javnost srbije o bezbednosti
DESCRIPTION
Javnost Srbije o bezbednosti. K oliko su aktueln i i relevantni rezultati?. Niko do sada nije istraživao ceo sektor bezbednosti i vezu između lične, kolektivne i nacionalne bezbednosti Izvođač: CeSID u aprilu i maju 2011. godine - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
1
Javnost Srbije o bezbednosti
2
Koliko su aktuelni i relevantni rezultati?
• Niko do sada nije istraživao ceo sektor bezbednosti i vezu između lične, kolektivne i nacionalne bezbednosti
• Izvođač: CeSID u aprilu i maju 2011. godine
• Reprezentativni uzorak od 1 200 građana i građanki RS (bez KiM)
• Fokus grupe∙ 4 fokus grupe su bile sa gubitnicima tranzicije, ∙ 2 sa građanima koji imaju između 30 i 60 godina, ∙ 2 sa mladima (između 18 i 30 godina); ∙ 1 fokus grupa je bila „kontrolna“ - dobitnici tranzicije (stariji od 30 godina)
3
Program Sonja Stojanović, direktorka BCBP• Koliko se bezbedno osećaju građani Srbije?• Kome se građani obraćaju za pomoć kada je njihova
bezbednost ugrožena?
Marko Milošević, istraživac BCBP• Kako različiti slojevi društva vide sektor bezbednosti?
Zoran Krstić, metodolog istraživanja• O identitetu i sektoru bezbednosti: šta nam znači Kosovo, a šta
EU? Filip Ejdus, član UO BCBP i asistent na FPN• Koliko su građani Srbije naklonjeni bezbednosnoj saradnji i
integracijama?• Koliko njih podržava članstvo u EU, a koliko u NATO?
4
Percepcija LIČNE BEZBEDNOSTI
• Većina ispitanika se oseća fizički bezbedno, pogotovu u svojoj kući i mestu u kom žive.
• Razlozi – za osećaj bezbednosti – “zato što živim normalno i
poštujem red i zakon”– za osećaj nebezbednosti – kriminal i loša ekonomska
situacija
• Najviše poverenja imaju u sebe da se zaštite
5
Približno tri četvrtine građana se oseća potpuno ili
uglavnom bezbedno.
6
Građani se oslanjaju na sebe i okolinu
7
Čega se plaše građani?
8
Većina građana ne smatra da su državni organi doprineli njihovoj ličnoj bezbednosti.
9
Koje institucije vide, a koje doživljavaju kao pretnju
10
Građani su zadovoljniji učinkom tradicionalnih ustanova bezbednosti, a nezadovoljniji njihovim kontrolorima
11
Poverenje u rukovodstvo je veće nego poverenje u ustanove u slučaju predsednika, a manje u slučaju
odbrane i policije.
12
Radnici: policija bila bolja devedesetih, poljoprivrednici ista je
a obrazovaniji i imućniji: bolja je posle 2000.
13
Kritika policije
14
Šta treba da budu prioriteti reforme policije?
15
Vojska može da nas odbrani, ali je nedovoljno brojna i opremljena
16
I da li je vojska reformisana?
17
Mladi, pripadnici nacionalnih manjina, visokoobrazovani i oni sa višim primanjima
za profesionalnu vojsku
18
PERCEPCIJA KOLEKTIVNE I NACIONALNE
BEZBEDNOSTI
• Koliko je bezbednost Srbije sada ugrožena?
Neznatno više onih koji se osećaju ugroženost
– 44, 6% ugrožena (veoma
11,8%) i (uglavnom 32,8%)
– 39,5% nije ugrožena (uopšte nije 13,7%) i (uglavnom nije 25,8%)
1.3
57.4
9.9
31.4
0
10
20
30
40
50
60
ne zna pre 1990 1990-2000 od 2000
Najbezbednije do 1990. Najnebezbednije od 1990-2000.
POGLED IZ DŽEPA – STAVOVI GRAĐANA SRBIJE O BEZBEDNOSTI IZ
UGLA KLASNO-SLOJNE STRATIFIKACIJE
Marko Milošević
19
20
21
22
BEZBEDNOST NACIJE – VAŽNOST NACIONALNOG
IDENTITETA
Zoran Krstić
24
Nacionalna bezbednost
- Nacionalna bezbednost jeste veoma važna našim ispitanicima
- Postoje razlike po polu i političkom opredeljenju
Važnost nac. bezb.
Za koga ste glasali na poslednjim parlamentarnim izborima 2008. godine?
Total Nije
glasao/la
Lista ZES (DS,
G17...) SRS Koalicija DSS-NS
Koalicija SPS-
PUPS-JS LDP
Najvažnija 18,4% 18,2% 32,8% 14,6% 28,8% 14,3% 20,4%
Podjednako važna
67,1% 65,8% 54,2% 76,8% 65,4% 62,9% 65,5%
Manje važna 7,7% 8,7% 7,3% 3,7% 3,8% 20,0% 7,9%
Ne zna 6,8% 7,4% 5,7% 4,9% 1,9% 2,9% 6,2%
100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
Pol
Vaznost nacionalne bezbednosti Žensko MuškoNajvažnija 16,1% 25,3%
Podjednako važna 68,3% 62,4%
Manje važna 8,7% 6,9%
Ne zna 6,9% 5,3%
100,0% 100,0%
Pretnje po bezbednost nacije
Integracije i identitet
• NATO se u mnogo većoj meri opaža kao pretnja nacionalnom identitetu nego što je to slučaj sa EU.
• Ko više ugrožava nacionalni identitet taj ima i manje podrške
Važnost Kosova i Metohije• Građani Srbije srpske nacionalnosti na proglašenje
nezavisnosti KiM gledaju kao na veliku pretnju (identitetsku i bezbednosnu)
• U skladu sa ovakvim opažanjem jesu i očekivanja poželjnog ponašanja od političke elite.
• Ni uključenje Srbije u EU nije dovoljno velika „šargarepa“ da bi građani pristali na odricanje od Kosova
KAKO GRAĐANI VIDE MEĐUNARODNE BEZBEDNOSNE
INTEGRACIJE I SARADNJU?
Filip Ejdus
29
30
KAKO GRAĐANI VIDE MEĐUNARODNE BEZBEDNOSNE INTEGRACIJE I SARADNJU?
31
KAKO GRAĐANI VIDE MEĐUNARODNE BEZBEDNOSNE INTEGRACIJE I SARADNJU?
32
KAKO GRAĐANI VIDE MEĐUNARODNE BEZBEDNOSNE INTEGRACIJE I SARADNJU?
33
KAKO GRAĐANI VIDE MEĐUNARODNE BEZBEDNOSNE INTEGRACIJE I SARADNJU?
34
KAKO GRAĐANI VIDE MEĐUNARODNE BEZBEDNOSNE INTEGRACIJE I SARADNJU?
35
Opis uzorka • Pol: muški - 49%, ženski - 51%. • Starost: 18 do 29 godina - 18%; 30 do 39 godina - 16%; 40 do 49 godina - 16%;
50 do 59 – 19%; 60 i više – 31%• Školska sprema: osnovna škola ili manje - 22%; škola za radnička zanimanja -
10%; srednja škola - 43%; viša škola ili fakultet - 21%, učenik/student - 4%. • Zanimanje: poljoprivrednik - 8%; domaćica - 12%; NK ili PK radnik - 8%; KV ili VK
radnik - 24%; tehničar - 15%; učenik/student - 8%; službenik - 10%; stručnjak - 15%.
• Prosečna mesečna primanja (po članu domaćinstva, u RSD): ne zna, odbija da odgovori - 18%; do 10.000 - 29%; 10.000 – 20.000 - 30%; 20.000 - 40.000 - 17%; 40.000 - 60.000 - 4%; više od 60.000 - 2%.
• Nacionalnost: Srbi – 88%; ostali- 12%.
OOsnovni podaci o istraživanjusnovni podaci o istraživanju
VREME REALIZACIJE ISTRAŽIVANJA: 1 - 7. april 2011. godineVELIČINA UZORKA: 1.198 ispitanikaKARAKTER UZORKA: reprezentativan uzorak na nivou cele Republike Srbije, bez Kosova i Metohije.TEHNIKA: Terensko istraživanje, prikupljanje podataka „face-to-face“.
36
Fokus grupeFokus grupe
• Mesto: Beograd (2 fokus grupe), Valjevo, Sombor, Zaječar
• Period realizacije: 25 - 27. maj 2011. godine
• Ciljne grupa: ∙ 4 fokus grupe su bile sa gubitnicima tranzicije, ∙ 2 sa građanima koji imaju između 30 i 60 godina, ∙ 2 sa mladima (između 18 i 30 godina); ∙ 1 fokus grupa je bila „kontrolna“ - dobitnici tranzicije (stariji od 30
godina)
• Broj učesnika: na četiri fokus grupe učestvovalo je po osam, a na preostaloj (petoj) grupi je bilo sedam učesnika
37
BEOGRADSKI CENTAR ZABEOGRADSKI CENTAR ZA BEZBEDNOSNU BEZBEDNOSNU PPOLITIKUOLITIKU
Gundulićev venac 48
011 32 87 226
www.ccmr-bg.org