kalendar gospine jubilarne godine 2015. · 5 uvodna riječ za kalendar događanja u godini jubileja...

300. OBLJETNICA SLAVNE POBJEDE POD SINJEM

UZ GOSPIN ZAGOVOR 1715.-2015.

KALENDAR GOSPINE JUBILARNE

GODINE 2015.Sinj 2015.

Sanctuarium et conventus O. F. M. Miraculosae Imaginis Dominae nostrae de Sinj – trecentesimum annum pietatis et cultus celebrantes (1715-2015)Uredničko vijeće: fra Ante Bilokapić, fra Gabrijel Jurišić,

fra Petar Klapež, fra Antonio Mravak

Glavni urednik: fra Gabrijel Jurišić

Odgovorni urednik: fra Petar Klapež

Tehnički urednik: Silvio Družeić

Izdavač: Franjevački samostan - Zbornik „Kačić“ Fratarski prolaz 4, 21230 Sinj Tel. 021/ 707 010 ili 825 019; Fax: 021/ 707 020 e-mail: [email protected]

Tisak: Jafra-print d.o.o., Solin

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU

UDK 232.931(497.5 Sinj)(041)

KALENDAR Gospine jubilarne godine 2014.-2015. : 300. obljetnica slavne pobjede pod Sinjem / <glavni urednik Gabrijel Jurišić>. - Sinj : Franjevački samostan - Zbornik "Kačić", 2015.

Summary.

ISBN 978-953-6640-68-3

1. Jurišić, Hrvatin Gabrijel I. Marijanska svetišta -- Hrvatska

151029084

ČUDOTVORNOJ GOSPI SINJSKOJMAJCI I ZAŠTINICI

ZA SVE MILOSTI UDIJELJENEKROZ PROTEKLA TRI STOLJEĆA

ČUVARI NJEZINA SVETIŠTA U SINJUI VJERNI NAROD

SRDAČNO ZAHVALJUJU

Sadržaj

UVODNA RIJEČ ZA KALENDAR DOGAđANJA U GODINI JUBILEJA – 300. OBLJETNICE GOSPE SINJSKE ................................................................... 5

JUBILARNO SLAVLJE VIŠESTOLJETNE VJERNOSTI I ODANOSTI .............. 7

TRI STOLJEćA OD MILOSNE POBJEDE I ZAHVALNOGA ŠTOVANJA GOSPE SINJSKE 1715. – 2015. ................................................................................. 9

KRATKA POVIJEST SVETIŠTA ČUDOTVORNE GOSPE SINJSKE ................ 11Dolazak u Sinj ........................................................................................... 11Crkva pod Kamičkom .............................................................................. 12Obnova Svetišta ........................................................................................ 16Zvonik Gospe Sinjske............................................................................... 18Čudotvorna Gospa Sinjska ...................................................................... 18

LOGO JUBILARNE PROSLAVE ............................................................................... 23

OBAVIJESTI .................................................................................................................. 25Ured za informacije .................................................................................. 25Liturgijski odbor ....................................................................................... 26Raspored svetih misa i ispovijedanja kroz devetnicu i na svetkovinu .... 27

KALENDAR DOGAđANJA U GODINI JUBILEJA .............................................. 29

Duhovno-liturgijska slavlja .................................................................... 29Hodočašća ................................................................................................. 29Hodočašća u Godini jubileja .................................................................. 35Sakrament pomirenja u Svetištu Gospe Sinjske ................................... 39Duhovne obnove ...................................................................................... 43Biblijske večeri .......................................................................................... 44Vjerske dimenzije na HIT radiju ............................................................ 46Svečana liturgijska slavlja ........................................................................ 48

Karitativno-humanitarno djelovanje ................................................... 51Caritas Gospe Sinjske .............................................................................. 51Fond Gospe Sinjske .................................................................................. 53

Kulturno-znanstvena događanja ........................................................... 55Međunarodni simpozij ............................................................................ 55Festival “Klape Gospi Sinjskoj” .............................................................. 56Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja

žrtve Drugoga svjetskog rata u Cetinskoj krajini ............................. 58Film o Svetištu Gospe Sinjske ................................................................. 59Zajednice u Svetištu i Župi Gospe Sinjske ............................................ 60Drama “Opsada Sinja 1715. godine” ...................................................... 60Izložba “S Marijom po svijetu” .............................................................. 61Knjiga o fra Petru Kneževiću .................................................................. 61Predstavljanje knjige o fra Anti Jadrijeviću ......................................... 62

Materijalni radovi ....................................................................................... 63Jubilarna medalja ...................................................................................... 63Misnice ...................................................................................................... 64Zlatna krunica ........................................................................................... 65Izgradnja crkve u Brnazama ................................................................... 67Reljefi fratara žrtava Drugoga svjetskog rata ....................................... 68Postaje Križnog puta na Sinjskoj tvrđavi ............................................... 68Fratarska grobnica – mozaik ‘Uskrsnuće’ .............................................. 70Staza Gospi Sinjskoj ................................................................................ 70

DODATAK..................................................................................................................... 74Molitva Gospi Sinjskoj za dobročinitelje ............................................... 74Molitva za posvetu župe .......................................................................... 75Molitva za Gospine štovatelje ................................................................. 76O, Gospe Sinjska (Jadrijević – Lešćan) .................................................. 78Gospe, sunčeva sjaja (Runje – Bosnić) .................................................. 80Zdravo, Majko Milosti (Mateljan – Marović) ....................................... 82Prijava za hodočašća Gospi Sinjskoj ...................................................... 84

5

Uvodna riječ za kalendar događanja

u godini jubileja – 300. obljetnice Gospe Sinjske

D raga braćo i sestre! Već tri stoljeća mladi i odrasli, očevi i majke, sklapaju ruke i mole pred licem naše Majke, Gospe Sinjske. Svjesni da je

Blažena Djevica Marija bila i jest naša sigurna obrana i zaštita, i mi dolazimo svojoj Majci zahvaljivati u radosti i s prošnjama u našim potrebama. Svakodnevno ovo svjedoči vjernička ljubav i hodočasnička pobožnost. Osobito naša ljubav prema Gospi Sinjskoj očituje se uz svetkovinu i na dan Velike Gospe – Marijina Uznesenja u Nebo. Naša ljubav i pobožnost prema Gospi rađa se iz njezine povezanosti i zajed-ništva s puninom Života – Isusom Kristom. Marija je Bezgrješna jer je Krist svet; Marija je na Nebo uznesena jer je Krist uskrsnuo. Susret s Marijom, Gospom Sinjskom, otkriva nam Kristov put prema nama i naš put Kristu, izvoru i punini života, put obnove našega osobnog, obiteljskog i društvenog života.

Ovogodišnja proslava Gospe Sinjske još je svečanija. Ponosni vjernici i građani Sinja, braća franjevci, čuvari svetišta Gospe Sinjske, Cetinska krajina, Splitsko-makarska nadbiskupija i čitava naša do-movinska Crkva, slaveći 300. obljetnicu najznačajnijega marijanskog

Tri sToljeća vjerni isusu i Mariji

6

svetišta južne Hrvatske, za ovaj jubilej zahvalna je prije svega našoj Gospi Sinjskoj te hrabrim svjedocima i braniteljima vjere.

Braćo i sestre, moj pozdrav svima vama, ujedno je i poziv mla-dićima i djevojkama, očevima i majkama, da po bogatom kulturnom programu i duhovnom sadržaju budete dionici slavne povijesti, ljud-ske hrabrosti i kršćanske vjernosti, kao i njezini svjedoci i proroci u sadašnjosti, za našu budućnost.

Ovogodišnje započeto korizmeno vrijeme, neka bude naša pro-dužena priprava za slavlje 300. obljetnice svetišta naše Gospe Sinjske, te ujedno priprava za konačni Veliki Jubilej i naše uznesenje u Nebo.

Gospe Sinjska, moli za nas!Pepelnica, 2015.

Mons. Marin Barišić nadbiskup i metropolit splitsko-makarski

7

Jubilarno slavlje višestoljetne vjernosti i odanosti

D ragi štovatelji Čudotvorne Gospe Sinjske! U ljudskim životima postoje posebne prigode kada se sa zahval-nošću prisjećamo prošlosti, slavimo sadašnjost, te se priprema-

mo za budućnost. Te posebne ljudske prigode slavimo kao rođendane, kao imendane, ali i kao značajne obljetnice, odnosno, jubileje.

U našem drevnom franjevačkom Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske, tom vrelu pobožnosti i čovjekoljublja kroz vjekove, u 2015. godini obilježavamo značajni 300. jubilej slavne pobjede Sinjana i Ce-tinjana nad nadmoćnim osmanlijskim neprijateljem, a sve uz pomoć i moćni zagovor Majke od Milosti – Čudotvorne Gospe Sinjske. Taj ćemo jubilej obilježiti i uveličati brojnim duhovnim, humanitarnim i znanstveno-kulturnim sadržajima. Veliki je privilegij, u jubilarnoj godini, biti uključen i imati na bilo koji način udjela u pripremi do-gađanja i zahvalnih molitvenih slavlja, Gospi u čast. Znajući, koje smo sve milosti, kao pojedinci i narod, primili od Gospe, kroz duga i često mučna minula vremena, te uvjereni da će nas Ona jednako tako budno pratiti do konca našeg života, želimo joj, svime što priprema-mo, zahvaliti na svim dosadašnjim darovima i preporučiti se za nove milosti. Činimo to u svoje ime ali i u ime svih onih koji su, bilo kada i bilo gdje, u Domovini i u tuđini, po njezinu majčinskom zagovoru, iskusili ljubav, naklonost i dobrotu, ili se tome još nadaju.

U jubilarnoj godini slavimo i činjenicu višestoljetne vjernosti i odanosti naših predaka Bogu i Gospi. Bosih i krvavih koljena, brusili su Gospini štovatelji kroz stoljeća tvrdi kamen u podnožju njezina


8

oltara, dok su joj iznosili svoje molitve i zahvale. Ta nas vjera, naših očeva i majki, izaziva i potiče da i mi, kao djeca ovoga našeg nemirnog vremena, nastavimo slijediti njihove korake i primjere, puni pouzdanja u Gospu, najvjerniju odvjetnicu i pomoćnicu kršćana.

Kao provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, čija braća ponosno čuvaju i razvijaju bogati polog vjere pohranjen u jedinstvenom sjećanju sinjskog Svetišta, s ponosom se i zahvalnošću osvrćem na sve one pojedince, fratre, časne sestre, žene i muževe iz naroda Božjeg, koji su u prošlosti svojim radom doprinosili širenju Gospine slave i radili na dobrobit braće ljudi.

Hvala živima i pokojnima, bivšim i sadašnjim upraviteljima Gos-pina Svetišta u Sinju na predanom i zauzetom radu u širenju Božje slave i ljudskog napretka! Hvala onima koji su časnu povijest sinjskog samostana ovjekovječili riječju, pjesmom i dobrim djelima! Hvala našim profesorima i mučenicima!

Hvala tolikim našim mjesnim nadbiskupima, gvardijanima, župni-cima i kapelanima, ispovjednicima, zborovođama, članovima i članica-ma svih župnih zborova, ministrantima, jer su svi oni ugradili dio sebe u prelijepi mozaik vjere, koji je stvoren pod okriljem Gospina štovanja.

Ovim putem, pozivam sve vas, braćo i sestre u Kristu, koji ćete do-biti u ruke ovu knjižicu s prigodnim programom, a preko vas i sve vaše bližnje, da u jubilarnoj godini sinjskog Svetišta, budete dionici brojnih duhovno-liturgijskih slavlja, znanstveno-kulturnih događanja, kao i svih humanitarno-karitativnih akcija, kojima želimo obilježiti ovaj jubilej, sjećajući se prošlosti i nadahnjujući se u sadašnjosti i budućnosti.

Sa željom da nam ova jubilarna godina, preko molitve i Gospina zagovora, donese obilje Božjeg blagoslova, zdravlja, sreće, mira, kao i novu životnu nadu i vjeru u mogućnost duhovne, moralne, kulturne i gospodarske obnove našeg hrvatskog naroda, sve vas od srca poz-dravljam i svima čestitam Gospin i naš vjernički jubilej!

U Splitu, na blagdan Svijećnice A. D. 2015.

fra Joško Kodžoman provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja

9

Tri stoljeća od milosne pobjede i zahvalnoga štovanja Gospe

Sinjske 1715. – 2015.

D ragi štovatelji Čudotvorne Gospe Sinjske! Obljetnice velikih događanja u povijesti Crkve i naroda, kao i istaknutih osoba, uvijek su posebna prigoda da sadašnji nara-

štaj iskaže svoju iskrenu zahvalnost svemogućem Bogu za dobrotu i konkretni događaj ili osobu, da ih ponovno vrednuje, da se zapita za svoju odgovornost u konkretnom trenutku i da planira što treba sada učiniti za bolju i sretniju budućnost.

Na Svetkovinu Velike Gospe 2014. otvarili smo vrata tristote obljetnice od milosne Gospine pobjede nad Osmanlijama, koja se dogodila davne 1715. godine ovdje u Sinj, a koju ćemo na nacionalnoj razini proslaviti 2015. godine na blagdan Velike Gose.

Svaki jubilej u sebi nosi tri bitne stvarnosti u ljudskom životu a to su: ponos, odgovornost i zahvalnost.

Svi mi koji smo rođeni u Cetinskoj krajini posenbno smo ponosni što nam je sam Bog podario našu nebesku Majku, koju posebno od milosne pobjede pod Sinjem 1715. častimo pod nazivom Čudotvorna Gospa Sinjska. Već tristotine godina Sinj i Cetinska krajina ponosi se tim Božjim darom.

U svakom jubileju sinjski franjevci čuvari Svetišta zajedno s vjer-nim pukom Cetinske krajine predali su nam vrijednosti koje su ostale kao trajni znak osobite zahvale Bogu i Gospi za primljene milosti.


10

U jubilarnoj 300. godini te milosne pobjede nad Osmanlijama Gospa nas još više unosi u otajstvo našega života. Stavlja nas u ozračje proslave u kojoj nam Blažena Djevica svijetli kao najljepši plod ljud-ske suradnje s Bogom. To je plod Božje ljubavi i ljudskoga predanja objavljujući što je Bog pripravio onima koji ga ljube.

Zato su svi Cetinjani, a posebno mi fratri kao nosioci ove 300. obljetnice pred Bogom i Gospom odgovorni da ovaj dar Neba na što dostojniji način proslavimo, u svakidašnjem životu svjedočimo i pre-nesemo ga na diku i ponos slijedećim pokoljenjima Cetinske krajine i cijele Domovine Hrvatske.

Fratri sinjskog samostana s našim o. Nadbiskupom i o. Provin-cijalom kao i braća iz cijele naše Provincije i mnogi štovatelji Gospe Sinjske iz domovine i inozemstva već su nekoliko godina razmišljali o tom velikom jubileju i predlagali su što bi trebalo poduzeti i ostvariti. Sve što se tiče liturgijskih slavlja i kulturnih zbivanja sadržano je u ovom priručniku..

Sva naša liturgijska i kulturna slavlja u ovom velikom jubileju preporučimo i stavimo u ruke naše Nebeske Majke, Čudotvorne Gospe Sinjske. Molimo Majku Mariju da ti duhovni, kulturni i mate-rijalni programi pomognu da mi svećenici pod vodstvom našega o. Nadbiskupa i o. Provincijala s pukom Božjim u našoj Nadbiskupiji i u cijeloj Crkvi u Hrvata, zajedno sa svim hodočasnicima i sudionicima slavlja, kao i svim ljudima dobre volje, u ovomu jubileju što se više približimo Gospodinu Bogu, kako nas potiče Majka Marija riječima koje je izrekla slugama u Kani Galilejskoj: “Učinite sve što god vam rekne moj Sin.“ (usp. Iv 2, 5).

“Uđimo s hvalama na vrata njegova, u dvore njegove s pjesmama. Hvalimo ga i ime njegovo slavimo dovijeka!”

Svim hodočasnicima želim iskrenu dobrodošlicu uz Božji blago-slov i moćni zagovor naše nebeske Majke Čudotvorne Gospe Sinjske.

fra Petar Klapež gvardijan i upravitelj Svetišta

11

Kratka povijest Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske

Dolazak u SinjBježeći pred Turcima, franjevci iz Bosne i Hercegovine (Rame,

Šćita, Prozora, Bugojna, Kupresa, Tomislavgrada, Livna...) dovedoše brojno pučanstvo u listopadu 1687. godine i naseliše Sinj i Cetinu. Razmjestivši narod po Cetinskoj dolini i Zagori, preko Dugopolja i Klisa stigoše u Split. Gradska uprava im dodijeli staru benediktinsku opatiju na Sustipanu. Godine 1692. tursku mošeju na današnjem groblju sv. Franje pretvoriše u crkvu sv. Franje, a uz crkvu sagradiše i mali samostan. Kad je samostan bio gotov, fratri se povrate iz Splita u Sinj. Jedan dio fratara nastani se u novosagrađenom samostanu, a nekoliko njih u kuli bega Sultanovića u Čitluku. Svetu sliku Majke od Milosti nisu odmah donijeli sa sobom, nego su je povjerili fra Anti Pletikosiću da je u Splitu čuva, a kad završe građevinski radovi da je donese u Sinj. I kad je došao taj dan, fra Ante ju je nosio - pješačeći po noći prečacima, a da nitko nije ni slutio da nosi svetu Sliku. To je najstarija i najdulja procesija sa Slikom “Majke od Milosti”. Kad je stigao na Radošić, dojavi fratrima, a oni skupiše obližnji puk, iziđu u procesiji pred sv. Sliku, i s velikim veseljem, molitvom i pjesmom doprate je do crkvice sv. Franje. Stave je na skromno pripremljeni oltarić da je vjernički puk može gledati, slaviti, zazivati, moliti. I tako se konačno sv. Slika nakon mnogo godina skrivanja i selidbe nastani u Sinju. Glas da je Gospina slika donesena u Sinj brzo se proširi i uskoro iz okolnih mjesta započeše hodočasničke procesije.


12

Crkva pod KamičkomMjesto na kojem se nalazio samostan i crkvica na groblju sv. Franje

nije bilo prikladno za Marijino svetište. Stoga su fratri molili mletačke vlasti da im dodijele novo mjesto gdje bi mogli graditi svetište i samo-stan, i tako ishodiše nenastanjeni ravničarski prostor ispod Kamička. Pokretač ovog projekta bio je gvardijan fra Pavao Vučković, jedan od najsposobnijih, najučenijih i najutjecajnijih franjevaca u drugoj polovici 17. i prvoj polovici 18. stoljeća.

Tek nakon posredovanja splitskog nadbiskupa Cosmija, koji se pismom od 8. rujna 1697. godine obratio mletačkim vlastima, isho-đene su potrebne dozvole za gradnju. San fratara počeo se ostvarivati. Nacrt je izradio arhitekt Antun Benoni. U veljači 1698. godine fra Pavao sklopi pogodbu sa zidarskim majstorom Ivanom Macanovićem,

Pogled na Gospin grad prije više od jednoga stoljeća

300. oBljeTniCa slavne PoBjeDe PoD sinjeM uZ GosPin ZaGovor 1715.-2015.

13

rečenim Ragužaninom, da gradi crkvu i samostan. Crkva je bila duga 27,5 metara, a široka 15 metara. Imala je pet kapela, sa svake strane po dvije i jednu iza velikog oltara. U velikoj kapeli iza oltara bio je i svećenički kor, a ispod kora kripta za ukop redovnika. U crkvenoj lađi nalazili su se grobovi za pokapanje vjernika. Samostan je trebao biti uz crkvu četvrtastog oblika s dvorištem (kloštrom), trijemom i bunarom u sredini.

Pripreme su krenule dobro, ali su uskoro nastupile nove nevolje. Mustaj-paša Daltaban u listopadu 1698. godine prijeđe Cetinu i udari na Čitluk. Fra Pavao Vučković se sa sedmoricom fratara našao u Sulta-novićevoj kuli iz koje su Turcima pružali otpor. Barut im se u kuli zapali i raznese kulu, a oni pokušaše

Virgil Meneghelo Dinčić, Opsada Sinja 1715. godine

Fra Pavao Vučković (+1735.), graditelj Crkve i Samostana, idejni i stvarni

“otac” Grada Sinja


14

bijegom spasiti glavu. Svi osim fra Pavla izginuše, a njega Daltaban kao uznika odvede u Bagdad.

Početkom 1699. godine, dok je fra Pavao još bio u uzništvu, po-stavljen je temeljni kamen novom svetištu i samostanu pod Kamičkom. Nedostatak novca i stalna opasnost od Turaka usporavali su radove. Fra Pavlovim povratkom iz uzništva 1703. godine stvari su krenule mnogo bolje. U siječnju 1705. godine Senat je odredio pomoć koja će se izdvajati od desetine, a opći providur je odobrio da se tijekom deset godina, od 1705. do 1715. godine, za gradnju izdvaja trećina od desetine iz Cetine.

Samostan pod Tvrđavom izgorio je 1715. Fratri nisu imali kamo te useliše u nedovršeni samostan pod Kamičkom, a i sliku Majke od Milosti prenesu u novu crkvu. I kad su se svi ponadali boljim i mir-nijim danima, evo nove nevolje.

Bitka pod Sinjem 1715. godine, koju je dao izraditi Pavao Despotović, sudionik bitke, i darovao je sliku svojoj Župskoj crkvi u Omišu


15

Na svetkovini Triju Kraljeva 1715. godine stiže vijest u Sinj da su Turci navijestili rat Mlečanima. Na Prologu 23. srpnja 1715. godine tri puta puče mali top, prangija. Bijaše to znak naše straže da je turska vojska krenula iz Livna. Serašćer Mehmed-paša, poturica ćelić, s mno-gobrojnom vojskom (prema nekima 60.000) prijeđe preko Prologa. Od fratara neki pođoše u Split, a fra Pavao s još šestoricom, uzme sliku

Crkva Gospe Sinjske


16

Majke od Milosti, spremi je u sanduk i s njom se skloniše u Tvrđavu, u kojoj se nalazila kršćanska posada od 700 branitelja. Turci na prijevaru osvojiše Vrliku, a nakon žestokog otpora i Otok na Cetini i utabore se pod Sinjem. Novu crkvu pod Kamičkom zapališe 8. kolovoza. Sve je u njoj izgorjelo, ostadoše goli zidovi.

Juriš na Sinj započeo je 8. kolovoza. Topovima su neprestano tukli, a zidine su počele popuštati. Dana 14. kolovoza 1715. godine bio je opći juriš. Kroz to vrijeme fratri, žene, djeca i ostali koji ne bijahu za borbu, molili su pred Marijinom slikom za pomoć. I Bog je pomo-gao. Marija je dala takvu hrabrost braniteljima da se viteški braniše, obraniše i pobjediše. Neprijatelj je bio odbijen i savladan. Izjutra, na blagdan Velike Gospe, nijednog Turčina nije bilo pod Sinjem. Kao spomen na slavnu Gospinu pobjedu igra se u Sinju viteška igra Alka.

Obnova SvetištaPoslije slavne pobjede fratri su nastojali što prije osposobiti crkvu

pod Kamičkom. I već je 1721. godine ponovo pod krovom. Željeli su prenijeti i Gospinu Sliku, ali se tome usprotiviše časnici i vojnici u Tvrđavi. Fra Pavao odlazi u Veneciju do samoga dužda. Čuvši zašto je došao, dužd izda naredbu generalu Dalmacije Diedu da se Gospina Slika preda redovnicima. Ovaj odmah javi sinjskom providuru Semi-tekulu neka se postupi po duždevu nalogu. Nije bilo druge, i fratrima je dopušteno da uzmu svetu Sliku. U Tvrđavi je najprije otpjevana sv. misa, a onda u procesiji svetu Sliku donesoše u novu crkvu. Fra Petar Filipović, koji je bio nazočan kad se sveta Slika prenosila, veli: “Da je tada vidit plač oni koji bijahu u gradu, i onoga puka, koji bijaše na dvoru, prvi plačući od žalosti, a drugi od velike radosti, istinito kamen bi proplakao.” I tako je Marijina slika donesena u novu crkvu pod Kamičkom, stavljena na oltar na kojem bdije do dana današnjeg.

Gospinu crkvu i dalje je trebalo popravljati i uređivati. Veliku promjenu doživjela je 28. studenoga 1769. godine kad je Sinj i njegovu okolicu zahvatio neobično jak potres.


17

Nastradala Gospina crkva vapila je za temeljitim popravkom. I sam stari nacrt znatno je izmijenjen. Kapele na južnoj strani su sru-šene, a na sjevernoj strani zazidane. Crkva je dobila jednostavan oblik pačetvorine. U lađi se nalazio glavni oltar, iza njega kor. Na mjestu starog oltara, koji i nije bio dolično prijestolje Majke od Milosti, 1795. godine postavljen je novi, barokni, mramorni oltar. Pri dnu oltara ostavljen je i prolaz da vjernici mogu hodom ili klečeći obići oko Gospina oltara. Postavljene su i dvije ploče na ulazima dvaju prolaza. Desna je napisana na latinskom, a lijeva na talijanskom jeziku. Na desnoj piše (u prijevodu):

“Bogorodici Majci milosti, koju su fratri kao bjegunci od strašnoga turskog nasilja 1687. godine iz Rame donijeli. Stanovnici Podvaroša i Sinj-ske krajine, izvršujući zavjet kada je uokolo vladala kuga 1764. godine, za providura blage uspomene preuzvi-šenoga Leonarda Balbija, ovaj oltar od temelja počeše graditi i potom završiše 1795. godine.”

Godine 1798. postavljen i novi strop na Gospinoj crkvi. Time su završeni i radovi oko uređenja u 18. stoljeću.

U 19. i 20 stoljeću Gospina je crkva više puta obnavljana, poprav-ljana, ali se stil gradnje nije mijenjao. Crkva je jako stradala u Drugom svjetskom ratu. Ono najnužnije na crkvi za službu Božju popravljeno je 1945. godine, a temeljite obnove Gospina Svetišta učinjene su 1975. i 1976. godine te od 2000. do 2003. Zvonik Gospe Sinjske


18

Zvonik Gospe SinjskeUz crkvu je sa sjeverne strane 1775. godine bio izrađen mali zvonik

od domaćeg kamena. Malen, neugledan nije bio ures Svetištu, pa je trebalo sazidati novi, primjereniji Svetištu. Nakon mnogo nevolja, mo-lbi i dogovora bi obznanjeno Sinjanima da će temeljni kamen novom zvoniku biti položen i blagoslovljen 19. srpnja 1896. godine. Splitski biskup K. Bonefačić blagoslovio je 25. rujna 1927. godine četiri nova zvona (A-FIS-E-D) poznate mletačke radionice De Poli iz Vittorio Veneto, a 3. listopada iste godine i novi, krasni 43,5 metara visoki zvonik, najljepšu građevinu Sinja do dana današnjega.

Čudotvorna Gospa SinjskaNajvrjednije što Sinj i Cetinski

kraj imaju jest Čudotvorna slika blažene Djevice Marije – Majke od Milosti. Slika se može ubrojiti među najljepše slike što ih je stvorila kr-šćanska umjetnost. Naslikana je na platnu: 58 cm je duga, 44 cm široka, a ne prikazuje cijeli lik Majke Božje nego samo poprsje. Glava je bla-go nagnuta prema lijevom ramenu. Čelo joj je visoko, a oči uprte prema dolje. Blago rumenilo prelijeva joj desni obraz, a vidi se i malo vrata. Ispod koprene nazire se tamnoke-stenjasta kosa. Poviše glave preba-čena je dvostruka koprena: gornja koja je svijetlozelene boje podšivena blijedožutom podstavom i spušta se niz leđa sve do dna slike, i donja tamnopepeljaste boje, vrlo prozirna i Slika Gospe Sinjske (bez nakita)


19

Slika Čudotvorne Gospe Sinjske sa zavjetnim darovima i srebrenim okvirom (1766.)


20

u lijepim se naborima savija oko ramena i gornjeg dijela prsiju, a kroz nju se nazire uho. Lice je blago, malo sjetno, ali ljupko i dojmljivo. Oko glave je velika svijetla, nenametljiva aureola nagnuta prema položaju glave. Naslikao ju je nepoznati mletački slikar, ali se ne zna točno kada. Fra Stanko Petrov misli da je naslikana u 16. stoljeću.

Nakon obrane i slavne pobjede 1715. godine časnici i vojnici skupiše 80 cekina i dadoše skovati u Veneciji zlatnu krunu ukrašenu viticama i anđeoskim glavicama kojom će okititi Marijinu sliku. Na njenom dnu upisaše: In perpetuum coronata triumphat (Zauvijek okru-njena slavi). Tom krunom svečano ju je nadbiskup Cupilli okrunio 22. rujna 1716. godine. Zbog tog dodatnog uresja, od Marijine slike danas se vidi samo lice i maleni rub koprene. Sve je drugo prekriveno zlatom i biserjem. Na glavi je kruna od suhoga zlata. Sa strane i spri-jeda urešena je zlatnim lancima, kolajnama, naušnicama, prstenjem, križevima i drugim nakitom. Na sredini prsiju su tri velika srca. Ispod vrata lijepo pletena mrežica od mnogo zrnaca sitna bisera. To su darovi pobožnih vjernika Majci Mariji za primljene milosti. Godine 1748. pozlaćeni drveni okvir, jednostavan i skroman, zamijenjen je novim srebrnim, izrađenim u Mlecima.

Sve ovo ima i povijesnu konotaciju. Među ostalim i to što su Hrvati kroz stoljeća bili na vjetrometini pa su, pored svoje vlastite snage, trebali i dodatnu pomoć. Na braniku zapadnoeurpske kulture i civilizacije oslonjeni su, prije svega, na Marijinu pomoć. Marija je našim pređima bila pomoć, snaga i utjeha. Najblistavije svjedočanstvo Marijine zaštite u dugotrajnom ratovanju s Osmanlijama višeputno je potvrđena Marijina pomoć. Upravo takvo je i štovanje Čudotvorne Gospe Sinjske koji je nastao za vrijeme konkretne borbe, postupno se učvrstio i raširio. Fra Petar Filipović ističe, kako je Božja providnost na poseban način čuvala Sliku Majke od Milosti. Ramski je samostan četiri puta paljen, ali Slika nikad nije nastradala, nego je uz sve nepogo-de što su ih doživljavali fratri i samostan, odolijevala “…zlobi nekrsta, bijesu janjičara i sili vatre.“ Nije stoga čudo da se već u Rami istinski štovala. Isti Filipović ističe da je posebno opće štovanje Gospine Prilike


21

Fratri skidaju sliku na Vigiliju i Veliku Gospu za nošenje u procesiji


22

započelo s neobičnim čudesnim događajima. U drugoj polovici 17. stoljeća u ramskom samostanu za svećenika se spremao jedan dječak Mialjić. Došlo je vrijeme redovničkog oblačenja, ali on je bio sitna stasa da nije mogao obući fratarski habit. Htjedoše ga otpustiti i vratiti kući. On sav utučen ode pred sliku Majke od Milosti i molitvom za-traži pomoć. I Marija je pomogla. Mialjić je narastao, obukao fratarski habit, dobio ime fra Ivan te je postao “redovnik vridan i kripostan”. To se čudo pročulo nadaleko. Od tog vremena stali su redovnici i vjernici svetu Sliku štovati, a Bog je po njezinu zagovoru obilno dijelio milo-sti. Povijest Čudotvorne Gospe Sinjske, stoga, nije ništa drugo nego povijest njezinih milosti što ih je hrvatskom vjerničkom puku obilno isprosila, a on Njoj sinovski zahvaljivao.

Nakon obrane grada i slavne pobjede 1715. godine naši pradjedovi učiniše zavjet: Na dan Marijina Uznesenja sa svetom Slikom ulicama grada Sinja hoditi, vitešku igru Alku trkati i slavlje slaviti.

Fra Mirko Marić

Dekret pape Benedikta XIV. kojim je udijelio potpuno oproštenje svim vjernicima koji hodočaste za blagdan Uznesenja Bl. Dj. Marije u Sinju (Rim, 25. rujna 1752.).

23

Logo jubilarne proslave

U povodu obilježavanja jubi-larne 300. obljetnice slavne pobjede pod Sinjem uz Gos-

pin zagovor izrađen je logo tako da prikazuje bitne elemente slavnih događaja iz povijesti Sinja i Cetinske krajine u kojima je Gospa odigrala ključnu ulogu. Zato njezin lik zau-zima središnji dio loga, s krunom i dijelom zavjetnih davora, čija zlatna boja označava neprolazna, vječna dobra što se vežu uz Gospinu ulogu kraljice i majke i pobjede nad zlom. Isto tako, kruna je povezana s Tvr-đavom, mjestom koje su branitelji branili, a Gospa obranila te su u zahvalu dali okruniti njezin lik. Tri velika zlatna srca su izraz ljubavi Božje prema nama i naše ljubavi prema Bogu, bližnjima i Domovini. Crvenom su bojom sa strana istaknute godine 1715. i 2015., a crvena boja označava život, ljubav i žrtvu. One su povezane s krunicom, tj. stalnim molitvama našeg hrvatskog naroda upućenim Gospi kao zagovornici i posrednici Božje milosti. Na krunicu je zato položena zlatna brojka 300 - oznaka jubileja, u kojoj je križ - znak i temelj naše vjere, oslonjen na niz crveno-bijelih kvadratića, na čijem je kraju, u desnom kutu, stavljena alka u dinamično položenom kvadratnom

Logo


24

okviru, otvorenom s desne strane simbolično naznačujući otvorenost budućnosti, kao i dio desne donje strane loga. Alka je nerazdvojna od čašćenja Gospe. Ta se viteška igra tradicionalno organizira kao spo-men na Gospinu pobjedu, a podsjeća i nove generacije na hrabrost, domoljublje i herojstvo pradjedova, povezanih s franjevcima, te tako simbolizira slobodu.

Podloga koju čini niz crveno-bijelih kvadratića, simbola našeg narodnog bića, povezana je sa zvonikom, koji se visoko uzdiže i svo-jom vertikalom pokazuje prema nebu. S desne je strane podignuta trobojnica te su ova dva paralelna elementa (zvonik i trobojnica) simboli našeg identiteta - hrvatskoga i kršćanskog, u kojem Gospa ima nezaobilaznu ulogu.

Ivan Grgat

Zahvalno slavlje na Gospinu Gradu

25

ObavijestiUred za informacije

U povodu obilježavanja 300. obljetnice slavne pobjede pod Sinjem uz Gospin zagovor, Franjevački samostan u Sinju osnovao je Odbor za medije koji će najavljivati i pratiti događanja u svezi obljetnice. Predsjednik Odbora je fra Mirko Marić.

Sve informacije možete dobiti:Fratarski prolaz 4, 21 230 SinjTel.: 021 707017; Tel.: 021 707010; Mob. 098 180 1574E-mail: [email protected]; www.gospa-sinjska.hr

Hodočasnici u crkvi Gospe Sinjske kroz devetnicu


26

Liturgijski odborFranjevački samostan u Sinju

osnovao je liturgijski odbor koji će pripremati svečana liturgijska slavlja u 300. jubilarnoj obljetnici slavne po-bjede pod Sinjem uz Gospin zagovor. Predsjednik Odbora je župnik fra Ante Bilokapić, a članovi su fra Petar Klapež, s. Jelena Mijić, fra Antonio Mravak, fra Domagoj Volarević i mo fra Jure Župić.

Hodočasnici na Veliku Gospu


27

Raspored svetih misa i ispovijedanja kroz devetnicu i na svetkovinuDevetnica Gospi Sinjskoj

6. – 14. kolovoza 2015.6 sati - misa zornica7 sati - sveta misa za hodočasnike9 sati - sveta misa za hodočasnike18.20 sati - krunica i molitva devetnice 19.00 sati - sveta misa

Raspored ispovijedanja kroz devetnicu5.30 – 12 sati16 – 20 sati

Pogled na Svetište Gospe Sinjske


28

Vigilija, 14. kolovoza8 sati - sveta misa na Gospinu Gradu18 sati - sveta misa na Trgu dr. Franje Tuđmana 22 sata - molitveno bdjenje na Gospinu Gradu

Raspored ispovijedanja na Vigiliju5.30 – 12 sati; 15 – 24 sata

Velika Gospa, 15. kolovozaRaspored svetih misa

4 sata - sveta misa zornica u crkvi Gospe Sinjske5 sati - sveta misa u crkvi Gospe Sinjske6 sati - sveta misa u crkvi Gospe Sinjske7 sati - sveta misa u crkvi Gospe Sinjske7 sati - sveta misa na Gospinu Gradu8 sati - sveta misa u crkvi Gospe Sinjske9.30 sati - procesija kroz grad Sinj i svečana sv. misa na Trgu

dr. Franje Tuđmana16 sati - sv. misa na Gospinu Gradu18 sati - večernja sv. misa na Trgu dr. Franje Tuđmana

Raspored ispovijedanja na Veliku Gospu3 – 23 sata

Hodočasnici iz Rame i Imotskog ispred Gospina kipa u samostanskom dvorištu

29

Kalendar događanja u Godini jubileja

Duhovno-liturgijska slavlja

HodočašćaHodočašća od početka kršćanstva imaju značajno mjesto i ulogu.

Pastoralna iskustva kroz povijest različitih svetišta pokazuju da su

Procesija kroz dvorište samostana Gospe Sinjske


30

hodočašća u životu Božjeg naroda naprosto nužna, barem onoliko, koliko su u pustinji nužne oaze sa svježim i životvornim izvorima vode.

Hodočasnik i hodočašće, znači krenuti na put, ići iz jednog mjesta u drugo - u ime jedne druge stvarnosti koja je veća od nas i koju je nužno tražiti, upravo zato jer ovdje nije nazočna, već se nalazi negdje drugdje. Već od prvih stoljeća kršćanstva lat. izraz peregrinus je upo-trebljavan da bi se označio onaj tko se uputio nekamo, točnije u neko sveto mjesto, dakle onaj tko je ostavio mjesto svojega stalnog boravka s nekom pobožnom nakanom traženja onog božanskog.

Svi ti izrazi označavaju prolaznost stanja u kojem se čovjek - ho-dočasnik, tj. kršćanin nalazi. On je prolaznik na ovoj zemlji, koji ovdje nema trajnog boravišta, niti odredišta. On se nalazi u prolazu, u hodu, na putu prema kući Očevoj, toj istinskoj i vječnoj domovini. U tom smislu on se ovdje na zemlji osjeća kao u tuđini, kao stranac i gost, kao onaj koji još nije stigao kući. Hodočašće priziva čovjeku u pamet misao da mjesto u kojem se sada nalazi nije njegovo stvarno mjesto, nije trajno boravište. Hodočastiti znači usmjeriti se prema eshatonu, odrediti se transcendentalno i eshatološki.

Hodočasnik, za razliku od turista, ide na hodočašće prožet dubo-kim religioznim osjećajem i željom da dohvati ono božansko u svetištu, koje u sebi sadrži ono “nezaboravno”, tražeći središte harmoniziranja svijeta i svojega vlastitog života, ulazi u osmozu sa svetim. Hodočašće u neko sveto mjesto nije samo posebnost kršćanstva, nego činjenica nazočna u mnogim religijama, a najčešće se manifestira kao »kolek-tivni ili osobni vapaj za pomoć ili oslobođenje« od moralno-duhovnih i fizičkih bolesti, ili od političke i gospodarske bijede i ugroze.

Hodočašće treba shvatiti kao jedan jaki simbol i izraz egzisten-cijalnog traženja, kao sredstvo koje može obnoviti i ostvariti vjersko iskustvo i prevesti ono transcedento u ovaj zemaljski svijet, svijet ljudi na putu, ljudi koji traže svoj identitet u svoj njegovoj zamršenosti. Uz pojam hodočašća vezana je također ideja dragovoljne žrtve – posta, pješačenja i milostinje. Svako svetište ima svoju vlastitu i određenu “koreografiju”, koja omogućuje hodočasniku da doživi teofaniju


31

(bogoobjavu) ili hierofaniju (doticaj sa svetim). Jednostavno rečeno ono omogućuje hodočasniku dodir sa svetim, a to je religiozno iskustvo. Svako religiozno iskustvo trebamo vrednovati onako ona bivaju shvaća-na u poimanju samih hodočasnika. Fenomen hodočašća treba proma-trati u njihovoj stvarnoj biološkoj, antropološkoj i nadasve kozmič-ko-soteriološkoj dimenziji.

U kršćanstvu sveta mjesta, i stara i nova, planetarnog, međuna-rodnog ili pokrajinskog i lokalnog značaja, tvore određenu religioznu geografiju ili geografiju svetišta. Sveta mjesta pružaju čovjeku mogućnost da osjeti nazočnost transcedentnog, tj. božanskog, čudesnog, koje se u njima osjeća ili pokazuje, da ga to božansko prožme. Zato kako bi u potpunosti ostvario dodir s Bogom hodočasnik pristupa ispovijedi, pri-ma pričest, bolesničko pomazanje. Kod svakog hodočašća možemo otkriti nekoliko različitih momenata:

1. dodir sa svetim mjestom, s onim božanskim, po kojem ho-dočasnik izlazi iz svakodnevnog životnog prostora dosižući jednu drugu stvarnost postajući i sam po tom iskustvu drugi i drugačiji;

2. ostvarenje dodira sa svetim vrši se poljupcom relikvije, slike ili kipa, obilaskom oko kipa ili slike lizući na koljenima ili uzlazak stepenicama lizući, doticanjem groba, razgovorom na

Roditelji i djeca mole pred oltarom Gospe Sinjske


32

ti s kipom ili slikom, škropljenjem blagoslovljenom vodom, kupkom u čudotvornoj vodi, itd.;

3. finaliziranje dodira ostvaruje se prinošenjem zavjetnog dara, spomen zapisa - ex voto ili graftitima na zidovima u svetištu;

4. stvarnost dodira sa svetim hodočasnik nastoji produžiti noseći sa sobom uspomene iz svetišta, poput križa, krunice, sličice, svijeće, medaljice, lančića, čudotvorne vode, zemlje, kamenja, cvijeća i sl.;

5. dodir s božanskim, s onim izvanremenskim i svetim, što sveti-šte simbolizira i omogućuje, utječe na hodočasnika mijenjajući njegov život.

Kršćanstvo poznaje različite tipove hodočašća: 1. hodočašće iz čiste pobožnosti i težnje da se obiđu sveta mjesta; 2. pokorničko hodočašće, posebice nazočno u srednjem vijeku

(često određivano kao pokora kradljivcima milostinje, zatim ubojicama klerika, redovnika ili rodbine, itd.);

3. hodočašće s nakanom prošnje pomoći ili zagovora, najčešće ozdravljenja;

4. hodočašće s nakanom nabavljanja relikvija (posebice rašireno u srednjem vijeku), a danas nabavljanja kipa ili slike za kuću ili kapelicu;

5. marijansko hodočašće. Hodočašća treba ponovno vrednovati vodeći računa o povijesnoj

situaciji. U tom smislu i kršćani i svi drugi ljudi trebaju biti “hodoča-snici”, kako bi mogli živjeti i zaživjeti svoje religiozno iskustvo, da bi mogli i uspjeli ostati “religiozni” i uzmogli znati gledati preko ovoze-maljskog obzorja. U proučavanju hodočašća, treba izbjegavati napast da se odijeli vjeru od Boga objavljenu u božanskoj čistoći od religije kao nečega posve ljudskoga, a u to spadaju i hodočašća. Kršćanska vjera je konačno objavljenje samoga Boga i odgovor na istu objavu u


33

osobi Isusa Krista, i u tome bitno različita od svake religije, ne može nego utjelovljivati se u ljudske načine izražavanja vezane za jezik, prostor i vrijeme. U tom smislu i hodočašća u kršćanstvu moraju biti pozitivno vrednovana, kako u učiteljstvu i teološkim tumačenjima, tako i u pastoralu hodočašća.

Na kraju donosimo i odrednice za pastoral hodočašća: 1. prevladati kontrast između hodočasničkog zanosa i svakod-

nevnog života; 2. hodočašća nisu niti smiju biti konkuriranje svakodnevnom

kršćanskom životu u župi; 3. prihvatiti hodočašće kao istinsko i iskreno življenje vjere;

Paljenje svijeća


34

4. evangelizirati hodočašće; 5. dobro pripremiti i animirati hodočašće; 6. usmjeriti i povezati pučku pobožnost s liturgijom; 7. marijanska hodočašća shvaćati i pripremati kao put Crkve s

Marijom hodočasnicom na putu u susret Kristu i ovdje i u vječnosti.U pastoralnom pristupu hodočašćima trajno treba imati na umu

da su hodočašća jako važna i potrebita u životu naroda Božjega. Pose-bice treba dobro pripremati pastoral sakaramenata pokore, euharistije i bolesničkog pomazanja u svetištima.

fra Josip Šimić

Hodočasnici ispred crkve Čudotvorne Gospe Sinjske


35

Hodočašća u Godini jubileja

Hodočašće vjernika župe Gospe Sinjske

Brnaze 7. kolovozaČitluk 12. kolovozaGlavice 6. kolovozaJasensko 12. kolovozaKarakašica 11. kolovozaLučane 10. kolovozaPodvaroš 13. kolovozaRadošić 8. kolovozaSuhač 11. kolovoza

Hodočasnici dolaze s barjacima svojih župa


36

Hodočašća ostalih župa

Župa Datum

Bajagić – Obrovac 8. kolovozaBitelić-Zasiok-Vučipolje-Dabar 12. kolovozaČaporice 7. kolovozaDicmo – Krušvar 8. kolovozaDubrava – Sitno Gornje 1. kolovozaGala – Gljev 7. kolovozaGrab 11. kolovozaHrvace 13. kolovozaImotska krajina 9. kolovozaKaštela-Radun 12. kolovozaKošute 2. kolovozaOkruk – Čiovo 12. kolovozaOtok – Udovičić 6. kolovozaPotravlje – Satrić – Maljkovo 13. kolovozaRama 9. kolovozaRuda 11. kolovozaSplit – Brda 12. kolovozaSplit – Gospa od Zdravlja 18. travnjaSplit – Pujanke 12. kolovozaTijarica – Kamensko 13. kolovozaTrilj – Vedrine 2. kolovozaTurjaci 10. kolovozaUgljane – Strmendolac – Nova sela 12. kolovozaVojnić – Gardun 2. kolovozaZagreb – Majka Božja Lurdska 11. travnjaZelovo 13. kolovoza


37

Druga hodočašćaHodočasnici Datum

Biskupijsko hodočašće iz Celja (predvodi msgr. Stanislav Lipovšek, biskup) 18. ožujka

Hvarsko-viško-bračka biskupija (mons. Slo-bodan Štambuk, biskup) 25. travnja

Hodočašće studenata Sveučilišta u Zagrebu 23. svibnja

Hodočasnici iz Kuala Lumpura (Malezija) predvodi Rev. fr. Luis Victor 30. svibnja

Hodočašće Marijine legije 30. svibnja

Nacionalno hodočašće Hrvatskih katoličkih medicinskih sestara 13. lipnja

Kliški dekanat 20. lipnja

Šibenska biskupija 20. lipnja

Bolesnici Splitsko-makarske nadbiskupije 11. srpnja

Biskupijsko hodočašće obitelji 4-plus 25. srpnja

Hodočašće svećenika, redovnika i redovnica Cetinske krajine 4. kolovoza

Mladi Splitsko-makarske nadbiskupije 9. kolovoza

Hodočašće župa Makarskoga dekanata 3. listopada

Hodočašće svih franjevačkih provincijala Reda manje braće (OFM) iz Europe (predsjednik fra Miljenko Šteko)

21. listopada

Gospa s Grada bdije nad svojom djecom


39

Sakrament pomirenja u Svetištu Gospe SinjskeSinjsko marijansko svetište jedno je od većih i značajnijih svetišta,

posebice u Južnoj Hrvatskoj. Odmah poslije pobjede nad Turcima 1715. godine započela su hodočašća u Sinj, a štovanje lik slike “Majke od milosti” je smatran čudotvornim što je potvrdio i splitski nadbiskup jer ju je godinu dana poslije osobno okrunio.

U narodu kao da postoji živo uvjerenje da ne treba, kada je riječ o Gospi, ništa činiti već jednostavno dopustiti da nas majka ljubi i štiti. Ona je “draga Majka” svih ljudi koja među svojom djecom ne pravi nikakve razlike. Jednostavno “svi smo njezini ljubimci”, posebice ako joj dođemo u pohode u Sinj.

Ovo svetište kao rijetko koje u svijetu pokazuje osjećaj bliskosti pobožnog naroda s Gospom. Ta bliskost uvjetuje lakoću, smionost i ustrajnost molitve i zazivanja da Gospa pomogne i usliši, kao i smje-lost ponašanja i određenih čina koji se katkad čine da su na granici praznovjerja.

Druga je oznaka te pobožnosti, osobito kad je riječ o cetinskom narodu, osjećaj da je Gospa Sinjska kohezijska snaga, nešto što životu daje sigurnost zaštite i sigurne pomoći. Ona je sa svojim narodom krenula na put bez sna, a put koji ih je doveo u sinjsku ravnicu gdje su sagradili svoje domove i ustanovili ognjišta nad kojima Ona bdije, a svoje štovatelja čeka u svojoj “kući” Sinju.

Treća oznaka te pobožnosti je uvjerenje vjernika da Gospa Sinjska za njih “premila majka”, te se od nje spontano očekuje zaštita i milosti. Ona je “čudotvorna”, a to znači: ona je djeliteljica i posrednica milo-sti. Temeljni je, dakle, odnos između naroda i Gospe Sinjske odnos povjerenja, jer ona kao majka ne može a da ne pomogne onome tko je u nevolji i potrebi. To se najbolje primjećuje na licima vjernika i hodočasnika dok lizu oko Gospe i šapću joj i mole joj se. Ta molitva toliko je jaka, toliko čvrsta da naprosto traži uslišenje.

Pobožni je narod dobro shvatio: ona je djeliteljica i posrednica mi-losti. Ona predstavlja blizinu Majke u njegovu stvarnom životu toliko puta bolnu, mučenu i ogorčenu: ona je tješiteljica žalosnih. Posebno je


40

ona majka koja daje i vraća duševni mir. Taj mir duše očekuje se kao plod svega onoga što vjernik čini i radi za svoju Gospu: hodočasti joj, pjeva, moli se. On kao da očekuje da će mu Gospa uzvratiti na njegove žrtve koje on za nju čini.

Čini se da je to najbolje izraženo u hodočašćima. Vjernici kao da su tada uvjereni da idu u susret svojoj Gospi, da se pred njom pokažu, da ih ona utješi i udijeli taj toliko žuđeni mir. To je i spontana priprava za primanje sakramenata pomirenja, jer Gospa se ne smije moliti u grijehu; u stanju grijeha od nje se ne može očekivati mir i utjeha. Kao da svaki vjernik osjeća: valja se pomiriti s Bogom! Stoga je prvo pravilo svih hodočasnika u Sinj: pristupiti sakramentu ispovijedi ili pomirenja.

U teološkom smislu pomirenje je uvijek usko povezano s grijehom, tim misterioznim zlom što čovjeka stalno pritišće, ne dozvoljava mu puni razvoj i rast u milosti “djeteta Božjega” jer grijeh predstavlja kida-nje odnosa i nevjernost obećanom savezu. Grijeh je uvijek svojevoljno i nerazumno udaljavanje od Boga. Pomirenje upravo stavlja naglasak

Ispovijedanje u Svetištu Gospe Sinjske


41

na osobnu dimenziju i odnos koji se, preko sakramenta pomirenja, ponovno uspostavljaju između Boga i čovjeka, tj. označava onaj tre-nutak kada čovjek polazi na put obraćenja, odvaja se od sebe samoga i polazi u susret drugomu, Bogu ili čovjeku, da bi s njime uspostavio ili sinovski odnos prijateljstva ili prijateljski odnos bratstva.

Gledano tako, pomirenje uključuje i dvije osnovne kategorije živo-ta: negativnu i pozitivnu. To znači da je svaki čovjek, uvijek i svugdje, potreban pomirenja jer mu se život odvija u svijetu sukoba, borbi i neprijateljstava, čiji je on aktivni sudionik, a to mu otežava i zagorčava život. No, dok osjeća i živi te sukobe, odnosno dok doživljava grijeh u sebi i oko sebe, čovjek je duboko svjestan da takav svijet i život nisu prava stvarnost ni pravi način života, te stoga svaki pojedinac želi uspostaviti drukčiji, bolji i pravedniji svijet. Zbog toga je pomirenje kao neki dinamički proces, koji u sebi integrira destruktivnu prošlost, želju i nastojanje da se ona zaboravi, kako bi se ostvarila pravednija sadržajnost.

Pomirenje uključuje i još jednu komponentu, bez koje se uopće ne može ostvariti, a to je oproštenje, koje je pravi temelj pomirenja. U teološkom smislu, pomirenje se zapravo i ne može zamisliti bez praštanja. Kad ne bi bilo praštanja, pomirenje bi onda označavalo ili trijumf neke ideologije ili uništenje protivnika. A ono što treba pomiriti nisu nikakve znanosti, ni ideologije, ni objektivne klasne opozicije, nego ljudi koji ne smiju biti uništeni. To onda znači da se pomirenje mora ostvariti unutar granica ovoga svijeta, i to među lju-dima, te u sebi istovremeno mora integrirati sve objektivne uvjete. U tom slučaju pomirenje će uključivati i promjenu, odnosno evoluciju objektivnih socijalnih odnosa. Eto, upravo se to događa u Gospinom svetištu u Sinju.

Preko praštanja pomirenje uz religioznu dobiva i socijalnu di-menziju: prekida se logika zla, kida se začarani krug prava, u koji se lako mogu uvući i pravednost i pomirenje bez praštanja, a otvara se mjesto za djelovanje ljubavi i milosrđa. A time se rađa i novi odnos, u kojemu i sama zla i grešna prošlost koja čovjeka pritišće i optužuje,


42

postaje nešto pozitivno, tj. razlogom ljubavi i milosrđa prema njemu. Svako pravo pomirenje kida krug pravednosti, ako je točno da niti jedan čovjek nije nevin. Pokorničko slavlje i praksa ljude pozivaju na prekidanje tog kruga zla kao što to Bog čini.

Stoga nam valja još jednom naglasiti da onaj tko se ispovijedi pri-ma od Boga dar oproštenja i ujedno se pomiruje s Crkvom. Pomirenje zovemo i sakramentom obraćenja jer u znaku ostvaruje Isusov poziv na obraćenje, put povratka k Ocu od kojeg se čovjek grijehom udaljio. Zove se i sakrament pokore jer posvećuje osobni i zajednički put obra-ćenja, kajanja i zadovoljštine kršćana grešnika. Zove se i sakrament ispovijedi jer priznanje ili ispovijed grijeha pred svećenikom je bitni element ovog sakramenta. Po ovom sakramentu Bog daje pokorniku oproštenje i mir te ga obdaruje pomirenjem.

Pomirenje, koje se temelji na oproštenju, postaje objava Boga za svakog čovjeka, otkriće Boga ljubavi i pravednosti, a njegova pravednost

Franjevački bogoslovi nose sliku Gospe Sinjske u procesiji kroz dvorište


43

nije pravednost prava, nego ljubavi. Ljubav i praštanje toliko su skupa povezani da jedno bez drugoga i ne postoji. To nam Bog svjedoči, Bog ljubavi, Otac milosrđa i Bog praštanja (usp. Lk 15.11-32). Stoga svaki vjernik iz sinjskog svetišta odlazi lakši, radosniji jer je svjestan da je izmiren s Bogom i ljudima i da je postigao sigurnost Majčinog zagovora.

fra Luka Tomašević

Duhovne obnoveU svetištu Gospe Sinjske, od

listopada 2014. do lipnja 2015., sva-koga prvog četvrtka u mjesecu or-ganizira se molitvena večer kao de-vetomjesečna priprema vjernika za proslavu 300. obljetnice slavne po-bjede pod Sinjem uz Gospin zagovor.

Večer je organizirana u tri dijela. U prvom dijelu, na temelju kratkog teksta iz Markova evanđelja, poku-šavamo čuti Božju riječ, razumje-ti njezinu važnost za Sinjane pod opsadom i za nas danas i nadasve pokušavamo primiti Božju riječ kao hranu za naš život i naše odnose. Prvi dio traje oko pola sata.

Nakon toga slijedi euharistijsko slavlje. U njemu još jednom oslušku-jemo Božju riječ i kušamo zajedništvo s prisutnim Bogom.

Nakon mise ostajemo u molitvi pred izloženim Presvetim oltarskim sakramentom i puštamo da riječi koje smo prethodno čuli sada uđu u naša srca i prožmu naš život i naše odnose.

Ovo je način da se povežemo jedni s drugima te s generacijama koje su nam prethodile, a koje su iskusile i grozotu opsade i rata i

Plakat za devetomjesečne duhovne obnove


44

čudesnost oslobođenja. Molitva nas povezuje s Bogom koji je isti, jučer, danas i navijeke.

Predvoditelj molitvenih večeri je fra Ante Vučković.Preko mise pjevanje predvodi mo fra Jure Župić uz asistenciju

s. Jelene Mijić.U misi redovito sudjeluje više braće iz samostana.

fra Ante Vučković

Ostale duhovne obnove ~ 21. ožujka: Korizmena duhovna obnova za “Hrvatsko katoličko liječničko društvo” Split-Sinj ~ 27.-29. ožujka: Duhovne vježbe za djelatnike Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti ~ 18. travnja: Smotra zborova katoličkih škola ~ 9. svibnja: Susret ministranata Cetinskoga okružja ~ 30. svibnja: Susret redovničkih sjemeništaraca ~ 26. rujna: Susret roditelja katoličkih škola

Biblijske večeriOd jeseni 2007. godine već osmu godinu održavaju se u župi i

samostanu Gospe Sinjske u Sinju biblijske večeri pod vodstvom fra Domagoja Runje, nastavnika biblijskih predmeta na Katoličkom bo-goslovnom fakultetu u Splitu. Na početku to je bilo na poziv tadašnjega gvardijana fra Bože Vuleta i župnika fra Nikica Ajdučić, što su njihovi nasljednici podržali, sve s ciljem promicanja biblijskog pastorala, kao jedinog istinskog načina (nove) evangelizacije.

Naime, riječ Božju ne može se izvršiti, ako ju se ne pozna, a Sve-to pismo nije samo najpoznatija knjiga na svijetu, nego je to knjiga u kojoj je Bog objavio sve ono što je čovjeku potrebno za spasenje. Stoga čitanje bilo koje duhovne literature, ukoliko nije utemeljeno na poznavanju Svetoga pisma i nije s njime usklađeno, može dovesti do različitih duhovnih devijacija. U tom smislu znakovite su dvije


45

izreke Svetoga Jeronima, zaštitnika Dalmacije i zaštitnika bibličara, jer je njegov latinski prijevod Biblije i danas službeni biblijski tekst Katoličke crkve. Na jednom mjestu rekao je: “Tko ne poznaje Pisma, ne poznaje Krista”, a jednom mladiću koji je pitao što treba čitati, ako se želi ubrojiti među intekektualce svoga vremena, poručio je “Čitaj Sveto pismo, a sve drugo radi Svetoga pisma”.

Te dvije izreke Svetoga Jeronima na svoj su način i moto sinjskih biblijskih večeri koje su kroz osam godina održavanja doživjele razli-čite promjene.

Najvažnije i potrebne promjene tematske su naravi. Svake godine u središtu je drugi dio Svetoga pisma, tako da je kroz nekoliko godina ponuđen uvod u sve biblijske knjige, što sudionicama olakšava samo-stalno osobno čitanje biblijskih tekstova, kao i bolje razumijevanje misnih čitanja i homiletskih propovijedi. No trajno načelo u osmi-šljavanju biblijskih večeri jest “pristup iznutra” a to znači da je uvijek u središtu biblijski tekst, od kojega se polazi i kojemu se stalno vraća.

Na osnovi iskustava dogodile su se i promjene u terminima odr-žavanja biblijskih večere. Prve godine susreti su se održavali jednom mjesečno tijekom čitave školske godine. To se pokazalo nedostatnim pa su se sljedeće godine biblijske večeri održavale dva puta mjesečno tijekom čitave godine. Međutim, variranje broja sudionika, pogotovo u proljeće kad produlji dan i pojačaju se poljski radovi pokazalo je da treba naći sretnije rješenje. Čini se da je to pronađeno u “zgušnjava-nju” biblijskih večeri u vrijeme došašća i korizme i to u obliku tjednih susreta. Na taj se način ustalio i broj redovitih sudionika na tridesetak osoba, premda su biblijske večeri otvorene svima.

Gledajući statistički skupina vjernika koja se okuplja na biblij-skim večerima samo je kap u moru u prostranoj i gusto naseljenoj župi Gospe Sinjske. Ipak, kao i svako propovijedanje evanđelja, tako i biblijske večeri funkcioniraju metodom sjemena koje je maleno ali iz njega izrasta veliko stablo i kvasca koje se u brašnu ne vidi, ali njegovo djelovanje zahvaća čitavo tijesto.

fra Domagoj Runje


46

Vjerske dimenzije na HIT radiju“Mir vam i dobro, poštovani slušatelji, dobro došli u emisiju Vjer-

ske dimenzije.“ Tim riječima već dvadeset i četiri godine započinju radio emisije s duhovnom porukom na radio postaji u Sinju.

Radio Sinj je, (od 1. 9. 2006. g. HIT radio), od svoga osnutka (kolovoz 1991. g.) do danas, bio i ostao otvoren za duhovnu misao, prigodnu religioznu poruku i pastoralnu obavijest za svoje brojne slušatelje. Ova je postaja revno pratila važna zbivanja u vjerskom životu Župe i Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske kao i drugih župa

Cetinske krajine, posebno za velike blagdane, od mise polnoćke, za Bo-žić 1991. g. (koja je slavljena, zbog ratne opasnosti, na improviziranom oltaru u studiju radio Sinja), do božićnih i uskrsnih slavlja, proslave

blagdana Velike Gospe, devetnice za Veliku Gospu te korizmenih petaka.

Već u jesen 1991. g. na valovima ove postaje počinje tjedno emiti-ranje radio emisije pod nazivom “Vjerske dimenzije”, koje traje sve do danas. Čovjek se osjeti malo zatečenim kad promisli da je, do danas, bilo preko tisuću i petsto emisija.

Okvir emisija, koji je postavljen na samom početku, uz male preinake, ustalio se sve do današnjih dana. Tri su bitna dijela emisije: prigodna poruka, religiozno pedagoško razmišljanje te čitanje nedjelj-nog evanđelja i homilija na evanđeosku temu.

Prvi dio emisije, prigodnu poruku i religiozno pedagoško raz-mišljanje, redovito je pratio liturgijski kalendar te bitna zbivanja i obljetnice u Crkvi. Tako smo imali seriju emisija: o župama u Cetinskoj krajini; posjetima pape Ivana Pavla II. našoj Domovini; proslavi veli-kog jubileja 2000 godina od Kristova rođenja; prigodom proglašenja


47

blaženim kardinala Alojzija Stepinca, Ivana Merca te Marije Petković, posvetili smo seriju emisija njihovim likovima; obilježili smo nizom razmišljanja i godinu sv. Pavla Apostola, itd.

Neizostavne teme bile su o sakramentalnom životu, molitvi, Bož-jim zapovijedima. U godini vjere imali smo preko četrdeset priloga o Apostolskom vjerovanju. Veliki broj emisija bilo je obilježen pedagoš-kim temama, posebno o obitelji, kojima je bio cilj potaknuti slušatelje na razmišljanje o osobnoj izgradnji kao i odnosu prema članovima obitelji i društvu u kojem živimo.

Svake godine, kroz srpanj i kolovoz, razmišljanja imaju marijansko obilježje. Naravno, velik dio razmišljanja vezan je uz lik Gospe Sinjske, posebno zadnjih godina, od kada se spremamo za 300. obljetnicu slavne pobjede pod Sinjem uz Gospin zagovor.

Za dugi niz godina emitiranja ove emisije zaslužni su vjerni slu-šatelji, koji svojim poticajima i izjavama, što im znači ova emisija, jed-nostavno nam nisu dali pravo da posustanemo. Osluškujući pojedina svjedočenja možemo ustvrditi kako su, ponekim vjernim slušateljima “naše” radio postaje, upravo spomenute emisije bile jedina komuni-kacija s religioznim.

Inicijator emisije “Vjerske dimenzije” i urednik prve četiri godi-ne bio je fra Bože Vuleta, a od 1995. g. do danas fra Stipe Šušnjara, s prekidom od 2003. do 2006. g. kada je emisiju uređivao fra Neven Pavlinušić. Zahvalnost u pripremi i realizaciji ove emisije zaslužuju mnogi suradnici, svećenici i djelatnici radio postaje. Teško ih je sve spomenuti, ipak Helena Balajić, vjeroučiteljica, koja već petnaest go-dina ne posustaje svojom suradnjom; Petar Dadić, tehnički urednik emisije te Joško Kontić, direktor i vlasnik HIT radija, koji je uvijek otvoren za ovu emisiju, ne mogu se izostaviti.

fra Stipe Šušnjara


48

Svečana liturgijska slavlja ~ Sveta misa i molitva za dobročinitelje Svetišta svake subote na Gospinu oltaru ~ 15. u mjesecu sveta krunica i sveta misa na Gradu ~ 17. svibnja: Sveta misa na završetku simpozija (predvoditelj prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta)

Slavlje na Veliku Gospu predvodi provincijal fra Joško Kodžoman

Zbor Gospe Sinjske pod ravnanjem mo fra Jure Župića i s. Jelene Mijić uveličava slavlja


49

~ 1. srpnja - Dan Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (predvoditelj provincijal fra Joško Kodžoman) ~ 18. srpnja: Zlatna misa: fra Božo Ančić, fra Rafo Begić, fra Fer-do Jukić, fra Luka Livaja, fra Mate Markota i fra Vladimir Tadić (predvoditelj provincijal fra Joško Kodžoman) ~ 1. kolovoza: Procesija (hrvatski branitelji, vojska i policija) s Gospinom Slikom do Gospina Grada (predvoditelj mons. Juraj Jezerinac, vojni biskup); Klapa HRM sv. Juraj ~ 2. kolovoza: Sveta misa na Gospinu Gradu (predvoditelj mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski i metropolita; sudjeluju: alkari i folklorna društva Cetinske krajine. U procesiji se Gospina Slika vraća u crkvu Gospe Sinjske) ~ 4. kolovoza: Dan svećenika, redovnika i redovnica Cetinskog kraja (predvoditelj provincijal fra Joško Kodžoman)

Mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, predvodi procesiju i svetu misu na Veliku Gospu 2014.


50

~ 14. kolovoza: “Molitveno bdjenje” na Gospinu Gradu ~ 14. kolovoza: Misa bdjenja uoči Velike Gospe na Trgu dr. Franje Tuđmana u 18.00 sati (predvoditelj provincijal fra Joško Kodžoman) ~ 15. kolovoza: Svečana procesija i misa na Trgu dr. Franje Tuđmana u 9.30 (predvoditelj kard. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački) ~ 15. kolovoza: Večernja misa na Trgu dr. Franje Tuđmana u 18.00 sati (predvoditelj mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski) ~ 16. kolovoza: Zahvalno slavlje na Gradu (predvoditelj gvardijan fra Petar Klapež)

Alkari sudjeluju u procesiji i na svetoj misi


51

Karitativno-humanitarno djelovanje

Caritas Gospe Sinjske

“Što ste učinili mojoj najmanjoj braći, meni ste učinili”

U Djelima apostolskim postoji izvještaj o stvaranju i poslanju Caritasa, kada apostoli izabiru đakone koji će se brinuti o potrebnima unutar zajednice. “Po ovome će svi znati da ste moji učenici: ako budete imali ljubavi jedni za druge”. Tim putem pokušala je krenuti i naša mala skupina, vjerujući i prepuštajući se Providnosti.

Caritas Gospe Sinjske započeo je djelovati 1. listopada 2000. go-dine na inicijativu župnika fra Tomislava Dukića. Nekoliko smjelih volonterki s velikom vjerom i entuzijazmom, s ponešto znanja i in-formacija, otisnulo se u misiju rada s potrebnima.

Karitativno djelovanje članova Caritasa


52

Caritas pomaže posebno onima koji se nalaze u težim socijalnim prilikama dajući prednost starijim, nemoćnim i bolesnim osobama te obiteljima s više djece. Pomaže više od 100 obitelji jednom mjesečno ili nekoliko puta godišnje. Neki znaju reći da jedva čekaju ponedjeljak kad im Caritas otvara vrata, ne samo zbog “spize” koju dobiju, već zbog riječi ohrabrenja, nade, tu ih netko sasluša.

Caritas pomaže na slijedeći način: ~ dijeli pakete hrane i higijenske potrepštine; ~ dijeli odjeću i obuću; ~ kupuje ljekove teže oboljelima; ~ pruža pomoć kroz razgovore; ~ posjećuje bolesnike; ~ obavlja povremeno kućanske poslove; ~ plaća povremeno režije; ~ kupuje potrebnima putne karte; ~ pomaže u nabavci knjiga za djecu i mlade; ~ oprema obitelji doniranim kućanskim aparatima (štednjak, hlad-njak, krevet,..) i drugo …Caritas vrši svoju ulogu isključivo od donacija vjernika, građana i

dobrih ljudi koji su osjetljivi na braću i sestre u potrebi. Zbog sve veće potrebe pomoći Caritas organizira akcije u traženju dodatnih izvora za prikupljanje pomoći. Tako je nastao Humanitarni božićni sajam i prikupljanje pomoći u uskrsno vrijeme. U tim akcijama Caritas ne sudjeluje samostalno, već se aktivno uključuju sve vjerske zajednice i molitvene skupine kao i svjetovne udruge i društva. Caritas Gospe Sinjske sudjeluje i u akcijama Nadbiskupijskog caritasa.

Načini prikupljanja pomoći: ~ prodaja autohtonih jela doniranih od domaćih restorana; ~ prodaja kolača i slastica doniranim od pekarnica i slastičarni; ~ prodaja proizvoda koje su donirali gospodarstvenici, poduzetnici, obrtnici i građani;


53

~ prodaja kolača; ~ prodaja maslinovih grančica; ~ prodaja ukrasa nastalih u radionicama mladih, djece i žena, i sl.; ~ prilozi Franjevačkog samostana i župe Gospe Sinjske; ~ prilozi Splitsko-dalmatinske županije te pojedinih gradova i općina; ~ prilozi građana; Upornost i mudrost naših voditelja (svih dosadašnjih i sadašnjeg

župnika), uz snagu Božje ljubavi, čine da naš Caritas punih petnaest godina radi male stvari s puno ljubavi. Više smo puta bili svjedoci djelovanja Božje providnosti. Shvatili smo da ako je vjera čvrsta mnogi se mogu nahraniti s malo sredstava. I dalje ćemo pomagati vođeni Isu-sovim riječima: “Što ste učinili mojoj najmanjoj braći, meni ste učinili”.

Volonteri Caritasa: Mirjana Baković, Marija Zorica, Ivka Zorica, Nives Šušnjara, Gordana Tadić, Darija Norac Kevo i Ana Vukas.

Fond Gospe SinjskePlanirajući projekte vezane uz 300. obljetnicu slavne pobjede pod

Sinjem uz Gospin zagovor uprava Svetišta i pastoralno osoblje Župe Gospe Sinjske mislili su i na karitativno područje. U Župi Gospe Sinjske postoji i djeluje Župni Caritas, ali su se u sve većoj gospodarskoj krizi brojni studenti slabijega imovinskoga stanja pokazali kao posebna ciljna skupina. Osim toga, živimo u vremenu u kojem su znanje i stručnost vi-soko vrednovani te su preduvjet boljeg života pojedinca, obitelji i cijelog društva. Tako se rodila ideja o osnivanju Fonda Gospe Sinjske koji bi svoje djelovanje usmjerio upravo prema materijalno siromašnim studentima.

Tako je 2007. godine, na inicijativu uprave Svetišta i Župe Gospe Sinjske, osnovan “Fond Gospe Sinjske”. Odmah je ustanovljen Savjet Fonda u koji su uključeni predstavnici raznih institucija i angažirani pojedinci iz Sinja, stručne osobe, koje svojom zauzetošću i vjerničkim pozivom mogu pružiti doprinos uspješnom djelovanju Fonda.

Gvardijan i upravitelj Svetišta fra Bože Vuleta zamolio je sve pri-sutne da svojom angažiranošću potaknu sve znance i prijatelje, diljem


54

domovine i svijeta, na prikupljanje doprinosa kako bi Fond mogao početi sa svojim radom već u tekućoj školskoj godini (2007.). Samostan Gospe Sinjske i Grad Sinj dali su prva sredstva a kao prvi donatori pojedinci odazvali su se franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja koji pastoralno djeluju u inozemstvu. Zatim su slijedile donacije pri-vatnih i pravnih osoba. Ne velik ali ipak stalni priliv sredstava stizao je u Fond od najamnine jedinoga iznajmljenog samostanskog prostora kao i sav prihod od Godišnjaka Gospe Sinjske, od ulaznica za Festival i od prodaje nosača zvuka “Klape Gospi Sinjskoj” te od humanitarnih kutijica razmještenih na raznim lokacijama.

Tijekom neprekidnoga rada Fond je do sada dodijelio 215 stipen-dija redovnim studentima hrvatskih sveučilišta u iznosu od 500 kn mjesečno (10 mjeseci), te 29 stipendija studentima BiH preko Kruha sv. Ante u Sarajevu (s preporukom da studenti budu s područja Rame). Uz to je nekolicini studenata dodijeljena jednokratna pomoć u iznosu od 1000 - 4000 kn, ovisno o trenutnim mogućnosima Fonda.

Stipendije studentima odobrava Savjet Fonda vodeći se isključivo materijalnim stanjem obitelji, na temelju priložene dokumentacije. Kod dodjele stipendije postoje ugovori koje potpisuju studenti, a on ih obavezuje da obavijeste Fond o bilo kakvoj promjeni tijekom studiranja te da se uključe u volonterski rad gdje im je to moguće.

Koliko god se trudili, Fond ne može zadovoljiti sve potrebe, ali njegovo dosadašnje djelovanje opravdalo je njegov osnutak i ustrajan rad. Loša gospodarska kretanja stalni su poticaj Fondu da ustraje u ovom izuzetno važnom humanitarnom radu, dapače da ga intenzi-vira. Velika je radost sresti mlade stručnjake kojima su sredstva koja su dobivali iz Fonda bila presudna za završetak studija. Time je Fond postigao i edukativnu dimenziju, jer se dotični na taj način najbolje senzibiliziraju za svestranu solidarnost.

Može se reći da je Fond jedan od najboljih načina kako odjelotvoriti vjeru jer vjera bez djela je nedorečena. Fond Gospe Sinjske je projekt vjere, humanosti, socijalne osjetljivosti, edukativne i društvene važnosti.

Tanja Kodžoman-Križanac


55

Kulturno-znanstvena događanja

Međunarodni simpozijOd 12. do 17. svibnja 2015. godine pod pokroviteljstvom Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti održat će se u Sinju Međunarodni simpozij o 300. obljetnici slavne pobjede pod Sinjim 1715. godine (1715.-2015.)

Prvi dio održat će se 12. svibnja 2015. u Palači HAZU u Zagrebu, a drugi dio u Sinju od 14. do 17. svibnja 2015.

Organizatori Znanstvenoga skupa su Franjevački samostan Gospe Sinjske, Viteško alkarsko društvo, Grad Sinj i gradovi i općine Cetinske krajine, a suorganizatori: Splitsko-dalmatinska županija, Splitsko-ma-karska nadbiskupija i Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja.

Nastupit će 60 predavača koji će održati: ~ 19 predavanja o povijesnim i društvenim pitanjima; ~ 19 predavanja o Čudotvornoj Gospi Sinjskoj i franjevcima u Ce-tinskoj krajini; ~ 20 predavanja o ,,Alki” i djelovanju Viteškoga alkarskog društva. ~ Za vrijeme Međunarodnog znanstvenog simpozija održavat će se i glazbene večeri u crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske: ~ Zbor i orkestar HNK iz Splita izvest će oratorij “Molitva suprotiva, Turkom” don Šime Marovića - 14. svibnja 2015.; ~ Mješoviti zbor Svetišta Gospe od Zdravlja iz Splita nastupit će 15. svibnja, ~ Zagrebački solisti nastupit će 16. svibnja 2015.U subotu 16. svibnja sudionici će posjetiti starohrvatsku Crkvu

sv. Spasa u Vrh Rici koja je sagrađena u IX. stoljeću.Slavlje završava u nedjelju, 17. svibnja 2015., svečanom sv. misom,

a za vrijeme mise pjevanje će predvoditi Mješoviti zbor Svetišta Ču-dotvorne Gospe Sinjske pod ravnanjem mo fra Jure Župića.

fra Josip Grbavac


56

Festival “Klape Gospi Sinjskoj” Planirani projekti tijekom sedmogodišnje priprave za proslavu

300. obljetnicu slavne pobjede pod Sinjem uz Gospin zagovor (1715. - 2015.) morali su biti popraćeni pjesmom – i to Gospi. Tako je Sve-tište pokrenulo održavanje Festivala marijansko-duhovne klapske pjesme “Klape Gospi Sinjskoj”, koji se prvi put održao 2009. godine. Njegovo održavanje uprava Svetišta posebno zahvaljuje sinjaninu gosp. Mojimiru Čačiji i sada nažalost pokojnom poznatom splitskom muzikologu dr. Miljenku Grgiću. Festival se svake godine održava u Svetištu Gospe Sinjske u vrijeme Dana Alke i Velike Gospe. Pokrovi-teljstvo Festivala kao i cjelokupne Obljetnice preuzeo je Sabor RH uz sudjelovanje Splitsko-dalmatinske županije i grada Sinja. Umjetnički

Klapa na festivalu “Klape Gospi Sinjskoj”


57

odbor Festivala odabire nove skladbe, ali i one iz bogate baštine hr-vatskih marijanskih pjesama. U okvir Festivala uklapaju se i skladbe općega duhovnog sadržaja.

Taj jedinstveni glazbeni događaj svojom je kvalitetom nadmašio sva očekivanja. Osim njegove umjetničke vrijednosti, on zacijelo pri-donosi širenju štovanja Gospe Sinjske i promidžbi kulturnoga života grada Sinja. Snimku Festivala HRT prenosi svake godine na blagdan Velike Gospe, a izravni i reemitirani radio prijenos ide u cijeli svijet. Svake godine “Croatia records” pripremi zvučni zapis Festivala.

Na Festivalu sudjeluje 12 do 15 najboljih hrvatskih klapskih sku-pina koje svoje skladbe izvode a capella. Umjetnički voditelj Festivala je spomenuti maestro Mojimir Čačija koji u klapskom pjevanju za-uzima istaknuto mjesto, i kao autor i kao izvođač. Na natječaj su se redovito prijavljivali najuspješniji autori i obrađivači na polju klapske i duhovne glazbe: Krešimir Magdić, Ljubo Stipišić, Joško Čaleta, don Šime Marović, Rajimir Kraljević, Duško Tambača, Miroslav Martinjak i drugi. Stručni žiri Festivala također je sastavljen od eminentnih glazbenih stručnjaka iz područja klapskog pjevanja: Duško Tambača, Rajimir Kraljević, Vlado Sunko, Bojan Pogrmilović, Vladan Vuletin. Djelatnica HRT-a gđa Leidi Oreb, posljednjih je godina scenaristica i voditeljica Festivala. Nagrađene klape i autori dobivaju reprezentativnu skulpturu - kip Gospe Sinjske, rad renomiranog akademskog kipara Josipa Marinovića. Vrijednost Festivala potvrđuje i činjenica da je svake godine nominiran za prestižnu glavnu nagradu Porin. Imajući u vidu veliku konkurenciju na Porinu, to dovoljno govori o razini njegove glazbene vrijednosti.

U početku je Festival održavan u samostanskom dvorištu, a sred-stva od prodaje ulaznica i nosača zvuka donirana su Fondu Gospe Sinj-ske za pomoć studentima slabog imovinskoga stanja. Kad se održava u crkvi, ulaznice se ne naplaćuju. Radi lakšeg poslovanja, od 2013. osnovana je Udruga ,,Klape Gospi Sinjskoj”. Svi nosači zvuka s Festi-vala mogu se nabaviti u knjižari i suvenirnici Svetišta Gospe Sinjske.

Tanja Kodžoman-Križanac


58

Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja žrtve Drugoga svjetskog rata u Cetinskoj krajini

U tisku je knjiga o franjevcima-žrtvama Drugoga svjetskog rata:

~ fra Leonard Bajić - Vojnić, 28. IX. 1889. - †Stara Gradiška, 17. II. 1948.

~ fra Krsto Bazo - Ruda, 24. XII. 1912. - †Bihać, 26. VII. 1944.

~ fra Jozo Borković - Sinj, 10. IX. 1896. - †Muć, 1. XI. 1942.

~ fra Stanko Bradarić - Hrvace, 15. VI. 1905. - †Rupni Do, 24. IX. 1943.

~ fra Ante Cvitanović - Podaca, 17. III. 1889. - †Okolica Sinja, 27. X. 1944.

~ fra Petar Glavaš - Kozica, 26. XII. 1883. - †Split, 29. III. 1945.

~ fra Rafael Kalinić - Prugovo, 6. XI. 1910. - †Brnaze, 24. IX. 1943.

~ fra Anselmo Kovačić - Lokva/Rogoznica, 2. IV. 1905. - †Sinj, 8. V. 1943.

~ fra Milan Lapić - Čitluk, 3. VIII. 1906. - †Rupni Dol, 24. IX. 1943.

~ fra Stanko Milanović Litre - Otok, 23. VIII. 1911. - †Sinj, 10. XI. 1944.

~ fra Jozo dr. Olujić - Opanci/Lovreć, 20. I. 1888. - †Okolica Sinja, 27. X. 1944.

~ fra Petar Paviša - Hrvace, 29. X. 1904. - †Hvar, 28. XII. 1843.

~ fra Vlade Parlov - Kaštel Gomilica, 27. II. 1900. - †Okolica Sinja, 27. X. 1944.

~ fra Jozo Poljak - Sinj, 19. III. 1908. - †Trogir, 19. VIII. 1946.)

~ fra Ante Romac - Glavice, 8. X. 1900. - †Okolica Sinja, 27. X. 1944.


59

~ fra Ivan Romac - Glavice, 9. III. 1900. - †Unešić, 17. V. 1944.)

~ fra Nikola Šabić - Brnaze, 15. X. 1912. - †Kružni put, svibanj 1945.)

~ fra Metoda Vezilić - Sinj, 26. III. 1883. - †Vrdovo, 18. V. 1944.

~ fra Rudolf Vučić - Glavice, 24. IV. 1921. - †Okolica Trsta, svibanj 1945.

~ fra Bože Vugdelija - Otok, 11. VI. 1912. - †Križni put, svibanj 1945.

Fra Stjepan Čovo

Film o Svetištu Gospe SinjskePovodom 300. obljetnice slavne pobjede pod Sinjem uz Gospin

zagovor Franjevački samostan Gospe Sinjske potakao je snimanje dokumentarnog filma o najvećem marijanskom svetištu na južnohr-vatskim prostorima. Snimatelj filma je neumorni i vrijedni video kroničar Petar Malbaša koji više od 30 godina snima sva zbivanja oko Svetišta Gospe Sinjske i Sinjske alke. Scenarist je dr. fra Ante Vučković, prodekan za znanost Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Narator filma će biti Robert Kurbaša. Montažer filma je Nikša Rušić a redatelj Stipe Božić. Film će biti izdan na DVD-u.

U filmu o povijesti Sinjskog kraja i nastanku svetišta govori fra Gabrijel Hrvatin Jurišić. O značaju i povezanost Rame i Sinja govori fra Mijo Džolan, a o tradiciji Sinjske alke Ivica Vrca.

Veliki dio slavne povijesti obilježen je ratovima, grozotama, hrabrostima, patnjama, junaštvima, strahovima i radostima. Rat je pod Sinjem 1715. završio na neobičan način. Sinj je opkoljen. Odnosi snaga osmanlijskih osvajača i branitelja sinjske utvrde su nemjerlji-vi: 700 branitelja prema 50 tisuća osmanlijskih vojnika. Opkoljeni, bez stvarnih izgleda za pobjedu, u iščekivanju pomoći sa strane i u strahu da neće doći ili da će doći prekasno fratri i branitelji mole za čudo pred Gospinom slikom. Napad je počeo 8. kolovoza, tjedan


60

dana prije Velike Gospe. Neprijatelj uoči Svetkovine probija zidine. Izvjesio je čak i svoju zastavu. Napad je ipak odbijen. Očekivao se novi napad na samu svetkovinu Velike Gospe. No, umjesto toga neprijatelj je odustao i pobjegao.

Stipe Božić

Zajednice u Svetištu i Župi Gospe SinjskeZa 300. obljetnice slavne pobjede pod Sinjem uz Gospin zagovor

aktivno su uključeni i članovi molitvenih zajednica u Svetištu i Župi Gospe Sinjske:

~ Dječji zbor ~ Mješoviti zbor ~ Zbor mladih ~ Franjevački svjetovni red (OFS) ~ Franjevačka mladež (FRAMA) ~ Karitativna zajednica ~ Neokatekumenske zajednice (4) ~ Molitveni vijenac “Kraljice obitelji” ~ Ministranti

Drama “Opsada Sinja 1715. godine”Poslije dugo vremena konačno je napisana drama “Opsada Sinja

1715. godine”, koja je prvi put izvedena na Gospinu Gradu 11. VIII. 2006. godine u 21 sat. Redovito je izvođena u Devetnici pred blagdan Velike Gospe (samo jedne godine nije). Brojni štovatelji Gospe Sinjske i mnogi ljubitelji junačke sinjske povijesti rado su se penjali na Gospin Grad i doživjeli bitku za slobodu baš na istom mjestu, na kojemu se je bitka i dogodila. Tekst je napisao Velimir Borković, glumili su članovi


61

“Sinjskoga pučkog kazališta”, drugi građani Sinja i suradnici iz Splita. Izmijenilo se je nekoliko redatelja, a najviše je režirao Rade Perković, nekadašnji intendant Kazališta u Splitu.

Izložba “S Marijom po svijetu” Otvaranje izložbe razglednica Gospinih slika, koje priprema fra

Jozo Župić, bit će u klaustru Samostana u Sinju 13. svibnja 2015.

Knjiga o fra Petru KneževićuU pripremi je knjigu o fra Petru Kneževiću koju priprema fra

Mirko Marić, a predstavljanje knjige bit će krajem 2015. godine.

Fra Pavla Vučkovića glumi fra Gabrijel Hrvatin Jurišić


62

Predstavljanje knjige o fra Anti Jadrijeviću U pripremi je knjiga o fra Anti Jadrijeviću koju priprema fra

Miroslav Modrić. Predstavljanje knjige bit će 6. lipnja 2015.

Himna Gospi SinjskojO Gospe Sinjska, djevo sveta, Divno te, divno proslavi Bog, Slave te glasi svega svijeta, Premila Majka puka si svog. Na Tebi neba blista se kras: O Gospe Sinjska budi nam spas!

Ko kapi silnog sinjeg mora I sitnog pijeska po zemlji svoj, Ko šarnog cvijeća s polja, s gora, Tvojih je Djevo čudesa broj. I mi svoj k Tebi dižemo glas, O Gospe Sinjska budi nam spas!

Pomogla ti si svome puku Kadno pod Sinjem bjesnio boj; Pruži nam i sad moćnu ruku, I sad u borbi narod je Tvoj; Da ustrajemo, moli za nas: O Gospe Sinjska budi nam spas!

U muci ljutoj slatka nada, I rani svakoj lijek si ti, Teško je breme naših jada, U Tebe pomoć ištemo svi! Život i radost sviju si nas: O Gospe Sinjska Budi nam spas!

Za tobom srce naše gori, Marijo, Majko, ljubavi svom, Jedna nas samo želja mori: Kad ćemo licu milomu tvom, Dječice svoje usliši glas: O Gospe Sinjska budi nam spas!

fra Ante JadrijevićFra Ante Jadrijević: Himna Gospi Sinjskoj


63

Materijalni radovi

Jubilarna medaljaU čast 300. obljetnice slavne pobjede pod Sinjem uz Gospin zago-

vor (1715. - 2015.) izrađuje se jubilarna dvostrana medalja u nekoliko veličina, lijevana i kovana. Na jednoj strani, na licu medalje prikazan

Lice medalje Naličje medalje

je Gospin lik s čudotvorne slike u Gospinu svetištu u Sinju, s krunom i dijelom zlatnih uresa, a oko lika, u gornjem dijelu, kružno ispisan zaziv “Čudotvorna Gospe Sinjska, moli za nas!“ Na naličju, pak, pri-zor je pobjedničke bitke nad Turcima pod Sinjem, a nad gradom se u auri, kao u prizorima votivnih slika, ukazuje Gospa koja štiti grad i branitelje. U gornjem dijelu kružno su ispisane godine 1715.1 2015.

Kuzma Kovačić


64

MisniceU povodu obilježavanja jubilarne 300. obljetnice Gospe Sinjske

časne sestre Kćeri Božje ljubavi izrađuju misinice za svečana liturgijska slavlja. Misnice su bijele boje jer bijela boja izražava radost koja uvo-di u asocijaciju čistoće, slavlja i svjetla. Materijal liturgijskog ruha sadržava vunu, viskozu, svilu i imitaciju zlata, a tehnika izrade jest kompjuterski vez.

Motivi na misnici jesu slika Gospe Sinjske, Kristov monogram, logo jubileja i ornament (zlatovez). Predložak nacrta za misnicu pri-redila je s. M Margarete Šprajc (Kćeri Božje ljubavi).

Prednja strana misnice

Slika Gospe Sinjske u središtu je misnice, ikona Gospe diskretno podsjeća na tajnovitost i svetost, izražaj lica i pognuta glava ne odvraćaju pozornost vjernika od otajstvene zbilje u slavljenju svetih otajstava.

Lik Gospe Sinjske uokviren je zlatnim ornamentom koji se proteže duž cijele misnice na bijeloj podlozi (bijela je simbol djevičanstva, čednosti i poniznosti, a zlato simbol božanskog).

Detalji ornamenta preuzeti su sa srebrnog okvira ikone Gospe Sinjske. Kroz ornament se isprepliću dijelovi nakita, biserja i zlata; da-rovi koji se nalaze na ikoni i svjedoče o uslišanim molitvama vjernika.

Crvena boja koja diskretno prati zlatovez nit je mučeništva, ljubavi i preobrazbe koja povezuje prošlost i sadašnjost svetišta.

Poleđina misnice

U središtu ornamenta je logo koji podsjeća na 1715., kada je čovjek Sinja obranio svoju vjeru i narod hrvatski. Burna povijesna događanja i čudesni događaji simbolično su grafički prikazani kao cjelina koju čine: crkva, franjevački samostan, Sinjska tvrđava sa spomen crkvom i natpis: ZAUVIJEK OKRUNJENA SLAVI SLAVLJE (In perpetuum cornata triumphat) koji se nalazi na zlatnoj kruni, a dali su je izraditi branitelji Sinja u zahvalu Gospi za oslobođenje od Turaka.


65

Zlatna krunicaMolitvom Gospine krunice hrvatski vjernici su sudjelovali u

svim važnim pobjedama do slobode, koja je čitav hrvatski narod mo-litvom povezivala u jedan neraskidivi lanac Božje ljubavi svjesni da samo oni koji grade s Bogom, grade na neuništivim temeljima svoju Domovinu. Tako je cijela Hrvatska, poput golubice raskriljenih krila, postala zemlja žive krunice. Molitvom Gospine krunice vjernici su tome doprinijeli svima nama ogroman dar slobode! Taj dar najprije su njegovali dostojanstvom kršćanskog života, a zatim svakodnevnom molitvom krunice. Svi oni koje su ustrajni u molitvi Gospine krunice primaju poseban Božji blagoslov uz Gospinu zaštitu, jer i na taj način postaju Njezini apostoli.

Hrvatski branitelji i u Domovinskom ratu su prkosno vjerovali da imaju pravo na ono što im je Bog dao kao njihovu zemlju, znali su da

Bruno Bulić, Krunjenje Gospine Slike na Gradu, 22. rujna 1716.


66

će im taj isti Bog Gospinim zagovorom u najtežim životnim trenutcima priteći u pomoć, kao što je pritekao i davne 1715. godine čudesnom pobjedom pod Sinjem.

U ovom velikom jubileju Samostan, uz pomoć štovatelja Čudo-tvorne Gospe Sinjske, izrađuje dar Majci Božjoj “Zlatnu krunicu”.

Za izradu zlatne Gospine krunice Samostan je upotrijebio zavjetne darove - zlato koje su Gospini Štovatelji godinama poklanjali za svoj zavjet Gospi. Taj naš zajednički dar bit će kruna velikog jubileja koju ćemo kao zahvalu nebeskoj Majci Blaženoj Djevici Mariji postaviti u njezinu Svetištu i koja će uvijek iznova podsjećati na potrebu molitve. “Zlatna krunica” bit će na taj način trajni znak budućim generacijama Gospinih štovatelja.

fra Petar Klapež

O jubileju 300. obljetnice slav-ne pobjede pod Sinjem uz Gospin zagovor izrađuje se velika zlatna krunica, koja izražava zahvalnost i vjernost naroda za milost zaštite i za sve pobjede u obrani domovine pod Gospinim zagovorom, od tadašnje Sinjske bitke do čudesne pobjede u Domovinskom ratu.

Zrna krunice čine manje i veće nepravilne šuplje kuglice od zlata, povezane lančićem u obliku tro-pleta, a obogaćene dodatnim efek-tom bljeska (ravne sitne plohe, sitne kuglice...).

Na četiri veća zrna utkat će se likovi sv. Nikole Tavelića, bl. Alojzija Stepinca, fra Pavla Vučkovića i fra Rafe Kalinića.

Skica za krunicu akad. kipara Kuzme Kovačića


67

Medalja s Gospinim likom (lice jubilarne medalje) povezuje cijelu krunicu.

Pet donjih zrna (između medalje i križa) imaju simbole: Bogo-rodice (“Ave Maria”), vjere (križ), ufanja (sidro) i ljubavi (srce) te lik uskrsloga Krista. Križ (s korpusom) nadahnut je oblikom starohrvat-skog križa. Na poleđini medalje i križa upisat će se prikladni kratki tekst zahvale, a na zrncima s četiri spomenuta portreta njihova imena.

Kuzma Kovačić

Izgradnja crkve u BrnazamaRiječ je još uvijek o idejnom projektu crkve u Brnazama koji će

vrlo vjerojatno doživjeti preinake. Autor idejnog projekta je dipl. arh. Ivan Vulić.

Idejni nacrt autora dipl. arh. Ivana Vulića.


68

Reljefi fratara žrtava Drugoga svjetskog rata U Drugom svjetskom ratu i poraću ubijeno je preko 600 svećenika,

redovnika i redovnica. U Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otku-pitelja (Split) 44 fratra bili su žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, a od njih u Cetinskoj krajini 18.

Iz poštovanja prema njihovoj prolivenoj krvi i mučeničkoj smrti izrađuju su reljefi, koji će biti po-stavljeni u novom klaustru. Reljefe izrađuju poznati hrvatski akadem-ski kipari: Vene Jerković, Tomislav Kršnjavi, Josip Marinović, Stipe Sikirica, Nikola Vrlić, Miro Vuco i Jure Žaja.

Fra Stjepan Čovo piše knjigu “Franjevci provincije Presvetog Ot-kupitelja – žrtve Drugoga svjetskog rata u Cetinskoj krajini”.

fra Bože Norac Kljajo

Postaje Križnog puta na Sinjskoj tvrđaviOd davnine je bila želja puka i fratara Sinjskog kraja da se na

Gradu postave postaje Križnog puta. Godine 1998. želje i planovi su se počeli ostvarivati. Na jednom sastanku u samostanu se formirao odbor u koji su ušli predstavnici sinjske vlasti Mate Jukić i Damir Talaja, kipari Stipe Sikirica, Josip Marinović, fra Eugen Poljak i fra Mirko Marić u ime samostana i Damir Ujević (ljevaonica).

Uprava Grada Sinja obvezala se ishoditi potrebne dozvole, urediti stazu, osvijetliti je i ozvučiti. Kipari se moraju pobrinuti i pronaći 14

Skica reljefa - fra Leonard Bajić


69

hrvatskih kipara koji će izraditi postaje. Samostan će uz pomoć Gra-da, raznih donatora pribavljati novčana sredstva za pokriće troškova. Ljevaonica Ujević će, također, dati popust. Dogovoreno je da postaje moraju biti ujednačene, najmanje dvije figure, a najviše tri figure, križ je uvijek isti (Hrvatski križ, B. Ljubičića).

Postaje su započete 1998., a u izradi su sudjelovali slijedeći umjet-nici: Mile Blažević, fra Duje Botteri, Kazimir Hraste, Kuzma Kovačić, Josip Marinović, Stipe Sikirica, Stjepan Skoko, Ante Starčević, Marija Ujević i Miro Vuco.

Nedostaju još četiri postaje. Skice su napravljene, sredstva se prikupljaju i nadamo se da će uskoro biti postavljene. Kad se postave sve postaje i uredi staza, upisat će se i imena donatora na postajama.

fra Mirko Marić

Jedna od postaja Križnog puta na Sinjskoj tvrđavi


70

Fratarska grobnica – mozaik ‘Uskrsnuće’Fra Ivan Marković 1888. god. uredio je fratarsku grobnicu, sagra-

dio današnju kapelicu i urezao natpis: “Fratribus resurecturis - Braći koja će uskrsnuti.“

U izradi je mozaik veličine 320x176 cm i prikazuje Uskrsnuće Gospodinovo. Isusov lik je uzdignut iznad groba u središnjem dijelu, obasjan svjetlom i sjajem koji simbolizira slavu i pobjedu nad smr-

ću. Drži pobjednički stijeg. Jednom rukom pokazuje na sebe: Ja sam uskrsnuće. Drugom rukom pokazuje vječnu domovinu, kraljevstvo nebe-sko. Iznad njega je bijeli golub - sim-bol Duha Svetoga, stopljen sa sjajem i svjetlošću, koja Isusa okružuje. U kompoziciji su postavljena dva anđela, u Svetom pismu povezana s Uskrsnućem. Jedan je u klečećem stavu ispred Krista, uz veliki kamen koji je zatvarao grob i tijelo polože-no u nj, a sad je odvaljen. Drugi je sa strane iza Krista i ispred njega je kamena starohrvatska Višeslavova krstionica. Prikaz se drži svetopi-samskih tekstova o Uskrsnuću.

Ivan Grgat

Staza Gospi Sinjskoj Projekt “Staza Gospi Sinjskoj” provodi se već gotovo 2 godine u

sklopu IPA programa Hrvatska-Bosna i Hercegovina. Završetak pro-jekta planira se u travnju ove godine, a provode ga partneri s hrvatske i bosanske strane: gradovi Sinj i Solin i HGSS Stanica Split te općine

Skica mozaika “Uskrsnuće”


71

Prozor Rama, Tomislavgrad i Livno. Provedbi projekta doprinose i suradnici: Turistička zajednica Grada Sinja, Franjevački samostan Gospe Sinjske, Franjevački samostan Rama-Šćit, Turistička zajedni-ca Hercegbosanske županije i Planinarska udruga Kamešnica Livno. Ukupna vrijednost odobrenog projekta je 4.241.035,98 kn (558.031,05 EUR), od čega se 54% proračuna projekta, odnosno 2.302.527,54 kn (302.964,15 EUR) odnosi na aktivnosti partnera u Republici Hrvatskoj, a 46% proračuna projekta, odnosno 1.938.508,44 kn (255.066,90 EUR) na aktivnosti partnera u Bosni i Hercegovini. Udio EU sredstava u ukupnoj vrijednosti projekta je 83%, dok preostalih 17% sufinanciraju partneri na projektu.

Hodočašće Gospi Sinjskoj


72

Ideju za pokretanje ovog projekta dobio sam prilikom hodoča-šćenja mnogim svetim mjestima svijeta. Svake godine, uoči blagdana Velike Gospe, u noćima između 8. i 15. kolovoza, na hodočašće prema gradu Sinju kreću tisuće hodočasnika, osobito mladih, a 15. kolovoza se održava središnja vjerska svečanost. Hodočasnici pristižu iz neko-liko pravaca a najviše iz pravca juga iz Solina, te iz pravca sjevera iz Bosne i Hercegovine. U centralnom mjestu hodočašća, marijanskom svetištu u Sinju nalazi se slika Čudotvorne Gospe Sinjske koju su Sinj donijeli fratri kad su 1687. godine bježali iz Rame.

MUP Republike Hrvatske svake godine upozorava hodočasnike da se kreću utvrđenim cestovnim pravcima i da obvezno hodaju uz lijevi rub kolnika u kolonama , odnosno grupama. Istodobno se upozoravaju vozači da u određene dane budu oprezni uz poštivanje uputa i zapo-vjedi prometne policije. Unatoč dobroj regulaciji prometa u danima hodočašća , često su se događale nezgode u kojima su automobili naletjeli na hodočasnike. Bilo je i smrtnih slučajeva.

Prometne nesreće još su više potakle moje uvjerenje da se hodočašće u Sinj može izvoditi uglavnom po tradicionalnim pješačkim i konjskim stazama koje su stoljećima bile glavna komunikacija između dalmatin-skih i bosanskih krajeva. Na sreću su mnoge od tih staza i danas sačuva-ne. One su ponegdje ispresijecane suvremenim prometnim pravcima ali za njihovo oživljavanje nije kasno i ne trebaju velika novčana sredstva. Staza Gospi Sinjskoj mora postati zanimljiva turistička destinacija po ugledu na “Camino”, Stazu Svetoga Jakova koja vodi 800 kilometara od francusko-španjolske granice do Santiago de Compostela u Španjolskoj. Tu stazu godišnje propješači oko 200 000 turista-hodočasnika O našem slučaju regijama; Dalmaciji, Bosni i Hercegovini Staza Gospi Sinjskoj može pridonijeti razvoju turizma, tim više što na destinacijama uz “Stazu” već postoje ugostiteljski sadržaji. Konačno dobrobit ove ideje bi bila što više ljudi zainteresirati za hodanje u prirodi i potaknuti ih na aktivnu rekreaciju kakve današnjem čovjeku sve više nedostaje.

Početak ove hodočasničke staza je u Solinu, točnije kod crkve Gospe od Otoka odakle se pješači pločnicima do konjske staze što vodi do Klisa.


73

Od Megdana na Klisu staza vodi trasom nekadašnje željezničke pruge “Sinjske rera”, do Grla i dalje manje prometnom cestom do Dugopolja gdje se nastavlja po tamošnjim pješačkim pločnicima i poljskim putom do Križica. Od Križica, preko Krušvara, ponovo se stiže na trasu “Sinjske rere” kojom se pješači sve do svetišta Gospe sinjske.

Iz pravca Bosne i Hercegovine staza počinje od samostana Šćit na Ramskom jezeru te preko Ravanjskog polja vodi rubom Duvanjskog polja u Tomislavgrad. Od Tomislavgrada poljskim se putovima hoda prema Karlovu hanu odakle se prati cesta do međunarodnog prije-laza Kamensko. Od Kamenskog makadamskim i pješačkim stazama ide se do Graba i Otoka i dalje prema Sinju. Drugi pravac kroz BiH vodi preko Livna i dalje preko prijevoja Vaganj. Od Vagnja se spušta starom pješačkom stazom, prema Bilom Brigu i dalje preko Glavica stiže do središta Sinja.

Staza se obilježava tako da se s mjesta na kojem stojite uvijek vidi slijedeći znak žuto bijela strelica, putokaz ili logotip u obliku Gospina lika sa čuvene slike. Sve će važno znakovlje imati čestice fluoroscentne boje radi što bolje vidljivosti u mraku. Na važnijim vidikovcima grade se odmorišta s klupama i nadstrešnicama te info tablama. Završetak ovog projekta je doprinos proslavi 300. obljetnice čudesne obrane Sinja.

Pješačenje po ovoj obilježenoj stazi jedinstveni je doživljaj koji čovjeka zbližava s prirodom. Hoda se najvećim dijelom izoliran od prometne gužve, slikovitim krajevima koji su bogati povijesnim na-slijeđem. Utvrde, stećci, gradine, muzeji, sakralni objekti, ostaci starih staza i mostova, vidikovci i ugostiteljski objekti mjesta su za odmor i ujedno kontrolne točke na stazi gdje se može utisnuti pečat na zadnjim stranicama prigodnog vodiča kao uspomena na nezaboravno putova-nje koje smo uradili snagom duha i mišića. Promotivno pješačenje po cijeloj stazi, od Solina preko Sinja do Rame, organizirat će se potkraj travnja. Ali to nije sve! Moja slijedeća ideja je pješačkim stazama po-vezati Sinj i Međugorje.

Stipe Božić


74

Dodatak

Molitva Gospi Sinjskoj za dobročinitelje

O preslavna Gospe Sinjska, blažena Djevice Marijo! Tebe je Bog Otac puninom milosti obdario i odabrao te da po Duhu Svetom budeš djevičanskom majkom njegova božanskoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista. A ti si ovu lijepu sliku u Sinju odabrala da po njoj budeš utočište, pomoć i utjeha svakomu tko se utječe tvomu majčinskom zagovoru. Zahvalan na primljenim milostima pobožni narod zajedno s redovnicima, sinovima Svetoga Franje, čuvarima tvoga Svetišta, davno je već uresio tvoju sliku pobjedničkom krunom i mnogovrsnim zlatnim darovima. Ali i danas ovo tvoje Svetište pohode mnoge pobožne duše, koje različitim darovima žele pokazati zahvalnost za primljene milosti i mole za tvoju stalnu pomoć i zaštitu. Kao oni koji imaju povlasticu živjeti u okrilju tvoga Svetišta molimo te, Gospe Sinjska, za sve dobročinitelje naše crkve i samostana. Izručujemo ti sve koji se u svojoj poniznosti preporučuju u naše molitve. Ti ih, Majko svih milosti, primi, okrijepi i utješi


75

u svim njihovim životnim nevoljama. Svojim milim očima pogledaj na njih u svim njihovim željama i nadanjima. Ti im budi zaštita u svim napastima i od svakoga ih zla i grijeha očuvaj. Ti im budi Majka i Odvjetnica uvijek, a osobito na času smrti. Amen.

Molitva za posvetu župeDobra naša Majko, Čudotvorna Gospe Sinjska, od srca ti zahvaljujemo za bezbrojne darove i milosti kojima stoljećima obasipaš svoje vjerne štovatelje. Molimo te, milostiva naša Majko, da i nas i sve članove naše župe štitiš i pomažeš. Najprije te molimo za ustrajnost u vjeri, da vjerski život u našoj župi napreduje, da živimo sukladno svom krštenju i drugim sakramentima. Preporučujemo ti bračne parove, djecu i roditelje, djedove i bake. Posvećujemo ti vjerne i nevjerne, dobre i zločeste, jer Otac Nebeski daje da sunce njegovo grije pravedne i nepravedne i kiša njegova pada dobrima i zločestima. Posvećujemo ti svoja srca i duše, misli i osjećaje, riječi i djela, sve svoje dobre namjere i želje, sav svoj rad i svaki trenutak svoga života. Prikazujemo ti danas svoju posebnu molitvu (u tišini neka svatko prikaže posebnu nakanu).


76

Isprosi blagoslov svima nama. Udijeli nam blagodat obiteljskoga, župnog i društvenog zajedništva kao predokus zajedništva s tobom u Kraljevstu tvoga Sina, koji s Ocem i Duhom Svetim vlada po sve vijeke vjekova. Čudotvorna Gospe Sinjska, moli za nas. Amen.

Molitva za Gospine štovateljeUzvišena Gospe Sinjska, sretni smo što te naš Hrvatski narod uzvisuje i slavi. Sretni smo što se osobito na blagdan tvoga Uznesenja na nebo iz duša, srdaca i usana nepreglednoga mnoštva hodočasnika uzdižu zahvale, molitve i pjesme tebi, uzvišenoj, a nama tako bliskoj, našoj Nebeskoj Majci. Dolično je da se tvoje ime danomice slavi širom svijeta, jer si tako moćna, tako mila, tako slavna i milostiva. O preslavna i uzvišena Gospe, neka ove naše molitve potaknu još veći broj tvoje djece da te slave, jer po tebi slavimo preslavno Božansko Trojstvo. Hvala ti, draga Majko, za sve milosti koje si udjelila nama i svoj svojoj djeci.


77

Draga naša Gospe, isprosi nam od Boga milost za koju Te molimo. To će nas potaknuti da Te sve usrdnije ljubimo, da budemo još gorljiviji apostoli tvoje slave. A kad nam kucne smrtni čas, daj da s tvojim imenom na ustima pođemo s ovoga svijeta u raj. Amen. 3 Zdravomarije i 1 Slava Ocu...

Moli za nas, Čudotvorna Gospe Sinjska! Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se! Bože, koji si po čudotvornoj Slici svoje Majke u Sinju pokazao spasiteljsku snagu svoje ljubavi, učini nas dostojnima da nju, svoju Nebesku Majku, iskreno ljubimo i po njezinu zagovoru k tebi jednom dođemo, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Hodočašće mladih


78

Vedro i poletno

1. O,

4. U3. Po

5. Za

2. Ču

to

Godemomu

--

spesaglaci

bom-

-

-

Sinjtvoti

ljusr

ska,jihsitojce

-

--

Djenesvoslana

vomametkaše

-

--

svebropunago

ta,ja.ku,da,ri,

-----

divVekad

iMa

nolinorari

-

-

te,ka

podnijo,

-

--

sva

divtiSi

Maj

noje,

njemkojko,

-

- proMabje

lijeklju

slari

snisiba

-

-

vijo,o

vi

--

-

Bog,moć;boj;ti.

svom. Je

slaMajpruTe

večiži

škodna-

-

-

tena

namje

nas

-

3. i

1. gla

5. sa

2. dra

4. bre

sigasadmemo

-

-

-

-

sverumonaže

gakaćnušihlja

-----

svijetvoruja

mo

ta,jaku,da,ri:

-----

premiiu

kad

milossadteće

--

latiubemo

--

-- li

pobor

Majdije

kalibi

moćcu-

--

--

pui

na

mii

kadanrod

lošte

-

-

--

siije

mumo

--

svog.noć;tvoj.svi.

tvom.

Nak teDaŽi

Dje

tebiusvotči

-

--

bisadtrai

ce

-

-

-

-

O, GOSPE SINJSKAStihovi: fra Ante Jadrijević

Glazba: Mato Lešćan


79

2. i1. ne

3. je4. ra5. svo

bamimo,dostje

-

--

-

blidimosviu

staželijusli

-----

se

zasiši

mo

-

kras,glas:nas,nas,glas!

ooooO

GoGoGoGoGo

spespespespespe

SinjSinjSinjSinjSinj

ska,ska,ska,ska,ska,

- bububububu

dididididi

-----

namnamnamnamnam

spas.spas!spas!spas!spas!

NaK teDaŽi

Dje

te

uvotči

bi

-

bisadstra

ice

-

-

-

spas.spas.spas!spas!spas!

1. 2.

1. 2.

2


80

Andante q = 90

1. O2. O

4. Za3. Pre

Gosdi

slavgo-

-

pe,ko,navor

---

-

sunsinjBotvoj

českožjanek

---

vagasi

nas

--

sjakramapra

ja,ja,ti,ti

----

Kričisprna

stomtavana

---

kosi

šem

sva

-

Ceodži

oti

svivot

ba-

-

-neju

nom

---

-

1.

3. že2. vo

4. ho

sja- na.da.na.du.

--

-

- Ro

NoMir

Bezditevapo

-

-

labei

daj

--

-

znabezcije

sili

grešlo

Bo-

--

minamu

žjeg

--

- SineE

svije

nabi,va,tu

-

-- i

naštomena

šajeđuše

-

--

sito

svimmu-

pomirblaHr

moći

govat

-

--

s visloslov

skom--

--

Stihovi: fra Domagoj RunjeGlazba: fra Frano Bosnić

O GOSPE, SUNČEVA SJAJA(Gospi Sinjskoj prigodom proslave tristote obljetnice obrane grada)

za dvoglasni zbor


81

1. si2. bo3. lje4. ro

na.da.na.du.

- -- -- -- -

O Gos pe- sun če- va- sja ja,- o

di ko,- sinj sko- ga- kra ja.- Za go- vor- tvoj nek nas pra ti,-

mo le- te vjer ni- Hr va- - ti. O va ti.-

1. 2.

1. 2.

2


82

Andante q = 66

Andante q = 66

ZDRAVO, MAJKO MILOSTI

Stihovi: don Ante MateljanGlazba: don Šime Marović

(Gospi Sinjskoj)

za pučko pjevanje uz pratnju orgulja svibanj, 2005.

4. Pri3. Bri2. Bla1. Zdra vo

gimžnami,-

---

2. o1. Maj

3. Maj4. Maj

kokomkoko,

--

--

mimajčuza

losčinvajhva

----

ti,skim,nas,lu,

--

-

odpostraCe

vjetgledatin

----

nidajnjasko

----

ceo'i

ga

-

-

svezgobokra

-ta!ra,li,ja,

----

Djesveoddje

cako

svihcu

-

-

jiza

tvo

svo

-jasulaju

-

-

-

klipoizu

čutreba

prav

---

-

ti,bniviljaj

---

satvopuksve

svihgakodo

--

3. ji2. za

4. vra

1. stra nagoteta

-

-

- svijevomora

-ta:ra!li!ja!

----

U

PRIPJEV

vje ri- nas po dr- ži,- da slije di- mo- Kri sta,-

hr vat- -


83

1.

1.

rit.

rit.

2.

2.

ski nam bra ni- dom

na ša- Gos pe- Sinj ska!-

U Go spe- Sinj ska!-

INTERMEZZO

4. Pri

2. Bla3. Briž

gimnami,-

--

2


84

Prijava za hodočašća Gospi SinjskojFra Petar Klapež, gvardijanFratarski prolaz 4, 21 230 SinjTel.: 021/707010; Mob. 095 8507781; Mob. 099 3360330E-mail: [email protected]

Glavni oltar u crkvi Gospe Sinjske

9 789536 640683

ISBN 978-953-6640-68-3

Gospina crkva i kip na Gradu

kalendar gospine jubilarne godine 2015. · 5 uvodna riječ za kalendar događanja u godini jubileja...

Documents