NASLOV ORIGINALA:

JERUSALEM IN THE QUR'AN AN ISLAMIC VIEW OF THE DESTINY OF JERUSALEM

INCLUDING: A MUSLIM RESPONSE TO THE SEPTEMBER 11 ATTACK ON AMERICA IMRAN N. HOSEIN

IZDAVA:

PROMETEJ

DRUTVO ZA IZDAVAKU I KNJIARSKU DJELATNOST

JERUSALIM U KUR'ANU Islamski pogled na sudbinu Jerusalima

(Ukljuujui i muslimanski odgovor na napad na SAD, 11. septembra, 2001.)

PRIJEVOD SA ENGLESKOG:

AMERA ISLAMOVI

Imran N. Hosein CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 297 : 281 . 914

HOSEIN, Imran N. Jerusalim u Kur'anu : islamski pogled na sudbinu Jerusalima (ukljuujui i muslimanski odgovor na napad na SAD, 11. septembra 2001.) _ Imran N. Hosein ; [prijevod sa engleskog Amera Islamovi]. - Sarajevo : Prometej, 2003. - 301 str. ; 21 cm Prijevod djela: Jerusalem in the Qur'an. -Biljeka o autoru: str. 301 ISBN 9958-9548-1-8 COBISS/BH-ID 11763462

http://freepalestine.blogger.ba/ Online obrada: (Emela i Amer)

ENSARI SPOMEN-SERIJA

1. VANOST ZABRANE KAMATE (RIBA) U ISLAMU 2. ZABRANA KAMATE U KUR'ANU I SUNNETU 3. STRATEKO ZNAENJE RAMAZANSKOG POSTA, ISRA I MIRAD 4. IBRAHIMOVA VJERA I DRAVA IZRAEL - KUR'ANSKI POGLED 5. JEDAN DEMAT - JEDAN VLADAR: ORGANIZACIJA MUSLIMANSKE ZAJEDNICE U RAZDOBLJU ISKUENJA (FITAN)

6. HLLAFET, HLDAZ I SAUDIJSKO-VEHABIJSKA NACIONALNA DRAVA

7. SNOVI U ISLAMU - PROZOR KA ISTINI I PUT DO SRCA

Dragom turskom studentu,

Suatu Levantu Demirgilu,

znak zahvalnosti za njegovu ljuba odanost, panju i brigu

ENSARI SPOMEN-SERJJA

Ensari spomen serija objavljena je u ast uvaenog islamskog uenjaka, filozofa isufijskog ejha, alima dr. Muhammeda Fadlur-Rahmana Ensarija (1914.-1974.). Objavljivanje serije poelo je 1997. godine, u znak obiljeavanja 25-ogodinjice njegove smrti.

Alim Ensari bio je islamski uenjak, uitelj i duhovni voda, koji je ivot proveoborei se za svetu stvar islama u jednom, u sutini, bezbonom svijetu. Njegovinapori na toj svetoj stvari poveli su ga, nekoliko puta, 1950-ih i 1970-ih godina, na put oko svijeta, kada je odrao niz predavanja o islamu. Tada je naputao svojnovi dom u Karaiju (jer je migrirao iz Indije kada je Pakistan oformljen, 1947.godine) i putovao na zapad, a vraao bi se mjesecima kasnije, negdje iz pravcaistoka.

Njegova ivotna misija bila je jasna i uzviena. Shvatio je da obnavljanje islamakao drave, socio-ekonomskog i politikog sistema nije mogue bez prethodneobnove osobne vjere pojedinca. Upravo je osobna vjera bila metanajsofisticiranijeg, najprijevarnijeg, najopasnijeg i najneumornijeg napada u historiji. Taj napad je poeo moderan, bezboan svijet, a voenje prvo sa bri-tanskog otoja, potom iz Sjedinjenih Amerikih Drava, te konano od DraveIzrael. Ali, sve vrijeme, kljunu ulogu u ovoj drami imao je Evropljanin, odjeven uodjeu jevreja.

Upravo takvu vrstu borbe vodio je Alim cijeli svoj ivot, po itavom svijetu -borbu za oivljavanje vjere u Allaha, Uzvienog. Upotrijebio je svoj iznimanintelekt i izvanredno obrazovanje kako bi vodio intelektualnu borbu u ime islama.Iskoristio je i magnetinu mo i privlanost koja izvire iz duhovnosti kako bidotaknuo srca onih s kojima je dolazio u dodir. Zahvaljujui njegovim naporima uborbi za Istinu, veliki broj muslimana, na Istoku i Zapadu, obnovili su i ojaalisvoje

JERUSAUM U KUR'ANU ENSARI SPOMEN-SERIJA

mogu se prepoznati i razumjeti Allahovi znakovi (Ayatullah) i samo tako moe se tano proitati, a potom i razumjeti, dananji svijet. Oni koji sagledavaju realnostdananjeg svijeta znaju da mi ivimo u dobu zvanom doba iskuenja (Fitan), tj. u posljednjem razdoblju prije Kijameta (Kraja svijeta).

uvjerenje i osobnu vjeru u islam. Hiljade su ih postali njegovi duhovni uenici isljedbenici, a veliki je broj i onih koji su preli na islam, sluajui njegovapredavanja.

Mewlana (Alim) diplomirao je na Aligarh muslimanskom univerzitetu, u Indiji, gdje je studirao filozofiju i religiju. Svoju filozofsku i duhovnu misao o islamu izveo jeiz uenja islamskog uenjaka, dr. Muhammeda Ikbala. Ikbal je bio autor remekdjela islamske uenosti: Obnova vjerske misli u islamu. Ensarijevo najvee djelo iz islamske duhovnosti, Kur'anski temelji i struktura muslimanskog drutva,predstavljalo je odgovor na Ikbalov poziv za obnovu vjerske misli.

Mewlana (Alim) Ensari posvetio je posljednjih deset godina svog ivota (1964.-1974.) utemeljenju Aleemiyah instituta za islamske studije u Karaiju, gdje se borioda osposobi novu generaciju islamskih uenjaka - uenjaka koji bi bili duhovno i intelektualno sposobni koristiti se Kur'anom i Hadisom, prvo, kako bi razumjeli moderno doba, a potom da bi na prikladan nain odgovorili na njegove zastraujueizazove. Iz ovih njegovih napora, pojavili su se mislioci poput dr. Weffie Muhammeda, dr. Abul-Fadla Muhsina Ibrahima, Siddikija Ahmeda Nasira, Ali Mustafe, Muhammeda Ali Hana, Beira Ahmeda Keenoa, Raoufa Zamana,Muhammeda Saffiea, Imrana

Duhovno uenje primio je od alima 'Abdula 'Alima Siddikija, islamskog uenjaka,sufijskog ejha, islamskog misionara. Najvanije od svega, sufijsku epistemologijuprimio je i od Ikbala i od mewlane (alima) Siddikija te je prenio svojim studentima.Prema sufrjskoj epistemologiji, kada se Istina prigrli (kada se prihvati islam) i kada se ivi iskreno i u predanosti Uzvienom Allahu, tada Istina konano ulazi i u srce(islam prerasta u iman). U Hadisi-Kudsiji navodi se daje Uzvieni Allah rekao: Ne obuhvataju Me ni nebesa ni zemlja, ali Me obuhvata srce Moga iskrenog roba.Ovaj hadis ivo opisuje implikacije ulaska Istine u srca vjernika.

N. Hoseina i mnogih drugih koji su diplomirali na Aleemiyah institutu za islamskestudije u Karaiju, u Pakistanu. Ensari spomen-serija sastoji se od slijedeih osamknjiga, koje je napisao jedan od spomenutih studenata:

Jerusalim u Kur'anu Kada Istina ude u srca, tada u njih ulazi i boansko svjetlo (nurullah), a to svjetloomoguuje vjerniku sposobnost opservacije i unutranji intuitivni, duhovni uvidkojim prodire s onu stranu 'izvanjske' pojavnosti stvari i dosee do njihove'unutranje' realnosti. Na ovom stepenu irastanja Istine u srcu, vjernik vidi sa obaoka - onim 'vanjskim' i onim 'unutranjim' (Deddal, lani Mesija, vidi samojednim okom - onim 'vanjskim'). Vjernik koji slijedi 'Diihad fillah' (borbu 'u'Allahovo ime) blagoslovljen je izrastanjem njegove vjere iz imana na stepenihsana. Ovo je poznato i pod nazivom tesawwuf. Samo unutranjim svjetlom u srcuiskrenog vjernika

Ibrahimova vjera i Drava Izrael -kur'anski pogled

Vanost zabrane kamate (riba) u islamu

Zabrana kamate u Kur'anu i sunnetu

Snovi u islamu - prozor ka Istini i put do srca

Hilafet, Hidaz i saudijsko-vehabijska nacionalna drava

Strateko znaenje ramazanskog posta, Isra i Mirad

Jedan demat -jedan vladar: organizacija muslimanske zajednice u razdoblju iskuenja (Fitan)

JERUSALIM U KUR'ANU ENSARI SPOMEN-SERIJA

Ova serija koja opisuje barem neke od 'plodova' Mewlaninog 'stabla', posveena je naporu za razumijevanje 'realnosti' dananjeg svijeta, precizno ga pojanjavajui i tano odgovarajui na njegove neuvene izazove. Ovaj napor je, naravno, uvijek predmet kritikih vrjednovanja i osvrta.

bi se utemeljio status Jerusalima i kako bi se dao pogled na historiju ovog svetog grada, onako kako se ona navodi u Kur'anu. Treba istai da knjiga Jerusalim u

Kur'anu nastoji otkriti i objasniti sudbinu Jerusalima i Svete zemlje. Iz spomenute studije proizlazi otroumno objanjenje vie od stotinu posljednjih godina

savremene meunarodne politike i ekonomije, onako kako se one odnose na jo rastuu dramu sudbine Svete zemlje. Moemo, takoer, saznati i to da sada ivimo u

vremenu kada jednu "vodeu silu (ruling state), tj. SAD treba zamijeniti druga, jevrejska Drava Izrael, na manje-vie isti nain na koji je Britaniju zamijenila

Amerika kao vodea drava u Prvom svjetskom ratu. Ovaj transfer moi ostvarenje kao posljedica jednog teroristikog ina koji se zbio u ljeto 1914. godine. Taj

prijenos moi danas se deava na slian nain. U ono vrijeme ljudi

Allah, Uzvieni, osigurao je svojim vjernicima medij putem kojeg mogu dobiti potvrdu da li su blagoslovljeni mogunou unutranjeg, intuitivnog znanja (onog znanja koje se vidi srcem). Taj medij su 'istiniti i dobri snovi, i vizije', iskustvo koje ini posljednji dio poslanikog djelovanja (nubuwwah), koje i dalje preostaje na svijetu, nakon smrti Poslanika (s.a.v.s.). Ensari spomen-serija tako ukljuuje i neveliko, pionirsko djelo u ovoj zaboravljenoj oblasti znanja, tj. Snovi u islamu.

Intuitivno znanje je, takoer, nezamjenjivo kako bi se proniknulo u teme od stratekog znaenja u savremenom svijetu, kao to su Zabrana kamate u Kur'anu i sunnetu i Ibrahimova vjera i Drava Izrael - kubanski pogled, te su takve teme dobile na vanosti i u Ensari seriji. tavie, moe se utvrditi daje 'lak-mus-test' za prepoznavanje duhovnosti u modernom dobu na: 1) mogunosti pronicanja, razumijevanja i tanog odgovora na zastraujui izazov kamate moderne sekularne ekonomije i politikog irka moderne sekularne drave i 2) mogunosti pronicanja, razumijevanja i tanog odgovora na taj strani i zloslutan dogaaj u savremenoj meunarodnoj politici, tj. na povratak

odgovorni za taj teroristiki in krivnju su prebacili na Ruse. Ovaj put, zateroristiki napad na Ameriku, 11. septembra, krivnju su prebacili na Arape imuslimane.

Samo se intuitivnim znanjem (Firasa) moe doi do potvrde da mi sada ivimo u doba iskuenja, zvano Fitan, u posljednjem razdoblju historijskog procesa. Empirijsko, diskurzivno znanje i misao mogu samo sugerirati, ali ne i direktno razumjeti pravu prirodu razdoblja u kojem ivimo. Posljedica ove potvrde (da ivimo u razdoblju kunje -Fitan) jeste nunost to hitnijeg uspostavljanja autentinih muslimanskih zajednica (demata) sa autentinim imamima/vodama, a svi vjernici moraju uz njih snano pristati, sluajui i potujui odredbe (assam'u wa-ta

y

atu), jer to je bila odredba Poslanika (s.a.v.s.). Takav se mikroislam, sa mikro-tritima moe najbolje uspostaviti ako se muslimani udalje od velikih gradova bezbonog svijeta i pobjegnu u nenaseljenu prirodu, kako bi osnovali muslimanska sela. Knjiga,

jevreja u Svetu zemlju i utemeljenje Drave Izrael. Duhovno prosvijetljeni islamski mislioci naeg vremena moraju voditi neumornu borbu protiv kamate i irka.

Najudniji, najmisteriozniji i najneobjanjiviji dogaaj koji se ikada dogodio u vjerskoj historiji ovjeanstva bio je povratak jevreja u Svetu zemlju, otprilike, 2.000 godina nakon to su protjerani od Allaha, Uzvienog. Knjiga Jerusalim u Kur'anu nastavlja ono to je zapoeto u knjizi Ibrahimova vjera i Drava Izrael - kur'anski pogled, u pokuaju da se iskoristi Kur'an kako

Jedan d.emat -jedan voda: organizacija muslimanske zajednice u doba iskuenja (Fitan), ukazuje na ovo vano pitanje. Izvanredno, dvotomno djelo dr. Ensarija, Kur'anski temeljistruktura muslimanskog drutva, takoer, prua vitalno vanu,

JERUSAUM U KUR'ANU ENSARI SPOMEN-SERIJA

Detaljno historijsko istraivanje, koje se koristi nepogrjeivim izvorima, otkriva veliku izdaju islama koju su poinile saudijske vehabije, unitavajui hilafet i sprjeavajui njegovo obnavljanje sve do dananjeg dana. Postoje temeljne slinosti izmeu sekularne Drave Izrael u Svetoj zemlji i sekularne drave Saudijske Arabije u srcu arapskog islama. Britanija je uestvovala u formiranju obiju ovih drava. I obje su preivjele, zahvaljujui zatiti koju je prualo, prvenstveno, britansko otoje, a potom SAD. Moderni Izrael je varalica koja je izdala jevreje i vodi ih u njihovu propast, a Saudijska Arabija je varalica koja istu ulogu igra medu muslimanima. I obje e, i Izrael i Saudijska Arabija, imati istu sudbinu kada se pojavi Imam el-Mehdi i kada se obnovi islamski hilafet, tj. obje e biti unitene i predodreene za otpad historije. Mnogi moderni Selefi muslimani saglasni su sa ovim miljenjem o historiji hilafeta i izdajnikoj ulozi koju su u ovoj velikoj tragediji imale saudijske vehabije.

kur'ansku uputu za one koji e uznastojati na ovome putu i za one koji e traitiuputu o kur'anskim temeljima i strukturi muslimanske zajednice (bilo da se radi odravi ili o selu).

Mikro-islam muslimanskih sela sa mikro-tritima prihvaen je iz razloga to se u ovom naem, u sutini, bezbonom, a istovremeno monom dobu, u kojem se vodi rat protiv islama, ne moe ostvariti makro-islam (Darul-islam). Ratom je dokinut islamski hilafet. Isto tako, rat nije zapoeo 11. septembra 2001., kada su jevreji i njihovi saveznici napali Ameriku i za taj napad okrivili muslimane. Dok god traje taj rat, neizvedivo je da autentini islam preuzme vlast u bilo kojoj zemlji dananjeg svijeta. Jedini izuzetak predstavlja teritorija koju je Poslanik (s.a.v.s.) opisao kao Horasan (Afganistan je smjeten u srcu Horasana). Vrijeme je da se muslimani probude i suoe s ovom grubom stvarnou te odgovore na primjeren nain, vodei odlunu borbu (bez obzira na to koliko ih moralo poginuti u tom procesu i koliko on mogao trajati), kako bi se iznova uspostavio i odrao Darul-islam na toj teritoriji. Sama bit 'muslimanskog sela' poiva na mogunosti da iznjedri muslimane koji e 'ivjeti' za Allaha i koji e, u skladu s tim, 'umrijeti' za Allaha!

Mewlana (Alim) Ensari u ast svog ejha, Mewlana Siddikija, osnovao je Aleemivah institut za islamske studije u Pakistanu i pokrenuo izdavanjeAleemivah spomen-serije. Ensari spomenserija (Ansari Memorial Series) predstavlja skroman napor kojim se slijedi ova asna tradicija.

Niko nije u stanju primjereno odgovoriti na neki izazov dok prvo ne prepozna i nerazumije prirodu tog izazova. Hilafet, Hidaz i saudijsko-vehabijska nacionalna drava donosi priu o 'makro'-islamu, koja odgovara na slijedea pitanja:

Ko je unitio hilafet?

Zasto je on bio uniten?

Kako je bio uniten?

Sta je zamijenilo hilafet?

Kako je svijet islama odgovorio na destrukciju hilafeta?

Koja je sudbina hilafeta?

SADRAJ

Predgovor 17 Ismail Radi Faruki o Dravi Izrael 21 Rjenik 23

PRVI DIO

Poglavlje 1 Uvod 35 Poglavlje 2 Misterija Jerusalima: 'Grad' u Kur'anu 57 Poglavlje 3 Poetak prie o Jerusalimu u Kur'anu:

Jerusalim i poslanici 67 Poglavlje 4 U Kur'anu se tvrdi daje Sveta zemlja, ukljuujui Jerusalim, bila dodijeljena Izraelcima 79

Poglavlje 5 Boije odredbe za batinjenje Svete zemlje 85 Poglavlje 6 Bog je protjerao jevreje iz Svete zemlje zbog krenja odredbi

nasljeivanja 91 Poglavlje 7 Promjena kible od Jerusalima prema Mekki 99 Poglavlje 8 Isa, pravi Mesija, i Deddal, lani Mesija

107 Poglavlje 9 Mirza Gulam Ahmed: lani Mesija 139 Poglavlje 10 Jedud i Medud u Kur'anu i Hadisu 149 Poglavlje 11

Jevreji i Arapi 167

15

JERUSALIM U KUR'ANU

Poglavlje 12 Kur'ansko objanjenje povratka jevreja u Svetu zemlju

179

Poglavlje 13 Kur'an i sudbina Jerusalima

201

DRUG I DI O

Poglavlje 1 Sveta zemlja i politiki irk Drave Izrael

211

Poglavlje 2 Sveta zemlja i izraelska ekonomija utemeljena

na kamati 241 Zakljuak 265

DODAC I

Dodatak 1 Galilejsko more 275

Dodatak 2 Muslimanski odgovor na napad na Ameriku 277

Dodatak 3 Ibn Haldun, Ikbal i Jerusalim u Kur'anu 297

PREDGOVOR

Dramatian ulazak Ariela Sharona u jerusalimski Mesdzidulaksa u septembru 2000. godine ne samo da je uzrokovao otvaranje novog, krvavog poglavlja izraelskog nasilja i nov, herojski otpor muslimana, ve me je, takoer, zaustavio u pisanju knjige Sura El-Kehf i moderno doba te potaknuo na pisanje knjigeJerusalim u Kur'anu.

Godinu kasnije, teroristiki napad na Ameriku, 11. septembra, dogodio se dok sam jo bio stanovnik New Yorka (sada traim novi dom) i bio upravo pri zavretkupisanja ove knjige. Naime, knjiga je bila okonana u blagoslovljenom mjesecuramazanu, u Kuala Lumpuru, u vrijeme dok sam, uz neizrecivu patnju, pratiokukavike i potpuno besramne amerike, teroristike napade na afganistanskemuslimane koji su branili islam i koji su bili potpuno nevini za teroristiki napadna Ameriku.

Naa je velika srea da knjiga Jerusalim u Kur'anu ima veliku italaku publiku upravo u trenutku kada je ova tema dramatino privukla izuzetnu panju itavog ovjeanstva. ini se nemoguim da bilo koji jevrej ili kranin razumije i prihvati stavove izraene u ovoj knjizi, a da ne odgovori prihvaanjem rijei asnog Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) kao pravog Poslanika Boga Ibrahimovog (s.a.v.s.) i da ne prihvati Kur'an kao Boiju objavu. Isto tako, ini se nemoguim za jednog Ahmediju (sljedbenika Mirze Gulama Ahmeda) da prihvati temeljne stavove i zakljuke ove knjige, a da i dalje ostane Ahmedija! Treba biti sasvim jasno da su stavovi Mirze Gulama Ahmeda o ovom pitanju bili potpuno neispravni!

Knjiga ejha Sefera el-Havalija Dan gnjeva - da lije Intifada Redepa samopoetak? bila je upravo objavljena, i ona predstavlja popratno tivo za ovu knjigu. itaocima se savjetuje da to prije potrae ovu knjigu putem Interneta.

(http ://w ww. islaam .com/books/intifadha.htm)

16 17

PREDGOVOR JERUSALIM U KUR'ANU

Najponiznije molim Allaha za oprost, uputu, zatitu i blagoslov. I molim Ga daprimi i blagoslovi ovaj skromni napor u borbi za Istinu, te zatiti ovu knjigu od onih koji se mogu osjetiti ugroenim onim to je u knjizi izloeno. Amin! NekaAllah blagoslovi i mog dragog uitelja, Mewlana Ensarija (r.a.), koji me je uio islamu, moje drage roditelje, Ibrahima i Taimoon Hoseinu, koji su svoju djecu odgojili da vole islam, te moju dragu suprugu Aiu Angelu, koja me tako vrsto,odano, brino i s ljubavlju podupire u mojim skromnim naporima na putu islama.Amin!

Bila bi, takoer, velika pomo itaocima kada bi uz ovu knjigu potraili jo jedno'popratno tivo', naime, knjigu sa naslovom Ibrahimova vjera i Drava Izrael:Kur'anski pogled. U navedenoj knjizi nalaze se brojne reference na citate izTevrata (Tore) i kur'anske ajete, a koje jasnije rasvjetljavaju mnoga pitanjaiznesena u ovoj knjizi.

Arapski tekstovi svih citata iz asnog Kur'ana ukljueni su ovdje, ne uzimajui uobzir injenicu da je jedini validan Kur'an onaj na arapskom jeziku.

Veina novih pitanja citiranih u ovoj knjizi, a koja se odnose na dananji Izrael,preuzeta su iz novina The Jerusalem Post. Gdje god se pojavljuje citat, izvor jespomenut. INH

Kuala Lumpur Navod iz znaajne knjige dr. Ismaila Radija Farukija Islam i problem Izraelaukljuen je u ovu knjigu s nadom, izmeu ostalog, da e to pomoi ovom velikommisliocu i ovom znaajnom djelu da dobiju panju koju zasluuju.

Juni 2002.

Skraenica (s.a.v.s.) nakon imena poslanika stoji za sallallahu 'alejhi ve sellem(neka ga Bog blagoslovi i podari mu vjeni mir), a (r.a.) stoji za radiallahu 'anhuili ' anha (neka Bog bude s njim ili s njom zadovoljan). Kad god se koristi engleskinaziv 'Izrael', poput 'Drava Izrael', koriten je engleski nain pisanja (Israel/TheState of Israel). Ali, kada je koriten kur'anski termin za Izraelce, tj. 'Benu Israil',termin Israil odraava arapski original. Svi navodi iz Kur'ana dokumentirani suimenom sure, brojem sure te brojem ajeta (npr., citat drugog ajeta prve sure bit ezabiljeen na slijedei nain: Kur'an, El-Fatiha, 1:2)

Zahvalnost dugujem dvojici brae u islamu iz Malezije, koji su eljeli da senjihova imena ne spominju, za pomo pri pisanju ove knjige. Sulejman Dufford,Muhammed Alamgir i Sabina Watanabe saradivali su u lektoriranju rukopisa i dalimnogo korisnih savjeta. Dizajn korica rad je Habibur-Rahmana iz firme Bounce Graphics iz Kuala Lumpura. Neka ih Allah nagradi za njihovu pomo. Amin!

18 19

Ismail Radi Faruki o Dravi Izrael

(Dr. Faruki smatra da Izrael za muslimane predstavlja daleko veu opasnost odopasnosti koju su predstavljali euro-kranski krstaki ratovi srednjeg vijeka ilieuro-kolonijalizam modernog, sekularnog doba. Stoga, on odbija poziv da seIzrael prihvati kao integralna lanica 'svijeta muslimanskih nacija u Aziji-Africi').

"Problem Izraela, s kojim se danas suoava muslimanski svijet, nema prethodnika niti paralele u islamskoj historiji. Muslimanski svijet je do sada na ovaj problemgledao ili kao na jo jedan primjer modernog kolonijalizma ili, ee, kaoponavljanje krstakih ratova.

Razlika nije u tome to Izrael nije nijedno od to dvoje ve to je on to dvoje i jomnogo, mnogo vie. Naalost, ne postoji islamska literatura o ovom pitanju.

Potreba za analizom ovog problema je, stoga, iznimno velika u sadanjemtrenutku u kojem se arapski svijet, posebno, a muslimanski svijet, openito, poziva da prihvati Izrael kao integralnu lanicu svijeta-muslimanskih-nacija u Aziji-Africi".

Ismail Radi Faruki

(Izvod iz njegove knjige: Islam i problem Izraela, izd. IslamicCouncil of Europe, London, 1980., ISBN 0 907163 02 5)

21

RJENIK

A

Ahl el-Dhimmah - narod zatien Darul-islamom al-Akbar - Uzvieni, tj. Allah al-Ard al-Muqaddasah / el-Erd el-Mukaddesa - Sveta zemlja al-Haram al-Sharif / Haremi erif - teritorije ili lokaliteti na

kojima su smjetena tri mesdida ili Allahove kue koje su podigli njegovi poslanici, tj. Mekka, Medina i Jerusalim Alim - ueni, onaj koji posjeduje znanje al-Kufru milletun wahidah - Poslanikovo kazivanje o tome

kako se bezboni svijet sjedinjuje u jednu zajednicu Allahu 'alam - Allah zna najbolje ai-Masih - Mesija al-Masih al-Dajjal - lani Mesija Amin - neka bude (tako) Amir / Emir - voda, vladar, ponekad se koristi kao sinonim za

Emir el-Mu'minina ili halifu Amr bil ma'aruf - propisati pravdu, nareivati dobro Arefat - brdo u blizini Mekke gdje se hodoasnici moraju okupi

ti kako bi prisustvovali hadijskoj hutbi (izmeu ostalog) As-sam'u wa-ta'-atu - sluati i pokoravati se Ayatullah - Allahovi znakovi

B

Ba'i - posao, trgovina, biznis Bejtul-makdis - Jerusalim Benu Israil - Izraelci

23

JERUSALIM U KUR'ANU RJENIK

D Fisk - uasan grijeh Fitan - mnoina rijei fitnah (vidi dolje) Fitnah - iskuenje, ispit, smutnja

Da'abbatul Ard - doslovno, ivotinja ili zvijer zemlje (mogue Svete zemlje), ovdje: Zemaljska neman

Darul-islam - teritorija pod vlau islama Deddal - lani Mesija H Din - religija ili nain ivota Duhan - dim Hadis - kazivanje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.)

Hadis el-Kudsi / Hadisi-Kudsi - neupitno Allahovo kazivanje, ne iz Kur'ana ve ono to je prenio Poslanik, Hadisi-Kudsi Hakimun ' Adil - kada se Isa (s.a.v.s.)

vrati, on e biti vladar (koji

Dunvah - ovaj svijet

m e vladati svijetom iz Jerusalima) i ija e vladavina biti pravina Halal - ispravno i od Allaha dozvoljeno Halifa - nasljednik Poslanika (s.a.v.s.) kao voda, vladar, Darul Dema'at - zajednica islama, halifa Halim - strpljiv i trpeljiv Haram - od Allaha zabranjeno i nepravino Haremejn - dvije svete teritorije, odnosno lokaliteti na kojima su

Dessasa - doslovno, pijuni Dihad - doslovno, borba, ali u tehnikom smislu: oruana borba Dihad fillah - borba u ime Allaha (da bi se u toj mjeri svidjelo

Allahu da vjernik bude blagoslovljen pristupom putu ka Allahu) Dizja - dizja, porez za jevreje i krane koji ive na teritoriji Darul-islama smjeteni mesdidi koje su podigli poslanici u Mekki i Medini Hidaz - Zapadna

Arabija Hidr / Hader - doslovno, 'kamen', tj. onaj na Kabi Hidra - migracija, seoba Horasan - u vrijeme Poslanika (s.a.v.s.), Horasan je bio velika

E teritorija koja se protezala od zapadnog Pakistana do istonog Irana, ukljuujui i itavo podruje Afganistana i podruje sjeverno od Afganistana

Elhamdulillah - Neka je hvala i slava Allahu Ezan - poziv glasom (na arapskom jeziku) s munare damije (ili drugog mjesta) za namaz Hukum - pravo (i autoritet kroz koji se pravo provodi) Hutbetul-VVeda'a -

Poslanikov (s.a.v.s.) oprotajni govor (hutba) na Arefatu

F I

Fassad - korupcija (destruktivna korupcija), nered Fetwa - erijatsko pravno miljenje Firasa - intuitivan unutranji uvid Ibn Kesir - komentator Kur'ana Idris -

Boiji poslanik (s.a.v.s.)

24 25

JERUSALIM U KUR'ANU RJENIK

Ihsan - duhovnost koja prua mogunost vienja unutranjim okom Imam - voa (obino, vjerski voa). Ponekad se koristi kao sinonim za Emir el-Mu'minina ili halifu

Kafir - onaj koji je odbacio islam Kibla - pravac (kao to je usmjerenje, okretanje prilikom molitve, namaza) Kijamet - Kraj svijeta Kital - borba

Imam el-Mehdi - potomak Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) koji e, kada se Isa (s.a.v.s.) vrati, igrati istu ulogu koju je imao Ivan Krstitelj prije njega, prepoznajui Mesiju

Kufr - svjesno odbijanja Istine, nevjerovanje Iman - vjerovanje Indil - Evanelje Inallah - ako Bog da Intifada - pobuna, ustanak Islam - vjera predanosti Boijoj volji kao vrhovnoj i najvioj Ismail - Boiji poslanik (s.a.v.s.) Isra' i M'irad - tajnovito Poslanikovo (s.a.v.s.) nono puto

L Lafif - heterogen (arolika grupa ljudi)

M vanje od Mekke do Jerusalima, te potom u nebeske sfere

Marija / Merjem - majka Isaa (s.a.v.s.), Mesije Masjid al-Aqsa / Mesdidul-aksa - Mesdid (ili Hram) koji je

J podigao Sulejman (s.a.v.s.) u Jerusalimu Maut - kada je dua oduzeta bez povratka, tj. smrt Mewlana - sinonim za 'alima Muhadir/ka - musliman/ka koji je uinio Hidru iz Mekke u Jahja - Boiji poslanik (s.a.v.s.), Ivan Krstitelj

Jedud i Medud - u kranskoj tradiciji Gog i Magog. To su ljudska bia, stvorena od Allaha i obdarena moima koje samo Allah moe dokinuti. Kada budu puteni, preuzet e kontrolu nad svijetom i tada e biti kraj historije. Njihova mo e poivati na bezbonim i iskvarenim temeljima. Kada utemelje globalno drutvo, obgrlit e itavo ovjeanstvo koje e postati njihovim kopijama. A to je upravo svijet danas!

Medinu, iseljenik, emigrant Muqaddemah - uvod Musned, Ahmed - saetak (izvadak) hadisa, Zbirka hadisa

Ahmeda ibn Hanbela Mustedrek, al-Hakim - saetak (izvadak) hadisa, Zbirka hadisa El Hakima Mutawatir - hadis koji je potvren iz vie izvora

Jesrib - prijanji naziv grada Medine Junus - Boiji poslanik (s.a.v.s.), Junus, Jona

N K

Nahi'an al-munkar - suprotstavljanje krivom, pogrenom, odvraanje od zla Nefs - 'ja', dua Ka'ba - Mesdid (ili Hram) koji je Ibrahim (s.a.v.s.) podigao u Mekki u Arabiji

26 27

RJENIK JERUSALIM U KUR'ANU

Sunen, Ebu Davud - saetak (izvadak) hadisa, Ebu Davudova Zbirka hadisa Sunen, Ibn Madde - saetak (izvadak) hadisa, Ibn Maddetova Zbirka hadisa Sunnet - primjer ili nain Poslanika (s.a.v.s.)

Nedd - istoni dio Arabije Nubuwwah - poslanika misija Nurullah - Allahovo svjetlo

Q Sure iz Kur'ana:

Qaryah - grad, naselje El-Fatiha (1) - Otvaranje Knjige El-Bekare (2) - Krava

R Ali 'Imran (3) - Imranova porodica En-Nisa' (4) -ene

Radiallahu 'anha - Allah bio zadovoljan njome Radiallahu 'anhu - Allah bio zadovoljan njime Rahmet - milost ili samilost Ramazan - mjesec u lunarnom kalendaru Redep - mjesec u lunarnom kalendaru Riba - kamata

El-Ma'ide (5) - Trpeza El-En'am (6) - Stoka El-A'raf (7) - Zidine Et-Tevbe (9) - Pokajanje Junus (10) - Junus Jusuf(12) - Jusuf En-Nahl (16) - Pele El-Isra (17) - Nono putovanje s El-Kehf (18) - Peina Merjem (19) - Merjema

Sahih, Buhari - saetak (izvadak) hadisa, Buharijina Zbirka hadisa Sahih, Muslim - saetak (izvadak) hadisa, Muslimova Zbirka hadisa Salat - namaz, molitva Sallallahu 'alejhi ve sellem - (s.a.v.s.), neka ga Bog blagoslovi

Ta Ha (20) -Ta Ha El-Enbija (21) - Vjero vjesnici El-Hadd (22) - Had En-Nur (24) - Svjetlost i podari mu vjeni mir Saum - post Selefi - muslimanska grupa koja tvrdi da

slijedi izvorni islam El-Furkan (25) - Furkan En-Neml (27) - Mravi Fatir (35) - Stvoritelj prvih muslimana. Selefije na sve ostale muslimane gledaju Sad (38) - Sad kao na murike (one koji ine irk). Subhanehu we te'alah - neka je slavljen i

uzvien (Allah) Sufi ejh - duhovni voda koji vodi uenika (sljedbenika) stazom Ez-Zumer (39) - Skupine Fussilet (41) - Objanjenje

el-Ihsana Sunen, Bejheki - saetak (izvadak) hadisa, Bejhekijina Zbirka hadisa Ez-Zuhruf (43) - Ukras Muhammed (47) - Muhammed

29 28

JERUSALIM U KUR'ANU RJENIK

U

Ulema - vjerski uenjaci Umma - zajednica muslimana

-Sobe El-Hudurat (49) En-Nedm (53) - Zvijezda

- eljezo El-Hadid (57) EI-Har (59) - Progonstvo El-Fil (105) - Slon

w

Wad - upozorenje Wafat - uzeti duu Wadzib - ono to je obavezno

Y

aban - mjesec u lunarnom kalendaru Sam - Sirija ehidi - ljudi/borci koji umiru svjedoei principe vjere ejh - vjerski uenjak, stari mudrac, starac irk - irk je oboavanje bilo koga drugog osim Allaha,

Uzvienog. Bilo koje iskrivljavanje oboavanja Jednog Jedinog Boga takoer je irk. To je grijeh za koji je Allah rekao da ga On nee nikada oprostiti.

T

Y'ajuj & M'ajuj - vidjeti: Jedud i Medud

z

Zemzem - izvor vode koji se udnovato pojavio kako bi osigurao vodu za Haderu i njenu bebu Ismaila nakon to je Ibrahim (s.a.v.s.) ispunio Boiju naredbu da ostanu u Arabijskoj pustinji. (U Bibliji stoji da su bili ostavljeni u Palestini i daje Zemzem vrelo u Palestini!).

Talibani - islamski pokret koji ukljuuje islamske uenjake, diplomce i studente Deobandi (nacionalistikih) islamskih seminara u Pakistanu i Afganistanu, a koji je pokuao ujediniti postsovjetski Afganistan pod islamsku vlast. Talibani su iskazali veliku hrabrost i integritet, odbijajui imperijalnu ameriku naredbu da izrue Osamu bin Ladena amerikoj vlasti Zulkarnejn - Boiji poslanik (s.a.v.s.), doslovno, onaj koji posjeduje dva roga, ili

onaj koji pripada dvama razdobljima. On se spominje u suri El-Kehf kao onaj ija mo poiva na temeljima vjere. On je podigao prepreku koja je, ustvari, sprijeila Jeduda i Meduda da dodu do ljudskog roda sve do Posljednjeg doba (predSudnji dan). Tada e sam Allah sruiti prepreku i Jedud i Medud e biti puteni u svijet.

Zulkifl - Boiji poslanik (s.a.v.s.) Zulum -nasilje, nepravda, teror

Temim ed-Dari - kranin koji je prihvatio islam u Medini, a potom je imao iskustvo sa Deddalom za koje je Poslanik (s.a.v.s.) potvrdio daje bilo istinito

Tesawwuf - isto to i el-Ihsan, tesavuf - sufijsko uenje Tebih - uiniti da neka stvar (ili osoba) poprimi izgled neke druge (nekog drugog). Tevba - pokajanje Tur - planina

PRVI DIO

Kur'an objanjava sve stvari ukljuujui i

sudbinu Jerusalima

"Od Gospodara vaeg dooe vam dokazi, pa, ko se u njih osvjedoi - za sebe se osvjedoi, a ko slijep ostane, na svoju tetu slijepac je! Ja nisamnad vama uvar!"

U Kur'anu stoji daje njegova primarna zadaa da objasni sve stvari:

* Navodi iz Kur'ana, osim posebno oznaenih, preuzeti su iz: Kur'an s prijevodom na bosanski jezik, prevodilac Enes Kari, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995.

JERUSALIM U KUR'ANU UVOD

"...I tebi Mi objavljujemo Knjigu kao objanjenje z.a sve i kao Uputu, iMilost, i radosnu Vijest za muslimane."

evropski jevreji doveli su izraelske jevreje ponovo u Svetu zemlju,

ali se nisu i sami 'vratili' u Svetu zemlju - jer tamo nikada ranije

nisu ni boravili - oni su se, jednostavno, doselili u Svetu zemlju. (Kur'an, En-Nahl, 16:89)

Kako u Kur'anu stoji navedena tvrdnja, slijedi da Kur'an mora biti u stanju daobjasni ovaj najudniji, najmisteriozniji i najneobjanjiviji dogaaj koji se ikadazbio u itavoj historiji ovjeanstva, dogaaj koji se jo razotkriva, ali u kojem jeve dokazano slijedee:

(Zato e Evropljani prei na judaizam i potom biti opsjednuti

misijom oslobaanja Svete zemlje i povratkom izraelskih

jevreja u Svetu zemlju 'milom ili silom'?)

Sva ova pitanja, koja su tako udna i zbunjujua svijetu, jevrejima slue kaopotvrda njihova prava na Istinu. To je tako jer se ove stvari ine kao ispunjenjeBoijeg obeanja jevrejima da e im Svemogui Allah poslati Poslanika, poznatogkao Mesija (arapski: al-Masih), koji e im osloboditi sve ovo ranije spomenuto, i vie od toga.

- Konani uspjeh jedne, u sutini, bezbone, sekularne Evrope u 'oslobaanju'

Svete zemlje 1919. godine, a stoje ostvareno nakon trajnih

evropskokranskih napora koji su zapoeli skoro hiljadu godina ranije,

krstakim ratovima.

(Zato e sekularizirana i, u sutini, bezbona Evropa izabrati da ustraje

u nasilju kranske Evrope, starom 1.000 godina, da oslobodi Svetu

zemlju? I zato e evropski krani, koji su prije

U ovoj se knjizi tvrdi da Kur'an ne samo pojanjava sve ove udne dogaaje ve iotkriva konanu sudbinu Jerusalima. Kur'an otkriva sudbinu koja iznosi lajevrejskog prava na Istinu i potvruje Istinu koja je dola s PoslanikomMuhammedom (s.a.v.s.). Tom e sudbinom jevreji biti kanjeni od SvemoguegAllaha najveom Boijom kaznom u historiji.

1.000 godina prihvatili kranstvo, biti jedini krani koji e ikada biti

opsjednuti eljom da oslobode Svetu zemlju?)

- Evropsko-jevrejski uspjeh u obnavljanju drevne Drave Izrael nakon to ju je

unitio Svemogui Allah prije 2.000 godina, omoguen je putem aktivne

podrke iste, sekularne, u sutini, bezbone Evrope.

U samoj sri kur'anskog stava o sudbini Jerusalima i Svete zemlje stoji tvrdnja dae u trenutku polaganja konanog rauna, na Sudnjem danu, svi jevreji bitiokupljeni iz dijaspore, u koju su bili razbacani i u koju su bili poslani, te da e bitivraeni u Svetu zemlju kao 'izmijeana gomila' (Kur'an, Benu Israil/Ellsra, 17:104). Ovo Boije obeanje ve je ispunjeno. Jevreji su se ve vratili u Svetuzemlju i trae njen povrat!

(Zato e Evropa biti toliko opsjednuta da pomogne evropskim jevrejima

da obnove vjersku dravu utemeljenu prije vie od 2.000 godina od poslanika Davuda (Davida) i Sulejmana

Njihov uspjeh ih je naveo da vjeruju u vjersku legitimnost Drave Izrael koju su uspostavili. Islam objanjava da taj Izrael nema nikakvu vjersku legitimnost. Prijese moe utvrditi da su jevreji prevareni u najveem do sada vienom inu prevarei doao je trenutak kada trebaju biti kanjeni najveom Boijom kaznom koja seikada sruila na neki narod. Ali, prije negoli se

(Solomona) (s.a.v.s.)? I zato e evropski jevreji biti jedini jevreji opsjednuti eljom da obnove Dravu Izrael?)

- Povratak izraelskih jevreja (neevropskih jevreja) u Svetu zemlju nakon to

su bili protjerani iz Svete zemlje od Svemogueg Allaha i nakon to su 2.000

godina ivjeli u udno rasprenoj dijaspori;

36 37

JERUSALIM U KUR'ANU UVOD

Jerusalim u Kur'anu - implikacije za muslimane dogodi zavrna Boija kazna Benu hraila, treba konano iznijeti na vidjelo velikudramu koja se deava u Svetoj zemlji, ali i u itavom svijetu. U ovoj knjizipojanjava se neto od te drame koja jo nije raspletena do kraja.

Koje su posljedice za muslimane koji proitaju ovu knjigu do kraja?

No, temeljni cilj ove knjige je da objasni kako islam ima drukije stajalite ohistorijskom procesu koji se odnosi na Svetu zemlju. U tom procesu vrijeme brzoistie za Izrael. Galilejsko more e uskoro presuiti! Isa (s.a.v.s.) e se vratiti! I sanjegovim povratkom doi e do unitenja Drave Izrael. (Vidi dodatak 0 novinskimizvjetajima koji govore o sadanjem nivou vode u Galilejskom moru. Vidi,takoer, nau knjigu ' Ibrahamova vjera 1 Drava Izrael -kur'anski pogled').

Prva je, to bi Jerusalim i Sveta zemlja trebali postati najdraim mjestima u njihovu srcu - dragi kao Mekka i Medina -a borba za osloboenje Svete zemlje od sramotnih djela sekularne jevrejske Drave Izrael trebala bi biti najdraa od svih (oslobodilakih) borbi muslimana. Ako neki jevrej moe napustiti SAD, Evropu ili Rusiju i pridruiti se izraelskim odbrambenim snagama, te sudjelovati u oruanom ugnjetavanju muslimanskog i kranskog palestinskog naroda u Svetoj zemlji, tada bi i musliman trebao imati jednaku slobodu da napusti bilo koje mjesto boravka u svijetu i pridrui se oruanom otporu ugnjetavane Svete zemlje. Ako je muslimanu negirana ta sloboda ili ako je u strahu da e biti zatvoren kao 'terorist', on se ne bi trebao obazirati na to, ve se suprotstaviti svemu to ga prijei da sudjeluje u toj borbi. Trebao bi 'spaliti sve mostove iza sebe' u ime Allaha i suprotstaviti se bezbonom svijetu! To je, ustvari, minimum opipljivog izraza vjere u dananjem svijetu da muslimani posjeduju, barem, elju u svojim srcima da sudjeluju u oruanom otporu

Jevreji su posjedovali istu Istinu koju imaju muslimani, ali su je izopaili. Imali sudovoljno vremena od perioda u Medini (nakon Hidre) da prihvate neiskvarenuIstinu koja je dola u Kur'anu, te da prihvate Muhammeda (s.a.v.s.), Posljednjeg poslanika Ibrahimovog (s.a.v.s.) Boga, ali oni su to tvrdoglavo odbijali. Potom jeza njih prilika prola, kada je Uzvieni Allah promijenio kiblu (vidi u Kur'anu, El-Bekare, 2:141-145). Tada im je postalo prekasno da otklone kolektivnu sudbinukoja ih sada gleda ravno u oi. Vie od ijednog drugog dogaaja u historiji koji treba otkriti, sudbina Jerusalima i sudbina koja oekuje Dravu Izrael potvrdit eislamsko pravo da posjeduje neokrnjenu Istinu.

(dihad) u Svetoj zemlji. Ali, muslimani trebaju, ipak, imati na umu da e, im javno izraze svoje uvjerenje kako e Drava Izrael uskoro biti unitena od muslimanske armije ili ako izraze nadu da e biti lanovi te vojske, biti ili zastraeni ili ak i uhapeni, kako bi bili prisiljeni na utnju i posluili kao primjer za zastraivanje ostalih muslimana. Taj proces zastraivanja i progona ve je poeo u Sjedinjenim Amerikim Dravama, kao i u ostalim dijelovima svijeta, a to e dodatno osnaiti kada Izrael postane vodea drava (ruling state) u svijetu.

Poslanik (s.a.v.s.) se okretao prema Jerusalimu u molitvi sedamnaest dugih mjeseci kako bi poduio jevreje da isti Bog koji je poslao Musaa (Mojsija) (s.a.v.s.) je poslao i njega, i isti Onaj koji je poslao Tevrat (Toru), poslao je i Kur'an. Jevreji su imali samo jedna vrata kroz koja je mogao ui oprost Ibrahimovog (s.a.v.s.) Boga. Muhammed (neka ga Bog blagoslovi i podari mu vjeni mir) bio je pred tim vratima (Kur'an, El-A'raf, 7:157). Ali, oni su ga tvrdoglavo odbijali. A sada je prekasno.

Druga posljedica (nakon itanja ove knjige - op.prev.) trebala bi biti da se svi finansijski i drugi izvori muslimanskog svijeta usmjeravaju primarno napotpomaganje oslobodilake borbe u

JERUSAUM U KUR'ANU UVOD

Svetoj zemlji. U borbama u Kamiru, na Kosovu ili u eeniji, iako su vane umuslimanskim srcima, nema takve vrste Boije garancije za uspjeh kao to je to u sluaju Svete zemlje. One se ne mogu izjednaavati. Ustvari, uspjeh u borbi zaosloboenje Svete zemlje imat e pozitivne posljedice za sve ostale muslimanske borbe protiv ugnjetavanja.

strategija zahtijeva da oni jednog dana napuste arapsku elitu sa kojom suuspostavili proraunate veze. Ustvari, ta strategija naputanja arapske elite ve jepoela. ak i dok ovo piemo, Izrael se priprema za rat sa arapskim muslimanimakoji e rezultirati proirivanjem teritorija izraelske drave. Izrael e tada vladatiitavim podrujem kao vodea drava svijeta, tj. zamijeniti SAD kao vodeu silu.

Trea i najvanija posljedica, muslimani (i mukarci i ene) moraju prouavati kur'ansku poruku i uputu koja se odnosi na sudbinu Jerusalima i o tome pouitidruge. Ova knjiga predstavlja skromni napor da se ta kur'anska pojanjenja i uputepredstave i da im se odredi mjesto u Kur'anu.

Kao odgovor svim takvim jevrejskim strategijama, koje se suprotstavljajuUzvienom Allahu i vjernicima i nastoje potkopati sudbinu, Kur'an prijeteinavodi:

Jevrejska cionistika strategija

"I (nevjernici, jevreji) su spletke pleli, a Allah je spletke otklanjao. Allahnajbolje spletke niti!"

Jedna od dimenzija sveukupne jevrejsko-cionistike strategije je pokuaj kontroliranja izraelskog stratekog okruenja putem odravanja pomnoproraunatih veza sa korumpiranom, bogatom, grabeljivom i bezbonom elitomkoja sada kontrolira arapsko-muslimanske zajednice oko Izraela, u ime Izraela. Taelita je prisiljena odravati dobre veze s Izraelom kako bi zadrala svoje pozicijemoi, dominacije, privilegije i bogatstva. Jevreji toj eliti neprestano nameuobavezu da u tolikoj mjeri ugnjetava muslimane kako bi oni bili ili prisiljenipokoriti se Izraelu ili kako njihov otpor Izraelu ne bi predstavljao nikakvu stvarnu prijetnju jevrejima. Kada Izrael eskalira svoje ugnjetavanje u Svetoj zemlji a masearapskih muslimana se razbjesne, tada e ta vladajua elita biti prisiljena, radi vlastitog preivljavanja, poprimiti stav ljutnje prema Izraelu. Ta jevrejsko-arapska (elitna) strategija danas je dosegla visok stepen primjene. Ali, u tome ima zla,lukavtine i proraunatosti. Rije je o strategiji naroda koji je sutinski napustioetiku jezgru Ibrahimove (s.a.v.s.) vjere. Jevrejska

(Kur'an, Ali Tmran, 3:54)

Upravo s ciljem implementiranja ove avolje strategije u samoj Svetoj zemljiIzrael je kooptirao Jasera Arafata i njegovu sekularistiku nacionalistikuPalestinsku oslobodilaku organizaciju (PLO) kao partnera za mir. Ta strategija bila je uspjena u Egiptu, Jordanu, Turskoj i Saudijskoj Arabiji, a sve su topartnerdrave bezbonih Sjedinjenih Amerikih Drava. Ali, ta strategija nije uspjela u Svetoj zemlji, niti u Siriji i Jemenu.

itaoci ove knjige mogu se zamisliti nad jednom molitvom Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) koja glasi:

"Prenosi Ibn Omer: Poslanik (s.a.v.s.) ree: O, Allahu! Podari Svoju milostnaoj Siriji (am) i naem Jemenu. Narod ree: I naem Neddu. (Nedd jedio Saudijske Arabije iz kojeg potjeu saudijski vladari). Poslanik (s.a.v.s.) opet ree: 0, Allahu! Podari Svoju milost naoj Siriji (am) i naemJemenu.

f

Prijevod prevodioca

40 41

JERUSALIM U KUR'ANU UVOD

Oni ponovo rekoe: I naem Neddu. A onda Poslanik (s.a.v.s.) Izraela svijet sa uenjem gleda kobno irenje jevrejskih 'tragova' u sve veem Izraelu. To irenje Izraela jo nije prestalo. Bez obzira na to to izgleda da je Izrael opkoljen i to se on 'ograuje kolima' (kaubojski nain odbrane od Indijanaca, prim. prev.), kako bi se bolje zatitio od arapskih juria, 'realnost' u vrijeme kada se ova knjiga tampa (nakon unitenja izbjeglikog kampa u Deninu i ubistva velikog broja Arapa) jeste da se Izrael sprema u razularen rat na Arape kojim e se granice jevrejske drave proiriti i kojim e Izrael dramatino poveati svoju strateku ulogu u regionu, tj. na teritoriji na kojoj e vriti kontrolu i utjecaj. Tim ratom, briljivo planiranim, Izrael e zamijeniti SAD na mjestu

ree: Tamo e se dogoditi potresi i nevolje, i otuda e izai dio ejtanske glave."

(Sahih, Buhari)

Jevrejska Drava Izrael napunila je 50 godina postojanja. Ali, to sigurno nije uspjeh'u neravnopravnim okolnostima' kao to nas jevreji pokuavaju uvjeriti. Jedansutinski bezboan cionistiki pokret prevario je Benu Israil brdima lai! Jednu takvu la predstavlja slogan 'zemlja bez naroda za narod bez zemlje'. Ako nije bilo nikakvog naroda na toj zemlji, moemo li se zapitati: Ko sada baca 'kamenje'?

vodee svjetske sile. Ako Arapi nisu 'narod', ako su samo 'skakavci', kao stoje jednom prilikom izjavio bivi izraelski premijer Shamir (amir), nisu li oni dopustili Jevrejima da borave medu njima due od

I tako, iz biblijske perspektive, jevrejski uspjeh u obnavljanju Drave Izrael, u irenju teritorija Drave, uz jevrejsku kontrolu nad svetim gradom Jerusalimom, sigurno izgleda kao legaliziranje judaistikog prava na posjedovanje Istine. 2.000 godina? Arapi su garantirali Jevrejima sigurnost njihovih ivota i imovine

dok su ivjeli medu njima, na arapskoj zemlji, due od 2.000 godina. Arapi suuinili to i mnogo vie u vrijeme kada je ostatak svijeta zatvorio svoja vrataJevrejima ili ih nevoljko pustio da ive u getima. Arapi su to uinili jer su joposjedovali 'ostatke' Ibrahimove (s.a.v.s.) vjere koja im je dola sa Ismailom(Ishmaelom) (s.a.v.s.). Taj 'ostatak' Istine pouio ih je da iskau svojegostoprimstvo. Sve do dananjeg dana to je arapsko gostoprimstvo preivjelo. Taista Ibrahimova (s.a.v.s.) vjera trebala je poduiti Jevreje da pokau zahvalnost tim gostoljubivim 'skakavcima'.

Nae je pitanje: Kako je ovo ostvareno bez Mesije? Odgovor je daje ovo ostvarenoprevarom lanog Mesije (Deddala)l

I iznova, neizbjena implikacija oitog uspjeha u obnavljanju biblijskog Izraelabila je legaliziranje jevrejske tvrdnje da su Isa i Muhammed (neka je mir na njih) bili lazovi.

Ali, da bi Izrael bio formiran, judaizam se trebao prikljuiti kompoziciji bezbone, dekadentne, moderne zapadne civilizacije. Taj bezboni zapadni svijet utemeljio je svoj autoritet kao neu Cionizam tvrdi da je Istina, u judaizmu, dodijelila jevrejskom narodu 'ekskluzivno',

'vjeno' i 'bezuvjetno' pravo na Svetu zemlju. Cionizam tvrdi da obnavljanjejevrejske Drave Izrael, koju je unitio Svemogui Allah prije, otprilike, 2.000 godina, legalizira judaistiko pravo na Istinu (imperijalistiku verziju Istine).Konano, zar se u Tevratu (Tori) ne navodi: "svako mjesto na koje stupi vaa noga,bit e vae" (Ponovljeni zakon, 11:24). Ve 55 godina od roenja

porediv dominantan faktor na svjetskoj pozornici, "sputajui se sa svih visina jedni za drugim " ili "irei se u svim smjerovima " (Kur'an, El-Enbija, 21:96), kako bi kontrolirali more, zemlju i nebo. Jevrejska drava ne bi mogla preivjeti ovih 50 godina da nije bilo aktivne podrke monog, ali bezbonog i dekadentnog Zapada. To je, ustvari, bila civilizacija koju su uspostavilipodravali Jedud. (Gog) i Medud (Magog).

42 43

JERUSAUM U KUR'ANU UVOD

'Jerusalim' nije imenom spomenut u Kur'anu Oni jevreji koji podravaju Dravu Izrael odobravaju ono to im se ini kao obnavljanje biblijskog Izraela, ali, istovremeno, oni lagodno ignoriraju ogromne nepravde i ugnjetavanje koje se vri nad bespomonim palestinskim narodom -kranima i muslimanima - iji je jedini grijeh injenica to ive u Svetoj zemlji (jevreja). Ta nepravda i ugnjetavanje neprestano rastu posljednjih 50 godina. Nae pitanje tim jevrejima je slijedee: Da li je validan zahtjev za Istinom primjeren takvoj bezbonosti, dekadenciji, nepravdi, rasizmu i ugnjetavanju? Da li jedan narod moe 'prikaiti svoj vagon' za bezboan voz i dalje tvrditi daje odan Bogu Ibrahimovu (s.a.v.s.)?

Knjiga Jerusalim u Kur'anu napisana je dijelom kao odgovor na novinski lanak Daniela Pipesa, objavljen u "Los Angeles Timesu" (Jerusalim znai vie jevrejima nego muslimanima, 21.07.2000.). U navedenom lanku autor pokuava osporiti bilo kakvo muslimansko pravo na Jerusalim, tvrdei, izmeu ostalog, kako se "Jerusalim nikada ne spominje niti u Kur'anu niti u vjerskom obredu." Otkada je dr. Pipesobjavio ovaj lanak, brojni novinski kolumnisti i ostali komentatori politikihprilika u Svetoj zemlji preplavili su italaku publiku beskrajnim ponavljanjima njegovih tvrdnji. Dr. Pipes i njegovi medijski surogati, koji su nas potakli naodgovor, mogli bi poeljeti da revidiraju svoje stavove ako ikada proitaju ovuknjigu. Jevreji tvrde da nisu oni protjerali palestinski narod iz njihovih domova - Palestinci

su ih sami napustili. Pa dobro, onda, zato jevreji nisu sauvali njihove domove kao sveto dobro, i zato ih nisu pozvali da se vrate u svoje domove? Umjesto toga, jevreji su 50 poniavajuih godina uporno negirali pravo Palestinaca da se vrate svojim domovima. I to je zapanjujue, Izrael sada tvrdi kako e 'moda' morati proi jo 50 dugih, munih godina prije negoli se Izraelci i Palestinci, krani i muslimani, uistinu, mognu usaglasiti da dijele isti prostor u Svetoj zemlji, bez ratovanja. Ali, to nema nikakve veze sa historijskim procesom koji se sve bre ras-plie. Izraelsko prljavo ugnjetavanje jaa iz dana u dan. Izrael e uskoro dosei kulminaciju 'lane' slave kada postane vodea sila u svijetu. Pa ipak, ova knjiga tvrdi kako svijet upravo svjedoi poetak kraja prijetvorne jevrejske Drave Izrael! Jevreji ne bi trebali kriviti cionizam za loe stanje u kojem se sada nalaze. Jedino to je cionizam uinio bilo je da

Svaki musliman je, uistinu, obavezan da odgovori na takve neprijateljske kritike koje neprestano izazivaju islam i Kur'an, osobito u vezi s novim krstakim ratovimau ime jevrejske Drave Izrael. Odgovor uvijek treba da se oslanja na Istinu koja jeizreena u Kur'anu. U Kur'anu se navodi da kada se Istinom napadne la, Istinauvijek nadjaa neistinu. I vjernicima se nalae da koriste Kur'an kada vode tekuborbu protiv nevjernika.

Nije nam cilj da pokuamo uvjeriti Daniela Pipesa i njemu sline da su rijeiKur'ana i njegova predskazanja, kao i kazivanje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.)koja se odnose na Jerusalim i njegovu budunost, istiniti. Na je cilj, prvenstveno,da o tom pitanju govorimo na osnovu onoga stoje o tome reeno u Kur'anu iHadisu, te da to pokuamo pojasniti i interpretirati. Bez obzira na to da li dr. Pipesprihvaa ili ne prihvaa djelo Jerusalim u Kur'anu, oito je da je studija ovogproblema temeljna za razumijevanje problema Izraela i islama. A u tome primarnopoiva smisao ove knjige.

je iskoristio svaku la koja se nalazi u Bibliji, uljepavajui je brdima novih lai.

44

JERUSALIM U KUR'ANU UVOD

cijama, osobito univerzitetima i drugim visokokolskim ustanovama. Jasno je, ipak, da ako i kada treba usvajati islamsko obrazovanje, misao studenta i djeteta treba duboko temeljiti na Kur'anu. Najznaajnija od svih drutvenih tema o kojima se govori u Kur'anu, a koju treba poduavati u islamskim obrazovnim institucijama danas je pitanje Jerusalima u Kur'anu. Upravo tim pitanjem, vie negoli ijednim drugim, muslimani mogu uspjeno odgovoriti na dananje napade bezbonog svijeta koji prisiljava muslimanski svijet na takve izmjene vjere kako bi se prilagodili Izraelu (vidi izvadak iz knjige dr. Ismaila Radzija Farukija). Ova knjiga predstavlja skromni napor da se sudjeluje u tom zadatku kojim se muslimanskim uiteljima, osobito, predoava kur'anska uputa koja se odnosi na Jerusalim i njegovu buduu sudbinu. Muslimanskim uiteljima i islamskim kolama ne bi smjelo biti doputeno da prihvate 'neutralno' stajalite o pitanju Jerusalima u Kur'anu.

Jerusalim - klju za razumijevanje dananjeg svijeta

Trebalo bi sada biti jasno da je ovo pitanje osobito vano za sve one muslimane koji moraju komentirati ili odgovoriti na rastuu, zloslutnu dramu u Jerusalimu. Jo davne 1974. godine, dr. Halim Siddiki, utemeljitelj Muslimanskog instituta za istraivanje i planiranje u Londonu (Muslim Institute for Research and Planning), pourivao je autora ovih redaka da napie upravo ovakvu knjigu kojom bi se pokazalo da je Jerusalim klju za razumijevanje historijskog procesa onako kako se on danas iskazuje. Elhamdulillah, taj je posao danas zavren, nakon 27 godina. Kur'anski pogled, izloen u ovoj knjizi, jasno dokazuje da nikome nije mogue u potpunosti razumjeti moderni svijet bez pronicanja u realnost dananje situacije u Jerusalimu!

Moderni Zapad eli takav islam koji bi se, izmeu ostalog, prilagodio jevrejskoj Dravi Izrael i prokrio put muslimanima da prigrle tu dravu i pomire se s njom. U tome lei klju za razumijevanje historijskog procesa i njegovog utjecaja na meunarodne odnose naeg vremena. Ova knjiga prua islamski odgovor na taj strateki cilj Zapada, odgovor koji se vrsto temelji na Kur'anu i Hadisu Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.). Ova knjiga otkriva da nikada u budunosti nee biti mira izmeu iskrenih sljedbenika Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) i jevrejske Drave Izrael, te da e iskreni sljedbenici Poslanika (s.a.v.s.) na kraju trijumfirati nad ugnjetaem i osloboditi Svetu zemlju izraelskog podjarmljivanja. S druge strane, oni muslimani koji izdaju islam i pridrue se bezbonim protivnicima islama na kraju e nai nain da se prilagode Izraelu i podrede se vladavini jevrejske drave.

Jevreji, krani i 'Jerusalim u Kur'anu'

Konano, dok je pitanje 'Jerusalima u Kur'anu' vano za muslimane, bilo nam je osobito stalo da asnim Kur'anom dopremo do jevreja i krana. Kako vrijeme prolazi, i pribliava se Sudnji dan, sve je tee kranskim i jevrejskim uenjacima odgovoriti na Kur'an i Hadis, kada je rije o pitanjima izloenim u ovoj knjizi: o Jedudu i Medudu, lanom Mesiji, povratku Isaa (s.a.v.s.). Dokazi koji potvruju istinu kur'anske upute stalno se umnoavaju.

Muslimani su duni upoznati jevreje i krane sa ovom temom, a to smo i uinili u ovoj knjizi. Izvanredna knjiga ejha Sefera el-Hawalija Dan gnjeva - Da li je intifada Redzepa tek poetak? slui kao dopuna ovoj knjizi i doputa itaocu da sam istrauje suglasje i nesuglasje kur'anskog i biblijskog predskazanja. Nigdje pokuaj poduavanja islamu nije praen znaajnijim rezultatima

(pozitivnim i negativnim) kao u obrazovnim institu

46 47

JERUSALIM U KUR'ANU UVOD

Interpretacija i objanjenje

Ova knjiga pravi razliku izmeu dviju vrsta Jevreja. Postoje izraelski Jevreji kojiporijeklo vuku od Oca Ibrahima (s.a.v.s.). Oni su semitski narod i njihova je rasnasrodnost sa Arapima sasvim oita. S druge strane, postoje plavokosi, svjetlokosiEvropljani koji su nekad preli na judaizam i koji ne vuku porijeklo od Ibrahima(s.a.v.s.). Miljenje je ovog pisca, a Allah zna najbolje, da su izvorni Jedud iMedud definitivno negdje medu ovim evropskim jevrejima. Jedud i Medudpreokrenuli su kransku evropsku civilizaciju i promijenili je u dananju bezbonucivilizaciju. Jedud i Medud utemeljili su cionistiki pokret i Dravu Izrael.Poglavlje 9 prvog dijela ove knjige pokuava ukratko objasniti temu Jeduda iMeduda u islamu. Detaljnije pojanjenje ovog pitanja pokuat emo dati naomslijedeom knjigom Sura El-Kehf i moderno doba, ako Bog da.

Metod koriten u ovoj knjizi jeste da smo sami tumaili kur'anski tekst ako on nijebio direktno pojanjen bilo od Allaha, Sveznajueg, bilo od Njegova Poslanika(s.a.v.s.). inili smo to kako bismo odredili poziciju kur'anskog pojanjenja uodnosu na pitanje koje nas je zanimalo. Kada smo to uinili, izloili smo se otrojkritici onih koji ne prihvaaju nikakvu interpretaciju bilo kojeg svetog teksta,izuzev njihovog direktnog i doslovnog znaenja. Druga, pak, grupa ljudi odbijasvaku vrstu interpretacije koja se razlikuje od njihove vlastite. Pozivamo one kojiodbacuju naa pojanjenja da sami sebi predoe 'pojanjenje' kojim Kur'an'objanjava' povratak jevreja u Svetu zemlju.

Kada tumaimo kur'anski tekst, mi to uvijek inimo sa svijeu da Allah znanajbolje! (Allahu 'alam). I klasini komentatori Kur'ana uvijek su tako postupali, a i autor ovih redaka postupio je na isti nain!

Neupitno je da e ova knjiga biti psiholoki okantna zapadnim, kranskim, jevrejskim pa ak i nekim muslimanskim itaocima. Ali, odmah da pojasnimo daovu knjigu nismo napisali s namjerom da uvrijedimo tu italaku publiku.'Unutranja realnost' dananjeg svijeta, onako kako se ona razumijeva u Kur'anu, uveliko se razlikuje od 'izvanjske pojavnosti' na osnovu koje ti ljudi stvarajusudove. Svijet je razliit za one koji ga promatraju sa dva oka, vanjskim iunutranjim, i za one koji gledaju samo jednim okom, jer su iznutra slijepi.Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) dao nam je znaajno upozorenje, rekavi da dok jeDedldzal, lani Mesija, slijep na jedno oko, Na Gospodar nije jednook! On je, takoer, upozorio da e vrijeme Deddala, lanog Mesije, biti vrijeme u kojem e'pojavnost' i 'realnost' biti sasvim razliite jedna od druge. Niko ne moe imatisposobnost 'unutranjeg' gledanja i pronicanja u 'realnost' u Posljednjem dobu osim onih koji odano slijede Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.).

Jerusalim i kur'ansko pravo na Istinu

Postalo je van svake mode, u ovom vremenu sekularizacije znanja, obraati seobjavljenoj rijei Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga kako bi se pokualo objasniti svijet. A,upravo se to dogodilo kada se u modernom svijetu pojavila Drava Izrael. Evropski jevreji koristili su se Tevratom (Torom) da bi dokazali njihovo 'Bogomdano' pravo na preuzimanje vlasti u Svetoj zemlji kako bi obnovili Dravu Izrael (koju jeutemeljio poslanik-kralj Davud/David (s.a.v.s.)). Prvi izraelski premijer, David Ben Gurion, sasvim je jasno izjavio: Biblija je na ugovor na Zemlju Izrael.

U tome lei opravdanje to smo, u naem odgovoru na pojavu jevrejske drave,posegli za objanjenjem koje se iskljuivo

48 49

UVOD JERUSSALIM u KURR'ANU

temelji nna to kosa ovakrazotkrivsvoju spovakvoj prvenstvsamoj K

na Kur'anuoliko mu sekvom vrstova u ovoj pposobnost

vrsti arguveno potvrd

Knjizi, u sur

u. Niko name inilo nepom argumposljednjojda tano

umentacije dila kur'ansri naslovlje

m ne bi treprikladno. Zentacije. Nj etapi histpojasni dalegitimirat

sko pravo nenoj Fussile

ebao pokuZa mnoge No, kako torije, i kaananji svijti njeno prna Istinu. Tet ("ono to

ati negiratije ovo prvse historijko Kur'an jet i poloavo na isti

To je upravoo je jasno iz

i to pravo, vi put da sejski procesve vie d

aj Jerusalinitost. Ovo ono to szgovoreno"

bez obzirae suoavajus sve viedemonstriralima, to eva knjiga jese iznosi i u"):

auea eeu

Od kljunpredoavasudbinski Jerusalimta 'uloga'

ne je vana u ovom dodijeljen

a u 'Kraju hesto vidlji

nosti da setrenutku je

na. Ova knjhistorije' tuiva jedino n

e kur'anskier je Jerusaiga tumai umai sa tna taj nain

i stav o oalim ve ptu 'ulogu'.

to vie intun.

ovome pitapoeo igrat

Takoer jeitivnog, du

anju stalno i 'ulogu' koe vano da

uhovnog uv

i iznova oja mu je se 'uloga'

vida, jer je

Na je ciosobito vkako se ozbog polJerusalim Istine.

ilj, naravnoano da bu

ona iznosi aganja prapredodre

o, bio da sude upoznau Kur'anu

ava protivnen da legi

se obraamata sa sudbi Hadisu (

nika na Jeitimira njih

mo najirojbinom Jeru(rijei Poslerusalim ohovo eksklu

j italakojusalima i Slanika Muhod kojih suzivno pra

j publici. ZSvete zemlhammeda (svaki tvrdiavo na posj

Za nju je lje, onako (s.a.v.s.)), i kako je jedovanje

Drugim ripojaviti Mvladati svIstine i po(s.a.v.s.), kranske e kranoduzeta vlegitimiratKako se ou tolikoj m

ijeima, to Mesija. I kaijetom iz J

onititi tvrdMesija, vradogme o t

sko pravo valjanost. ti islamsko

ove tri koncmjeri razlik

znai da jada se MeJerusalima.dnje protivnati, on e vtrojstvu, inna Istinu Musliman

o pravo na cepcije Istinkuju, nije m

jevreji vjeresija pojavi To e leg

nika. I krvladati svijnkarnaciji, biti legitim

ni, takoeIstinu i po

ne, a koje smogue da s

ruju u sudbi, on e ob

gitimirati jeani imaju jetom iz JeIsusovoj/Is

mirano, a ser, vjerujuonititi sadsve tvrde dasu sve istini

binu Jerusabnoviti zlatevrejsko pristo uvjerenerusalima isaovoj (s.asvim ostal

u da e anje tvrdna potjeu oite.

alima u kotno doba j

ravo na posnje. Kada si time e se.v.s.) muciim tvrdnjasudbina J

nje kranaod Ibrahima

ojem e se udaizma i sjedovanje se Isus/Isae potvrditi i itd. Time ama bit e Jerusalima a i jevreja. a (s.a.v.s.),

Pokasamimje Go

azivat emom, sve dok ospodar tvo

o im Mi Znk im jasno noj svjedok s

nake Nae une bude da stvari svake

u prostransje Kur'an I

e?!

stvima svemIstina. A za

mirskim, i ar dosta nij

u njimaje to to

Eto, svaku

oni su zbilju stvar obu

lja u sumnjuhvata!

ji da e svooga Gospoddara susressti! A On ddoista

(Kur'aan, Fussilett, 41:53/4)

Jenao unsaKoAl

erusalimu, gajznaajnijutom pitanj

nutranjim ada ivimooliko dugollah, Uzvi

gradu svetu od svih uju. Pregrtuvidom (o

o u Posljedo e trajati eni, Bog Ib

om za musuloga u Krat je znakovonima koji dnjem dobuovo Poslje

brahima (s.

50

slimane, kraju historijeva, jasno vvide sa dvu, u vrem

ednje doba?.a.v.s.).

rane i jee. Islam, krvidljivih onva oka, vanenu koje ? Kada e

vreje, dodiranstvo i nima koji njskim i une svjedonastupiti k

ijeljeno je judaizam ssu blagosl

nutranjim)iti Kraj hikraj? To zn

da imase slaulovljeni, da miistorije.

na samo

Muslimana.v.s.), 'pravladati svumrijeti". Muhamme

nsko je stajavi' Mesih,ijetom kao"Musliman

eda (s.a.v.s

alite, onak, jednog dao Hdkimunni e mu k

s.) u gradu M

ko kako jeana vratiti d 'Adil ('praklanjati deMedini" u

prikazanoda ivi na Zavedni vladenazu i on

o u ovoj knZemlji, otidar'), "oen

n e biti po

njizi, da e i u Jerusalniti se, imaokopan uz

se Isa (s.-lim i otudaati djecu iPoslanika

a i

51

JERUSALIM U KUR'ANU UVOD

urno do Tura, a potom e Allah poslati Jeduda i Meduda, i oni e sesa svih visina jedni za drugim sputati. Prvi e od njih proi jezeroTaberijja i piti iz njega. I kada posljednji od njih proe, on e rei: Nekad je ovdje bila voda..."

Arabiji, gdje je i Poslanik (s.a.v.s.) pokopan. Kada se vrati, "Isa (s.a.v.s.) e slomiti kri" i to e biti kraj kranstva, religije kria. I "ubit e svinje ".

Prenosi Ebu Hurejre: Allahov Poslanik (s.a.v.s.) je rekao: "Tako mi Onogau ijoj je ruci moja dua, sin Merjemin e ubrzo sii medu vas kaoPravedni vladar. On e slomiti kri i ubiti svinje i dokinuti dizju (poreznametnut jevrejima i kranima, stanovnicima teritorija pod islamskomupravom). Bit e neizmjerno mnogo novaca i niko nee primatimilostinju."

(Sahih, Muslim)

Galilejsko more (zvano i jezero Taberijja ili jezero Kinneret) danas ima manje vodenegoli ikada ranije u historiji, i taj se nivo vode stalno smanjuje jer izraelskaevropsko-jevrejska vlada izvlai vie vode negoli priroda moe nadomjestiti. To je tako jednostavno! Kada voda presui, i kada ne preostane vie nimalo pitke vode, Jevreji e dosei zavrni stepen svoje strategije kojom pokuavaju podrediti Arapejevrejskoj upravi u Svetoj zemlji. Nametnuli bi oboavanje lanog Mesije umjesto oboavanja Uzvienog Allaha. Muslimani bi to morali uraditi da bi dobili vodu izpostrojenja za preiavanje soli koja bi Jevreji sagradili. Arapi bi bili presiromanida bi bili u mogunosti kupiti tu vodu.

(Sahih, Buhari)

Rije 'svinja' ne moe se doslovno interpretirati, jer se takva interpretacija neuklapa u kontekst. Prije bi se reklo da rije 'svinja' iskazuje iznimnu srdbuBoiju. Ova knjiga postavlja pitanje: Ko su svinje koje e biti ubijene kada se vratiMesija? Na koga e se Mesija toliko naljutiti? Ko gaje pokuao razapeti na kri?

Muslimani imaju sasvim preciznu informaciju o trenutku kada e se Isa (s.a.v.s.),Mesih, vratiti. To e biti onda kada gotovo presui, ili potpuno presui, voda uGalilejskom moru:

Ova knjiga jasno pokazuje da sve to Jevreji trebaju raditi kako bi izmjerilivrijeme koje im je preostalo do konanog unitenja, jeste da promatraju razinuvode u Galilejskom moru. Trenutak koji oni oekuju i koji bi, prema njihovojstrategiji, trebao donijeti konanu pobjedu, bit e, ustvari, trenutak kada e se vratiti pravi Mesija i kada e Allah konano unititi jevreje. (Vidi dodatak 1 kojise odnosi na trenutno stanje vode u Galilejskom moru).

"... Upravo u tom trenutku poslat e Allah Isaa (s.a.v.s.), sina Merjemina.On e se spustiti na bijelu munaru na istonoj strani Damaska, odjeven udvije halje blago obojene afranom, i poloiti svoje ruke na krila dvajumeleka. Kada sagne glavu, iz nje e kapati grake znoja, a kada je podigne, grake e se u biser rasuti. Svaki nevjernik koji osjeti mirisnjegova tijela e umrijeti, a njegov e dah dosezati daleko koliko on moevidjeti. Potom e tragati za Deddalom sve dok ga ne zgrabi na vratimaLudda i ubije ga. Tada e oni koje je Allah zatitio prii Isau (s.a.v.s.),sinu Merjeminu, i on e obrisati njihova lica i obavijestiti ih o njihovom poloaju u dennetu. U tom stanju Allah e objaviti Isau (s.a.v.s.) slijedeerijei: Izmeu mojih robova odabrao sam ljude protiv kojih se niko nee moi boriti. Odvedi te ljude sig-

Struktura knjige

Knjiga, primjereno, poinje 'misterijom' Jerusalima, 'grada' u Kur'anu. Moda je razlog za tajanstveni nain tretiranja ove teme u injenici da islam govori o tomekako je Jerusalim predodreen da igra sredinju, kljunu ulogu u Posljednjem dobu.

53 52

JERUSALIM U KUR'ANU UVOD

islamsko gledite o buduoj sudbini Jerusalima. U njima se moe pronaikur'anska misao o tome da kada nastupi Posljednje doba i kada bude prekasno zajevreje da trae Allahovu milost, On e ih sam odvesti u Svetu zemlju kako bimogli okusiti najgoru od svih kazni. Kako bi to omoguio, On je stvorio one kojie nad jevrejima izvriti tu najgoru moguu kaznu. Deddal, lani Mesija, Jedud, Medud i Zemaljska neman (Da'ahbatul Ard) stvoreni su od Allaha Uzvienog da izvre tu kaznu.

Poglavlje 3 uvodi temu putem kur'anskih referenci o Svetoj zemlji.

Poglavlje 4 opisuje kur'anske navode kako je Sveta zemlja data Jevrejima. Ali,Kur'an u nastavku otkriva da je jednako tako jevrejima kasnije negiran pristup uSvetu zemlju ili da su iz nje bili protjerani. To je, takoer, bila sudbina kranstva kada su, kratki period, krani osvojili grad Jerusalim i Svetu zemlju.

To nas vodi do poglavlja 5 u kojem su opisani Boiji uvjeti za nasljeivanje pravana Svetu zemlju - uvjeti koje su Jevreji opetovano prekrili. Posljednje krenje uvjeta dogodilo se kada su odbacili Isaa (s.a.v.s.) kao Mesiju i kada su se hvalilikako su ga razapeli. Tada su bili protjerani iz Svete zemlje i tada im je zabranjenoda se ikada vrate i trae pravo da tu ive sve dok Jedud i Medud ne omogue njihov povratak.

Veliko finale bit e kada se vrati Isa (s.a.v.s.) i ubije Deddala i kada Uzvieni Allah uniti Jeduda i Meduda. Tada e, kae Poslanik (s.a.v.s.), umariratimuslimanska vojska iz Horasana (u srcu kojeg je Afganistan) i niko je nee moizaustaviti sve do Jerusalima. Tako e Sveta zemlja biti osloboena, a pravaIbrahimova (s.a.v.s.) vjera obnovljena u Svetoj zemlji.

U poglavlju 6 pripovijedamo kur'ansko kazivanje o Boijem protjerivanju iz Svetezemlje, jer je Benu Israil prekrio Boije uvjete. Logino slijedi da poglavlje 6iznosi kur'anski stav o nunosti jo jedne Boije intervencije i kazne, jer Jevreji i dalje kre Boije uvjete za batinjenje prava na Svetu zemlju!

Tada e 'pravi' Mesija vladati svijetom iz Jerusalima, ba kao to su i jevreji vjerovali da e se to dogoditi. Ali, oni nee dijeliti ispunjenje predskazanja jer ih je Deddal, lani Mesija, prevario. Zbog te prevare, oni su vjerovali i slijedili lanog Mesiju umjesto Isaa, pravog Mesiha.

Prvo i drugo poglavlje drugog dijela knjige iznose bitne politike i ekonomske argumente koji potvruju injenicu da su sekularna politika struktura i sekularnaekonomija Drave Izrael u oitom sukobu sa Ibrahimovom (s.a.v.s.) vjerom, teotuda predstavljaju jasno krenje Boijih uvjeta za batinjenje Svete zemlje, stojespomenuto u poglavlju 4 prvog dijela knjige. Ova dva poglavlja su smjetena udrugi dio knjige kako bi omoguili itaocu da nastavi pratiti tok prie beznepotrebnog odgaanja.

Poglavlje 7 pokuava pojasniti posljedice promjene kible od Jerusalima ka Mekki. Ta promjena ni na koji nain ne sprjeava Poslanikov (s.a.v.s.) ummet da ispuniBoiju odredbu o unitavanju laljive Drave Izrael.

Nakon sedmog, preostala poglavlja prvog dijela knjige iznose

55 54

Pogglavlje 2

MMISTERIJAA JERUSAALIMA,

GRADA', U KUR'AANU

(Kvl

u(aspAA(M(sta

i-

"A nije dnjega), kza drugim

Kada to Jedladaju svije

udno je, taarapski 'Qupomenuti u

Allahova KuAllaha UzvMesdidul-as.a.v.s.) putako tajanstv

Prijevod prev

doputeno dkada se Jedm sputali,.

dud. i Meetom u svje

ajanstvenouds'i\i ''Beju Kur'anu ua, uz on

vienog, neaksa) ve itovao od Mveno bavlje

vodioca

da se stanodud i Med..." *

edud uintskom pore

, i zagonejtul-makdi

imali vezne sagraene samo dai udesno n

Mekke do Jeenje ovom t

ovnici Graddud otvor

ne, oni preuetku Jedud

etno, blago') ne javljze sa Svetine u Mekka je u Knono putoerusalima, temom lei

da kojeg smre i kada se

(Kur'an, E

uzimaju kond.a i Med

o reeno, da u Kur'anim gradomki i Medin

Kur'anu spoovanje u koi u tu Allahi u islamsko

57

mo Mi unie budu sa sv

tili ne vratvih visina j

te (ujedni

El-Enbija, 21:95-6)

itavim svntrolu nad ud.a).

ijetom i

da se ime nu! Iako sum i iako jni, koju je omenuta taojem je Poshovu Kuuom stajali

grada 'Jeruu mnogi pe tamo smsagradio Pa Allahovslanik Muhu. Moda ratu da

usalima'poslanicimjetenaPoslanikva Kuahammedazlog za

JERUSALIM U KUR'ANU MISTERIJA JERUSALIMA, 'GRADA' U KUR'ANU

je Jerusalimu predodreeno da igra sredinju ulogu u Posljednjem dobu. Otuda je,moda, bilo nuno prekriti ime grada kao i njegovu sudbinu svetim velom koji sene bi uklonio sve dok za to ne nastupi odreeni trenutak, a Jerusalim je sadaspreman da odigra svoju ulogu u Kraju historije.

Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) rekao je kako e jedan od glavnih znakovaPosljednjeg doba biti kada Uzvieni Allah zavara jevreje, aljui protiv njih onogakoji e se predstavljati za Mesiju i koji e ih navesti da povjeruju kako iznovanastupa vrijeme Zlatnog doba. Ali, umjesto obeanog, 'lani Mesija' odvest e ih,podlom prijevarom, do najvee Boije kazne koja je ikada izvrena nad nekim Allahovim stvorenjem. Al-Masih al-Dajjal ili Deddal, lani Mesija, koji je kranima poznat kao Antikrist, stvoren je od Uzvienog Allaha i bit e puten usvijet u Posljednjem dobu kako bi ispunio svoju misiju. A sada razmotrimo slijedee:

To, moda, objanjava i gotovo potpuni nedostatak islamske literature o pitanju sudbine Jerusalima, ono to je istakao i dr. Ismail Radi Faruki kada je, sa aljenjem, primijetio: "Naalost, nema islamske literature o ovom pitanju".injenica je da niko ne bi mogao pisati o ovoj temi prije negoli nastupi trenutak u kojem bi se uklonio veo tajne sa ovog pitanja. Ova knjiga je napisana kao posljedica uvjerenja daje upravo sada nastupio taj trenutak. Sveta zemlja je 'osloboena' (iz jevrejske perspektive) od musli-

manske, arijevske vladavine kada je britanski general, Allenbv, preuzeo Jerusalim od turske muslimanske vladavine 1919. godine; Izraelski Jevreji sada su se 'vratili' kako bi traili povrat Svete zemlje nakon 2.000 godina egzila, koji im je Bog odredio. To se dogodilo upravo onako kako je u Kur'anu navedeno prije 1.400 godina, da e se to zbiti na 'Kraju vremena'. ini se da e i preostali kavkaski, Jevreji u SAD-u i drugdje ubrzo stii u Svetu zemlju;

Kada su jevreji odbacili Isaa (s.a.v.s.) kao Mesiju i pohvalili se kako su ga ubili(vidi, Kur'an, En-Nisd', 4:157), ostali su u uvjerenju kako tek treba nastupitipojava Obeanog Mesije (a sa njim i povratak Zlatnog doba judaizma). Vjerovali su da povratak Zlatnog doba zahtijeva, izmeu ostalog, i slijedee:

Izrael je 'obnovljen' 1948. godine i polae pravo daje to obnova drevne Drave Izrael;

da se Sveta zemlja oslobodi kontrole arijevaca (nejevrejske rase) Izrael koji je naoruan do zuba arsenalom nuklearnog i termo-nuk-learnog oruja ini se predodreenim da iskoristi palestinsku Intifadu (koju je promiljeno izazvao Ariel Sharon) i napad Mossada, 11. septembra, 2001. na Ameriku (kojim su uspostavljeni uvjeti povoljni za Izrael) u ratu kojim e Izrael izazvati * Evropu, SAD, UN i ostatak svijeta, kako bi preuzeo kontrolu nad itavom oblasti u kojoj je smjeten. Izraelskim ratom e se poveati njegova teritorija, onako kako je obeano u Tevratu (Tori), tj. od rijeke Nil do rijeke Eufrat. U uspjenom izazivanju itavog svijeta, ukljuujui

da se jevreji vrate u Svetu zemlju iz egzila i zahtijevaju njen povrat njima da se obnovi Drava Izrael da se Hram obnovi za jevrejsko bogosluje Ibrahimovom (s.a.v.s.) Bogu da Izrael na kraju postane vodea sila u svijetu, na nain slian onome ostvarenom u vrijeme Davida/Davuda (s.a.v.s.) i Solomona/Sulejmana (s.a.v.s.) da jevrejski Kralj, koji e biti Mesija, vlada svijetom sa Davudovog (s.a.v.s.) trona, tj. iz Jerusalima, kao vladar Izraela, te, naposlijetku, da njegova vladavina bude vjena

Svi navodi boldom (najee uz kur'anske ajete) predstavljaju komentare autora knjige

MISTERIJA JERUSALIMA, 'GRADA' U KUR'ANU JERUSALIM U KUR'ANU

i SAD, i sa oekivanim padom dolara i amerike ekonomije, Euro-Izrael e se postepeno oslobaati ovisnosti, prvo od Britanije, a potomod SAD-a. Euro-jevrejska drava e konano zamijeniti SAD i Britaniju na poziciji vojne i finansijske supersile svijeta i tako poduprijeti svoj zahtjev za'predvoenje' svijeta i kontrolu na nain na koji to ni Britanija ni Amerika nisunikada ostvarile.

- Potom e doi do oekivanog unitenja Mesdidul-aksaa i rekonstrukcije jevrejskog hrama na istom mjestu. Predskazanje proroka Nathana koji je rekao'Mesija e podii Boiiju Kuu' (Ljetopisi 1, 17:11-15) sugerira destrukciju sadanjeg Mesdida.

"Doista e one koji su prihvatili tele od Gospodara njihova stii na Ovom Svijetu gnjev i ponienje'. Eto tako Mi kanjavamo laljivce.

A onima koji su radili djela ogavna i nakon toga se pokajali i vjerovali, tvoj Gospodar e zbilja nakon toga oprostiti i milostiv biti!"

Sve ovo mora se u velikoj mjeri initi jevrejima kao ispunjenje predskazanja koje se odnosi na povratak Zlatnog doba kada je Solomon/Sulejman (s.a.v.s.) vladaosvijetom iz Jerusalima. Iz perspektive ove knjige, nita od spomenutog se ne moeispuniti bez intervencije Deddala, tj. lanog Mesije. Stoga, sve spomenuto predstavlja prevaru. Sveta Drava Izrael (koju je prvotno utemeljio poslanikSulejman (s.a.v.s.)) nije, ustvari, obnovljena. Jedan lani Izrael je na mjestustvarnog Izraela. Sasvim je jasno autoru ovih redaka daje uklonjen veo tajne, da jedolo do trenutka 'Kraja vremena' i da za jevreje vie nema povratka. Zato je,moda, i mogue pisanje ove knjige u ovom trenutku. Kur'an pojanjava sve to jeovdje spomenuto. Ali, to pojanjenje se ne dokuuje jednostavno. Velik je dio togapojanjen i u naoj knjizi Ibrahimova vjera i Drava Izrael kur'anski pogled.

(Kur'an, El-A'raf, 7:152-3)

Kur'an kazuje o dogaaju kada su Izraelci bili jo na Sinaju, prije negoli im jedozvoljeno da uu u Svetu zemlju:

Kur'an neprestano govori o Jerusalimu kao o 'gradu' - ne spominjui ga imenom.ini se da je to bio dio Boijeg vela kojim je zaodjenuo pitanje sudbine Jerusalimau Posljednjem dobu. Naprimjer, u Kur'anu se spominje da su izraelski jevrejioboavali zlatno tele, dok je njihov prorok, Mojsije/Musa (s.a.v.s.), otiao na goruSinaj, na Boiji poziv. Kur'an upozorava daje takvo oboavanje svega drugogaosim Uzvienog Allaha in irka, za koji slijedi Boija kazna:

"A Mi smo njih u dvanaest plemena na zajednice razdijelili. I Musau smo, kad mu narod njegov vode zatrai, objavili: 'tapom svojim po stijeniudari!' I iz stijene dvanaest vrela potee, svako bratstvo znalo je pojitesvoje! I nad njih smo hladovinu od oblaka nadnijeli i

MISSTERDA JERRUSALIMAA, 'GRADA'' U KUR'ANNU

JERUSALIM U KUR'AANU

i SAD,Euro-Izod SADpozicij'predvonisu nik

- Potojevrejs

'Mesija17:11

Sve ovo modnosi nasvijetom iispuniti be

spomeposlanmjestu

tajne, dZato j

e ,

sve to je

pojanjen

Kur'an nini se du PosljedoboavaSinaj, naUzvien

i sa oekivzrael e seD-a. Euro-i vojne i fm

oenje' svijkada ostvar

om e doiskog hrama

a e podii-15) sugeri

mora se u vea povratakz Jerusalim

ez intervenc

enuto predsnik Sulejmu stvarnog Ida je dolo d, moda, i m

e ovdje spom

n i u naoj

neprestano da je to biodnjem dobu

ali zlatno tea Boiji poz

nog Allaha

vanim pad postepeno

-jevrejska dmansijske sjeta i kontrrile.

i do oekia na istom

i Boiju Kuira destrukcelikoj mjer

k Zlatnog ma. Iz perspcije Dedd

stavlja prevan (s.a.v.s.Izraela. Sasdo trenutkamogue pis

menuto. A

knjizi Ibra

govori o Jeo dio Boijeu. Naprimj

ele, dok je nziv. Kur'anin irka, z

dom dolarao oslobaatdrava e ksupersile svrolu na na

ivanog unimjestu. Pr

uu' (Ljetopciju sadanri initi jevrdoba kadapektive oveala, tj. la

varu. Sveta )) nije, ustvsvim je jasna 'Kraja vresanje ove k

li, to pojandio

ahimova vje

erusalimu keg vela kojijer, u Kur'anjihov prorn upozoravaza koji slije

a i amerikti ovisnostikonano zavijeta i tak

ain na koj

tenja Mesredskazanje

pisi 1, njeg Mesdirejima kao a je Solome knjige, n

nog Mesije

Drava Izrvari, obnovno autoru oemena' i daknjige u ovo

njenje se no toga

era i Drav

kao o 'graduim je zaodj

anu se spomrok, Mojsijea daje takvedi Boija k

(Kur'

ke ekonomi, prvo od amijeniti S

ko poduprijji to ni Bri

sdlidul-aksae proroka N

ida. ispunjenje

mon/Sulejmnita od spoe. Stoga, sv

rael (koju jvljena. Jedaovih redakaa za jevreje om trenutku

ne dokuuje

va Izrael, ku

u' - ne spomjenuo pitan

minje da su e/Musa (s.a

vo oboavankazna:

'an, El-A'ra

mije, Britanije, a

SAD i Britajeti svoj zaitanija ni A

aa i rekonNathana ko

e predskazaman (s.a.v.omenutog sve

e prvotno uan lani Izra da je uklovie nema u. Kur'art p

e jednostav

ur'anski po

minjui ga nje sudbine

izraelski jea.v.s.), otinje svega d

af, 7:160) a potom aniju na

ahtjev za Amerika

nstrukcije oji j

e rekao

anja koje se.s.) vladaose ne moe

utemeljio rael je na onjen veo

povratka. pojanjava

no. Velik j

ogled.

imenom. Jerusalima

evreji ao tia goru

drugoga osi

e oe

e

a

u im

,"

po

to

(

S

"Doista e o

onienje! E

oga se poka

(Kur'an, El

Sinaju prije

"A Mi smonjegov vodpotee, svnadnijeli i nama nika

one koji su

Eto tako Mi

ajali i vjero

-A'rSf, 7:1

negoli im j

o njih u dvade zatrai, vako bratst

manu im iakva nasilja

prihvatili

i kanjavam

ovali, tvoj G

52-3) Kur'a

je dozvolje

anaest plemobjavili: 'Stvo znalo ji prepelice pa nisu uini

tele od Gos

mo laljivce

Gospodar

an kazuje o

eno da udu

mena na zajStapom svojje pojite podarili. 'Jili, nego su

spodara nj

e. A onima

e zbilja na

o dogaaju

u Svetu ze

jednice razjim po stijesvoje! I n

Jedite od liju oni prema

ihova stii

koji su rad

akon toga op

kada su Izr

emlju:

zdijelili. I Meni udari!' nad njih smijepoga koja sebi nasilj

(K

na Ovom S

dili djela og

oprostiti i m

raelci bili j

Svijetu gnje

gavna i nak

milostiv biti

Musau smoI iz stijene mo hladovjim smo vaslje uinili!"

Kur'an, El-A

jo na

ev i

kon

i!"

, kad mu ndvanaest v

vinu od obs opskrbili!"

arod vrelablaka!'Oni

A'raf, 7:1600)

JERRUSALIM U KUR'ANU MISTERIJAA JERUSALIMA, 'GRADAA' U KUR'ANNU

Kada see, ustvporetku

e oni spustevari, preuzeJeduda i

e sa svake veti kontroli Meduda

visine, odnlu nad svija.

nosno kadajetom i vl

a se raire uladati svije

u svim smjetom prem

erovima, oma svjetsko

oni om

Pootom Kur'ann govori o Jerusalimuu, jednostavvno i tajansstveno, kaoo o 'gradu':

Kako bipostoji usamo jepoglavljkur'ansk

ismo odredu Kur'anu iedan grad je 10). Otukom ajetu J

dili identitei Hadisu a povezan s

uda smo zaJerusalim!

et spomenukoji se odna Jedudoakljuili da

utog 'gradanosi na Jedom i Meda je grad o

a', ispitali sduda i Meudom, a

o kojem se

smo sav meduda. Pto je Jerugovori u p

materijal kojPronali smusalim (vidprethodnom

ji mo di m

"A ki reopro

Pojed

"Akasp

* Pr

kad im je biecite: 'Oproostiti, a dob

ostoji jo dnostavno n

A nije dopuada se Jedputali,..." *

rijevod prevod

ilo reeno:osti!' -a nbroinitelji

jedno zlona 'grad', u

uteno da sdud i Med*

dioca

'U gradu oa vrata po

ima dobro n

oslutnije i slijedeem

se stanovnidiudl otvor

ovome vi sognutih glnjihovo Mi

tajanstvem kur'ansko

ci Grada kre i kada s

62

e nastanitelava uite,i emo i pov

(Kur'an

enije ukaziom poglavlj

kojeg smo Mse budu sa

e, u njemu j Mi emoveati!'"

n, El-A'raf,

ivanje na ju:

jedite odako vam grij

Mi unitili a svih visin

(Kur'an, El

f, 7:161)

Jerusalim

kle hoeteehe vae

ne vrate (una jedni za

l-Enbija, 2

m, kao

Kada u se nadv(MagogsmjerovJedudJedudvisine, ttom. PoUstvari,zemlju.

Jerusalimuvija nad Jeg) budu puvima (kadaa i Medud (Gog) i Mte da su se oredak koji , upravo su

u prepoznamerusalimomteni i kada preuzmuda). PovraMedud (rairili u sdanas vlad

u Jedud i

mo 'grad', tm u Kur'an

a se konau kontrolu atak izraels(Magog) vsvim smjeroda svijetomi Medud

tada nam jenu podii kno spuste

nad svijeskih Jevrejae puteniovima, te, t

m je svjetsk uinili mo

e jasno da kada Jedusa svih vis

etom prema u Svetu z, da su se tako, preuzki poredak oguim pov

e se veo mud (Gog) sina i rair

ma svjetskozemlju potv

ve spustzeli kontrolJeduda ivratak Jevr

misterije koji Medud

re se u svimom poretkvruje da stili sa svaklu nad svijei Medudareja u Svet

oji d m ku su ke e-a. tu

(u njega), a drugim

1:95-6)

Mogueuvjeravanacrt zaMuslimosutinskostvari cionistiplan u k

e nam je ana Jevreja kapoeo kadovom Sahih

ki bezbonucilj koji kog pokrekonanici u

nticipirati kako im on da se Deddhu), kako bu civilizacigod zael

eta. Cionizaukljuuje je

scenarij kodonosi po

dal otpustbi transformiju i kako bi. Prema am je, zauz

evrejsku ko

ojim e Deovratak Zlattio iz Britamirao evropbi joj dodijtom planuzvrat, utemntrolu nad

eddal, latnog doba.

anije (vidi hpsku civilizjelio mo (

u, slijedilo meljio Dravitavim

663

ni Mesija, ini se dahadis Temizaciju u pos(poput Zulk

je, potomvu Izrael. I

, nastaviti a je taj veliim ed-Daristkranskukarnejna) d

m, osnivanIzgleda da t

daikii uu ida

njetaj

JERUUSALIM U KUR'ANU MISTEERIJA JERUSSALIMA, 'GRRADA' U KURR'ANU

reistbove

egionom u itavim svijtvarnog Mogatstvom ezu izmeu

kojem je etom kojuesiju. U si kontrole n

u Deddala

smjetena u Dedzdalsamom srcnad izvorima i kamate

Sveta zeml mora ostcu tog velma vode. P(riba) te iz

mlja, a to variti kakolikog nacrt

Poslanik Muzmeu Jed

je korak po bi ga jevta lei sticuhammed (uda-Med

prema konvreji prihvcanje kont(s.a.v.s.) ob

duda i vod

ntroli nadvatili kaotrole nadbjasnio jede!

I kada Kpravo bspominje

Kur'an govobatinjenja e 'zemlja' il

ori o pitanjuSvete zem

li 'kraj' a ne

u od kljunmlje, tada e 'Sveta zem

ne vanostise iznov

mlja':

i, a koje se va, jednost

tie Boijitavno i en

ih uvjeta zanigmatino

a o,

IzmI Brci

MigrasurmiBe(deKujed

"Mze

zraelski Jevmoderne zap

sada je jaritanskog oivilizacije.

isterija Jeruad 'Jerusalire El-Enbijisteriozan nenu Israil/Eestruktivnuur'anu se Sdnostavno i

Mi smo odemlji dva p

vreji vratilipadnjake casno vidljivotoja ve d

usalima u Kim' ponekadjd, 21:9596nain na koEl-Isrd navu korupcijuSveta zemlji zagonetno

dredili Izrauta i pokaz

i su se u Scivilizacijevo da se nda su, uz to

Od 'J

Kur'anu usd koristi ist6) da bi pooji je govovodi se kaku) u Svetoj ja u ajetu o, 'zemlju',

aelcima u Kzat ete vel

Svetu zemlje (u kojoj jenije samo o, i Jedud

Jerusalima

slonjena jeti termin kaotom o 'Svreno o 'Jer

ko je sudbizemlji (al-te sure ne'kraj':

Knjizi: 'Sigliku oholost

lju. Taj pove Britanija Dedzdal,

i Medud

a' do 'Svete

e injenicoao i za 'Sve

vetoj zemljirusalimu'. Nina Benu I-Ard al-Mu

e spominje

gurno ete t'." *

(Kur'an, E

vratak ne bimala naji lani Me

d smjeten

e zemlje'

om to se uetu zemlju'i' bilo govoNaprimjer, Israila bilauqaddasah)

imenom.

napraviti

El-Isra, 17

bi bio mogistaknutiju esija, otcijeni unutar ev

u Svetoj Kn' (kao u navoreno na jeu kur'ansk

a da poini) dva puta.Kur'an spo

smutnju n

:4)

gu bez ulogu).

epio od vropske

njizi zavodu izednakokoj suri Fesad. Ali, u ominje,

a (u)

"A Mi smdobri rob

Konanoneman (D

"A kad zim prog

Ta 'ivoglavnih'nemani

* Kur'an 1978.

mo u Zebubovi!"

o, Kur'an g(Da'abbatu

za njih Rijgovoriti da

otinja-nemah znakova Pi', moe od

asni, prevod

uru, nakon

govori i o l Ard):

je padne, Mljudi nisu d

an iz zemljPosljednjeg

dnositi samo

dioci: Muhamm

Opomene,

trenutku k

Mi emo imdoista u Zn

e'je, poputg doba. Sao na 'Svetu

med Panda i

, zapisali d

kada e Uzv

m ivotinjunake Nae

Deddalavim je jasn

u zemlju'.

Mehmed De

da e Zem

(Kur'an,

vieni Alla

u jednu iz Zvrsto vjero

(Kur'an, E

a, Jedudano da se ri

emaludun au

lju doista

, El-Enbija,

ah stvoriti

Zemlje izvesovali."

En-Neml, 2

a i Medudije 'zemlja

uevi, Stvarn

naslijediti

, 21:105)

Zemaljsku

sti koja e

27:82)

a, jedan oa', u vezi s

nost, Zagreb,

Moji

u

odsa

JERUSALLIM U KUR'AANU

Pooglavlje 3 Tokad

o je jasno izda kae:

z prethodnoog ajeta, kaada Kur'an jasno imennuje one koojima se obbraa i

POETTAK PRI

JERU

E O JERU

USALIM I

USALIMU

POSLANI

U U KUR'A

ICI

ANU:

"Draz

Dajev'iv

oista, ovazilaze."

akle, kadavrejima/Jevvotinja'/Ze

aj Kur'an

a Uzvienvrejima, omaljska ne

kazuje s

ni Allah on e seman/ ve p

inovima I

bude odlustvoriti 'nprepoznaje

66

Israila ve

uio da neman' u

u moderno

inu onogga o emmu se oni

pone SvSvetoj

oj jevrejsko

voju kaznuzemlji. T

oj Dravi Iz

u nadTa sezrael.

pk

k

t

"A spasi

Kur'ansko poinje sa kumire u ostavio najlanost obodanas vratiislamskih kulturnog svakoj vlatakozvani Muhamme

ismo njega

kazivanje Ibrahimom

hramu svojveeg idoloavanja idio i uinio uenjaka, naslijea

adi koja bislamski

edu (s.a.v.s.

i Luta u ze

(to je istinm (s.a.v.s.)og naroda la da stoji kdola (Kur'an neto takvbilo ozna

Babilona. bi mu pru

uenjaci .) kada bi s

emlju koju s

Ibrah

nita pria, ), poslanik(u Uru, u kako bi, svn, El-Enbijvo, to bi, oaeno kao Ujedinjeneila utoina isti b

se vratio i p

smo svjetov

(Ku

him (s.a.v.

nije bajka)kom Uzvie

Mezopotavom idolopja, 21:57-6od sekularnin kultu

e nacije bte. Moderbi se naiponovio uni

67

vima svim blagoslovilli."

ur'an, El-Ennbija, 21:711)

s.)

) o Jerusalenog Allahamiji, danapoklonikom3). Kada binih vlada i urnog teroi nastojalerne sekulain odnosilitavanje k

limu i Svetha. On je panjem Irakm narodu, i se Ibrahimnjihovih t

orizma i ue nametnutarne vlade li prema

kumira u Ka

toj zemlji, porazbijao ku), ali je ukazao na

m (s.a.v.s.) takozvanih unitavanja ti sankcije

i njihovi Poslaniku

abi.

JERUUSALIM I POOSLANICI JERUSSALIM U KUUR'ANU

KBzIolalaAIIp

Kada je UBlagoslovljzemlju, Bostine. Jedin

ostale bile sai u toj Zai u toj Z

Allahu - kastine, a otustina? Jeru

potvrdi Istin

Uzvieni enom zemiji je nauno je Ibrahsu protjeranemlji i hist

Zemlji! Pobao io se rouda i Ibrahiusalim venu. A to je

Allah odamljom te pum ili planhimova (s.ane. Drugimtorija se nebonost, bob predaje imove (s.a. prua odi jedna od

abrao jednpotom upun bio da Sa.v.s.) vjera

m rijeima, e moe zavogobojaznvolji svog

.v.s.) vjere.dgovor na temeljnih t

nu zemljuutio IbrahimSveta zemlja mogla prIstina e u

vriti prije ost, pravi

ga gospodar. Da li je krto pilanje

teza ove kn

u i uinioma (s.a.v.slja treba breivjeti u vijek vidljikonanog nost i predra - predstaranstvo, j

e! Sudbinanjige.

o je Sves.) da doseiti 'lakmusSvetoj zemivo trijumftrijumfa Isdanost Uzvavljali su sjudaizam i

a Jerusalim

etom ili eli u tu s-testom' mlji. Sve firati nad stine nad vienom samu bit