UNIVERZITET ˝BRAĆA KARIĆ ˝Fakultet za preduzetni menadžment

NOVI SAD

Seminarski rad iz predmeta:

KOMERCIJALNO POSLOVANJE

Tema:

IZVOZNI POSAO

Student: Snježana Petrušić 351/04 Profesor: dr. Zdenka ĐurićAssist: mr Olja M. Ivanović

1

SADRŽAJ

UVOD..................................................................................................... 31. Poslovni kontakti ............................................................................ 42. Pripremne radnje.............................................................................. 53. Izvozni status robe........................................................................... 64. Ugovaranje izvozne cijene.............................................................. 7

4.1 Ponuda....................................................................................... 74.2 Lictacije u inostranstvu............................................................. 74.3 Sadržina ponude......................................................................... 8 4.4 Priprema za vođenje poslovnih pregovora................................. 84.5 Poslovni pregovori..................................................................... 94.6 Ugovaranje izvozne cijene......................................................... 9

5. Izvršenje izvoznog posla................................................................. 115.1 Otvaranje predmeta.................................................................. 115.2 Evidentiranje izvoznog posla................................................... 115.3 Priprema robe za izvoz............................................................ 115.4 Dispozicija............................................................................... 125.5 Isporuka robe............................................................................ 125.6 Carinjenje robe......................................................................... 13

6. Robni dokumenti............................................................................ 147. Garancije za izvršenje transakcija u poslovima izvoza.................. 15

7.1 Bankarska garancija za vraćanje avansa................................... 157.2 Lictacijona bankarska garancija............................................... 157.3 Bankarska garancija za dobro izvršenje posla........................... 167.4 Obezbjeđenje naplate izvezene robe.......................................... 167.5 Vrste akreditiva.......................................................................... 177.6 Realizacija naplate izvezene robe...............................................18

8. Likvidacija izvoznog posla...............................................................198.1 Preuzimanje isporuke..................................................................198.2 Naplata izvezene robe.................................................................198.3 Zakon za obračun povraćaja carine i drugih izvoznih dažbina

i zahtjev za naplatu izvezene stimulacije....................................20 8.4 Zatvaranje posla sa proizvođačem..............................................20 8.5 Obračun sa ostalim partnerima....................................................21

ZAKLJUČAK.........................................................................................22LITERATURA.......................................................................................23

2

UVOD

Redovni poslovi izvoza postoje u slučajevima kada domaći rezidenti prodaju robu inostranom kupcu, izvoze je iz domaćeg carinskog područja u carinsko područje kupca i naplaćuju u ugovorenim sredstvima međunarodne likvidnosti koje unose u zemlju u skladu sa pozitivnim domaćim zakonskim propisima.Za izvršenje izvoznog posla potrebno je dobro poznavanje spoljnotrgovinskog poslovanja i postojanja stručne i efikasne službe komercijalnog sektora koja može da prati i da se prilagođava strateškim i tekućim uslovima poslovanja na svjetskom tržištu. Uslovi za obavljanje spoljnotrgovinskih poslova su kod nas regulisani zakonskim propisima.Redovne transakcije izvoza obuhvataju brojne radnje od prve incijative do konačnog izvršenja posla, među kojima su važnije:

1. Uspostavljanje poslovne veze sa inostranim rezidentima2. Dostavljanje izvozničke ponude3. Sklapanje kupoprodajnog ugovora4. Realizacija kupoprodajnog ugovora5. Naplata izvezene robe6. Analiza rezultata izvoznog posla7. Regulisanje odnosa sa ovlaštenim bankama i pozitivnim zakonskim

propisima

3

1. POSLOVNI KONTAKTI

Incijativa za uspostavljanje poslovnog kontakta po pravilu potiče od strane izvoznika, odnosno proizvođača robe namijenjene izvozu. U proceduri uspostavljanja poslovnog kontakta može biti riječi o kontaktima sa firmama koje su već kupovale robu od nas, zatim kontakt sa firmama koje su svremena na vrijeme kupovale robu od nas i uspostavljanje kontakta sa firmama sa kojima do sada nismo sarađivali.Pre zaključivanja spoljnotrgovinskog posla sa inopartnerom-kupcem, moraju se pribaviti podaci o inopartneru, odnosno njegovom bonitetu, preko nadležne službe u Privrednoj komori Jugoslavije.Sa firmama u inostranstvu mogu se uspostaviti poslovni kontakti direktno i indirektno.Direktno uspostavljanje poslovnog kontakta se ostvaruje najčešće preko delegata – predstavnika izvozničke firme u inostranstvu. Velike izvozničke kuće imaju u inostranstvu svoja predstavništva, firme, preduzeća osnovana u inostranstvu, prema zakonima zemalja u kojima su osnovana, a u cilju ostvarenja što većeg izvoza jugoslovenskih proizvoda u inostranstvu.Pored posjeta koje čine delegati inofirmama u zemljama u kojima su delegirani, u direktne kontakte se smatra i dostava pisama firmama u inostranstvu sa odgovarajućim prilozima, a to su najčešće prospekti i katalozi, u kojima su dati kompletni podaci o proizvodima i proizvodnom programu fabrike, čiji se proizvodi nude, kao i reference o izvozniku.Indirektno uspostavljanje poslovnog kontakta sa firmama u inostranstvu ostvaruje se na više načina, i to: putem učešća preduzeća na međunarodnim privrednim manifestacijama, kao što su: privredne izložbe, međunarodni sajmovi i slične manifestacije. Na ovaj način, zainteresovani posetioci manifestacija uspostavljaju poslovne kontakte, bilo za vrijeme manifestacija ili kasnije.

4

2. PRIPREMNE RADNJE

U pripremne radnje za izvršenje jednog izvoznog posla spadaju sve one radnje koje prethode zaključenju kupoprodajnog ugovora za izvoz robe u inostranstvo. Kod direktnog obraćanja partneru u inostranstvu, to su ponuda sa uzorcima, prospektima, katalozima, u zavisnosti o kojoj se robi radi.Ukoliko se inopartner nama obrati sa upitom za dostavljanje ponude, treba mu dostaviti konkretnu ponudu sa odgovarajućim propratnim materijalom, u zavisnosti od vrste robe. Koje će sve to radnje biti i koliko će trajati zavisi od više činilaca kao što su: vrsta robe, cijena i kvalitet, obim isporuke idr.Spoljnotrgovinske firme, naručito velike, stalno dobijaju od potencijalnih partnera upite iz inostranstva za dostavljnje ponuda za izvoz razne robe ili usluga. U tim svojim obraćanjima, inofirme se najčešće obraćaju pismenim putem, i u svojim dopisima, obavještavaju kada se obraćaju prvi put, i od koga su dobili ime firme odnosno preporuku. U svom upitu inofirma daje kratke reference o sebi, svojoj djelatnosti, statusu itd.Inofirmu obavezno treba obavijestiti o prijemu njenog upita, zahvaliti se na ukazanom povjerenju i u zavisnosti od stepena naše zainteresovanosti za predloženi posao, dostaviti odgovarajući odgovor i to:

1. Kada postoji interes kod izvoznika – treba odmah pristupiti obradi datog upita. Ukoliko upit sadrži sve bitne elemente za dostavljanje ponude, odmah se pristupi izradi i dostavljanju kompletne ponude.

2. Kad ne postoji interes kod izvoznika – obavjestiće inofirmu da su im rasprodati kapaciteti za duži vremenski period i da zato nisu u mogućnosti da daju ponude.

3. Kada izvoznik ne proizvodi traženu robu – dostaviće upit nadležnoj službi u Privrednoj komori Jugoslavije, i o tome obavijestiti inofirmu.

5

3. IZVOZNI STATUS ROBE

Izvoz robe i usluga u načelu su slobodni. Savezna vlada, radi zaštite domaće proizvodnje i ostvarivanje planiranog razvoja, izvoz robe reguliše određivanjem kvota.Određene robe se mogu izvoziti na osnovu dozvole.Zainteresovana preduzeća podnose zahtjev nadležnom saveznom organu radi dobijanja kvota, odnosno dozvole, za izvoz, a nadležni savezni organi raspoređuju kontingente na korisnike. Kontingentima se određuje obim izvoza za period od godinu dana. Postoji izuzetak, kada se roba izvozi na kredit ili kada se izvozi za period duži od godinu dana, tada se kontingent utvrđuje za period korišćenja kredita, odnosno za period izvoza. Po dobijanju kontingenta, odnosno izvozne dozvole, izvoznik će pribaviti odgovarajuće ponude za robu u kvalitetu, količini odnosno vrijednosti, za koju je dobio izvoznu saglasnost i preduzeće daje odgovarajuće mjere radi zaključivanja izvoznog posla.

6

4. UGOVARANJE IZVOZNE CIJENE

Da bi došlo do ugovaranja izvozne cijene robe potrebno je prethodno dostaviti ponudu inopartneru, te ukoliko je ponuda prihvatljiva i ako nema nekih većih odstupanja u pogledu bitnih elemenata, zakazuju se pregovori na kojima se ugovara cijena i ostali bitni sastojci ugovora.

4.1 Ponuda

Izvoznik dostavlja određenom inopartneru ponudu za zaključivanje ugovora, koja sadrži sve bitne sastojke ugovora, tako da bi se njenim prihvatanjem mogao zaključiti ugovor.Prilikom izrade ponude treba voditi računa da ona bude kompletna, da roba bude tačno označena, standardom, opisom, tako da se iz njene sadržine mogu dobiti kompletni podaci o robi na osnovu kojih bi se moglo doći do zaključenja ugovora.Kad roba, za čije je zaključivanje ugovora potrebno da inopartner dobije uzorak, treba poslati uzorak koji predstavlja stvarni kvalitet robe koji fabrika proizvodi. Ovakav uzorak se šalje inopartneru sa fakturom u kojoj je dat trgovački naziv robe, poželjno je da bude naznačen i tarifni broj radi ubrzanja i olakšanja carinskih olakšanja u zemlji inopartnera; količina uzorka u jedinici mjere koja se šalje; i obavezno u fakturi mora da stoji klauzula: uzorak bez komercijalne vrijednosti GRATIS. Najbolje je da se inopartneru šalje ponuda na jeziku zemlje inopartnera.Na kraju, u ponudi treba označiti koji sektor dostavlja ponudu i koji referent vodi posao. Svaka ponuda mora biti potpisana od strane ovlaštenih lica.

4.2 Lictacije u inostranstvu

Lictacije najčešće organizuju javne ili državne ustanove radi odabiranja najpovoljnijeg ponuđača.Uslovi za učestvovanje na međunarodnim lictacijama i procedura su uglavnom ujednačeni. Kada se sagledaju potrebe za velike nabavke pojedinih roba, investicijone opreme ili za izvođenje investicijonih radova i dr.organizuju se pripremanje potrebne dokumentacije, crteža, planova, pribavljanje potrebnih dozvola i dr.obezbjeđuju se finansijska sredstva, angažuju se stručnjaci odgovarajućeg profila radi izrade tendera.

7

U tenderu su detaljno razrađeni svi elementi kupoprodajnog ugovora. Učesnici na lictaciji moraju se u svojim ponudama do detalja strogo pridržavati svih datih uslova u lictacijonom tenderu.Lictacija se održava u tačno određeno vrijeme, u sjedištu investitora. Lictacija može biti pismena ili javna. Kod pismene lictacije, komisija u prisustvu svih ovlaštenih predstavnika koji su dostavili ponude, otvara ponude. U komisijski zapisnik o održanoj lictaciji unose se svi ponuđači sa bitnim uslovima iz ponude. Posao dobija onaj za koga komisija javno utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu.Ovdje nema nikakvih daljih pogodbi u pogledu cijene. Kod javne lictacije postoji mogućnost direktne pogodbe između najpovoljnijeg ponuđača i investitora, kako u pogledu cijene tako i u pogledu drugih bitnih uslova. Po dobijanju lictacije izvoznik zaključuje ugovor sa investitorom.

4.3 Sadržina ponude

Da bi ponuda proizvodila pravna dejstva potrebno je da ispuni neke zahtjeve u pogledu sadržine. Sadržina mora biti potpuna.Ponude mogu biti obavezne i neobavezne. Kod obaveznih ponuda, ponuda je adresirana na tačno određenu inofirmu, u kojoj se navodi: tačan naziv robe koja se nudi, Tačna količina robe koja se nudi u jedinici mjere, cijena u valuti po jedinici mjere, ukupna vrijednost robe u valuti, rok isporuke, dinamika isporuke, način isporuke, rok važnosti ponude, kao i drugi detalji u zavisnosti od vrste robe. Kod neobavezne ponude, to su uglavnom katalozi sa predloženim cenovnikom i opštim uslovima prodaje.

4.4 Priprema za vođenje poslovnih pregovora

Čim izvoznik dobije obavještenje od inopartnera da je njegova ponuda uzeta u obzir, dogovara se mjesto i vrijeme vođenja poslovnih pregovora. Na strani prodavca se vrše odgovarajuće pripreme za vođenje poslovih pregovora:

1. Utvrđuje se sastav ekipe koja će pregovarati2. Pregovaračka ekipa izrađuje alternativne kalkulacije i utvrđuje:

minimalne cene proizvoda,formulu klizne skale, najmanje količine roba za isporuku,kvalitet roba, način plaćanja, rok plaćanja i dr.

3. Priprema se predlog kupoprodajnog ugovora

8

4.5 Poslovni pregovori

Poslovni pregovori se odvijaju prema dogovorenom planu, koje vode vođe pregovaračkih ekipa, uz učešće stručnih saradnika iz njihove uže specijalizacije. U toku poslovnih pregovora potrebno je evidentirati sve predloge suprotne strane i ne prihvatati ih odmah bez urađene kalkulacije, sem u slučajevima kada se uklapa u naše alternativne kalkulacije.Prilikom vođenja poslovnih pregovora postoji izrazita suprotnost interesa ugovorenih strana u pogledu redosleda pregovora oko količine i cijene. Prodavac nastoji prvo da sazna količini i specifikaciju robe koju kupac želi da kupi i da na osnovu toga formira svoje definitivne cijene, da bi na osnovu njih definisao kvalitet robe i količinu robe koju kupac kupuje, kao i ostale uslove prodaje.Tokom pregovora se mora utvrditi ko snosi troškove prevoza i osiguranja, kupac (FCA) ili prodavac(DDU).U toku pregovora može doći do situacije, da se pojave i neka sporna pitanja,koja nije moguće odmah riješiti, već je potrebno da se obave neke konsultacije u okviru pregovaračke ekipe, bilo na strani domaćina bilo na strani gostujuće ekipe. U tom slučaju strana koja treba da obavi konsultacije, zatražiće pauzu u pregovorima radi dogovora.Pitanje cijene je najosjetljivije pitanje tokom pregovora, pogotovo, kada kupac traži sniženje cijena za robu veće nego što prodavac može dati, i kada je prodavac robu prodavao i prodaje po većim cijenama. Prodavac treba da ima uvijek pri sebi dokaze, kojima može da uvjeri kupca, da robu stvarno prodaje po tim ili višim cijenama.

4.6 Ugovaranje izvozne cijene

Sa završetkom pregovora dogovaraju se i potvrđuju specifikacije robe sa cijenama, dinamikom isporuke, ukupnom vrijednošću i uslovima plaćanja.Tom prilikom, zajednički je pregledan i pregled ugovora koji je dao prodavac, i ukoliko kupac nema nikakvih primjedbi ugovor se priprema za potpis zajedno sa specifikacijom robe, koja će biti sastavni deo ugovora. Izrađeni kupoprodajni ugovor treba da bude jasan i precizan, u kome će biti tačno naznačene obaveze svake ugovorene strane i dinamike njihovog izvršenja.Prilikom zaključivanja ugovora, pored ostalih sastojaka ugovora, ugovorene strane se dogovaraju i kada ugovor stupa na snagu. Najčešće, to je datum

9

potpisa od strane obje ugovorene strane, a u slučajevima kada je potrebna i neka saglasnost, po dobijanju te saglasnosti.U toku realizacije posla, moguće su izmjene i dopune ugovora. Izmjene se vrše putem aneksa uz ugovor, i moraju biti ovjerene od obje ugovorene strane.

10

5. IZVRŠENJE IZVOZNOG POSLA

5.1 Otvaranje predmeta

Otvaranje predmeta referent vrši na taj način, što u registratoru odlaže celokupnu prepisku po konkretnom poslu, odlaganje vrši hronološkim redom i razvrstava prema naslovima kao što su: inopartner, banka, špediter, ugovori, proizvođač robe i dr. , a u zavisnosti od obima referata i učesnika u izvršenju posla.

5.2 Evidentiranje izvoznog posla

Evidentiranje izvoznih poslova ranije je išlo preko Narodne banke Jugoslavije službe DDK- izvoza, a od početka 1999 preko saveznog organa nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom. Savezna vlada je donela odluku o vođenju evidencije o zaključenom spoljnotrgovinskom poslu sa inostranstvom, kojom je predviđeno da su pravna lica i preduzetnici koji obavljaju spoljnotrgovinske poslove dužni da vode evidenciju o zaključenom spoljnotrgovinskom poslu, o izvršenju izvoza i o naplatama koje se vode u Kontrolniku.U Kontrolniku se unose podaci iz ugovora koji je zaključen sa stranim licima i iz isprava koje se odnose na realizaciju posla. Podaci se unose hronološkim redom. Svaki ugovor o zaključenom spoljnotrgovinskom poslu mora imati broj iz Kontrolnika. Broj se unosi u isprave koje se koriste u obavljanju spoljnotrgovinskog posla sa inostranstvom. Promjene nastale u vezi sa zaključ4enim poslom unose se u Kontrolnik u roku od 3 dana od dana nastale promjene. Za svaki zaključeni posao u Kontrolnik se unose i podaci o pravdanju razlika vrijednosti nastalih u poslovanju sa inostranstvom.

5.3 Priprema robe za izvoz

Postupci u pripremama robe za izvoz su uslovljeni ulogama u kojima se pojavljuje izvoznik. Izvoznik može izvoziti robu u svoje ime i za svoj račun, a najčešće se pojavljuje u ulozi da izvozi robu u ime i za račun proizvođača robe.U uslovima kada izvoznik izvozi robu u svoje ime i za svoj račun, prema utvrđenom postupku, daje nalog svojoj odgovarajućoj službi za pripremu robe za izvoz, prema podacima i uslovima iz ugovora. Kod izvoza u ime i za

11

račun proizvođača, izvoznik daje instrukcije proizvođaču da se roba pripremi za izvoz, a oni to dalje prosleđuju njihovoj nadležnoj službi.Da bi ugovorena roba bila isporučena na vrijeme i u mjestu isporuke, prema uslovima iz ugovora, izvoznik preduzima sve potrebne mjere, i to: Obavještava proizvođača o svemu što je do tada urađeno, skreće mu pažnju na bitne odredbe ugovora,obavještava ga kada roba treba biti spremna za prijem i dr.Sa pripremom robe za izvoz pripremaju se i sva potrebna dokumenta koja su vezana za izvoz, i to: komercijalne fakture, specifikacije robe, certifikate i druga uvjerenja u zavisnosti od vrste robe koja se izvozi.

5.4 Dispozicija

Dispoziciju za otpremu robe dostavlja izvoznik špediteru na špediterskom obrazcu – dispoziciji za izvoz. Dispozicija se daje po stupanju ugovora na snagu. Uz dispoziciju, pored prijave, prilažu se i ostala potrebna dokumenta, kao što su: komercijalne fakture, certifikati i dr.Po prijemu i prihvatanju dispozicije, špediterova osnovna obaveza je da zaključi u svoje ime i za račun komitenta, jedan ili više ugovora o prevozu i da izvrši sve dopunske radnje u vezi sa primljenom dispozicijom. U dopunske radnje ubrajamo: preuzimanje robe u naznačenom mjestu, čuvanje, uskladištenje, utovar robe u prevozno sredstvo, pribavljanje i izrada potrebnih dokumenata za izvozno carinjenje robe.Kada je špediter sve usaglasio sa izvoznikom, odmah vrši takozvani opoziv robe i povezuje se sa špediterskom firmom u zemlji inokupca, kada je inokupac u svojoj dispoziciji za otpremu robe naznačio ko mu je špediter.U dispoziciji izvoznik treba da naznači od kojih sve vrsta rizika treba osigurati robu, na kojoj relaciji, na koju vrijednost, u kojoj valuti i za koje vrieme.

5.5 Isporuka robe

Kad je roba proizvedena u količini i kvalitetu, prema potpisanom ugovoru, proizvođač obavještava o tome špeditera, robu mu stavlja na raspolaganje, kako bi špediter mogao da obezbijedi ugovorena prevozna sredstva. Pored toga, proizvođač dostavlja špediteru i odgovarajuća dokumenta i specifikacije robe, kako bi na osnovu njih špediter mogao da pripremi potrebna dokumenta za izvozno carinjenje robe, kao i da priloži potrebna

12

dokumenta vozaru koja prate robu. Robu obično prate tovarni list i specifikacija a često i odgovarajući certifikati.Kod prodaje robe gdje je ugovoreno kvalitativno ili kvantitativno preuzimanje robe, ili oba, predstavnik kupca vrši ugovoreno preuzimanje robe na mjestu gdje je roba spremna za isporuku i na način prema uslovima ugovora.Kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe se vrši u zavisnosti od robe koja je ugovorena. Kod roba gdje postoji više metoda za utvrđivaje kvaliteta, u ugovoru treba tačno precizirati po kome metodu i postupku se utvrđuje kvalitet, pošto različiti metodi daju i različie rezultate.Roba se najčešće stavlja za preuzimanje u fabrici, a preuzetu robu preuzima špediter i otprema je prema dispoziciji. Za preuzetu robu, ovlašteni predstavnik kupca izdaje odgovarajuću potvrdu – uvjerenje o preuzimanju robe.Retki su slučajevi da prodavac prihvati da se kvalitativno preuzimanje robe vrši na mjestu opredjeljenja. Ovaj način je nepovoljan za prodavca jer ga izlaže velikom riziku.

5.6 Carinjenje robe

Kada je proizvedena roba utovarena na prevozno sredstvo, i kada su kompletna sva dokumenta za izvozno carinjenje, roba može dase ocarini. Carinjenje robe može da se izvrši u fabrici proizvođača ili na graničnom prelazu, a prema datoj dispoziciji. Po prijemu izvoznih dokumenata, carinik vrši pregled robe namijenjene za izvoz u prisustvu predstavnika špeditera, i vrši upoređenja dokumenata i robe, i ukoliko je sve uredu, carinik overava dokumenta i vrši plombiranje vozila u dijelu gdje je teret smješten.Po obavljenom carinjenju, špediter obavještava svoju špeditersku vezu ili izvoznika, da bi oni obavijestili kupca o izvršenoj otpremi robe. Kod ugovorenog pariteta isporuke franko prevoznik (FCA) kupac treba da osigura robu.Po obavljenom carinjenju robe, špediter dostavlja proizvođaču svoju fakturu za naplatu troškova. Kopiju špediterske fakture sa orginalnim dokumentima vezanim za carinjenje robe, špediter dostavlja izvozniku, kako bi izvoznik mogao na osnovu njih da pripremi potrebna dokumenta za naplatu izvezene robe. To su najčešće sledeća dokumenta: jedinstvena carinska isprava, međunarodni tovarni list CMR – kod otpreme robe kamionima i izvozna faktura overena od carine.

13

6. ROBNI DOKUMENTI

Robna dokumenta izdaju: Proizvođači robe, izvoznik, špediter, banke, carina, državni organi i njihove službe, privredne komore i dr. Po svojoj namjeni, postoje dokumenta: koja prate robu od mjesta utovara do mjesta isporuke; koja služe za naplatu izvezene robe; i koja služe za zatveranje izvoznog posla.Među najčešća robna dokumenta spadaju: komercijalna faktura, specifikacija robe i prevozna dokumenta, dok se ostala dokumenta izdaju na zahtjev kupca i u zavisnosti od robe koja je predmet kupoprodaje, od zemlje kupca, ugovorenog pariteta i dr. Od ostalih dokumenata najčešće se izdaju: profakture, liste pakovanja, razni certifikati, polise osiguranja, potvrde o kvalitativnom i kvantitativnom preuzimanju robe, razna uvjerenja i garancije.

14

7. GARANCIJE ZA IZVRŠENJE TRANSAKCIJA U POSLOVIMA IZVOZA

Od garancija za izvršenje transakcija u poslovima izvoza najveći značaj imaju: avansna garancija, lictacijona garancija i bankarska garancija za izvršenje posla.

7.1 Bankarska garancia za vraćanje avansa

Bankarska garancija za izvršenje avansa se može ugovoriti kod svih ugovora kod kojih je uobičajno davanje avansa, ali se najčešće javlja kod ugovora o isporuci opreme za kredit. Ovom garancijom obavezuje se banka dužnika da će korisniku bankarske garancije isplatiti ukupan iznos datog avansa, ako dužnik ne ispuni, odnosno neuredno ispuni obavezu i ne vrati primljeni avans.Pošto je obaveza iz avansa bankarske garancije nastala povodom obaveze prodavca da za slučaj neisporuke vrati avans, prirodno je da se garantna obaveza smanjuje kada se smanjuje prodavčeva obaveza vraćanja avansa. U mjeri u kojoj se tada smanjuje obim prodavčeve obaveze vraćanja avansa, treba da se smanji i obim odgovornosti banke po osnovu bankarske garancije. Ova garancija se predaje kupcu prilikom naplate avansa.

7.2 Lictacijona bankarska garancija

Lictacijona bankarska garancija se koristi kod svih poslova koji se ustupaju putem lictacije i gdje je uslov za učešće na lictaciji prethodno podnošenje bankarske garancije. Ova garancija najčešće se koristi kod lictacija za ustupanje izrade investicijonih objekata. Bankarskom garancijom obezbjeđuje se investitor, u slučaju, da najpovoljni ponuđač ne zaključi ugovor u roku koji je ponuđen lictacijonim uslovima, da je može naplatiti na ime pokrića troškova i gubitaka prouzrokovanih time.Prilikom naplate lictacijone bankarske garancije investitor mora prilikom podnošenja zahtjeva za naplatu garancije – garantnog iznosa, položiti izjavu kojom obavještava banku da je ponuda učesnika na lictaciji prihvaćena a da učesnik nije zaključio ugovor u predviđenom roku. Tada banka izvršava plaćanje odmah na prvi poziv, do visine garantnog iznosa, bez prava pokretanja sudskog ili arbitražnog postupka.

15

7.3 Bankarska garancija za dobro izvršenje posla

Bankarska garancija za dobro izvršenje posla banka se obavezuje da će na zahtjev korisnika i pod predviđenim uslovima isplatiti određenu sumu novca u slučaju da njen klijent ne ispuni ili neuredno ispuni svoje obaveze iz ugovora o prodaji ili iz ugovora o nekoj privrednoj usluzi.Ovakva vrsta garancija se najčešće koristi kod ugovora za isporuku opreme na kredit, kod ugovora o građenju, dok se kod ostalih ugovora ređe javlja.Bankarskom garancijom za dobro izvršenje posla se pokrivaju rizici koji za korisnika nastaju kada nalogodavac po garanciji ne ispuni uredno svoje ugovorene obaveze.

7.4 Obezbjeđenje naplate izvezene robe

Nakon izvršenja izvoza robe ili izvršene usluge izvoznik nastoji da u najkraćem mogućem roku naplati izvezenu robu ili učinjenu uslugu.U spoljnotrgovinskom poslovanju postoji veliki broj kombinacija uslova i načina plaćanja, ali postoje 2 osnovne podjele: naplata u gotovom i kreditni posao. Kada se isporučena roba naplaćuje u roku 90 dana od datuma jedinstvene carinske isprave, reč je o naplati u gotovom, a kada se naplaćuje posle 90 dana, tu se radi o kreditnom poslu, za koji izvoznik mora da ima odobrenje od Narodne banke.Naplata izvezene robe pre isporuke robe postoji: kada kupac plati ceo iznos vrijednosti robe unapred, ili uplati avans.Naplata u toku isporuke najčešće se vrši kod isporuke investicijonih dobara.Naplata izvezene robe posle isporuke može biti po 2 osnova: plaćanje po izvršenoj isporuci i plaćanja uz dokumente. Plaćanja po izvršenoj isporuci ne daje nikakvu sigurnost izvozniku – prodavcu da će isporučena roba biti i naplaćena. Kod dokumentarne naplate imamo 2 oblika: plaćanje uz dokumenta i dokumentarni akreditiv. Plaćanje uz dokumenta se vrši tako što izvoznik preko svoje poslovne banke, pošalje banci u zemlji kupca otpremna dokumenta. Banka u zemlji kupca, po prijemu otpremnih dokumenata, poziva kupca da otkupi dokumenta.Najsigurni način plaćanja u spoljnotrgovinskom prometu je dokumentirani akreditiv.

16

7.5 Vrste akreditiva

7.5.1 Opozivni i neopozivni akreditiviOpozivni akreditiv može biti opozvan ili izmijenjen u svako doba. Ovdje banka ne preuzima čvrstu obavezu prema korisniku akreditiva, već ga samo obavještava pod kojim uslovima ga može isplatiti, ako do roka važnosti akreditiva za isplatu, akreditiv ne bude opozvan. Neopozivni akreditiv stvara čvrstu obavezu za akreditivnu banku da po ispunjenju uslova iz akreditiva plati odmah ili u predviđenom roku prodavcu isporučenu robu.7.5.2 Potvrđeni i nepotvrđeni akreditivAkreditivna banka pri izvršenju akreditivnog naloga angažuje korespondentsku banku u sjedištu prodavca. Ukoliko je zadatak te banke da samo obavijesti prodavca – korisnika akreditiva da je otvoren akreditiv i uslove pod kojima je otvoren, tada se radi o nepotvrđenom akreditivu. Kada korespondentska banka ovlaštena od strane akreditivne banke potvrdi njen neopozivi akreditiv tada se radi o potvrđenom akreditivu.7.5.3 Prenosivi i neprenosivi akreditivPrenosivi akreditiv je onaj akreditiv kod koga korisnik ima pravo dati nalog banci, koja je pozvana da izvrši plaćanje, da akreditiv prenese u cjelosti ili djelimično na jednog ili na nekoliko drugih korisnika. Akreditiv se može prenositi samo jednom, i to samo ako je izričito označen kao prenosiv, u protivnom reč je o neprenosivom akreditivu.7.5.4 Ostale podjele akreditivaNostro i loro – Nostro akreditive otvaramo mi kada kupujemo robu, a loro akreditive otvara kupac kada mu mi prodajemo robu.Deljive i nedeljive – Nedeljivi akreditivi se otvaraju kada se roba isporučuje u jednom lotu, dok kod deljivih akreditiva predviđena je sukcesivna isporuka robe.Revolving akreditivi – se otvaraju na vrednost nedeljne ili mjesečne isporuke robe i po toj isporuci automatski se obnavljaju na prvobitno otvorenu vrijednost, posle svake isporuke, odnosno isplate, a sve do ukupne vrijednosti na koju je otvoren akreditiv, shodno zaključenom ugovoru.

17

7.6 Realizacija naplate izvezene robe

Izvoznik, po izvršenoj isporuci robe u potpunosti ili delimično uz propratno pismo, dostavlja poslovnoj banci kod koje je otvoren akreditiv kompletna dokumenta za naplatu izvezene robe. Dokumenta se dostavljaju u roku koji je predviđen u akreditivu.Čim poslovna banka primi dokumenta na isplatu, ona ih kontroliše da vidi dali su ispostavljena prema uslovima datim u akreditivu. Ispravna odnosno usaglašena dokumenta, poslovna banka isplaćuje odmah odnosno u roku predviđenom u akredativu.

18

8. LIKVIDACIA IZVOZNOG POSLA

8.1 Preuzimanje isporuke

Prilikom preuzimanja isporuke kupac je dužan da regleda robu i da konstatuje da li isporučena roba u potpunosti odgovara uslovima zaključenog ugovora. Ukoliko kupac utvrdi da roba ima neke nedostatke dužan je da o tome pismeno obavijesti prodavca. Prodavac čim primi reklamaciju od kupca o utvrđenim nedostatcima, potvrđuje pismeno kupcu prijem reklamacije i preduzeće odmah potrebne mjere oko rešavanja reklamacije.Ako je reklamacija neosnovana, obavijestiće kupca da je neosnovana i obrazložiće zbog čega je neosnovana. Ako je reklamacija osnovana, obavijestiće kupca da je osnovana a u zavisnosti od visine odštetnog zahtjeva, tj. kod većih iznosa, proizvođač će poslati stručno i ovlašćeno lice da zajedno sa izvoznikom proveri kod kupca da li je reklamacija osnovana i da na licu mjesta reše prigovor. Po rešenju reklamacije na licu mjesta sastaviće se protokol u kome će biti utvrđen način rešavanja prigovora.

8.2 Naplata izvezene robe

Naplata izvezene robe se najčešće obavlja preko poslovne banke, tako što izvoznik dostavi sve potrebne dokumente predviđene akreditivom, a banka ako nema nikakvih odstupanja između dostavljenih dokumenata i akreditivnih uslova, vrši isplatu i šalje izvozniku izvještaj o naplati iz inostranstva na obrazcu 743.Čim izvoznik dobije od poslovne banke obavještenje o prespjeću priliva sa obr.743, obavještava o tome proizvođača, i po kom osnovu je priliv stigao i traži pismene instrukcije od njega.Prema zakonu prispjeli priliv se može usmjeriti samo na račun proizvođača.Odmah po prijemu izvještaja o naplati iz inostranstva kao i po dobijanju pismenih instrukcija za raspored priliva od proizvođača, izvoznik popunjava nalog za prenos priliva.

19

8.3 Zakon za obračun povraćaja carine i drugih izvoznih dažbina i zahtjev za naplatu izvozne stimulacije

Po izvršenoj naplati i zvezene robe, izvoznik podnosi nadležnoj Narodnoj banci, na obrazcu „zahtjev za obračun povraćaja carine i drugih izvoznih dažbina“, zahtjev za naplatu izvozne stimulacije.Zahtjev se radi na osnovu izvještaja o naplati i z inostranstva obr. 743, izvozne carinske fakture i jedinstvene carinske isprave.Od ostvarenog priliva iz inostranstva odbijaju se svi troškovi koji su nastali u inostranstvu u vezi sa izvršenje izvoza, kao i troškovi prevoza robe u inostranstvu,troškovi osiguranja robe,troškovi manipulacije sa robom i dr., u zavisnosti od ugovorenog pariteta.Osnovica za obračun izvozne premije–stimulacije je devizna vrijednost robe na paritetu DAF jugogranica ili FOB jugoluka. Ova vrijednost se pretvara u dinare, prema deviznom kursu za izvozne premije. Na tu dinarsku protivvrijednost izvoza primjenjuju se procenti za izračunavanje stimulacije. Uz popunjeni zahtjev koji je zaveden u deviznoj službi izvoznika prilažu se sledeća dokumenta: Izvještaj o naplati iz inostranstva obr.743, izvozna faktura ovjerena od carine, jedinstvena carinska isprava – šesti primjerak i i zjava direktora da po ovom prilivu iz inostranstva nije naplaćena stimulacija.Kada izvoznik vrši izvoz u svoje ime i za svoj račun, isplata stimulacije se usmjerava na račun izvoznika, a kada se izvoz vrši u ime i za račun proizvođača, isplata stimulacije se uglavnom usmjerava na račun proizvođača.

8.4 Zatvaranje posla sa proizvođačem

Kod izvoza u ime i za račun proizvođača, posle izvršene naplate izvezene robe, izvoznik ispostavlja fakturu – konačni obračun izvoznog posla.Kod izvoza u svoje ime i za svoj račun, izvoznik plaća proizvođaču robu prema postignutom dogovoru. U konačnoj fakturi dati su pregledi zaduženja od strane proizvođača i plaćanja koje je vršio izvoznik, kao i saldo koje kome dužan i u kome roku treba da plati. I ovdje izvoznik pravi konačan obračun posla po izvozu, ali ga dostavlja samo svom računovodstvu, u kome su prikazani svi troškovi u zemlji i inostranstvu, plaćanja za kupovinu robe i ukupna naplata.Razlika između iznosa naplaćene izvezene robe i plaćene robe domaćem proizvođaču predstavlja zaradu firme.

20

8.5 Obračun sa ostalim partnerima

Među obračune sa ostalim partnerima, spadaju obračuni posla sa: poslovnom bankom, špediterom i uglavnom još sa osiguravajućom organizacijom.Bankarski troškovi – Kod izvoza u ime i za račun proizvođača troškove plaća proizvođač direktno poslovnoj banci, a kada izvoznik vrši izvoz u svoje ime i za svoj račun, tada on direktno plaća bankarske troškove poslovnoj banci. Proizvođači, odnosno vlasnici izvezene robe, obično plaćaju proizvodnju i bankarske troškove prodajom dela deviza za dinare.Špediterski troškovi – Izvoznik se uglavnom dogovori sa špediterom, da prilikom realizacije izvoznog posla on direktno kontaktira i plaća sve troškove vezane za realizacju izvoza. Po izvršenoj isporuci špediter dostavlja fakturu sa specifikacijom troškova. Plaćanjem fakture zatvara se posao špeditera.Troškovi osiguranja robe – Sa osiguravajućom organizacijom uglavnom kontaktiraju špediteri i osiguravaju robu, osim ako izvoznik ili proizvođač, imaju generalne ugovore o osiguranju sa osiguravajućom organizacijom i na osnovu ugovora vrše direktna osiguranja.

21

ZAKLJUČAK

Za izvršenje izvoznog posla potrebno je dobro poznavanje spoljnotrgovinskog poslovanja i postojanja stručne i efikasne službe komercijalnog sektora koja može da prati i da se prilagođava strateškim i tekućim uslovima poslovanja na svjetskom tržištu. Uslovi za obavljanje spoljnotrgovinskih poslova su kod nas regulisani zakonskim propisima.

22

LITERATURA

1. Stanislava Acin Sigulinski: Menadžment u međunarodnoj trgovini, Pigmalion, Novi Sad, 2002

2. www. Google.com3. www. Yahoo.com

23