psihologija- udžbenik za gimnazije- skripta

Download Psihologija- udžbenik za gimnazije- skripta

Post on 16-Apr-2015

2.089 views

Category:

Documents

38 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Šverko, Zarevski, Szabo, Kljaić, Kolega,Čuljakcjelovita skripta

TRANSCRIPT

1.ODREENJE PSIHOLOGIJEFilozofi- Aristotel-> osnovni zakoni asociranja(po slinosti, opreci i dodiru)+ mozak je samo organ za hlaenje krvi Razvoj psihologije kao samostalne empirijske znanosti- 1879. Wilhelm Wundt otvorio u Liepzigu prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju 1920. Ramiro Bujas- prvi psihologijski laboratorij u Hrvatskoj Grane suvremene psihologije: OPDA EKSPERIMENTALNA, BIOLOKA, KOMPARATIVNA(ZOOPSIHOLOGIJA), DIFERENCIJANA I PSIHOMETRIJA, RAZVOJNA, SOCIJALNA i PRIMJENJENA(psihologija rada i organizacijska psihologija, kolska psihologija i psihologija obrazovanja, klinika psihologija) OPDA EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA- opda naela i zakonitosti psiholokog ivota i ponaanja ustvruju se EKSPERIMENTOM U LABORATORIJU BIOLOKA PSIHOLOGIJA- istrauje organske osnove psihikih procesa i ponaanja (kako hormoni utjeu na nae raspoloenje? Koji su dijelovi mozga odgovorni za koje psihike funkcije? Utjecaj droga na pamdenje?) KOMPARATIVNA PSIHOLOGIJA(ZOOPSIHOLOGIJA)- prouavanje ivotinjskog ponaanja moe pridonijeti razumijevanju ljudskog; usporedno prouava ponaanje i razinu psihikog razvoja razliitih ivotinjskih vrsta DIFERENCIJALNA PSIHOLOGIJA I PSIHOMETRIJA- istrauje individualne razlike; psihometrijaproblemi mjerenja u psihologiji- psihologijski testovi RAZVOJNA PSIHOLOGIJA- promjene koje se dogaaju kod pojedinca tijekom razvoja; usporedba djece razliite dobi SOCIJALNA PSIHOLOGIJA- ponaanje pojedinca u drutvenim okvirima(to je autoritarna linost?) PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA- u praksi; psihologija rada i organizacijska psihologija-> olakavanje rad ai povedanje njegove produktivnosti, problem izbora zanimanja, izostanci s posla, nesrede na radu (ininjerska psihologija- pomae ininjerima da strojeve, alate i metode rada prilagode mogudnostima i ogranienjima normalnog ovjeka); kolska psihologija i psihologija obrazovanja; klinika psihologija-> problemi prilagodbe pojedinca(brani sukobi, problemi delinkvenata)

TEORIJSKI PRAVCI U PSIHOLOGIJI Biheviorizam, psihoanaliza, humanistika psihologija, kognitivna psihologija

BIHEVIORIZAM- poetak 20ih- odbacuje samoopaanje kao metodu, naglaava utjecaj okoline na ponaanje PSIHOANALIZA- ponaanjem upravljaju podsvjesni motivi agresivne i seksualne prirode HUMANISTIKA PSIHOLOGIJA/POZITIVNA PSIHOLOGIJA- kao reakcija na destruktivnost psihoanalize- ljudska potreba za kreativnodu i samoostvarenjem, cjelovitost ljudske linosti KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA- 50e- miljenje, pamdenje, percepcija- priznaju subjektivno, metode su im znanstvene i objektivne METODE PSIHOLOGIJE Samoopaanje, opaanje u prirodnim uvjetima, anketno ispitivanje, prouavanje sluaja, eksperiment SAMOOPAANJE/ INTROSPEKCIJA-> na poetku je bilo glavna metoda; kritike: doivljavanje je subjektivno pa se na tome ne moe izgraditi objektivna znanost, nemogudnost opaanja vie podraaja odjednom, nedostatnost rijei OPAANJE U PRIRODNIM UVJETIMA-> koristi se kod djeje i socijalne psihologije; kritike: dugotrajnost i mukotrpnost, ne mogu se mijenjati uvjeti ANKETNO ISPITIVANJE-> jednostavna, jasna, nedvosmislena i nesugestivna pitanja, reprezentativan uzorak populacije PROUAVANJE SLUAJA-> Freud utemeljio psihoanalizu na prouavanju nekoliko sluajeva; prve spoznaje o funkcijama podruja mozga EKSPERIMENT->najvanija metoda, omoguduje spoznavanje uzroka i posljedica; namjerno se izaziva neka pojava radi opaanja i mjerenja- istraiva mijenja jedan aspekt situacije(broj ljudi nazonih nekom dogaaju= nezavisna varijabla) i opaa uinak toga na pojavu koju istrauje(spremnost pojedinca da pomogne= zavisna varijabla)

2. BIOLOKE OSNOVE DOIVLJAVANJA I PONAANJAIVANI SUSTAV = ivane stanice (neuroni) + glija stanice(uvrduju ivano tkivo, sudjeluju u prehrani ivanih stanica) + krvne ilice i kapilare IVANA STANICA (NEURON) Tijelo + izdanci TIJELO: citoplazma i stanina jezgra -> SIVA masa ivanog sustava IZDANCI: dendriti i akson -> BIJELA masa ivanog sustava

Dendriti- primaju poruke iz osjetila i drugih ivanih stanica i prenose ih putem tijela stanice na akson Akson- prenosi poruke s jedne ivane stanice na drugu ili na izvrne organe(miidi i lijezde) - moe biti obavijen MIJELINSKOM OVOJNICOM(ti aksoni bre prenose informacije) - na zavretku se grana u puno tankih nastavaka, a na kraju svakog je ZAVRNI VORID(pomodu njega se ivana stanica prislanja na druge stanice) unutar kojeg se nalate NEUROPRIJENOSNICI/NEUROTRANSMITERI (omoguduju prijenos poruka s jedne ivane stanice na druge stanice) - Zavrni voridi se prislanjaju na membranu druge stanice, to mjesto se zove SINAPSA. Neuroprijenosnik se vee uz molekule u membrani druge stanice koje se zovu RECEPTORI i tad nastaje IVANI IMPULS(kratkotrajna elektrina promjena na membrani ivane stanice) -postoje AFERENTNI/SENZORNI i EFERENTNI/MOTORIKI NEURONI AFERENTNI/SENZORNI prenose poruke od osjetila do kraljenike modine i mozga EFERENTNI/MOTORIKI- prenose obavijesti iz kralj.modine i mozga do izvrnih orgrana(miidi i lijezde) NEUROPRIJENOSNICI- najpoznatiji dopamin, noradrenalin, acetilkolin, serotonin i gamaaminobuturika kiselina(gaba) -reguliraju osjetljivost na bol (endogeni opijati i endorfini) -bitna je optimalna koliina neurop.! Ako ih je premalo, mogu uzrokovati smanjenje mogudnosti zapamdivanja, podrhtavanje ruku, tekode u hodanju; a ako ih je previe moe dodi do izofrenije -kako droge djeluju? Djeluju na KOLIINE NEUROPRIJENOSNIKA! -PLACEBO dovodi do pojaanog luenja neuroprijenosnika endorfina ORGANIZACIJA I FUNKCIJA IVANOG SUSTAVA Sredinji(kraljenika modina + mozak) i periferni ivani sustav(manje nakupine ivanih stanica izvan sredinjih dijelova + osjetila, miidi i lijezde PERIFERNI IVANI SUSTAV- dijelovi: 1. Somatski ivani sustav i 2. Vegetativni/autonomni ivani sustav SOMATSKI- u vezi je s osjetilima i skeletnim miidima VEGETATIVNI/AUTONOMNI- u vezi s unutarnjim organima(regulacija procesa koji su nuni za odravanje ivota): SIMPATIKUS i PARASIMPATIKUS SIMPATIKUS- ubrzava rad srca, disanje, povisuje krvni tlak, usporava probavu PARASIMPATIKUS- usporava rad srca, disanje, smanjuje krvni tlak i pospjeuje probavu

KRALJENIKA MODINA Sredinji dio- tijela ivanih stanica(siva masa) ; a oko njega snopovi ivanih vlakana koji povezuju osjetila i izvrne organe sa strukturama u sredinjem ivanom sustavu(bijela tvar) Funkcije: PROVODNA i REFLEKSI!

-

PROVODNA: iz osjetila se impulsi provode do sredinjeg ivanog sustava, a od sredinjeg ivanog sustava do izvrnih organa REFLEKSI: omoguduju zatitu organizma od tetnih podraaja i omoguduju obavljanje nunih radnji kao to su stajanje, hodanje... MODANO DEBLO Stranji dio mozga, nadovezuje se na kraljeniku modinu u donjem dijelu centri refleksa potrebnih za odravanje ivota: za disanje, regulaciju krvnog tlaka, rad srca u gornjem dijelu ivane stanice vezane s osjetilima za VID i SLUH sredinom modanog debla prolazi RETIKULARNA FORMACIJA: nuna je da bi organizam ostao budan i regulira budnost SPAVANJE- izmjenjuju se dvije faze: NON-REM i REM NON-REM- tako poinje spavanje, rad srca i disanje su usporeni, krvni tlak i temperatura su snieni -> slui oporavku organizma koji se iscrpio dok smo bili budni REM (rapid eye movement)- javlja se 60-90 min nakon poetka spavanja, rad srca, disanje i tlak postaju nepravilni, miidi oputeni, brzi pokreti oiju, popradeno sanjanjem! -> pospjeuje pamdenje -dvije faze se izmjenjuju tokom nodi

MALI MOZAK sa stranje strane modanog debla omoguduje RAVNOTEU, sudjeluje u IZVOENJU POKRETA i REGULIRA TONUS MIIDA

VELIKI MOZAK sastoji se od dvije polutke (hemisfere) etiri dijela(renja): EONI, TJEMENI, ZATILJNI i SLJEPOONI TALAMUS, LIMBIKI SUSTAV S HIPOTALAMUSOM, KORA VELIKOG MOZGA TALAMUS do njega se prenose ivani impulsi iz svih receptora osim receptora za njuh, a iz njega ti impulsi putuju do kore velikog mozga gdje nastaju osjeti ima probirnu funkciju- iz mnotva informacija se odabire ogranien broj

-

LIMBIKI SUSTAV -nastanak uvstava(bijesa i straha!) -podruja nagrade -hipokampus = procesi pamdenja (bolesnici kojima je odstranjen sjedaju se svega prije operacije ali ne i nakon) HIPOTALAMUS

-povezan sa glavnom lijezdom za izluivanje- hipofizom- utjee na lijezde s unutarnjim izluivanjem -usklauje rad sustava u organizmu(regulira temperaturu i krvni tlak) -centri za E i GLAD i regulaciju SEKSUALNOG PONAANJA KORA VELIKOG MOZGA -najkasnije se razvila -najsloeniji psihiki procesi- miljenje i govor -SENZORNA, MOTORNA i ASOCIJATIVNA PODRUJA SENZORNA- stiu iv. Impulsi iz osjetila i nastaju osjeti, koji se pretvaraju u doivljaje Za vid- zatiljni reanj, sljepooni, tjemeni Za sluh- sljepooni Za dodir, toplo, hladno i bol- tjemeni Za njuh- eoni MOTORNA -stranji dio eonog renja -odgovorna za nastajanje VOLJNIH pokreta, impulsi odlaze u miide ASOCIJATIVNA -eoni reanj i granica izmeu tjemenog, zatiljnog i sljepoonog eoni- oblikuje se ponaanje jedinke- planiranje i donoenje odluka Stranji dio-povezuju se informacije u jedinstven doivljaj i pamte se + mogudnost orijentacije u prostoru -uenje, pamdenje, miljenje -razumijevanje i produkcija GOVORA! (lijeva modana polutka) Desna polutka- prostorni odnosi

SUSTAV LIJEZDA S UNUTARNJIM IZLUIVANJEM HIPOFIZA- u mozgu, kontrolira rad ostalih lijezda, izluuje hormon RASTA! (premalopatuljast rast; previe- gigantizam) TITNJAA- hormon tiroksin- regulira brzinu metabolikih reakcija (nedostatak kod djece uzrokoje kretenizam- mentalna retardacija i patuljast rast) NADBUBRENE LIJEZDE- sastoje se od sri i kore. Sr- hormoni adrenalin i noradrenalin; kora- kortikosteoridi- reguliraju metabolizam tvari(UH, P) i djeluju na rad imunolokog sustava JAJNICI/OVARIJI i TESTISI- kod ena: hormoni progesteron i estrogen; kod mukaraca testosteron- djeluju na oblikovanje spolnih karakteristika, djeluju na hipotalamus

-

3. OSJETI I PERCEPCIJA-otac psihofizike- Gustav T. Frechner PSIHOFIZIKA- bavi se odnosom izmeu objektivno mjerljivih karakteristika podraaja i osjeta koje oni izazivaju

OSJETNI PRAGOVI APSOLUTNI PRA

Recommended

View more >