7 lipanj 2011 | universitas

put k uspjehu

Mali studij za velike strunjakePie:Sagita MirjaM Sunara

Zavreni studenti konzervacije-restauracije postiu zapaene uspjehe u Splitu i svijetu Ivan Sikavica tijekom nekoliko godina rada na restauraciji Peristila postao je voditelj projekta, a replika Leonardove Mona Lise koju je izradila Sandra usti nala se u Louvreu tik do Leonardove slike Bogorodica s Djetetom i sv. Anom

Splitski studij konzerva-cije-restauracije osnovan je 1997. godine kao prvi studij te vrste u Hrvatskoj. U etr-naest godina koliko postoji, diplomu konzervatora-resta-uratora steklo je pedesetak studenata. Veina ih je zapo-slenje nala u Hrvatskom re-stauratorskom zavodu, krov-noj ustanovi za obavljanje re-stauratorske djelatnosti. Dio zavrenih studenata resta-uracijom se bavi privatno. U regiji koja se dii bogatstvom svoje kulturne batine posla ne manjka. Ono to nedosta-je, meutim, jest svijest o to-me da se posao zatite i ou-vanja kulturnoga blaga moe i treba povjeriti samo kolova-nim strunjacima. Koliko e se brzo ili uspjeno zavreni studenti restauracije izboriti za svoje mjesto na tritu ra-da, ovisi najvie o njima sa-mima, a da se trud i zalaga-nje tijekom studija i u poslu isplate dokazuju sljedee dvi-je prie.

Ivan Sikavica - od strune prakse do voditeljstva

Ve devet godina grae-vinske skele ine sastavni dio peristilskog dekora. Toliko,

Sandra usti

naime, traje projekt obnove i sanacije carskoga trga, jedan od najopsenijih, najzahtjev-nijih, ali i najskupljih projeka-ta u zemlji. Njegovo je izvoe-nje povjereno splitskom odje-lu Hrvatskog restauratorskog zavoda, a malu vojsku stru-njaka za kamen, koja u ovom trenutku broji etrnaest ljudi, predvodi Ivan Sikavica, zavr-eni student Odsjeka za kon-zervaciju-restauraciju Umjet-nike akademije.

Jedna od specifinosti stu-dija konzervacije-restauracije je to to studentima nudi prili-ku za rad na pravim umjetni-nama; skulpturama, slikama, mozaicima, freskama, kame-nim predmetima... Ivan je jo kao student sudjelovao u ne-koliko znaajnih projekata u splitskoj povijesnoj jezgri, a u projekt obnove i sanacije Pe-ristila ukljuio se na zavrnoj godini studija. Na Peristilu je nastavio raditi i nakon stjeca-nja diplome, ali kao zaposle-nik Hrvatskog restaurator-skog zavoda. Prije tri godine postao je voditelj projekta.

Umjesto restauriranja kame-na, s vremenom sam se sve vi-e orijentirao na organizaciju posla, objanjava. Nadzirao sam suradnju s brojnim koo-perantskim tvrtkama, a silom prilika poeo sam se baviti i odravanjem laserskih urea-ja koje koristimo za ienje kamena. Upravljanje kon-zervatorsko-restauratorskim radovima na spomeniku nul-te kategorije nije jedini njegov zadatak; upravo priprema pre-zentaciju za LACONA-u, me-unarodni kongres o primje-ni lasera u restauraciji koji se u rujnu ove godine odrava u Londonu.

Tijekom devet godina na Peristilu se izmijenilo vie od trideset restauratora. Veina ih je diplomu stekla na studi-ju konzervacije-restauracije, istom onom koji je je zavrio Ivan. Studentima restauraci-je i danas se nudi mogunost obavljanja strune prakse na Peristilu. Ivan svojim (budu-im) kolegama poruuje da se u poslu nametnu profesiona-lizmom, etinou i znanjem.

Ruite zidove predrasuda i dvostrukih kriterija, kae. Piite o struci i svojim pro-jektima. Popularizirajte pro-fesiju i dijelite iskustva s kole-gama u inozemstvu. Putujte, suraujte, istraujte. Volite li ono to radite, mogunosti su beskonane, samo trebate biti kreativni.

Sandra usti - s Mona Lisom u Louvreu

Da ljubav prema poslu otvara mogunosti o kojima niste mogli ni sanjati doka-zuje pria Sandre usti, jo jedne restauratorice koja je diplomu stekla na splitskoj Akademiji, a danas radi u Hr-vatskom restauratorskom za-vodu. Osim ovoga, Sandra je studentica doktorskog studi-ja povijesti umjetnosti u Za-grebu.

Tema diplomskog rada ve-ine studenata Odsjeka za konzervaciju-restauraciju cjeloviti je zahvat na nekoj umjetnini. Sandra se, pak, od-luila za izradu replike najpo-znatije slike na svijetu, Mo-

na Lise. eljela sam rekon-struirati Mona Lisu u tehnici koju je koristio sam Leonardo, koristei iste pigmente i vezi-va. Ovo se zove povijesno vjer-na replika, a za njenu je izra-du potrebno prikupiti podat-ke o povijesno-umjetnikim, restauratorskim i prirodno-znanstvenim istraivanjima, objanjava. Prije izrade repli-ke konzultirala je brojnu lite-raturu, od traktata o slikar-stvu iz Leonardova vremena do izvjea o istraivanju nje-govih slika.

Rezultat svojeg rada prole je godine predstavila na me-unarodnom simpoziju The technical examination of old master drawings u British Museumu u Londonu. Nje-na poster-prezentacija jako se dojmila Martina Clayto-na, predsjedatelja simpozija i glavnog kustosa Kraljevske zbirke grafika u dvorcu Win-dsor. Informaciju o Sandrinu radu proslijedio je kolegama u parikom Louvreu. Krajem godine, Sandra je primila po-ziv da se ukljui u meuna-rodni kolegij koji e u Pari-zu raspravljati o Leonardovoj tehnici slikanja i metodama restauriranja njegovih djela.

Uz podrku Hrvatskog re-stauratorskog zavoda, Sandra se u sijenju ove godine zapu-tila u Francusku kako bi kole-gama prezentirala rezultate istraivanja Leonardove sfu-

mato tehnike. U restaurator-skoj radionici u srcu Louvrea doekali su je kustos Vincent Delieuvin, voditelj Odsjeka za restauraciju Pierre Curie, i re-stauratorica Cinzia Pasquali, ljudi iz ijih je tekstova uila o Leonardovoj tehnici slikanja. Njezina replika Mona Lise postavljena je pokraj Leonar-dove Bogorodice s Djetetom i sv. Anom, koja se tamo sada restaurira. Leonardova slika na tafelaju uistinu je prizor za pamenje, kae Sandra. Ia-ko sam se suoila licem u lice s Golijatom meu umjetnicima, uvidjela sam ispravnost vlasti-te percepcije sfumato tehnike. Bio je to neprocjenjivi trenu-tak spoznaje u kojem sam uo-ila prostor za napredak, koje-mu u uvijek teiti.

Sandru je diplomski rad odveo do parikog Louvrea i omoguio joj da upozna kole-ge ija je imena poznavala sa-mo iz znanstvenih asopisa i s korica knjiga. U jednom, do-ista povijesnom trenutku za splitsku Umjetniku akademi-ju njezina se slika nala tik do Leonardova remek-djela. Ve-u nagradu za uloeni trud nije mogla dobiti. Smatram da je diplomski rad posljednja prilika da se student predsta-vi u najboljem svjetlu, a rezul-tati uloenih napora pokucat e na vrata prije ili kasnije, zakljuuje.

Ivan Sikavica

uspjesi