kako do boljih javnih politika? doprinos civilnog sektora

5/25/2018 Kako do boljih javnih politika? Doprinos civilnog sektora

http:///reader/full/kako-do-boljih-javnih-politika-doprinos-civilnog-sektor



Kako do boljih javnih politika?

Doprinos civilnog sektora



Izdava:ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice

E-mail:[email protected]

Autorice:Lidija Pavi-Rogoi, ODRAZ - Odrivi razvoj zajedniceSuzanne Bakker, Changing Tides

Suradnica:Vinja Jeli Mck, Hrvatska mrea za ruralni razvoj - HMRRKsenija Vidovi Vorberger, ODRAZ- Odrivi razvoj zajedniceGordana Fori, Udruga za razvoj civilnog drutva SMARTSlaana Novota, Udruga za razvoj civilnog drutva SMART

Prijevod:Iva eler

Grako oblikovanje:Bestias

Tisak:Bestias

Zagreb, 2013., I. izdanje

Tiskano u 1.000 primjeraka

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu podbrojem 837254

Europsku uniju ini 27 zemalja lanica koje su odluile postupno povezivati svoja znanja, resurse i suZajedniki su, tijekom razdoblja proirenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demoki odrivog razvoja, zadravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europskaposveena je dijeljenju svojih postignua i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih gran

Ovaj Prirunik prireen je u

okviru projekta "Zajedno za

odrivi razvoj u Hrvatskoj"Projekt sunancira EU

Sadraj ove publikacije iskljuiva je od

nost ODRAZ-a te se ni na koji nain n

smatrati da odraava gledita Europs

ISBN 978-953-7765-02-6

IPA 2008 (komponenta I) - Razvoj kapaciteta organizacnog drutva za sustavno praenje i javno zagovaranjeodrivog razvoja i integriranih pristupa upravljanju otvodom, transportom, regionalnim razvojem, odrivoj upprirodnih resursa i sigurnosti okolia.



Kako do boljih javnih

politika?

Doprinos civilnog sektora



Nikad ne sumnjajte da mala grupa predanihljudi moe promijeniti svijet; uistinu to je jedinto ga je ikada promijenilo.

Margaret Mead, antropologinja



SADRAJ0. Predgovor 1

1. Javne politike i analiza javnih politika 5

to je javna politika? 6

to znai analizirati javnu politiku? 8

2. Izvjetaj iz sjene 13 to je izvjetaj iz sjene? Tko ga priprema i zato? 14

Kako pripremiti izvjetaj iz sjene? 15

3. Put do bolje javne politike 61

Zagovaranje - kako preporuke pretoiti u ivot 62

Kako nastaviti komunikaciju i dijalog nakon izrade izvjetaja 66

Komunikacija unutar tima - primjer drutvene mree Yammer 71

4. Bibliograja 83



DOPRINOS CIVILNOG SEKTORA 1

0. Predgovor

ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice u partnerstvu s Hrvatskom mreom za ruralni razvoj - HMRR, Udrugomza razvoj civilnog drutva SMART i nizozemskom organizacijom Milleukontakt International provodio jeprojekt Zajedno za odrivi razvoj u Hrvatskoj u razdoblju od 1. oujka 2011. do 29. oujka 2013. Projekt jesunanciran iz sredstava Europske unije kroz I. komponentu programa IPA 2008 - Razvoj kapaciteta or-ganizacija civilnog drutva za sustavno praenje i javno zagovaranje politika odrivog razvoja1. Cilj projektabio je osnaiti utjecaj civilnog sektora u oblikovanju, praenju i vrednovanju provedbe odrivog razvojana lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini kroz umreavanje, meusektorsko partnerstvo i razvojsposobnosti.

Projekt se usredotoio na odrivi ruralni razvoj i sastojao se odnekoliko skupina aktivnosti: povezivanje i umreavanje, jaanjekapaciteta dionika ruralnog razvoja putem izobrazbe te analize iizrade izvjetaja iz sjene o provedbi programa IPARD.

Razliiti su naini na koji graani i pojedine dionike skupine mogu sudjelovati u javnoj sferi, a jedan odnaina je povezivanje i stvaranje lokalnih razvojnih partnerstava u ruralnim podrujima, nazvanih lokalne

akcijske grupe (LAG). Osnivanje LAG-a temelji se na pristupu LEADER koji je pokrenut od strane Europskeunije s ciljem razvoja ruralnih podruja. Lokalne akcijske grupe kao organizacije civilnog drutva mogu os-tvariti promjene i doprinijeti socio-gospodarskom razvoju ruralnih podruja zajedno s drugim organizaci-jama, izmeu ostalog, i sudjelovanjem u oblikovanju politike ruralnog razvoja, praenjem i analiziranjemprovedbe te davanjem prijedloga za poboljanje. U dananje vrijeme, zbog sve veih izazova vezanih uzodrivi razvoj ruralnih podruja, od kljune je vanosti utjecati na politike koje se direktno tiu rural -nog podruja. Na prvom mjestu nalazi se IPARD, sastavni dio programa IPA (Instrument pretpristupnepomoi2) odnosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj. Prioriteti programa IPARD su unaprjeenje pol-joprivrednog sektora uz pomo jaanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, ali i pripremne radnjeza provedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja te razvoj ruralne ekonomije.

Vaan element sudjelovanja u stvaranju javnih politika svakako je i mogunost i sposobnost organizacijacivilnog drutva za analizu provedbe javnih politika. Ukoliko se eli postii odriva promjena na bolje,vano je prikupiti miljenja razliitih dionika koji se bave odreenim podrujem ili na koje provedbapolitike utjee, raspraviti, informirati i dati konstruktivne prijedloge u cilju njenog poboljanja. Izostanaktakvih aktivnosti esto dovodi u pitanje kvalitetu i primjerenost mjera i aktivnosti deniranih javnim poli-

1 Puni naziv: Razvoj kapaciteta organizacija civilnog drutva za sustavno praenje i javno zagovaranje politika odrivog razvoja i integriranih pristupa upravljanju otpadom i vodom, transpor-tom, regionalnim razvojem, odrivoj upotrebi prirodnih resursa i sigurnosti okolia.

2 Program IPA je integrirani pretpristupni fond Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007-2013.; eng. Instrument for Pre-accession Assistance



2 KAKO DO BOLJ IH JAVNIH POLITIKA?

tikama koje ne prate potrebe lokalnih zajednica vezanih za odrivi razvoj. Kao jedan od kljunih alase koristi kako bi se ukazalo na negativne ili pozitivne implikacije koje postojee javne politike imlokalne zajednice i drutvo u cjelini, svakako je i izrada izvjetaja iz sjene.

Stoga je i predvieno da se u projektu izradi izvjetaj iz sjene za IPARD, ali i pripremi prirunik kprikazati kako kvalitetno pripremiti takav izvjetaj. Kako bi prirunik bio primjenjiv u praksi i prilagpotrebama organizacija civilnog drutva, pored kratkog teoretskog pregleda koji se odnosi na objapojma javnih politika i analize politika, zagovaranja i komunikacije meu razliitim dionicima, prikastrukturirano nain izrade izvjetaja iz sjene, korak po korak. Svaki od koraka popraen je primjerprakse. Nadamo se da e organizacijama civilnog drutva ovaj prirunik pomoi da vjerodostojno i vorno sudjeluju u praenju javnih politika u podruju s kojim se bave i time utjeu na njihovo pobol

Vrijeme kada je potrebno da neto napravite je upravo ono vrijeme kada nitko drugi to ne eli nap

kada ljudi govore da se to uope ne moe napraviti rekao je Will Durant.Moe li se isto rei za one koji pokuavaju pridonijeti oblikovanju kvalitetnijih javnih politika?



Javne politike i analiza

javnih politika

Poglavlje 1

Jedankaonijedan!




to je javna politika?

Pojam politika ima viestruko znaenje. U svakodnevnom govoru on se primjenjuje na irok spektosobnog (npr. moja je politika nikad ne davati informacije o broju bankovnog rauna putem Interdo globalnih (npr. globalna politika zatite okolia, itd.).

Pod pojmom javne politike, u kontekstu ove publikacije, podzumijevamo postojanje odgovarajueg programa, plana ili skmjera kojima javne vlasti nastoje ostvariti odreene ciljeve.

Ili, kako to denira Thomas Dye (2007.), javne politike su sve ono to vlada namjerava, odnosno nejerava uiniti. Javne vlasti bi u procesu oblikovanja politike trebale razmotriti mogunosti i naodabire koji donose najvie koristi uz najmanju cijenu. Pri odabiru bi trebale voditi rauna o tomgraani trebaju i ele, dakle sredite pozornosti treba staviti na rjeavanje stvarnih problema koji pou odreenom drutvu. Javne politike se stoga trebaju oblikovati i provoditi kolektivnim djelovakoje ostvarenjem konkretnih ciljeva smjera k rjeavanju postojeih ekonomskih, socijalnih, demogrekolokih i ostalih problema s kojima se suoava neka politika zajednica (Petak, 2009.).

Javne su politike:

djelovanje zasnovano na ovlastima vladeJavne su politike svako djelovanje koje provodi neko vladino tijelo koje za to ima zakonske, polinancijske ovlasti.

odgovor na stvarne potrebe ili problemeJavne politike nastoje odgovoriti na praktine potrebe ili probleme drutva ili neke skupine udrutva, primjerice graana, organizacija civilnog drutva ili vladinih tijela.

usmjerene na ciljeveJavnim politikama nastoji se ostvariti odreeni niz jasno deniranih ciljeva kojima se pokuavaju konkretni problemi neke zajednice.

tijek aktivnostiJavne se politike u pravilu ne sastoje od neke pojedinane odluke, akcije ili reakcije, ve od razra

pristupa ili strategije. aktivnosti koje poduzima jedan ili vie dionika

Pojedinu politiku moe provesti ministarstvo ili tijelo vlade, ili pak vie razliitih dionika.

Izvor:Young i Quinn




Kada se govori o javnim politikama, ne govori se o politici openito, ve o politici koja se odnosi napojedina podruja (poljoprivredna, industrijska, zdravstvena i dr.). Javnu politiku moemo promatrati ikao strukturu, oblik organiziranja. Na primjer, injenica da postoji Ministarstvo poljoprivrede ne znaisamo mogunost provedbe vladinih odluka prema poljoprivrednicima, nego se time poruuje da su po-ljoprivreda i poljoprivrednici vani. Poljoprivredna politika ne tie se samo vlade koja ju je donijela, negoi poljoprivrednika, zajednica koje ovise o poljoprivrednoj proizvodnji, aktivista za zatitu okolia koji suzabrinuti zbog zagaivanja tla i dr.; svi oni imaju legitiman interes i ako na taj nain promatramo javnupolitiku, moemo zakljuiti da je ona rezultat interakcije svih tih dionika. Ili, kako Institut za demokracijuiDEMO navodi: Pod pojmom javnih politika podrazumijeva se poticanje aktivnog ukljuivanja graana,strune javnosti i nevladinog sektora u proces osmiljavanja strategija, prijedloga zakonskih promjena teunapreenje prakse i donoenja odluka koje potiu demokratski razvoj Republike Hrvatske.3

Kada se donose odluke o razvoju nekog podruja djelovanja i neto se ini za postizanje promjena, to

ne bi trebalo raditi samo nadleno tijelo javne uprave, nego bi se trebao provesti proces u interakciji sdrugima. Ti drugi su zainteresirani dionici, oni koji se odreenim podrujem bave neposredno ili posrednoili na koje odreena politika utjee, bilo pozitivno ili negativno. Stoga deniranje problema u podrujupojedine javne politike snano ovisi o nainu na koji su pojedini dionici ukljueni u politiku kojom senastoji rjeavati taj problem (Petak, 2009.). Tko sve moe biti u skupini zainteresiranih dionika? To supredstavnici javnog sektora - dunosnici, zaposlenici upravnih tijela i agencija na nacionalnoj, regionalnoji lokalnoj razini te sudbene vlasti. To mogu biti predstavnici politikih stranaka, a katkada i predstavnicimeunarodnih organizacija koje djeluju u zemlji. Nadalje, kao zainteresirani dionici mogu se pojaviti pred-stavnici poslovnog sektora, sindikata te ostalih organizacija civilnog drutva koje zastupaju razliite inte-rese, predstavnici akademske zajednice i razliitih instituta odnosno strunjaci za odreeno podruje. Tusvakako ulaze i graani pogoeni nekom politikom.

Razvoj javnih politika je proces odluivanja o tome to se treba postii, to se treba napraviti kako bi seto postiglo, kako to napraviti, tko to treba napraviti itd. Proces se pokree politikom odlukom, iza kojeslijedi detaljan razvoj javne politike te razrada razliitih instrumenta za njenu provedbu. Provedba politikese prati i vrednuje, to vodi do njenog daljnjeg razvoja i unaprjeenja.

Politika odluka se obino izraava u obliku dugoronih ciljeva politike, nakon ega slijedi detaljan razvojpolitike te njena provedba.. Proces razvoja obino ukljuuje sljedee korake: identikacija stanja i prob-lema koja odreena javna politika treba poboljati ili rijeiti; postavljanje specinih ciljeva koje trebaispuniti javna politika (kvantitativno i kvalitativno); niz mjera i aktivnosti kojima bi se trebali ostvariti ciljevi;meuresorske konzultacije radi razmatranja pitanja koja se tiu drugih ministarstava; savjetovanje s civ-ilnim drutvom i na kraju, priprema prijedloga i usvajanje.

Nakon usvajanja politike i donoenja odluke o poetku njene provedbe, zapoinje provoenje kao kljuna

faza procesa, s obzirom da se kroz provedbu moe vidjeti kakva je vladina ili bilo koja druga vrsta inter-vencije poduzeta te kakve e to posljedice imati na drutvo odnosno na pojedine drutvene skupine(Petak, 2009.).

3 http://hr.wikipedia.org/wiki/IDEMO_Institut_za_demokraciju, pregledano 10. prosinca 2012.




Takoer treba odrediti nain procjene ostvarenog utjecaja - provedbu mjera i aktivnosti potrebpratiti i procjenjivati, kako bi se u sljedeem ciklusu izbjegle greke i kako bi se razmotrilo to treba pjeniti. To ukljuuje praenje rezultata i ispunjavanje rokova postavljenih odlukama vlade, dok se pna stvarnih uinaka javne politike moe provesti nakon provedbe, esto i nakon jedne ili dvije goNaalost, takva sustavna praksa kod nas gotovo da i ne postoji. esto se radi ad hocprocjena, meona ne moe zatvoriti potreban ciklus povezivanja postojee javne politike i dobivanja relevantnihmacija o eventualnoj potrebi za njenom promjenom i reformom. Napominjemo da je u Hrvatskogodine donesen Zakon o procjeni uinaka propisa (NN 90/11), koji procjenu uinaka propisa denipostupak donoenja odluka o propisima na temelju dokaza i prikupljenih relevantnih podataka, kposluiti kao smjernice za odabir najboljeg rjeenja za donoenje propisa ili za poduzimanje nentivnih aktivnosti i mjera. Procjenom uinaka propisa analiziraju se pozitivni i negativni uinci proppodruje gospodarstva ukljuujui i nancijske uinke, podruje socijalne skrbi, podruje zatite o

s osvrtom na skalni uinak, uz istodobno savjetovanje s javnou i zainteresiranom javnou. Sred2012. godine donesena je i Uredba o provedbi postupka procjene uinaka propisa (NN 66/12), kojopropisuju poblii kriteriji za prethodnu procjenu uinaka propisa, nain i metodologija provedbe poka procjene uinaka propisa, nain provedbe savjetovanja i javne rasprave u postupcima procjene upropisa i dr.

Nadlena ministarstva i druga upravna tijela trebala bi biti odgovorna za kontinuirani razvoj i odrakontakata s relevantnim dionicima na koje utjeu politike i zakoni to ih provode; trebali bi posjedrelevantna struna znanja u odreenom podruju djelovanja te znanja o postojeim javnim politikzakonima, ukljuujui svaku njihovu slabost, kao i nezadovoljstvo onih na koje se npr. neki zakon ili oodnosi. Naime, ako ministarstvo ili drugo tijelo dravne uprave ne odrava kontakte s onima na kojejavne politike odnose, ako zaposlenici nemaju odgovarajua struna znanja te ako ne prate i ne projuju provedbu javne politike iz njihovog podruja djelovanja odnosno ako ne sluaju i ne ue iz isk

nee moi razviti dobru javnu politiku i predloiti dobre zakone te e, umjesto toga, podizati oeki frustracije. Za razvoj dobrih javnih politika presudna je prosudba koja se razvija kroz interaktivni pizmeu strunjaka, ministarstava i relevantnih dionikih skupina.

to znai analizirati javnu politiku?

Analizom javne politike propitkuje se i istrauje odreeno javno pitanje ili problem u nekom podruprocjenjuje skup predloenih vladinih mjera za rjeavanje tog pitanja. Analizu javnih politika moemmatrati kao identiciranje i usporedbu razliitih opcija odnosno ona odgovara na pitanje kako mo

postii bolje rezultate i poboljati stanje u nekom podruju. Takoer se moe promatrati i kroz pevaluacijskog procesa. Je li politika uope bila implementirana? Ako je, je li to bilo na pravi nain? Jeto je uinjeno bilo ono to je trebalo uiniti? Je li postignuto ono to je planirano i ako nije, zato nli se politika mijenjala tijekom implementacije?

Analitiari odreene politike opisuju pozadinu i stanje unutar podruja kojim se politika bavi, a provode postupak istraivanja i analize kako bi se utvrdila uspjenost djelovanja javnih vlasti u rjeaproblema. U postupku analize esto se usporeuju razliite opcije, vaui njihove oekivane tro




koristi. Analiza se moe provesti za bilo koje pitanje od javnog interesa odnosno podruje javne politike,od obrazovanja do socijalne i zdravstvene skrbi, kontrole oneienja okolia do zapoljavanja. Profe-sionalni analitiari pripremaju izvjetaje kako bi oni koji oblikuju politike mogli donijeti bolje odluke zarjeavanje odreenog pitanja od javnog interesa.

Proces i rezultati analize javnih politika obino ukljuuju vie strunjaka i zainteresiranih strana: najeese radi u timovima ili mreama, a krajnja publika e ukljuivati raznolike dionike skupine, pristae, ali iprotivnike.

Analitiari politika rade u javnom, neprotnom i protnom sektoru. Njihov rad bi se trebao odlikovatitransparentnou metoda i interpretacije, oni u svoj rad mogu unijeti vrijednosti i strasti zagovarakihgrupa ili to mogu biti neutralni dravni slubenici. Mree u kojima oni djeluju mogu ukljuivati profe -sionalce razliitih relevantnih struka te u analizu politike treba ukljuiti stajalita tih razliitih strunjaka.

Analiza politika se odvija u nekoliko koraka, koje treba paljivo isplanirati. Bardach (2000.) navodi procesod osam koraka:

1. Deniranje problema

2. Prikupljane podataka o politici

3. Osmiljavanje drugih mogunosti / opcija

4. Odabiranje kriterija za procjenu moguih ishoda razliitih opcija

5. Deniranje oekivanih ishoda

6. Usporeivanje i promiljanje o moguim kompromisima i ustupcima

7. Donoenje odluke

8. Kazivanje svoje prie.

Napor u deniranju problema je obino poetni korak, a kazivanje svoje prie je potrebno na krajuprocesa. Prikupljanje materijala i dokumenata je korak koji se esto ponavlja tijekom cijelog procesa.Analiziranje problema javnih politika je sloen zadatak. Tu se je lako izgubiti, potroiti puno vremena ili sedemoralizirati.

Deniranje problema

Prvi korak deniranja problema je vrlo vaan. Time se potvruje razlog provoenja analize javne politikete se stjee osjeaj za smjer u provoenju aktivnosti. A u posljednjim fazama analize, konana potvrdaproblema moe pomoi za strukturirano iskazivanje svoje prie.

Problem treba prepoznati i opisati, treba objasniti zbog ega je vaan i predstaviti njegovu povijest, tosvakako ukljuuje prethodne aktivnosti u okviru politike, ako postoje, a koje su poduzete za rjeavanjetog pitanja. Takoer se moe prikazati koje su mogue posljedice u sluaju da vlada ili drugo nadleno




tijelo ne poduzme mjere za rjeavanje problema. Ne zaboravite, denicija problema treba, u mjeri uje to mogue, ukljuivati kvantitativne znaajke.

Uvjeti koji uzrokuju probleme su isto problemi

Neka stanja graani ne vide kao problematina, no analitiari ih vide kao uzroke problema koji graane. Ponekad je potrebno prepoznati jedno ili vie takvih stanja, koja treba ublaiti ili otkDeniranje takve vrste problema je zapravo svojevrsno dijagnosticiranje. Time se pokazuje da sustanja, bez obzira zabrinjavaju li ili ne graane, zapravo uzronici njihove zabrinutosti. Pri tome trepaljiv i dobo provjeriti, kako na kraju ne bi ispalo da se radi o krivoj pretpostavci analitiara.

Problem je i neiskoritena mogunost

Posebna vrsta problema su neiskoritene prilike. Veina profesionalaca koji rade na politikama b

pritubama, prijetnjama i brigama. Uglavnom nemaju vremena ili energije za promiljanje o poboljakoje zapravo nitko nije niti prepoznao kao ona koja nedostaju. Meutim, ako postoje potenmogunosti, treba ih uzeti u obzir i ne ignorirati ih. Nekada to mogu biti neke komplementarne aktivkoje su osmiljene za poboljanje stanja u nekom drugom podruju, ali zapravo pridonose pobolstanja u podruju politike koja se analizira. Bordach (2000.) navodi neke takve primjere - javni raborba protiv nezaposlenosti; procjena zapoljivosti i interesa za strukovnom obukom meu korisnsocijalne pomoi koji su u potrazi za poslom; smanjivanje ekanja u redovima uvoenjem naruivodreeno vrijeme; koritenje postojeih baza za pretraivanje podataka u neke nove svrhe; koriraspoloivih prostora i za druge namjene, osim onih za koje su ureeni i dr.

Razmislite prije nego li krenete prikupljati podatke

esto se deava i kod analitiara poetnika, ali i onih s iskustvom da prikupljaju podatke koji im za

nisu potrebni odnosno nee doprinijeti analizi politike. Stoga promislite koji vam dokazi i podaci trebaju kako ne biste gubili vrijeme, a katkada i novac; bit ete i uinkovitiji ako dobro promislite kodatke trebate, a koje ne i zbog ega. Podaci predstavljaju injenice, npr. statistike podatke. Informsu podaci koji imaju znaenje, rezultat su analize i organizacije podataka i pomau posloiti svijet u loi iskustvene kategorije. Dokazi su pak informacije koje utjeu na postojee stavove o vanim pitankojima promiljamo te naine njihova rjeavanja.

S politikama se moemo baviti na dva naina; analizirati ih i vrednovati. Kod analitikog rada se bpodacima, a u drugom sluaju procjenjujemo koristi. U sluaju analize provjeravamo je li neto moa kod vrednovanja pokuavamo ocijeniti je li to dobro ili nije za zajednicu, drutvo ili neku grupuelimo vrednovati politike, trebamo odrediti kriterije i vrijednosti, kao standarde koje koristimo u dobrobiti politike odnosno njenih oekivanih rezultata.

Prikupljanje podataka za analiziranje politike

Za poetak, analitiar treba mapirati postojee politike i programe, politiko okruenje u kojem su nna koji nain se provode, koji su kriteriji za njihovo vrednovanje i sl. Kriteriji mogu sadravati ekoske koristi, uinkovitost i dr. Treba odrediti koji su podaci relevantni za te kriterije te kako ih prikGdje poeti, a da se ne izgubi puno vremena i truda? Poinje se s onime to se zna i na tome se




daljnji koraci u prikupljanju podataka - pronalaze se relevantni izvori te se osigurava pristup tim izvorima.Uloga istraivaa je uglavnom usredotoena na otkrivanje, prikupljanje, interpretiranje, komentiranje isintetiziranje podataka koji ve postoje. Treba prepoznati i glavne dionike - pojedince i interesne skupinena koje se odnosi ili koji su pogoeni mjerama politike.

Izvori informacija koje analitiar ima na raspolaganju su uglavnom dokumenti i ljudi. Dokumenti mogu bitinpr. publikacije, novine i asopisi, vladini izvjetaji, statistika, struni radovi i sl. Kada se razmilja o ljudima,to mogu biti pojedinci i grupe. Njima analitiar postavlja pitanja i slua odgovore. Istraivanje gotovosvake politike sastoji se od obje vrste izvora. Razgovori su interakcija izmeu onih koji daju informacije iistraivaa. U tom procesu, ispitanici se trebaju osjeati ugodno i trebaju imati osjeaj da su dio procesa,kako bi bili motivirani ispriati svoju priu. U naelu, ciljevi istraivaa i ispitanika su kompatibilni.

U provoenju analiza moe se ispitati kako su u drugim podrujima ili mjestima pristupili rjeavanju slinihproblema. Pri tome je dobro usredotoiti se na one primjere koji su poluili uspjehe te prouiti kako izato su ta rjeenje bila dobra i mogu li se primijeniti u situaciji na kojoj radi analitiar. Pri tome treba imatirealistina oekivanja, jer esto se utvrdi da ono to je bilo uspjeno u primjeru koji se pokazao dobrim,za va sluaj nije primjenjivo.

Izaite iz okvira

Uputajui se u analizu politika, ponekad treba propitati neke ukorijenjene pretpostavke i stavove uprevladavajuim vrijednosnim sustavima. Za primjer moemo uzeti praksu koja je vrijedila kod nas (i jo jeuvijek dominantna), koja se svodila na to da usluge koje se nanciraju iz dravnog prorauna treba osigu-rati javni sektor. Tek se nedavno poelo razmiljati, uglavnom u podruju socijalne skrbi, da se pruanjeusluga moe podugovoriti s organizacijama civilnog drutva. U razmiljanju treba poi od ideje da uslugekoje kod nas tradicionalno prua drava ili lokalna samouprava, mogu pruati i neprotne pa ak i protneorganizacije (i to ne samo u domeni socijalne skrbi).

Identicirajte alternative postojeoj politici i procijenite mogue ishode svake od njih, a prema kriterijimakoje ste denirali. Razmotrite koje su prednosti, a koji su nedostaci svake opcije. Na taj nain ete modadoi i do neke nove ideje. Pri tome budite realni, uzimajui u obzir one opcije koje mogu s odreenimadministrativnim, zakonskim ili poticajnim mjerama doprinijeti poboljanju stanja u podruju politike kojuanalizirate, a ne sveobuhvatne drutvene, ekonomske ili politike reforme. Razmotrite kratkorone idugorone oekivane rezultate moguih opcija. Zakljuno, moete predloiti plan aktivnosti za primjenupredloenih opcija.

Ne zaboravite prirediti i saetak analize, u kojem ete ukratko prikazati bitne elemente i osvijetliti vaeprijedloge.

Taj saetak mora biti jasan i obinom itatelju, a ne samo strunjacima i on treba biti dostupan iroj pub-lici. Vodite se naelom jednostavnog izraavanja.



Dvijeglavesu pametnije

Izvjetaj iz sjenePoglavlje 2




to je izvjetaj iz sjene? Tko ga priprema i zato?

Ponimo s odgovorom na pitanje zato. Pojedinane organizje civilnog drutva i njihove mree, savezi ili koalicije pripremizvjetaje iz sjene jer ele uiniti ovaj svijet boljim mjestom. ele poboljati zakone, javne politike te njihovu primjenu.

Jedan od naina kako to ine je izrada izvjetaja iz sjene. Takav izvjetaj priprema jedna ili vie organcivilnog drutva koje imaju odgovarajue struno znanje i iskustvo u podruju s kojim se bave. Izvje

sjene je obino odgovor ili reakcija na vladin izvjetaj o toj temi. U okviru mnogih meunarodnivora vlade su dune redovito izvjetavati o tijeku provedbe odreenih politika ili meunarodnih ugI u Europskoj uniji uobiajena je praksa da drave lanice podnose izvjetaje na razliite teme. U podruralnog razvoja, drave lanice moraju godinje izvjetavati o aktivnostima evaluacije te dostaviti e(prije poetka provedbe), srednjorone i ex post (nakon zavretka) evaluacije programa ruralnog raza provoenje kojih su koriteni europski fondovi.

Za razliku od podruja kao to su ljudska ili enska prava, u sluaju europskih programa ruralnog rauglavnom ne postoji praksa izrade izvjetaja iz sjene. U teoriji, razlog za to bi mogao biti da su vlade pozvati i ukljuiti dionike u svim koracima programskog ciklusa. Izvjetaj iz sjene popunjava praznslubenom izvjetaju, pokazuje alternative i daje perspektivu civilnog sektora. Za razliku od izvjesjene paralelni ili alternativni izvjetaj pie se bez referenci na slubeni, jer ovaj jo nije napravljen gova izrada kasni.

Koja je dodana vrijednost izvjetaja iz sjene? Kroz davanje druge perspektive i dodatnih podataka ijera, takav izvjetaj moe doprinijeti poveanju ukljuenosti relevantnih dionika i ire javnosti u rjerelevantnih pitanja i stvaranje ire potpore zakonima, politikama i programima. Preporuke koje formorganizacije civilnog drutva, a koje zastupaju gledita relevantnih dionika, u sluaju da budu prihvmogu dovesti do poboljanja uinkovitosti, djelotvornosti i relevantnosti intervencija javnog seDugorono gledajui, takvi izvjetaji mogu doprinijeti poboljanju transparentnosti i odgovornosti di prema vlastitim graanima i prema meunarodnoj zajednici iji su dio.

Nekoliko savjeta

Ponite s jasnom vizijom o ciljevima izvjetaja, kome je namijenjen i kako elite da se izvjetaj ko

Napravite jasnu vezu izmeu svojeg izvjetaja i zakona, javne politike ili programa s kojim se bslijedei strukturu tih dokumenata (jasno povezivanje poglavlja, lanaka itd.).

Na poetku izvjetaja stavite saetak

Sainite jasne, saete i praktine preporuke koje se mogu primijeniti

Fokus stavite na teme u kojima ste struni. Va izvjetaj ne mora obuhvatiti sve teme kojima sepolitika bavi

Objasnite metode koje ste koristili i korake u pripremi izvjetaja iz sjene




Koristite injenice i primjere

Prikaite sluajeve dobre prakse

Koristite vizualne alate kao to su grakoni, slike itd.

Spomenite izvore (pobrinite se da su pouzdani)

Neka izvjetaj bude kratak (maksimalno 50 stranica, po mogunosti ak i manje). U njemu iznesite onoto je bitno, a ostale podatke koji potkrepljuju vae nalaze stavite u dio s prilozima.

Kako pripremiti izvjetaj iz sjene?

Prije nego li krenete u izradu izvjetaja iz sjene treba dobro isplanirati korake u tom procesu. U nastavku

detaljnije opisujemo te korake, od poetnog okupljanja grupe koja e sudjelovati u izradi i tima koji epripremati izvjetaj do toga to slijedi nakon to je izvjetaj pripremljen.

Pri tome se uz svaki korak pokazuje kako smo radili prilikom izrade Izvjetaja iz sjene o provedbi programaIPARD4, koji je pripremljen u okviru projekta Zajedno za odrivi razvoj u Hrvatskoj.

Opisano je 12 koraka, a na kraju se dodatno opisuje to nakon izrade izvjetaja iz sjene:

1. Okupite tim

2. Denirajte ciljeve izvjetaja iz sjene

3. Denirajte ciljnu skupinu

4. Denirajte opseg izvjetaja5. Provjera realnog stanja za izradu izvjetaja iz sjene

6. Plan prikupljanja informacija

7. Planiranje aktivnosti analize politike i pisanja izvjetaja

8. Unutarnja komunikacija

9. Vanjska komunikacija

10. Analiza prikupljenih podataka i informacija

11. Pisanje izvjetaja - nekoliko savjeta

12. Javno predstavljanje izvjetaja i glavnih zakljuaka13. Kako dalje.

Svaki od koraka je opisan u tri dijela: cilj, polazite te to i kako raditi.

4 IPARD je V. komponenta programa IPA, integriranog pretpristupnog fonda Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007.-2013. Osnovni ciljevi programa IPA su pomo u usklaivanju iprovedbi pravne steevine EU te priprema za koritenje Kohezijskog fonda i strukturnih fondova. IPARD je usmjeren na unaprjeenje poljoprivrednog sektora i jaanje konkurentnosti poljo-privrednih proizvoda, poboljanje trine ekasnosti i provedbe EU standarda t e razvoj ruralne ekonomije. Sastoji se od tri prioriteta: poboljanje trine uinkovitosti i provedbe standardaEU; pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolinih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja te razvoj ruralne ekonomije.




Korak 1. Okupite tim

Cilj

Ovaj korak ima za cilj okupiti skupinu organizacija i pojedinaca koji e biti podrka u pisanju izvjetaji pomo u distribuciji i promociji samog izvjetaja kada bude zavren.

Polazite

Analiza politike i pisanje izvjetaja iz sjene sloeni su zadaci koji zahtijevaju dosta vremena. Zahtju pristup podacima i informacijama te deniranje metoda prikupljanja podataka. Zahtijevaju anavjetine kao i vjetine pisanja. Ukratko, to ne moe raditi samo jedna osoba.

Isto tako, izvjetaj se pie s odreenom svrhom (pogledati korak 2), a da bi se ona postigla, izvjetaj bao doi do razliitih ciljnih skupina. To znai da analiza i sastavljanje izvjetaja ine samo dio potreposla. Za irenje i promociju izvjetaja i njegovih preporuka potrebni su ljudi i organizacije.

Iz tog razloga, izvjetaje iz sjene obino pripremaju (neformalne i formalne) mree ili savezi organili pojedinaca koji takoer rade na tome da izvjetaj dobije potrebnu pozornost kako bi se postigli zciljevi. Oito je da se udruenim snagama poveavaju raspoloivi resursi - vjetine, strunost i raspovrijeme za pisanje izvjetaja. Isto tako, poveavaju se mogunosti za promoviranje i upoznavanjjavnosti s izvjetajem te se time poveava pozornost koju dobivaju vae preporuke.

To ne znai nuno da svi lanovi takve mree ili saveza trebaju aktivno sudjelovati u svim koracimkupljanja podataka, analiziranja, pisanja ili dostave izvjetaja. lan mree moe biti vaan i ako je uksamo u irenje informacija ili dostavu upitnika. U tom smislu, neki lanovi mree mogu biti vani i a

samo njihovo ime povezuje s podrkom preporukama.Ono to je vano pri stvaranju korisne mree ili saveza je pronai osobe koje su na neki nain ukljurad u odabranom podruju, politiku ili provoenje zakona te utvrditi ime one mogu doprinijeti izvzadatka.

to i kako raditi?

Kako biste stvorili korisnu mreu ili savez morat ete prepoznati organizacije te relevantne pojedinse bave ovom temom, politikom ili propisima. Uvjerite se da odabrane organizacije odgovaraju djeloi opsegu vaeg posla! Ukoliko se elite osvrnuti na nacionalni propis ili politiku, vai partneri u izvjetatrebali bi biti raireni diljem zemlje. Ako se bavite pitanjem koje se tie drugih dionika, pokuajte ospredstavnike ili barem podatke od razliitih skupina dionika.

Ukoliko ste ve dio neke mree, utvrivanje partnera i zainteresiranih dionika je vjerojatno lakou tom sluaju uzmite si malo vremena da razmislite koje organizacije ili osobe bi mogle biti od kopripremi izvjetaja. Postoje li pojedinci ili druge vrste organizacija (na primjer tvrtke) koji se bave pitkoje elite analizirati u izvjetaju? Mogu li na neki nain imati ulogu?

Ako imate dobar popis organizacija i pojedinaca kojima se elite obratiti, trebate razmisliti o njihmoguim ulogama - kakav doprinos elite od njih zatraiti - te koji je najbolji nain da im pristupite




su povezani s pitanjem, to dobivaju ako preuzmu dio posla na sebe? Moete li ih sami izravno o tomepitati ili bi bilo uinkovitije da im pristupi netko drugi?

S obzirom na sljedee korake, korisno je organizirati sastanak s partnerima. Ako se svi ve poznajete, tomoe biti u obliku sastanka putem Interneta, no ako se partneri ne poznaju tako dobro, najbolje bi bilozapoeti sa sastankom uivo.

Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Kako smo se okupili

Izrada Izvjetaja iz sjene o programu IPARD zadatak je u okviru projekta Zajedno zaodrivi razvoj u Hrvatskoj. U projekt je ve ukljueno vie organizacija i strunjaka.

U osmiljavanju i provoenju aktivnosti pripreme, okupljanja ireg tima, organizacijeprikupljanja i analize podataka do samog pisanja izvjetaja, prvenstveno su sudjelovaladva partnera: Hrvatska mrea za ruralni razvoj-HMRR i ODRAZ-Odrivi razvoj zajed-nice. Vaan doprinos je dala strunjakinja iz Nizozemske Suzanne Bakker. Trei part-ner, Udruga za razvoj civilnog drutva SMART, sudjelovao je u radu Tima za praenjei usmjeravanje izrade izvjetaja.

U iri tim smo ukljuili lanove HMRR-a te nekoliko relevantnih strunjaka iz civilnog iposlovnog sektora koji imaju saznanja o IPARD-u, njegovom provoenju i problemima.

Odabrana je koordinatorica procesa izrade izvjetaja iz sjene, predstavnica jednog odpartnera u projektu, koja e na kraju objediniti sve podatke, analize, primjere i dr. tenapisati nacrt izvjetaja.

irenjem aktivnosti na cijeli program IPARD irio se i tim sudionika u izradi izvjetaja.Uz predstavnike zainteresiranih lokalnih akcijskih grupa (LAG-ovi) ukljuili su se i koris-nici razliitih mjera IPARD-a:

jedinice lokalne samouprave,

poljoprivredni proizvoai i preraivai,

obiteljska poljoprivredna gospodarstva

drugi mogui korisnici sredstava IPARD-a.

Dosta je truda uloeno u pribavljanje podataka o korisnicima te izradu lista dionikaza pojedine mjere IPARD-a. Radilo se o zahtjevnom poslu, jer kontaktni podaci pod-

nositelja prijava odnosno korisnika mjera IPARD-a nisu dostupni. Angairali smo stogadva volontera, a doprinos je dao i student koji je proveo praksu u naem uredu.




Korak 2. Denirajte ciljeve izvjetaja iz sjene

Cilj

Ovaj korak ima za cilj pojasniti i dogovoriti to se izvjetajem eli postii, nakon to se se izvjetaj o

Polazite

Kada ste odluili zapoeti analizu politike i pisanje izvjetaja iz sjene, vjerojatno ste otprilike znali elite zapoeti takav proces. Meutim, sada kada ste okupili tim ili mreu, vano je razjasniti to e izvimati za cilj. Piete li izvjetaj samo radi predstavljanja dodatnih injenica? U svrhu prikaza provkoristei primjere? Radi davanja preporuka? Kako biste prozvali nekoga? Kombinacija svega ovog? Hli se baviti itavom politikom ili samo pojedinim pitanjima ili dijelovima?

Kako bi prikupljanje podataka, analiziranje, pisanje i promocija izvjetaja bili usredotoeni, treba bitto skupina eli postii izvjetajem te na to e se izvjetaj usredotoiti.

Treba imati na umu dva pitanja prilikom dogovaranja cilja: to je realno, uzimajui u obzir struinteres mree te to je realno s obzirom na raspoloivo vrijeme. Moda je bolje napisati izvjetaj kbavi samo odreenim pitanjima politike ili iznosi dodatne opise uz preporuke, a ne pisati izvjetaj zapodruje, koji se ne zavri na vrijeme ili na kraju nema eljenu kvalitetu. To se moda ini jasno i oiosobito na poetku takvog procesa svi e vjerojatno biti puni entuzijazma te pretjerano ambicioznbi se izbjeglo kasnije razoaranje, vano je biti realan od samog poetka.

to i kako raditi?

Zajedniki cilj analize i izvjetaja najlake je dogovoriti na sastanku, razmjenom ideja i razgovorom s vmreom i lanovima tima.

Ako su udaljenosti velike, a vrijeme je ogranieno te se lanovi skupine ve poznaju, moete taodabrati sastanak putem Interneta. Moete npr. koristiti program Skype za razgovor te Spider(www.spiderscribe.net) za vizualizaciju razgovora.

Ovisno o raspoloivom vremenu za sastanak, mogli biste se na sastanku osvrnuti i na neka pitasljedeih koraka koje treba poduzeti. Ako imate vremena i mogunosti za odravanje radionice, biste razviti glavnu strukturu vaeg izvjetaja - od cilja i ciljne skupine pa sve do planiranja aktivnost

Odreivanje cilja vaeg izvjetaja moete zapoeti tako da od skupine zatraite prijedloge vezasljedea pitanja:

to su glavni razlozi pisanja izvjetaja?

Koji bi bio idealan utjecaj izvjetaja?

to bi bilo razliito u praksi/stvarnosti ako izvjetaj bude uspjean?




Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Deniranje ciljeva

Poetna ideja prilikom pisanja projekta je bila pripremiti izvjetaj iz sjene o provoenjujedne komponente programa IPARD, koja se odnosi na pristup LEADER5i osnivanjelokalnih akcijskih grupa (LAG-ova).

Kako je provedba Mjere 202 IPARD-a koja daje podrku LAG-ovima kasnila i zapoelaje pred zavretak projekta, morali smo promijeniti na fokus. Partneri su odluili da seizradi izvjetaj iz sjene za cijeli program IPARD, iako je to predstavljalo puno vie poslai vei opseg aktivnosti, ali i ukljuivanje veeg broja dionika.

Glavni razlozi izrade izvjetaja iz sjene su izvui pouke iz provedbe IPARD-a, osvijetlitiprepreke i izazove te istaknuti druge mogunosti i rjeenja, pozvati nadlena tijela dapoboljaju svoje djelovanje u nekim segmentima i pokazati ulogu organizacija civilnogdrutva na podruju ruralnog razvoja.

5 LEADER (iz francuskog izraza Liaison Entre Actions de Dveloppement de lconomie Rurale) je kratica koja oznaava vezu meu aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva. Dosadanjapraksa pokazuje prednosti LEADER-a kao alata kojim se postiu rezultati u razliitim situacijama i na razliitim podrujima to pridonosi prilagoavanju ruralnih politika specinim potre -bama pojedinih ruralnih prostora u EU. Ohrabrujui sudjelovanje na lokalnoj razini u stvaranju i provedbi strategija odrivog razvoja, LEADER govori o tome kako, a ne to treba raditi.Sastoji se od sedam osnovnih elemenata - naela, koja treba slijediti u cijelosti, a ne pojedinano: odrivi ruralni razvoj; pristup temeljen na osobitostima podruja; pristup odozdo premagore; uspostavljanje lokalnih partnerstva - lokalna javno-privatna partnerstva u obliku lokalnih akcijskih grupa - LAG-ova; inovativnost; integralan i viesektorski pristup; umreavanje isuradnja.




Temeljem takve odluke, denirali smo i ciljeve izvjetaja:

osvijetliti provedbu mjera u okviru programa IPARD sa stajalita korisnika sredpotpore - njihovu relevantnost, iskoritenost raspoloivih sredstava, probleprovedbi te

dati sugestije i preporuke Ministarstvu poljoprivrede za kvalitetnije deniranjejerenja i provedbe ruralne politike u sljedeem razdoblju.

Idealni utjecaj izvjetaja iz sjene bio bi, izmeu ostalog, na bolje iskoritavanjestava, na bolji uspjeh prijavitelja projekata u okviru programa IPARD, bolje razuvanje problema u provedbi i postizanje poboljanja stanja u ruralnim podrujiopenito poboljanje provedbe IPARD-a i kvalitetnijeg budueg programiranja.




Korak 3. Denirajte ciljnu skupinu

Cilj

Cilj ovog koraka je odrediti ljude, organizacije i institucije koje bi trebale proitati va izvjetaj iz sjenekako bi izvjetaj ostvario svoj cilj odnosno ciljeve.

Polazite

Nakon to razjasnite ciljeve izvjetaja moete odrediti ciljnu skupinu. Tko bi trebao proitati izvjetaj?Tko se treba aktivirati kako bi izvjetaj ostvario zadane ciljeve? Drugim rijeima, tko su dionici povezani svaim izvjetajem, a do kojih trebate doprijeti?

Osim onih koji provode politiku ili propis koje analizirate - ministarstva, tijela dravne uprave ili agen-cije, razmiljajte i o korisnicima na koje politika ili propis utjeu. Razmislite i o ljudima ili organizacijamaukljuenim u aktivnosti komunikacije i obuke u podruju javne politike ili propisa te o ljudima i organi -zacijama angairanim u praenje provedbe. Ovi potonji mogli bi, na primjer, ukljuivati meunarodneorganizacije (Europsku komisiju, UN itd.)

Ne zaboravite uzeti u obzir posebne interesne i marginalizirane skupine.

Ukoliko je jasno tko bi trebao proitati izvjetaj, to e pomoi u fazama pisanja i dostave izvjetaja temoe utjecati na njegov stil. Jako razliite ciljne skupine mogu rezultirati potrebom pisanja razliitih verzi-ja izvjetaja. Na primjer, ako elite da Europska komisija ima pristup vaem izvjetaju, trebate imati baremsaetak na engleskom jeziku. Ako smatrate da je vano doprijeti do ciljnih skupina koje ne itaju previe (ilive itaju previe), moete ukljuiti vie vizualnih elemenata u va izvjetaj koji potvruju glavne zakljuke

i preporuke ili proslijediti neke informacije u obliku video zapisa. Iako e se sve ovo ponovno razmatrati ufazi pisanja i osmiljavanja vanjskih komunikacijskih aktivnosti, korisno je znati od poetka za koga pietei koji bi trebao biti uinak na dotine ljude ili skupine.

to i kako raditi?

Vaa mrea odnosno tim utvruje ciljne skupine. Moete to napraviti na sastanku uivo (ili po mogunostikombinirati ovaj korak s prethodnim korakom odreivanja cilja) ili na sastanku putem Interneta.

Podrite kreativnost tijekom sastanka te prikupite to je vie mogue ideja o ciljnim skupinama. Zatimsline dionike pokuajte grupirati u skupine. Na primjer, skupina vladinih organizacija, organizacija civilnogdrutva (OCD), tvrtki, meunarodnih organizacija, medija, posebnih interesnih skupina i marginaliziranihskupina. Ili ciljne skupine koje se bave pripremom programa, provedbom, praenjem, procjenom, komu-

nikacijom i jaanjem kapaciteta.Pobrinite se da je svim ciljnim skupinama jasno zato bi trebale proitati izvjetaj i to bi time trebaledobiti: to biste u idealnoj situaciji oekivali da naprave s izvjetajem koji im dostavljate?

Denirajte to bi svaka ciljna skupina trebala kako bi ispunila ta oekivanja: trebaju li informacije? Trebajuli praktine korake opisane tako da ih mogu samo pratiti? Trebaju li opise ili brojke? Itd., itd.




Napravite popis ciljnih skupina i svih dionika u svakoj skupini te ga podijelite s lanovima mremoete, na primjer, napraviti tako da podijelite dokument kao GoogleDoc(moe biti i excel dokuTakav se dokument moe kasnije prilagoditi te moe posluiti kao polazna toka za listu dionika kete dostaviti izvjetaj.

Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Deniranje ciljnih skupina

Cljnu skupinu ine ministarstva i tijela dravne uprave te neke agencije. To venstveno Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ruralnog razvoja, EU i meunasuradnje, Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APte lanovi Odbora za praenje IPARD-a. Ostali su:

druga relevantna ministarstva, agencije i institucije

regionalne i lokalne vlasti

predstavnici Europske komisije u Odboru za praenje IPARD-a

LAG-ovi

razvojne agencije

relevantne udruge

mediji

ostale dionike skupine

korisnici i potencijalni korisnici

Odbor za poljoprivredu i umarstvo Hrvatskog sabora.

Uz navedene dionike, izvjetaj ili njegov saetak e biti prezentiran iroj javnosstitucijama koje podravaju jaanje civilnog sektora.




Korak 4. Denirajte opseg izvjetaja

Cilj

Ovaj korak ima za cilj utvrditi kojim e se pitanjima baviti vaa analiza i izvjetaj te kako, ili drugim rijeima,koji e biti opseg vaeg izvjetaja.

Polazite

Sada kada znate tko e raditi na izvjetaju, to je cilj izvjetaja i kome je izvjetaj namijenjen, vrijeme je dase utvrdi toan opseg izvjetaja.

Trebate razjasniti teme kojima e se va izvjetaj baviti te pitanja na koja e odgovoriti. Isto tako, morat

ete razmotriti koji e vam biti standardi kada je rije o prikupljanju i analiziranju podataka. Koje po-datke moete realno prikupiti i analizirati te kako? to bi bilo dostatno za pisanje vjerodostojnog, koris-nog izvjetaja (konani rezultat), a to bi bili dodaci koje ete ukljuiti ako vremenski rok to dozvoljava?Hoete li se usredotoiti na opise i primjere, ili ete raditi na temelju povratnih informacija od dionika iopisati openite trendove?

Imajte na umu podruje primjene politike ili propisa koje ete analizirati. Ako se radi o nacionalnom pro-pisu, morate osigurati da su dobiveni podaci reprezentativni za cijelu dravu - vjerojatno s razliitih razina(manjih zajednica, onih veih, zajednica s veom ili manjom raznolikou stanovnika itd.)

Odreivanje opsega izvjetaja - a time zapravo i vaeg rada - pomoi e da cijeli proces bude realan teda proizvod zaista ima vrijednost za ciljne skupine kojima se obraate. Jo jednom provjerite u odnosuna ciljeve koje ste postavili i potrebe ciljnih skupina koje ste odredili: podudaraju li se s opsegom koji ste

sada denirali? Ako tome nije tako, vano je da krenete rjeavati taj raskorak ili da prilagodite ciljeve iliopseg ako je potrebno.

to i kako raditi?

Ovaj korak vie-manje logino proizlazi iz deniranih ciljeva i ciljnih skupina izvjetaja. O tom pitanjumoete raspraviti na sastanku ili putem Interneta, ovisno o raspoloivom vremenu i razini meusobnogpoznavanja. Glavnja pitanja koja se trebaju raspraviti su:

Kojim e se temama izvjetaj baviti?

Hoete li se baviti svim temama politike ili propisa? Postoje li zajednika tematska podruja koja se tre-baju analizirati? Postoje li teme koje nisu izravno navedene u politici ili propisu, a na koje se po vaemmiljenju treba osvrnuti? Koje su teme kljune za misiju i rad lanova mree? Koje su teme najvanije za

ciljne skupine?

Koja su glavna pitanja na koja vaa analiza i izvjetaj trebaju dati odgovore?

Kako biste ih odredili, vjerojatno moete ponovno razmotriti razloge zbog kojih elite napisati izvjetajili kakav utjecaj elite da izvjetaj ima. Vjerojatno ste utvrdili neka kritina pitanja u prvim fazamarazmiljanja o pisanju izvjetaja, a koja vam mogu pomoi denirati pitanja koja trebate raspraviti za-jedno s lanovima mree ili saveza.




Koliko je potrebno ii u detalje?

Ovisno o pitanju na koje elite odgovoriti, trebat ete vie ili manje detaljno analizirati podatke. li predstaviti pojedinane sluajeve ili ope trendove? Temelji li se vaa analiza na kvalitativnim ilititativnim podacima? Je li jedan sluaj dostatan da dokae vae miljenje ili ih treba vie?

to bi va izvjetaj uinilo reprezentativnim u odnosu na situaciju koju elite opisati ili prikazati?

Ako piete izvjetaj o nacionalnoj politici ili propisu, trebat ete podatke s razliitih podruja u drkoji trebaju biti proporcionalni vanosti tih razliitih podruja. Isto vrijedi i ako govorite o nizu raztema ili dionika: svi bi trebali biti obuhvaeni i predstavljeni. Va odabir utjee na potrebnu kopodataka i analizu, ali i na utjecaj izvjetaja.

Nakon deniranja odgovora na prethodna pitanja, moete razmotriti dva zavrna pitanja:

Kakav e biti sadraj?

Koja poglavlja i potpoglavlja planirate napisati? Kako izgleda struktura izvjetaja?

Je li dogovoreni opseg u skladu s postavljenim ciljevima i deniranim potrebama ciljnih skupina?

U sluaju da nije, morate prilagoditi ili ciljeve ili opseg, ovisno o tome to se ini prikladnijim ili rea

Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Deniranje opsega i sadrajaizvjetaja

Organizirali smo radionicu na kojoj smo okupili lanove HMRR i druge relevantonike te smo kroz interaktivni rad denirali opseg i sadraj izvjetaja.

Na poetku radionice sudionici su upoznati s konceptom izvjetaja iz sjenepostignuto zajedniko stajalite o izvjetaju koji e se pripremiti u okviru proSudionici su meu sobom podijelili dotadanja iskustava i znanja o programu u Hrvatskoj. Takoer su upoznati s poveznicama izmeu zakonodavstva EU i IPAte im je objanjena vanost odreenih zahtjeva EU u odnosu na IPARD (posebickoji se tiu praenja i ocjenjivanja).

Tom radionicom postignuto je sljedee:

poveano je razumijevanje sudionika o tome to je izvjetaj iz sjene zauzeto je zajedniko stajalite i pripremljen cjelovit plan izrade izvjetaja iz sj

programu IPARD u Hrvatskoj, koji e pripremiti HMRR i ODRAZ

poboljano je razumijevanje sudionika o trenutnim izazovima vezanima za provIPARD-a u Hrvatskoj

postignuto je bolje razumijevanje sudionika o okviru EU vezanom za IPARD u Hrv

Zajedniki je deniran prvi nacrt sadraja izvjetaja iz sjene.




Mogui sadraj izvjetaja iz sjene za program IPARD:

1. Saetak

2. Uvod

i. Tko smo, zato smo izradili izvjetaj, kako smo ga izradili i za koga

ii. Opis IPARD-a u Hrvatskoj

iii. Promjene koje su se dogodile (ako moemo)

iv. Predstaviti ope probleme: koji su, kako ih obraujemo u izvjetaju

3. Analiza

Opis potekoa i prepreka u razliitim koracima (priprema, provedba, ocjen-jivanje) s obzirom na a) korisnike i b) ministarstvo, javnu upravu.Podijeljeno prema prioritetnim osima i zatim mjerama, s kratkim napomenama izajednikim problemima na razini osi. Mjere se podrobnije analiziraju. Sluajevii ope potekoe ukljueni su kao relevantni. Preporuke se spominju na razinimjera.

Prioritetne osi i mjere

Tehnika pomo

Uloga OCD-a

4. Predloene potrebne intervencije

O IPARD-u i buduem ruralnom razvoju (programima) u Hrvatskoj

i. Prema dionikoj skupini

ii. Za horizontalne teme

Mogue preporuke mogu se odnositi na stvaranje mree podrke za izgradnjukapaciteta i razvoj partnerstva.

5. Zakljuci

i. Postojee potekoe

ii. Pogled u budunost (od 2013. nadalje)

iii. Mogua uloga OCD-a (mi smo spremni)

6. Prilozi

i. Tablice, grafovi itd.




Korak 5. Provjera realnog stanja za izradu izvjetaja iz sjene

Cilj

Ovaj korak ima za cilj provjeriti realnost i osigurati izvodljivost posla koji pripremate u odnosu nacitete i na raspoloivo vrijeme te kanale koje imate kao mrea za prikupljanje informacija koje nedo

Polazite

U ovom koraku razmotrit ete rezultate prethodnih razgovora i provjeriti u kojoj mjeri imate sve potpodatke i informacije te u kojoj ste mjeri povezani s onima koji vam mogu pomoi u dobivanju prpotrebnim podacima ili informacijama, a koje sami nemate.

Vano je prije poetka konkretnog posla provjeriti je li realno za vau mreu ili savez da prikupi potpodatke i informacije, posebno ako imate strogi i ogranieni vremenski rok za taj rad. Svi lanovi jatno imaju ogranieno vrijeme na raspolaganju i elite ga iskoristiti to uinkovitije, kako bi rezultdosljedan izvjetaj sa eljenim utjecajem.

Moe se pokazati na kraju da je va poetni plan preambiciozan kada je rije o prikupljanju podaanalizi. U tom sluaju bolje je odmah prilagoditi planove, prije nego uloite previe vremena u prikupinformacija te napraviti realan plan koji je izvediv i koji e rezultirati korisnim izvjetajem.

Ukoliko biste na pola puta zakljuili da nije izvedivo zavriti sve na vrijeme, moete se nai u sida ste potroili vrijeme na prikupljanje podataka koji na kraju nee biti iskoriteni (npr. ukoliko odpreskoiti odreene teme ili pitanja).

to i kako raditi?Razmotrite rezultate prijanjih razgovora te utvrdite informacije i podatke koje trebate za zadovanje opsega izvjetaja, postizanje ciljeva i uvaavanje potreba ciljnih skupina. Ne razmiljate samo podataka koji e vam moda trebati ve i o razliitim vrstama informacija, kao to su primjeri, opSastavite jasan popis!

Zatim utvrdite koje informacije ve imate. Na primjer, moda ve imate tekst politike ili zakona teizvjetaje o njihovoj provedbi. lanovi mree mogu ve imati neke primjere ili publikacije poveztemama vaeg izvjetaja.

Zatim, utvrdite koje informacije moete dobiti i kako biste to mogli napraviti. Morate li nekoga pibiste putem intervjua i ankete mogli sami prikupiti podatke? Poznajete li ljude ili organizacije koje mimaju neke informacije i podatke koje trebate? Tko iz mree najbolje poznaje te ljude ili organiz

moete li doi do njih?Ako trebate prikupljati podatke putem ankete, utvrdite kojim se dionicima trebate obratiti s upitnKakvu vrstu informacije bi vam realno mogli pruiti? Jesu li te skupine obino voljne odgovarati naupitnike? Imate li naine na koje se izravno moete povezati s njima?




Postoji li raskorak izmeu informacija koje trebate za ostvarivanje planova i informacija koje moeteizravno ili neizravno dobiti? Ako ne moete premostiti te razlike, moe li to utjecati na vjerodostojnostvaeg izvjetaja?

Razmotrite sve korake potrebne za prikupljanje potrebnih informacija. Raspravite unutar tima ili mreeje li realno da ta skupina ljudi i organizacija sve to odradi. Ukoliko to nije sluaj, razmotrite u kojoj mjerimoete dobiti pomo (druge organizacije, dodatne ljude) ili smanjiti opseg aktivnosti. Ako se odluitesmanjiti opseg aktivnosti, vratite se na raspravu o opsegu izvjetaja: koje su to teme koje moetepreskoiti? Moete li se usredotoiti na brojke, a ne opise ili obrnuto te i tako sastaviti smisleni izvjetaj?Moete li preskoiti neke dionike ili biti zadovoljni s manjim brojem predstavnika po skupini dionika? Nakraju, pobrinite se da sve provjerite u odnosu na dogovorene ciljeve i potrebe ciljnih skupina. Ako izos -tavite odreene teme, tada vie ne morate uzimati u obzir odreene skupine, ili moda pridavanje panjeopisima, a ne brojkama, zahtijeva da ponovno razmislite o ciljevima izvjetaja.

Nekada nije mogue rijeiti to pitanje na jednom sastanku: ljudi moraju provjeriti s kolegama koje infor-macije imaju u svojim uredima i koje kontakte mogu iskoristiti za prikupljanje dodatnih informacija, kaoi procijeniti koliko vremena mogu posvetiti ovim zadacima. Morate postaviti konkretna pitanja na kojetrebaju odgovoriti prije sljedeeg sastanka. Na sljedeem sastanku moete prikupiti odgovore i nastavitis korakom 6 - planiranje aktivnosti.

Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Provjera realnog stanja zaizradu izvjetaja iz sjene o IPARD-u

Mrea i tim

Tijekom radionice su ispitani izazovi koji se nalaze pred mreom odnosnom timom uprocesu izrade izvjetaja iz sjene. Ustanovili smo da je skupina vrlo razliita to se tieiskustava, ali i interesa i predanosti. Neki sudionici su bolje poznavali program IPARD,dok drugi nisu imali sveukupnu sliku stanja. To znai kako svi oni koji su bili prisutni nemogu imati slinu ulogu u pisanju izvjetaja iz sjene, jednostavno zbog toga to nekeosobe i njihove organizacije rade na potpuno razliitim razinama (vie usmjerenimana aktivnosti).

Razlike u predanosti takoer su dovele do nekih ogranienja u fazi planiranja kon-kretnih zadataka budui da neki sudionici nisu vidjeli zadatke za sebe, dok su se drugiosjeali optereeni zadacima u koje bi se i drugi trebali aktivno ukljuiti.

Izraeni plan vrlo je ambiciozan. Kako bi se proveo na planirani nain, mora se u timukljuiti vie osoba, makar i u malim koracima. Predvieni su konkretni planovi zaaktivnije ukljuivanje lanova HMRR-a i nekoliko sudionika odluilo je poduzeti korakekako bi se to ostvarilo. Ipak, ako se nedovoljno ljudi ukljui u posao, plan e se moratismanjiti.




Kako bi se s razliitih lokacija ukljuilo vie osoba u prikupljanje informacija i pdijelova poglavlja, treba se razviti sustav u kojem se to moe napraviti transpari participativno te pristupano svima koji bi trebali biti ukljueni. Za to postoji mmogunosti. Glavna prepreka koja se mora premostiti je odabir primjerenog alaodgovara veini osoba i njegova primjena od samog poetka.

Informacije i od koga ih prikupiti

Neki od relevantnih dokumenata su bili dostupni (npr. tekst programa IPARneki bitni, kao godinji izvjetaji o provedbi IPARD-a za 2010. i 2011. godinu posdostupni tek u kasnijoj fazi procesa. To je usporavalo pripremu izvjetaja iz sjese od poetka nije moglo referirati na slubene izvjetaje.

Tim je zakljuio da treba prikupiti podatke o provoenju pojedinih mjera i p

mima putem upitnika koji e biti razliiti za razliite mjere i korisnike programa IPrepoznat je problem, s obzirom da se ne moe na jednom mjestu nai popikorisnika mjera te njihove podatke za dostavu upitnika.




Korak 6. Plan prikupljanja informacija

Cilj

Ovaj korak ima za cilj dati konkretan i realan plan aktivnosti za prikupljanje podataka i informacija.

Polazite

U prije navedenim koracima utvrdili ste kakve vrste podataka i informacije trebate i u kojoj mjeri su vamve dostupni unutar mree ili saveza. Takoer ste utvrdili koje informacije treba prikupiti i kako: morate liprovesti razgovore, ankete, istraiti postojee sekundarne podatke (istraivanje postojeih dokumenata,publikacija i sl.), zatraiti od ljudi dokumentaciju putem elektronike pote, itd.? Ljudima iz tima ste dalivremena da procijene to mogu ili ne mogu ponuditi (pogledajte zadnji odlomak u koraku 5 - Provjerarealnog stanja).

Sada je vrijeme da osigurate prikupljanje svih potrebnih informacija unutar odreenog vremenskog okvirai prema vaim kvalitativnim i kvantitativnim standardima, u skladu s opsegom, ciljevima i potrebama ciljnihskupina.

U ovoj je fazi vano da ste svjesni kako u nekim sluajevima nedostatak informacije moe na odreeninain biti isto informacija sama po sebi. Ako su, na primjer, svi korisnici u nemogunosti odgovoriti naodreeno pitanje, i to vam neto otkriva. Ako se obratite javnoj ustanovi, a ona ne moe ili ne eli podi-jeliti odreeni izvjetaj, i to je takoer informacija.

Ovaj je korak dobar trenutak i za razmatranje suradnje unutar mree ili saveza. Postoji li koordinator? Je limogue odraditi dio posla i komunikacije putem Interneta? Koji bi se alati mogli koristiti u tu svrhu? Isto

tako, razmislite o razliitim ulogama koje bi ljudi i organizacije mogli imati u procesu. Ne mogu svi doprini-jeti ovom koraku - osim u obliku razmjene ideja i deniranja plana. Vano je da svi znaju da su korisni nasvoj nain, bez obzira koliko mogu doprinijeti.

to i kako raditi?

Sastavite jasan popis svih informacija koje treba prikupiti (razgovori, ankete, dokumentacija, itd.) tepoveite te stavke s dijelovima izvjetaja za koji su potrebni. Oznaite elemente koji su vam ve raspoloiviu mrei ili savezu. Imat ete tablicu koja izgleda ovako:




Struktura izvjetaja Potrebne informacije Dostupno

Saetak

Uvod

Poglavlje 1 - Tema a Okvir politike Da, organizacija NN

Poglavlje 1.1. - Podtema b Podaci korisnika:

- upitnik za korisnike u regijama1,2, 3

- razgovor s jednim korisnikom

po regiji (tri)

Ne

Poglavlje 1.2. - Podtema c - statistika za regije 1, 2, 3

- opis skupine dionika, jedna poregiji (tri)

- slike za ilustraciju opisa

Ne

Itd. Itd.

Zatim utvrdite tko e prikupiti informacije koje nedostaju i do kojeg roka te dodajte dodatne stupredmetnoj tablici.

U sluaju da morate osmisliti upitnike ili razgovore, razmislite o tome koja e osoba biti odgovokoordinaciju manje podgrupe koja e raspraviti i testirati upitnike, podijeliti ih i prikupiti odgovore. sluaju, zabiljeite u tablici imena koordinatora i drugih lanova te podgrupe.

Isto tako, raspravite o tome to e se napraviti s informacijama koje su dostupne te s informacijame se prikupiti. Hoe li postojati organizacija koja e ih prikupljati i sortirati? Ili ete izraditi internlokaciju na kojoj svi mogu staviti i pohraniti informacije im ih prikupe? Moete to napraviti u mreimer (www.yammer.com)6u kojoj takoer moete raspravljati i zajedno sastavljati dokumente (zNotes).

Moete u tu svrhu koristiti i sustav wiki, ili staviti svu dokumentaciju na GoogleDrive, kojem svi

pristup. Dostupan je veliki broj alata (neki se plaaju, neki su besplatni), a izbor alata ovisi o tome s ksu od njih ljudi ve upoznati te o tome koje su karakteristike potrebne. Odredite tko e pratiti aktiprikupljanja informacija te redovno biti u kontaktu sa svima koji su ukljueni u plan aktivnosti, kaprovjerili ide li sve prema planu ili ne. Na taj ete nain izbjei iznenaenja u krajnjem roku.

6 Kratke upute za koritenje Yammera su u nastavku ove publikacije.




Pobrinite se da je vremenski rok realan. Ako trebate sastaviti upitnik, poslati ga na 100 adresa i prikupitiodgovore, jedan tjedan nije dovoljan. Istodobno, dati ljudima mjesec dana da odgovore na upitnik mo -glo bi biti predugo, a mogu na njega i zaboraviti odgovoriti ako misle da za odgovor imaju neogranienovrijeme. Provjerite imaju li neki ljudi u timu previe zadataka i osigurajte da im je kombinacija zadatakaizvediva. Postoji rizik da su ljudi tijekom sastanka puni entuzijazma i usredotoeni na taj jedan zadatak.Kada se vrate kui ili u ured mogu uvidjeti da im ostali zadaci onemoguavaju napraviti sve to su obeali.Osoba odgovorna za praenje trebala bi nekoliko dana nakon sastanka provjeriti je li to sluaj te mogu lise neki zadaci preraspodijeliti ako je potrebno.

I na kraju, no ne manje vano, osigurajte da svatko tko se eli ukljuiti ima zadatak, bez obzira koliko mali.Ljudi koji se samoinicijativno ne jave za zadatak, niti ga ne dobiju. Ponekad pod pritiskom ljudi prihvateneto napraviti, no ako to zaista ne ele (zbog manjka vremena ili interesa) onda samo odgaate za kas-nije mogue probleme koji se javljaju zbog te prisile. Imajte na umu da ak i ako netko sada ne preuzme

zadatak, moe biti koristan za proces u kasnijoj fazi ili jednostavno samim sudjelovanjem na sastancima idoprinosom koji tamo daje!

Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Plan prikupljanja informacija

Tim je zakljuio da postoji jedan dio dokumentacije koji je dostupan, neke informacijese mogu dobiti od konzultanata koji su pomagali podnositeljima zahtjeva u pripremidokumentacije te ih pratili tijekom provedbe i izvjetavanja. Dio informacija priku-pljen je kroz pitanja upuena odabranim strunjacima. Zakljueno je da za pojedinedionike skupine treba izraditi specine upitnike vezano za provedbu pojedinihmjera IPARD-a. Cilj tog istraivanja putem upitnika bio je saeti iskustva i komentarete na toj osnovi uobliiti preporuke za novi Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Zbog nedostatka sredstava odustali smo od ideja da se dio detaljnijih saznanja i infor-macija prikupi kroz pilot-istraivanja na odabranim podrujima u emu bi sudjelovalilanovi HMRR-a s tog podruja.

Kako je ve navedeno, tim je zakljuio da treba prikupiti podatke o provoenju po-jedinih mjera i problemima putem upitnika koji e biti razliiti za razliite mjere i ko-risnike programa IPARD. I tu je nastao problem, s obzirom da nismo mogli na jednommjestu nai popis svih korisnika mjera te njihove podatke potrebne za dostavu upit-nika. Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavijestila nasje kako se radi o povjerljivim podacima koje nam ne moe proslijediti. I to je bila jo

jedna prepreka, koja je zahtijevala puno dodatnog istraivanja i pretraivanja.Kako smo odluili prikupljati podatke putem ankete, utvrdili smo kojim se dionicimatreba obratiti s upitnikom, no nismo bili sigurni jesu li te skupine voljne odgovaratina takve upitnike. Pokazalo se da je odaziv bio manji od oekivanog, naroito meunekim skupinama dionika te je trebalo uloiti dodatni trud i kontaktirati ih vie putaputem elektronike pote ili telefona.




Prepoznali smo konzultante i organizacije za koje smo smatrali da moda imarisne informacije ili podatke koje trebamo te smo s njima razgovarali.

Kada smo zapoeli proces izrade izvjetaja, u Hrvatskoj su postojale etiri aktimjere u okviru IPARD-a. To su 101, 103, 301 i 302. Obuhvaaju ulaganja u poljoprivgospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda EU (101), ulaganja radu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivdostizanja standarda EU (103), poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture (301) te sikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti (302). Provedba mjere 202 Pripi provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, ijim sredstvima e biti omogsunanciranje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) objavljena je tek 1. oujka 2013rok za dostavu prijedloga istie 2. travnja 2013., naalost nismo mogli poslati upza tu mjeru.

Tijekom radionice prikupljene su ideje s obzirom na konkretna pitanja za izradunika za razliite ciljne skupine: LAG-ovi, savjetnici, korisnici, Odbor za praenje IPa, drugi lanovi HMRR-a i ODRAZ-ove Mree za lokalni razvoj. Takoer su derokovi za slanje upitnika i obuhvaena je podjela poslova. LAG-ove e se npr. zada proslijede upitnike.

Kompletirali smo upitnike za sve skupine korisnika IPARD-a. Problem je bio s distjom upitnika za mjere 101 i 103 jer veina korisnika nije na Internetu. Pokuali smnjih doprijeti preko udruenja poljoprivrednih proizvoaa i preraivaa.

Dobro iskustvo imali smo s distribuiranjem i povratom upitnika za mjeru 301 u su nam pomogle Udruga opina i Udruga gradova.

Upitnike smo poslali na prikupljene adrese, ali smo ih postavili i na Yammer, s obda smo otvorili stranicu Ruralni razvoj u Hrvatskoj za internu komunikaciju tezamolili lanove da ih distribuiraju na svom podruju.




Korak 7. Planiranje aktivnosti analize politike i pisanja izvjetaja

Cilj

Ovaj korak ima za cilj sastaviti konkretan, realan plan aktivnosti za cijeli proces analiziranja politike i pisanjaizvjetaja.

Polazite

U prethodnim koracima planirali ste prikupljanje informacija. To ini samo prvi dio aktivnosti koje se tre-baju poduzeti za sastavljanje izvjetaja iz sjene.

Morate planirati i to napraviti s prikupljenim informacijama: analiziranje, provjera, pisanje, ureivanje,

rasprava, itd. Postoji puno razliitih, manjih i veih zadatka koji se trebaju podijeliti unutar tima ili mree.Vaan dio planiranja je planiranje vanjske komunikacije - pogledajte korak 9.

Ovo je dobar trenutak za provjeru naina suradnje unutar tima ili mree. Postoji li koordinator? Je limogue odraditi dio posla i komunikacije putem Interneta? Koji bi alati bili za to korisni? Isto tako razmis-lite o razliitim ulogama koje ljudi i organizacije mogu imati u procesu. Ne mogu svi doprinijeti ovomkoraku - osim razmjenjivanjem ideja i deniranjem plana.

to i kako raditi?

Moete koristiti tablicu razraenu u planiranju aktivnosti za prikupljanje informacija i dalje je razviti, naprimjer:

Zadaci Tko Mjesec 1 Mjesec 2 Mjesec 3 Mjesec...itd.

Analiza informacija Prve aktivnosti s prikupljenim informacijama

Analiza upitnika za korisnike u regijama 1, 2, 3

Analiza dokumentacije vezane za politiku

Itd.

Itd.

Provjera analize informacija

Vano je da su informacije potpune i tone te ih treba ispraviti

po potrebi

Ponovna provjera informacija i analize: jesu lipotpune i tone?

Naknadni zadaci prema potrebi(prikupljanje dodatnih informacija,provoenje dodatnih analiza itd.)




Zadaci Tko Mjesec 1 Mjesec 2 Mjesec 3 Mjeit

Pisanje izvjetaja Sastavljanje izvjetaja na temelju informacija i analize

Saetak

Uvod

Poglavlje 1

Poglavlje 1.1. - podtema y

Poglavlje 1.2. - podtema z

Itd.

Itd.

Priprema nacrta izvjetaja Interni dogovor o dokumentu

Interne rasprave o nacrtima tekstova

Ureivanje

Lektura

Zavrna provjera Postizanje dogovora s drugim dionicima o dokumentu: odrali situaciju kako je oni vide, je li potpun, je li relevantan itd.?

Sastanci s fokusnom grupom/ama radiprezentiranja i rasprave o nacrtu izvjetaja

Prilagodbe ako je potrebno

Ponovni sastanci ili konzultacije s fokusnomgrupom/ama

Objava izvjetaja Priprema izvjetaja za dostavu ciljnim skupinama

Ponude tiskara

Dizajn

Priprema za tisak

Provjera pripreme za tisak

Tiskanje




U primjeru navedenom u tablici, utvreno je i grupirano nekoliko moguih zadataka. Odnose se na ana-lizu prikupljenih podataka i dokumenata i pretvaranje u iskoristive ulazne podatke, na provjeru tog posla,pisanje teksta, prikupljanje internih povratnih informacija unutar mree ili saveza o nacrtu teksta, na van-jsku provjeru glavnih zakljuaka i preporuka te na kraju, na objavljivanje izvjetaja.

Vidljivo je da svaka grupa zadataka ovisi o tome jesu li zadaci u prethodnoj grupi zadataka dobro izvreni.Stoga se vano dogovoriti oko odreenih rokova do kojih odreene grupe zadataka moraju biti zavrenete oko organiziranja koordinacije i nadzora ostvarenog napretka. Isto tako je vano razjasniti tko eprenositi i koje informacije osobi na sljedeoj razini te u koje vrijeme. Na primjer, da bi osoba trailacijene od razliitih tiskara nije potrebno da ima u potpunosti dovren i konaan tekst, no mora otprilikeznati broj stranica, broj potrebnih slika u boji, itd. Dakle, u odreenom trenutku u procesu pisanja, netkove moe traiti ponude od tiskara i rei im neke osnovne pojedinosti kako bi bili pripremljeni u pravomtrenutku.

Kako bi osobe zaduene za zadatke koji poinju kasnije (na primjer koje organiziraju sastanke s fokusnimgrupama) bile ukljuene i informirane, korisno je osigurati stalnu komunikaciju (pogledajte korak 8 - in-terna komunikacija).

Vano je dogovoriti se o fazama za konzultacije. Na primjer, ako jedna osoba angaira dizajnera koji na-pravi nekoliko prijedloga, tko mora biti ukljuen i dati zeleno svjetlo za konani izgled izvjetaja? Drugimrijeima, o kojim se odlukama potrebno konzultirati s drugima i tko su tono te osobe te postoji li osobakoja donosi konanu odluku ili ne?

I u ovom koraku vodite rauna da svatko tko eli biti ukljuen ima zadatak, bez obzira koliko mali. Vesmo napomenuli u prijanjem koraku da osobe koje se samoinicijativno ne jave za zadatak, niti ga ne dob-iju. S druge strane, ponekad nije teko prisiliti osobu da prihvati neto napraviti, no tada se moe desiti dazapravo samo odgaate za kasnije mogue probleme jer ih oni vjerojatno nee izvriti na zadovoljavajuinain ili ih ak nee ni zapoeti. Imajte na umu da neke osobe mogu preuzeti zadatke u nekoj kasnijoj fazi.Za neke osobe moe biti bitno samo da sudjeluju na sastancima i daju doprinos u vidu novih ideja.




Izvjetaj iz sjene o IPARD-u:Planiranje aktivnosti

Za istraivanje i pisanje izvjetaja izsjene izvreno je detaljno planira-nje tijekom radionice. Prve ak-tivnosti su a) prikupljanje infor-macija i b) deniranje koraka iprovoenje istraivanja. Temeljemprikupljenih podataka napravit ese prva analiza i dati preporuke. Is-

crpnija rasprava planirana je na sljedeoj radionici. Na toj radionici skupina e taraspraviti o pitanjima vanjske komunikacije i dopiranju do kljunih dionika.

Cilj druge radionice je bio osmisliti plan i pristup za dovretak izvjetaja i njepredstavljanje odgovarajuim dionicima. Cilj je bio i upoznati sudionike s koncerazmiljanja o promjeni i njezinom utjecaju na nain na koji bi se trebale osmpriopiti preporuke za poboljanje IPARD-a i drugih buduih programa.

Pored zauzimanja zajednikog stajalita i deniranja cjelovitog plana za izvjesjene o programu IPARD u Hrvatskoj, koji e pripremiti HMRR i ODRAZ, postii poboljano razumijevanje sudionika o trenutnim izazovima vezanima za provIPARD-a u Hrvatskoj. Dane su i konkretne ideje za sadraj izvjetaja iz sjene te matran komunikacijski plan za distribuiranje izvjetaja.

Pri planiranju zavretka procesa izrade izvjetaja iz sjene na drugoj radionici dolaizraaja i slabost organizacija civilnog drutva. Svi pozvani sudionici nisu, zbog dobveza, mogli sudjelovati na radionici. Nismo uspjeli osigurati sastav koji bi mkompetentno ocijeniti uinjeno i usmjeriti nastavak rada na svim dijelovima izvj

Neka pitanja koja smo razmatrali:

Poeti od temeljnih odrednica IPARD-a: Na kojim se pretpostavkama i analizi temjere opisane u okviru IPARD-a? Je li navedena temeljna analiza ispravna i potJesu li pretpostavke valjane? Ostvaruju li se ciljevi IPARD-a pomou navedenih m

Potom razmotriti provedbu mjera. U kojem se omjeru mjere provode uinkouspjeno i u kojem omjeru su opisani ciljevi ostvareni? Na primjer, u 2010. zaprimje 55 prijava za mjeru 101, a 22 su odbijene. Ukupne prijave iznosile su samo 25%nih planiranih iznosa za potpore, a ugovoreno je samo 10%. Znai li to da je zaprmanji broj prijava od oekivanog ili su prijave bile manje vrijednosti od planirKoji su mogui razlozi ovakvih nepoklapanja?




Godinji izvjetaj spominje da je veina odbijenih prijava uzrokovana nedostatnomdokumentacijom, koja nije priloena prijavi ili nesukladnosti s pravilima i zahtjevimanatjeaja/mjere. Izvjetaj takoer zakljuuje da je veina uspjenih kandidata koristilasavjetodavne usluge. Provjeriti je li to zaista tako.

Ukupna stopa odbijenih prijava za mjere 101 i 103 zajedno je iznosila 42% u 2010. Kaorezultat toga, Ministarstvo poljoprivrede navodi da su izvrene promjene. Sljedeikorak u analizi bi mogao utvrditi u kojem su omjeru izvrene promjene za poboljanjeuinkovitosti procedura i mjera. To se moe uiniti tako da se pogleda izvjetaj za2011. i prikupljanjem podataka s terena. Usporedbe razliitih godina mogu dati sliku ukojem omjeru Ministarstvo ui na svojim grekama i koliko je sposobno prilagoditi se.

Jedno od moguih pitanja je zato izvjetaji ne usporeuju postavljene ciljeve i os-tvarene rezultate. Je li razlog tome to je prerano za rezultate? Takoer, podaci pred-stavljeni u razliitim slijednim izvjetajima nisu u potpunosti usporedivi. U konanici,oba razmotrena izvjetaja (za 2010. i 2011. godinu) vie su opisna nego analitika, takoda ima prostora za analizu predstavljenih podataka

Tijekom razgovora sudionici su podijelili svoja iskustva u primjeni IPARD-a i s IPARD-om openito. Glavni zakljuak je da IPARD nije osmiljen tako loe, no ne odgovaranajbolje trenutnoj gospodarskoj situaciji. Velike prepreke su zahtjevi za prijavu; koris-nici su zabrinuti zbog sve dokumentacije koju je potrebno podnijeti. Vrijeme koje jepotrebno uloiti nije uvijek isplativo. Razina znanja o IPARD-u nije na jednakoj razini usvim upanijama. To oteava dobivanje savjeta iz odreenih podruja. Savjetnika ima,no nisu svi dobri.

U nekim sluajevima kriteriji koji se koriste su krivi. Mjera koja obuhvaa obnovljiveizvore energije nije uinkovita jer su potrebna ulaganja vrlo visoka.




Korak 8. Unutarnja komunikacija

Cilj

Ovaj korak ima za cilj odluiti o toku informacija unutar tima ili mree kada je rije o izvjetaju.

Polazite

Cijeli proces provoenja analize javne politike i pisanja izvjetaja iz sjene poiva na neometanovorenoj razmjeni informacija i ideja izmeu u to ukljuenih ljudi. Odmah na poetku morate razmkako e se ta komunikacija ostvariti: koja praksa, postupci i alati e biti koriteni? I tko e sve to pkoordinirati?

U dananje vrijeme nije teko doi do ljudi - za to ima puno alata. Meutim, neki su alati prikladndrugih za neke ljude i za neke procese. Na primjer, nekima smeta ako prime veliki broj elektroporuka koje ne sadravaju izravne zamolbe upuene njima. Neki vie vole da ih se kontaktira tijekomdok drugi imaju vie vremena za rad na zadacima naveer ili tijekom vikenda. Nekima su telefonski smetnja, dok su drugima drai od elektronike pote. Kako bi izbjegli da se manje smetnje s vrempretvore u velike probleme, dobro je odvojiti vrijeme za razgovor s lanovima vaeg tima o tome komunikaciju preferiraju i u koje ih je vrijeme najbolje kontaktirati.

Istovremeno, meusobna razmjena velike koliine informacija i razmjena razliitih verzija poglavlja,zahtijevati upotrebu drukijih alata od onih u redovnoj komunikaciji putem elektronike pote, teleitd., koju ve imate s drugima. Ako piete poglavlje s malom skupinom ljudi te izmjenjujete nacrte pelektronike pote, lako se moe dogoditi da je dvoje ljudi pisalo istovremeno, a rezultat su dva nkoja se trebaju objediniti. Ili se moe dogoditi da jedna osoba odgovori na poruku, ali umjesto da opciju odgovori svima poalje samo na jednu adresu, a kao rezultat neki ljudi ne dobiju odreenemacije.

Danas postoji veliki broj internetskih alata koji vam omoguavaju rad na tekstu istovremeno s razlljudima, bez gnjavae kasnijeg objedinjavanja verzija i gubljenja pregleda. Moete, na primjer, razo koritenju GoogleDocsa, koji vam omoguava da sauvate prethodne verzije i razgovore (chapiete. Koritenjem GoogleFormsmoete zajedniki sastavljati svoje upitnike putem Interneta, a svipristup rezultatima.

Pisanje tekstova u takozvanoj Noteaplikaciji na mrei Yammertakoer vam daje te mogunosti.nost je u tome da u tim sluajevima od poetka dijelite dokument s timom (grupa se kasnije takoerproiriti) te svi imaju pristup dokumentu kada god to ele i gdje god da se nalaze (ak i putem tab

mobilnog telefona).Jo jedno obiljeje mree Yammerje mogunost rasprave i razmjene materijala (video zapisa, slikformata, word i excel dokumenata, Power Point prezentacija itd). Takoer postoji mogunost da odaberu koliko esto ele primati elektronike poruke s obavijestima o auriranim podacima. odabrati i koje rasprave ele pratiti ili ne, a mogu odluiti itati sve.

Naravno, ako ponete koristiti internetske alate koji su novost za veinu ili neke u timu, to e u pozahtijevati dodatni trud. Netko mora biti na raspolaganju da objasni kako alat funkcionira te mora p




ravati koristi li se alat ispravno i uinkovito. Moda morate organizirati sastanak, putem Interneta ili uivo,kako biste objasnili i zapoeli s koritenjem. Moete prirediti i upute na hrvatskom jeziku, kao to smomi napravili. No, poetni nedostatak moe ubrzo nestati i znatno poboljati komunikaciju, jer se komuni-kacija moe bolje prilagoditi potrebama, a to nije uvijek mogue putem tradicionalnijih kanala.

to i kako raditi?

Prvi korak koji trebate poduzeti je ispitati koji se komunikacijski alati ve koriste te koji bi novi mogli bitiprikladni za koritenje unutar tima. To moete napraviti elektronikom anketom, koristei GoogleFormsili neki drugi alat poput Polleverywhere (www.polleverywhere.com). Upitajte ljude kada ih je najboljekontaktirati i koji su alati za to najbolji. Pitajte ih o internetskim alatima koje koriste i o njihovom iskustvus tim alatima. Na primjer, ako netko nije upoznat s Yammerom, ali naznai da provodi puno vremena naFacebooku, znat ete da bi mogao vrlo lako koristiti Yammer, budui da su ta dva alata prilino slina. Isto

tako, ako netko koristigmail, imaju pristup GoogleDriveute mogu ve s tim biti upoznati.

Polleverywhere

GoogleForms




Kada steknete uvid u to to ljudi koriste i koje su im elje i mogunosti, moete predloiti alazajedniko koritenje. Vano je da alati to je vie mogue odgovaraju potrebama, eljama i isklanova ili barem veine lanova. Ukoliko planirate uvoditi novosti, vano je da postoji osoba komoe obratiti za pomo ili organizirajte sastanak ako je potrebno kako bi dodatno objasnili i istra

Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Komunikacija unutar tima

Komunikacija je na poetku uglavnom obavljana putem elektronike pote. Nkon to se ozbiljnije krenulo u prikupljanje i analizu podataka te pripremu izvjepokazala se potreba za uinkovitijim nainom komuniciranja, razgovora i prraspoloivim dokumentima. Stoga je prije odravanja druge radionice zapoe

u Yammeru, osnovana je zatvorena grupa koju je inio tim za izradu, lanovi Hvolonteri i jo neki relevantni dionici.

U grupi Ruralni razvoj u Hrvatskoj je prijavljen 31 lan iz razliitih dijelova HrvTjedno su postavljana pitanja koja su se odnosila na proces izrade izvjetaja, nsu lanovi s iskustvom u tom podruju davali komentare ili detaljnije pojanTakoer su postavljeni razliiti dokumenti i pojedini upitnici.

Detaljnije upute o nainu koritenja Yammeramoete nai u nastavku.

Tijekom druge radionice odlueno je nastaviti koristiti mreu Yammeru kombinelektronik

kako do boljih javnih politika? doprinos civilnog sektora

Documents