ISTRAIVANJE O MEDIJSKOM

IZVJETAVANJU O RODNO

ZASNOVANOM NASILJU NAD

ENAMA U BOSNI I HERCEGOVINI

2

Izrada ove publikacije je podrana kroz projekat Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost I

osnaivanje ena (UN Women) Standardi i angaman za sprjeavanje nasilja nad enama i nasilja u

porodici u Bosni i Hercegovini koji je finansiran od vedske razvojne agencije (Sida). Stajalita iznesena u

ovoj publikaciji izraavaju miljenje autorke, te nuno ne predstavljaju stavove UN Women, Ujedinjenih nacija

ili bilo koje druge UN agencije.

AutoricaElvira Mujki Juki

PrijevodAida Deli-Volas

LekturaNirmala Ajanovi

DesignSandin Meedovi

Godina 2016

3

SADRAJ

Rezime

1. Uvod

2. Metodologija

3. Meunarodni i domai pravni okvir 3.1 Meunarodni standardi i preporuke

3.2 Domai pravni okvir

4. Analiza rezultata istraivanja

4.1 Prie i autori: Kratke vijesti bez ireg konteksta

4.2 Vizualizacija: Nema prie a da ne vidimo o kome je rije

4.3 Tema: Trpe li ene i drugo nasilje osim fizikog?

4.4 Akteri: Poinilac nasilja glavni akter prie

4.5 Nasilje nad enama: Popunjavanje stranica crne hronike ili drutveni problem?

4.6 Studije sluaja: Brutalna ubistva i uvrnuti pojedinci

5. Zakljuak

Preporuke

5

6

7

9

10

11

12

12

15

17

19

24

27

37

39

4

5

REZIME

Mediji o rodno zasnovanom nasilju izvjetavaju gotovo svakodnevno, to je pozitivan pokazatelj da je taj problem prepoznat, ali je i razlog za analiziranje naina izvjetavanja i odgovornosti medija u procesu pokretanja rasprave o nasilju nad enama kao drutvenom problemu. Ovo istraivanje je pokazalo nedostatke u radu medija kada je u pitanju izvjetavanje o nasilju nad enama i nasilju u porodici, kao to je nedovoljno posveivanje panje tom drutvenom problemu i njegovoj prevenciji ili ak i neetiko izvjetavanje u osjetljivim sluajevima.

Analiza je pokazala da su ee prisutni krai lanci o konkretnim sluajevima nasilja nad enama nego lanci koji se tematski veu za pojam nasilja nad enama. Mediji ne pokreu teme o nasilju nad enama nego izvjetavaju o njima u kratkim vijestima onda kada dobiju informacije od izvora, to su najee policijski izvori ili nevladine organizacije. Fotografije koje se koriste za ilustraciju lanaka veinom ne prikazuju krvave detalje i nisu neetine, ali uz svaki peti tekst je objavljena i jasna fotografija lica aktera prie, bilo da je to ena koja je pretrpjela nasilje, poinilac ili aktivista u toj oblasti. Tematski je najzastupljenije fiziko nasilje, to je vidljivo u gotovo polovini lanaka obuhvaenih analizom. Dok jeu fiziko i seksualno nasilje nad enama zastupljeno u novinskim lancima i prepoznato kao problem, gotovo da i nema tekstova o drugim oblicima nasilja. Glavni akteri pria o nasilju nad enama su veinom izvrioci nasilja, zatim po zastupljenosti slijede eksperti, pa onda osobe nad kojima je poinjeno nasilje. Glas ena koje su preivjele nasilje skoro pa i da se ne uje.. Samo u pojedinim sluajevima je identitet osobe nad kojom je izvreno nasilje bio etiki zatien s jasnim naglaskom na osjetljivost situacije. U analiziranim lancima iz dnevnih novina oko jedna etvrtina tih lanaka ima neku vrstu naglaska na pojmu nasilje nad enama ili nasilje u porodici. lanci koji su analizirani, a odreeni su u okviru pretrage po kljunim frazama, bili su lanci koji su jasnije prepoznali taj pojam, ali su tematski ee bili na primjer izvjetaji s press konferencija nevladinih organizacija ili policije. Oko 20 posto lanaka je na neki nain propitivao stereotipe ili izlazio iz uobiajenog naina izvjetavanja.

Moe se sa sigurnou rei da mediji rodno zasnovano nasilje nad enama obilato iskoritavaju i da to je ono brutalnije, primamljivije je. Bosanskohercegovaki mediji nisu lieni senzacionalizma i iskoritavanja nasilja koje ene trpe u svojoj produkciji medijskih sadraja i to treba hitno da promijene.

6

1. UVOD

Svaka druga ena u Bosni i Hercegovini je rtva nekog oblika rodno zasnovanog nasilja od svoje petnaeste godine1. ene se suoavaju s razliitim oblicima nasilja od, na odreen nain, drutveno prihvaenog nasilja u porodici, do brutalnih ubistava zbog emocionalnih veza. Istraivanja su ustanovila da je psihiko nasilje najrasprostranjenije, dok iza njega slijedi fiziko nasilje.

Najire je rasprostranjeno nasilje koje nad enama vre njihovi sadanji ili bivi partneri, jer su oni poinioci tog nasilja u 71,5% sluajeva. U cjelini gledano, sfera intimnih partnerskih i porodinih odnosa daleko je vei izvor opasnosti od nasilja za ene nego to je to ira zajednica. U BiH psihiko nasilje je tokom ivota proivjelo 42% ena starijih od 15 godina, fiziko 24%, a seksualno 6%2. Nasilje nad enama je svako djelo fizikog, seksualnog, psihikog, odnosno ekonomskog nasilja do kojeg dolazi u okviru porodice ili domainstva, odnosno izmeu bivih ili sadanjih suprunika ili partnera, nezavisno od toga da li poinilac dijeli ili je dijelio isto prebivalite sa rtvom3. To je neprihvatljivo za bilo koje drutvo, pa i bosanskohercegovako. Rodno zasnovano nasilje opstaje u BiH zbog duboko ukorijenjenih patrijarhalnih stavova o drutvenoj ulozi ena i mukaraca, te jo uvijek opteprihvaenog stava da ono predstavlja djelo manje drutvene opasnosti i da je privatni problem ena i djece koji su mu izloeni ili su ga preivjeli. Mass mediji igraju kljunu ulogu u oblikovanju sveopte drutvene svijesti o tome, zbog naina na koji ga predstavljaju u svom sadraju, jezika i narativa koji koriste, ali i publike do koje dolaze. Jedan od ciljeva ovog istraivanja je kroz analizu medijskog sadraja ispitati da li su mediji svjesni te injenice i da li teme rodno zasnovanog nasilja na odgovarajui nain tretiraju i stavljaju u fokus svog izvjetavanja.

Nesporno, nasilje nad enama i djevojicama je problem koji je izaao iz privatne u javnu sferu. O tome se izvjetava u medijima i govori u drutvu. Iz tog razloga je vano povesti debatu o odgovornosti medija i nainu na koji oni izvjetavaju, pokreu i (ne)podravaju raspravu o nasilju nad enama i nasilju u porodici. U Bosni i Hercegovini postoji nedovoljno razvijena svijest o tome koja iskustva predstavljaju razliite forme nasilja, te veliki broj ena ne percipira sebe kao rtve nasilja. Tako 58% ena koje su bile izloene fizikom nasilju tvrdi da nisu rtve fizikog nasilja. Jo manji udio ena prepoznaje svoju izloenost psihikom, ekonomskom i seksualnom nasilju4. Mediji trebaju uzeti aktivnu ulogu u edukaciji o nasilju prema enama i nasilju u porodici.

Parlamentarna skuptina Vijea Evrope je u posljednje dvije decenije pozivala na jednakost mukaraca i ena i u tom smislu ohrabrivala medije na promicanje ravnopravnosti. Unato napretku koji je postignut u nekoliko evropskih zemalja, predrasude o enama u medijima esto ostaju negativne te su i dalje stereotipne i seksistike. ene se povezuju s privatnim podrujem ivota, domainstvom i porodinim ivotom. Mediji esto predstavljaju ene kao seksualne objekte. Kada govorimo o medijima u BiH, odnos prema enama je licemjeran i tradicionalan, ene

1 Rasprostranjenost i karakteristike nasilja prema enama u BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, 2013. godine2 Isto.3 Konvencija o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici, Vijee Evrope, Istanbul, 2011. godine4 Rasprostranjenost i karakteristike nasilja prema enama u BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, 2013. godine

7

su esto marginalizovane i po zastupljenosti i tematski5.

Istraivanje koje je pred vama ima za cilj objasniti na koji nain mediji u Bosni i Hercegovini izvjetavaju o rodno zasnovanom nasilju. Tanije, ovo istraivanje eli da oslika nain na koji mediji izvjetavaju o nasilju nad enama kao i da u tom kontekstu ispita da li oni propituju stereotipe koji postoje u bosanskohercegovakom drutvu. Na osnovu dobijenih informacija, ovaj dokument predlae praktine preporuke za rodno odgovorno, inkluzivno i kontekstualizirano izvjetavanje o rodno zasnovanom nasilju.

Ovo istraivanje je samo dio napora da nasilje nad enama i nasilje u porodici budu zaustavljeni, a upravo je medijsko izvjetavanje o toj temi u skladu s etikim i profesionalnim standardima vano na tom putu.

2. METODOLOGIJATokom istraivanja je koritena kombinacija kvantitativne i kvalitativne analize koja je obuhvatila analizu sadraja, anketu s novinarima, polustrukturirane intervjue s urednicima i studije sluaja. Analiza sadraja kao kvantitativno-kvalitativna metoda je ukljuila printane i online medije, kao i televizijski program.

Analizirani su sljedei mediji: dnevne novine (Dnevni avaz, Dnevni list, Osloboenje i Nezavisne novine), online mediji (Klix, Buka i Bljesak) i televizije (FTV, RTRS, BNTV, TV1 i N1), u periodu od 1. januara do 30. juna 2016. godine. Istraivanje je uraeno u periodu od jula do oktobra 2016. godine. Ukupno su analizirana 302 novinska lanka, iz dnevnih novina i online portala. Iz press clippinga koji je prikupljao Ured UN Women u BiH analizirana su 193 lanka. Dodatno, koristei digitalni arhiv Infobiro6, kljuni izrazi nasilje nad enama i nasilje u porodici u pretrazi su dali dodatne lanke, njih 27 ukupno, u istom vremenskom periodu.

Online portali su na pretragu iste dvije fraze dali dodatne lanke za analizu, njih 82. Svi lanci su kodirani, a odreeno je pet analitikih kategorija:

a) Pria Krenuvi od pitanja ko je autor ili autorica lanka, cilj je bio da se ustanovi da li ee o nasilju nad enama i nasilju u porodici piu ene ili mukarci, da li su tekstovi potpisani i originalni, da li su to prenesene vijesti, kratki, srednji ili dugi tekstovi, kojeg su najee novinarskog anra.

b) Vizualizacija izvjetaja / fotografija Ispitano je da li je lanak ilustrovan, da li su to scene nasilja, fotografije lica subjekta ili neutralne fotografije, zbog toga to fotografija uz lanak vizualno podrava tekst i zbog toga i ona treba da potuje etike i profesionalne standarde izvjetavanja.

5 Analiza BH novinara je pokazala da se, u okviru istraivanja o uestalosti pojavljivanja ena u medijima, etvrtina tekstova odnosi na mahom pasivno spominjanje ene na stranicama crnih hronika. (Monitoring printanih medija u Bosni i Hercegovini o pojavnosti i prezentaciji ene, BH novinari, 2005. godine)

6 Infobiro.ba je prvi i jedini bh. internet resursni centar u kojem novinske tekstove pretraujete po kljunoj rijei.

8

c) Teme lanci su kodirani u pet kategorija: fiziko nasilje, seksualno nasilje, psiholoko nasilje, ekonomsko nasilje7 i generalno (nasilje nad enama i nasilje u porodici kao teme o kojima se pie). Kategorije su napravljene u odnosu na definiciju nasilja nad enama koju je uspostavila Istanbulska konvencija, koja kae da je nasilje nad enama krenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad enama i predstavlja djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode ili mogu da dovedu do fizike, seksualne, psihike odnosno ekonomske povrede ili patnje za ene, obuhvatajui i prijetnje takvim djelima, prinudu odnosno arbitrarno liavanje slobode, bilo u javnosti ili u privatnom ivotu8.

d) Akteri Ko je subjekt u tekstu? Ko je glavni lik lanka o nasilju nad enama? Subjekt moe da bude: osoba nad kojom je izvreno nasilje, osoba koja je preivjela nasilje, poinilac nasilja, porodica osobe nad kojom je izvreno nasilje, porodica osobe koja je preivjela nasilje, porodica poinioca, svjedok poinjenog nasilja (komija ili prolaznik), policija, pravosue, strunjak ili ostali. Kategorije su uspostavljene na osnovu pregleda lanaka i testnog kodiranja.

e) Naglasak na nasilju nad enama ili nasilju u porodici Ukoliko se u lanku spominju dva kljuna izraza, to je posluilo za analizu i zakljuke o tome da li analizirani lanci ire objanjavaju drutveni problem i da li nasilje nad enama jasno prepoznaju kao takvo. Cilj je ispitati da li je nasilje nad enama naglaeno, je li vijest o poinjenom nasilju samo vijest bez osvrta na drutveni problem.

U analizi lanaka iz dnevnih novina i online portala koritena je razliita metoda odreivanja lanaka za analizu: press clipping u periodu od 1. januara do 30. juna 2016. godine i pretraga dvije kljune fraze (nasilje nad enama i nasilje u porodici) u digitalnoj bazi novina Infobiroa i tri online portala.

Razlog zbog kojeg je metodologija postavljena na taj nain bila je pretpostavka da lanci koji su odabrani u press clippingu kao primjeri nasilja nad enama nisu i lanci koji bi sadravali taj izraz, to se pokazalo tanim jer su lanci koji su analizirani u okviru pretrage po kljunim izrazima veinom lanci koji su ee izvjetaji s dogaaja vladinog ili nevladinog sektora o nasilju nad enama nego sluajevi poinjenog nasilja.

Kriterij odabira online medija bila je regionalna relevantnost9, itanost, aktualnost i informativni karakter medija.

7 Fiziko nasilje predstavlja svaku upotrebu fizike sile bilo da je nanijeta povreda ili ne (zakoni o zatiti od nasilja u porodici u Federaciji BiH i Republici Srpskoj). Seksualno nasilje je svaki prisilan seksualni akt ili pokuaj akta ili neeljeni seksualni komentari. Psiholoko nasilje podrazumijeva prijetnje, konstantno omalovaavanje i poniavanje. Ekonomsko nasilje ukljuuje napade s ciljem naruavanja ekonomske aktivnosti i onemoguavanja pristupa osnovnim uslugama. (Svjetski izvjetaj o nasilju i zdravlju, Svjetska zdravstvena organizacija, 2002.) 8 Konvencija o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici, Vijee Evrope, Istanbul, 2011. godine 9 Birana su tri informativna portala iz tri najvea grada, ujedno i politika sredita u BiH, ije redakcije djeluju iskljuivo kao online mediji odnosno nisu online izdanja novina ili televizija. (Po statistici agencije Gemius, Klix.ba je najitaniji informativni portal u BiH, sa sjeditem u Sarajevu, Buka.com je najitaniji informativni portal sa sjeditem redakcije u Banjoj Luci, a Bljesak.info je najitaniji portal sa sjeditem redakcije u Mostaru.)

9

Unificirana kodna lista koritena je za sve lanke, iz printanih i iz online medija10. Kodna lista oslikala je plan istraivanja koji je koriten da bi bile utvrene odreene zajednike karakteristike tekstova, bitne za cilj ovog istraivanja.

Anketa, kao kvantitativna metoda, poslana je na adrese 50 novinara. Cilj je bio da se analiza sadraja upotpuni obrazloenjima i objanjenjima onih koji su taj sadraj stvarali. Uraena je putem e-maila i imena anketiranih su anonimna. Polustrukturirani intervjui, kao kvalitativna metoda, planirani su s urednicima, a njih 10 je dobilo upit za intervju.

Kako bi istraivanje bilo kompletno, uraene su etiri studije sluaja. Bila su to etiri sluaja nasilja nad enama ili sluajevi u kojima su ene predstavljene kao osobe nad kojima je izvreno nasilje.

Cilj je bio da se detaljnom analizom tipinih primjera uvide problemi u izvjetavanju i na osnovu toga izvedu preporuke. Analizirane su centralne informativne emisije RTRS, FTV, TV1, N1 i BNTV.

Sluajevi koji su analizirani su:

Seksualno zlostavljanje ene s mentalnim smetnjama o kojem su mediji intenzivno izvjetavali u januaru 2016. godine; Ubistvo 24-godinje djevojke u Olovu, za to su osueni njen bivi momak i njegov drug, o emu su mediji izvjetavali od marta 2016. godine; Ubistvo i samoubistvo u Banjoj Luci, bivi mu ubio suprugu jer nije mogao podnijeti razvod11; Dogaaj koji su mediji opisali kao napad na Tuzlanke u izvjetaju o mukarcu prikazanom na videosnimku kako masturbira u javnosti.

3. MEUNARODNI I DOMAI PRAVNI OKVIR

Konvencija Vijea Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici, ili Istanbulska konvencija, definie nasilje nad enama kao krenje ljudskih prava i formu diskriminacije nad enama i predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode ili mogu da dovedu do fizike, seksualne, psihike odnosno ekonomske povrede ili patnje za ene, obuhvatajui i prijetnje takvim djelima, prinudu odnosno arbitrarno liavanje slobode, bilo u javnosti ili u privatnom ivotu, a rodno zasnovano nasilje definie kao nasilje nad enama koje je usmjereno protiv ene zato to je ena, odnosno ono koje nesrazmjerno utie na ene.

Postoji nekoliko meunarodnih preporuka koje tretiraju odnos medija i rodno

10 Kodna lista u Aneksu 1, str. 48. ovog izvjetaja11 Kao to je opisano u analiziranim medijskim izvjetajima.

10

zasnovanog nasilja i okvirno upuuju medije kako treba da tretiraju te teme. Domai set pravila i preporuka u Bosni i Hercegovini ne postoji iskljuivo za rodno zasnovano nasilje, ali e ovo istraivanje dati temelje preporukama kojim e ovaj izvjetaj rezultovati. Cjelokupno istraivanje se snano oslanja na provedenu analizu medijskog sadraja, a zakljuci i preporuke na postojea etika i profesionalna naela koja postoje u novinarstvu u Bosni i Hercegovini i na meunarodne standarde koji su postavili put borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.

3.1 MEUNARODNI PRAVNI OKVIR

Parlamentarna skuptina Vijea Evrope imala je nekoliko preporuka koje se odnose na medijski prikaz ena, to je posluilo kao dio meunarodnog pravnog okvira ovom istraivanju. Konkretne preporuke vezane za nain na koji mediji treba da tretiraju ene i teme poput rodno zasnovanog nasilja idu u smjeru generalnih naela kojima mediji treba da se vode, a u velikom dijelu se odnose i na obaveze koje drave lanice Vijea Evrope treba da provedu, u to su ukljuene i medijske politike i prakse. Iako su konstruktivne i korisne, nema ih mnogo, i u nastavku e biti obrazloene.

Preporuka 1555 Parlamentarne skuptine Vijea Evrope, usvojena 2002. godine, odnosi se na prikaz ena u medijima i potie medije da promoviu jednakost. ine to zbog toga to predodba o enama u medijima esto ipak ostaje negativna te je i dalje stereotipna i seksistika. ene se povezuju s privatnim podrujem ivota, domainstvom i porodinim ivotom. Mediji esto predstavljaju ene kao seksualne objekte. Preporuka kae da je u nekim zemljama, ukljuujui istonoevropske drave kojima je BiH blizu i s kojima ima drutvene slinosti, u poreenju s nainom ivota u zapadnoj Evropi prikaz ena u medijima relativno negativan, gdje mediji opisuju mukarce kao reformatore, dok je ograniena uloga pripisana enama i da je to rezultat drutvenog i kulturnog naslijea tih zemalja.

Preporuka 1931 Parlamentarne skuptine Vijea Evrope, usvojena 2010. godine, odnosi se na borbu protiv seksistikih stereotipa u medijima. Ona upozorava na prisustvo seksistikih stereotipa u medijima, koji spreavaju dosege stvarne rodne jednakosti. Napominje da obrazovanje i mediji imaju kljunu ulogu u toj borbi.

Rezolucija 1751 Parlamentarne skuptine Vijea Evrope, koja se takoer bavi seksistikim stereotipima u medijima, kae da mediji kao vitalan dio demokratije imaju odreenu odgovornost u tom polju a to je da promoviu potivanje ljudskog digniteta, borbu protiv svih formi diskriminacije i da promoviu jednakosti izmeu ena i mukaraca i da seksizam, kao i rasizam i druge forme diskriminacije nemaju mjesta u medijima. U dijelu koji se odnosi na preporuke medijima, Rezolucija poziva medije da podignu svijest novinara i educiraju ih kako da ukljue dimenziju rodne ravnopravnosti u novinarstvo i medije; da promoviu rodnu ravnopravnost u regulatornim i samoregulatornim tijelima i kada je prikladno, implementiraju preporuke iz kodeksa o dobrim praksama; zastupaju izbalansiran prikaz ena u medijima i nestereotipno izvjetavanje o enama i mukarcima, tako doprinosei prevazilaenju prepreka rodnoj jednakosti.

11

3.2 DOMAI PRAVNI OKVIR

Zakon o ravnopravnosti spolova BiH usvojen je 2003. godine i predstavlja najvaniji instrument za razvijanje svijesti o pitanjima ravnopravnosti spolova i uvoenje principa ravnopravnosti spolova u javne politike i propise. U dijelu koji se odnosi na medije on navodi sljedee: 1)Svi imaju pravo pristupa medijima bez obzira na spol; 2) Zabranjeno je javno prikazivanje i predstavljanje bilo koje osobe na uvredljiv, omalovaavajui ili poniavajui nain, s obzirom na spol; 3) Mediji su duni kroz programske koncepte razvijati svijest o ravnopravnosti spolova.

Zakoni o zatiti od nasilja u porodici Federacije BiH i Republike Srpske definiu mjere i mehanizme zatite u sluajevima nasilja u porodici, ali se ne referiu na sferu medijskog prikaza nasilja. Svakako ti su zakoni meu kljunim dokumentima u definisanju i regulaciji ove oblasti. Kodeks za tampu i online medije BiH12, izveden iz evropskih standarda novinarske prakse, predstavlja osnove sistema samoureivanja u tampi i online medijima. O diskriminaciji kae da novinari moraju izbjei prejudicirane i uvredljive aluzije na neiju etniku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu opredijeljenost, fiziku onesposobljenost ili mentalno stanje i da e takve aluzije biti napravljene samo onda kada su u direktnoj vezi sa sluajem o kojem se izvjetava. O rodnoj ravnopravnosti Kodeks kae da e novinari izbjegavati direktne ili indirektne komentare kojima linosti stavljaju u neravnopravan poloaj ili ih diskriminiu po osnovi njihovog spola, roda, spolnog identiteta, rodnoga identiteta, rodnoga izraavanja i/ili seksualne orijentacije.

Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija13 RAK-a kae da pruaoci medijskih usluga nee pruati sadraje koji ukljuuju bilo kakvu diskriminaciju ili predrasude na osnovu spola, rase, etnike pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, drutvenog porijekla, kao i svaki drugi sadraj koji ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogui ili ugroava priznavanje, uivanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi njegovih prava i sloboda.

Kodeks asti BH novinara14 kae da novinar treba tititi ovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalistikog otkrivanja u javnosti. Novinar je obavezan potivati svaije pravo na privatni i porodini ivot, dom, zdravlje i prepisku. Navedeni citat je jedna od 22 take koje sadri Kodeks i koje se odnose na razliite principe etikog i profesionalnog izvjetavanja novinara uopte.

Preporuke za medije o tretiranju rodnih sadraja i upotrebi rodno osjetljivog jezika u medijima Bosne i Hercegovine Vijea za tampu BiH15 kau da e urednici i novinari raditi na podizanju svijesti javnosti o problemu seksualnog nasilja, incesta, porodinog nasilja, ekonomskog nasilja, trgovine ljudskim biima i posljedicama

12 Kodeks su usvojila sva udruenja novinara 1999. godine, a Vijee za tampu BiH, samoregulativno tijelo za tampane i online medije u BiH, dopunilo je taj kodeks 2005., 2006. i 2011. godine u konsultaciji sa svim udruenjima novinara u BiH. 13 Vijee Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine 2015. godine donijelo je Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija 14 Skuptina Udruenja BH novinari usvojila je Kodeks asti 2011. godine uz napomenu da su svi lanovi obavezni pridravati se najviih profesionalnih i etikih naela, a da je spomenuti kodeks mjerilo takvih naela. 15 Vijee za tampu BiH i Udruenje BH novinari usvojili su Preporuke 2006. godine.

12

toga nasilja na rtve i drutvo u cjelini i o prisutnosti razliitih oblika nasilja na osnovu spola, roda i seksualne orijentacije, te pogubnog uticaja toga nasilja na rtve.

4. ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA

Pratei plan koji je postavila metodologija ovog istraivanja, rezultati koji slijede detaljno e opisati nalaze ovog istraivanja. Analiziran je sadraj iz dnevnih novina (Dnevni avaz, Dnevni list, Osloboenje i Nezavisne novine), online medija (Klix, Buka i Bljesak) i televizijskih programa (FTV, RTRS, BNTV, TV1 i N1), u periodu od 1. januara do 30. juna 2016. godine. Istraivanje je uraeno u periodu od jula do oktobra 2016. godine. Ukupno su analizirana 302 novinska lanka, iz dnevnih novina i online portala. Od toga, iz press clippinga koji je prikupljao Ured UN Women u BiH analizirana su 193 lanka. Dodatno, koristei digitalni arhiv Infobiro, kljuni izrazi nasilje nad enama i nasilje u porodici u pretrazi su dali dodatne lanke, njih 27 ukupno, u istom vremenskom periodu, a 82 lanka s navedenih online medija su ukljuena u analizu.

4.1 PRIA I AUTORI: KRATKE VIJESTI BEZ IREG KONTEKSTA

Veina lanaka iz dnevnih novina iz kojih je prikupljan press clipping16 i lanaka iz pretrage po kljunim izrazima17 nisu bili lanci pod koje su se novinari jasno potpisali imenom i prezimenom. U 78% lanaka autor je potpisan ili inicijalima (to se smatra originalnim lankom) ili autor nije uopte potpisan (u kojem sluaju je tekst prenesen s agencije ili porijeklo lanka nije naznaeno)

16 Dnevno izdvajanje lanaka iz tampe: Dnevni avaz, Osloboenje, Dnevni list i Nezavisne novine (analizirana 193 lanka)17 Infobiro (ukupno 27 lanaka); Klix, Buka i Bljesak (ukupno 83 lanka)

Grafika 1.

13

Dok veina lanaka nije potpisana ili je potpisana samo inicijalima, razlika izmeu broja tekstova koje su pisale novinarke (35 ili 11,5%) u odnosu na one koje su pisali novinari (32 ili 10,5%) nije bila velika18.

Generalno, na osnovu analiziranih lanaka, iako su potpisani lanci u manjini, vie je novinarki koje piu o nasilju nad enama nego novinara. Dobivena statistika iz ove analize pokazuje da novinari ee piu o konkretnim primjerima nasilja nad enama, a novinarke ee piu o nasilju nad enama kao temi koja jasno prepoznaje taj pojam.

Analiza duine lanaka je pokazala mogui razlog zato je veina lanaka, etiri petine, potpisana inicijalima ili uopte nije potpisana, a to je da su analizirani lanci veinom kratki ili srednje duine19. Praksa u medijskoj produkciji je takva da se novinari pod kratke lanke obino ne potpisuju, najee zbog toga to su to kratke informacije koje u rubrikama poput crne hronike najee radi isti novinar koji bi onda bio potpisan mnogo puta na istoj stranici novine na kojoj se nalazi vie lanaka.

U dnevnim novinama su u 25% sluajeva dui lanci. Tekstovi objavljeni na online portalima i tekstovi iz tampe koji kao temu spominju nasilje nad enama i nasilje u porodici su u 70% sluajeva dui od osam paragrafa, to znai da je tematskim lancima dato vie prostora. Veina lanaka u drugoj kategoriji su lanci objavljeni u online medijima20, to upuuje na to da je u tampi dato manje prostora ovim tekstovima nego na online medijima, gdje sama platforma u kojoj tekst nije ogranien fizikim prostorom na (online ili tampanoj) stranici olakava objavu duih tekstova. U generalnom zbroju treina lanaka je srednje duine. U dnevnim novinama ih je vie nego na online medijima. Kratki lanci su najei u tampanim medijima, u poreenju s online portalima gdje ih je tek pet posto.

lanci su veinom originalni potpisani imenom i prezimenom novinara ili inicijalima u tampi ee nego na online medijima21. Od ukupnog broja analiziranih lanaka, 51% su bili originalni lanci, a ostatak ili preneseni s agencija ili nenavedenog izvora niti autora22. Pozitivan je nalaz da je vie od polovine analiziranih lanaka originalno. Meutim, petina lanaka nema naveden izvor niti potpisanog autora. Veina lanaka

18 Podaci se odnose na sve analizirane lanke. Odvojeno, kod lanaka iz press clippinga koji su predstavljali primjere nasilja nad enama bilo je vie autora mukaraca (21 ili 11%) nego ena (13 ili 7%). Meu autorima lanaka iz pretrage po kljunim frazama bilo je vie novinarki (22 ili 20%) nego novinara (11 ili 10%).19 etiri ili manje paragrafa. Do osam paragrafa srednje duine.20 Infobiro: 27 lanaka; tri online portala (Klix, Buka, Bljesak): ukupno 82 lanka21 Od 193 analizirana lanka iz dnevnih novina, 99 je bilo originalnih ili 51%, 44 ili 22% su bili lanci preneseni s agencija i 50 ili 27% lanaka ije porijeklo nije navedeno.22 Od 302 lanka njih 155 je oznaeno kao originalno (ime i prezime ili inicijali), 85 lanaka s agencija i 62 s nenavedenim izvorom.

Duina

Dugi

Srednji

Kratki

Ukupno

48 (25%)

72 (37%)

73 (38%)

193 (100%)

76 (70%)

27 (25%)

6 (5%)

109 (100%)

124 (41%)

99 (33%)

79 (26%)

302 (100%)

Press clipping(etiri dnevne novine)

Pretraga po kljunim frazama nasilje nad enama i nasilje u porodici (Infobiro + tri online portala) Svi lanci

14

je faktografskog anra, to znai da su napisani u formi vijesti, istraivanja, analize ili reportae. Takvih lanaka je 93%. Komentari su zastupljeni sa 4%, a intervjui sa 2%. Komentara i intervjua je brojano bilo vie u online medijima23.

Takvi rezultati ukazuju na to da nasilju nad enama kao temi nije dato dovoljno prostora u medijima budui da su due forme ili forme koje dozvoljavaju dublji uvid u temu, poput intervjua ili komentara, rijetke. Intervju bi bio jedna od korisnih formi u novinarstvu za izvjetavanje o osjetljivim temama kao to je ova, gdje su ukljuene osobe nad kojima je izvreno nasilje i ija su prava prekrena. Intervjui koji su obuhvaeni ovim istraivanjem veinom su obavljeni s aktivistima ili ekspertima.

Takav nalaz daje indicije i da mediji ne pokreu teme o nasilju nad enama nego izvjetavaju o njima u kratkim vijestima onda kada dobiju informacije od izvora, to su najee policijski izvori ili nevladine organizacije, to ih je veina i potvrdila u odgovorima na anketna pitanja. Jedna novinarka kae da informacije o nasilju nad enama dobija kroz istraivanja i analize nevladinih organizacija koje se bave ovim problemima i policijske izvjetaje, a jedan novinar je odgovorio da informacije dobije nerijetko po principu rekla-kazala, ispriaju komije, jave se direktno na redakciju.

Glavni urednik mostarskog informativnog portala Bljesak.info Berislav Juri kae da su izvor informacija o nasilju nad enama najee institucije: Do informacija dolazimo iz policijskih priopenja ili izravnim kontaktima s policijom i pravosuem. Svaka vijest koja e upozoriti da drutvo srlja prema dnu i koja i na tren moe probuditi u nekome svijest o tome to se dogaa oko nas je vrijedna objave.

Nekoliko intervjuisanih urednika reklo je da redakcije veinom nemaju novinara specijalizovanog za temu rodno zasnovanog nasilja i da takve teme prate novinari u rubrikama crna hronika. Ipak, rekli su i da postoji odreeni senzibilitet kada je u pitanju odluka da li je neka pria vrijedna objave.

23 Tri komentara u tampi i osam u online medijima.

Prikaz 1. Intervju objavljen u dnevnim novinama Osloboenje i Nezavisne novine 6. januara 2016. godine, a bavi se temom nasilja nad enama. Intervju potpisuju dva autora, novinar i novinarka iz obje redakcije, a radi se o razgovoru s aktivistkinjom u radu sa enama nad kojima je izvreno nasilje. Tekst je raen namjenski u okviru projekta za osnaivanje ena, to je u dnu i opisano. To je jedini intervju u periodu od 1. januara do 30. juna u etiri najzastupljenije dnevne novine u Bosni i Hercegovini.

15

Glavna i odgovorna urednica Osloboenja Vildana Selimbegovi kae da je ogromna uloga medija, ali da oni toj ulozi ba i nisu dorasli kao, kako kae, i kod ostalih osjetljivih pitanja: Mi smo dnevna redakcija i naravno dolazimo do informacija na bezbroj naina: dojavom, redovnim praenjima, relacijom s istranim i pravosudnim organima, no u svemu tome recimo da je politika kue takva da mi, hajde da kaem i to, u naem kolegiju su ene u veini, tako da o tome esto nema rasprave da li je nasilje nad enama vrijedno panje, kae Selimbegovi.

Mirza ubro, zamjenik glavnog i odgovornog urednika TV1, kae da redakcija informacije o sluajevima nasilja dobije i od institucija i od graana, ali da je to tek poetak istraivakog procesa: Moda je specifinost ove oblasti injenica da esto sami graani kontaktiraju novinare i urednike jer sistem zatite rtava porodinog nasilja, nasilja nad djecom ili enama je uasno lo, spor i u mnogim od sluajeva koje su za posljedicu imale smrt rtve jasno je da sistem jednostavno nije reagirao. Lino, mislim da mediji mogu imati snanu ulogu u ukazivanju na konkretan problem kako bi se rtva zatitila, ali i kako bi se podigla svijest javnosti da je svaki oblik nasilja neprihvatljiv i da nije uloga porodice, prijatelja, komija da ute i lano tite rtvu a ustvari pomau nasilniku. Ovo su ujedno i kriteriji za objavu pria iz ove oblasti.

4.2 VIZUALIZACIJA: NEMA PRIE A DA NE VIDIMO O KOME JE RIJE

Pored opte obzirnosti prema akterima nekog dogaaja o kojem mediji izvjetavaju, objavljivanje eksplicitnih fotografija treba da bude u skladu s interesom javnosti. Ako nema interesa javnosti za objavljivanje, na primjer, uznemirujuih fotografija koje bi mogle da privuku veu panju italaca, to nije etino. Kodeks za tampu i online medije u BiH, izmeu ostalog, definie interes javnosti kao postupak ili informaciju kojima je namjera pomoi javnosti u donoenju linog miljenja i odluka o pitanjima i dogaajima. Istovremeno, novinari treba da tite ovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalistikog otkrivanja u javnosti24. Ova analiza ispitala je kakva je fotografija koja prati tekstove o nasilju nad enama u BiH: da li je prikazana scena nasilja, ako jeste, da li je prikazana jasno ili zamueno, da li su prikazana lica, da li pratea fotografija prikazuje neki generalni25 prizor ili tekst uopte nije popraen fotografijom.

Fotografija uz lanak, u novinama ili na online mediju, vizualno podrava i nadopunjuje tekst. Kao to tekst treba da potuje etike i profesionalne standarde, treba i fotografija. Pored toga to fotografija privlai panju italaca, ona takoer prua informacije i stoga je bitno ta ona prikazuje i da li je u skladu sa standardima. Teme koje ukljuuju line tragedije treba da budu obzirno tretirane, a pogoenim linostima treba prii diskretno26.

24 BH novinari, Kodeks asti BH novinara, 2011. godine25 Generalni prizor poput zgrade policije, zgrade, ulice ili grada u kojem se neto zbilo, a o emu je pisano u tekstu.26 Vijee za tampu Bosne i Hercegovine, Kodeks za tampu i online medije u BiH, 1999. godine

16

Analizirani lanci o nasilju nad enama i nasilju u porodici u okviru ovog istraivanja uglavnom su ilustrovani fotografijom, kao to je generalno praksa za novinske lanke u dnevnim novinama i online portalima uopte. Meu analizirana 302 lanka, samo 15 ili 5% lanaka nije ilustrovano, to su bili veinom lanci u formi kratke vijesti. Fotografijom oznaenom u ovoj analizi kao generalna ilustracija27 bilo je propraeno 65% lanaka28. Ostale kategorije tipa fotografija koje su objavljene uz tekstove, u kodiranju su bile scena nasilja zamueno, scena nasilja jasno, lica zamueno i lica jasno. est lanaka je bilo ilustrovano uz zamuenu fotografiju scene nasilja ili 2%.

Nain na koji su krvave scene na ovim primjerima zamuene je pokazatelj da se vodi rauna o elementarnoj etici. Meutim, primjer iz Prikaza 2. pokazuje da je, pored toga to je objavljeno ime djevojke koja je ubijena, objavljena i jasna fotografija na kojoj se vidi njeno lice, dok je lik osobe za koju se sumnja da je izvrilac nasilja zatien. Osoba nad kojom je izvreno nasilje vie je prikazana nego izvrilac na taj nain da je objavljena fotografija njenog tijela i fotografija njenog lika odranije. Na Prikazu 3. tijelo ubijene ene je zamueno, ali je dovoljno vidljivo da se radi o krvavoj sceni nasilja. Primjeri ilustracija gdje su jasno prikazane scene nasilja bili su u 16 lanaka ili 5%. To su veinom scene gdje se nasilje dogodilo ali bez krvavih detalja poput onih iz ranijih prikaza u ovom izvjetaju, kao iz Prikaza 4.

Prikazivanje ena kao rtava moe da ostavi utisak na itaoca ili gledaoca da su ene slabe ili nemone, to moe da doprinese upravo problemu kojim se bavimo. Na primjer, fotografija povrijeene ene uz tekst o nasilju u porodici moe da dovede do ideje da je svako nasilje u vezama koje ene trpe fiziko, dok postoje i psiholoko ili seksualno29.

Analiza u segmentu fotografija u ovom istraivanju identifikovala je i primjere gdje su fotografije uz tekstove o nasilju nad enama bile i takve da prikazuju lica, zamueno ili jasno. U etiri teksta, od 302, lice na fotografiji je bilo nejasno, dok je u ukupno 61 tekstu fotografija koja prikazuje lice subjekta jasna, to predstavlja jednu petinu svih lanaka.

Koritenje fotografija na kojima je prikazano lice subjekta, nerijetko i sama ena nad kojom je izvreno nasilje, predstavlja jasno identifikovanje te osobe to je osjetljivo u sluajevima nasilja. Ono ne slui interesu javnosti i obino ne slui interesu istrage u sluaju, pogotovo ako se radi o sluaju koji se tek dogodio i o kojem mediji piu na osnovu izjava oevidaca, gdje policijski izvori potvruju da ne mogu iznositi detalje u javnost.

27 Na primjer, fotografija nekog grada u kojem se desio dogaaj o kojem je pisano u tekstu, fotografija institucije koja je ukljuena u priu ili uoptena ilustracija koja vizualno predstavlja temu teksta.28 Ukupno 196 od 302 analizirana lanka.29 Handle with Care: A guide to responsible media reporting of violence against women, Produced by Zero Tolerance

17

Prikaz 2.

Dnevni avaz: Primjeri zamuenih fotografija scena nasilja nad

Prikaz 3. Prikaz 4.

4.3 TEME: TRPE LI ENE I DRUGO NASILJE OSIM FIZIKOG?

U medijskim izvjetajima o nasilju nad enama i nasilju u porodici bitno je uoiti koje su to najee teme lanaka koje pridobiju panju, vrijeme, rad i objavu.

Koja od tema je najee zastupljena, pokazat e ta mediji prepoznaju kao nasilje nad enama u svakodnevnom poslu i da li svoj put do javnosti imaju samo najbrutalniji sluajevi fizikog nasilja ili i drugi oblici nasilja nad enama.

Kao najzastupljenija tema, u smislu oblika nasilja nad enama, jeste fiziko nasilje ili skoro polovina lanaka obuhvaenih analizom. Procenat je i vei, oko etiri petine, uzmu li se u obzir samo lanci iz dnevnih novina koji su birani po kriteriju prepoznavanja konkretnog sluaja nasilja nad enama. Tema je ee oznaena kao generalna30 u pretrazi po kljunim izrazima koji se odnose na nasilje nad enama, to je i bila poetna pretpostavka za kreiranje specifine metodologije za ovu analizu.

30 Kao to je objanjeno u metodologiji: nasilje nad enama ili nasilje u porodici spominje se kao pojam, drutveni problem, tema je npr. statistika ili akcija u nevladinom sektoru, ali nije tematski vezan ni za jedan konkretan sluaj ili formu nasilja.

18

Tema

Fiziko nasilje

Seksualno nasilje

Psihiko nasilje

Ekonomsko nasilje

Generalno kao tema nasilje nad enama i nasilje u porodici

Ukupno

108 (56%)

56 (29%)

2 (1%)

2 (1%)

25 (13%)

193 (100%)

28 (26%)

7 (6%)

0

0

74 (68%)

109 (100%)

136 (45%)

63 (21%)

2 (0,5%)

2 (0,5%)

99 (33%)

302 (100%)

Press clipping(etiri dnevne

novine)

Pretraga po kljunim frazama nasilje nad enama i nasilje u porodici

(Infobiro + tri online portala) Svi lanci

Seksualno nasilje bila je tema ukupno jedne petine lanaka, u dnevnim novinama ee (ak i od fizikog nasilja). Psihiko nasilje je bilo tema u dva lanka u dnevnim novinama, kao i ekonomsko nasilje, dok o psiholokom nasilju nije bilo nijednog lanka.

Ovaj nalaz ukazuje da su fiziki oblici nasilja nad enama zastupljeni u novinskim lancima i prepoznati kao problem, ali da osim toga skoro pa i da nema tekstova o drugim oblicima nasilja.

Meutim, odgovori novinara na anketni upitnik, sa setom ponuenih odgovora u kojem su bili navedeni svi oblici nasilja nad enama, pokazuju da oni ipak prepoznaju i druge oblike nasilja, ali o njima, sudei po ovim nalazima, ne izvjetavaju. Treba spomenuti da su u ponuenim odgovorima na pitanje ta sve za njih predstavlja nasilje nad enama svi ispitani novinari oznaili da u nasilje nad enama spada fiziko, seksualno i psiholoko, ali da je bilo sedam (od 35) novinara koji nisu odabrali i ekonomsko nasilje.. Urednici medija su svjesni vanosti pisane rijei o nasilju i koliko to moe da utie na drutvo.

Mediji kao i u mnogim drugim sferama imaju kljunu ulogu u kreiranju javnog miljenja i percepcije javnosti kad je u pitanju osjetljiva tema kao to je nasilje nad enama. Meutim, teme koje se bave osjetljivim pitanjima kao to su ova zahtijevaju dodatnu odgovornost na koju mediji nerijetko zaborave. Od presudne vanosti je zatititi identitet rtve, ak i nasilnika, jer time otkrivamo i samu rtvu, ali zarad tiraa, klikova, gledanosti, mediji su skloni da zanemare vanost zatite rtve, kae Sandra Gojkovi-Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina.

Urednik banjalukog portala Buka Elvir Padalovi kae da uloga medija treba biti u spreavanju nasilja u drutvu.

19

Osjetljivijeg pristupa, bez nepotrebnog senzacionalizma. Izvjetavanje treba ii u pravcu zatite rtve, i temi pristupiti s aspekta upozorenja za tu drutvenu pojavu (u smislu prevencije), kae on. Postoje razliiti primjeri, teko se radi neka generalizacija, ali ima dosta senzacionalistikog i tabloidnog pristupa temi (otkrivanje identiteta rtve ali i poinioca samo da bi se ostvarila itanost, gledanost) fali vie osjetljivosti.

Vie o akterima pria o rodno zasnovanom nasilju, vanosti zatite identiteta i izvorima informacija u poglavlju koje slijedi.

4.4 AKTERI: POINILAC NASILJA GLAVNI AKTER PRIE

Da bi bio ispitan diskurs o nasilju nad enama u lancima odabranim za analizu, bitno je ustanoviti ko je stavljen u prvi plan a ko u pozadinu, ko je taj koji je aktivan subjekt u lanku i ko vodi priu. Za potrebe odreenja tog elementa odabrane su dvije sekcije: subjekt i ostali akteri. Subjekt moe da bude: osoba nad kojom je izvreno nasilje, osoba koja je preivjela nasilje, poinilac nasilja, porodica osobe nad kojom je izvreno nasilje, porodica osobe koja je preivjela nasilje, porodica poinioca, svjedok poinjenog nasilja (komija ili prolaznik), policija, pravosue (tuilatvo ili sud), strunjak (esto aktivista iz nevladinog sektora ili ekspert u oblasti) ili ostali. Ostali akteri mogu da budu: pripadnici policije, pravosua, zvaninici bolnice, strunjak, svjedok, porodica osobe nad kojom je izvreno nasilje, porodica osobe koja je preivjela nasilje, porodica poinioca nasilja ili ostali. Kodna lista ispitala je i to da li je identitet aktera otkriven ili zatien. Glavni akteri pria o nasilju nad enama su veinom izvrioci nasilja, zatim po zastupljenosti slijede eksperti, pa onda osobe nad kojima je izvreno nasilje. Meu analiziranim lancima iz etiri dnevne novine, ene kao osobe nad kojima je izvreno nasilje kao glavni akteri prie su se pojavile 44 puta u odnosu na poinioce (veinom mukarce) koji su bili glavni akteri prie u 106 lanaka. U tim lancima koji su veinom bili lanci konkretnih primjera nasilja nad enama i nasilja u porodici ene su bile glavni akteri u 23% sluajeva, a poinioci nasilja u 55% sluajeva.

Generalno gledano, ukljuujui sve analizirane lanke, poinioci nasilja su i dalje ee glavni subjekti teksta u odnosu na osobe nad kojima je izvreno nasilje. Osobe nad kojima je izvreno nasilje, u kontekstu ovog istraivanja ene31, bile su glavni subjekt prie u 18% sluajeva, dok su izvrioci nasilja bili glavni subjekti u 41% sluajeva. U po 18% sluajeva su glavni subjekti bili i eksperti ili drugi.

Da je u veini sluajeva glavni akter pria o nasilju nad enama poinilac odnosno mukarac, moe se objasniti time to se mediji uglavnom fokusiraju na krivca, iji

31 Pojam ene ukljuuje i djevojke i djevojice, mlae od 18 godina.

20

Grafika 2. Ukupno: Akteri pria o nasilju nad enama i nasilju u porodici

je identitet najee otkriven. To moe da predstavlja problem s etike strane, zbog presumpcije nevinosti, ali i zbog mogunosti da identifikovanjem napadaa bude identifikovana osoba nad kojom je izvreno nasilje, to u svakom sluaju zadire u pravo privatnosti.

Jedan novinar je na pitanje da li titi ili otkriva identitet napadaa odgovorio: Iskopam mu krvna zrnca do ukun bake i deke ako je to mogue. Uem u porodino

stablo pa pronaem je li mu dedo tukao baku ili mu je neko u porodici bio nasilan i objavim sve to sa fotografijom. Proeljam svaki mogui zapisnik policijski da vidim da li se nasilnik nekada ogrijeio o enu!

Bitno je spomenuti i da je uopteno medijski pristup tretiranju mukaraca i ena, kao subjekata u tekstu, takav da su ene pasivne, a ne aktivne, inferiorne, nekompetentne da ponude objektivna miljenja, da predstavljaju zvanine diskurse ili da ponude struno znanje32 ili slino. Rezultati istraivanja o zastupljenosti ena u medijima pokazali su apsolutnu dominaciju mukaraca nad enama ene su u bh. dnevnim novinama skoro nevidljive u poreenju s mukarcima. Svijet onakav kakav se vidi, tumai i rekonstruira je muki svijet svijet u kojem mukarci u 80 posto sluajeva zauzimaju centralno mjesto u novinskim lancima. ene su u medijima predstavljene kao dominantne samo u industriji seksa tj. kao seksualne radnice ili kao osobe koje vode domainstvo, odnosno kao roditeljke. Tendencija postavljanja ena u kontekst porodinog ivota moe voditi stereotipizaciji i sugestiji da stvarni status ene odreuju njeni porodini odnosi, prije nego profesionalni kriteriji. Tako mediji odravaju tradicionalnu simboliku polarizaciju rodnih uloga33.Porodice osoba nad kojima je izvreno nasilje i porodice izvritelja nasilja su prisutni kao ostali akteri. O konkretnim primjerima bie rijei u studijama sluaja. Ostali akteri u lancima su veinom smjeteni u kategoriju ostali, gdje su u toku analize oznaavani veinom aktivisti. esto u lancima nije bilo drugih aktera, osim jednog koji je oznaen kao glavni akter.

32 Adla Isanovi, Medijski diskurs kao muki domen: Predstavljanje roda u dnevnim novinama u Bosni i Hercegovini u: Stereotipizacija: predstavljanje ena u tampanim medijima u Jugoistonoj Evropi, Mediacentar Sarajevo, 2007. / str. 70.33 Isto / str. 65., str. 72. i str. 74.

21

Grafika 3. Ukupno: Podaci o identitetu subjekta u tekstu

Identitet aktera je dva puta vie otkriven nego zatien. Samo u pojedinim sluajevima je identitet osobe nad kojom je izvreno nasilje bio etiki zatien s jasnim naglaskom na osjetljivost situacije npr. budui da je poinilac nasilja bio njen otac.

Identitet poinilaca nasilja je dvostruko vie puta otkriven nego zatien (u 65% sluajeva otkriven, u 35% zatien). Identitet osobe koja je pretrpjela nasilje zatien je u 55% sluajeva gdje je ona glavni subjekt u prii, a u 45% otkriven.

Uvijek bi trebalo tititi identitet, kako zbog sigurnosti rtve tako zbog njenog daljeg nastavka ivota i normalnog ukljuivanja u drutvo (izbjei potencijalno stigmatiziranje). Identitet bih otkrio moda u posebnom sluaju ukoliko ne bi postojala opasnost za osobu koja govori, ukoliko bi to bila njena elja i ukoliko bih ocijenio da bi to uticalo na podizanje svijesti u drutvu i ohrabrivanje drugih rtava da progovore, odgovorio je jedan novinar u anketi.

Meutim, anketirani novinari su ee rekli da bi zatitili identitet osobe nad kojom je izvreno nasilje, a da bi otkrili identitet poinioca nasilja. Novinarke i novinari koji su odgovorili na pitanja iz ankete34 u okviru ovog istraivanja kau da njih 80 posto titi identitet osobe koja je pretrpjela nasilje, a identitet poinioca nasilja ee otkrivaju.

Na pitanje da li bi otkrili identitet poinioca nasilja, dvije treine ili 66% anketiranih novinara odgovorilo je da to zavisi od situacije, 23% ih je reklo da bi otkrilo identitet poinioca nasilja, a 11% da ne bi.

Ako postoji pokrenut proces protiv napadaa, ako to nee ugroziti procesuiranje sluaja ili donijeti problem ostatku porodice s akcentom na djecu iji bi identitet mogao postati poznat odavanjem identiteta da, odgovorio je isti prethodno citirani novinar, u dijelu koji se odnosi na poinioca.

Neki drugi novinari su jasno napisali u svojim odgovorima da poinioca nasilja treba javno imenovati: Dokazane napadae treba javno prozvati kako bismo upozorili sve oko nas. Meutim, jedna novinarka o otkrivanju identiteta poinioca nasilja kae: titimo, jer javnost preko njega dolazi do rtve.

Po pravilu, imena osoba ukljuenih u neko krivino djelo, u to spada i nasilje nad

34 Anketni upitnik koji je sadravao 13 pitanja upuen je na e-mail adrese ukupno 50 novinara iz cijele BiH, iz svih vrsta medija, a odgovorilo ih je ukupno 35, na osnovu ega su i formirani procenti u ovom dijelu izvjetaja.

22

Prikaz 5.

Primjer lanka u kojem je

djelimino zatien identitet

poinioca nasilja iz tog razloga

da ne bi bio otkriven identitet

osobe nad kojom je poinjeno

nasilje, u konkretnom sluaju

otac je zlostavljao maloljetnu

kerku. Pretpostavlja se da je

pria lokalno poznata, kao i

identitet osuenog nasilnika, ali

zbog rasprostranjenosti medija

i zbog oteene, identiteti su

zatieni.

enama35, mogu biti objavljena tek onda kada su slubeni organi poput policije ili pravosua objavili identitet, ali i to ne uvijek.

Nekada novinari i urednici treba da procijene izmeu prava na objavu, interesa javnosti i uticaja objavljene informacije na ivot i ugled drugih osoba koje su ukljuene u priu. Iako rjeenje takvih dilema nije uvijek isto i ne moe da se osloni samo na temeljna pravila o pravu objave neke informacije, esto se imena poinilaca i osoba koje su pretrpjele nasilje nau u tekstovima koji primarno i nemaju svrhu da djeluju preventivno ili edukativno.

ak i onda kada su nasilnici osueni na zatvorske kazne, o emu informacije dolaze iz sudova, to ne znai da je sigurno objaviti informacije o identitetu poinioca nasilja, upravo zbog daljnje mogunosti identifikovanja osobe koja je pretrpjela nasilje. Pogotovo to nije dobro u vrijeme interneta gdje sve informacije objavljene u medijima manje-vie budu dostupne godinama u pretrazi. Takav je i primjer iz Bihaa gdje je novinar Nezavisnih novina odluio da ne objavi identitet oca koji je godinama silovao svoju kerku.

Ve je spomenut Kodeks asti u kojem stoji da novinari nee objavljivati informacije koje bi natetile neijem ugledu, ali specifini sluajevi poput nasilja nad enama nisu regulisani do sada nikakvim pravilima, pa ostaju novinarima i urednicima na procjenu, u smislu koliine informacija koje e biti objavljene.

Glavna i odgovorna urednica Osloboenja Vildana Selimbegovi kae da je u interesu javnosti da se objavi identitet napadaa, ali da identitet rtve u dnevnoj novini koju ureuje esto bude u inicijalima. Dodaje kako se nedovoljno panje generalno u medijima posveuje nasilju nad enama.

Naalost, veliki dio medija naprosto je zaboravio ono u to se mi kao profesija zaklinjemo, a to je da smo uvijek na strani slabijeg, u ovom sluaju duboko sam uvjerena da su ene, pogotovo one koje trpe raznorazna nasilja, ozbiljno ugroena kategorija, kae ona. A mislim da to ne prepoznaje dovoljno veliki broj medija kod nas.

35 Krivini zakon FBiH / lan 222. i Krivini zakon RS / lan 208.

23

Prikaz 6. Nezavisne novine

Prikaz 7. Osloboenje

U odgovoru na pitanje o otkrivanju identiteta osobe nad kojom je poinjeno nasilje, jedna novinarka kae da identitet rtve titi kad je ona maloljetna, a u sluaju da je punoljetna samo onda kada je to neophodno zbog njihove sigurnosti, kada su usred suenja ili kada rtva ne eli da govori punim identitetom, a znaajno je da pria bude ispriana i objavljena.

Druga novinarka je rekla da u sluajevima suenja koja prati ak i javnim svjedocima ponudi mogunost zatite, distorzije slike, glasa, upotrebu pseudonima i potrudi se da to snimi kako bi zatitila i sagovornika i sebe.

U sluajevima da ne ele zatitu, tada objavljujem ime. Ponekad ne objavljujem puno detalja ako rtve imaju porodicu, djecu.

24

Grafika 4. Da li lanci naglaavaju nasilje nad enama kao drutveni problem

Objavljivanje imena osoba koje su pretrpjele nasilje nije jednostavno za te osobe jer u medijima i javnosti to moe da otvori mnoga neeljena pitanja koja nisu konstruktivna i ne doprinose rjeenju problema nego moguoj dodatnoj stigmatizaciji.

Kodeks za tampu i online medije BiH nalae novinarima da se ne upliu u neiji privatni ivot, osim ako takva uplitanja nisu potrebna u interesu javnosti. Teme koje ukljuuju line tragedije bie obzirno tretirane, a pogoenim linostima e se prii diskretno i sa saosjeanjem36.

4.5 NAGLASAK NA NASILJU NAD ENAMA ILI NASILJU U PORODICI: POPUNJAVANJE STRANICA CRNE HRONIKE ILI DRUTVENI PROBLEM?

U prvih pola godine 2016. na koje se ovo istraivanje fokusiralo, u etiri dnevne novine u press clippingu su izdvojena 193 lanka o nasilju nad enama i nasilju u porodici. Samo je petina (21%) imala neki vid naglaska na tom drutvenom problemu. Ostali su bili veinom lanci o konkretnim sluajevima nasilja nad enama (fiziko ili seksualno najee) koji u sebi ne sadre taj izraz i ne povezuju npr. vijest o tome da je ena pretrpjela udarce od svog mua s nasiljem nad enama kao drutvenim problemom. U pretrazi po kljunim izrazima nasilje nad enama i nasilje u porodici rezultati su bili drugaiji, to emo vidjeti u nastavku izvjetaja. lanci su i dalje nekompletni na nain da sadre i vijest ili priu o konkretnom sluaju nasilja, te da istovremeno stavljaju naglasak na taj drutveni problem.

U pretrazi po kljunim frazama jeste bilo vie naglaska na nasilju nad enama kao drutvenom problemu (64% lanaka), ali su zato kao to je objanjeno u opisu tema to veinom lanci koji su tematski svrstani u kategoriju generalno37.

36 Kodeks za tampu i online medije u Bosni i Hercegovini, Vijee za tampu BiH, 1999.37 Dio 3.3 ovog istraivanja, opis tema: fiziko nasilje 21%, seksualno nasilje 7% i generalno (o nasilju nad enama i nasilju u porodici) 74%.

25

Ipak, postojali su primjeri gdje je konkretan sluaj nasilja bio stavljen u kontekst drutvenog problema.

Mirza ubro, zamjenik glavnog i odgovornog urednika TV1, kae da bi prvi korak u izvjetavanju o rodno zasnovanom nasilju trebao da bude zatita ene koja je pretrpjela nasilje odnosno alarmiranje institucija da rade svoj posao, a onda medijska akcija u smislu insistiranja na reakciji i odgovornosti nadlenih institucija kao i praenje pravosudnog postupka protiv nasilnika jer na pravosudni sistem je jedan od najgorih segmenata naeg drutva pa je nuno da mediji profesionalnim izvjetavanjem dre panju javnosti na nekom sluaju kako sudsko vijee ne bi uzelo u obzir sve olakotne, a niti jednu oteavajuu okolnost i nasilnika pustilo na slobodu s blagim ukorom.

Stereotipizacija ena u bh. drutvu i medijima postoji a to su dokazala i istraivanja i analize medijskog sadraja. Mediji izvjetavaju na osnovu zadatog strukturalnog okvira: kriterija novosti, vaee hijerarhije kredibiliteta, novinarske rutine i dominantnih kulturnih presupozicija. I upravo takva novinarska doxa principijelno podrazumijeva simplifikacije i generalizacije, dakle svjesno ili nesvjesno koritenje stereotipa i manipulaciju predrasudama karakteristinim za datu kulturu38.

lanci u ovoj analizi medijskog sadraja veinom nisu propitivali stereotipe, nisu iskakali iz uobiajenog naina izvjetavanja o enama, portretiranja ene kao rtve, stavljanja poinioca nasilja u poziciju napadaa i fokusa na njemu. Analiza je pokazala da je takvih 78% lanaka.

Meutim, bilo je i takvih lanaka koji su se izdvajali iz veine, a to su lanci koji su nasilje nad enama ili porodino nasilje tretirali kao drutveni problem i sluili su svrsi, da daju informacije o tome kako se izboriti protiv toga, uvodei u temu konkretnim primjerima.lanci koji su izlazili iz stereotipnog naina izvjetavanja o nasilju nad enama bili su najee lanci koji enu nad kojom je poinjeno nasilje nisu smjetali u poziciju nemone osobe ili rtve. Intervjui i komentari ostaju nedovoljno iskoritene forme u tretiranju ove teme, a upravo su to forme koje na odreen nain mogu da uu dublje u temu rodno zasnovanog nasilja i naglase ga kao drutveni problem. Iako fokus ovog istraivanja nisu bili stereotipi vezani za ene u medijima, ranija istraivanja39 posluila su kao temelj za analizu prirode medijskog sadraja o rodno zasnovanom nasilju u BiH. Mediji su svakako meu kljunim faktorima u kreiranju i graenju stereotipa u drutvu, pa upravo zbog toga treba da snanije odstupe od predstavljanja ena kao slabih i kao rtava.

Ipak, kao to se moe vidjeti u dosadanjem toku izvjetaja, nisu svi mediji isto izvjetavali o rodno zasnovanom nasilju. Mnogi su faktori koji utiu na medijsko izvjetavanje o ovoj temi. Neki od njih su nedostatak vremena i resursa koje medijski uposlenici esto navode kada su u pitanju osjetljive teme.

38 Nirman Moranjak-Bambura, Nepodnoljiva lakoa stereotipa u: Stereotipizacija: predstavljanje ena u tampanim medijima u Jugoistonoj Evropi, Mediacentar Sarajevo, 2007. / str. 25.39 U procesu predstavljanja, stereotipizacija (bilo da je zasnovana na rodu, rasi ili etnicitetu) je pokuaj fiksiranja preferiranog znaenja. Iako imaju potencijalno znaajnu ulogu u osporavanju fiksiranih znaenja, mediji ee predstavljaju dio problema nego njegovo rjeenje. (Isanovi u: Stereotipizacija: predstavljanje ena u tampanim medijima / str. 55.)

26

Prikaz 8. Nezavisne novine: Primjer

lanka koji sluaj nasilja stavlja u

kontekst drutvenog problema.

Glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojkovi-Arbutina kae da se mora napraviti razlika izmeu tabloida koji ine 80 posto sadanjih medija i (posebno tampanih) onih rijetkih ozbiljnih koji pokuavaju da odre profesionalizam u svom radu.

Tabloidni mediji preivljavaju od takvih tema, dok oni ozbiljni se uvaju greaka u izvjetavanju o ovakvim temama jer su i podloniji kritici javnosti, ali i regulatornih tijela, koji tabloide ne doivljavaju kao relevantan medij, ali zato ove druge provlae kroz raznorazne filtere.

Glavni i odgovorni urednik mostarskog portala Bljesak Berislav Juri kae da senzacionalistikog novinarstva ima u Bosni i Hercegovini.

Novinarstvo u cjelini je danas senzacionalizam, pa ni ovo nije iznimka. Negdje u podsvijesti nae drutvo jo uvijek krije definiciju da je mukarac uvijek u pravu, a itateljima je svakako primamljivije itati to brutalnije naslove, pa to je rtva vie pretuena, to urednici vie trljaju ruke, kae on.

Prikaz 9. lanak koji izlazi iz okvira uobiajenog

izvjetavanja, ne koristi stereotipni tretman ena.

27

Prikaz 10.

Nezavisne novine:

Primjer lanka koji

pokazuje

da nasilje moe biti

prevazieno

4.6 STUDIJE SLUAJA: BRUTALNA UBISTVA I UVRNUTI POJEDINCI

etiri sluaja iz posmatranog perioda, od 1. januara do 30. juna 2016. godine, izabrana su za dublju analizu, a to su bili sluajevi nasilja koji su, vie nego drugi, privukli medijsku panju i o kojima se izvjetavalo vie od jednog dana. Kakvo je to nasilje koje medijsku panju dri nekoliko dana? Ono najbrutalnije. U martu je 24-godinja djevojka ubijena u Olovu. Od januara su mediji izvjetavali o tome kako je djevojka s mentalnim potekoama bila podvoena i seksualno zlostavljana u emu je uestvovala i njena porodica. U maju je u Banjoj Luci enu ubio njen bivi suprug iz razloga pripisanih njihovom razvodu. U junu su mediji izvijestili o seksualnom manijaku koji vreba u Tuzli.

28

4.6.1 DOBOJ - PODVOENJE KERKE S MENTALNIM POTEKOAMA

Saetak: enu s mentalnim potekoama iz sela u blizini Doboja godinama su seksualno zlostavljali lokalni stanovnici i kao rezultat toga ona je rodila tri bebe (u 2011., 2013. i 2015. godini). Njena majka je navodno ubila dvije bebe nakon to su se rodile i navodno natjerala majku djeteta da se rijei tree bebe nakon njenog roenja. Otac odnosno oevi beba su navodno nepoznati kao i nain na koji su ubijene bebe.

Javnost je za to saznala 25. januara kada su uhapena tri mukarca i otac zlostavljane ene. Studija sluaja prati medije od njihovih prvih do posljednjih izvjetaja o ovom sluaju do navedenog datuma, ukljuujui hapenje i prvu presudu lokalnog suda u tom sluaju.

4.6.1.1 Definicija teme i medijska interpretacija: Mediji su poeli izvjetavati o sluaju u tabloidnom stilu opisujui ga okantnim (Nezavisne novine), zloinu kao u horor filmovima (N1 i Hina), ili nezabiljeenom zloinu (BNTV). ok izraen u naslovima i uvodima tekstova novinskih izvjetaja praen je nedostatkom pretpostavke nevinosti i netanim informacijama. Na primjer, naslov na N1 je glasio Horor u Doboju: Baka ubila tri novoroeneta. Kasnije se ispostavilo da je baka osumnjiena za ubistvo dva novoroeneta. Iako su imali tabloidan poetak izvjetavanja kako bi privukli publiku, veina izvjetaja bila je jasno i jednostavno izvjetavanje o pronalasku tijela bez mnogo opisa i detalja, s malo izvora i gotovo bez izjava kljunih uesnika ili strunjaka, s malo izvora i gotovo bez izjava kljunih uesnika ili strunjaka u toj oblasti. Nakon kratke informacije o novim deavanjima (bez navedenog izvora o tome odakle su informacije stigle), veina izvjetaja je zavravala kratkim podsjeanjem na pozadinu prie. Nezavisne novine su jedine koje su upozorile na broj godina kazne zatvora koje poinilac moe dobiti. Sluaj je oblikovan kao straan zloin koji se desio udnoj porodici u zabaenom mjestu. Nije bilo definisanja zloina, ulaska u tipologiju, motive, uzroke i sveukupnu problematiku, i kako takve zloine sprijeiti da se ne dese u budunosti. Cilj medija nije bio da obrazuju ljude o rodno zasnovanom nasilju, njegovim korijenima, posljedicama i prevenciji nego da informiu u nekoliko reenica ta se tamo deavalo bez intervjua sa strunjacima, policijom, tuiocem i slinima to bi predstavljalo sveobuhvatno bavljenje temom. Svi izvjetaji u razliitim medijima liili su jedni na druge iako su ih napisali razliiti autori i nisu preuzeti od iste novinske agencije.

4.6.1.2 Uesnici ko govori i kako: Kljuni uesnici su sve osobe ukljuene u sluaj, ali oni ne govore, iako su njihovi identiteti otkriveni. Jedino to smo mogli uti u nekoliko izvjetaja o suenju su njihovi advokati; patolog o DNK analizi u Nezavisnim novinama; ministar unutranjih poslova Republike Srpske; djed beba s fotografijom ispred njegove kue i ispod naslov Podvodio svoju mentalno bolesnu kerku? (pretpostavlja se da upitnik na kraju ima namjeru da ostavi malo mjesta ukoliko sud odlui drugaije, kao to se i desilo); njegov brat koji govori kako nikada nije primijetio nita sumnjivo; sociolog je konsultovan samo jednom u Nezavisnim

29

novinama; komije su pristale da govore za RTRS i izgledali su preplaeno i kao da ne znaju mnogo o sluaju. Sve informacije koje smo dobijali o sluaju dolaze iz narativa bez jasnih izvora, vjerovatno od suda i policije, iako izvori nisu navedeni. Bez ulaska dublje u problem, medijski izvjetaji su opisali zloin i fenomen, a sociolog, psiholog, aktivisti za privatnost i ljudska prava nisu dobili mjesta (osim u jednom sluaju ranije navedenom u Nezavisnim novinama kada je intervjuisan sociolog).

4.6.1.3 Iz perspektive rodno zasnovanog nasilja: Zbog injenice da su mediji propustili da definiu problem i klasifikuju zloin, njihova publika je ostala neinformisana o fenomenu, njegovim korijenima i posljedicama. Nije jasno o kojoj se vrsti zloina radi i koliko je on ozbiljan. Izvjetaji pozivaju na osudu samo indirektno pretpostavljajui neke od porodinih vrijednosti i vrijednosti koje zastupaju stav da je bilo pravednije da su djeca zadrana nego da su ubijena. O rodno zasnovanom nasilju, posebno u ovom vrlo osjetljivom sluaju, nema ni rijei. ak i ranije navedeni sociolog nije govorio o fenomenu nego o situaciji: Nemogue je da zajednica nije primijetila da se neto neobino deava i da o sluaju ujemo tek pet godina poslije, to je indikativno (Nezavisne novine). Nekoliko izvjetaja, koji sadre neke osnovne informacije o kaznama s kojima se osumnjieni suoavaju, ne sadre detaljna objanjenja ili statistiku o zloinima da bi to mogli poduprijeti.

4.6.1.4 Pitanje privatnosti: Od prvog izvjetaja su otkrivena imena rtava i navodnih poinilaca zloina krei tako Evropsku konvenciju o ljudskim pravima kao meunarodni sporazum kojim se tite ljudska prava i osnovne slobode u Evropi. lan 8. Konvencije daje pravo da se potuje privatnost (pojedinca) i porodini ivot, njegov dom i njegova prepiska. Isti lan sugerie da samo u odreenim situacijama identitet osoba u ovim sluajevima moe biti otkriven: Javna vlast se ne mijea u vrenje ovog prava, osim ako je takvo mijeanje predvieno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, spreavanja nereda i spreavanja zloina, zatite zdravlja i morala ili zatite prava i sloboda drugih. To nije bilo s dobojskim sluajem jer ak ni navodni krivci nisu predstavljali opasnost za nacionalnu sigurnost. Otkrivanjem imena i u nekim sluajevima i fotografija ili snimaka ljudi ukljuenih u sluaj, opisanim kao poinioci i krivci, mediji su ih u vrijeme interneta i njegove memorije dugotrajno obiljeili. Opta javnost je saznala sve o njima, od njihovih imena i izgleda do zanimanja i mjesta gdje ive. To e nesumnjivo uticati na porodice svih osoba ukljuenih u sluaj bez obzira na ishod suenja. teta e sigurno biti ak i vea ukoliko sud presudi da neki od optuivanih krivaca, koji su opisani u medijima kao takvi, ne budu proglaeni krivim.

30

4.6.2 OLOVO UBISTVO DVADESETETVOROGODINJE DJEVOJKE

Saetak: U Olovu je prijavljen nestanak dvadesetetverogodinje djevojke i mediji su objavili informaciju 29. februara da je porodica i policija trae. Dan poslije pojavile su se vijesti da su dvojica mukaraca zadrana u policiji i da su priznali ubistvo. Potom je poela policijska potraga za tijelom ubijene djevojke. U meuvremenu su mediji izvijestili da su dvojica mukaraca priznali ubistvo. Jedan od poinilaca je navodno ranije bio u vezi s ubijenom djevojkom. Nazvao ju je da se sretnu u subotu. Kada su se sreli, otili su njegovim autom, a usput je u auto uao i drugi mladi. Dvojica mukaraca su je svezali i tukli, zaklali je i gurnuli njeno tijelo niz 70 metara visoku liticu. Tijelo je pronaeno ispod litice nekoliko dana kasnije. Tri i po mjeseca kasnije, dvojica mukaraca su osueni na po etrdeset godina zatvora, to je cijeli sluaj ponovo vratilo u fokus medija gdje je na dramatian nain ispraena presuda i al za ubijenom djevojkom.

A4.6.2.1 Definicija teme i medijska interpretacija: Prvi izvjetaji o sluaju pojavili su se kao informacija o nestanku djevojke koju porodica trai. Nakon to se pojavila informacija da su uhapena dvojica mukaraca koji su priznali ubistvo, vijest se proirila u medijima, a onda je poela i policijska potraga za tijelom ubijene. Sluaj je predstavljen kao brutalno i monstruozno ubistvo djevojke koje je potreslo cijeli grad Olovo, mirni mali grad u srednjoj Bosni gdje su takva brutalna ubistva udna i nesvakidanja, gotovo nemogua za takvu sredinu. Dnevni avaz je prednjaio u objavljivanju svih detalja do kojih je mogao doi, bilo da se radi o policijskim izvorima ili komentarima mjetana Olova. Nakon to su objavljene informacije

31

o tome kako su dvojica uhapenih mukaraca priznali ubistvo, objavljeno je, u pokuaju portretiranja njih kao hladnokrvnih ubica, i kako su navodno pokuali da falsifikuju svoj alibi provodei se u baru, pijui i slavei, a kada su privedeni, priznali su ubistvo. Mediji su nairoko izvjetavali o brutalnosti ubica. Jedan od njih dvojice je na drutvenoj mrei navodno podijelio poziv za pronalazak nestale djevojke. U meuvremenu je u medijima bio aktualan i drugi odvojeni sluaj nestanka mladia ije je tijelo pronaeno istog dana kao i tijelo djevojke, a mjesec dana nakon to je mladi nestao i utopio se u rijeci. Brutalno ubijena djevojka i nesretno stradali mladi sahranjeni su istog dana u Olovu, gradu koji je proglasio dan alosti. Mediji su izvjetavali o razliitim motivima vezanim za ubistvo djevojke, od ljubomore do toga da je dvojac od nje uzeo novac. Nakon to je tijelo pronaeno, pojavile su se detaljne prie o tom dogaaju, najvie u novinskim izdanjima 3. marta, posebno u Dnevnom avazu, o tome kako su je dvojica mukaraca muili i ubili, kako su bili brutalni, hladnokrvni, kako je to okantan i nevjerovatan dogaaj, kako su porodice tune a javnost u nevjerici. Jedan od primjera sumnjivih izvora prie je kratki anterfile o glasinama pojedinca iz Olova o tome kako je nestanak mladia od mjesec ranije bio povezan s nestankom djevojke i da je ovo bilo drugo misteriozno nestajanje u mjesec dana i moda je ista banda bila upletena u to. Sve dok tijelo Arnele ogi nije pronaeno i dok se nisu pojavile zvanine policijske i pravosudne informacije, postojalo je mnogo verzija prie, veina zasnovana na tome ta su anonimni sugraani rekli. Dnevni avaz je predvodio medijsko izvjetavanje na taj nain da je prvi objavljivao nove detalje, nova priznanja i izjave momka ubijene djevojke i roditelja poinilaca. Dok su mediji u Federaciji BiH gradili svoje prie na osnovu izjava graana Olova, mediji u Republici Srpskoj, na primjer Nezavisne novine ili Glas Srpske, izvjetavali su o tom sluaju govorei da se u Olovu desilo ubistvo i da tijelo nije pronaeno, da bi potom izvijestili o pronalasku tijela i ta je o tome rekla policija. Generalno, nisu se puno fokusirali na taj dogaaj, posebno nije bilo traenja zapaljivih detalja u medijima u Republici Srpskoj u vezi s ovim sluajem, u poreenju s medijima u Federaciji. U drugom sluaju, ubistva u porodici Tepi u Banjoj Luci, bilo je suprotno40,41. Nakon to su dva mukarca uhapena, pria se fokusirala na potragu za tijelom djevojke i al porodice. Preplavljeni oznakama stravino, okantno ili ekskluzivno, izvjetavanje je izgledalo kao da je raeno u tabloidnom stilu urbe da se proda kopija novina. Roditelji ubijene djevojke su odbili priati za medije dok se njen brat pojavljivao s vremena na vrijeme jer je on javno istupao govorei da je ona nestala prije nego to se pojavila vijest da je ubijena. Roditelji jednog od poinilaca priznali su Dnevnom avazu da oni vie nemaju sina i da se osjeaju uasno zbog onoga to je uradio. Televizije su izvjetavale u neto smirenijem tonu. Meutim, izvjetaji u analiziranim televizijskim programima su varirali. Dok RTRS nije uopte izvjetavao o pronalasku tijela djevojke, FTV je otvorio svoju centralnu informativnu emisiju Dnevnik 2 s izvjetajem o toj temi. Nakon stand-upa42 njihovog novinara, slijedila je sekvenca s terenske potrage bez ikakvih informacija, s naglaenim zvukovima brze rijeke

40 Studija sluaja: Banja Luka, od strane 35. ovog izvjetaja41 Vea posveenost medija iz Republike Srpske sluaju koji se dogodio u Banjoj Luci i medija iz Federacije sluaju koji se dogodio u Olovu govori o fokusiranju na teme za koje su mediji pretpostavili da e izazvati osjeanja kod publike koja im je primarna. Tako je teritorijalna blizina deavanja nasilja izgledala kao presuujui faktor za interesovanje medija, a mogue i etnika struktura stanovnitva u mjestima u kojima se desio sluaj. Kako drugaije objasniti da je jedno ubistvo brutalno u Federaciji a nije u Republici Srpskoj i da je jedna porodina tragedija upravo to u Republici Srpskoj, a nije i u Federaciji.42 Stand-up je dio televizijskog priloga u kojem se pojavljuje novinar ispred kamere i objanjava dio prie, to moe da bude na poetku, u sredini ili na kraju priloga.

32

gdje je tijelo pronaeno i amorom policije i ljudi koji trae tijelo, to je naglasilo dramatian i napet trenutak nakon kojeg su slijedile izjave zvaninika. Isti snimak u drugom dijelu odnosio se na vijest o pronalasku drugog tijela mladog mukarca koji je nestao prije mjesec dana. Izvjetaj je zavren tugom koja je natkrila Olovo. BNTV je imao krai segment o ovoj prii i uglavnom se fokusirao na informativni ton i zasnivao na izvjetajima zvaninika kao i izvjetaj TV1.

Prvostepena presuda u ovom sluaju donesena je 14. juna, kada se sluaj ubistva ponovo pojavio u medijima. Bilo je to zbog ranije naglaenosti vanosti sluaja, koji je bio optezastupljen u medijima, i kao razvoj dogaaja pomno je praeno suenje. Dramatine reakcije porodice ubijene djevojke na presudu prenesene su u centralnim informativnim emisijama FTV, N1 i TV1 meu udarnim vijestima, dok u centralnom dnevniku RTRS-a nije bilo informacije o presudi43.

4.6.2.2 Uesnici ko govori i kako: Veina sagovornika u prvim danima prie, kada je objavljeno da je djevojka nestala i posebno kada su dvojica poinilaca priznala ubistvo, bili su stanovnici Olova ili anonimni izvori bliski istrazi. Prije nego to je njeno tijelo pronaeno i prije zvanine informacije o ubistvu i motivima, postojalo je nekoliko verzija prie zasnovanih na izjavi od, ini se, svakoga ko je imao neto za rei. Dok je ukupno izvjetavanje o sluaju koristilo opise poput okantnog ili stravinog ubistva koje je potreslo Olovo, sagovornici u prii su govorili na isti nain. Osobe koje su davale miljenja, prolaznici koji su analizirali i zatieni izvori bliski istrazi koji su govorili o detaljima muenja dvadesetetverogodinje ene uklapali su se u tabloidnu potragu za informacijama koje bi sluile gotovo kao nova senzacija.

4.6.2.3 Iz perspektive rodno zasnovanog nasilja: Izraz rodno zasnovano nasilje nije se pojavio niti jednom u pretrazi termina nasilje nad enama na Klixu, Buki, Bljesku ili u Infobiroovoj bazi gdje bi vodio do lanaka u novinama. Takva injenica govori dovoljno da cijeli sluaj ubistva djevojke u Olovu nije bio povezan s izrazom rodno zasnovano nasilje i da nije stavljan u taj kontekst uopte. Analizirani medijski sadraj, koji je bio dovoljno veliki da ukljui izvjetaje o tome kada se ubistvo desilo i kada je bila presuda, ne pokazuju nikakav iri kontekst drutvenog problema oko tog sluaja. Veina izvjetaja bila je u rubrici crna hronika ili su oni jednostavno prikazivani kao stravina pria koja e zaintrigirati javnost zbog svoje nesvakidanje prirode i brutalnosti. Strunjaci u ovoj oblasti nisu konsultovani niti je bilo prateih lanaka44 kao pokuaja da se objasne motivi i djela nasilja s psiholokog pogleda, da se sagleda ubistvo djevojke zbog ljubomore kao drutveni problem.

Glavna i odgovorna urednica Osloboenja Vildana Selimbegovi kae da je u sluaju ubistva djevojke u Olovu fokus bio na detaljima umjesto na drutvenom problem.

Mislim da, koliko se sjeam, mi smo stavili na naslovnu osmomartovsku etnju. Ako se sjeate, ene u Olovu su..., i to je jedan in vrlo vrijedan panje, mislim da mu mediji nisu posvetili ono mjesto koje mu pripada. ene u Olovu su 8. mart proslavile tako to su se solidarisale sa rtvom. Mislim da je taj njihov gest, recimo, nedovoljno zabiljeen kod nas. Mislim da sam tad brojala da je jako malo medija na taj nain se

43 Dnevnik BNTV nije bio dostupan online i nije bio analiziran.44 Prie koje bi predstavljale nastavak zapoete teme i pokazale razvoj situacije i nove detalje ili prie koje bi dale iru sliku nekoj temi, pogledale neki dogaaj iz nekoliko razliitih uglova.

33

okrenulo tome. Runo reeno, nekako mi se inilo da im je vanije bilo jesu li se oni nekada zabavljali, ko se koliko sa kim zabavljao nego zapravo sam taj uasni in. Bez obzira u kakvoj su vrsti veze bili, jesu li bili zarueni, mislim da je to apsolutno nebitno.

4.6.2.4 Pitanje privatnosti: Ime i prezime ubijene djevojke bilo je u medijima od poetka jer je njena porodica prijavila njen nestanak i pratila ta objavljuju mediji. Identiteti poinilaca pojavila su se u medijima kada su oni uhapeni i kada su priznali policiji da su muili i ubili djevojku. Njena porodica, tokom potrage za tijelom, uglavnom nije bila u izvjetajima, osim njenog brata koji je povremeno davao izjavu o napretku pretrage. Kada je tijelo pronaeno, nije bilo izjave porodice i mediji su isticali da je porodica previe uznemirena da bi razgovarala s njima. Detalji privatnog ivota ubijene djevojke esto su se pojavljivali u izvjetajima tako to je opisivano da je ona ranije bila u vezi s jednim od poinilaca i da je sada imala novu vezu. Izvjetaji su takoer govorili da je njen bivi momak, jedan od poinilaca, komunicirao s njom i nagovorio je da ue u njegov auto u subotu kada je ubijena. Njena kolska uiteljica i radne kolege govorili su o njoj kao o dobroj osobi koja je vrijedno radila.

4.6.3 Banja Luka45 bivi suprunici, ubistvo i samoubistvo

Saetak: Mediji su poeli izvjetavati o sluaju porodine tragedije kada je mukarac ubio svoju bivu suprugu u jednom banjalukom naselju. Sudei prema medijskim izvjetajima, par je bio rastavljen. Poinilac ubistva je doao ispred zgrade gdje je ivjela ubijena ena s njihovim dvadesetjednogodinjim sinom ujutro 30. maja. Nakon svae, koju su komije navodno vidjeli, ulo se nekoliko pucnjeva iz pitolja. Nakon to je ubio enu, mukarac je pucao u sebe i preminuo na putu do bolnice.

4.6.3.1 Definicija teme i medijska interpretacija: Neki od medijskih izvjetaja su tvrdili da je poinilac maltretirao enu ranije i da je ona to prijavljivala policiji kao porodino nasilje. Sluaj je oblikovan kao tragian porodini sluaj ovjeka koji se nije mogao nositi s razvodom. O takvom motivu je izvijestila veina medija. Pria je izgraena uglavnom na izjavama komija jer su se svaa i pucnjava desili na ulici. Meutim, prvi izvjetaji nisu ulazili duboko u pozadinu problema povezujui ga s porodinim problemima i pozicijom ene u takvim sluajevima. Nije se inilo da je cilj medija ukazati na problem porodinog nasilja i posebno nasilja nad enama nego dati detalje traginog dogaaja i stranog ubistva i samoubistva koje se desilo nasred ulice kada je mukarac ubio enu drei pitolj uz njenu glavu dok je ona bila na koljenima, a potom pucao i u sebe. U mnogim medijskim izvjetajima nale su se izjave iz policije, bolnice i neki od detalja koje su ispriale komije. Postojali su i izvjetaji koji su opisivali sluaj kao horor.

4.6.3.2 Uesnici ko govori i kako: Kljuni akteri u izvjetavanju o ovom sluaju su bile komije, esto sa zatienim identitetom, i zvaninici iz bolnice koji su dali informacije o stanju mukarca koji nije preminuo na licu mjesta nego kasnije kada je prebaen u bolnicu. Kljuni izvor za veinu detalja o tome kako su se desili ubistvo i samoubistvo bila je kominica koja je, sudei prema izvjetajima medija, vidjela sve sa svog balkona. Kominicin identitet je bio zatien ali je ona dala detalje poput onih da je mukarac ranije prijetio eni, da je ona bila poput roba u braku dugom

45 Posmatrani period: 30. maj 2016. (dodatno 23. juni 2016.). Posmatrani mediji: RTRS, FTV, BNTV, TV1, ATV, Nezavisne novine, Dnevni avaz, Dnevni list, Osloboenje, Klix, Nap, Glas Srpske, Slobodna Bosna, Glas Kotor Varoa.

34

25 godina, a i da je sin spavao kada se sve to desilo. U nekim od izvjetaja bile su i izjave jednog od majora Oruanih snaga BiH, gdje je poinilac nasilja bio zaposlen kao vojnik, koji ga je opisao kao dobrog uposlenika govorei da su oni znali za njegove privatne probleme ali da nita nije nagovjetavalo nasilje. Osim informacije od policije i sudstva da je istraga o sluaju otvorena, i saoptenja iz bolnice, cijela pria o motivima i detaljima sluaja temeljila se na izjavama svjedoka, komija.

4.6.3.3 Iz perspektive rodno zasnovanog nasilja: Naglasak medijskih izvjetaja bio je na traginom dogaaju kao posljedici razvoda. Motiv koji je istican, na osnovu izjave kominice, bio je da mukarac nije mogao podnijeti da su se on i ena koju je ubio razveli. Postojale su izjave koje su govorile da ju je pratio ranije i ponaao se udno i da su se tog jutra prepirali. iri diskurs u kontekstu rodno zasnovanog nasilja i porodinog nasilja kao drutvenog problema je izostao. Cijela pria je uglavnom predstavljena na dan kada se desila i dan poslije u novinama. Strunjaci koji bi objasnili ovaj sluaj kao primjer rodno zasnovanog nasilja ili neko ko bi ga posmatrao posebno iz ugla ene nisu konsultovani. Motiv da se mukarac nije mogao nositi s razvodom stavlja vei fokus na poinioca nego na osobu nad kojom je poinjeno nasilje, u ovom sluaju femicid. Ipak, bitno je zabiljeiti da je tri sedmice kasnije u Nezavisnim novinama objavljen lanak koji predstavlja nastavak zapoete prie, i to o tome kako su sigurne kue pune ena koje trae pomo da pobjegnu od svojih nasilnih mueva, nakon to su navodno vidjele ta se desilo u Banjoj Luci krajem maja.

More pria o samoregulaciji dovelo je novinare do toga da ne podlijeu nikakvoj regulaciji, a drava je neodgovorna, pa doputa da se barata s injenicama koje bi trebale biti predmetom istrage kako kome odgovara. Naalost, to brutalnije opiete nasilje, to vre drite itatelje nad svojim tivom. Osobno bih zabranio objavu vijesti o samoubojstvima jer je to osobni in pojedinca koji ne utjee izravno na drutvo. No, naalost, medijska moda trai to vie tue nesree, kae glavni i odgovorni urednik Bljeska Berislav Juri.

4.6.3.4 Pitanje privatnosti: Imena ubijene ene i poinioca ubistva su otkrivena ve u prvim izvjetajima. Mjesto ubistva i samoubistva je prikazano kao to je i opisana porodina situacija, ukljuujui i to da je njihov sin spavao kada se dogodila pucnjava i da se radi o dvadesetjednogodinjaku. Evropska konvencija o ljudskim pravima kao meunarodni sporazum koji titi ljudska prava i fundamentalne slobode u Evropi pojedincu garantuje pravo privatnosti i porodini ivot, njegov dom i prepisku. Ime sina nije otkriveno ali mnogi detalji o njegovim roditeljima jesu, to takoer kri pravo na privatnost porodice.

35

4.6.4 TUZLA UPOZORENJE GRAANKAMA NA SEKSUALNOG MANIJAKA

Saetak: Radio Kameleon na svom online izdanju objavio je video za koji je objanjeno da je stigao od nepoznatog sluaoca, a na kojem se vidi ovjek koji navodno masturbira iza drveta. Pria je zasnovana na videu, povezujui ga s glasinama koje krue gradom o seksualnom manijaku koji vreba ene. Drugi mediji izvijestili su o istom snimku i opisali dogaaj kao sluaj nasilja nad enama na osnovu primljenog videa, a da nijedna ena nije upitana o tome.

4.6.4.1 Definicija teme i medijska interpretacija: Vijest je pokrenuo Kameleon 14. juna s naslovom Ekskluzivni snimak: sugraanke oprez! Seksualni manijak vreba na Gradini!. Vijest sadri snimak ovjeka koji stoji iza bandere i pomjera svoju ruku, ali nije jasno da li urinira ili masturbira. Kameleon pretpostavlja ovo drugo i tvrdi da video samo potvruje glasine o seksualnom manijaku koji vreba ovih dana. Objanjenje anonimnog sluaoca koji je napravio video kae da je mukarac to radio deset minuta i da su ga ene samo gledale, ali nisu zvale policiju. Ta tvrdnja slui kao potvrda glasina da je mukarac seksualni manijak. lanak zavrava sa izraavanjem nade Kameleona da e policija na to reagovati. Ovakva vijest uobiajen je primjer graanskog novinarstva koji moe posluiti kao dojava za

36

daljnju provjeru i istraivanje. Meutim, Kameleon je to propustio uraditi i objavio vijest u senzacionalistikom maniru bez bilo kakvih provjera. Bportal.ba i Fokus.ba prenijeli su lanak Kameleona dok je Dnevni avaz koristio isti snimak i otiao korak dalje poveavajui senzacionalistiki ton i upozorio u naslovu Graanke su uznemirene. Graanke u tekstu nisu upitane za komentar. Sarajevski portal Depo.ba je prenio vijest Dnevnog avaza. S nekompletnim kratkim vijestima, mediji su uspjeli samo proiriti paniku i tumaiti snimak onako kako su eljeli i mislili da e poveati broj posjeta na internet stranici i italaca u novinama.

4.6.4.2 Uesnici ko govori i kako: Kljuni uesnici su poinilac nasilja kojem nije ponuena mogunost komentara jer je percipiran kao prijetnja. On je oznaen kao seksualni manijak, prema medijskoj presudi. Sugraanke koje su percipirane kao potencijalne rtve spomenute su u izvjetaju, ali opet nisu upitane za komentar. Jedina osoba koja govori je anonimna autorica snimka potvrujui optube indirektno, i lokalna policija koja tvrdi da nisu dobili nikakvu prijavu.

4.6.4.3 Iz perspektive rodno zasnovanog nasilja: Ekskluzivna vijest sumnjive je vjerodostojnosti, a mediji koji su je objavili nisu objasnili detaljno mogue nasilje, njegove posljedice i nain prevencije. Da je potencijalno objanjenje u cilju spreavanja rodno zasnovanog nasilja bilo u njihovom interesu umjesto senzacionalizma, navodni zloin i fenomen bili bi dublje objanjeni, a strunjaci konsultovani. Na ovaj nain ostaje nejasno zato je ta radnja uasna, gdje vodi, koja je kazna i kako je sprijeiti. Nema ak ni backgrounda s prethodnim slinim sluajevima u gradu ili drugdje i nema ponuene statistike od policije ili relevantnih nevladinih organizacija, to bi predstavljalo osnovne komponente teksta koji se

37

sveobuhvatno bavi temom. Iz rodnog ugla, izvjetaji s jedne strane pokuavaju zatititi ene upozoravajui ih da se paze, ali s druge strane pokazuju da ene nisu zainteresovane za rjeavanje sluaja jer su pasivne i ne prijavljuju sluaj, sudei prema komentaru sluaoca poslanom zajedno sa snimkom.

4.6.4.4 Pitanje privatnosti: Identitet poinioca nasilja nije otkriven. Identitet osobe koja je poslala video i koja je opisala sluaj takoer nije otkriven. Budui da za komentar nisu upitane Tuzlanke koje su u cijeloj prii bile pozicionirane kao ene nad kojima je izvreno nasilje, pitanje privatnosti nije bilo dalje analizirano.

5. ZAKLJUAK

Ovo istraivanje je pokazalo nedostatke u radu medija kada je u pitanju izvjetavanje o nasilju nad enama i nasilju u porodici, kao to je nedovoljno posveivanje panje tom drutvenom problemu i njegovoj prevenciji, ak i neetiko izvjetavanje u osjetljivim sluajevima. Iako su primjeri nasilja nad enama prisutni u medijima skoro svakodnevno, angaman dnevnih medija u objanjenju pozadine tih sluajeva je u veini izostao.

Kao to je ova analiza pokazala, istiu se lanci koji u stilu crne statistike i u hronikama dre rodno zasnovano nasilje u javnoj sferi. Vidjeli smo dosta primjera, a uli i miljenja novinara i urednika medija koji pokazuju da je ena koja je pretrpjela nasilje samo alat za prikupljanje klikova u vrijeme publike gladne senzacije, medija koji na tritu tre za itanou ili gledanou. Medijsko izvjetavanje ne moe zaustaviti rodno zasnovano nasilje, ali moe doprinijeti tome da se drutvo ozbiljno zapita i zabrine i pokrene u snaniju akciju.

Poinioci nasilja nad enama najee su njihovi brani partneri, pokazuje statistika, a mnoge ene razliite oblike nasilja ili ne prepoznaju ili ne prijavljuju. Rodno zasnovano nasilje opstaje u BiH zbog duboko ukorijenjenih stavova o odnosima ena i mukaraca u drutvu, a uloga medija u svemu je daleko od one kakva bi trebala da bude, a to je da snano podupre borbu protiv nasilja, bilo kroz profesionalno izvjetavanje ili kroz konkretne i jasne kampanje koje e ciljano voditi ka mijenjanju rodnih stereotipa i uvrijeenog stava da je rodno zasnovano nasilje nad enama privatni problem i da ne predstavlja alarmantnu drutvenu opasnost.

Mediji su naizgled svjesni svoje uloge, ali sutinski ne predstavljaju dio rjeenja i u najveoj mjeri i ne doprinose mijenjanju stanja gdje je ena rtva mukarca, esto svoga partnera, jer naglasak na moguim razlozima za nasilje koji su line prirode samo je potajno traenje opravdanja a nikako nain da se jasno iskomunicira poruka da su nasilje nad enama i nasilje u porodici apsolutno neprihvatljivi i zakonom zabranjeni.

38

Istraivanje Agencije za ravnopravnost spolova u BiH o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja prema enama pokazalo je da ne postoji dovoljno razvijena svijest o tome koja iskustva predstavljaju razliite forme nasilja: vie od polovine ena koje su bile izloene fizikom nasilju tvrde da nisu rtve fizikog nasilja, a jo manji udio ena prepoznaje svoju izloenost psihikom, ekonomskom i seksualnom nasilju. U tom smislu, mediji su ti koji mogu i treba da uzmu aktivnu ulogu u edukaciji o nasilju prema enama i nasilju u porodici, upravo zato to je jedna od misija novinarstva, osim informativnog, i edukativno djelovanje.

Meutim, s postojanjem predrasuda i stereotipa, emu osim istraivanja svjedoi i ukupno okruenje bosanskohercegovakog drutva, medijsko izvjetavanje uveliko preslikava takvo stanje, to je pokazala analiza u dijelu koji se odnosi na to da mediji vrlo rijetko propituju stereotipe u svojim izvjetajima, i to uglavnom nisu prie, na primjer, o enama koje su preivjele nasilje i govore s odreenom vremenskom distancom. Ovo istraivanje je pokazalo da se u medijskim izvjetajima skoro i ne uje glas ena koje su preivjele nasilje u prolosti. . Osoba koja je preivjela nasilje mogla bi da ponudi svoja iskustva u borbi protiv nasilja i u tome kako pronai nain i snagu da nasilje ostane u njihovoj prolosti. Takvi lanci bi mogli da budu edukativni i da, za razliku od izvjetavanja u crnoj hronici o tome da se nasilje desilo, ponude itaocima kojih se nasilje u porodici tie nain kako da ga prevaziu, da budu vodilja i nasilnicima i enama koje trpe nasilje kako da to zaustave. O nasilju se izvjetava samo onda kad se ve dogodilo, rijetko s odreenim vremenskim odmakom odnosno rijetko u svrhu prevencije.

Dok se o fizikom i seksualnom nasilju generalno govori i izvjetava u medijima, ostaju nedovoljno ispriane prie o psiholokom i posebno ekonomskom nasilju. Ekonomsko osnaivanje46 ena ostaje bitna pretpostavka da ene postanu jae, samostalnije i da se na taj nain odupru nasilju koje mukarci provode nad njima47.

Kao to to jasno kae Preporuka Parlamentarne skuptine Vijea Evrope o prikazu ena u medijima, unato napretku u nekoliko evropskih zemalja, pretpostavka o enama u medijima esto ipak ostaje negativna te je i dalje stereotipna i seksistika. ene se povezuju s privatnim podrujem ivota, domainstvom i porodinim ivotom. Mediji esto predstavljaju ene kao seksualne objekte. Dok je savremeno drutvo prolo kroz brze promjene