kako voditi biblijska proučavanja - knjiga

KAKO VODITI BIBLIJSKA PROUÈAVANJA

James F. NyquistJack Kuhatschek

Naslov izvornika:LEADING BIBLE DISCUSSIONS (LBS)by James F. Nyquist & Jack KuhatschekÓ 1985 by InterVarsity Christian Fellowshipof the United States of AmericaPrevedeno i objavljeno s dopu�tenjem InterVarsity PresP.O. Box 1400, Downers Grove, Ill 60515, USACopyright za Hrvatsku 1995. STEPress, Zagreb, P.P. 745Nakladnik: STEPressUrednica: Ninoslava HeæimoviæPrijevod: Marija Doru�akLektura i korektura: Ninoslava HeæimoviæISBN 953-6350-04-1

KK AA K O V O D I T I B I B L I J S K A P R O U È A V A N J A 2

K A Z A L OUvod 41. Za�to prouèavati u grupi? 52. Osnivanje grupe 73.�o prouèavati? 104. Pripreme za voðenje 135. Kako prouèavati Bibliju? 166. Kako sastaviti pitanja? 237. Voðenje rasprave 308. Ocjenjivanje rasprave 359. Rast u zajedni�tvu 37Dodatak: Primjer prouèavanja 40



UVODVoðenje biblijske rasprave mo�e biti ugodno i korisno iskustvo. Ali mo�e i zastra�iti, posebice akoto nikada prije niste radili. Ako se osjeæate zastra�eno, u dobrom ste dru�tvu. Kad je Bog zatra�io odMojsija da izvede Izraelce iz Egipta, Mojsije je odgovorio: �Oprosti, Gospodine, ne bi li poslao kogadrugoga!� (Knjiga izlaska 4:13).Kada je Salomon postao izraelskim kraljem, zadaæa koju je trebao izvr�iti èinila mu se veæom odnjegovih sposobnosti. �Sada, o Jahve, Bo�e moj, ti si uèinio kraljem slugu svoga na mjesto moga ocaDavida, a ja sam jo� sasvim mlad, te jo� ne znam vladati� (Prva knjiga o Kraljevima 3:7).Kada je Bog pozvao Jeremiju da bude prorok, on je odgovorio: �Ah, Gospode Jahve, gle, ja ne umi-jem govoriti: dijete sam� (Jeremija 1:6).Tako bismo mogli i dalje redati. Apostoli su bili �neuki i priprosti ljudi� (Djela apostolska 4:13). Ti-motej je bio mlad, krhak i upla�en. Pavlov �trn u tijelu� uèinio je da se osjeæa slabim. Ali Bo�ji odgo-vor svim njegovim slugama, ukljuèujuæi i tebe, u biti je isti: �Dosta ti je moja milost, jer se moja sna-ga savr�eno oèituje u slabosti�. (Druga poslanica Korinæanima 12:9). Opusti se, Bog je pomogao una-toè tvojim osjeæajima nemoæi.Postoji jo� jedan razlog zbog kojeg biste se trebali osjeæati ohrabrenima. Voðenje biblijske raspra-ve nije te�ko ako se dr�ite odreðenih smjernica. Ne morate biti struènjak u poznavanju Biblije niti teo-log. Prijedlozi u ovoj knjizi trebali bi vas osposobiti da uspje�no i s mnogo radosti ispunite svoju za-daæu voditelja.

1. ZA�TO PROUÈAVATI U GRUPI?Èim smo stigli, prouèavanje je veæ poèelo. Ljudi su sjedili u krugu, s Biblijama na koljenima. U po-èetku je bilo te�ko reæi tko vodi prouèavanje. Svi su naizmjence govorili. Èinilo se da je svatko ukljuèen.Toga se dana prouèavala knjiga o proroku Joni. Sjeli smo i ubrzo se ukljuèili u raspravu. Do�ao je redna Sanju da vodi, pa je glasno i jasno rekla: �Bog je rekao Joni da ide propovijedati u poganski grad Ni-nivu, ali je Jona krenuo u suprotnom smjeru. Kako je Bog odgovorio na njegovu neposlu�nost?�Na trenutak smo svi pogledali u Bibliju, a tada je Davor rekao: �Bog je osudio Jonu zbog neposlu-ha.� Objasnio je da je Jona zamalo pretrpio brodolom, da su ga bacili s broda, da ga je progutala ve-lika riba, da je proveo tri dana i tri noæi u njezinom �elucu te da ga je riba zatim izbacila na kopno.Darija se slo�ila s Davorom, ali je osjeæala da je Bog bio milostiv prema Joni. �Naposljetku�, reklaje, �mogao je ostaviti Jonu da se ugu�i. Ili ga je mogao ostaviti u �elucu ribe dok ne bude probav-ljen!�Nakon smijeha, nastala je kratka stanka. �Ima li se jo� �to o tome reæi?� upitala je Sanja. Robert,koji se sve do tog trenutka nije javljao, odluèio se ukljuèiti: �Bog je znao da æe Jonu dovesti do poka-janja. Kada je ponovno bio siguran na suhom tlu i kad ga je rijeè Gospodnja sustigla drugi put, Jonaje bio vi�e nego voljan razmotriti odlazak u Ninivu!�Tako smo nastavili otprilike 45 minuta. Povremeno bi Sanja postavila drugo pitanje iz na�eg pri-ruènika za prouèavanje. (Kako je Jona reagirao kad je Bog uni�tio br�ljan? Kakav je Bo�ji stav premaNinivljanima, usporedimo li ga s Joninim stavom prema njima?) Tada bi nekoliko nas odgovorilo, pa-zeæi da odgovore temeljimo na tekstu pred sobom.Èlanovi na�e veèernje grupe srijedom su: raèunalni programer, kuæanica, specijalist za marketing,publicist, student, urednik i umjetnik. Sanja je honorarna tajnica. Nitko od nas nije u punovremenomkr�æanskom radnom odnosu, osim jedne osobe. Ipak, iznenaðuje koliko smo jedni od drugih nauèili.Svatko je imao jedinstveni pogled na ovu kratku i izazovnu biblijsku knjigu. Zajedno smo pro�ivljava-li Jonina iskustva. Bilo nam ga je �ao. Ali, u�ivali smo. �to je najva�nije, poistovjetili smo se s njim!Takoðer nam se otvorio nov pogled na Boga, posebice na njegovu brigu za ljude � èak i za one ko-je osuðujemo. On je s ljubavlju disciplinirao Jonu. Imao je samilosti prema Ninivljanima, iako su pri-padali nemilosrdnom i idolopoklonièkom narodu. Bili su zasjenjeni njegovom milo�æu, ljubavlju i pra�-tanjem. Njegova pravda i sud bili su nepogre�ivi. Pri kraju razmjene mi�ljenja bili smo iscrpljeni ali po-taknuti, upuæeni i ohrabreni.Takva vrsta prouèavanja jedinstveno je iskustvo uèenja. Uèenje je èesto usredotoèeno na voditelja,umjesto na grupu. Pri predavanju ili propovijedi uglavnom govori voditelj, a grupa slu�a. Jednako ta-ko, voditelj odgovara na pitanja, a grupa ih malokad postavlja.U biblijskoj raspravi je, meðutim, te�i�te na grupi, a ne na voditelju. Kako je to razmjena mi�ljenjaa ne predavanje, sudionici grupe najvi�e govore. Voditelj postavlja pitanja, a grupa odgovara istra�u-juæi knjigu ili tekst koji prouèava. Rasprava tada polako prelazi na stvarne situacije s kojima se èlano-

ZA�TO PROUÈAVATI U GRUPI


vi grupe susreæu. Ovakva vrsta prouèavanja ima nekoliko prednosti:1. Ljudi se �hrane� Biblijom. Svaki èlan grupe sudjeluje u otkrivanju znaèenja odlomka. Za nekeje takvo sudjelovanje novo iskustvo. Nauèili su da im se ka�e �to Biblija poruèuje. Mo�da znaju mnogoo Bibliji, ali ono �to znaju rezultat je tuðeg, a ne njihovog vlastitog prouèavanja. Biblijske rasprave oh-rabruju takve ljude da istra�uju Pismo. Za mnoge, Biblija tako o�ivi na dotada nepoznat naèin.2. Pospje�uje redovitost biblijskog prouèavanja. Grupno prouèavanje je zami�ljeno da nadopu-ni, a ne da zamijeni osobno prouèavanje. Mnogi ljudi nisu dovoljno disciplinirani da bi sami redovitoprouèavali Bibliju. Biblijska rasprava im omoguæuje da se ukljuèe u osobno biblijsko prouèavanje umaloj grupi, barem jedanput tjedno.3. Svakome je omoguæeno sudjelovanje. Ako je grupa mala (najbolje je da ima od 8 do 10 lju-di), veæ i sam naèin rada u maloj grupi potièe èlanove da se ukljuèe. Èak i ljudi koji nikada ne bi sud-jelovali u velikoj grupi, poèinju se otvarati. Mala grupa se èini intimnijom, manje zastra�ujuæom. Ubr-zo mnogi èlanovi takve grupe poènu slobodno razgovarati.4. Korisno je doznati stavove drugih ljudi. Ako svi sudjeluju, èlanovi æe potpunije razumjeti od-lomke i njihovu povezanost s na�im �ivotom.5. Sudionici postaju dijelom bri�ne zajednice. Grupno prouèavanje osigurava prirodno ozraèjeu kojemu se meðusobno upoznajemo i njegujemo iskrene odnose. Èlanovi grupe mole se i brinu jed-ni za druge na praktièan naèin.6. Ne morate biti struènjak - sveæenik ili teolog - da biste vodili prouèavanje. Nije, primjerice,nu�no da o odlomku znate vi�e nego ostali. Dogodit æe se da grupi postavite pitanje o odlomku nakoje ne znate odgovoriti. Ali s pomoæu ostalih èlanova grupe, razumijevanje æe biti produbljeno. Nemorate biti ni vje�t govornik. Grupa je ta koja najvi�e govori, a vi jednostavno postavite pitanja i po-tièete èlanove na sudjelovanje. Ne morate èak biti vje�ti u pisanju pitanja za biblijsko prouèavanje. Imaodliènih, vje�to napisanih priruènika koje mo�ete nabaviti.Na�a je grupa to shvatila kad smo zamolili Sanju da nas vodi u prouèavanju knjige o Joni. Nikadaprije nije vodila biblijsko prouèavanje. Ali, s pomoæu pomnih priprema, grupnog sudjelovanja i priruè-nika za prouèavanje, imali smo izvrsnu raspravu.

ZA�TO PROUÈAVATI U GRUPI


2. OSNIVANJE GRUPEKako zapoèeti grupu za biblijsko prouèavanje? Slièno kao i bilo koju drugu grupu: naðete ljude sazajednièkim interesima koji �ele zajedno provesti vrijeme. Interesi su razlièiti u razlièitih osoba i u raz-lièitim vremenima. Neki ljudi jednostavno �ele saznati �to pi�e u Bibliji, drugi su zainteresirani za prou-èavanje odreðene knjige ili teme, a neki æe doæi na biblijsko prouèavanje jer su osamljeni i �ele se dru-�iti. Svejedno zbog kojih razloga i iz kojih pobuda do�li, obièno se mo�e pronaæi ljude zainteresiraneza prouèavanje Biblije.

Prvi koraci1. Ljudi. Razmislite i molite se za one koje biste pozvali. Vjerojatno veæ znate koga æete pozvati.2. Interes. Shvatite da je za raspravu potrebno samo dvoje ljudi te da mo�ete zapoèeti ako je zain-teresirano dvoje ljudi, jednako kao da ih je desetero. Isto tako, zapamtite da prividno nezainteresira-na osoba mo�e po�eljeti doæi ba� kao i netko tko se doima �ivahno zainteresiranim. Iznenadit æete sekada vidite tko æe se sve odazvati pozivu.3. Poziv. Kad pozivate ljude, mo�ete reæi ne�to slièno ovome: �Ana, nekolicina nas æe se okupljatisljedeæih tjedana i prouèavati Bibliju. �eli� li nam se pridru�iti?� Najbolje je osobno pozvati ljude. Ali itelefonski poziv, plakat na oglasnoj ploèi ili priopæenje na sastanku mogu biti djelotvorni.4. Podsjetnik. Ako ste poslali pozive nekoliko dana prije sastanka, ponovni telefonski poziv danprije ili nekoliko sati prije sastanka, svakako se preporuèuje. Stanujete li u istoj zgradi ili u susjedstvu,dobro je da odete po osobe koje su izrazile �elju doæi na sastanak. Tako æe porasti broj posjetitelja iosobe æe se okupljati s pozitivnim, odobravajuæim stavom.5. Razlièitost. Oprez! Planirate li sastanak prouèavanja za nekr�æane, prisutnost nekolicine kr�æa-na mo�e vam pokvariti namjere, osim ako su pristojni pa ne insistiraju na propovijedanju nekr�æani-ma u svakoj stanci rasprave. Èlanovi grupe trebali bi uvidjeti da svaka osoba � bilo kr�æanin ili ne �mo�e korisno pridonijeti razmjeni mi�ljenja na temelju èitanja iz Biblije.(U ostalim poglavljima usredotoèit æemo se prvenstveno na voðenje biblijskih rasprava za kr�æane).6. Planovi. Premda æete vrijeme i mjesto prvog sastanka zakazati kad telefonski potvrdite sasta-nak, najbolje ne donositi ostale odluke dok se grupa ne sastane. Tako æe se svaki èlan osjeæati va�nimdijelom grupe.a) Na prvom sastanku odredite toèno vrijeme i mjesto za sljedeæi tjedan. Obièno je najbolje sasta-jati se ondje gdje je ozraèje ugodno i neformalno. Ako se sastajete po kuæama, najbolje je da ste sva-ki mjesec u drugom stanu.b) Odredite trajanje sastanka. Sastanci mogu trajati razlièito dugo: pola sata, sat, ali rijetko duljeod 90 minuta. Ostavite vremena za druge aktivnosti � primjerice razgovore i molitve, prije i poslijesastanka.

OSNIVANJE GRUPE


c) Odluèite �to æete prouèavati. Grupu mo�e zanimati prouèavanje neke starozavjetne ili novozav-jetne knjige, pojedine liènosti ili neke teme. (Vidjeti 3. Poglavlje.)d) Dogovorite se �to æete raditi na sljedeæem sastanku. Tko æe voditi sastanak? Ako ste odluèili ko-ristiti se priruènicima za prouèavanje, tko æe ih kupiti? Hoæe li tko donijeti piæe ili hranu?Na� prvi sastanak

Na�a veèernja grupa srijedom odluèila je veèerati za vrijeme na�eg prvog sastanka. Davor i Sanjasu nas pozvali u svoj stan i svatko je ponio sa sobom ne�to hrane i piæa. Veèera nam je pomogla dase poènemo dru�iti jedni s drugima na opu�ten i neformalan naèin. Nakon veèere, svi smo sjeli udnevnu sobu. Voditelj je na brzinu proèitao pitanja o kojima treba raspraviti. Dogovorili smo se da sesastajemo triput mjeseèno, najmanje �est mjeseci. (Najbolje je odrediti vremenski rok). Svaki sastanaktrebao je trajati od 19.00 do 20.30 srijedom uveèer. Prvi sat posvetili bismo prouèavanju Biblije, a zad-njih pola sata razgovoru i molitvi. Uèinilo nam se da bi bilo lijepo kada bismo svaki sastanak zavr�ilidesertom. (To je ostao najradosniji dio na�eg sastanka!)... U poèetku smo se slo�ili da mijenjamomjesta sastanka te da svakog tjedna sastanak odr�avamo u drugom stanu. (Kasnije smo uvidjeli kakoje bolje da svaki tjedan budemo kod braènih parova s malom djecom.) Odluèili smo �to æemo prou-èavati i tko æe voditi sastanak. Takoðer smo odluèili mijenjati vodstvo tako da svatko, tko �eli voditi,dobije priliku za to.Prvi sastanak je protekao bolje nego �to smo pretpostavljali. Ubrzo je svima postalo jasno da svipripadamo istoj novovostvorenoj grupi jer je veæina nas sljedeæih nekoliko dana bolovala od blagogtrovanja hranom. (Jo� uvijek ne znamo kako se to dogodilo.)

PREGLEDSljedeæi pregled mo�e poslu�iti podsjetnik kada poènete sastavljati grupu.Prije nego se sastanete:q razmislite i molite se za osobe koje biste �eljeli pozvati na sastanak;q odredite vrijeme i mjesto prvog sastanka;q pozovite ljude osobno ili telefonski;q zaka�ite u prikladnom trenutku vrijeme, mjesto i temu rasprave.Na prvom sastanku:q razgovarajte o tome koliko æete se èesto sastajati;q odluèite koliko æe dugo svaki sastanak trajati i kako æete ga provesti;q dogovorite se �to æete prouèavati;q odluèite hoæete li imati stalnog voditelja ili æe se vodstvo mijenjati;q dogovorite se o toènom mjestu sastanka.

OSNIVANJE GRUPE


3. �TO PROUÈAVATI?Kada ste jednom sastavili grupu, kako æete odluèiti �to prouèavati? To ovisi o grupi. Na prvom sas-tanku poku�ajte doznati �to ljude zanima i kakve potrebe imaju. Najprije ih pitajte bi li htjeli prouèa-vati biblijsku knjigu, pojedinu liènost ili neku temu.Ali èuvajte se omiljelih i neomiljelih tema pojedinaca. Odaberite temu i plan prouèavanja koji æezadovoljiti potrebe i interese veæine. Ako je tema odvi�e slo�ena i nadilazi va�e sposobnosti, ne bojtese to priznati. Zahtijevajte da prvo prouèavate jednostavniji tekst.Na prvom sastanku mo�ete tra�iti od èlanova grupe da ka�u na koji im je naèin Biblija pomogla.Dok opisuju svoja iskustva s Biblijom, èlanovi grupe æe se bolje meðusobno upoznati. To æe ujedno bi-ti i priprema za razmjenu mi�ljenja u svezi s onim �to æe zajedno prouèavati.

Prouèavanje knjigeKnjige treba èitati od poèetka do kraja. Mo�ete zamisliti kako bi zbunjujuæe bilo kad biste proèita-li stranicu Toma Sawyera, stih iz Hamleta, a onda odlomak iz Rata i mira. To ne bi imalo nikakvogsmisla. Ipak, mnogi poku�avaju prouèavati Bibliju na takav naèin. Prouèavanje knjiga dopu�ta vam dabiblijske prièe i ideje sagledate u kontekstu i da ih slijedite od poèetka do kraja.Ako va�a grupa �eli prouèavati knjigu iz Biblije, porazgovarajte o tome koja ih starozavjetna ili no-vozavjetna knjiga najvi�e zanima.Imajte na umu potrebe grupe. Ako su èlanovi novi kr�æani ili osobe koje tek povr�no poznaju Bibliju,bilo bi nerazumno prouèavati Ezekiela ili Otkrivenje. Poðite od neèega �to je jednostavnije, kraæe i te-meljno. Evanðelje po Marku je dobar tekst iz kojega se mo�e nauèiti ne�to vi�e o osobi Isusa Krista io njegovu djelu. TO je najkraæe evanðelje i puno je akcije. Kraæe novozavjetne poslanice, kao �to suposlanice Galaæanima, Efe�anima, Filipljanima, Kolo�anima te Jakovljeva poslanica i poslanice aposto-la Petra, takoðer su dobre za poèetak. Prilièno se lako razumiju, a poruke su temeljne i praktiène. Sgrupom voditelja razmatrajte Prvu i Drugu poslanicu Timoteju i Poslanicu Titu. Starozavjetne su knji-ge, kao �to su Jo�ua, Ruta, Prva knjiga o Samuelu, Nehemija, Amos i Jona, vrlo popularne. Mo�ete po-èeti s kraæom knjigom, primjerice s Jonom ili s Rutom. Nakon toga poku�ajte s ne�to duljom knjigom,kao �to su Jo�ua ili Nehemija

Prouèavanje liènostiProuèavanje liènosti takoðer mo�e biti vrlo zanimljivo. Tko mo�e zaboraviti prièu o Noi i potopu, o Ab-rahamovu �rtvovanju Izaka, o Jo�ui i Jerihonu ili o Danielu u lavskoj jami? Prouèavanje liènosti omo-

OSNIVANJE GRUPE


guæuje nam da promatramo Boga na djelu u �ivotima razlièitih mu�karaca i �ena.Stari zavjet je bogat izvor prouèavanja liènosti. Postanak, primjerice, opisuje �ivot Abrahama, Izaka,Jakova i Josipa. Mojsije je, oèito, kljuèna liènost u Izlasku. U Sucima pi�e o ljudima kao �to su Debora,Gideon i Samson. U Prvoj knjizi o Samuelu pi�e o Ani, Eliju, �aulu i Davidu. Knjige o Ruti, Nehemiji,Esteri i Joni i same su studij liènosti. I dalje bi se moglo tako nabrajati.Novi zavjet sadr�i isto tako mnogo zanimljivih liènosti. Iz evanðelja mo�ete prouèavati �ivot Isusovemajke Marije ili ili njezina mu�a Josipa. Marijina roðakinja Elizabeta i njezin mu� Zaharija mogu nastakoðer mnogoèemu nauèiti. I Marija i Marta omiljele su liènosti za prouèavanje.Djela apostolska su prvenstveno usredotoèena na �ivote Petra i Pavla. Ali u njima èitamo i o osobamakao �to su Stjepan, Filip i Etiopljanin, Kornelije, Barnaba, Priscila i Akvila.Opseg podataka o biblijskim liènostima razlièit je � od nekoliko stihova do nekoliko poglavlja. Biblij-ska konkordancija, primjerice Strongova ili Yungova, mo�e vam pomoæi da saznate koliko u Bibliji pi-�e o nekoj osobi, tako da znate koliko æete joj prouèavanja posvetiti.Prouèavanje teme

Neke grupe vi�e vole prouèavati teme. Osnovne teme za prouèavanje su evangelizacija, molitva ivodstvo. Takoðer mo�ete prouèavati kr�æanski karakter, kr�æansku disciplinu, brak, vodstvo, misije ilidru�tvenu odgovornost.Izreke sadr�e nekoliko zanimljivih moguænosti za tematska prouèavanja. Mo�ete prouèavati �to pi-�e o ludim, pametnim, jednostavnim, pravednim, zlim, podrugljivim i lijenim ljudima. (PogledajteTyndale Old Testament Commentary Proverbs Dereka Kindera za informacije o temama.) Osobne vrli-ne i mane su takoðer korisne kao teme. One obuhvaæaju lijenost, marljivost, pohlepu, plemenitost, sr-d�bu, samokontrolu, ljubav i mr�nju. Knjige poput Nave�s Topical Bible (tematske Biblije) mogu po-moæi va�oj grupi u pronala�enju ostalih tema.Prouèavanje s priruènikom

Postoji nekoliko va�nih razloga za uporabu priruènika u prouèavanju kao temelja za raspravu, bezobzira prouèavate li knjigu, liènost ili temu.Va�an razlog je vrijeme. Potrebno ga je poprilièno da se napi�e niz pitanja za raspravu. Vjerojatnoje u prosjeku za to potrebno tri do èetiri sata na tjedan. Veæina voditelja ne mo�e si priu�titi toliko vre-mena da se pripremi za prouèavanje.Jo� jedan razlog je kvaliteta. Kvaliteta priruènika za prouèavanje je u posljednjih nekoliko godina svebolja. Oni koji pi�u te priruènike u pravilu su teolo�ki obrazovani voditelji i dobro poznaju teme o ko-jima pi�u. Dobar voditelj, meðutim, takoðer mo�e biti dovoljno vje�t i naobra�en da i sam napi�e us-pje�an priruènik za prouèavanje.Takvi priruènici omoguæavaju grupi da se unaprijed pripremi. Preporuèujemo da svaki èlan imasvoju knjigu. Pripremaju li se èlanovi, to æe uvelike unaprijediti va�u raspravu.�to biste tra�ili u dobrom priruèniku za prouèavanje? Budite sigurni jesu li pitanja èitko napisana,zanimljiva i izazovna. Dobra pitanja trebala bi potaknuti razmjenu mi�ljenja, umjesto da se na njihmo�e odgovoriti samo jednom rijeèju. Pitanja bi trebala obuhvatiti sadr�aj i znaèenje odlomka. Svakoprouèavanje trebalo bi imati barem dva do tri pitanja koja odlomak povezuju s dana�njim �ivotom.Nemojte zaboraviti da u jednom prouèavanju ne smije biti previ�e pitanja. Deset do petnaest jeuglavnom dovoljno za prouèavanje koje traje od èetrdeset i pet minuta do sat vremena. Najbolje jekoristiti se priruènikom koji za jedno prouèavanje razmatra jedan odlomak, umjesto �skakanja� s jed-nog odlomka na drugi, iako Izreke mogu biti iznimka. Nalaze li se u priruèniku upute za voditelja?One mogu biti vrlo korisne.Na sreæu, dostupan je izbor mnogih izvrsnih priruènika za prouèavanje. Posjetite va�u lokalnu kr-

�TO PROUÈAVATI


�æansku knji�aru prije prvog sastanka sa svojom grupom. Odaberite nekoliko priruènika u svezi s raz-lièitim biblijskim knjigama, liènostima ili temama.Donesite priruènike na prvi sastanak. Mo�ete ih staviti na stol ili podijeliti grupi. Tako æete pomoæigrupi da lak�e odluèi �to �eli prouèavati. Kada se jednom odluèe, naruèite primjerke za sve èlanove.Na�a je grupa �eljela odr�ati ravnote�u izmeðu prouèavanja starozavjetnih i novozavjetnih knjigate prouèavanja liènosti. Odluèili smo prouèavati Prvu poslanicu Timoteju prvih nekoliko tjedana. Zatimsmo proveli neko vrijeme prouèavajuæi Stari zavjet i razmatrajuæi knjigu o Joni. Slijedilo je prouèava-nje osoba kao �to su Kaleb, Gideon, Samson, Ruta, Ilija i ostali, uglavnom jednotjedno ili dvotjedno.Tada smo se usredotoèili na novozavjetnu knjigu - Poslanicu Galaæanima. Od 66 knjiga, od mno�tvaliènosti i tema, dodirnuli smo samo povr�inu.

�TO PROUÈAVATI


4. PRIPREME ZA VOÐENJEIvan je sjedio u velikom razredu nedjeljne �kole èekajuæi poèetak sata. Uèitelj je stao pred razred irekao: �Jutros nas èeka poseban do�ivljaj. Ivan nam je pristao govoriti.� Ivana je preplavila panika jerse sjetio da su ga za to zamolili jo� nekoliko tjedana ranije. Potpuno je zaboravio! Polako ustajuæi kre-nuo je prema podiju, sav smeten. �to da uèini? �to da ka�e?Ubrzo je odluèio govoriti o onome �to je toga jutra èitao za trenutaka provedenih nasamo s Bo-gom. Razred od te pouke nije imao mnogo koristi, ali Ivan je nikada nije zaboravio.Uspje�no voðenje biblijskih prouèavanja zahtijeva pomne pripreme. Ipak, mnogi èekaju posljednjitrenutak i onda na brzinu ne�to sklepaju. Nije ni èudo �to su im prouèavanja nezanimljiva i bez uèinka.Ovo poglavlje æe vam, kao i sljedeæa dva, razlo�iti osnove pripremanja, bez obzira koristite li se priruè-nikom ili pi�ete vlastita pitanja.Uz molitvu razmislite koliko biste vremena trebali provesti pripremajuæi se. Jedna biblijska raspravaobièno zahtijeva otprilike dva sata pripreme, iako to ovisi o osobi. To vrijeme treba posvetiti molitvi ibiblijskom prouèavanju.

MolitvaU 15. poglavlju Evanðelja po Ivanu Isus nas upozorava: �Bez mene ne mo�ete ni�ta uèiniti.� Naravnoda ne�to mo�ete uèiniti. Mo�ete pomno pripremiti, èak i voditi korisno prouèavanje. Ali bez Gospodinaono neæe imati duhovnu vrijednost. Pavao je uvidio tu èinjenicu kada je napisao: �Na�e borbeno oru�jenije tjelesno. Naprotiv, ono je bo�anski jako za ru�enje utvrda.� (Druga poslanica Korinæanima 10:45).Gospodin je jedini koji mo�e uni�titi duhovne utvrde u na�im �ivotima � ona podruèja gdje moramonajvi�e duhovno rasti. On je jedini koji mo�e na�e napore: kao puku aktivnost: promijeniti u slu�bu kojamijenja �ivote. Vrijeme provedeno u molitvi nije izgubljeno vrijeme. To vrijeme je prijeko potrebno!1. Molitva za sebe. Zamolite Boga da vam pomogne razumjeti i primijeniti odlomak iz teksta navlastiti �ivot. Ako se to ne dogodi: neæete biti spremni voditi druge. Charles Spurgeon: veliki propov-jednik iz XIX. stoljeæa: jednom je napisao da je uvijek razmi�ljao o Pismu �za okrjepu vlastite du�e �ne na profesionalan naèin redovitog sastavljaèa propovijedi: veæ meditirajuæi nad tekstom za vlastitukorist. Moram spoznati dragocjenost doktrine u vlastitom iskustvu�. Zamolite Boga da vam pomogne razumjeti tekst i pitanja za prouèavanje: tako da se mo�ete usre-dotoèiti na pomaganje èlanovima grupe u uèenju iz Pisma.Zamolite ga da vas iznova ispuni svojim Duhom: da biste se oslobodili nesigurnosti koja mo�e vr-lo lako smetati djelovanju Bo�jeg Duha u grupi.2. Molitva za èlanove grupe. Mislite na njih pojedinaèno: na njihove snage: slabosti: interese iprouèavanje Pisma. Molite se da im Bog pomogne otkriti dio bogatstva i izazovnosti poglavlja. Neka

�TO PROUÈAVATI


vam Pavlova molitva bude uzor. �I ovo je moja molitva: neka va�a ljubav sve vi�e raste u pravoj spoz-naji i svakom rasuðivanju da mognete prosuditi ono �to je bolje: da budete èisti i besprijekorni za Kris-tov dan: i na slavu i hvalu Bo�ju puni roda � pravednosti � koja dolazi po Isusu Kristu� (Poslanica Fi-lipljanima 1:9-11).Biblijsko prouèavanje

Po�to ste se zajedno s grupom udubili u molitvu, spremni ste zapoèeti s prouèavanjem. MartinLuther je biblijsko prouèavanje usporedio sa skupljanjem jabuka. �Prvo prodrmam cijelo stablo, kakobi najzrelije pale. Tada se popnem na drvo i prodrmam svaku veæu granu, a onda svaku granèicu i gle-dam pod svaki list.� Evo kako mo�ete slijediti njegov savjet:1. Prouèavate li knjigu, poènite je èitati od poèetka prema kraju. Taj pregled æe vam pomoæi da shva-tite temu knjige. Pitajte se kako svako poglavlje pridonosi toj temi. Posebnu pozornost posvetite kon-tekstu odlomka koji æe grupa prouèavati. Ako je knjiga preduga da se odjednom proèita, prijeðite sa-mo preko sadr�aja, obraæajuæi posebnu pozornost odlomcima i naslovima poglavlja.2. Zatim ponovno proèitajte odlomak za prouèavanje koje æete voditi. Poku�ajte otkriti glavnu misaoodlomka. Tada se upitajte kako njegovi dijelovi pridonose glavnoj misli. U tom trenutku glavni vam jecilj razumjeti �to je pisac tog teksta �elio poruèiti izvornim èitateljima, i za�to.3. Dok prouèavate, imajte pri ruci rjeènik i Biblijski rjeènik. Koristite se njima kako biste potra�ili ne-poznate rijeèi, imena ili mjesta.4. Kad ste shvatili osnovnu misao odlomka i kako su ga razumjeli izvorni èitatelji, razmi�ljajte o tomekako ga mo�emo razumjeti u sliènim situacijama danas. �to vam govori o va�im vlastitim potrebamai potrebama va�e grupe? Koje nam ohrabrenje, savjet, zapovijed ili obeæanje nudi? Detaljno prouèiteodlomak prije nego poènete rad s priruènikom. (Za dodatne ideje kako prouèavati knjigu ili odlomakpogledajte 5. poglavlje.)5. Pomno proðite svako pitanje u priruèniku. (Ako se ne koristite priruènikom, pogledajte 6. poglav-lje.) Provedite vrijeme u razmi�ljanju i meditaciji dok sastavljate odgovore. Philip Henry je napisao: �Nadvaput obojenoj haljini boja æe dugo biti postojana, a jednako æe tako biti postojana i istina o kojojsmo razmi�ljali.�6. Napi�ite svoje odgovore na list papira ili u prostor predviðen u priruèniku. Pisanje ima izniman uèi-nak na um. Ono nas primorava da razmi�ljamo i da jasno izrazimo svoje razmi�ljanje o odlomku. Ta-koðer nam poma�e da zapamtimo �to smo prouèavali.7. Ako priruènik koji upotrebljavate ima upute za voditelje, pobli�e se upoznajte s tim uputama. Onesu uglavnom namijenjene da vam pomognu na nekoliko naèina. Najprije, kazuju vam �to je kanio pi-sac priruènika dok je pisao prouèavanje. Razmislite kako su pitanja za prouèavanje meðusobno pove-zana da bi postigla cilj. Zatim, upute vam pribavljaju dodatnu informaciju ili komentare na neka pita-nja. Nadalje, upute vas mogu pripremiti za te�koæe u raspravi. �elite li se podsjetiti neèega spomenu-tog u uputama, zabilje�ite to ispod pitanja u prouèavanju.Neki profesor sjemeni�ta znao je ukazivati na �usporedbu s automatom za kikiriki� (jer je jedan takavstroj bio u podrumu knji�nice). Usporedba je vrlo jednostavna. Ubacite jednu kunu i dobijete kikirikiu jednakoj vrijednosti. Biblija o tome ka�e: ��to tko sije, to æe i �eti� (Poslanica Galaæanima 6:8). Dob-re biblijske rasprave malokad se zbivaju sluèajno. One su rezultat pomnjive pripreme.

�TO PROUÈAVATI


5. KAKO PROUÈAVATI BIBLIJUPrije nekoliko godina �New York Times� je reklamirao knjigu Kako èitati knjigu Mortimera Adlera.Ispod slike zbunjenog mladiæa koji èita prvo ljubavno pismo koje je dobio, pisalo je:

Kako èitati ljubavno pismoOvaj mladiæ je upravo primio svoje prvo ljubavno pismo. Mo�da ga je proèitao tri do èetiri puta, alizapravo ga tek poèinje èitati. Kad bi ga èitao potanko kako bi htio, trebalo bi mu nekoliko rjeènika i pri-lièno temeljitog rada s nekoliko etimologa i filologa. Ali na koncu æe ga i sam uspje�no proèitati.Razmi�ljat æe o moguæoj nijansi znaèenja svake rijeèi, svakog zareza. Pismo zapoèinje s Dragi Joh-ne. �to te rijeèi zapravo znaèe, pita se on. Nije napisala najdra�i zato �to se stidjela? Bi li Dragi mojJohne zvuèalo odvi�e formalno? Ma, mo�da bi rekla Dragi taj i taj bilo kome! Zabrinut, mrk pogledpojavi se na njegovom licu. Ali nestane èim poène stvarno razmi�ljati o prvoj reèenici. Ona to sigurnone bi napisala bilo kome!I tako nastavlja èitati pismo, trenutak u oblacima, sav sretan, a drugog trenutka na sto muka. U gla-vi mu se roji mno�tvo pitanja. Jo� æe nekoliko tjedana tra�iti odgovore na njih.�1Oglas zavr�ava rijeèima: �Kad bi ljudi èitali knjige barem djelomice koncentrirani kao dok èitajuovaj oglas, bili bismo rasa mentalnih genija.�Biblija je Bo�je ljubavno pismo upuæeno nama. Kad bismo �eljeli iskusiti gorljivost i silinu osjeæajamladiæa iz oglasa, morali bismo samostalno nauèiti kako prouèiti pismo. U ovome su poglavlju raz-motrene temeljne vje�tine prouèavanja Biblije. Bez obzira hoæete li se koristiti priruènikom za prouèa-vanje ili æete pisati vlastita pitanja, rijeè je o vitalno va�nim vje�tinama koje treba nauèiti.Da bismo Bibliju èitali s razumijevanjem, moramo odgovoriti na tri osnovna pitanja: 1. O èemu Bibli-ja govori? 2. �to Biblija �eli poruèiti? 3. �to Biblija �eli reæi upravo meni?

Odgovor na prvo pitanje zahtijeva opa�anje.Odgovor na drugo pitanje zahtijeva tumaèenje.Odgovor na treæe pitanje zahtijeva primjenu.Prvi korak: Opa�anjeSherlock Holmes bio je poznat po iznimnoj moæi opa�anja. Jednog je dana u Holmesov ured u�ao ne-ki neznanac. Detektiv ga je pomno pogledao i rekao Watsonu: �Osim oèitih èinjenica da je nekada ra-dio rukama, da u�mrkava drogu, da je mason, da je bio u Kini i da u posljednje vrijeme dosta pi�e, nemogu ni�ta drugo zakljuèiti.2

�TO PROUÈAVATI


Watsona je zaprepastila njegova sposobnost opa�anja. �Nisam mogao a da se ne nasmijem lako-æi kojom si objasnio tijek svojeg zakljuèivanja�, rekao je. �Kad èujem tvoje razloge, problem mi uvijekizgleda tako smije�no jednostavnim kao da bih i sam mogao doæi do istog zakljuèka, ali me svaki tvojsljedeæi zakljuèak zbuni, dok ne objasni� kako si do njega do�ao. Ipak, vjerujem da vidim jednako dob-ro kao i ti!��Zamalo�, odgovorio je ... baciv�i se u naslonjaè. �Ti vidi�, ali ne opa�a�.� 3Prvi korak koji treba uèiniti u osobnom prouèavanju Biblije je opa�ati u odlomku ili knjizi kojeprouèavate. Kao dobar detektiv, vje�bajte oèi da vide i ono �to je oèito, i ono �to nije. To mo�ete nauèiti tako�to æete, poslije èitanja knjige ili odlomka, postavljati �to vi�e pitanja.Rudyard Kipling jednom je napisao: �Imam �est vjernih slugu koje su me nauèile sve �to znam. Nji-hova imena su: �to, Gdje, Kada, Kako, Za�to i Tko.�1. Tko � Tko je pisac knjige? Kome pi�e? Koje se va�ne i manje va�ne osobe spominju u tekstu?2. Gdje � Gdje se dogaðaj zbiva? Spominju li se gradovi i pokrajine? Ako se spominju, potra�ite ihu biblijskom atlasu ili zemljovidu. (Mnoge Biblije sadr�e zemljovide.) Ako èitate poslanice, pogledajtegdje su �ivjeli njihovi primatelji.3. Kada - Spominju li se vrijeme, dan, mjesec ili godina, i kada se dogaðaj zbio s obzirom na dru-ge dogaðaje?4. �to � Koje se radnje i dogaðaji zbivaju? Koje se rijeèi ili misli ponavljaju u odlomku i koje su sre-di�nje? Kakvo je raspolo�enje (radosno, sjetno)?5. Za�to � Nudi li odlomak razloge, obja�njenja, izjave, svrhu?6. Kako � Kako je odlomak napisan? Je li rijeè o poslanici, govoru, pjesmi ili prispodobi? Koristi lise pisac govornim figurama (usporedbama, metaforama)? Kako je organiziran odlomak (s obzirom nasporedne misli, ljude, zemljopisni polo�aj)?Istra�ivanjem knjige ili odlomka pomoæu pitanja, otkrit æete mnoge va�ne èinjenice. Kada ih otkri-jete, zapi�ite ih tako da se kasnije mo�ete na njih vratiti.Va�nost pozornog opa�anja ne mo�e se nikada prenaglasiti, jer æe va�a opa�anja formirati temeljza tumaèenje. U jednom od svojih najzbunjujuæih sluèajeva Sherlock Holmes je rekao Watsonu: Do�aosam do potpuno pogre�nog zakljuèka koji pokazuje, dragi moj Watsone, kako je uvijek opasno zak-ljuèivati ako nemamo dovoljno podataka.�4Drugi korak: Tumaèenje

Drugi korak u prouèavanju Biblije je tumaèenje. Tumaèeæi poku�avate razumjeti èinjenice koje steuoèili pozornim promatranjem.Je li bilo rijeèi koje niste razumjeli? Doznajte �to znaèe.Je li se pisac koristio figurativnim jezikom? Treba ga odgonetnuti.Postoje li glavne misli? Poku�ajte shvatiti njihovo znaèenje i va�nost.Jeste li imali te�koæa? Poku�ajte ih rije�iti.Znaèenje, va�nost, obja�njenje � to su ciljevi tumaèa. Kako doæi do tih ciljeva? A kad doðete donjih, kako æete znati da niste pogrije�ili?Jeste li primjerice kada raspravljali o odlomku iz Pisma s nekim tko je iznenada rekao: �To je samotvoje tumaèenje, a moje je jednako dobro kao i tvoje!�Èovjek je djelomice u pravu. Ljudi se èesto ne sla�u oko toga kako bi Bibliju trebalo tumaèiti. Alito �to postoje mnoga razlièita tumaèenja odlomka, ne znaèi da su sva ispravna. Ispravno tumaèenjemora ispunjavati jedan uvjet: mora biti u skladu s pi�èevim tumaèenjem. Mo�ete imati naoko divnotumaèenje Pisma, ali ako je drukèije od onog �to je pisac kanio reæi, neispravno je.

�TO PROUÈAVATI


Kako onda mo�ete otkriti pi�èevo znaèenje?S pomoæu sljedeæih pet koraka:q Otkrijte povijesni kontekst knjige koju prouèavate.q Ustanovite koja je to vrsta literature.q Napravite pregled knjige.q Prouèavajte knjigu odlomak po odlomak.q Usporedite svoje tumaèenje s nekim dobrim komentarom.1. Otkrijte povijesni kontekst knjige koju prouèavate.Dogaðaji opisani u Bibliji zbili su se prije nekoliko tisuæa godina. Oèita je te�koæa razumijevanja tihdogaðaja: Nismo bili ondje! Zbog toga èesto nemamo va�ne podatke o pozadini ili kontekstu u koji-ma su se ti dogaðaji odigrali.Gotovo svaka novozavjetna poslanica bila je, primjerice, napisana s nakanom da uputi na odreðe-ni problem ili na nekoliko problema: Galaæani su se poku�avali opravdati Zakonom; Korinæani su htje-li znati odgovore na pitanja o braku, duhovnim darovima, mesu �rtvovanom idolima itd. Timotej jetrebao znati kako uspostaviti red u Crkvi. Ako ne razumijemo te probleme ili pitanja, poslanice æemoèitati kao da slu�amo samo jednu stranu telefonskog razgovora. Èujemo �to pisac ka�e, ali ne znamoza�to to ka�e. Tako je i kada èitamo ostale biblijske knjige. Znamo samo polovicu prièe!Jedan od naèina da se sazna o pozadini ili kontekstu psalma, proroèke knjige ili novozavjetne pos-lanice jest da se tra�i glavna misao knjige ili odlomka. Na primjer, u Prvoj Ivanovoj poslanici 2:26 èita-mo: �Ovo vam pi�em o onima koji vas poku�avaju zavesti�. Nadalje, doznajemo da su ti la�ni uèiteljinajprije bili èlanovi Crkve: �Od nas u izi�li, ali nisu pripadali nama� (2:19). Ivan ih naziva �antikristi-ma� (2:18). Postoje mnoge druge izjave, neke eksplicitne, koje nam dodatno obja�njavaju situaciju ukojoj su se Ivanovi èitatelji nalazili. Kad jedanput pomno proèitate knjigu ili odlomak, korisno je pogledati u neki biblijski rjeènik ilipriruènik. Na primjer, pod Ivanove poslanice naæi æete dodatne informacije o pozadini i okolnostimau kojima je napisana Prva Ivanova poslanica. Dobro je proèitati srodne odlomke u Bibliji. Na primjer,Psalam 51 je napisao David nakon preljuba s Bat-�ebom. O Davidu i Bat-�ebi mo�emo proèitati u Dru-goj knjizi o Samuelu 11-12. Naslov iznad njega upuæuje nas za�to je napisan. Ako takve informacijenema, biblijski rjeènik æe uglavnom spomenuti srodne odlomke. Prouèavate li Poslanicu Filipljanima,na slièan æete naèin pogledati u Djela apostolska u kojima pi�e o osnivanju Crkve u Filipima (Djela 16).�to vi�e znate o povijesnom kontekstu biblijskog odlomka, bolje æete se osposobiti za razumijevanjepi�èeve poruke. Takva je informacija poput dijela slagalice koji nedostaje. Kad su svi dijelovi na svojemmjestu, cijela slika postaje jasnija.

2. Utvrdite koju vrstu literature prouèavate.Biblijski pisci su pisali razlièita djela � pripovijesti, poslanice, pjesme, izreke, prispodobe i simboli-ma. Vrsta djela pridonosi bogatstvu i ljepoti stila.a) Rasprava. Novozavjetne poslanice su oèit primjer rasprave - pro�irene, logiène diskusije. Nekeod proroèkih propovijedi i duljih Isusovih propovijedi takoðer pripadaju ovoj kategoriji.b) Pripovijesti u prozi. Proznim stilom pisane su knjige kao �to su Postanak, Jo�ua i evanðelja. Pi-sac opisuje i preinaèuje teolo�ki va�ne prizore i dogaðaje iz biblijske povijesti.c) Poezija. Psalmi, dakako, pripadaju ovoj vrsti. Poezija se koristi figurativnim jezikom i brojnim us-poredbama. U osnovi je emocionalna.d) Izreke. Izreke su mudre poslovice. To su praktièna naèela za �ivot. Ne treba ih brkati za zapovi-jedima ili obeæanjima.e) Prispodobe. Isus se koristio prispodobama vi�e nego itko drugi u Pismu. Prispodoba obja�njavaistinu s pomoæu prièe ili analogije. To je pro�irena usporedba ili metafora.f) Proroèka knji�evnost. Proroèke knjige sadr�e knjige èetvorice velikih proroka (Izaijinu, Jeremiji-nu, Ezekielovu i Danielovu) i dvanaestorice malih proroka (Ho�einu, Joelovu, Amosovu i ostale, do

KAKO PROUÈAVATI BIBLIJU


Malahijine). Proroci su bili Bo�ji glasnici, a najavljivali su prokletstva i blagoslove povezane s Bo�jimsavezom s Izraelom.g) Apokaliptièka literatura. Knjiga proroka Daniela i Otkrivenje posebna su vrsta proro�tva, pozna-ta kao apokaliptièka. Rijeè apokalipsa znaèi razotkriti ili otkriti ne�to skriveno. Jedno od izrazitih obi-lje�ja ovih knjiga je uporaba simbola.Kad ste utvrdili koju vrstu literature prouèavate pogledajte u biblijski rjeènik. Prouèavate li, prim-jerice, psalme, dobro je ondje proèitati o hebrejskoj poeziji, da biste znali kako je sastavljena. Isto ta-ko, prouèavate li Otkrivenje, proèitajte iz rjeènika o apokaliptièkoj literaturi jer æete ondje naæi prijed-loge za ispravno tumaèenje.3. Naèinite pregled knjigeNa nekoj ravnoj poljani u Peruu arheolozi su otkrili mno�tvo èudnih crta dugih �ezdesetak kilome-tara. Arheolozi su najprije mislili da su to drevne ceste. Tek kad su sluèajno letjeli zrakoplovom iznadtog podruèja, otkrili su pravo znaèenje tih crta. Tvorile su crte�, golemu sliku koja se mogla vidjeti sa-mo s velike visine.U biblijskom prouèavanju korisno je naèiniti pregled knjige koju prouèavate. Dijelovi knjige dobijusvoje pravo znaèenje tek u cjelini. Ali zapamtite, naèin na koji je knjiga pisana usko je povezan s knji-�evnom vrstom kojoj pripada. U Poslanici Rimljanima pronaæi æemo mno�tvo zamisli. Povijesna su iz-vije�æa sastavljena na razlièite naèine. Postanak (od 11. poglavlja) govori o ljudima: Abrahamu, Izaku,Jakovu i Josipu. Zbivanja u Izlasku obilje�ena su zemljopisnim mjestima: Egiptom, putom prema Sina-ju i gorom Sinaj. Evanðelje po Ivanu prvenstveno je usredotoèeno na nekoliko �znakova� koje Isus uèi-nio. Psalam 119 sastavljen je od slova hebrejskog alfabeta!a) Najprije brzo proèitajte knjigu. Èitajuæi poku�ajte prepoznati glavnu temu. Tema Poslanice Rim-ljanima je, primjerice, opravdanje vjerom. Ako je nemoguæe proèitati cijelu knjigu na jednom sastan-ku, poku�ajte letimice proèitati sadr�aj, obraæajuæi posebnu pozornost na naslove poglavlja ili odlom-ke u va�oj Bibliji.b) Zatim poku�ajte pronaæi glavne odlomke ili podjele unutar knjige. Glavna podjela PoslaniceRimljanima je, primjerice, na odlomke 1-5, 6-8. 9-11 i 12-16. Svaki od tih odlomaka prvenstveno sebavi jednom temom. Kad ju prepoznate, poku�ajte ju sa�eti � dajte joj kratak opisni naslov. Na prim-jer, razlièiti odlomci Poslanice Rimljanima mogli bi biti naslovljeni: opravdanje (1-5), svetost (6-8), Bo�-ji odnos prema Izraelu (9-11) i kr�æanski �ivot (12-16).c) Zatim potra�ite manje cjeline � glavne misli koje èine odlomak. Prvi odlomak Poslanice Rimljani-ma mo�e se podijeliti u dva dijela. Rimljanima 1:18-3:20 govori o sveopæoj potrebu za pravedno�æu,a Rimljanima 3:21-5:21 o tome kako nas Bog opravdava kroz Isusa Krista.d) Usput tra�ite veze ili odnose izmeðu poglavlja, manjih cjelina i odlomaka. Rimljanima 1:18-3:20je, primjerice, povezano s 3:21-5:21 jer prvi odlomak govori o ljudskoj potrebi, a drugi upuæuje naBo�je rje�enje. Mo�ete potra�iti sliènosti, suprotnosti, uzroke i posljedice, polazeæi od opæega premapojedinaènome itd. Stalno se pitajte kako ta poglavlja, manje cjeline i odlomci pridonose glavnoj te-mi knjige.Drugim rijeèima, pregled je kao pogled kroz zoom-objektiv. Zapoènete s panoramskim pogledomkroz objektiv (èitajuæi cijelu knjigu), pa se pribli�ite objektu promatranja (tra�eæi glavne odlomke), aonda pogledate sasvim izbliza (tra�eæi manje cjeline). Tada ste spremni za temeljito koncentriranje napoglavlja, reèenice i rijeèi.�to vi�e èitate knjigu, bolje æete upoznati njezinu strukturu i sadr�aj. Prvi pregled pomoæi æe vamda razumijete knjigu u cjelini. O razumijevanju cjeline ovisi kako æete tumaèiti dijelove knjige. Ali kadupoznate dijelove, mo�da æe se nu�no promijeniti i va�e shvaæanje knjige u cjelini, itd. Svakim novimprola�enjem kroz taj proces pribli�avat æete se onome �to je pisac kanio reæi.



4. Prouèavajte knjigu poglavlje po poglavlje.Kad imate pregled strukture i sadr�aja knjige, poènite je prouèavati poglavlje po poglavlje. Ali nezaboravite da Biblija u poèetku nije imala poglavlja ni stihove (èak ni interpunkciju). Iako su sve to ko-risni dodaci u na�im Biblijama, ne moramo ih se dr�ati.a) Proèitajte poglavlje nekoliko puta kako biste upoznali sadr�aj. Dok èitate, tra�ite glavnu temupoglavlja.b) Po�to ste prona�li glavnu temu, doznajte �to pisac o njoj ka�e. Prouèavate li nekoliko stihova,upitajte se kako se razvijaju i objasnite glavnu temu. Prouèavate li skupinu poglavlja, pitajte se kakosvako poglavlje pridonosi glavnoj temi te skupine. Isto tako radite ako prouèavate odlomke knjige.c) Obratite pozornost na kontekst poglavlja koje prouèavate. Proèitajte stihove ili poglavlja ispredi iza poglavlja koje prouèavate. Pitajte se: �Za�to je napisan ovaj stih ili poglavlje?� Vodite raèuna otome kako se poglavlje odnosi na glavnu pi�èevu postavku ili temu.d) Obratite pozornost na ozraèje ili raspolo�enje. Tuga i agonija pro�imaju Isusovo iskustvo u Get-semaniju. Poslanica Galaæanima izra�ava �estinu Pavlove srd�be na �idove i njegovu uznemirenostzbog Galaæana. Psalam 100 ispunjen je rado�æu. Kako je ovakvo biblijsko prouèavanje subjektivno,mo�e vam dati bogat uvid u osjeæaje biblijskih osoba.5. Usporedite svoje tumaèenje s nekim dobrim komentarom.Kada smatrate da ste razumjeli glavnu temu poglavlja i �to pisac o njoj govori, usporedite svojetumaèenje s tumaèenjem nekoga dobroga komentara. On vam mo�e dati dodatni uvid u ne�to �to stemo�da izostavili. Mo�e slu�iti i kao pomoæ u ispravljanju neèega �to ste pogre�no razumjeli. Ali dajtesve od sebe da sami shvatite poglavlje prije nego �to pogledate u komentar.5

Treæi korak: PrimjenaKrajnja svrha biblijskog prouèavanja nije da nas pouèi, veæ da nas mijenja. U Poslanici Rimljanima12:2 Pavao nas potièe: �Nemojte se prilagoðavati ovomu svijetu! Naprotiv, preoblièavajte se obnovomsvoga uma.�Buduæi da prouèavajuæi Pismo obnavljamo svoj um, Sveti Duh nas postupno mijenja u sliku IsusaKrista. Da bismo pravilno primijenili Pismo, moramo razumjeti njegovu prirodu. Rekli smo da je goto-vo svaka biblijska knjiga napisana da uputi na neke probleme, potrebe i pitanja ljudi koji su �ivjeli uono vrijeme. Korinæani su imali probleme s razmiricama, nemoralom, brakom, hranom �rtvovanomidolima, duhovnim darovima i sudskim parnicama izmeðu vjernika. Pavao je napisao Prvu poslanicuKorinæanima da bi odgovorio na njihova konkretna pitanja.I danas se suoèavamo s takvim nevoljama i nedoumicama. Jo� je uvijek moguæe tu�iti sudu vlasti-tog brata u Kristu i jo� uvijek nas muèe pitanja u svezi s brakom. Na�i problemi i potrebe vrlo su sliè-ni onima koje su imali ljudi o kojima izvje�tava Biblija. To je prirodno jer svi pripadamo istome ljud-skom rodu.Na �to treba paziti pri prouèavanju?1. Prouèavajte pozorno. Prouèavajte Bibliju jednako marljivo i pomno kao �to biste uèili za test iliza vozaèki ispit.2. Uzmite u obzir da je pisac izravan i otvoren. Nemojte poku�avati naæi skrivena znaèenja, veæ tra-�ite jasna uèenja, koja se u poèetku mogu èiniti jednostavnima i oèitima. Iznova moramo nauèiti os-novne biblijske pouke.3. Koristite se suvremenim prijevodima Biblije.4. Neka gradivo �dozre�. Poku�ajte prouèiti tekst nekoliko dana prije, tako da mo�e dozreti u va-�em umu i da mo�ete biti spremni na pitanja koja vas èekaju u razgovoru s prijateljima ili pri kori�te-nju priruènikom.Tako smo do�li do prvoga naèela primjene:



1. PRAVILO: Kad god je na�a situacija istovjetna onoj u kojoj su bili izvorni èitatelji, Bo�ja rijeè na-ma govori isto �to i njima.Ali, neke situacije iz njihova vremena ne poklapaju se potpuno s dana�njima. To je razumljivo jersu suvremena i biblijska kultura vrlo razlièite. Gotovo nitko u na�em dru�tvu, primjerice, ne �rtvujehranu idolima. U takvim primjerima treba se dr�ati drugoga naèela primjene:2. PRAVILO: Kad god se na�a situacija ne poklapa s onom u kojoj su se nalazili izvorni èitatelji, tre-ba pronaæi naèelo u Bo�joj Rijeèi upuæenoj njima.Kakvo je bilo naèelo u Pavlovim rijeèima o hrani �rtvovanoj idolima? Pavao se zabrinuo da Korin-æani èine ne�to �to ljude s osjetljivom savjesti navodi na grijeh. �Zato, ako æe jelo navesti na grijeh mo-ga brata, doista neæu vi�e nikada jesti mesa, da svoga brata ne navedem u grijeh� (Prva poslanica Ko-rinæanima 8:13). To se naèelo mo�e primijeniti na mnoge dana�nje situacije, primjerice pri tra�enjuodgovora na pitanje smije li kr�æanin piti alkoholna piæa u nazoènosti nekoga tko je prije bio alkoho-lièar � ili smije li uopæe piti alkohol.6Kada jednom shvatite kako ta naèela valja primjenjivati, vidjet æete da se Bo�ja rijeè mo�e neogra-nièeno primjenjivati i danas. Mo�ete pitati:q Postoji li zapovijed kojoj se trebam pokoravati?q Postoji li obeæanje?q Postoji li primjer koji trebam slijediti?q Postoji li grijeh koji trebam izbjegavati ili priznati?q Postoji li razlog za zahvalnost ili za slavljenje?q �to mi ovaj odlomak govori o Bogu, o Isusu, o meni, o ostalima?Ako pi�ete vlastita pitanja za raspravu, mo�ete se koristiti prijedlozima iz sljedeæega poglavlja.

Vje�bom do (gotovo) savr�enstvaUèiti prouèavati Bibliju je kao stjecati bilo koju drugu vje�tinu � �to to vi�e èinite, postaje sve lak-�e. U poèetku vam slijeðenje koraka iz ovoga poglavlja mo�e izgledati mehanièkim, kao kad uèite pi-sati na pisaæem stroju. Ali nakon nekog vremena, mnoge æete od tih koraka èiniti mnogo prirodnije,gotovo automatski. I zapamtite � niste sami u biblijskom prouèavanju. Sveti Duh nije napisao Pismoda bi nas zbunio. On æe vam pomoæi da razumijete i primijenite Bibliju kada se molite, marljivo prou-èavate i koristite mnogim dostupnim pomoænim sredstvima za prouèavanje.



6. KAKO SASTAVITI PITANJADobra pitanja su poput kljuèeva koji otvaraju odlomak. Poma�u nam da razumijemo o èemu je uodlomku rijeè, da protumaèimo njegovo znaèenje i da nauèeno primijenimo. Dobra su pitanja tako-ðer poput dirigentskog �tapiæa u ruci ravnatelja simfonijskog orkestra. Poma�u da se glazbenici dr�enota i da zajedno skladno sviraju.Treæe poglavlje predla�e uporabu priruènika u voðenju rasprave. Meðutim, katkad æete htjeti na-pisati vlastita pitanja. Za knjigu ili temu koju prouèavate mo�da neæe biti dostupan dobar priruènik.Ili æete mo�da htjeti napisati prouèavanje za posebne potrebe svoje grupe.Èak i s priruènikom za prouèavanje korisno je znati kako smisliti pitanja. Katkad, kad �ivahna ras-prava skrene s teme, mo�ete postaviti dopunska pitanja da bi ona ostala konstruktivnom. Mo�ete, ta-koðer, pitanja iz priruènika uèiniti osobnima tako da ih prilagodite svojoj grupi.Ovo æe vam poglavlje pomoæi da sastavite dobra pitanja i da ih osmislite u dobro organizirano ikorisno prouèavanje. Zapravo, vodit æemo vas kroz proces pisanja prouèavanja na primjeru iz Evanðe-lju po Mateju 20:20-28:�Tada pristupi k njemu majka Zebedejevih sinova. Bijahu s njom obadva njezina sina. Pade predanj nièice da ne�to od njega zamoli. On joj reèe: ��to �eli�?� Ona mu odgovori: �Naredi da ova moja dvasina sjednu u tvom kraljevstvu jedan s tvoje desne, a drugi s tvoje lijeve strane!��Ne znate �to i�tete � odgovori Isus. � Mo�ete li piti kale� koji æu ja piti?� �Mo�emo�, odgovore mu.�Istina � reèe im � moj æete kale� piti. Ali ne spada na me da dajem mjesto sa svoje desne ili lijeve stra-ne. Ono pripada onima za koje ga je odredio moj Otac.� Kad to èu�e ostala desetorica, razljuti�e se nadvojicu braæe. Tada ih Isus dozva k sebi pa im reèe: �Znate da vladari naroda okrutno postupaju s nji-ma, i da se velika�i slu�e svojom vla�æu protiv njih. Neka ne bude tako meðu vama! Naprotiv, tko �e-li biti prvi meðu vama, neka bude va� sluga po primjeru Sina Èovjeèjega, koji nije do�ao da mu slu�e,nego da on slu�i i da dadne svoj �ivot kao otkup mjesto svih!��

Cilj prouèavanjaKa�e se: �Ako gaða� ni u �to, pogodit æe� svaki put.� Kako je to istinito! Dobro prouèavanje trebaimati jasno odreðenu svrhu. Kad ste samostalno prouèili odlomak, sroèite u jednoj reèenici svrhuprouèavanja zasnovanu na temeljnom �ari�tu odlomka. U navedenom biste odlomku, po�to Isus go-vori o znaèenju uzvi�enosti, mogli reæi: �Svrha je ovih rijeèi nauèiti nas pravom znaèenju uzvi�enosti.�Prije nego �to napi�ete poentu prouèavanja odredite svrhu, tako da se ona odrazi u pitanjima.



Uvod u prouèavanjeUvod mo�e odrediti ozraèje cijelog prouèavanja. Poenta odlomka koju ste odredili mo�e poslu�itikao prirodna tema za uvodno izlaganje. Dobar bi uvod trebao imati tri obilje�ja:Najprije, treba biti zanimljiv. Na poèetku prouèavanja ljudima misli uglavnom bje�e. Dobar uvodtrebao bi im privuæi pozornost.Zatim, dobar uvod treba uputiti na potrebu. Ako ljudi smatraju da æe odlomak govoriti o njihovimstvarnim �ivotnim potrebama i nedostacima, za�eljet æe ga bolje prouèiti.Nadalje, dobar uvod treba usmjeriti grupu prema odlomku koji se prouèava. Ukratko, treba opisa-ti temu odlomka i kako je ona povezana s potrebama grupe.Imamo li na umu ove ciljeve, uvod za Evanðelje po Mateju 20 mogao bi biti: Moæ, slava, uspjeh.To su obilje�ja visokog polo�aja u na�em dru�tvu. Ljudi �ele biti na vrhu kako bi bili poznati i kako biu�ivali u rasko�i. Prema tim mjerilima, malo tko postigne tako visok polo�aj. Ali u Evanðelju po Mateju 20 Isus pot-puno preokreæe svjetsko poimanje velièine. Nudi nam, osim toga, priliku da postanemo uistinu veliki-ma.

Vrste pitanjaKada poènete sastavljati pitanja za prouèavanje, trebate znati da postoji nekoliko vrsta pitanja:1. Uvodna pitanja. Uvodno pitanje postavite na poèetku prouèavanja, prije nego �to proèitateodlomak. Ono mo�e potaæi raspravu na tri naèina:Najprije, poma�e èlanovima grupe da se zbli�e. Bez obzira na to koliko se ljudi meðusobno poz-naju ili koliko se udobno osjeæaju jedni s drugima, uvijek ima ukoèenosti koju treba prebroditi prijenego �to poènu iskreno razgovarati. Uvodno pitanje poma�e da se probije led. Prouèavamo li, prim-jerice, Mateja 20, mogli bismo upitati: ��to ste, kao dijete, �eljeli postati kad odrastete?�Zatim, uvodno pitanje potièe ljude da razmi�ljaju o temi prouèavanja. Veæina æe imati mnogo to-ga drugog na umu (ruèak, va�an sastanak, kako popraviti auto) �to neæe imati nikakve veze s prouèa-vanjem. Kreativno pitanje æe zaokupiti njihovu pozornost i potaæi ih na raspravu.Nadalje, uvodno pitanje mo�e nam otkriti kako Biblija mo�e preoblièiti na�e misli i osjeæaje. Poseb-no je va�no da ne proèitate odlomak prije nego �to postavite uvodno pitanje. Uèinite li to, umjestoinaèe iskrenih odgovora i reakcija dobit æete uljep�ane jer æe ljudi misliti kako se od njih oèekuje daodgovore u skladu s biblijskim stavom. Iskreni odgovori na razlièita pitanja, prije spoznaje �to Biblijao njima ka�e, mogu èlanovima grupe pomoæi da uvide koje misli i stavove trebaju mijenjati. Primjeri-ce, u na�em prouèavanju mogli bismo postaviti pitanje: �Osjeæate li se uspje�nima? Objasnite za�to,a ako ne, za�to ne?�2. Pitanja opa�anja. Dok ste samostalno prouèavali odlomak, zapazili ste mnoge va�ne èinjenicekoje odgovaraju na pitanja tko, �to, kada, gdje, za�to i kako (pogledajte 5. poglavlje). Neke od tih èi-njenica bile su va�nije od drugih u tumaèenju i primjeni odlomka. Sada �elite pomoæi grupi da zapa-zi te va�ne èinjenice. Èinite to tako �to æete opa�anja pretvoriti u pitanja. Sljedeæa su opa�anja izEvanðelja po Mateju 20, primjerice, pogodna za postavljanje pitanja:

Opa�anje: Glavne osobe u ovom odlomku su Isus, majka i dvojica njezinih sinova te ostalih desetapostola.Pitanje: Tko su glavne osobe u odlomku?Opa�anje: Majka je zamolila Isusa da dopusti dvojici njezinih sinova sjesti s njegove desne i lijevestrane u Kraljevstvu.Pitanje: Koju je uslugu majka zatra�ila od Isusa?Opa�anje: Isus izjavljuje da se nevjernici smatraju uzvi�enima kad im drugi slu�e. On, meðutim,



ka�e da je uzvi�eno slu�iti drugima.Pitanje: �to Isus u ovom odlomku ka�e o uzvi�enosti?Dobra pitanja opa�anja trebaju potaknuti grupu na istra�ivanje odlomka i njegova sadr�aja. Ne bitrebala biti tako jednostavna ili povr�na da se na njih mo�e odgovoriti s jednom ili s dvije rijeèi.3. Pitanja tumaèenja. Po�to ste razmotrili èinjenice iz odlomka, poku�ajte protumaèiti znaèenje iva�nost tih èinjenica. Shvatili ste glavnu misao odlomka i kako dijelovi odlomka pridonose toj glavnojmisli. Sad �elite potaknuti grupu da shvati znaèenje odlomka. Èinite to pretvarajuæi va�na tumaèenjau pitanja. (Oprez: Provjerite ostavljaju li va�a pitanja èlanovima grupe slobodu da sami doðu do vlas-titog tumaèenja, èak i ako se njihovi stavovi razlikuju od va�ih.)Sljedeæi primjeri iz Evanðelja po Mateju 20 obja�njavaju vam kako to mo�ete uèiniti.

Tumaèenje: Mjesta za sjedenje s desne i s lijeve strane domaæina su poèasna mjesta. Dvojica sino-va htjeli su drugi i treæi najvi�i polo�aj u Kraljevstvu.Pitanje: �to bi znaèilo sjediti Isusu slijeva i zdesna u Kraljevstvu?Tumaèenje: Isus rabi rijeè kale� kao metaforu za patnje, posebice za patnju koja vodi u smrt. Isusbi umro, a dvojica sinova takoðer jer su bili njegovi bliski sljedbenici.Pitanje: �to predstavlja kale� iz kojeg æe Isus i dvojica sinova piti?Tumaèenje: Desetorica apostola bili su srditi jer su najvi�a mjesta u Kraljevstvu �eljeli za sebe, alisu dvojica sinova prvi poku�ali doæi do Isusa.Pitanje: �to mislite, za�to su se desetorica apostola srdili na dvojicu sinova?

4. Pitanja primjene. Nakon �to ste razmotrili i protumaèili odlomak, poku�ali ste ga primijeniti nasvoj �ivot. Temeljitim razmi�ljanjem i molitvom uvidjeli ste koje svoje stavove, odnose i postupke tre-bate poèeti mijenjati. Sada trebate pomoæi èlanovima grupe da razmisle kako bi trebali primijenitiopa�eno i protumaèeno.Uèinite to tako �to æete neke o nekima od moguæih primjena napisati pitanja. Ne zaboravite da pi-tanja moraju biti prilagodljiva, tako da se glavna misao odlomka mo�e primijeniti na razlièite naèine.U prouèavanju Evanðelja po Mateju 20 mo�ete to, primjerice, uèiniti ovako:Primjena: Ovaj odlomak bi trebao utjecati na moj naèin ophoðenja prema obitelji, prema ljudimana poslu i prema onima koji �ive oko mene. Kod kuæe bih, primjerice, trebao s vi�e volje raditi oneposlove koje nitko ne voli raditi � prati suðe i iznositi smeæe.Pitanje: Kako mo�e� slu�iti ljudima oko sebe u obitelji, na radnom mjestu, u �koli i u dru�tvu?Primjena: Poèet æu razvijati stav slu�enja. Ovog tjedna dobrovoljno æu oprati suðe, barem dvaput.Pitanje: Koje konkretno djelo slu�enja mo�e� uèiniti za nekoga ovog tjedna?Primjena: Poka�em li volju za kuæanske poslove, drugi æe mi poèeti prepu�tati poslove koje nitkone �eli raditi. Mogu me na taj naèin iskori�tavati, kao �to sam ja prije njih iskori�tavao.Pitanje: Poku�a� li slu�iti drugima, s kojim se te�koæama mo�e� susresti?

Pitanja primjene trebaju biti u bliskoj vezi s osnovnim toèkama odlomka. Bolje je imati tri ili èetiripitanja rasporeðena tijekom trajanja prouèavanja, nego jedno ili dva na kraju.5. Pitanja pregleda i sa�etka. Pitanje pregleda daje grupi pregled odlomka ili knjige kao cjeline,prije nego �to poène prouèavati njihove dijelove. Pitanja sa�etka nam poma�u da sa�memo glavnetoèke odlomka ili knjige, po�to smo ih proèitali.



a) Pregled: Poku�ajte sebi predoèiti ljude i ozraèje u Evanðelju po Mateju 20:20-28. Opi�ite �to vi-dite.b) Sa�etak: Èemu nas je ovaj odlomak pouèio?6. Kombinirana pitanja. Ponekad je najbolje postaviti pitanje vi�estruke namjene. Ono èesto uro-di �irom diskusijom nego jednostavna pitanja razmatranja ili tumaèenja. Pitanje, primjerice, mo�e spojiti razmatranje i tumaèenje: ��to mislite, za�to je deset apostola ta-ko reagiralo na dvojicu braæe?� (Ovo pitanje zahtijeva od grupe da razmotri kako su apostoli reagira-li, ali tra�i da razmisli i za�to.) Ili se pitanjem mo�e zapoèeti razmatranje, a onda nastaviti s pitanjimatumaèenja i primjene: �Isus ka�e da nije do�ao da mu slu�e, veæ da slu�i. Kako ti mo�e� ovog tjednaslijediti njegov primjer?�Jednako tako, mo�ete zapoèeti pitanje va�nim podatkom o pozadini teksta: �Mjesta s desne i s li-jeve strane domaæina bila su poèasna mjesta. Kako nam to poma�e da razumijemo majèin zahtjev?�Èesto su takva pitanja uspje�nija nego ona koja kruto odvajaju razmatranje, tumaèenje i primjenu.Ona, takoðer, poma�u u usmjeravanju prouèavanja.

Kako organizirati pitanjaPo�to ste napisali pitanja, htjet æete naèiniti konaèni raspored. Poku�ajte zapoèeti sa svojim uvo-dom, a nakon toga s uvodnim pitanjem. Zatim proèitajte odlomak. Nastavite s ostalim pitanjima. Mo-�ete zapoèeti s pitanjima opa�anja, nastaviti s pitanjima tumaèenja i zavr�iti s pitanjima primjene. Zaneke odlomke iz Pisma to bi bio najprirodniji pristup. Ali, prouèavanja su uglavnom zanimljivija akose kombiniraju razlièita pitanja, tako da se model opa�anja, tumaèenja i primjene zapravo ponavlja.Takoðer razmislite koja su pitanja zaista neophodna. Oznaèite ih zvjezdicom ili nekim drugim znakom,da ih ne propustite postaviti ako se naðete u vremenskom �kripcu. Razmislite li unaprijed kako svemo�ete skratiti vrijeme prouèavanja, to æe vam olak�ati voðenje drugoga dijela.

Raspored prouèavanja:1. primjer 2. primjer1. Uvod 1. Uvod2. Uvodno pitanje 2. Uvodno pitanje3. Èitanje odlomka 3. Èitanje odlomka4. Pitanje opa�anja 4. Pitanje opa�anja5. Pitanje opa�anja 5. Pitanje tumaèenja6. Pitanje opa�anja 6. Kombinirano pitanje opa�anja i tumaèenja7. Pitanje opa�anja 7. Pitanje primjene8. Pitanje tumaèenja 8. Pitanje opa�anja9. Pitanje tumaèenja 9. Pitanje tumaèenja10. Pitanje tumaèenja 10. Pitanje primjene11. Pitanje primjene 11. Kombinirano pitanje opa�anja i tumaèenja12. Pitanje primjene 12. Pitanje tumaèenja13. Pitanje tumaèenja14. Pitanje primjene15. Pitanje sa�etka

Kako ocijeniti pitanja

KAKO SASTAVITI PITANJA


Pisanje dobrih pitanja zahtijeva pomno razmi�ljanje, strpljivost i vje�tinu. Kao kod svake drugevje�tine, va�a æe se sposobnost usavr�iti praksom. Ako ste napisali pitanja za prouèavanje, pogledajteispunjavaju li sljedeæe uvjete:1. Pitanja trebaju biti jasna. Ako nisu, poku�ajte ih preinaèiti.2. Pitanja ne bi trebala biti predugaèka ili komplicirana. Ako jesu, treba ih razlomiti na vi�e pitanja.3. Pitanja trebaju voditi raspravu. Ako se na neka od njih mo�e odgovoriti sa da ili s ne, ili samojednom rijeèju, poku�ajte ih uèiniti izazovnijima.4. Neka pitanja potaknu grupu da istra�uje tekst.5. Neka vode grupu kroz odlomak u logiènom slijedu.6. Pitanja trebaju istaknuti osnovne toèke odlomka i uputiti na njihovu primjenu.7. Pitanja se uglavnom trebaju odnositi na jedan odlomak, umjesto da grupa prelazi s jedne knji-ge na drugu ili s odlomka na odlomak.8. Treba pripaziti da broj pitanja bude primjeren vremenu odreðenom za prouèavanje. Obièno jedvanaest do petnaest pitanja dovoljno za jedna sat prouèavanja.Kao dodatak za ocjenu vlastitih pitanja, razmotrite prouèavanje u cjelini.q Jesu li pitanja skladna?q Jesu li pitanja u uobièajenom slijedu opa�anja, tumaèenja i primjene? (Ovaj model mo�e se uprouèavanju ponoviti nekoliko puta.)q Vodi li jedno pitanje prirodno sljedeæemu?q Ostvaruje li prouèavanje cilj koji se na poèetku odredili?Najbolji naèin da ocijenite pitanja koja ste sastavili je stvarna razmjena mi�ljenja u grupi. Ponekadpitanje koje se na papiru èini dobrim ne mora imati uèinka u grupi. Isto tako, neka naoèigled obiènapitanja èesto su izvrstan poticaj za razvoj rasprave. Stoga je dobra zamisao da se pitanja ponovno oci-jene na kraju prouèavanja.

Ocjenjivanje pitanja za raspravuEvo nekoliko primjera koji æe nam pojasniti o dobrim i lo�im stranama nekih pitanja. RazmotrimoEvanðelje po Luki 4:38-39: �Kad ostavi sinagogu, uðe u kuæu �imunovu. Punica �imunova bija�e u ve-likoj groznici, pa ga zamole za nju. On se prignu nad nju te zapovijedi groznici, i ova je ostavi. �enaodmah ustade te ih poèe poslu�ivati.�Pitanja razmatranja Ocjenjivanje1.a. Tko su osobe u ovom dogaðaju? Ovo zahtijeva od grupe da razmotri cijeli odlomak,ali to se mo�e izraziti jednostavnije, kao u 1.b.1.b. Tko su ljudi u ovom primjeru? Jasnije postavljeno pitanje 1.a.1.c. Opi�ite ljude u ovom primjeru Rijeè opisati potièe opse�nije istra�ivanjeteksta od pitanja Tko? i potièe �iru raspravu2.a. Je li �imunova punica bila bolesna? Odgovor �Da� mo�e se smatrati prejednostavnimjer ba� ne potièe na razmi�ljanje.2.b. �to se dogodilo s groznicom? Isti problem kao u pitanju 2.a.Pitanja razmatranja Ocjenjivanje



2.c. �to je radila svaka pojedina osoba Potièe istra�ivanje teksta i daje moguænostu primjeru? da vi�e osoba odgovara.3.a. Kako je Isus utjecao na razlièite Ovo pitanje istièe Isusa kao sredi�te dogaðaja iljude u primjeru? podudara se s namjerom Luke, pisca odlomka.3.b. Èemu nas ovaj dogaðaj uèi o Isusu? Op�irnije od 3.a. potièe grupu na razmi�ljanjeo bilo kojem aspektu Isusa iz primjera.4.a. Èemu nas ovaj dogaðaj uèi od vjeri? U poèetnoj grupi ovo se pitanje vjerojatno neæelako shvatiti.4.b. �to mo�emo saznati o vjeri onih koji Ovo usredotoèuje pozornost na jedan posebansu zamolili Isusa da pomogne �eni? aspekt dogaðaja a da nas ne udaljuje od teme.5.a. Kako Isusovo izljeèivanje otkriva Ovo nas jednostavno pitanje uvodi u nekeNjegov autoritet? osnovne stvari o kojima pisac èesto govori5.b. Koje su implikacije Isusove moæi nad Za napredniju grupu, ova vrsta pitanja mo�e bitibole�æu? poticajna. Za poèetnu grupu mo�da je pitanje5.c. bolje.5.c. Raspravljajte o tome kako je ovaj Rijeè �raspravljati� potièe na �iroko istra�ivanjedogaðaj s Isusom mogao utjecati na teme i mo�e dovesti do nekorisnog nagaðanja,�imunove ukuæane. ako voditelj nije oprezan.6.a. Zamislite da se �imunova punica: Voditelj mo�e zatra�iti od jedne ilia) kad Isus dolazi, b) kada bivate iscijeljeni. dvije osobe da odgovori na pitanja.6.b. �to mo�emo nauèiti o izljeèenju iz Nemojte ukljuèivati previ�e nejasnih pouka.ovog primjera?7.a. Razmislimo o tome kako Isus utjeèe Nije previ�e poticajno, trebalo bi tona na�u sposobnost i �elju da slu�imo. postaviti u formi pitanja.7.b. Vjerujemo li da Isus i danas mo�e Ovo pitanje ne upuæuje samo na Isusovepomoæi ljudima? Na koje naèine? sposobnosti, veæ i na na�u vjeru i pouzdanjeu njega. Ako u va�oj grupi ima onih koji nisukr�æani, tada bi pitanje 7.c. bolje odgovaralo.7.c. Vjerujemo li da je Isus zaista uèinio Za one koji nisu izgradili dovoljno pou-èudo izljeèenja, kao �to ovaj primjer zdanja u Isusa, ovo pitanje pru�a mogu-opisuje? Ako ne, za�to ne? ænost preispitivanja.7.d. Jeste li zatra�ili od Isusa da uðe u va� Ova vrsta pitanja mo�e izgledati zastra�ujuæa za�ivot i u va� dom? neke osobe. Ali, ako je atmosfera prouèavanjaAko ne, za�to? ugodna, iznenaðujuæe je kako se nakon ovakvihpitanja mo�e razviti otvorena rasprava.



7. VOÐENJE RASPRAVEKucnuo je èas. Sastanak poèinje u 19:00, a sada je 18:59. Nemojte panièariti. Zapamtite: to nijepredavanje. Va�a je zadaæa jednostavno postaviti pitanja i usmjeravati raspravu. Ne morate imati ko-naène odgovore na sva pitanja! Mnogo je va�nije biti ponizan, otvoren i pun razumijevanja za ono èi-me èlanovi grupe pridonose raspravi.

Kako stvoriti ugodno ozraèje za raspravuPrije sastanka poku�ajte stvoriti ugodno ozraèje za raspravu. Ako je moguæe, potra�ite najobièni-ju prostoriju, kao �to je dnevna soba. Umjesto da postavite sjedala u redove, smjestite ih u krug, ta-ko da ljudi jedni drugima gledaju u oèi. Prostorija treba biti dobro osvijetljena, a temperatura umje-rena. Ponudite ljude kavom, èajem ili nekim bezalkoholnim piæem. (To mo�ete uèiniti na poèetku ili nakraju sastanka.) Na�a grupa voli da iz ruke u ruku kru�i zdjela s kokicama, za one koji �ele ne�to gric-kati. Imajte pri ruci koji primjerak Biblije vi�e, za one kojima æe zatrebati.

PoèetakPoènite toèno u zakazano vrijeme. Budete li èekali dok svi ne stignu, nauèit æete ljude da kasne. Pr-vih nekoliko minuta isplanirajte tako da budu zanimljive i korisne onima koji doðu na vrijeme, ali ne itoliko va�ne da se oni koji doðu kasnije vi�e uopæe ne mogu snaæi.Jedan od naèina da iziðete nakraj s onima koji kasne je da obavijestite ljude da sastanak, primjerice, po-èinje u 19:00 kako bi ljudi stigli odlo�iti kapute i popiti �alicu kave, ali da takoðer svima unaprijed ka�ete ka-ko æe samo prouèavanje zapoèeti toèno u 19:15. Tada svakako zapoènite prouèavanje u toèno zakazano vri-jeme.

UpoznavanjeProvjerite poznaju li se svi meðusobno. Kada su èlanovi grupe otvoreni jedni prema drugima iopu�teni u osobnim odnosima, uglavnom dolazi do dinamiène rasprave i korisnog uèenja. Kada seèlanovi jedni pred drugima nelagodno osjeæaju, rasprava i uèenje obièno zamru. Po�to se svatko pred-stavio, oslovljavajte ljude po imenu tako da ih i drugi zapamte.



Zapoènite molitvomSastanak zapoènite molitvom. Molite Boga da pomogne svakome od vas razumjeti i primijeniti od-lomak koji prouèavate. Zamolite li nekoga drugog da moli, pazite da to bude upuæena osoba jer ne-ki ljudi nisu navikli moliti u grupi. Grupnu je molitvu najbolje ostaviti za kraj rasprave.

Èitanje odlomkaNakon uvoda i uvodnog pitanja, proèitajte poglavlje naglas, ako prouèavate jedno poglavlje ili ma-nji tekst. Mo�ete sami proèitati poglavlje ili dati nekome drugom da ga proèita. Ali, nemojte zabora-viti da je nekima nelagodno èitati pred drugima naglas, posebice ako se pla�e nejasnih ili teolo�kih iz-raza. Zamolite li nekoliko osoba da èitaju, neka svaka osoba proèita barem po nekoliko stihova. Upraksi se pokazalo da se, proèita li vi�e osoba po samo jedan stih, prekida kontinuitet poglavlja.Kada prouèavate povijesna izvije�æa, poput onih iz evanðelja ili iz Djela, ponekad je potrebno pro-èitati ih nagla�eno dramatur�ki. Dodijelite uloge razlièitih osoba koje se spominju. To mo�e o�ivjetiodlomak i stvoriti iluziju nazoènosti.Potièite èlanove grupe da se koriste suvremenim prijevodima Biblije.

Naèela dobrog voðenjaDobri su voditelji pomagaèi. Postignu li da se èlanovi grupe meðusobno prihvaæaju i budu li us-pje�no poticali raspravu, plamièak koji oni potaknu zapalit æe cijelu grupu. Nekoliko æe vas naèela, bu-dete li ih se pridr�avali, uèiniti djelotvornim voditeljem.1. Va� je voditeljski stav jedan od najva�nijih èinitelja u odreðivanju raspolo�enja i tona rasprave.Va�e po�tovanje prema autoritetu Biblije utjecat æe i na druge, èak i ako ga izrijekom ne spominjete.Va�a ljubav i otvorenost prema ljudima u grupi ubrzo æe �zaraziti� i one oko vas. Va� opu�ten stav iiskreno u�ivanje u raspravi �irit æe se na svakog èlana grupe veæ od samog poèetka.2. Na poèetku va�eg prvog sastanka objavite da su prouèavanja zami�ljena kao rasprava, a ne kaopredavanja. Tada zapoènite s prouèavanjem ili navedite sljedeæe smjernice za biblijske rasprave:a) Biblija je na� ud�benik. Moramo dopustiti da ona govori sama za sebe, umjesto da ovisimo oonome �to smo èuli ili èitali o njoj.b) Pridr�avajte se odlomka koji prouèavate. Neka se odgovori temelje na stihovima koji su okosni-ca rasprave.c) Shvatite da je doprinos svakog sudionika va�an. Slobodno sudjelujte, ali dopustite to i drugima.3. Ako priruènik za prouèavanje ima uvodno poglavlje, proèitajte ga grupi ili ga iznesite u sa�etomobliku. To æe grupi pojasniti odlomak za prouèavanje.4. Kada grupi poènete postavljati pitanja iz priruènika, treba imati na umu vi�e toga. Najprije, pi-tanja se èesto mogu koristiti onako kako su napisana. Ako �elite, mo�ete ih grupi proèitati naglas.Ako vam se vi�e sviða, mo�ete ih izraziti vlastitim rijeèima. Meðutim, ne preporuèuje se nepotrebnopreinaèivati pitanja.5. Bit æe prilika, kada je to primjereno, da se odstupi od priruènika za prouèavanje. Mo�da ste,primjerice, na pitanje veæ odgovorili. Ako jeste, nastavite sa sljedeæim pitanjem. Ili netko mo�e posta-viti va�no pitanje kojega u priruèniku nema. Naðite vremena o njemu raspravljati. Po�eljno je postu-pati prema nahoðenju. Postoji mnogo puteva kojima mo�ete stiæi do cilja prouèavanja. Ali, najlak�iput je uglavnom onaj koji je predlo�io pisac.6. Izbjegavajte odgovarati na vlastita pitanja. Ako je potrebno, ponovite ili parafrazirajte pitanjedok ne bude potpuno jasno. Zainteresirana grupa brzo postane pasivna ako joj se èini da æe voditeljnajvi�e govoriti.7. Ne bojte se ti�ine. Ljudima treba vremena da razmisle o pitanju prije nego �to sroèe odgovor.Ali poku�ajte razluèiti izmeðu korisne �utnje (kad ljudi razmi�ljaju) i uzaludne ti�ine (kada se va�a pi-



tanja èine nejasnima ili neva�nima).8. Nemojte se zadovoljiti samo jednim odgovorom. Dodatni doprinosi uglavnom æe pridonijeti du-bini i bogatstvu rasprave. Upitajte: ��to ostali misle?� ili �Bi li se o tome moglo jo� �to reæi?� sve doksvi èlanovi ne dobiju priliku govoriti.9. Budite dobrohotni! Ljudi æe sudjelovati mnogo gorljivije ako osjeæaju da njihove odgovore iskre-no cijenite. To se mo�e pozorno slu�ajuæi kad netko govori. Drugi je naèin izrijekom pohvaliti neèijesudjelovanje. Doèekujte njihove odgovore pohvalnim primjedbama, kao �to su:�Dobro ste to zapazi-li�, ili �Izvrsno motri�te!� Posebno budite dobrohotni prema srame�ljivim ili neodluènim èlanovimagrupe.10. Budite spremni priznati vlastito neznanje ili pogre�ke. Olako se smatra da voditelji moraju ima-ti odgovore na sva postavljena pitanja. Ako se izrekne pogre�an odgovor, ili ako voditelj pogrije�i i tone prizna, duh zajedni�tva æe se poremetiti.Priznavanje vlastitih nedostataka i slabosti èesto æe povuæi cijelu grupu na novu razinu otvorenos-ti prema Bo�joj milosti i otvorenosti prema ostalim èlanova grupe.11. Povremeno ukratko ponovite ono �to je grupa rekla u svezi s odlomkom. To poma�e da se po-ve�u spomenute ideje i daje kontinuitet prouèavanju. Ali nemojte propovijedati!12. Zajednièki provedeno vrijeme zavr�ite slobodnom molitvom. Omoguæite da se mole svi koji tobudu htjeli. Zatra�ite Bo�ju pomoæ u primjeni novih spoznaja iz prouèavanja.13. Ne zaboravite zavr�iti na vrijeme. Uvijek postoji napast da se nastavi s prouèavanjem. Ali ako jegrupa prethodno odluèila poèeti i zavr�iti u odreðeno vrijeme, morate uva�avati njihovu odluku. Prou-èavanja koja redovito traju dulje od dogovorenog vremenskog roka, obièno postanu neproduktivna.Bolje ostavite èlanove grupe sa �eljom da saznaju vi�e iz Pisma, nego sa �eljom da dobiju manje.Rje�avanje problema

U svakoj raspravi mo�e doæi do problema. Ali ako ih se pravilno rje�ava, ne moraju ugroziti kvali-tetu prouèavanja.�to, primjerice, uèiniti ako netko stalno vodi glavnu rijeè u raspravi? Mo�ete reæi: �Da èujemo �todrugi misle.� Takoðer mo�ete sljedeæe pitanje postaviti onima koji do tada nisu sudjelovali: �Da maloèujem �to misle oni koji jo� nisu ni�ta rekli�.Ako se taj problem nastavi, poku�ajte nasamo razgovarati s osobom poslije prouèavanja. Pomozi-te joj da shvati va�nost uravnote�enog sudjelovanja. Zamolite ju da vam pomogne ohrabriti povuèe-ne i tihe èlanove grupe.Kako biste trebali reagirati na odgovore koji su oèito pogre�ni? Nikada ne treba odgovor jednos-tavno odbaciti. Ako je odgovor oèito pogre�an, mo�ete pitati: �Na temelju kojeg stiha ste to zakljuèili?� ili dopus-titi grupi da rije�i problem. Upitajte: ��to ostali misle o tome?� njihov æe odgovor uglavnom biti do-voljan za rje�avanje nesporazuma.�to s prijeporima? Oni zapravo mogu biti vrlo poticajni. Dopustite ljudima da slobodno iznose svo-ja mi�ljenja. Ako neko pitanje ne rije�ite potpuno, nastavite dalje prouèavati i imajte ga na umu zaposlije. Sljedeæe prouèavanje mo�e rije�iti taj problem.�to ako se grupa udalji od teme razgovora? Potièite èlanove grupe da se vrate na razmi�ljanje oodlomku. On treba poslu�iti kao izvor za odgovore na pitanja. Upuæivanje na podatke iz drugih izvo-ra treba takoðer izbjegavati.Nemojte zanemarivati probleme. Uhvatite se s njima u ko�tac u grupi ili nasamo, ali svakako touèinite. Da bismo se suprotstavili drugima u ljubavi, moramo tra�iti Bo�ju milost i mudrost. Ali akonetko redovito pla�i nove kr�æane ili neprestano nameæe vlastite omiljene ideje, treba ne�to poduzeti.Uvijek se trudite svakoga prihvatiti, ali shvatite da bi grupa, ako u takvim okolnostima ni�ta ne poduz-mete, mogla usahnuti i ugasiti se.Budete li se dr�ali prijedloga iz ovoga poglavlja, to æe vam pomoæi da vodite ugodnu i korisnu ras-



pravu. Ali voðenje prouèavanja treba biti i iskustvo iz kojega æete i sami uèiti.Èak i najuspje�niji voditelj treba se usavr�avati! Zato je korisno poslije rasprave ocijeniti prouèava-nje i vlastito vodstvo. To je tema sljedeæeg poglavlja.Osnovna pravila

1. Biblija je na� ud�benik.Osnovna svrha rasprave je zajedno otkriti �to Biblija poruèuje. Stavovi èlanova grupe, iako dobro-do�li, nisu osnovne �ari�ne toèke. Nisu to ni izjave poznatih sveæenika, pastora ili pisaca, komentato-ra ili mislilaca. Neka Biblija govori sama za sebe!2. �to ovaj odlomak govori?Osnovni cilj je razumjeti jasno uèenje teksta iz Pisma �to smo ga izabrali za prouèavanje. Iako ne-ki èlanovi grupe mogu imati uvid u to �to drugi dijelovi Biblije o toj temi govore, sredi�te diskusije tre-ba biti odabrani tekst. Tako æe grupa moæi pomno prouèiti tekst, a poèetnici i novi èlanovi moæi æe slo-bodnije sudjelovati. Èak i pripadnici nekr�æanskih religija, koji nikada nisu otvorili Bibliju, mogu koris-no pridonijeti na svojem prvom biblijskom prouèavanju.3. Pitanja su kljuè.Kao �to kljuè otvara vrata, pitanje otvara um èlanovima grupe, tako da mogu slu�ati �to Biblija go-vori. Pitanja usmjeravaju pozornost, usredotoèuju interese grupe i pripremaju kontekst za odgovore.Rasprava koja slijedi nakon dobro postavljenog pitanja uvelike æe obogatiti cijelu grupu.4. Priruènike ostavite kod kuæe.Iako su komentari vrlo va�ni u osobnom prouèavanju te u pripremi voditelja i èlanova grupe, nijeim mjesto na sastanku. Ako èlan grupe donese komentar, onda on, a ne Biblija, postaje konaèni au-toritet.5. Njegujte pripadnost grupi.Najzdravija grupna biblijska prouèavanja su ona koja sudionici smatraju svojima. Poziv kao �to je�Doðite na na�e prouèavanje�, umjesto �Doðite na Jasnino prouèavanje�, govori da èlanovi imaju os-jeæaj pripadnosti. Opæenito, èlanovi koji prouèavanje smatraju svojim pridonosit æe raspravi odgovor-nije, pripremat æe se temeljitije, slobodno æe pozvati druge da doðu i savjesnije æe se moliti za prou-èavanje.6. Odr�avajte grupu malom.Idealna biblijska grupa za prouèavanje ukljuèuje osam do deset ljudi. Ako grupa raste, �to se ug-lavnom dogaða s dobro voðenim grupama, èlanovi trebaju razmisliti o tome da se podijele u dvijegrupe ako ih je vi�e od dvanaest. U manjoj grupi æe svaki èlan moæi aktivnije sudjelovati. Da biste seuspje�no podijelili, pripremite se za to unaprijed, bri�no i otvoreno. Pripremite dodatne voditelje kojiæe dobiti priliku da vode grupu prije nego �to se podijeli, tako da se èlanovi nove grupe mogu upoz-nati s novim voditeljem. Ako to prostor dopu�ta, neka grupe izbjegnu stres odvojenja sastajuæi se uzajednièkoj prostoriji, ali prouèavajuæi u odvojenim grupama. Èlanovi novih grupa poslije se povreme-no sastaju kako bi razgovarali o iskustvima putem kojih ih Bog uèi te na taj naèin odr�avaju veze s pr-votnim èlanovima.



8. OCJENJIVANJE RASPRAVEMalo ali dobro grupno biblijsko prouèavanje slièno je automatu za kokice. U poèetku se èuje sa-mo nekoliko prasaka, isto kao �to je u poèetku rasprave samo jedno ili dvoje ljudi zainteresirano. Me-ðutim, prouèavanje je uskoro slièno automatu za kokice s pokvarenim grijaèem. Grupa se uopæe nezainteresira. Neugodnu ti�inu prekinu povremeno samo ka�alj ili be�ivotni odgovori koji se sastoje odjedne rijeèi.U èemu je razlika izmeðu dobrog i lo�eg biblijskog prouèavanja? Najva�niji su voditelj, grupa i pi-tanja. Ovo æe poglavlje pomoæi vama i va�oj grupi da ih pojedinaèno ocijenite.

VoditeljOcjenjivanje ne predstavlja bodovanje va�eg izvoðenja uloge voditelja. (A ovo su rezultati sudaca:8.0, 8.5, 7.5, 7.0, 8.) Ono vas prvenstveno treba pouèiti i pomoæi vam da uvidite jake strane i slabostisvojeg voðenja, tako da sljedeæi put budete jo� bolji. Nakon rasprave odgovorite na sljedeæa pitanja �toobjektivnije mo�ete. Kada to napravite, zamolite Boga da vam poka�e �to treba ispraviti ili promijeniti.q Jeste li se dobro pripremali i jeste li posvetili dovoljno vremena molitvi i prouèavanju?q Jeste li dobro razumjeli odlomak?q Jeste li dobro upuæeni u pitanja i bilje�ke?q Jeste li se osjeæali ugodno u ulozi voditelja? Za�to?q Jeste li pripremili uvod primjeren prouèavanju?q Jeste li dali ljudima dovoljno vremena da razmisle o pitanjima?q Jeste li razjasnili nejasna pitanja?q Jeste li tra�ili vi�e od jednog odgovora na jedno pitanje?q Jeste li pozorno slu�ali komentar svake osobe?q Jeste li dobrohotno reagirali na odgovore?q Jeste li vam se dogodilo da sami odgovorite na vlastito pitanje?q Jeste li se rasprava odvijala odgovarajuæim tempom?q Jeste li probleme rje�avali djelotvorno?q Jeste li na vrijeme zapoèeli i zavr�ili raspravu?q �to mo�ete uèiniti da biste sljedeæi put jo� bolje vodili raspravu?Navedena pitanja mogu vam pomoæi da obuèite novog voditelja rasprave. Dajte osobi prijedlogeza voðenje rasprave (pogledajte 7. poglavlje), a zatim i priliku da vodi. Koristite se ovim pitanjima ka-ko biste nakon prouèavanja ocijenili njezino vodstvo.

VOÐENJE RASPRAVE


GrupaÈlanovi grupe takoðer imaju veliku odgovornost. Zainteresirana grupa mo�e razlikovati izmeðuuzbudljive, dinamiène diskusije, i one koja pripoma�e opæoj anesteziji. Nakon �to je va�a grupa zavr-�ila sa serijom predavanja ili ako rasprave postaju dosadne, provedite nekoliko minuta s èlanovima oc-jenjujuæi njihov doprinos.q Osjeæaju li se èlanovi grupe ugodno jedni s drugima?q Dolaze li pripremljeni na sastanke?q Sudjeluju li svi èlanovi podjednako ili ne?q Jesu li neki èlanovi skloni dominirati raspravom?q Jesu li ostali skloni �utjeti?q Je li veæina odgovora upuæena voditelju ili èlanovi grupe meðusobno slobodno komuniciraju?q Slu�aju li èlanovi pomnjivo komentare drugih èlanova?q Reagiraju li dobrohotno na odgovore?q Nastaju li problemi ili nesuglasice? Rje�ava li ih grupa djelotvorno ili ih prepu�ta voditelju?q Je li u prostoriji u kojoj se sastajete udobno i ugodno?q Ima li grupa kakvih prijedloga za pobolj�anje kvalitete sudjelovanja?

PitanjaDobra su pitanja �eljezna poluga za otvaranje mozga. Ona otvaraju na� um tako �to nas potièu narazmi�ljanje. Dobra pitanja ne jamèe da æete imati �ivahnu raspravu, ali su njezin va�an sastavni dio.Sastavljate li vlastita pitanja ili se koristite priruènikom? Povremeno treba ocijeniti pitanja. Jo� je boljeda nakon prouèavanja zamolite jednog ili dva èlana grupe da ih ocijene za vas. To æe vam pomoæi dauvidite za�to neka prouèavanja imaju dobar uèinak, a druga djeluju uspavljujuæe. (Prijedloge za po-bolj�anje kvalitete pitanja mo�ete naæi i u 6. poglavlju.)q Kako biste ocijenili cjelokupnu kvalitetu prouèavanja s obzirom na interes, sadr�aj i primjenjivost?q Je li uvodno poglavlje pomoglo grupi da se usredotoèi na prouèavanje?q Ako je autor postavio uvodno pitanje (vidjeti 6. poglavlje), je li ono pomoglo grupi da se �zagrije� za temu prouèavanja?q Je li prouèavanje bilo zanimljivo i izazovno?q Jesmo li pitanjima postigli da se odredi sadr�aj i znaèenje odlomka?q Jesu li njima potaknula raspravu?q Jesu li neka pitanja bila problematièna ili lo�e sastavljena? Ako jesu, koja su to pitanja i za�to su tako sastavljena?q Je li grupa na kraju prouèavanja razumjela glavne istine odlomka?q Je li prouèavanje pomoglo grupi da primjeni te istine na koristan naèin?q Je li broj pitanja bio primjeren vremenu predviðenom za raspravu?q �to vi mo�ete predlo�iti u svrhu pobolj�anja prouèavanja?

VOÐENJE RASPRAVE


9. RAZVITAK U ZAJEDNI�TVUBiblijske rasprave razvijaju se u ozraèju ljubavi i uzajamne podr�ke. U njima se èovjek treba osjeæa-ti ugodno i one trebaju biti dogaðaj koji svaki èlan iz tjedna u tjedan �eljno i�èekuje. Apostol Pavaopi�e: �Provodimo u �ivot istinu u ljubavi i tako èinimo da sve uraste u njega koji je Glava, u Krista.�(Poslanica Efe�anima 4:15). Biblijska rasprava je idealna prilika da se to iskusi.Kako mo�emo postiæi zdravu klimu u svojoj biblijskoj grupi? Odgovor je u Djelima apostolskim. Ka-da je nakon Pedesetnice nastala Crkva, vjernici su se sastajali u malim grupama �lomeæi kruh u svojimdomovima�. Pomnjivo prouèite u ovom odlomku kako je rana Crkva djelovala:�Oni su bili postojani u apostolskoj nauci, zajednièkom �ivotu, lomljenju kruha i u molitvama.Strah spopade svakoga jer su apostoli èinili mnoge èudesne znakove. Svi koji prigrli�e vjeru dr�ahu sezajedno i sve im bija�e zajednièko. Prodavali bi pokretna i nepokretna dobra i to bi dijelili svakom pre-ma njegovoj potrebi. Kao �to su svaki dan postojano � kao po dogovoru � bili u hramu, tako su pokuæama lomili kruh i zajedno uzimali hranu vesela i priprosta srca. Hvalili su Boga i zato u�ivali naklo-nost svega naroda. A Gospodin je svaki dan pripajao Crkvi one koji se spasavahu� (Djela 2:42-4:7).Mo�emo prepoznati èetiri va�ne sastojnice njihova zajednièkog �ivota: duhovni rast (�oni su bilipostojani u apostolskoj nauci�), zajedni�tvo (�i u zajednièkom �ivotu�), �tovanje (�lomljenju kruha i umolitvama�) i misija (�i to bi dijelili svakom prema njegovoj potrebi... u�ivali naklonost svega naroda.A Gospodin je pripajao Crkvi one koji se spasavahu�).Biblijsko æe prouèavanje proæi dugi put dok ne udovolji potrebi va�e grupe za duhovnim rastom(hranjenjem duhovnom hranom iz Rijeèi Bo�je). A �to je s ostale tri sastojnice?Razmotrimo svaku od njih.

Zajedni�tvoRijeè zajedni�tvo upuæuje na ne�to �to dijelimo s drugim ljudima. Nema iskljuèivo religiozno zna-èenje. Prijateljstva, primjerice, obièno sklapamo s ljudima koji imaju zajednièke interese, podrijetlo,obrazovanje, dru�tveno-ekonomski polo�aj, itd. Ti èinitelji tvore osnovu na�eg dru�enja. Ipak, ljudi suu prvoj Crkvi imali malo zajednièkoga u tome. Robovi su se sastajali sa slobodnim ljudima, siromasi sbogata�ima, mladi sa starima, �idovi s poganima, a slabi s moænicima. U prvostoljetnoj kulturi takvasu dru�enja bila gotovo nezamisliva! �to im je, onda, bilo zajednièko? Odgovor, razumije se, glasi:Isus Krist. On je bio temelj njihova dru�enja. On je natprirodno spojio ljude koji prirodno ne bi moglibiti povezani.I èlanovi su na�e grupe natprirodno povezani. Kao �to Pavao ka�e, mi imamo �jednog Gospodina,jednu vjeru, jedno kr�tenje; jednog Boga i Oca sviju� (Poslanica Efe�anima 4:5-6). Tu vezu jaèamo di-jeleæi ono �to nam je zajednièko. To je pravo znaèenje kr�æanskog zajedni�tva. Dajte èlanovima vreme-

VOÐENJE RASPRAVE


na da se meðusobno dru�e. Mo�ete, primjerice, ostaviti vremena za opu�teni razgovor prije i poslijesastanka. Petnaest minuta na poèetku sastanka je uglavnom dovoljno. Poslije sastanka potaknite lju-de da ostanu koliko �ele (ako to ne smeta domaæinima).Opu�tenu atmosferu mo�emo katkad pospje�iti poslu�ivanjem piæa i hrane. Ljudi su uglavnomopu�teniji i spremniji govoriti ako u ruci dr�e �alicu kave ili èa�u nekog soka. U samom prouèavanjupotièite jedni druge. Pojedinci se ponekad brinu za sebe i ispravljaju tuða tumaèenja, zaboravljajuæida su i njihovi prijatelji ljudska biæa. Svi mi volimo da nas pohvale kada dobro obavimo posao ili ko-risno pridonesemo neèemu. I voditelj i èlanovi moraju imati na umu da svaki put kad se sastanu poh-vale barem jednu osobu. I, naravno, voditelj æe imati mnogo prilika da dobrohotno odgovori na prim-jedbe èlanova tijekom rasprave. Poslije biblijskog prouèavanja pitajte èlanove grupe imaju li neke mo-litvene potrebe ili odgovore na molitvu o kojima vam �ele reæi, jesu li u kakvim te�koæama ili proble-mima, je li ih Gospodin nedavno neèemu nauèio, itd. Kada cijela grupa poène osjeæati takvo zajedni�-tvo, èlanovi æe biti okrijepljeni, ohrabreni i nauèit æe voljeti jedni druge.Izvanjske aktivnosti takoðer mogu produbiti prijateljstva. Izaðite na pizzu ili sladoled. Planirajtejednostavnu veèeru ili ruèak. Idite nekamo na odmor vikendom ili na zajednièki piknik. Budite kreativ-ni!�tovanje

Meðusobno zajedni�tvo trebalo bi prirodno voditi zajedni�tvu s Gospodinom. Zajedno ga obo�a-vajte. Slavite ga. Pjevajte zajedno pjesme ili hvalospjeve. Slavljenje mo�e biti u izravnoj vezi s biblij-skim prouèavanjem. Kada je na�a grupa, primjerice, prouèavala knjigu o Joni, zavr�ili smo slavljenjemi zahvaljivanjem Bogu za njegovu milost prema Joni, Ninivljanima i nama samima. Ponekad æe se slav-ljenje dogoditi spontano. Ali najbolje je uglavnom planirati vrijeme slavljenja oko teme prouèavanja.To mo�e uèiniti voditelj ili netko drugi odgovoran za taj dio zajednièkog vremena. Takoðer izrecite Bo-gu molitvene potrebe koje grupa ima. Zahvalite mu za svaki odgovor na molitvu. Neke grupe vodemolitvene bilje�nice. Na jednoj strani lista napi�u molitvene potrebe i kada su poèeli moliti za njih. Nadrugoj strani lista upi�u odgovore na molitve. Kada grupa povremeno pregleda te molitvene potrebei odgovore na njih, èlanovi grupe bit æe zadivljeni svim onim �to je Bog za njih uèinio.Misija

Mnoge grupe odluèe raditi zajedno u nekom vidu misije ili posla. To mo�e biti praktièan naèinprimjene onoga �to ste nauèili. Mo�ete, primjerice, posjetiti starije osobe u njihovim domovima. Po-mozite udovici u èi�æenju ili u nekim poslovima oko kuæe. Podr�ite misionara molitvom, dopisivanjemi davanjem. Organizirajte niz biblijskih rasprava za prijatleje ili susjede. Takvi projekti mogu imati tran-sformirajuæi utjecaj na va�u grupu. Kada tra�ite naèine kako primijeniti ono �to ste nauèili, nemojteprevidjeti potrebe unutar grupe. Molite jedni za druge tijekom tjedna. Posjetite one koji su bolesni iliu bolnici. Na�a grupa je pomogla dvojici na�ih èlanova da se usele u novi stan. Jednom drugom prili-kom smo pomogli braènom paru iz na�e grupe podiæi krov na kuæi. Takva ljubav je bila skupa s obzirom na bolove u mi�iæima i prièepljene prste, ali je rezultat togabio da smo se zbli�ili. Vjerovali ili ne, bilo je i zabavno!Va�a æe grupa morati raditi na tome da odr�i ravnote�u izmeðu razlièitih dijelova sastanka malegrupe. Ako vam sastanak, primjerice, zavr�ava u 19:30, nemojte èekati do 19:20 da zapoènete s mo-litvenim potrebama i s molitvom! Dobro pravilo prakse je da se uzme u obzir 15 minuta za opu�tenirazgovor, 30-45 minuta za biblijsko prouèavanje i 30 minuta za molitvene potrebe ili zahvale i molit-vu. Jednom mjeseèno mo�ete takoðer organizirati neki posao ili neku drugu zajednièku aktivnost.

VOÐENJE RASPRAVE


NapredovanjeNa�a veèernja grupa srijedom bila je ukljuèena u svaki od ovih vidova grupnog �ivota. Kao rezul-tat toga, svi smo rasli i kao pobjednici i kao grupa. Vi�e se kao grupa za prouèavanje ne sastajemo.Mnogi su od nas nastavili pohaðati druge male grupe na kojima uèimo dru�eæi se, gdje se hranimo izBo�je Rijeèi, slavimo na�eg Gospodina i poma�emo ljudima oko nas. Ali, uèinak i sjeæanje na na�a bib-lijska prouèavanja srijedom na veèer ostat æe u nama jo� mnogo godina. Nadamo se i molimo da i vipostanete sudionikom mnogih takvih grupa sljedeæih godina.

VOÐENJE RASPRAVE


PRIMJER PROUÈAVANJAPoniznost

Marko 10:32-45Ponosa ima svih vrsta. Neki od nas sebe postavljaju na pijedestal s kojeg sude pogre�ke svih osta-lih. Drugi su opet tako samosa�aljivi da ne mogu odvratiti pogled od sebe i svoje vlastite nedostat-nosti. Neki se pak nji�u poput klatna od jedne do druge krajnosti. Pavao nas opominje da se ne uzdi-�emo ni ne podcjenjujemo, veæ da se razborito procjenjujemo. U Evanðelju po Marku 10:32-4:5 vidi-mo da su se i apostoli neprekidno uèili hodati u poniznosti, kao Gospodin Isus.Uvodno pitanje: 1. Koja je razlika izmeðu poniznosti i samosa�aljenja?Pitanje opa�anja: 2. Proèitajte Evanðelje po Marku 10:32-45. �to Isus govori uèenicima o onome �to ga oèekuje u Jeruzalemu (stihovi 32-34)?

Poniznost 45Pitanje tumaèenja: 3. S obzirom na to �to je rekao, za�to su Jakovljev i Ivanov zahtjev smatrali neumjesnim (stih 35)?Pitanje primjene: 4. Na koji naèin je tvoja ambicioznost slièna ambicioznosti Jakova i Ivana?Kombinirano pitanje : 5. Rijeèi kr�tenje i kale� u stihovima 38-39, ponekad se u PismuOpa�anja i tumaèenja: koriste kao simbol za patnju. U tom kontekstu objasni Isusov odgovor Jakovu i Ivanu.Pitanje tumaèenja: 6. Usporedi grijeh ostalih deset apostola s grijehom Jakova i Ivana (stih 41).

OCJENJIVANJE RASPRAVE


Pitanje primjene: Jeste li ikada bili zavidni ili srditi kada su �tovanje iskazali drugima, ali ne i vama? Objasnite.Pitanje opa�anja: 7. Kako Isus usporeðuje uzvi�enost u svijetu s onom u Kraljevstvu (stihovi 42-45)?

46. Kr�æanski karakterPitanje tumaèenja: �to je tako radikalno u njegovome poimanju uzvi�enosti?Pitanje primjene: 8. Na koji sve naèin kr�æani jo� i danas prihvaæaju svjetovno poimanje uzvi�enosti?Pitanja primjene: 9. Dajte pozitivan primjer poniznosti na djelu koji ste vidjeli u svojoj crkvi, obitelji ili na poslu.Pitanja primjene: 10. Isusovo shvaæanje uzvi�enosti i poniznosti mo�e preoblièiti svako podruèje va�eg �ivota. Dajte jedan primjer kako mo�ete poèeti slijediti njegov primjer.

6 Naèela primjene potpunije su objasnili Douglas Stuart i Gordon Fee u knjizi How to Read the Bible for All ItsWorth (Zondervan, Grand Rapids, Michigan, 1982.), str. 57-71. To je izvrsna knjiga o biblijskom prouèavanju.5 Dobar uvod u osnovna naèela tumaèenja Pisma je knjiga T. Nortona Sterretta How to Understand Your Bible (Ka-ko razumjeti Bibliju, InterVarsity Press, Dowers Grove, Illinois, 1974.).4 U istoj knjizi pod brojem 2. str. 112.3 U istoj knjizi pod brojem 2 (s dodatkom), str. 2.2 The Illustrated Sherlock Holmes Treasury (Ilustrirana antologija Sherlocka Holmesa, (Avanel Books, New York,1976. , str. 17).1 Robert A. Traina, Methodical Bible Study (Metodièko biblijsko prouèavanje) (Wilmore, Ky.: Asbury teolo�ki fakul-tet, 1952.), str. 97/98.

OCJENJIVANJE RASPRAVE


kako voditi biblijska proučavanja - knjiga

Documents

primjer prouavanja 40kk

teko rei tko vodi prouavanje

osudio jonu zbog neposlu

vor svim njegovim slugama

poznavanju biblije niti

mnogo radosti ispunite

uinio kraljem slugu

znam vladati prva knjiga