Analitička i normativna podloga za uvođenje vrijednosti, sadržaja i metoda mirovnog obrazovanja u

formalni obrazovni sustav

Učiti za mir

Učiti za mir

Istraživanje provedeno u 2010.

Cilj: pozicionirati mirovno obrazovanje u obrazovnom sustavu i stvoriti podlogu za zagovaranje kod donositelja odluka, stručne i zainteresirane javnosti

4 dionice istraživanja:

1. Normativna podloga za zagovaranje: dokumenti, strategije, zakoni, institucije

2. Empirijsko istraživanje: programske pretpostavke + učenička, nastavnička i ravnateljska iskustva relevantna za unaprijeđenje mirovnog obrazovanja

3. Analiza kataloga stručnog usavršavanja u području učenja socijalnih vještina

4. Konzultacije sa stručnjacima

1. Normativna podloga: dokumenti, strategije, zakoni i nstitucije, Emina Bužinkid, Centar za mirovne studije

• Mirovno obrazovanje (rjeđe) i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo (češde) prepoznali smo u 17 temeljnih međunarodnih dokumenata i 27 domadih (zakona, strategija, planova, programa, standarda).

• Mnoge institucije (MZOŠ, MOBMS, MZSS, MUP, Savjet za mlade, Vijede za djecu...) zadužene su za ovo područje, posebno gledano kroz prevenciju nasilja među djecom i mladima. Niti jedna od njih ne gleda na potrebu obrazovanja za prevenciju nasilja cjelovito, ved uglavnom fragmentarno kroz svoje uže područje djelovanja.

Kvalitativna naliza kataloga stručnog usavršavanja nastavnika, Julija Kranjec, Centar za mirovne studije, 2010.

• znatno je vedi omjer stručnog usavršavanja za stručno-predmetna područja nego za komunikacijsko-refleksivno područje

• dostupni izvori i podaci nisu usporedivi (pripreme, ne i izvještaji)

Što kažu učenici i učenice?

370 učenika osmih razreda 10 Zagrebačkih osnovnih škola

• Češde je verbalno nego fizičko nasilje: 80% učinilo to u posljednjih mjesec dana (3/4 sudjelovalo u ogovaranju, više od 50% udarilo ili namjerno gurnulo učenika, više od 10% 5 i više puta udarilo ili ih je netko udario u zadnjih mjesec dana

• Verbalno je nasilje normativno ponašanje, posebnu pažnju obratiti školama u kojima je i fizičko nasilje normativno ponašanje

• 3,7% učenika nije sudjelovalo niti u jednom obliku agresivnog ponašanja, niti kao činitelj, ni kao primatelj

• 5,5% nije imalo iskustva s verbalnom, a 19,0% s fizičkom agresijom

Samoefikasnost

vjerovanje o vlastitim mogućnostima postizanja

uspjeha u određenim situacijama

Samo podučavanje znanja i vještina nenasilnog iaktivnog rješavanja sukoba ili sporova nije dovoljno.Jačanje samoefikasnosti - osnaživanje uvjerenosti učenika u mogudnost ostvarivanja uspjeha u rješavanju konfliktnih situacija, povedava vjerojatnostda de učenici doista i djelovati u skladu sa stečenim znanjima i vještinama.

• Raditi ne samo na jačanju znanja, nego i na jačanju vjerovanja – davati verbalne poticaje i podršku –konstruktivni stil

–

Što kažu nastavnici?

Razgovori provedeni u 5 škola Grada Zagreba, 5 fokus grupa, 29 nastavnika i 5 ravnatelja.

“…blaži oblici sukoba među učenicima sastavni dio života u školi (u nekim školama više, a u drugima manje), ali, nasilno je ponašanje u samim prostorima škole rijetko. ..iako su fizički obračuniu njegovoj školi rijetki, velik broj „nasilničkih postupaka“ dogodi se na putu prema kudi ili za vrijeme druženja učenika izvan škole”

Ne osjedaju se dovoljno kompetentnima rješavati sukobe, reagiraju intuitivno:

• „Mi nismo dovoljno educirani, mislim, koliko god sam se ja susretala u svojih 38 godina radnog staža s takvim problemima, mislim da pravu edukaciju nemam, reagiram onako kako mislim da bi bilo najbolje.“ (nastavnik/ca, škola C)

• „Vedina nas sve intuitivno dobro rješava.“ (nastavnik/ca, škola E)

• „Mislim da često i nismo dovoljno stručni“ (nastavnik/ca, škola B)

• Formalne procedure su kompleksne

• Broj stručnih suradnika – iniciraju stručna usavršavanja, mogu osigurati promjenu školske klime

• Manja škola – lakše uočavati probleme i reagirati

• Tradicija škole utječe na školsku klimu (roditelji išli u istu školu)

• Suradnja s roditeljima: “Ako vi ne možete uspostaviti nekakav dobar kontakt s roditeljem, onda ne možemo zapravo djelovati ni na dijete”

Najčešde se reagira: “Kad se dogodi sukob...”

< - > Prevencija sukoba

U školama postoje neki sadržaji mirovnog obrazovanja, najviše u društvenim i humanističkim predmetima, iako termin nije uvriježen.

„Imamo puno znanja, kvalitetno znanje s jedne strane, a s druge strane nemamo, ne znamo to znanje konkretno pretočiti u život. Ja mislim da mi ne posvećujemo dovoljno vremena vještinama…“ (nastavnik/ca) –

- > potreba za konzistetnijim i dugoročnim usvajanjem vještina (nije jednokratni prijenos znanja, ) usvajanjevrijednosti i učenje vještina, korištenje istih, bolje razumijevanje…

Prikaz ponuđenih teme kao potencijalnih sadržaja mirovnog obrazovanja

Važnost sadržaja u stvarnosti za kvalitetnije funkcioniranje društva

Trenutna prisutna sadržaja u obrazovnim programima

Raskorak između procjene važnosti i

prisutnosti

Osvještavanje vrijednosti nenasilja, solidarnosti, uvažavanja različitosti 4,88 2,81 2,07

Poznavanje temeljnih ljudskih prava 4,81 2,38 2,43

Osvještavanje nasilja, diskriminacije i društvene nepravde 4,75 2,81 1,94

Aktivan pristup zajednici i društvenu promjenu 4,69 2,69 2

Nenasilna komunikacija i transformacija sukoba 4,69 3,38 1,31

Civilno društvo 4,5 1,5 3

Načini građanskog djelovanja, udruživanja i zagovaranja promjena 4,44 2,25 2,19

Zaštita okoliša 4,44 2,06 2,38

Održivi razvoj 4,44 1,69 2,75

Nenasilno djelovanje 4,31 2,19 2,12

Koncept i praksa izgradnje mira 4,31 2,06 2,25

Proces globalizacije (odnos globalnih institucija, ekonomija, siromaštvo)4,31 2,06 2,25

Propitivanje višestrukosti identiteta (etnički, rodni, spolni i drugi) 4,25 1,69 2,56

Koncept i primjeri javnih politika 4,19 1,63 2,56

Posredovanje u sukobu - medijacija 4,13 2,5 1,63

Poznavanje mehanizama zaštite ljudskih prava 4,13 3,31 0,82

Međureligijski dijalog 4,13 2,13 2

Koncept i primjeri ljudske sigurnosti 4,06 2,44 1,62

Suočavanje s prošlošdu 4,06 2,06 2

Potencijalni sadržaji mirovnog kurikuluma

Europski sustav kompetencija:

Obavezno poučavanje međuljudske i građanske kompetencije

Međuljudska kompetencija:• sposobnost konstruktivnog komuniciranja u raznim društvenim

situacijama (toleriranje stajališta i ponašanja drugih, svijest o individualnoj i kolektivnoj odgovornosti)

• sposobnost stvaranja povjerenja i empatije prema drugim pojedincima

• sposobnost otkrivanja frustracija na konstruktivan način (kontroliranje agresivnosti i nasilja ili obrazaca samouništenja

• pokazivanje interesa za druge i njihovo poštivanje,

• spremnost da se prevladaju stereotipi i predrasude

• postizanje kompromisa

Građanske kompetencije• poznavanje građanskih prava i ustava zemlje domaćina, dosege njezine vlade

• sudjelovanje u aktivnostima zajednice/okruženja i donošenju odluka na

nacionalnoj i na europskoj razini; glasovanje na izborima

• sposobnost pokazivanja solidarnosti iskazivanjem interesa za rješavanje problema

• koji pogađaju lokalnu i širu zajednicu

• sposobnost učinkovitog povezivanja s javnim institucijama

• spremnost na poštivanje vrijednosti i privatnosti drugih sa spremnošdu reagiranja

• na protudruštveno ponašanje

• prihvadanje koncepta ljudskih prava i jednakosti kao osnove za solidarnost i odgovornost u modernim demokratskim društvima Europe, prihvadanje jednakosti muškaraca i žena

• uvažavanje i razumijevanje različitosti vrijednosnih sustava raznih vjerskih ili etničkih skupina

• kritičko prihvadanje informacija koje objavljuju masovni mediji

HR: međupredmetno neobavezno područje:Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo

Područja mirovnog obrazovanja koja obuhvada

1. Obrazovanje za jačanje samosvijesti i identiteta (“JA”)

2. Obrazovanje za međukulturno razumijevanje (JA – DRUGI)

3. Građanski odgoj i obrazovanje (“MI”)

4. Odgoj i obrazovanje za mir i mirno rješavanje problema

5. Obrazovanje za održivi razvoj (Svijet kao cjelina)

Zaključno:• Mirovno obrazovanje može doprinijeti razvoju

demokratske kulture

• Normativni okvir postoji, važno ga je pretočiti u praksu

• Niti jedan predmet posebno ne pokriva sve dimenzije, povezivanje pojedinih predmeta – interdisciplinarnost se čini osnovni preduvjet za ostvarivanje ciljeva mirovnog obrazovanja, sustavno i obavezno

• Treba usmjeriti pažnju na učenje pozitivnih ponašanja, ali i kognitivnih procjena i vjerovanja

• Prije uvođenja treba osigurati vrijeme i uvjete:financijska sredstva, izrada kurikuluma i obrazovanje budućih i stručno usavršavanje učitelja i nastavnika

• Povezati se s iskustvom organizacija civilnog društva

1. Institucionalne pretpostavke

NOK, Građanski odgoj i obrazovanje

Probuđeni interes za ovo područje: Nacionalni odbor za odgoj i obrazovanje ljudska prava i demokratko građanstvo

2. Zagovaračke pretpostavke

Istraživanja Centra za ljudska prava o GONG-a: Neformalna koalicija za uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, 2010. i Inicijativa 2011.

Inicijativa za kvalitetno uvođenjeodgoja i obrazovanja za mir, ljudska prava i demokratsko

građanstvo u škole

Organizacije civilnog društva zalažu se

za kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja

za mir, ljudska prava i demokratsko

građanstvo čiji se učinci mogu pratiti, a

koje de utjecati na smanjenje nasilja i

demokratizaciju društva