabrajanje; azzuro istaknuto; uto naslovi;Kosi tekst tamnoplave boje pojanjenja iz konanog prijedloga nadam se da e vam pomoi, kao i meni.

za eventualne pogreke se ispriavam. (dogaa se i najboljima ;) Sretno svima koliko vas ima!_____

KAZNENO MATERIJALNO PRAVO-----------------------------------------1. KAZNENO DJELOKazneni zakon ne daje definiciju kaznenog djela. U sutni radi se o ponaanjima za koja kazneni zakon propisuje kaznu. Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako povreuju ili ugroavaju osobne slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske i meunarodnim pravom da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. l. 1. KZ).Iz l.1. KZ/97 brisan st.2. (nunost i primjerenost jakosti), jer u se u njemu samo ponavlja ono to je reeno u st.1. (kazneno pravo kao ultima ratio). Povreivanje kao tei oblik treba staviti ispred ugroavanja. Pojam 'ponaanje' na ovom mjestu ne bi trebalo mijenjati pojmom 'radnja' (voljno ponaanje ovjeka) jer jasnije stavlja do znanja da obuhvaa i neinjenje.Kazneno djelo u materijalnom smislu je ponaanje ovjeka kojim se povrjeuju naroito vrijedna opa dobra odnosno vrednote bez kojih drutvo ne bi moglo opstati ili bi bila ugroena njegova sigurnost. Takva vrijedna pravna dobra Ustavom su oznaena kao najvie vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te ih odreuju kao slobodu, jednakost, potivanje prava ovjeka itd. Moe ih se podijeliti na ona kojima se titi slobodni razvitak pojedinca ( individualna ) i kojima se omoguuje zajedniki ivot ( univerzalna ).

Za materijalni pojam kaznenog djela potrebna je kvaliteta ljudske radnje. Neke vrijednosti ( npr. ivot i tjelesna cjelovitost ) tite se prijetnjom kazne od svih vrsta napada, ali kod mnogih to nije potrebno jer se dovoljna zatita postie u drugim granama prava. U tom sluaju prijetnju kaznom treba ostaviti samo za naroito opasne vrste napada na neko dobro ( npr. za neispunjenje ugovora je dovoljna graanskopravna odgovornost za tetu, ali ako je ono rezultat prijevarnog postupanja tada se radi o kaznenom djelu ).

Formalni pojam kaznenog djela je isto pravne naravi i sadran je u zakonu. On obuhvaa pravne pretpostavke kanjivosti koje su svojstvene svim kaznenim djelima. Da bi neka radnja bila kazneno djelo njome mora biti ostvareno bie kaznenog djela, mora biti protupravna i skrivljena. Upravo ta etiri obiljeja kaznenog djela (radnja, bie, protupravnost i krivnja ) ine formalni ili pravni pojam kaznenog djela.Bie kaznenog djela je ukupnost obiljeja kaznenog djela odnosno bie sadri ono to je tipino za to kazneno djelo.

Postoje etiri osnovna elementa koja su zajednika svim kaznenim djelima i koja se moraju ispuniti da bi u konkretnom sluaju postojalo kazneno djelo, a to su:

a) Radnja nije definirana zakonom. Predstavlja voljno ponaanje ovjeka koje dovodi do neke promjene u vanjskom svijetu. Radnja mora potjecati od ovjeka. Stoga su iz pojma kaznenog djela iskljueni svi uinci prirodnih sila i ivotinja. Takoer su iskljuene i ljudske ideje, namjere i dr., odnosno dokle dok god nisu realizirane, ma koliko tetne bile, ostaju izvan interesa kaznenog prava, jer ovjek dolazi u sukob s kaznenim zakonom tek kad pone u vanjskome svijetu ostvarivati svoje planove. via sila-vis maior,neodoljiva sila-vis absolutaAko ovjekovo ponaanje nije motivirano voljom, onda nije radnja u kaznenopravnom smislu (npr. refleksni pokreti i instinktivni pokreti, via sila). Radnje u kaznenopravnom smislu su one koje su dirigirane voljom : automatski pokreti (npr. vonja autom) ipak je angairana svijest / postoji faktor volje i impulzivne radnje.Radnja takoer mora biti predviena u zakonu kao kazneno djelo. Kazneno djelo se moe poiniti injenjem (povreda zabranjujue norme, npr. ubojstvo) i neinjenjem (povreda zapovjedne norme, npr. nepruanje pomoi osobi koja je teko ozljeena u prometnoj nesrei) ili ak kombinacijom injenja i neinjenja (npr. nesavjesno lijeenje ako se ne primjeni to se trebalo i primjeni neto to je pogoralo stanje). Radnja je obvezno, konstitutivno obiljeje kaznenog djela. Potrebno ju je utvrditi kod : 1. kaznenih djela injenja i kaznenih djela neinjenja

2. namjernih i nehajnih kaznenih djela

3. pokuaja i dovrenog kaznenog djela

4. kao in poinitelja ili in suuesnika

U pogledu radnje vaan je i kauzalitet, odnosno uzrona veza izmeu radnje i posljedice kao pretpostavka odgovornosti za posljedicu. Kauzalitet je sastavni dio opisa kaznenih djela. Kauzalitet se utvruje objektivno.

b) Protupravnost zahtjev da je za postojanje kaznenog djela uvjet da se radi o radnji koja je protivna zakonu. Nijedno ponaanje ne moe biti kanjivo ako nije protupravno. Protupravnost se odreuje zakonskim biem svakog pojedinog kaznenog djela, te protupravno moze biti samo ono sto je opisano u zakonskom bicu djela (uvjet da se radi o radnji koja je protivna zakonu). Formalna protupravnost ostvarenje bia kaznenog djela; materijalna protupravnost drutvena tetnost kaznenog djela.

Protupravnost = ostvarenje bia kaznenog djela ( pozitivni element ) + nepostojanje