Osnovne informacije

povrina = 377 835 kmstanovnitvo: 127,76 mil. 337 st/km - gusta naseljenost BDP/st. = 37 180 USDBDP = 4 623,4 mlrd. USD druga najvea svjetska ekonomijaGlavni grad: Tokio (8 mil.; najvee metropolitansko podruje svijeta-32 mil.)Slubeni jezik: japanskiValuta: japanski jenDravno ureenje: ustavna parlamentarna monarhija s carem na elu

Povijest Japanska povijest je podijeljena na 13 razdoblja; od Jomonskog razdoblja koje zapoinje 10.000 pr. Kr. do razdoblja Heisei koje traje od 1989. god. do danas.794. god. Kyoto postaje prijestolnica1542. god. Portugalci kao prvi Europljani stiu u Japan1868. god. glavni japanski grad postaje Edo (Tokio), ukidanje ogunata1889. god. donoenje prvog Ustava1894./95. god. rat s Kinom oko Koreje1904. god. Japansko-ruski rat1914. god. Japan u 1. svj. ratu1937./38. god. rat s Kinom1941. god. Japan ulazi u 2. svj. rat1945. god. kapitulira1947. god. postaje parlamentarna monarhija1978. god. Mirovni ugovor s Kinom

Kyoto nekadanje sjedite cara (794.-1868.)

Hiroshima (vie od 90.000 stradalih)

Nagasaki (oo 36.000 stradalih)

Topografski smjetajOtona drava u istonoj Aziji smjetena na lancu otoka istono od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifikog oceana sjeverno od Istonokineskog moraNa zapadu zatvara Japansko more, na sjeveru se prua Ohotsko more.Japansko je otoje dio pacifikoga vatrenog prstena i nastalo je kao posljedica podvlaenja Filipinske i Tihooceanske litosferne ploe pod Euroazijsku. Marijanska brazda 11 521 mS Sahalin i Kurili (Rusija)J arhipelag Ryu-Kyu

- Alpska orogeneza (kenozoik) sredinom tercijara- Japansko otoje vulkanskog je podrijetla pa je dio geoloki izrazito nemirnog prostora. - subdukcija litosfernih ploa uzrokuje vie od 1500 potresa godinje (tsunamiji).- uz potrese stanovnitvu prijeti i vie od 40 aktivnih vulkana (ugaslih je 148).

Zbog straha od potresa japanci grade zgrade od najvreg materijala, a ispred luka podiu masivne lukobrane za zatitu od tsunamija.Vjebe za prevenciju od potresa svakodnevnica su japanskih kola i vrtia.Meutim, i takve silne mjere zatite esto su nedjelotvorne.Seizmiki senzori ispod Tokia.

Potres u Tokiu i Yokohami 1923. god. (140 000 stradalih)

Kobe nakon potresa, 1995. (6 500 stradalih)

Japan ini arhipelag od vie od 4000 otoka, a najvei otoci od sjevera prema jugu su: - Hokkaido- Honshu- Shikoku - KyushuOni ine vie od 97% povrine. Okruuje ih vei broj manjih otoka, kao i grupe udaljenih (Okinawa, Ryu-Kyu, Bonin i Vulkaski otoci).Nerijeeni teritorijalni sporovi oko juna etiri otoka Kurila (Rusija), Liancourt Rocks (Juna Koreja), i otoja Senkaku (Kina i Tajvan)

HokkaidoNajsjeverniji i drugi po veliini Slaba naseljenost zbog hladnije klime i divljineVanost mlijeno govedarstvo i proizvodnja vie od 80% japanskog sira i maslaca.Razvijena drvna industrija i ribarstvoNajvei grad - Sapporo

Sapporo

HonshuNajvei, najrazvijeniji i najnaseljeniji otok (80% stanovnitva)Veinom planinski (Japanske Alpe) s brojnim naseljima na obali.Glavnina industrijskih regija Japana smjetena je na ovom glavnom kopnuVei centri Tokio, Yokohama, Nagoya, Osaka, Kobe, Kyoto, Hiroshima

Tokio

Tokio Bay

Yokohama

Nagoya

Osaka

Kobe

ShikokuNajmanji od veih otokaumovito i breuljkasto podruje u kojem se stanovnitvo bavi uzgojem raznih kultura (voe, ria, duhan i soja)umarstvo i ribarstvoRudnici bakra, srebra i zlataUz obalu solaneVei centri: Kochi, Tokushima, Matsuyama

KyushuNajjuniji od 4 vea japanska otokaBreuljkasti otok bogat ugljenom (najvei rudnici u Japanu)Dobri klimatski uvjeti za poljoprivreduVei centri: Kita Kyushu, Fukuoka, Kagoshima

Fukuoka

Iako odijeljeni morem, svi vei japanski otoci meusobno su dobro prometno povezani.Drava je izgradnjom mostova i tunela uspjela spojiti sve vee otoke.Arhitektonski se istiu: podmorski tunel Seikan i visei most NarutoPrometna povezanost

Seikan je podmorski tunel koji je 1985. godine povezao otoke Hokkaido i Honshu.Gradnja je zapoeta 1964. god. i tajala vie od 20 godina. Cijena projekta je bila vea od milijardu USD.Unato tekim uvjetima gradnje i brojnim ljudskim rtvama, tunel je uspio eljezniki povezati dva najvea japanska otoka.S duljinom od 54 km najdulji je podmorski kanal na svijetu.

Most Naruto dio je mostovnoga prometnog sustava Seto Ohashi, koji preko otoka Hyogo-Ken spaja Honshu i Shikoku.Dugaak je 2 km.Otvoren je 1988. godine i jo uvijek nosi titulu najduljega viseega cestovnog mosta na svijetu.

Naruto Bridge

Vea gradska sredita meusobno su dobro povezana brzim cestama i eljeznicama

Shinkansen ili Srebrni metak najbri je vlak na svijetu (320 km/h)

Reljefna obiljejaOko 80% zemlje je brdovito. Najvei planinski lanac je visoko i mlado nabrano gorje - Japanske Alpe iji vrhovi prelaze visine od 3500 m.Proteu se sredinjim dijelovima otoka Honshua i sastoje se od tri dijela:1. Sjeverne Alpe (planine Hida)2. Srednje Alpe (planine Kiso)3. June Alpe (planine Akaishi)

Oko 66% povrine prekriveno je umama.

Geomorfoloki jedan od najnestabilnijih dijelova svijeta (izrazita seizmika i vulkanska aktivnost).Najpoznatiji vulkan je Fuji (blizina Tokia) koji je ujedno i najvii vrh Japana (3776 m); najposjeenije odredite domaih turista.

Fuji se smatra svetom planinom te izvorom japanske religije, stoga mnogobrojni Japanci u ljetnim mjesecima hodoaste na vrh vulkana.

Prema legendi se izdigao tijekom jedne noi286. godine. Meutim, geoloki je dokazano da je vulkan mnogo stariji.Posljednje erupcje zabiljeene su 1707. i 1708. godine.

Preostalih 20% povrine zemlje su nizine, veinom sjetene uz obalu.Rijeke su u blizini ua nataloile male naplavne ravni u kojima su se smjestili vei gradovi. Tako mali dio nizinskih podruja nedostatan je za prehranu stanovnitva te se Japan okrenuo prehrani iz mora.Ribarstvo i marikultura

Klimatske karakteristikeKlimu Japana obiljeava velika vlanost i razlike izmeu sjevernoga i junoga dijela.Klimatski modifikatori koji utjeu na klimatsku razliitost:- geografka irina- utjecaj hladne Ojashio morske struje- utjecaj tople Kuroshio morske struje- zimski i ljetni monsuni

Zbog utjecaja ovi klimatskih modifikatora izdvajaju se sljedei tipovi klime:1. suhi borealni tip (snjeno-umski) rairen na Hokkaidu. Zime su hladne i s puno snijega, a ljeta svjea.2. umjerno topla kina klima zahvaa najvei dio zemlje. Zime su hladne, ali kratke, a ljeta vrua i vlana. Krajem lipnja i poetkom srpnja nastupa kina sezona kada vlani monsuni puu iz tropskog dijela Pacifika.3. suptropski tip klime krajnji jug Japana i arhipelag Ryu-Kyu. Tople zime i vrua ljeta uz obilne padaline tijekom kine sezone. Prestanak ljeta obiljeavaju esti i vrlo opasni ciklonski vjetrovi (tajfuni).

Posljedice ovakvih klimatskih prilika jesu rasprostranjene ume na vie od 66% povrine.Sjeverni dijelovi prekriveni su crnogoricom i mjeovitim umama, a prema jugu dominiraju bjelogorine i bambusove ume.

Demografska obiljejaSa 337 st/km Japan je najnaseljenija lanica G8.S blizu 130 milijuna stanovnika Japan je deseta zemlja svijeta.Neravnomjeran razmjetaj stanovnitva (na samo 2% povrine ivi polovica populacije zemlje).90% stanovnitva ivi u priobalnim nizinama koje ine manje od 20% teritorijaVrlo visok stupanj urbanizacije oko etiri petine stanovnika ivi u gradovima.

Najgua naseljenost obalni gradovi Honshua (80% stanovnitva posljedica migracije seoskog stanovnitva u gradove zbog brze industrijalizacije tijekom 20. stoljea).Najrijea naseljenost planinska unutranjost i vei dio Hokkaida (u Sapporu ivi vie od polovine stanovnitva).

gradovi: - Tokio (8 mil. st.) - Yokohama (3 545 000 st.)- saka (2 593 600 st.)- Nagoya (2 187 600 st.) - Sapporo (1 870 648 st.)- Kobe (1 520 800 st.)- Kyoto (1 460 900 st) - Fukuoka (1 381 800 st) ukupno 30-ak gradova veih od pola mil. st.Administrativna podjelana prefekture

Naglim rastom gradovi su se irili i srastali tvorei neprekinuta urbanizirana podruja (aglomeracije).

Najvee aglomeracije:1. Tokio (32 mil. st.)2. sakaKbeKyto (17,5 mil. st.)3. Nagoya (8,7 mil. st.)4. FukuokaKita-Kysh (4,2 mil. st.)

Glavno obiljeje japanskog stanovnitva je trend brzog starenja.Vie od 20% stanovnika starije je od 65 godina, dok je udio mlaih od 15 godina ispod 15%.

Stanovnitvo se vrlo brzo poveavalo izmeu 1870. i 1970. (s oko 30 mil. na vie od 100 mil.)Nakon velikih stradanja tjekom 2. svj. rata krenulo se u antinatalitetu populacijsku politiku to je dovelo do smanjenja stope rodnosti ispod 10%.Iako je mortalitet jako nizak (9%), prirodni prirast je gotovo neznatan (0,08%).Procjene: 2025. god. 120 mil., 2050. god. 100 mil.Zbog visokog standarda ivota, ivotni vijek premauje 80 god. (najdulji na svijetu) zahvaljajui dobroj ishrani i vrlo kvalitetnoj zdravstvenoj zatiti.

Po sastavu stanovnitva je vrlo homogeno zbog stroge politike doseljavanja (99% su Japanci, narod koji pripada mongoloidnoj rasi). Oko 15 000 pripadnika naroda Ainu, za koje se smatra da su prastanovnici Japana i koji su se na S povlaili pred doseljenicima s kontinenta, ivi na Hokkaidu (drugdje su nestali mijeanjem). Od ostalih naroda najbrojniji su Korejci, potomci doseljenika iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata, zatim Kinezi, Filipinci, Brazilci i Amerikanci. Slubeni jezik je japanski, koji pripada altajskoj skupini jezika (srodan korejskom), a meu mnogobrojnim dijalektima potkraj 19. stoljea za standardni jezik odreen je tokijski.

Stroga politika useljavanjaPosljednji vei pokuaji poetkom 1980-ih kada su stanovnici iz Pakistana, Bangladea, Irana i Kine u manjem broju poeli raditi i ivjeti u Japanu.Njihovo prilagoavanje japanskom zatvorenom drutvu nije uspjelo te su doseljavanja prestala.Strani radnici ive potpuno inferiorno u odnosu na domicilno stanovnitvo.Japanci smatraju da stranci rade 3K poslove:- kitsui teke- kitanai prljave- kiken - opasne

Obrazovni sustav dobro je razvijen, obvezno kolovanje traje 9 g., nepismenog st. manje je od 1%, a vie od 20% st. ima visoku strunu spremu. Grad Tsukuba ponos japanske znanosti smjeten 55 km od Tokia; poeo se razvijati nakon to je 1973. god. osnovano sveuilite oko kojega se razvilo 40 dravnih i privatnih znanstvenih istituta. Ovdje se doselilo vie od 7 000 doktora znanosti, zbog ega je grad nazvan Grad mozgova. U njemu su smiljena brojna tehnoloa uda naeg svijeta (PS 3, mp3, Ble Ray i sl.).

Po vjerskoj pripadnosti Japanci su veinom podjednako budisti i intoisti, a oko 15% st. pripada drugim religijama (meu ostalim oko 1% krana).

Gospodarske znaajkeJapan je jedna od vodeih svjetskih sila.Jedan je od tehnoloki najrazvijenijih drava svijeta, vodei na mnogim poljima znanstvenih istraivanja posebice u elektronici i robotici.Visokorazvijena zemlja premda ne pripada zemljama najranije industrijalizacije. Japansko gospodarstvo je po BDP-u drugo najvee u svijetu s vie od 4623 milijardi USD-a u 2007. godini. BDP/st. = 37 180 USD (10. mjesto)Formiranju japanskog BDP-a najvie su (74%) pridonijele tercijarne djelatnosti, pa sekundare (25%) i primarne (tek 1%).Ovi podatci su primjenjivi i u gospodarskoj strukturi tako da oko 70% zaposlenih radi u tercijarnom sekoru (5% u primarnom).

2 velika radoblja gospodarskog uspona:

1. razdoblje (do 2. svj. rata):- do sredine 19. st. zatvoreno feudalno drutvo- politika i gospodarska izoliranost- prisilno japansko otvaranje prema svijetu (1853. uplovljavanjem amerikih brodova u Tokijski zaljev i prisila na potpisivanje ugovora o trgovinskoj i diplomatskoj suradnji)- 1868. Meiji reforma; ukidanje tradicionalnog ogunata- poetak industrijalizacije i preseljenje glavnoga grada na prometno dostupnu obalu.- prva pol. 20. st.: uvoenje modernih strojeva, gradnja eliana i elektrana, razvijanje bankarskoga sustava i prometne mree.- ovakva modernizacija dovodi do nabreg rasta BDP-a u tadanjem svijetu- nakon 1. svj. rata jaanje imperijalistikih ideja i orijentiranje na vojnu industriju- kapitulacijom 1945. zavrava 1. razdoblje japanskog gospodarstva

2. razdoblje (od 1950-ih do danas):- japansko gospodarsko udo - snana industrijska proizvodnja- ve 1968. god. Japan postaje trea gosporska sila svijeta.- osnovni initelji koji su doveli do ovakvog prosperiteta:Radna snagaOrganizacijske sposobnostiLitoralizacijaOrijentacija prema elektronici i tehnoloki naprednoj industrijiVelika ulaganja u znanost i obrazovanjeOgraniena poslijeratna ulaganja u vojsku i gospodarska pomo SAD-a

Radna snaga (odgovornost, marljivost, strpljivost, tedljivost)

Organizacijske sposobnosti (osobito organizacija industrijske proizvodnje, tj. multinacionalnih kompanija i manjih tvrtki, JIT sustav)

JIT sustav disperzirani ili konfederalni sustav proizvodnje.Sustav u kojem je tono regulirana izmjena ulaznih i izlaznih elemenata potrebnih tvrtki u industrijskoj proizvodnji.Kako je najskuplja ona roba koja dugo stoji na skladitu, Japan je uspio postii brzo kruenje robe to dovodi do pojeftinjenja konane cijene proizvoda.

Litoralizacija (nedostatak sirovina i planinska unutranjost uvjetovali su orijentaciju na priobalano podruje ega je posljedica razvoj snane brodogradnje i trgovake mornarice) Omoguuje uvoz velikih koliina nafte, ugljena i drugih sirovina kojima Japan oskudijeva, kao i izvoz raznovrsnih proizvoda na svjetsko trite.

Orijentacija prema elektronici i tehnoloki naprednoj industriji (nedostatak sirovina pokrenuo orijentaciju prema visokoj tehnologiji; u poetku kopiraju tue proizvode apliciravi svoje ideje; kasnije vlastiti razvoj).

Velika ulaganja u znanost i obrazovanje (strateki cilj znanjem nadoknaditi oskudne prirodne resurse; odlazak mladih na najvea svjetska sveuilita te naknadno vraanje u Japan; znanstvena istraivanja i instituti u Japanu se na godinu registrira navei broj izuma na svijetu)Ograniena poslijeratna ulaganja u vojsku i gospodarska pomo SAD-a (svijet je Japanu onemoguio vea izdvajanja za vojne potrebe ime politika mo i vojni utjecaj slabi, to pogoduje razvoju znanosti i proizvodnje; Korejski rat pokrenuo je i velika ulaganja SAD-a u obnovu Japana koji je u tom sukobu sluio amerikim snagama kao logistika baza).

Najvei trgovaki suficit u svijetu

Japan je etvrti svjetski izvoznik i esti uvoznik. Najvie izvozi u (automobili, elektroniki ureaji,strojevi) :- SAD (22,8%)- Europsku Uniju (14,5%)- Kinu (14,3%) - Junu Koreju (7,8%) - Tajvan (6,8%)Najvie uvozi iz (strojevi, fosilna goriva, hrana, tekstil, sirovine za potrebe industrije):- Kine (20,5%) - SAD-a (12,0%)- Europske unije (10,3%) - Saudijske Arabije (6,4%) - UAE (5,5%) - Australije (4,8%).

Budui da je samo 20% povrine raspoloivo za poljoprivrednu obradu to zadovoljava tek 75% potreba stanovnitva za hranom, poljoprivredni sektor je jako zatien. Japan vie od 50% itarica i gotovo cijelu potranju mesnih proizvoda zadovoljava uvozom. Japan ima jednu od najveih ribarskih flota svijeta te je odgovoran za 15% svjetskog ulova ribe.Drugo ribarstvo u svijetu (nakon Kine).

Japanska industrija je izrazito razvijena te (iako je izraena tercijarizacija gospodarstva) svoju snagu temelji na velikom broju dobro obrazovanih radnika i visokorazvijenoj tehnologiji.Industrija zauzima jednu-treinu japanskog BDP-a. Najvanije grane su: - crna i obojena metalurgija- brodogradnja- automobilska- elektrotehnika - elektronika industrijaDruga u svijetu (nakon SAD-a)

elektronika industrija: Toshiba, Sony, Panasonic, Hitachi i dr.automobilska industrija: Toyota, Mitsubishi, Nissan, Honda, Mazda, Suzuki i dr.

Industrijske regijeFormirale su se uz velike gradove ili konurbacijeGlavnina industrije koncentrirana je uz istono Japansko primorje (pojas Od Tokia na SI do Fukuoke na JZ).U tom tisuu km dugakom pojasu nalazi s oko 2/3 japanskh industrijskih kapaciteta rasporeenih u etiri kompaktne regije:1. Kanto2. Chukio3. Hanshin Kinki4. Kanmon

Japanska razvojna osovina

Neka japanska civilizacijska dostignua - Bonsai umijee uzgajanja minijaturnog drvea

- Ikebana umjetnost araniranja cvijea

O puu, popni se na planinu Fuji, ali polako, polako... IssaUsred bresaka to posvud su u cvatu- procvala trenja. BashoU proljetnu je no otiao ovjek svirajui frulu ShikiCvjetovi; zatim ih gledamo, zatim se osiplju; zatimOnitsura - Haiku vrlo kratka lirska pjesma

- Kimono kuna haljina za ene i mukarce

- Sumo hrvanje

- Krajobrazna arhitektura