izlazni_uredjaji

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Izlazni ureaji

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*U izradi ovih biljeki koriten a je literatura:Informatika, udbenik za 1. razred ope, jezine i klasine gimnazije, Darko Grundler, kolska knjiga, Zagreb, 2002., str.41.-50.Informatika 1, prirunik za nastavnike, Armando Slaviek, kolska knjiga, Zagreb 2003, str 31.

Cilj : Stjecanje osnovnih znanja o izlaznim ureajima osobnih raunalaVrsta sata: obrada novog gradivaOblici rada: frontalni, rad u paru

Zadae za uenike:

Objasniti funkciju izlaznih ureajaObjasniti funkciju monitora, te pojmove zaslonska toka i razluivostNavesti vrste monitora i objasniti svakuObjasniti funkciju pisaa, navesti vrste pisaa, objasniti princip rada svake pojedine vrste te navesti prednosti i nedostatke svake vrste pisaaNabrojati i ostale izlazne ureaje te mogunosti njihove uporabe

Na poetku ponoviti temeljnu grau raunala, s posebnim naglaskom na funkciju izlaznih ureaja. Uputiti uenike na Udbenik, str. 41. Neka meu kljunim rijeima podvuku nepoznate rijei.Nastavni sat mogue je izvesti :Frontalno: prozirnice se projiciraju koristei prijenosno raunalo i projektor Radom uenika u paru ( po dva ili tri uenika su za svakim raunalom u umreenoj raunalnoj uionici i na svim raunalima je prezentacija koju uenici mogu pokrenuti, samostalno proavati 15-tak minuta i nakon toga metodom razgovora jo jednom zajedno proi kroz sve prozirniceKombinacijom ovih dviju nastavnih oblika

Praktino uenicima pokazati mijenjanje razluivosti te razliite kvalitete ispisa kod razliitih pisaa te navesti uenike da samostalno zakljue koja kombinacija kvalitete i cijene ispisa je za njih najprihvatljivija.Projicirajui prozirnice sa saetkom ponoviti naueno gradivo.Za domau zadau odgovoriti na pitanja na 49. strani udbenika te napraviti Zadatke za vjebu ( ukoliko je potrebno, ti se zadatcu mogu rijeiti i zajedno u raunalnoj uionici na satu ponavljanja

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Kljune rijeiCrtaloMonitorPisaRazluivostRGBSintetizator zvukaZaslonska toka

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Izlazni ureajiIzlazni ureaji pretvaraju podatke iz raunala u oblik prihvatljiv okoliu

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*MonitorMonitor je najrasprostranjeniji izlazni ureaj

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Ispitati ueniki interes, to znaju o monitorima, kakve su sve monitore vidjeli??

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*MonitorEngl. video display unit, VDU, video display terminal, VDTIzlazni ureaj koji podatke iz raunala prikazuje na svom zaslonu (ekranu) u obliku razumljivom ovjeku


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Zaslonska toka


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Zaslonska tokaOsnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska toka (engl. pixel, picture element) koja je po cijeloj povrini jednake boje i intenziteta svjetlosti


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Zaslonska tokaZaslonska toka (engl. pixel)


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Razluivost monitoraRazluivost(rezolucija, engl. resolution):najvei broj zaslonskih toaka koje monitor moe prikazati na svom zaslonuIzraava se kao umnoak zaslonskih toaka vodoravno i uspravno; monitor relativno niske razluivosti 640 x 200 moe prikazati najvie 128.000 toaka (640 toaka vodoravno i 200 toaka uspravno)

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Neka uenici provjere razluivost na raunalima na kojima rade.Ne zaboravimo podsjetiti uenika da nakon mijenjanja osnovnih postavki raunala ponovno sve vrate u prvobitno stanje.

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Razluivost monitoraManja razluivostVea razluivost

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Usporedite slijedee fotografije. to vidimo? Koja je razluivost bolja?

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Razluivost monitoraRaspon razluivosti suvremenih monitora kree se od 640 x 200 pa do 2.560 x 2.048 (to je ukupno 5.242.880 toaka na zaslonu monitora) Vea razluivostManja razluivost

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Koji su nedostatci postavljanja prevelike razluivosti na monitor?

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Boja monitoraJednobojni monitor(monokromatski, crno-bijeli, zeleni, uti, engl. monchrome)Viebojni monitor(kolor, RGB, engl. color)Boje viebojnog monitora nastaju od tri temeljne boje:crvene (engl. red, R)zelene (engl. green, G) plave (engl. blue, B)


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Boja monitora



Zaslonska toka viebojnog monitoraBoja monitora


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Grafika karticaMonitor se spaja s raunalom posredstvom sklopa koji se zove grafika kartica (engl. graphic card)Zadaa je grafike kartice pretvorba digitalnih signala izraunala u oblik prihvatljiv monitoru

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Neka uenici nabroje vrste grafikih kartica koje poznaju, odnosno koje imaju na svojim raunalima kod kue. Ima li grafika kartica memoriju? Kako se zove ta memorija? Koliki je kapacitet te memorije u dananjim raunalima?

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Grafika karticaKod veine je raunala grafika kartica izmjenjiva pa je korisnik moe po potrebi zamijenitiMonitor i grafika kartica moraju biti sukladni (kompatibilni)Grafika se kartica ugrauje u raunalo i povezuje s monitorom prikljunim kabelom

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Pokazati na raunalu kako se grafika kartica spaja s monitorom.

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Grafika kartica


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Veliina zaslona monitoraVeliina zaslona monitora izraava se kao duljina dijagonale izraena u palcima (engl. inch), npr: 15, 17, 21 palaca1 palac 2,54 cm

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Neka uenici pokuaju procijeniti veliinu monitora u raunalnoj uionici.Danas su standardni monitori veliine 17, 19, 21 ina.

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Veliina zaslona monitoraNisam ti rekao da kupi monitor veliine zaslona 15 mm nego 15 palaca!


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Vrste monitoraMonitor s katodnom cijevi (engl. CRT monitor, cathode ray tube monitor)Monitori s tekuim kristalom (engl. LCD, liquid crystal display)

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Kako emo na prvi pogled razlikovati CRT i LCD monitor?

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Monitor s katodnom cijevi Najrasprostranjenija vrsta monitora


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*LCD monitorPrimjerci LCD monitora


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Engl. liquid crystal displayOrganska tekuina koja polarizira svjetlost ovisno o primijenjenom naponuLCD pokazivalo ne emitira svjetlost ve samo proputa ili ne proputa vanjsko svjetlo

LCD monitor


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Prednosti i nedostaci LCD-aPrednosti:relativno malen volumen i masamala potronja energijenema tetnih zraenjaNedostaci:relativno visoka cijena (posebice za viebojne LCD monitore)slabija vidljivost pri slabom svjetlu izvana


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Usporedba monitoraLCD monitorMonitor s katodnom cijevi


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Usporedba monitora

LCD monitorMonitor s katodnom cijeviDimenzijeManjeVeeTeinaManjaVeaVeliina monitoraPodjednakaPodjednakaRazluivostManjaVeatetna zraenjaNeDjelominoEmitira svjetloNeDaVidni kutManjiVeiPotronja energijeMnogo manjaMnogo veaCijenaVeaManja


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Utjecaj monitora na okoli

zraenja monitora

oteenje vida

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Prozirnice 27.-41. moemo ostaviti kao neobavezni dio gradiva za one uenike koji ele malo vie. Ovaj dio moe se dati uenicima za samostalni rad (odnosno rad u paru, ovisno o uvjetima u raunalnoj uionici). Ovdje je mogua programska korelacija sa biologijom (ekologija).

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Utjecaj monitora na okoliZatitne mjere:rad na monitoru koji zadovoljava propise o zatitiizabrati monitor prikladan posluodmarati se pri dugotrajnom raduprikladno ustrojiti radno mjesto


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Radno mjestoRadno mjesto za rad s raunalom treba prikladno organizirati i potovati smjernice definirane propisima


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Zatitne mjere


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Monitor projektorIstodobni prikaz slike vie ljudi


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Monitor projektor


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Monitor projektorPraktian i prijenosan monitor projektor


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Monitor projektor


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Posebne vrste monitora


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Posebne vrste monitoraMonitori kroz koji se vidi okoli, engl. head up display, HUD


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Posebne vrste monitoraHUD u zrakoplovu i automobilu


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Posebne vrste monitoraSimulator za uenje vonje


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Posebne vrste monitoraMonitori koji stvaraju dojam prostornosti


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Posebne vrste monitora


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Pisatampa, tiskalo engl. printer

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Ovaj dio nastavne cjeline napraviti 2. sat. Pripremiti unaprijed razliite otiske

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Vrste papiraOblik papira:papir u listovima(engl. sheet)beskonani papir(engl. fan-fold, z-fold, continous)Kakvoa papira:papir za laserske pisaesjajni papir za pisae u bojiostale vrste papira


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Beskonani papirRupice po rubu


*

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Format pisaaFormat pisaa govori o dimenzijama papira koje pisa moe prihvatiti


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Brzina pisaaBroj otisnutih znakova u sekundi(engl . cps, character per second)iglini pisa, lepezasti pisa, linijski pisaBroj otisnutih stranica u minuti(engl. ppm, pages per minute)pisa s mlazom tinte, laserski pisa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Iglini (matrini) pisaEngl. dot matrix printer


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Iglini (matrini) pisaOtisak nastaje udarom iglica na papir preko obojene vrpce


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Glava iglinog pisaa

Glava iglinog pisaaIglicaNastanak znaka kod iglinog pisaaUobiajeni broj i raspored iglica u glavi


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Matrini prikaz znakovaIspis znakova kod iglinog pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Razluivost iglinog pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Razluivost iglinog pisaaIzgled otiska iglinog pisaa pod povealom


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Potroni materijalPapirbilo kakav papir (ukljuivi i beskonani)Obojena vrpca(engl. ribbon)relativno jeftina vrpca u boji koju treba zamijeniti nakon odreenog broja otisnutih znakova


*

(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Vrpca iglinog pisaaVrpca (engl. ribbon) iglinog pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Iglini (matrini) pisaUobiajeni izgled iglinog pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Iglini (matrini) pisaIglini pisa moe prihvatiti beskonani papir i papir u listovima


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Iglini (matrini) pisaIglini pisa velike izdrljivosti i brzine tiskanja


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Znaajke iglinog pisaaPrednostiniska cijena nabave i odravanjamogunost tiskanja na beskonanom papiruNedostacinije mogua visoka kvaliteta otiskabuka pri radu


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Lepezasti pisaZastarjela vrsta pisaa nalik pisaim strojevima s glavom u obliku latica cvijeta (engl. daisy = tratinica)Glava lepezastog pisaaEngl. daisy wheel printer


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Pisa s mlazom tinteEngl. ink jet printer


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Pisa s mlazom tinteRezervoari s tintomPiezo kristali koji stvaraju kapljiceKap tinte


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Pisa s mlazom tinte


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Pisa s mlazom tinteUobiajeni izgled pisaa s mlazom tinte


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Glava pisaa s mlazom tinteGlava pisaa s mlazom tinteJedna mlaznica glave pisaa s mlazom tinte


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Termika glava


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Termika glavaNastanak kapljice kod termike glaveGrijaTintaKapljica


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Potroni materijalPapiru naelu bilo kakav papir, ali se za bolji izgled otiska preporua posebne vrste papira (sjajni, engl. glossy)BojaSklop glave pisaa s bojom (engl. ink-jet cartridge) treba zamijeniti nakon odreenog broja otisaka


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Znaajke pisaa s mlazom tintePrednostirelativno dobra kvaliteta otiskarelativno tihi radrelativno jeftin za nabavumogunost ispisa u bojiNedostacirelativno skup potroni materijal (boja i papir)Trenutano najpopularnija vrsta pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Laserski pisaEngl. laser printerNajkvalitetniji ispis od svih vrsta pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Laserski pisaNaelo rada laserskog pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Potroni materijalPapirposebna vrsta papira (za laserske pisae i fotokopirne ureaje)Tonersklop koji se sastoji od praha u boji i fotoelektrostatikog bubnjakoji se cjelokupan mijenja nakon odreenog brojaotisnutih kopija


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*TonerUobiajeni nain zamjene toneraEngl. toner cartridge


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Toner


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*TonerUobiajeni izgled tonera laserskog pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Fotoelektrostatiki bubanjUobiajeni izgled fotoelektrostatikog bubnja laserskog pisaaFotoelektrostatiki bubanj laserskog pisaa najee je dio tonera i mijenja se zajedno s njimFotoelektrostatiki bubanj (fotoosjetljivi, engl. optical photocoupler, OPC)


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Razluivost laserskog pisaatedni nain radaIzgled znakova za razliite razluivosti laserskog pisaa600 dpi1200 dpi


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Laserski pisaPrimjerci laserskog pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Znaajke laserskog pisaaPrednostivisoka kvaliteta otiskavrlo tihi radNedostacirelativno visoka cijena nabave i odravanjane moe tiskati na beskonanom papiruUobiajena razluivost: 600 dpi, 1200 dpi (engl. dpi, dots per inch, toaka po palcu)Uobiajena brzina ispisa: 4 20 ppm(engl. ppm, pages per minute, str. u minuti)


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Termiki pisaEngl. thermal printerOtisak nastaje zagrijavanjem iglica u glavi pisaaTermiki pisa najmanjih je dimenzija i trai najmanje odravanje od svih vrsta pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Termiki pisaUobiajeni izgled termikog pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Termiki pisaPrimjerci termikog pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Termiki pisaTermiki pisa u kalkulatoru


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Potroni materijalPapirposebna vrsta papira osjetljivog na toplinu, koja je bitno skuplja od obinog papira


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Znaajke termikog pisaaPrednostimale dimenzijenema odravanjatihi radNedostaciosrednja kvaliteta otiskarelativno velika cijena termiki osjetljivog papiraPrimjena: faksimil ureaji (fax), kalkulatori, mjerni instrumenti i dr.


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Linijski pisaPisai najvee brzine tiskanja namijenjeni velikom broju otisaka u kratkom vremenuOtiskuju odjednom cijeli red (liniju)


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Linijski pisaPrimjerci linijskih pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Linijski pisaUobiajeni izgled linijskih pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Znaajke linijskog pisaaPrednosti:velika brzina tiskanjaizdrljivost (mogunost tiskanja mnogo primjeraka bez posebnog odravanja)Nedostaci:visoka cijena nabavebuka pri radurelativno slaba kvaliteta otiska i ogranien skup znakova (ne moe tiskati crtee)dimenzije


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Pisa u bojiNajbrojniji pisai u boji su pisai s mlazom tinte


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Pisa u bojiUobiajen izgled pisaa u boji s mlazom tinte


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Pisa u bojiPisa u boji s mlazom tinte velikog formata


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Pisa u bojiPisa u boji rabi se za izradu fotografija u boji


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Vrste viebojnih pisaaViebojni pisa s mlazom tintenajbrojnija vrsta pisaa u bojirelativno dobra kvaliteta otiskarelativno jeftin za nabavuViebojni termiki pisadobra kvaliteta otiskarelativno skup potroni materijal


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Vrste viebojnih pisaaLaserski viebojni pisavisoka kvaliteta otiskavisoka cijenarelativno skup potroni materijal (toner u boji)


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Laserski pisa u bojiNaelna graa viebojnog laserskog pisaa


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*CrtaloEngl. plotterIzlazni ureaj namijenjen izradi crtea


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Crtalo s nepominim papiromEngl. flatbed plotter


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Crtalo s nepominim papirom


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Crtalo s nepominim papiromPrimjerak crtala s nepominim papirom


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Crtalo s nepominim papiromPrimjerak crtala s nepominim papirom velikog formata


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Crtalo s pominim papiromEngl. drum plotterMogunost izrade crtea velikog formata


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Ureaji za stvaranje zvukaEngl. sound shyntesizerUreaji sposobni digitalne podatke iz raunala pretvoriti u zvuk(glazbu, govor, zvune efekte itd)


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Ureaji za stvaranje zvukaU raunalu tome obino slue zvune kartice (engl. sound card)Primjena: mulitmedija, igre, govorni automati, uenje i dr.


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*Ureaji za stvaranje zvukaZvuna karticaD/AA/DDSPHD


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*D/A pretvornikEngl. digital to analog converterUreaj za pretvorbu digitalne u analognu veliinuKoristi se za:stvaranje zvukovaupravljanje strojevima i ureajima (npr. motorima, ventilima itd.)


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*SaetakIzlazni ureaji slue za prijenos i prikaz podataka koje raunalo daje korisniku i okolini. Ureaji mogu imati zadau prikazati podatke ovjeku ili ih predati strojevima u odgovarajuem obliku. Prikaz podataka moe biti privremen (npr. na zaslonu monitora) ili u obliku trajnog zapisa (npr. otisnut na papiru).Monitor je izlazni ureaj koji prikazuje podatke u vizualnom obliku (tekst, crtei i sl.). Monitor s katodnom cijevi je najrasprostranjeniji.


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*SaetakZa prijenosna raunala rabi se LCD monitor koji odlikuju male dimenzije i mala potronja energije. Uz to, LCD monitori ne emitiraju tetna zraenja.Pisai ispisuju podatke na papir (ili neki drugi pogodan medij). Matrini pisai odlikuju se niskom cijenom i mogunosti ispisa na beskonani papir. Glavna prednost laserskih pisaa je odlina kvaliteta ispisa, a nedostatak relativno visoka cijena.


(c) L. Blagojevi i D. Grundler, 2005.*SaetakPisa s mlazom tinte je kvalitetom i cijenom izmeu matrinoga i laserskog pisaa. Najrasprostranjenija vrsta pisaa u boji su pisai s mlazom tinte.Crtalo je izlazni ureaj koji slui izradi crtea.Sintetizatori zvuka omoguuju zvunu komunikaciju izmeu raunala i ovjeka, i to tako da podatke iz raunala pretvaraju u zvuk (npr. govor, glazbu i sl.).Ureaji za industrijsko upravljanje namijenjeni su komunikaciji izmeu raunala i strojeva. Rabe se pri nadzoru strojeva, mjernih i razliitih drugih ureaja. Vani ureaj pri tome je digitalno-analogni (D/A) pretvornik.


*U izradi ovih biljeki koriten a je literatura:Informatika, udbenik za 1. razred ope, jezine i klasine gimnazije, Darko Grundler, kolska knjiga, Zagreb, 2002., str.41.-50.Informatika 1, prirunik za nastavnike, Armando Slaviek, kolska knjiga, Zagreb 2003, str 31.

Cilj : Stjecanje osnovnih znanja o izlaznim ureajima osobnih raunalaVrsta sata: obrada novog gradivaOblici rada: frontalni, rad u paru

Zadae za uenike:

Objasniti funkciju izlaznih ureajaObjasniti funkciju monitora, te pojmove zaslonska toka i razluivostNavesti vrste monitora i objasniti svakuObjasniti funkciju pisaa, navesti vrste pisaa, objasniti princip rada svake pojedine vrste te navesti prednosti i nedostatke svake vrste pisaaNabrojati i ostale izlazne ureaje te mogunosti njihove uporabe

Na poetku ponoviti temeljnu grau raunala, s posebnim naglaskom na funkciju izlaznih ureaja. Uputiti uenike na Udbenik, str. 41. Neka meu kljunim rijeima podvuku nepoznate rijei.Nastavni sat mogue je izvesti :Frontalno: prozirnice se projiciraju koristei prijenosno raunalo i projektor Radom uenika u paru ( po dva ili tri uenika su za svakim raunalom u umreenoj raunalnoj uionici i na svim raunalima je prezentacija koju uenici mogu pokrenuti, samostalno proavati 15-tak minuta i nakon toga metodom razgovora jo jednom zajedno proi kroz sve prozirniceKombinacijom ovih dviju nastavnih oblika

Praktino uenicima pokazati mijenjanje razluivosti te razliite kvalitete ispisa kod razliitih pisaa te navesti uenike da samostalno zakljue koja kombinacija kvalitete i cijene ispisa je za njih najprihvatljivija.Projicirajui prozirnice sa saetkom ponoviti naueno gradivo.Za domau zadau odgovoriti na pitanja na 49. strani udbenika te napraviti Zadatke za vjebu ( ukoliko je potrebno, ti se zadatcu mogu rijeiti i zajedno u raunalnoj uionici na satu ponavljanja

*

*Ispitati ueniki interes, to znaju o monitorima, kakve su sve monitore vidjeli??*

*

*

*

*

*Neka uenici provjere razluivost na raunalima na kojima rade.Ne zaboravimo podsjetiti uenika da nakon mijenjanja osnovnih postavki raunala ponovno sve vrate u prvobitno stanje.*Usporedite slijedee fotografije. to vidimo? Koja je razluivost bolja?*Koji su nedostatci postavljanja prevelike razluivosti na monitor?*

*

*

*Neka uenici nabroje vrste grafikih kartica koje poznaju, odnosno koje imaju na svojim raunalima kod kue. Ima li grafika kartica memoriju? Kako se zove ta memorija? Koliki je kapacitet te memorije u dananjim raunalima?*Pokazati na raunalu kako se grafika kartica spaja s monitorom.*

*Neka uenici pokuaju procijeniti veliinu monitora u raunalnoj uionici.Danas su standardni monitori veliine 17, 19, 21 ina.*

*Kako emo na prvi pogled razlikovati CRT i LCD monitor?*

*

*

*

*

*

*Prozirnice 27.-41. moemo ostaviti kao neobavezni dio gradiva za one uenike koji ele malo vie. Ovaj dio moe se dati uenicima za samostalni rad (odnosno rad u paru, ovisno o uvjetima u raunalnoj uionici). Ovdje je mogua programska korelacija sa biologijom (ekologija).*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*Ovaj dio nastavne cjeline napraviti 2. sat. Pripremiti unaprijed razliite otiske *

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

izlazni_uredjaji

Documents