issn: 1848-2937 · 2016. 9. 2. · 2015. očekuje realni rast bdp-a za 1,8 % odnosno 1,5 % u...

1www.mirakul.hr

prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i baranja broj 64, godina X, lipanj 2015.

issn

: 184

8-29

37

tema brojaUpravljanje projektima

posebni prilozi

intervjuVedrana Jelušić Kašić

EnergetikaPoduzetničke potporne institucije

Zaštita na raduGolf

32 BIZdirekt � lipanj 2015. www.mirakul.hr

Sadržaj

15 tema broja: Upravljanje projektima

Kompleksnost projektnog managementa današnjice zahvaljujući tehnologiji našla se na posve novoj razini. Pohrana podataka „u oblacima“, održavanje virtualnih sastanaka na različitim stranama svijeta, online edukacije, razne aplikacije koje olakšavaju tehnički dio posla i ubrzavaju cijeli proces olakšale su posao, ali i postavile izazove novog tipa pred projektne managere.

57 Poduzetničke potporne institucije

74 Golf

38 Energetika

63 Zaštita na radu

Uvodnik

BIZ vijesti

Konferencije2. konferencija Lideri za lidere – kako iskoristiti prednosti razvoja tehnologije u inoviranju poslovnih procesa

Intervju mjeseca Vedrana Jelušić Kašić, direktorica hrvatskog ureda EBRD-a

ReportažaJapan - čaroban spoj tradicije, egzotike i tehnologija budućnosti

KapitalI rizični projekti mogu pronaći svoj izvor financiranja

Znanstvena zajednica i gospodarstvoInovativno gospodarstvo rezultat je suradnje znanstvene i poslovne zajednice

MultimedijaUz pametne uređaje do još više multimedijskih inovacija za bolju kvalitetu života i poslovanja

Turizam i putovanja Razvijanje posebnih marketing brandova pojačava motiv dolaska turista

Poslovni kalendar

Online pregled čestica Industrijske zone Nemetin te Program olakšica i poticaja za investitore - http://www.osijek.hr/karte/poslovnazona/nemetin/.

KONTAKT: Grad Osijek

Upravni odjel za programe i projekte Europske unije i

gospodarstvo

Kuhačeva 931000 Osijek

[email protected]: 031 229 274Fax: 031 211 675

www.osijek.hr


Uvodnik

Zadnjih nekoliko godina iznimno su popularni bili semi-nari ‘Kako prodavati u vrijeme recesije’, ‘Kako poslovati u kriznim uvjetima’ i slični. Tvrtke i institucije našle su se u neočekivanim okolnostima i vrlo zahtjevnom po-slovnom okruženju te je bilo logično da im trebaju nova znanja u vezi novih izazova. Sada, nakon skoro sedam go-dina krize, kada smo i službeno izašli iz recesije i kada se očekuje da će se gospodarstvo početi polagano oporavljati, mnoge tvrtke bi se uskoro mogle naći u vrlo čudnoj si-tuaciji – znaju li poslovati u uvjetima gospodarskog rasta? Možda zvuči paradoksalno, ali zapravo nije lako nakon godina uzastopnog reduciranja troškova, smanjivanja broja zaposlenih te optimizacije poslovanja za smanje-nu potražnju, odjednom se prebaciti u višu brzinu. I nije ovdje samo problem što će tvrtke ponovo morati računati na povećavanje kapaciteta, zapošljavanje novih djelatni-ka te veće ulaganje u prodaju, marketing i edukaciju. S obzirom na to da tržišta postaju lukrativnija, odjednom će se početi pojavljivati novi konkurenti koji će prepoznati nove prilike, što je situacija od koje su se mnogi odvikli, jer su za vrijeme krize usporedo s kupcima gubili i konku-rente. Sve ovo znači da tvrtke ponovo čekaju mnogobrojni izazovi, samo ovog puta drugačiji. Jer, iako nam predstoji jedan, nadamo se, dugotrajniji gospodarski rast, on će biti još godinama preslab da bi poslovanje raslo po inerciji. I dalje će se morati vrlo pažljivo planirati i upravljati svim resursima kompanije, a uz sve potencijalne probleme, sada se može očekivati i nalet nove i ambiciozne konkurencije. Da, posao je uvijek, bez obzira na gospodarske uvjete, vrlo

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Da-

niela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

izazovan za poduzetnike i managere. Ili zabavan, ovisno iz koje perspektive gledate.

Kako biste uspješno poslovali u bilo kakvim uvjetima, neizostavno je kvalitetno upravljanje projektima. Radi se o jednom od najvažnijih područja poslovanja, koje može učiniti drastičnu razliku između loše i izvrsne usluge, odnosno kvalitetnog i nekvalitetnog proizvoda. Nevjerojatno je koliko vještina, tehnika i alata pokriva upravljanje projektima, te na koliko aspekata poslovanja utječe. Razgovarali smo s vodećim hrvatskim stručnjacima iz ovog područja, stoga vjerujemo da ćete našu Temu broja pažljivo pročitati te pronaći strukturirane i jasno sročene sve važne informacije vezane uz ovu temu.

Igrate li golf? Ako ste pasionirani igrač, ili možda poka-zujete interes da se počnete baviti ovim atraktivnim spor-tom, sigurni smo da će vas oduševiti naš prilog u ovom broju. Golf je nevjerojatan i poseban sport, koji sportaše, ali i rekreativce, gotovo magnetski privuče, i teško je naći i jedan drugi sport u kojem su igrači toliko pasionirano vezani uz njega. A ako ste se odlučili ovo ljeto dobro od-moriti i nagraditi za naporan rad tijekom godine, imamo nekoliko izvrsnih destinacija za vas. Naš top prijedlog je Japan, koji je senzacionalan i nikad povoljniji!

Znate li poslovati u nerecesijskim uvjetima?


BIZ vijesti BIZ vijesti

U sklopu projekta A.C.T.I.V.E. održan Sajam ideja

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 13. svibnja održan je Sajam ideja kao krovna aktivnost projekta A.C.T.I.V.E.- Activity and Creativity Through Ideas and Ventures = Employment.Sajam ideja predstavlja drugi dio natječajne procedure ‘Najbolja poduzetnička ideja’. U prvom dijelu natječaja ocjenjivali su se inovativnost, kvaliteta razrade i izve-divost poduzetničke ideje prema pisanim prijavama prijavljivanim na za to propisanom obrascu, dok se u drugom dijelu, na sajmu, ocjenjivala prezentacija poduzetničke ideje.

Projekt A.C.T.I.V.E., financiran iz IPA IV komponen-te, provodi se na području Osječko-baranjske županije, a ima za cilj poboljšati preduvjete za zapošljivost i samozapošljavanje mladih ljudi. Partneri u projektu su: Centar za poduzetništvo, Osijek; Hrvatska udruga po-slodavaca, Regionalni ured Osijek; Poduzetnički inku-bator Bios d.o.o.; Trgovačka i komercijalna škola ‘Da-vor Milas’, Osijek; Obrtnička škola, Osijek; Turistička i ugostiteljska škola, Osijek; te Druga srednja škola ‘Beli Manastir’, a pridruženi partner Hrvatski zavod za zapošljavanje i Osječko-baranjska županija.

PMIDayz 2015

Naslovna tema ovogodišnje PMIDayz konferencije, održane od 28. do 30. svibnja, bila je Upravljanje projektnim timovima. Konferencija se održava u Osijeku drugu godinu za redom, a nastala je kao svojevrstan spin-off teme upravljanja projektima Ku-lenDayz konferencije. Zajednički nastup voditelja PMI BIH, Srbije i Hrvatske osigurao je ove godine regio-nalni karakter konferencije.

Konferencija je započela u četvrtak, 28. svibnja, cje-lodnevnom radionicom Tajne uspješnog vođenja ti-mova i utjecajne komunikacije. U petak, 29. svibnja glavni dio konferencije s predavanjima odvijao se u dvorani BIOS-a, a za subotu je bila predviđena radio-nica u srcu Baranje, na pustari Mirkovac.Posebnost konferencije PMIDayz je kombinacija vedrine duha i profesionalnosti koja nastoji potica-ti aktivno sudjelovanje sudionika u predavanjima, promicati ljepote i vrijednosti slavonsko-baranjskog kraja, te pregršt uvijek aktualnih tema iz područja upravljanja projektima.

Gospodarski susret Značenje Slavonije za njemačko-hrvatske gospodarske odnose

U okviru svojih aktivnosti poticanja regionalizacije, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komo-ra poziva sve zainteresirane 16. i 17. lipnja u Osijek na događanje pod naslovom ‘Značenje Slavonije za njemačko-hrvatske gospodarske odnose’. Za prvi dan događanja predviđen je posjet tvrtki Meggle d.o.o., kao i networking-druženje u Osijeku i okolici. Sljedećeg dana u HGK Osijek održat će se gospo-darski susret povodom kojeg je predviđena podijska rasprava na temu ‘Ulaganje u Slavoniju’. Simulta-ni prijevod njemački-hrvatski je osiguran. Cilj ovog događanja je s članovima Komore te drugim gostima i medijima raspraviti o gospodarskim potencijalima koje nudi Slavonija te ukazati na saznanja, iskustva i preporuke uspješnih priča iz Slavonije.

Klaster poljomehanizacije ponovno najbolji u Hrvatskoj

U Petrčanima kraj Zadra od 16. do 18. travnja održano je XIX. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu, na kojem su sudjelovali predstavnici Vlade, lokalnih i regionalnih samouprava, predstavnici državnih institucija, agencija i strukovnih udruženja. Dodijeljene su i nagrade najboljim poduzetnicima i obrtnicima te zadru-gama, klasterima, poduzetničkim zonama i inkubatorima. Kaster poljomehanizacije i Željko Erkapić proglašeni su najboljim klasterom i klaster managerom u Hrvatskoj, drugi put zaredom, a prvi su put nagrađeni 2011. godine.

Više od 2 milijarde EUR za jačanje sektora poljoprivrede i seoskih krajeva

Europska komisija odobrila je krajem svibnja dodatna 24 programa ruralnog razvoja koji su usmjereni na poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede EU-a, brigu o seoskim krajevima i klimi te na jačanje gospodarske i društvene strukture ruralnih zajednica u razdoblju do 2020. Očekuje se da će se tim programima otvoriti više od 40.000 radnih mjesta u ruralnim područjima i oko 700.000 mjesta osposobljavanja i tako potaknuti inovacije, prijenos znanja, održivija poljopri-vredna praksa i jačanje ruralnih poduzeća. Za programe su na raspolaganje stavljena sredstva iz proračuna EU-a u vrijedno-sti od 27 milijardi EUR, a sufinancirat će se javnim sredstvima na nacionalnoj i regionalnoj razini i/ili privatnim sredstvima.

Top 5 Poslodavaca Partnera za 2014. godinu

Stručnjaci u upravljanju ljudskim potencijalima iz vodećih tvrtaka u Hrvatskoj najbolje su ocijenili upravljanje za-poslenicima u ovih pet kompanija: 1. mjesto dijele Pliva Hrvatska i Vipnet, 2. mjesto dijele Microsoft Hrvatska i Coca-Cola HBC Hrvatska, dok su na 3. mjestu Valamar hoteli i ljetovališta. Projekt Poslodavac Partner ove go-dine slavi 10 godina, a listu Top 5 Poslodavaca Partnera objavljuje od 2008. godine. Certifikat Poslodavac Partner je priznanje koje se dodjeljuje organizacijama na temelju ocjene razvijenosti praksi upravljanja zaposlenicima. Kako bi zadovoljili standarde certifikata, kompanija mora ima-ti najmanje 75% ukupnih mogućih bodova, a kompanije uvrštene u Top 5 listu osvojile su preko 98% bodova. To znači da strateški upravljaju zaposlenicima, imaju tran-sparentan proces zapošljavanja, postavljaju jasne ciljeve, mjere radni učinak zaposlenika i nagrađuju ostvarenje re-zultata, nude zaposlenicima mogućnost razvoja karijere, ulažu u razvoj zaposlenika i potiču dvosmjernu komuni-kaciju kroz različite kanale.

Prognoza za gospodarski rast u EU-u

Gospodarski rast u Europskoj uniji ove godine ima kori-sti od povoljnih utjecaja na gospodarstvo. Prema proljet-noj gospodarskoj prognozi za 2015. Europske komisije, ti kratkoročni čimbenici potiču inače blagi ciklički rast u EU-u. Europska gospodarstva istovremeno imaju koristi od brojnih pozitivnih čimbenika: cijene nafte i dalje su relativno nis-ke, globalni je rast stabilan, nastavlja se deprecijacija eura, a potpora su im i gospodarske politike u EU-u. Stoga se u 2015. očekuje realni rast BDP-a za 1,8 % odnosno 1,5 % u europodručju, što je za 0,1 odnosno 0,2 postotnih bodo-va više od predviđenog prije tri mjeseca. Za 2016. Komisija predviđa rast od 2,1 % u EU-u i 1,9 % u europodručju. Za Hrvatsku očekuje se rast za 0,3% u 2015. i 1,2% u 2016.


Regionalna konferencija Lideri za lidere, s temom BUSINESS TRENDS, INNOVATION & GROWTH, u organizaciji tvrtki Mirakul i Motivacijski govornik, u Westinu je 8. svibnja oku-pila vodeće regionalne managere, poduzetnike i uspješne ljude iz ICT-a, marketinga, financija, proizvodnje, edukacije i po-slovnog savjetovanja.'Lideri ambasadori', panelisti 1. konferencije Lideri za lide-re, u uvodnom dijelu su se obratili sudionicima. Dubravko Hoić, Comprom plus d.o.o., u svom je motivacijskom obraćanju rekao:: -Imajte hrabrosti pogriješiti i riskirati. Bu-dite znatiželjni i naučite dobro slušati što drugi govore. Ono-liko ste dobar lider koliko su za vaše liderstvo spremni vaši suradnici. Ako ste objektivni i uvijek pravedni, a preuzima-te odgovornost za svoje odluke i postupke, onda motivirate i usmjeravate svoje suradnike. Don Hudspeth, predsjednik i dekan RIT Croatia, sažeo je osobine lidera u jednu rečenicu: uspješan lider mora intelektualno i emocionalno iskreno vjerovati u ono što njegova kompanija radi. Dr.sc. Jasminka Samardžija, Motivacijski govornik d.o.o., i mr.sc. Krešimir Šimac, Mirakul d.o.o., dodijelili su 'Liderima ambasadorima' certifikate za promicanje pozitivnog motivacijskog duha kon-

ferencije među poslovnom zajednicom.Kroz četiri strateška panela, dvadeset je lidera u tradicional-nom pozitivnom okružju, kroz konkretne primjere i poslovne situacije pokazalo koji su trendovi u poslovanju, marketing managementu te kako financirati projekte s ciljem osvajanja novih tržišta.Ante Mandić, IN2, na prvom je panelu TECHNOLOGY & INNOVATION istaknuo kako je loša strana tehnolo-gije smanjenje radnih mjesta, no smatra da će doći samo do rekonstrukcije, da radna mjesta u konačnici neće nestati. Uz Mandića, svoja su mišljenja sa sudionicima podijelili Tomislav Bilić, Inchoo, Krešo Perica, IBM Srednja i istočna Europa, Ivan Vidaković, Microsoft te Damir Sabol, PhotoMath, PhotoPay, koji je naglasio da nedostaje ljudi sa znanjima, te se složio kako tehnologija neće dovesti do nezaposlenosti – mijenjaju se samo potrebe. Drugi panel naziva MARKETING MANAGEMENT - DI-GITAL BUSINESS & TECHNOLOGY TRENDS obilježila je izjava Nikole Vrdoljaka, 404 agency: tehnologija je pojela marketing - sve veći budžeti ulaganja idu u Google i Facebo-ok. Također, nužna je komunikacija s kupcima kako bi se došlo

do što više podataka o njima u svrhu poboljšanja proizvoda i usluga. Mario Fraculj, McCann, istaknuo je trend rasta di-gitalnog oglašavanja, kao i eksploziju društvenih mreža. Pre-ma nedavnom istraživanju u SAD-u, 83% korisnika pristupa društvenim mrežama putem mobitela. Sudionice panela bile su i Marina Pulišić, Jadran - galenski laboratorij, dr.sc. Jadran-ka Ivanković i Nikola Žinić, Bruketa&Žinić. -Digitalne, PR i reklamne agencije sve se više približavaju boreći se za isti teritorij. PR agencije su počele zapošljavati kreativce, digitalne agencije stručnjake za odnose s javnošću, a reklamne agencije stručnjake za digitalnu distribuciju. Bit će zanimljivo vidjeti što će se iz toga izroditi – izjavio je Žinić.Na trećem se panelu PROJECT MANAGEMENT & FINAN-CING Denis Čupić, predsjednik Udruge Developera pri HUP-u, kritički osvrnuo na političku kulturu u Hrvatskoj, pritom izjavivši: -Mi smo valjda jedina zemlja u svijetu gdje morate platiti prije nego zakopate prvu lopatu. Naši ljudi na javnoj razini to ne shvaćaju, i to se treba promijeniti da bismo se kao zemlja pokrenuli – zaključio je Čupić. Marko Remenar, Zagrebačka banka, rekao je kako su infrastrukturni energetski projekti danas jako traženi i bitni, te smatra da ima dovoljno kapitala, no problem je u nespremnosti hrvatskih investito-ra, dodajući da je javni sektor općenito spor u restrukturira-nju, a ljudi u privatnom sektoru previše su usredotočeni na kratkoročne ciljeve. Dr.sc. Vladimir Preveden, Roland Berger, složio se s Remenarom da kapitala ima dovoljno, no ne smije-mo birati, nego se točno opredijeliti što želimo raditi – a toga nedostaje na nacionalnoj razini. Prof.dr.sc. Pero Lučin, rektor riječkog sveučilišta, posebno je naglasio da najviše moramo ulagati u ljude, i da je to ključ napretka, a problem u Hrvatskoj je nedovoljno ulaganje u učenje.Na završnom panelu BUSINESS GROWTH & EMERGING MARKETS Tomislav Debeljak, DIV grupa, posebno je izdvojio svoj cilj – rast od 42% svake godine, dodajući kako je htio uložiti baš u Brodosplit jer ima ljude koji rade najbolje brodo-ve na svijetu, a to nikako nije htio propustiti.

Zoran Uranjek, Harburg-Freudenberger, Belišće, istaknuo je malo poznatu činjenicu - tvornica u Belišću pokriva 25% svjetskog tržišta u izradi guma, dok inače općenito ima najveću proizvodnju guma na svijetu. Dr. Thomas Sichla, ZOV Zagreb, rekao je kako je tvornica za otpadne vode Za-greba izvrstan primjer javno-privatnog partnerstva te nagla-sio kako su za liderstvo potrebni vjera i strpljenje, uz 'hladnu' glavu, vrijedne ruke i toplo srce. Lana Popović, Coca Cola SE Europe, napomenula je da trebamo učiti od različitosti jer produktivnost se podiže kada širite horizonte - krize dolaze i prolaze, konstruktivno nezadovoljstvo nas tjera naprijed u inovacije, a inovacija i investicija ključ su uspjeha.

Pred završetak konferencije, slikar Dimitrije Popović najsre-tnijoj je sudionici konferencije, čija je posjetnica izvučena, uručio sliku iz serije Salvador Dali.Panel razgovore lidera moderirali su Ivica Perica, Deloitte; Tomo Ricov, Pepermint; Marina Ralašić, Banka te dr.sc. Ja-sminka Samardžija. Voditeljica konferencije bila je Ivana Hajder.Pokrovitelji konferencije bili su Qatar Airways, Vocor media, Virtus dizajn te Epson, a edukacijski pokrovitelj RIT Croatia. Konferenciju su također podržali institucionalni partneri Hr-vatska udruga poslodavaca, MBA Croatia, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora i Udruga talijanskih po-duzetnika u Hrvatskoj te 'Lideri ambasadori' Comprom plus, Kamgrad, Krauthaker, Sirana Gligora i Tvornica cementa Ka-kanj.Medijski pokrovitelji bili su BIZdirekt, tportal, JaTrgovac, Bu-siness magazine, EduCentar, Outdoor akzent, Narodni radio, Antena Zagreb, SEEbiz.eu, banka.hr, Advertiser Serbia, Po-slovne novine, Zagreb Plakat, Moj posao, Poslovni turizam i SEEbiz.net.

Sve detaljne informacije i fotografije s konferencije možete pronaći na službenoj web stranici: www.liderizalidere.eu.

2. konferencija Lideri za lidere - kako iskoristiti prednosti razvoja tehnologije u inoviranju poslovnih procesaKroz četiri strateška panela, dvadeset je lidera u tradicionalnom pozitivnom okružju, kroz konkretne primjere i poslovne situacije pokazalo koji su trendovi u poslovanju, marketing managementu te kako financirati projekte s ciljem osvajanja novih tržišta.

Piše: Aleksandra Zrinušić

Ante Mandić istaknuo je kako je loša strana tehnologije smanjenje radnih mjesta, no vjeruje da će doći samo do rekonstrukcije, da radna mjesta u konačnici neće nestati.

Digitalne, PR i reklamne agencije

sve se više približavaju boreći se

za isti teritorij.

Marina Ralašić i panelisti Kristijan Buk, Denis Čupić, prof.dr.sc.

Pero Lučin, dr.sc. Vladimir Preveden i Marko Remenar

dr.sc. Jasminka Samardžija i panelisti Tomislav Debeljak, Lana

Popović, dr. Thomas Sichla i Zoran Uranjek

Tomo Ricov i panelisti Marina Pulišić, Mario Fraculj, dr.sc. Jadranka

Ivanković, Nikola Žinić i Nikola Vrdoljak, s organizatorima

‘Lideri ambasadori’Dimitrije Popović i najsretnija sudionica konferencije,

Jelena Jerkan Jelinčić, dobitnica slike

Konferencije Konferencije


Intervju mjeseca

Sufinancirat ćemo tvrtke s jakim managementom, dobrim projektom i jasnom strategijomStruktura financiranja uvelike odražava potražnju i stanje na tržištu. Očekujemo da će i dalje prevladavati ulaganja u privatni sektor, iako ostajemo izuzetno zainteresirani za unapređenje poslovanja kompanija javnog sektora. Imamo odlične programe, posebno za poduzeća u javnom sektoru za poboljšanje operativnog i financijskog poslovanja kroz angažman vanjskih stručnjaka, plaćenih iz sredstava Europske banke za obnovu i razvoj koji čine sastavni dio naših projekata.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Jedna od najmlađih međunarodnih financijskih institucija, Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD), osnovana je 1990. godine da pomogne proces tranzicije država Istočne i Srednje Europe, a danas broji 66 članica, od čega je 34 dr-žava korisnica njenih sredstava. S Vedranom Jelušić Kašić, direktoricom EBRD u Hrvatskoj, razgovarali smo o dost-upnosti financiranju EBRD-a te aktualnim programima, kao i o tome koje kriterije tvrtke moraju ispunjavati da bi EBRD investirao u njih.

Kako je tekao Vaš profesionalni put do 1998. godine, kada ste se pridružili sjedištu EBRD-a u Londonu?

Sama dostupnost financiranju EBRD-a

nije se promijenila ulaskom Hrvatske u Europsku uniju,

međutim, tranzicijski kriteriji postali su

zahtjevniji.

Ekonomski fakultet, smjer financije, završila sam u Za-grebu, istovremeno stječući prva radna iskustva kao de-monstrator iz makroekonomije na fakultetu kod prof.dr. Sharme, te odrađujući poslovnu praksu u Središ-njoj depozitarnoj agenciji Monte Titoli u Milanu preko ASIEC-a, međunarodnog studentskoga udruženja. Pu-tem raznih stipendija pohađala sam financijske tečajeve koji su bili dostupni, poput smjera bankarstva na beč-kom Wirtschaftsuniversität i istraživanja na Institut für Wirtschaftswissenschaften. Tijekom studija u Zagrebu dobila sam dvije Rektorove nagrade, jednu za istraživanje iz područja financija, a drugu za koautorstvo u knjizi iz računovodstva.

Neposredno nakon završetka fakulteta zaposlila sam se kao pripravnik u HNB-u, u Sektoru za centralnobankar-ske operacije. Na natječaju za Ron Brown stipendije dobila sam priliku upisati dvogodišnji poslijediplomski studij iz međunarodne ekonomije i financija na američkom sveu-čilištu Brandeis. Tamo sam također radila kao asistent iz bankarstva i makroekonomije, te odradila i dvije poslovne prakse u Merrill Lynchu i u Massachusetts State House, u izvršnom odjelu za financije i administraciju u Bostonu. Nakon poslijediplomskog studija u Americi vratila sam se u Hrvatsku, te prvo zaposlenje dobila u investicijskom odjelu Raiffeisen banke. U međuvremenu, londonski ured EBRD-a je objavio natječaj za analitičare iz središnje i jugoistočne Europe na koji sam se prijavila. U EBRD-u sam se zaposlila 1998., u timu za Hrvatsku ,Ukrajinu, Ru-munjsku, Moldaviju, te Bosnu i Hercegovinu.

U ured EBRD-a u Zagrebu došli ste 2005. godine. Koja su bila Vaša zaduženja do dolaska na čelnu poziciju direkto-rice ureda 2013.?Preko 13 godina radila sam u sektoru agribusinessa na go-tovo svim projektima financiranja industrije hrane, pića i maloprodaje koje je EBRD financirao u preko 14 zema-lja. Od 2005. do 2013. bila sam zadužena za sve aktivnosti banke unutar agribusiness sektora za 11 zemalja središnje i jugoistočne Europe. Uz financiranje preko 30-ak tvrtaka, pokrenuli smo dosta zanimljivih inicijativa poput uvođe-

nja skladišnica, procedura za zaštitu zemljopisnih oznaka u suradnji s nadležnim ministarstvima poljoprivrede u Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji te Food Agricultural Orga-nization u Rimu.

Hrvatska je postala punopravnom članicom EBRD-a 15. travnja 1993., a Ured u Zagrebu otvoren je 1996. godine. Što se promijenilo ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine, do danas, vezano uz suradnju s EBRD-om?Sama dostupnost financiranju EBRD-a nije se promijenila ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, međutim, tranzicijski kriteriji postali su zahtjevniji, no najviše razvojnog poten-cijala još ima u unapređenju malog i srednjeg poduzetništva, u unapređenju infrastrukture, posebno željezničke i luka, te u energetici, uključujući i daljnje jačanje izvora održive energije. Jedno od glavnih načela EBRD-a je poticanje ra-zvoja tržišne ekonomije te pružanje podrške unapređenju konkurentnosti tvrtki, bilo u privatnom ili javnom sekto-ru. To temeljno načelo i dalje ostaje prioritet djelovanja EBRD-a u Hrvatskoj i drugim zemljama u kojima posluje. Hrvatska kao članica Europske unije ima pristup ne samo europskim strukturnim fondovima, već i drugim odličnim programima Europske unije te bi bilo korisno u Hrvatskoj primijeniti pozitivna iskustva EBRD-a iz drugih zemalja.

EBRD je jedan od najznačajnijih stranih izvora financira-nja, ukupna vrijednost ulaganja EBRD-a u Hrvatsku od 1994. do kraja 2014. iznosi oko 3,1 milijardu eura za 170 projekata, čija je ukupna vrijednost oko 8,4 milijardi eura. Koju dinamiku financiranja možemo nadalje očekivati?Do sada smo, ove godine, financirali razvoj terminala te-kućeg tereta Luke Ploče, osigurali obrtni kapital JGL-u, odobrili kreditnu liniju Raiffeisen leasingu s fokusom na segment malih i srednjih poduzeća, te ujedno uključili Erste banku u program podrške financiranja trgovinske razmjene (tzv. Trade Facilitation Programme). U tijeku je priprema četiri projekta iz različitih sektora, čije potpisi-vanje očekujemo do kraja ljeta. Prošle godine s uloženih 297,5 milijuna eura podržali smo 22 pojedinačna projekta, uključujući i osnivanje regionalnih equity fondova, čije financiranje može obuhvatiti i hrvatska poduzeća zainte-resirana za kapitalna ulaganja.

Što bi Hrvatska (još) trebala učiniti kako bi se povećao in-teres stranih investitora? Koji sektori imaju najveći poten-cijal za strana ulaganja?Kvalitetno pripremljeni projekti i dobra investicijska kli-ma privući će investitore. Sam geografski položaj, istovre-mena pripadnost Europskoj uniji te poznavanje susjednih zemalja 'zapadnog Balkana' vrijedan su dio gospodarske platforme koja se treba još više modernizirati kako bi se privukle investicije. Unapređenje investicijske klime od-nosi se prvenstveno na ubrzavanje procesa dobivanja do-zvola vezanih za investicije (kao i moguća daljnja racio-nalizacija tog procesa), ali i na promjenu javne svijesti da se podrže investitori, bilo domaći ili strani, koji, osim fi-nancijskih sredstava, često pridonose i transferom znanja,

novih tehnologija, kao i boljem međunarodnom umreža-vanju. Turizam, infrastruktura i energetika privlačni su investitorima zbog konkurentnih prednosti Hrvatske, po-sebno zahvaljujući njezinom geografskom položaju. Naša prehrambena industrija razvila je brandove koje treba jačati te podupirati njihovo širenje, posebno u novim čla-nicama EU koje poznaju naše tržište i imaju povjerenje u kvalitetu proizvoda, a ujedno su i rastuća tržišta. Poticanje inovacija i što šira primjena ICT-a u gospodarstvu, uklju-čujući i u javnoj upravi, pridonijet će povećanju konku-rentnosti Hrvatske i kao investicijske destinacije.

Trade Facilitation program EBRD-a ima za cilj poticanje lokalne i regionalne trgovinske suradnje, u okviru kojeg EBRD osigurava 10 milijuna eura za podršku regionalnoj trgovinskoj razmjeni. Koje biste programe još izdvojili?Ovaj program je posebno koristan za izvoznike koji pla-siraju proizvode na nova tržišta gdje nemaju uhodane trgovinske odnose. Podržali smo hrvatska poduzeća u izvoznim poslovima u Azerbajdžanu, Gruziji, Kazahstanu i Mongoliji u iznosu od oko 85 milijuna eura, u surad-nji s tri poslovne banke: s Privrednom bankom Zagreb, Raiffeisenbank te s Erste & Steiermärkische Bank. Uz Trade Facilitation, izdvojili bismo programe financiranja energetske učinkovitosti koji uključuju angažman finan-cijskih stručnjaka i inženjera koji pomažu pri utvrđivanju prioritetnih investicija u energetsku učinkovitost plaćenih iz bespovratnih sredstava tehničke pomoći. Uspostavljen je Webseff II program financiranja izvora obnovljive ener-gije i energetske održivosti u koji su se uključile Erste & Steiermärkische Bank, Privredna banka Zagreb i Zagre-bačka banka. Također, prošle godine osnovan je regional-ni Fond za ulaganje u kapital poduzeća tzv. Enterprise Expansion Fund koji je popraćen donatorskim sredstvima od 10 milijuna eura za pripremu projekata te unapređenje poslovanja tvrtaka. Također, finalizira se implementacija regionalnog ENIF fonda posvećenog ulaganju u tvrtke u ranom razvoju.

Orijentirani ste i na poticanje žena poduzetnica, primjeri-ce, kroz ovogodišnju međunarodnu konferenciju 'Osnaži-vanje žena u gospodarstvu'. EBRD je u svibnju objavio i dvogodišnji program za žene poduzetnice. Kako je osmi-šljen ovaj program?Program kombinira pružanje savjetodavnih usluga (edu-kacija i mentoringa) kojima se obogaćuju poduzetničke vještine, te potiče rast i razvoj tvrtaka, s financiranjem kroz kreditne linije poduzetnicama. Program je namije-njen tvrtkama koje su u većinskom privatnom i hrvat-skom vlasništvu, koje zadovoljavaju kriterije definicije EU za mala i srednja poduzeća te kojima upravljaju žene. Sličan program već smo implementirali prije dvije godi-ne, ali s nešto manjim rasponom aktivnosti. Zanimanje je bilo izuzetno veliko te su rezultati pokazali da je najbolji učinak rasta ostvaren kod onih tvrtki koje su kombinirale korištenje savjetodavnih usluga i financiranje. U tom raz-doblju, 50 poduzeća koristilo je poslovno savjetovanje uz

Turizam, infrastruktura i energetika privlačni su investitorima zbog konkurentnih prednosti Hrvatske, posebno zahvaljujući njezinom geografskom položaju.

Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj


Intervju mjeseca

Iznosi variraju, prosječna vrijednost financiranja iznosi 25 milijuna eura. Manji projekti često se financiraju kroz kreditne linije s komercijalnim bankama ili kroz posebne programe za manja izravna ulaganja.

Vlada Republike Hrvatske 2013. godine usvojila je trogo-dišnju Strategiju za Hrvatsku. Imate li naznake o tome što će sadržavati Strategija koja će na snagu stupiti iduće go-dine te koliko će se razlikovati od prethodne? Sadašnja strategija obuhvaća tri glavna područja: financi-ranje održivog razvoja korporativnog sektora, bilo direk-tno ili posredstvom komercijalnih banaka, sufinanciranje projekata zajedno s EU fondovima kako bi se što bolje iskoristila sredstva iz EU fondova, te pružanje podrške daljnjem restrukturiranju javnih poduzeća s ciljem po-većanja konkurentnosti. Vjerujem da će ulaganja i unap-ređenje konkurentnosti ostati jedan od glavnih prioriteta EBRD-a i u budućem strateškom razdoblju. Posljednjih se godina, također, sve više ulaže u razvoj tržišta kapitala. EBRD je donatorskim sredstvima i razvojem prvih pro-grama pomogao pri osnivanju Akademije Zagrebačke bur-ze. Nadalje, EBRD je prošle godine donatorskim sredstvi-ma potaknuo umrežavanje tri tržišta kapitala, Zagrebačke burze, bugarske i makedonske, kroz osnivanje zajedničke tvrtke SEE link. Potrebno je i dalje poticati razvoj tržišta kapitala koja mogu odigrati značajnu ulogu u daljnjem razvoju tvrtaka, ne samo omogućujući dodatne izvore financiranja, već i kao platforma za unapređenje korpora-tivnog upravljanja.

Prema Vašem mišljenju, kakva je budućnost EBRD-a u Hr-vatskoj, vezano uz potrebe Republike Hrvatske i zajednič-ke aktivnosti Vlade i EBRD-a?Područja za suradnju ima jako puno, od unapređenja insti-tucionalnih okvira do financiranja pojedinačnih projekata. Rado ćemo podržati razvoj i privatnog i javnog sektora te pružiti financiranje i tehničku podršku strateškim i ekonom-ski opravdanim projektima. Spremni smo se uključiti i u razvoj EU programa kako bi se postigla što učinkovitija ap-sorpcija sredstava iz europskih fondova, posebno u područ-jima u kojima imamo najviše iskustva, poput unapređenja vodne infrastrukture i energetske učinkovitosti, za što smo u pripremnoj fazi već osigurali preko 5 milijuna eura. Uko-liko postoji interes, u naše projekte možemo također ugraditi inicijative za zapošljavanje mladih te pridonijeti zbližavanju ponude i potražnje na tržištu rada. Vezano za unapređenje institucionalnog okvira, ove smo godine pružali podršku bespovratnim sredstvima tehničke pomoći za razvoj nacrta zakona o osiguranim obveznicama u svrhu poticanja razvoja novih instrumenata tržišta kapi-tala kao jednog od načina osiguravanja alternativnih izvora financiranja i ublažavanja efekata procesa razduživanja ko-mercijalnih banaka. Također, sredstvima tehničke pomoći pomogli smo izradu Zakona o faktoringu koji je odobren prošle godine. Vjerujemo da prilika za investiranje ima i že-limo raditi. Spremni smo biti partneri i javnom i privatnom sektoru s ciljem ostvarenja gospodarskog oporavka.

naše subvencioniranje, više od 150 žena prošlo je treninge koje smo organizirali, a 11 ih je sudjelovalo na jednogo-dišnjem mentoring programu.

U ožujku ove godine EBRD je smanjio svoj vlasnički udio u Atlantic Grupi, čiji je investitor i suvlasnik. Zašto je doš-lo do ovog koraka?Atlantic Grupa i EBRD dugi niz godina uspješno surađu-ju. Prošle godine podržali smo izgradnju nove tvornice energetskih pločica u Novoj Gradiški. U ožujku ove go-dine, smanjili smo svoj vlasnički udio u Atlantic Grupi prodajom 2,55 posto vlasničkog udjela kako bismo pomo-gli daljnjem povećanju likvidnosti dionica Atlantic Grupe povećanjem njihove količine na slobodnom tržištu. Banka je zadržala 5,98 posto vlasničkog udjela u Atlantic Grupi, što pokazuje povjerenje EBRD-a u planove za budućnost i rast Atlantic Grupe te i dalje nastavljamo s pružanjem potpore strategiji rasta kompanije.

EBRD je početkom godine potpisao multivalutni zajam od 20 milijuna eura s Jadran - galenskim laboratorijem. Koje kriterije velike tvrtke i grupacije moraju ispunjavati da bi EBRD investirao u njih? Od kompanija se očekuje da imaju jak management, dobro pripremljen projekt i jasnu strategiju. Svako naše financi-ranje treba imati određen pozitivan utjecaj na tranziciju u zemlji, te zadovoljiti zdrave komercijalne principe financira-nja. U protivnom, ukoliko su narušeni temelji financiranja, mala je vjerojatnost da će projekt uspjeti, a time i polučiti pozitivan utjecaj na gospodarstvo. Također, često smo u mo-gućnosti mobilizirati bespovratna sredstva tehničke podrške, namijenjena za pomoć u pripremi i provedbi projekata kroz angažiranje stručnjaka za financiranje projekata, kao i za specifična sektorska, pravna i ekološka pitanja.

Što zauzvrat dobivaju od EBRD-a kao kreditnog partnera?EBRD nudi širok spektar financijskih instrumenata (od kredita do raznih oblika ulaganja u kapital tvrtke) i ima fleksibilan pristup u strukturiranju svojih financijskih proizvoda jer se svakom projektu pristupa individualno.

Panel okruglog stola FMCG, Retail & Agribusiness Arene

Svako naše financiranje treba

imati određen pozitivan utjecaj na tranziciju u zemlji,

te zadovoljiti zdrave komercijalne principe

financiranja.

Kotizacija:Redovita cijena programa iznosi 8.400,00 kn + PDV.

Promotivna cijena za rane uplate iznosi 7.900,00 kn + PDV. Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu programa.

Trajanje programa: listopad 2015. – lipanj 2016.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: FORUM ZagrebRadnička cesta 50 – Green GoldZagreb

Prijave i kontakt:Mirakul Edukacijski centartel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr

Medijski pokrovitelji:

Prodajna Akademija

MODUL 1:Prodajne vještine – od osnovnih načela do zaključivanja prodaje • Prezentacijske i komunikacijske vještine prodaje

prodavačaiproizvodaupraksi• Profilsuvremenoguspješnogprodavača• Temeljnanačelauspješneprodaje• Psihologijaprodaje• Emocijeuprodajnomrazgovoru• Prodajna motivacija• Etapeprodajnogprocesa -Elementipripremezaprodajnirazgovor: -Ostavljanjedobrogprvogdojmaiotvaranjeprodajnog razgovora -Analizaklijentovihpotrebaisituacijekorištenjem prodajnoglijevka -Opisproizvodakorištenjemargumentacije(značajka– prednost–korist) -Tehnike„prodajneprezentacijerješenja“kupčevih problema -Najčešćiprigovoriuprodajiikakoihriješiti -Primjeriefikasnihmetodazaključivanjaprodaje MODUL 2:Napredne prodajne vještine • Kakokoristiti12prodajnihokidačauprodajnomprocesu• Zaštokoristiticross-sellingiup-selling?• Praktičanprimjerprodajnogprocesa–roleplayNajčešće

pogreškeuprodaji• Casestudykojirješavajupolaznici: -Prodajnemetodeialati -Kreiranjejedinstvenogprodajnogprijedloga -Otvaranjeprodajnograzgovora -Prodajnilijevak–korištenjepitanjapoetapama prodajnograzgovora(otvorena,zatvorena,neutralna) -Opisproizvodakorištenjemargumentacije (značajka–prednost–korist) -Prodajneprezentacijerješenjakupčevihproblema -Rješavanjeprigovoranacijenu -Zaključivanjeprodajeipostprodajneaktivnosti MODUL 3:Poslovna komunikacija i bonton • Upravljanjeosobnimimageomiimageomodjela,tima,

tvrtke• Poslovnaretorika• Neverbalnakomunikacija• Vještinetelefoniranja• Pisano komuniciranje/Dopisivanje• ElementarniposlovnibontonuEU MODUL 4:Osobni razvoj i izvrsnost u pružanju usluga • Značajupravljanjaljudimaiupravljanjasobom• Tkosamja–otkrivanjevlastitihinteresaipotencijala• Ciljevi:Učenjepravilnogdefiniranjasvakodnevnihi

poslovnihciljeva

• Razvijanjeorijentacijenarezultatiuspjeh• Svladavanjenačinaefikasnogsuočavanjaspreprekamau

ostvarivanjuciljeva• Upravljanjekonfliktnimsituacijama• Stressmanagement–Regulacijastresa• Timemanagementiorganizacijskevještine• Emocionalnainteligencijauprodaji• Motivacija MODUL 5:Vještine prodajne prezentacije • Analizatrenutneprofesionalnerazinenastupasvakog

pojedinogprodajnogpredstavnikaputemranijesnimljenogvideomaterijalasimulacijeprezentacije.

• Prijenosznanjaitehnikauučinkovitojprodajnojprezentacijisaslijedećimsadržajem:-Planiranjeistrukturiranjeprodajneprezentacije-Odabirinačinkorištenjamedijazaprezentaciju-Odlikedobrogprodajnogprezentera-Analizapublike- Otvaranje prezentacije-Privlačenjepažnje- Prodajna retorika u prodajnoj prezentaciji-Naglasaknajedinstvenimprodajnimargumentima-Govortijelauprodajnojprezentaciji-Aktiviranjepublikepostavljanjempitanja-Učinkovitzavršetakprodajneprezentacije

• 3.Ponovnosnimanjedjelatnikanakonusvajanjanovihznanjaitehnikateanalizanapretkaipodručjadaljnjegusavršavanja.

MODUL 6:Pregovaranje u prodaji • Pregovaračkestrategije• Win–winpregovaranje• Vođenjepregovora• Fokusnarezultatimailinagrađenjuodnosa• Trikoviupregovorima• Određivanjepregovaračkepozicije• Razumjetipotrebesuprotnestrane• Prigovoriiizgovoriupregovorima• Tehnikerazgovorauprigovorima• Psihologijaupregovaranju• Emocijeupregovorima• Jačanjesamopouzdanjauargumentaciji• Taktikeargumentiranjai„popuštanja“• Tehnikezaključivanjapregovora MODUL 7:NLP u prodaji• NLPkomunikacijskikanal

-Kakostvaramosvojeslikesvijeta,kakotoutječenastanjaukojaulazimoikakosvetoutječenaprodaju-StvaranjeUR–kadsmoprodaliikakotoprepoznati-Utjecajstanjanaprodaju–stanjeprodavačaistanje kupca

• PretpostavkeNLP-a–uvjerenjakorisnazauspjehuprodaji

• ČetiristupaNLP-aikakoutječunaprodaju-Cilj,osjetilnaizoštrenost,rapor,fleksibilnost

• Ciljevi–štosvakakomoramoodreditiprijeprodajnograzgovora

• Osjetilnaizoštrenost–praktičnaprimjena-Uočavanjeneverbalnekomunikacijesugovornika-Štojevažnoprimijetiti

• Rapor–uspješankomunikacijskiodnos-Kakogaostvaritiizadržati–„maletajne“-Kakos„teškim“ljudima

MODUL 8:Strateško upravljanje prodajom• Istraživanjeianalizatržišta• Prodajnoplaniranjeiprodajnestrategije• Sustaviupravljanjaprodajom• Razvijanjeodnosasklijentima• Upravljanjeodnosimasklijentima(CRM)• Brigaoključnimklijentima(KAM)• Radionica:primjenanaprednihprodajnih,prezentacijskihi

pregovaračkihtehnika

MODUL9–IZBORNI:Kontroling prodaje i ključnih kupaca • Cijenakoštanja–temeljplaniranjakvalitetneprodajne

aktivnosti za svaku prodaju• 6kontrolerskihprijedlogazaprodaju–osnovni

kontrolerskipostupci• ABCanalizeprodaje–analizeprodajeizaliha• Kontrolerskiaspektprodaje–analizaprodajepo

proizvodima,grupamaproizvodima,rentabilnosti/koeficijentobrtaja,praćenjenaplate(casestudy)

• Monitoringkupaca(casestudy)Upravljanjekupcimanatemeljuodnosa–RUCvspotraživanja

• Strukturiranjecentaraodgovornosti• Računovodstvenivskontrolerskioblikprikazivanja

P&L–štosvakimanageruprodajimoraznatiosvojimprodajnimrezultatima

MODUL10–IZBORNI:Proaktivne prodajne strategije u B2B prodaji• Definiranjeprodajnestrategije• Princip 5-95• Razlikovanjetaktikeodstrategije• Upoznavanjesakupovnimprocesomciljanihkupaca/

klijenata/korisnika• Plavaicrvenastrategijauproaktivnojprodaji• Oblikovanjeučinkoviteprodajneprocedure(predprodaja-

prodaja-postprodaja)• Određivanjejedinstvenihprodajnihargumenata• Odabirprodajnihimarketinškihkanala• Definiranjenovihproaktivnihprodajnihstrategija• Višestudijaslučajaizprakse


Upravljanje projektimaKompleksnost projektnog managementa današnjice zahvaljujući tehnologiji našla se na posve novoj razini. Pohrana podataka „u oblacima“, održavanje virtualnih sastanaka na različitim stranama svijeta, online edukacije, razne aplikacije koje olakšavaju tehnički dio posla i ubrzavaju cijeli proces olakšale su posao, ali i postavile izazove novog tipa pred projektne managere.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Tema broja

Inovacije, reforme i odlučnost - glavne poruke 15. jubilarne WinDays konferencije 15. WinDays konferenciju posjetilo je 1.500 ljudi, od čega je četvrtina žena, a čak 65% sudionika nije iz ICT sektora. Na brojnim okruglim stolovima, predavanjima i neformalnim druženjima najviše se nametnula tema zapošljavanja mladih ljudi kroz razvoj i podršku startup zajednice.

WinDays15 konferencija ove godine imala je

najveći naglasakna povezivanje

gospodarstvenika i novih tehnologija.

Završila je 15. jubilarna WinDays konferencija, koja je ove godine u četiri dana održavanja okupila 1.500 posjetitelja, a ugledni domaći i inozemni predavači održali su preko 120 predavanja na aktualne teme. Brojni okrugli stolovi okupili su opinion makere iz različitih područja djelovanja, koji su zajedničkim snagama pokušali odgovoriti na goruća pitanja poput kako riješiti nezaposlenost mladih, kako upravljati ljudskim potencijalima u 21. stoljeću te kako usvojiti nove poslovne modele.

Direktorica WinDays15 konferencije, Nina Baras, izuzetno je zadovoljna održanom konferencijom te interesom posjeti-telja, kao i zaključcima konferencije:-Iznimno me veseli što je WinDays15 konferencija ponovno okupila brojne stručnjake iz IT industrije i poslovnog svijeta. Ono što je najvažnije, i ove smo godine na brojnim okruglim stolovima, predavanjima, ali i neformalnim druženjima ar-tikulirali važne teme među kojima se najviše nameće tema zapošljavanja mladih ljudi kroz razvoj i podršku startup za-jednice. Upravo su startup-ovi budućnost hrvatskog gospo-

darstva, mali kotačić koji će dugoročno pokrenuti razvoj i zaposliti mlade ljude.

Direktor tvrtke Microsoft Hrvatska Ivan Vidaković stavio je naglasak na važnost uske suradnje gospodarstvenika i ICT sektora:-WinDays15 konferencija ove godine imala je najveći na-glasak na povezivanje gospodarstvenika i novih tehnologija. Željeli smo poslati poruku poslovnoj javnosti kako suvre-mena ekonomija ne može postojati niti se dalje razvijati ako usko ne surađuje s IT sektorom. Vjerujem da smo uspjeli u našem cilju, vjerujem da će mnoge kompanije nakon ove konferencije drugačije promišljati o upravljanju ljudskim potencijalima i rješavanju gospodarskih problema. Inovacija će biti odgovor na svaki novi izazov!Da je WinDays važno događanje za regionalnu poslovnu i tehnološku zajednicu, pokazuju i neki zanimljivi podatci - ovogodišnja konferencija privukla je više sudionika koji nisu bili prošle godine te je ukupni udjel ženske populacije u odnosu na ukupni broj sudionika povećan u odnosu na WinDays14 konferenciju. Prethodne godine svaki peti su-dionik konferencije bila je žena, dok je ove godine taj omjer smanjen na 1:4. Bitno je napomenuti da je veći broj ženskog dijela publike zabilježen u svim dijelovima konferencije - WinDays15 Business, WinDays15 Technology i WinDays15 konferenciji općenito. Također, zanimljiv je podatak da je veći broj sudionika koji ne dolaze iz ICT sektora u odnosu na prošlu godinu. Udio sudionika koji ne dolazi iz ovog sekto-ra ove je godine 65% i predstavlja rast od 19% u odnosu na prošlu. Spomenuti podatci dokaz su da je WinDays kon-ferencija značajan događaj koji ne nudi samo sadržaje za predstavnike ICT-a, već i za marketinške stručnjake, vodi-telje ljudskih resursa, financijaše, poduzetnike i druge vrste stručnjaka te donosi tehnološke novitete, kao i važne smjer-nice za rješavanja ključnih gospodarskih problema.

Gužva na zadnjem danu WinDaysa Okrugli stolovi

Vesela atmosfera na predavanjima

Konferencije


Tema broja

Upravljanje projektima bilo bi najjednostavnije opisati kao

potkategoriju unutar managementa. Radi se o aktivnostima

s ograničenim rokom trajanja kojima je cilj proizvesti jedin-

stveni proizvod ili uslugu. Projekti se rade na svim razinama

unutar organizacije ili tvrtke i mogu uključivati od jedne do

nekoliko tisuća osoba i nekoliko timova. Vremenska ogra-

ničenost razlikuje projekt od cjelokupnog poslovanja, koje

je, za razliku od projekta, dugoročno i ima drugačije cilje-

ve i načine kako ih postići. Zato postoji i razlika u vođenju

projekta i vođenju poslovanja. Vrlo je česta situacija u prak-

si da su direktori tvrtaka ili manageri pojedinih segmenata

poslovanja ujedno i voditelji projekata. Takav pristup može

imati prednosti u smislu iskustva, poznavanja tvrtke, klije-

nata, tima, poslovanja, ali nedostatak može biti, primjerice,

nedovoljno vremena posvećenog samom projektu zbog an-

gažmana na drugim poslovima koje ta osoba obavlja. Valja

naglasiti i da projektni manageri primjenjuju drugačiji pri-

stup od managera koji upravljaju cjelokupnim poslovanjem i

da, iako ovi potonji zapravo imaju puno zahtjevniji zadatak,

ne mora značiti da bi bili dobri projektni manageri. Zato je

dobro i poželjno da tvrtka koja se bavi projektima zapošljava,

uvjetno rečeno, specijaliste za projekte. Zbog budžeta, racio-

nalizacije i sl., najčešće to nije tako, ali se sve više prepoznaje

dugoročna korist takvog razmišljanja.

Izazovi za projektne managere

Dobrog projektnog managera teško je naći. Razlozi leže u

tome što bi takva osoba trebala imati točno određeni set vje-

ština i mentalni sklop. U prvom redu, projektni manager tre-

ba imati želju za rješavanjem problema, biti sposoban brzo se

oporaviti nakon neuspjeha, zatim, imati visoku emocional-

nu inteligenciju, dobro pamtiti lica i imena, imati prirodnu

sposobnost planiranja i organizacije, osjećaj za određivanje

prioriteta, razvijene prodajne vještine i sposobnost učenja

iz vlastitih grešaka. Budući da je projekt uvijek ograničen

i vremenski i financijski, unaprijed je jasno da će projektni

manager na bilo kojem projektu raditi pod određenim priti-

skom. Da bi taj pritisak rezultirao pozitivnim adrenalinskim

nabojem i rješavanjem izazova koji će se neminovno pojavi-

ti, a ne stresom, projektni manager treba imati gore navede-

ne vještine. U suprotnom, ne bi bilo preporučljivo baviti se

ovim tipom posla. Projektni management nije za svakoga,

a ako se njime bavi osoba koja nema potreban set vještina,

rezultat će biti loši projekti i narušeno zdravlje.

Uspješna komunikacija - prevaga između dobrog i lošeg

projekta

Polovicu uspjeha projekta čini uspješna komunikacija. Za-

datak je projektnog managera uspješno povezati u jednu

cjelinu sve uključene u projekt. Govorimo li o komunikaciji

s klijentima, ona treba biti jasna, direktna i po mogućnosti

sažeta. Dobro je komunicirati mailom da se kasnije može

vratiti na pisani trag i podsjetiti nečega prema potrebi. Tako-

đer, uvijek bi trebalo računati na vrijeme potrebno za odgo-

varanje na mailove. Taj posao nije dobro raditi u brzini jer su

moguće razne krive interpretacije onoga što se željelo reći.

Kao što je jasna komunikacija važna u odnosu prema klijen-

tima, jednako je važna i u odnosu prema timu, ali i prema

eksternim dobavljačima. Jasne upute daju bolje rezultate.

Generalno, o komunikacijskim sposobnostima i emocional-

noj inteligenciji projektnog managera ovisi velik dio projek-

ta. S obzirom na to da se ovaj dio može samo djelomično

naučiti, prirodan talent za komunikaciju je itekako nužan.

Tehnološki napredak omogućio je lakšu i bržu komuni-kaciju. Veliki međunacionalni projekti često podrazumi-jevaju komuniciranje u različitim vremenskim zonama. Mogućnost virtualnih sastanaka premostila je probleme koji iz toga proizlaze, smanjila troškove putovanja i ubr-zala projektne procese, ali i postavila nove zahtjeve pred projektne managere.

Upravljanje kvalitetom i rizicima

Unaprijed postavljeni standardi i definirani rizici te načini

kako ih zaobići doprinijet će lakšoj realizaciji projekta. O

tome kako se upravljanje kvalitetom može primijeniti na

upravljanje projektima razgovarali smo s Miroslavom Drlja-

čom, predsjednikom Hrvatskog društva managera kvalitete.

Kako je objasnio, upravljanje kvalitetom temelji se na osam

načela:

1. Usmjerenost na kupca - projekt, od faze zaprimanja za-

htjeva, preko modeliranja, izrade, odobravanja, realizacije

i analize rezultata, treba biti usmjeren na kupca/korisnika,

dakle na onoga kome je namijenjen.

2. Vodstvo - odgovornost za projekt snosi voditelj projekta.

Odgovornost se sastoji u tome da se stvori okruženje u

kojem projekt ima realne izglede za uspjeh i daje moguć-

nost sudionicima u projektu da ostvare ciljeve projekta.

3. Uključivanje ljudi - sudionici projekta bitna su pretpo-

stavka projekta i njihovu sposobnost treba iskoristiti u

svrhu uspjeha projekta.

4. Procesni pristup - projektom treba upravljati kao pro-

cesom. Dekompozicija projekta (raščlamba) na njegove

sastavnice (faze projekta) te dalje do aktivnosti u svakoj

pojedinoj fazi, doprinosi upoznavanju projekta i sagle-

davanju njegove složenosti, što je pretpostavka za razvoj

kvalitete projekta.

5. Sustavni pristup upravljanju - projekt treba shvaćati kao

dio neke cjeline, npr. organizacije. U organizaciji se isto-

vremeno često realizira više projekata koji se nalaze u

različitim fazama. Projekti imaju svoje ciljeve - određe-

ne politike koje predstavljaju materijalizaciju određenih

strategija, a koje su opet u funkciji ostvarivanja vizije i

misije organizacije. Stoga projekt treba po ovom načelu

sagledavati kao dio ostvarivanja vizije i misije sustava

upravljanja.

6. Neprekidno poboljšanje - iskustva pojedinog projekta tre-

ba koristiti u svrhu poboljšanja novih projekata. Nepre-

kidno poboljšanje jedno je od temeljnih načela upravljanja

kvalitetom, a također i dio filozofije uspješnog upravljanja

projektima.

7. Činjenični pristup odlučivanju - projekti nekad traju go-

dinama, mogu biti vrlo složeni i skupi. Stoga se u tijeku i

Vremenska ograničenost

razlikuje projekt od cjelokupnog

poslovanja, koje je, za razliku od projekta,

dugoročno i ima drugačije ciljeve i načine kako ih

postići.

U Hrvatskoj djeluju dvije strukovne organizacije na polju upravljanja projektima: PMI Udruga za upravljanje projektima Hrvatska te HUUP - Hrvatska udruga za upravljanje projektima.

Tema broja

u okviru projekta donose brojne važne odluke. Donoše-

nje odluka na temelju činjenica pretpostavka je kvalitete

upravljanja projektom.

8. Uzajamno korisni odnosi s dobavljačima - projekt često

ima brojne dobavljače i druge partnere. Kvalitetan izbor

dobavljača i partnera te razvijanje dobrih odnosa s njima

doprinosi kvaliteti projekta.

Projektom se upravlja na kontrolnim točkama gdje se vrše

pojedina mjerenja i donose odluke o daljnjem postupanju.

To su npr. rokovi, financije, tehničke kontrole, ovisno o vrsti

projekta, povrat investicije i dr. Na svakoj od ovih kontrolnih

točaka određenim metodama vrši se mjerenje kvalitete faze

projekta, a time i samog projekta.

Standardizacija je jedan od značajnih doprinosa kvaliteti

upravljanja projektima, u nastavku kaže Drljača. ISO nor-

me donosi ISO organizacija - International Organization

for Quality – Međunarodna organizacija za kvalitetu, a

PMBOK - PMI – Project Management Institute Institut za

upravljanje projektima. Neke od normi koje se primjenjuju

pri upravljanju projektima su:

ISO 10006:2003 - Quality management systems - Guideli-

nes for quality management in projects - Sustav upravljanja

kvalitetom – Smjernice za upravljanje kvalitetom projekata,

ISO 21500:2012 - Guidance on Project Management -

Smjernice za upravljanje projektom,

PMBOK - A Guide to the Project Management Body of

Knowledge (PMBOK Guide) – svjetski standardi koji pred-

stavljaju smjernice, pravila i karakteristike upravljanja pro-

jektima i programima,

PRINCE2 - akronim of PRojects IN Controlled Environment

- Projekt u kontroliranom okruženju. To je procesno orijen-

tirana metoda za učinkovito upravljanje projektima.

Svim navedenim normama cilj je standardizacija metoda

upravljanja projektima u svrhu njihove što šire primjene te

u svrhu upravljanja kvalitetom projekata.

Soft skills & upravljanje projektima

Da bi projekt imao dobre šanse za uspjeh, ne smije ovisiti

samo o tehničkim i tehnološkim preduvjetima, planiranju,

organizaciji i sl. Dapače, uz vještinu dobrog komuniciranja,

jedan od preduvjeta koji mora zadovoljavati dobar projektni

manager jest i da ima razvijene tzv. „meke vještine“. To će

umanjiti pritisak na samog projektnog managera, ali i na sve

uključene u projektu. U projektu može doći do nepredviđe-

nih situacija. Primjerice, može se dogoditi probijanje roka.

U tom slučaju, ispravan bi način bio to reći klijentu. Takva

situacija sigurno neće biti ugodna i zahtijevat će malo di-

plomacije jer bez obzira na razlog probijanja roka, projektni

manager nikako ne smije prebaciti krivicu na nekog od čla-

nova tima, vanjskog dobavljača i sl., nego bi trebao objasniti

da će doći do pomaka roka, ali na način da pokaže kako ima


Gubitak podataka može u potpunosti upropastiti projekt,

a često i cjelokupno poslovanje.

sve pod kontrolom i da je novi rok realan. Ponekad klijent

može reagirati loše, no i tada treba zadržati „hladnu glavu“ i

postaviti se na način da ste tu kao profesionalac koji će rije-

šiti njegov problem. Ovo je samo jedna od mogućih proble-

matičnih situacija, ali zahvaljujući smirenosti, odmjerenosti,

smislu za diplomaciju, profesionalnoj pristojnosti i sličnim

karakteristikama, posao će biti lakše i uspješnije obavljen.

Timski rad kao jedan od ključnih faktora u projektu

Koliko su „meke vještine“ važne u odnosu prema klijenti-

ma, toliko su važne i u odnosu prema timu. U prvom redu,

treba poznavati svoj tim, kvalitete i mane svakog člana,

unaprijed računati na moguće probleme i pretpostaviti

rješenja. Svaki član tima mora osjećati dovoljno povjere-

nja da bez straha i zadrške može upozoriti da neki korak

u procesu ne ide po planu. Tada ostaje dovoljno vremena

za reakciju. Kao i u svakom poslu, i na projektu je važno

motivirati zaposlenike, učiniti da se osjećaju korisnima i

važnima, uvažiti dobre ideje, postaviti se pošteno, računati

na to da svi imamo više i manje produktivne dane, da ima-

mo obitelji, djecu, da se možemo razboljeti i da nas treba

zamijeniti… I dobar manager i dobar projektni manager

trebaju voditi računa o svom timu jer je činjenica da bez

tima nema ni uspješnog poslovanja ni uspješnog projekta.

Dobar projekt – kombinacija znanja i iskustva

Znanje o projektima generalno se pripisuje iskusnijim ma-

nagerima i najčešće će baš takve osobe dati bolje rezulta-

te. Međutim, moderno vrijeme stavlja nove izazove pred

managere svih vrsta, a oni mlađi ponekad se lakše snađu i

daju inovativnija rješenja. Razgovarali smo s Majom Bilić,

projektnom managericom mlade i perspektivne firme De-

gordian. Dokaz zašto su na pojedinim projektima potrebne

„mlade snage“ je jedan primjer njihovog inovativnog pro-

jekta – radi se projektu za Zagrebačku pivovaru, konkretno,

o integriranoj online i offline kampanji za brand Ožujsko

pivo. Napravili su fizičke kioske i postavili ih u velike prodaj-

ne centre u tri hrvatska grada - Zagreb, Split i Osijek. Oni su

omogućili prolaznicima da se u stvarnom vremenu, pomoću

zaslona osjetljivog na dodir, virtualno ‘kucnu’ kriglom Žuje

s drugim prolaznicima koji se nalaze u drugom prodajnom

mjestu, u nekom drugom gradu. Korisnici koji se najuspješ-

nije kucnu dobiju nagradu - kupon za besplatno Ožujsko

pivo! Izazov je bio pronaći pravu tehnologiju i opremu kako

bi koncept funkcionirao 365 dana u godini, 24 sata, i kako

bi korisnicima pružili dodatni benefit interakcije s drugim

korisnicima u skladu s vrijednostima branda, istaknula je

Maja Bilić.

Jedna od novina u marketingu je digitalni marketing. U

Degordianu kažu da je kod njega izazov upravo ono što mu

je i prednost - raznolikost. Projektni manageri koji rade na

digitalnom marketingu susreću se s raznim zahtjevima, pre-

prekama i prilikama. Kako pojašnjava Maja Bilić, projekti u

digitalnom marketingu imaju širok raspon - od izrade web

stranice ili pak aplikacije za bilo koji uređaj koji ima Inter-

net vezu, do popratnog digitalnog oglašavanja tih projekata.

Najčešći projekti su izrade web stranica, Facebook aplikaci-

ja, mobilnih aplikacija, web aplikacija, aplikacija za različite

platforme (npr. TV), za čiju je izradu potrebna sinergija više

stručnih odjela - od produkcije sadržaja (Content) do dizajna

i razvoja. Vođenje takvih projekata zahtijeva izrazito širok

spektar poznavanja tehnologije i načina funkcioniranja ra-

zličitih platformi, kao i njihovih mogućnosti. Upravo zato je

potrebna stalna edukacija i pomicanje vlastitih granica, kako

u samom vođenju projekata, tako i u svim odjelima koji su-

djeluju u izradi. Primjerice, potpuno ista kampanja koja se

radi za web stranicu mora se prilagoditi kako bi optimalno

funkcionirala na mobilnim uređajima kao aplikacija. Osim

toga, proces i faze projekta koje vrijede za jednu platformu,

ne vrijede nužno za drugu, tako da je i u tom području po-

trebna stalna prilagodba i optimizacija.

Lijepe strane ovog posla su dinamično okruženje i prilika za

upoznavanje različitih klijenata, industrija i područja znanja.

Internet nikad ne spava, kako u smislu korisnika, tako i u

smislu razvoja, pa je potrebno uvijek ići u korak s trendo-

vima i konstantno razvijati nove vještine, u zaključku kaže

Maja Bilić.

Softversko upravljanje projektima

Dio projekta odnosi se na sposobnosti projektnog mana-

gera koje su djelomično dio osobnosti čovjeka, a djelomič-

no naučene vještine, no postoji i tehnički dio koji se može

znatno olakšati i ubrzati zahvaljujući softveru. Za tu svrhu

Microsoft je osmislio Microsoft Project - alat za upravljanje

projektima razvijen kako bi se omogućilo centralizirano i

olakšano upravljanje portfeljem projekata, planiranje, dodje-

Tema broja Tema broja

Voditelj projekta, pored osnovnih vještina vođenja projekata, mora vladati nizom vještina općeg managementa, te posebno komunikacijskim vještinama. Odnos ovih vještina ovisi o potrebama organizacije i vrsti projekta, a posebno o kulturnim i po-slovnim okolnostima. Ovdje se posebno ističe rad na projektima u Hrvatskoj, gdje je izuzetno važno poznavanje lokalnih prilika i komunikacijskih vještina, te tehnika rješavanja konflikata i problematičnih situacija.

-Vrlo često ovo se promatra kao najvažnija karakteristika, te se kao rezultat zanema-ruju osnovni elementi, tj. voditelji projekata u Hrvatskoj pretvaraju se u osobe koje rješavaju probleme i situacije, ali reaktivno, tj. kada se oni dogode. Iskustvo je glavna osnova sposobnosti, no često i ograničenje. Visoka rizičnost projekata u Hrvatskoj, radi iznimno visokih utjecaja vanjskih faktora na projekte, često dovodi do toga da je 'opravdano' preskakanje kvalitetnog planiranja i pripreme projekata – naglašava mr.sc. Hrvoje Meštrović, dipl.ing.građ., IPMA Level C, direktor tvrtke Primakon.

Proaktivno rješavanje je ključ rješenja, a ovo zahtijeva puno jače vještine klasičnog upravljanja projektima, tj. hrvatski voditelj projekata morao bi puno više pažnje po-lagati u pripremu projekta, redovno planiranje i praćenje aktivnosti, analizu rizika, te planiranje adekvatnog odgovora na rizike. Ulaganjem u ove vještine voditelji projeka-ta mogu biti puno uspješniji u svojem radu.

Kompetencije voditelja projekata u svijetu i u Hrvatskoj


ljivanje resursa i zadataka, praćenje napretka te upravljanje

proračunima i analizama.

Microsoft Project mogu koristiti administratori, manageri

portfelja, projektni manageri, manageri resursa, te vodi-

telji i članovi timova. Samim time, ovisno o potrebama,

Microsoft Project usluga dolazi u nekoliko inačica. Za vo-

ditelje projekata tu su Project Pro za Office 365, Project

Proffesional i Project Standard. Managerima i direktori-

ma preporučuju se Project Online i Project Server usluge

koje se mogu nadopuniti Project lite paketima za članove

tima. Dok su Project Proffesional i Project standard „on-

premise“ rješenja, Project Pro za Office 365 i Project Onli-

ne dostupni su putem sustava Office 365 i predstavljaju

usluge u oblaku. Njima se može pristupiti od gotovo bilo

gdje i na bilo kojem uređaju, zahvaljujući internetskom

portalu kojem se može pristupiti pomoću Internet Explo-

rera, Chromea, FireFoxa i drugih internetskih preglednika.

Korištenjem Microsoft Project alata odluke se donose na

temelju podataka, budući da članovi tima mogu primiti

informacije koje su im potrebne kako bi bili informirani

i donosili bolje odluke. Direktorima pomaže u definiranju

pokretača poslovanja, mjerenja strateškog učinka suprot-

stavljenih zamisli te donošenja utemeljenih odluka i pre-

gled statusa projekata i resursa cijele tvrtke.

Mogućnosti čuvanja i zaštite podataka o projektu

U svakom poslu, pa tako i prilikom upravljanja projekti-

ma, od izrazite je važnosti zaštititi podatke od gubitka i od

neovlaštenih upada. Gubitak podataka može u potpunosti

upropastiti projekt, a često i cjelokupno poslovanje. Digi-

talno doba nameće nova pravila i nadilazi znanja koja kao

pojedinci imamo. O tome na koji način može doći do gubitka

podataka te kako se zaštititi, razgovarali smo s Aleksandrom

Zlatovićem, direktorom tvrtke Aurum Nexus, koja radi

upravo na ovakvim poslovima.

Neovlašteni pristup podatcima od vanjskih napadača relativ-

no jednostavno može se spriječiti enkripcijom podataka, po-

hranom na sigurnim mjestima, pojasnio je. Većina problema

zapravo se događa u okruženju gdje osoba koja ima pristup

kritičnim podatcima postane svjesno ili nesvjesno napadač

na iste te podatke. U tom slučaju, curenje informacija prema

van šteta je koja može, ali i ne mora, utjecati na poslova-

nje. Možda nekom napadaču ti podatci zaista nisu korisni jer

ne zna kako i kome ih ponuditi, a možda je inside job kori-

snika prema konkurentskoj tvrtki - to je već kompleksniji

problem. Veći problem nastaje kada se ti podatci uništavaju

ili modificiraju, a time onda značajno utječu na poslovanje.

Modificiranje podataka može biti izazvano i brojnim drugim

događajima - kvarovi opreme, neplanirani događaji i sl., ali

u zadnje vrijeme riječ je o ciljanim napadima na korisničke

podatke.

Prijašnji napadi na korisničke podatke svodili su se na

izvođenje što veće štete bez ikakve primarne namjere

osim zlobe. Danas umjesto toga imamo ransomware. Ran-

somware je trenutno popularna metoda napada kojim se

korisnika iskoristi da vlastite podatke šifrira ne znajući što

se dogodilo, a onda se od njega traži otkupnina za otklju-

čavanje tih istih podataka. U nekoliko slučajeva Aurum

Nexus susreo se s gotovim događajima koji su završavali

jednim od mogućih ishoda - vraćanjem podataka iz arhi-

ve ili plaćanjem otkupnine i otključavanjem podataka. Za

korisnika je najpovoljniji ishod da postoji arhiva. Plaćanje

otkupnine može biti poveći trošak, a postoji i rizik da bu-

dete dodatno prevareni. Odluka da se u tom smjeru ide pr-

venstveno ovisi o vrijednosti podataka, koliko ih se teško

može ponovo reproducirati i naravno, koliko bi taj proces

koštao u usporedbi s vrijednošću gubitka poslovanja.

Kod nekih korisnika Aurum Nexusa podatci su bili stari i

do 10 godina te su sadržavali ključne informacije, ali isto

tako i planove za sljedećih pola godine. Njihov gubitak bi

vjerojatno značio velike greške u izvedbi, a samim time i

penale i financijske gubitke na projektima. Jedino rješenje

je arhiva, naglašava Zlatović. Srećom, na tržištu sada po-

stoje razne mogućnosti arhiviranja podataka, među koji-

ma su brojna besplatna i slobodna. Aurum Nexus svojim

korisnicima nudi rješenje koje omogućuje pohranu na

udaljenu lokaciju i verzioniranje dokumenata. Bez obzira

je li riječ o kvaru opreme ili napadu na integritet podata-

ka, udaljena lokacija sadrži aktualne, ali i prethodne ver-

zije dokumenata. S obzirom na to da se koriste slobodni i

otvoreni programi, trošak licenciranja ne postoji. Oprema

koja se koristi može biti locirana kod samog korisnika ili u

cloudu, a kontrolu nad opremom korisnik može imati sam

ili uz pomoć njihovih stručnjaka.

Postoje i druga slična rješenja, i to kod velikih korporacija

ili pružatelja usluga, ali tada se zna događati da podrška

krajnjim korisnicima nije dovoljno brza i fleksibilna u us-

poredbi kada radite s vlastitim sustavom. Isto tako, postoji

strah od dostupnosti podataka svima kada koristite vanj-

ske servise. Rizik da treća strana dođe u posjed podataka

se smanjuje kada se koristi inhouse implementacija - lo-

kalno ili negdje u cloudu, ali pod zaštitom. Izrada rješenja

nije dugotrajna i ovisno o modelu, može biti gotova za par

minuta po korisniku, ako koriste njihov cloud ili dan, dva

za vlastitu infrastrukturu, u zaključku kaže Aleksandar

Zlatović.

Upravljanje projektima iz EU fondova Projekti iz EU fondova neznatno se razlikuju od većine projekata, najviše po tome što postoji strogo propisana procedura za svaki korak, od sastavljanja projektnog plana, određivanja budžeta i rokova, do apliciranja na natječaj, a zatim i same pro-vedbe da bi projekt bio uspješan, odnosno, da bi rezultirao postizanjem cilja i ispla-tom sredstava. U pojedinim projektima korisnicima su na raspolaganju bespovratna sredstva u cjelokupnom iznosu, a u drugima u određenom postotku. Iako provedba projekta najčešće ovisi o korisniku koji je laik u pogledu vođenja projekata, sa-stavljanje projektnog plana bilo bi dobro prepustiti stručnjacima. Srećom, s obzirom na dugogodišnju praksu i iskustva u pretpristupnom razdoblju, profilirali su se speci-jalisti na ovom polju pa je sada znatno lakše sastaviti i prijaviti projekt iz EU fondova.

Tema broja

I dobar manager i dobar projektni manager trebaju

voditi računa o svom timu jer je činjenica

da bez tima nema ni uspješnog poslovanja ni uspješnog projekta.

Hrvatski stručnjaci na svjetskom projektu od 13 milijardi euraU današnje vrijeme teško je naći kvalitetnog konzultanta za upravljanje projektima. Često se traže specijalisti koji u određenim područjima upravljanja projektima mogu pružiti određene usluge, no teško je naći kvalitetnog konzultanta koji će moći učinkovito pratiti sve faze, te voditi klijenta kroz sve zamke u cijelom životnom ciklusu projekta.

Reference uspješnih implementacija i usluga koje su pružene u privatnom i javnom sektoru od strane konzultanata Primakona garancija su uspješnih projekata i poboljšanja poslovanja klijenata.

Kvalifikacije stručnjaka Primakona najbolje dokazuju njego-vi klijenti, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, gdje su pokazali svoje znanje i sposobnosti u jednom od najkom-pleksnijih i najzahtjevnijih projekata današnjice, projektu razvoja fuzijske elektrane, čiji je cilj istražiti mogućnosti primjene fuzije u proizvodnji energije, te implementacija tehnologija potrebnih za fuzijske elektrane.

Fusion for Energy razvojni je projekt Europske unije i dio

većeg projekta organizacije ITER (International Thermonu-

clear Experimental Reactor) u kojoj, osim zemalja EU, sudje-

luju i SAD, Japan, Kina, Rusija, Južna Koreja i Indija. Prvi se

eksperimentalni reaktor i prateće postrojenje trenutačno već

grade u Cadaracheu u Francuskoj. U velikoj međunarodnoj

konkurenciji konzultanata, hrvatska tvrtka Primakon potpi-

sala je čak dva ugovora o suradnji, te samim time dobila

značajno priznanje za vrhunsku kvalitetu stručnjaka koji se

bave project managementom i implementacijom IT susta-

va za upravljanje projektima. Prvi ugovor pokriva savjeto-

vanje i podršku projektnog tima u planiranju, projektnom

praćenju i izvještavanju kroz prilagodbu i podršku Oracle-

ova sustava Primavera P6, dok drugi, takozvani kaskadni

ugovor, predviđa suradnju u sklopu koje stručnjaci Primako-

na stoje na raspolaganju kao planeri na projektu.

-Izuzetno smo ponosni što smo u oštroj međunarodnoj konkurenciji pokazali da možemo kvalitetno raditi na ovom projektu, te što smo odabrani kao kon-zultanti za aktivnosti vezane uz upravljanje projektom. Rad na fuzijskoj elektrani od veli-ke je važnosti za energetsku budućnost, ne samo Europe, već i cijeloga svijeta, budući da fuzijske elektrane omogućuju sigurniju i čišću proizvodnju, uz vrlo dostupno go-rivo, s minimalnom količinom radijacije - izjavio je Hrvoje Meštrović iz Primakona.Stručnjaci iz Primakona, kao certificirani vodi-telji projekata, aktivno sudjeluju u radu Hrvatske udruge za upravljanje projektima i u suradnji s Otvorenim učilištem Algebra održali su mnogobrojne seminare i radionice na temu upravljanja projektima, kao REP ‘Registered Education Provider’ po IPMA ‘International Project Mana-gement Association’ standardu te su ovlašteni i održavati pripremne seminare za PMI certifikaciju.

Reference uspješnih implementacija i usluga koje su pružene u privatnom i javnom sektoru od strane konzultanata Pri-makona garancija su uspješnih projekata i poboljšanja po-slovanja klijenata. Posebno se ističe iskustvo rada na EU projektima, rizicima na projektu, rada s portfeljem projekata, kao i razvoj strategije kroz projekte.

Poznajući različite industrije i vrste projekata, Primakon je u mogućnosti pružiti svojim

klijentima novi i inovativni pristup u rješavanju problema, te maksimalno

iskoristiti svoje iskustvo da klijen-tima stvori dodanu vrijednost i poveća uspješnost projekata. Želite li kvalitetnog partnera u svim faza-ma projekta, koji će vam kvalitetno

prenijeti svoja znanja i omogućiti vašem projektu smanjenje rizika i

poboljšanje procesa, ne tražite dalje.

Više o Primakonu saznajte na web stranici www.primakon.com, ili na telefon 098/378-802 te e-mail [email protected].

Hrvoje Meštrović i Luka Novosel

Tema broja


Bisnode, vodeći ponuđač poslovnih informacija na hr-vatskom, ali i europskom tržištu poslovnih informacija, stvorio je Smart Vision, jedinstveni makroekonomski alat uz pomoć kojeg je moguće na dnevnoj bazi pratiti aktualno stanje hrvatskog gospodarstva. Ideja o kreiranju takovog alata proizašla je iz kontakta s klijentima i su-stavnog praćenja njihovih potreba za brzim, pouzdanim i točnim informacijama. Prije svega, riječ je o osobama na vodećim funkcijama koje žele brzo i jednostavno dobiti kompletnu sliku stanja gospodarstva.

Uz Smart Vision, s nekoliko je klikova moguće doći do in-formacije o broju osnovanih i ugašenih poduzeća, broja onih čiji su poslovni računi trenutno u blokadi te broju poduzeća u predstečajnim nagodbama za cjelokupno gospodarstvo, ali i za svih 6 regija, 21 županiju, 128 gradova, 428 općina. Ti su podatci rezultat pretrage baze od gotovo 300 milijuna zapisa o poslovnim subjektima, koja sadrži sve financijske pokazatelje za više od 750.000 poslovnih subjekata, odnosno svih subjeka-ta koji su registrirani u Republici Hrvatskoj. Svakodnevno se provjeri više od 250.000 podataka te u portfelj alata une-se 9.000 novih podataka. Zahvaljujući dnevnom ažuriranju, Smart Vision u trenutku pretrage korisnicima nudi najaktual-nije informacije o stanju gospodarstva. Uz pregled podataka o poslovanju na razini cjelokupnog gospodarstva, analizu pokazatelja je uz pomoć dostupnih filtera moguće suziti na određeno geografsko područje, sektor djelatnosti ili promatra-ti samo određene pokazatelje poslovanja. - Raznim kombinacijama pokazatelja omogućena je višeslojna detaljna analiza, ovisno o potrebama pojedinih korisnika.Zbog tih funkcionalnosti, Smart Vision je idealan za primje-nu u državnoj upravi i javnim poduzećima, za župane, gradonačelnike i načelnike općina. Primjerice, zahvaljujući informaciji o broju novoosnovanih poduzeća u jednom gradu, posredstvom Smart Visiona komunalna poduzeća mogu vrlo

jednostavno doći do popisa istih, svojih novih korisnika. Alat pruža brojne mogućnosti i u privatnom sektoru, a namijenjen je donositeljima odluka u poduzećima. Njegova je primjena nezamjenjiva u poduzećima koja, s obzirom na svoju prodajnu orijentaciju, imaju veliku bazu klijenata. Idealan je za ana-lizu tržišta jer pruža vrlo detaljnu sliku postojećeg stanja. Uz Smart Vision, vrlo je jednostavno ustanoviti potencijal pojedi-nog tržišta te je, na temelju analize, moguće uočiti gospodars-ke trendove, a to uvelike olakšava definiranje i prilagodbu stra-tegije nastupa, kako na postojećimtako i na novim tržištima. I kod najsloženijih pretraga, Smart Vision rezultate isporučuje u svega nekoliko sekundi. Rezultati pretraga dostupni su u tabličnom i grafičkom prikazu, spremni za izvoz i pohranu na računalu. U tom ih je formatu moguće i koristiti kao samo-stalne izvještaje ili umetnuti u bilo koji drugi program koji se koristi u svakodnevnom poslovanju, primjerice u Power Point prezentaciju. Intuitivan i vizualno vrlo atraktivan alat, Smart Vision korisniku omogućava da, u skladu sa svojim potreba-ma, sam kreira korisničko sučelje koje će prikazivati podatke koji su mu najvažniji, a interaktivan način prikaza podataka omogućava lako uočavanje ključnih trendova unutar proma-tranih pokazatelja. Alat je prvenstveno namijenjen korištenju na osobnim računalima, laptopima i tabletima, a responzivan dizajn osigurava da korisnik ima potpuno iskustvo, neovisno o načinu pristupa Smart Visionu.

I kod najsloženijih pretraga, Smart

Vision isporučuje rezultate u svega nekoliko sekundi.

Smart Vision - hrvatsko gospodarstvo na dlanu uz jedinstveni analitički softverKako u svijetu koji obiluje informacijama doći baš do one koju trebamo? Prilikom strateškog upravljanja poslovanjem te donošenja važnih odluka, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, poznavanje tržišta temeljeno na kvalitetnim analizama prvi je i najvažniji korak. Digitalizacija je informacije učinila dostupnijima, no pravo je umijeće među silnim podatcima pronaći one prave, pouzdane i točne. I naravno, u što je moguće kraćem vremenskom roku.

Poslovna analitika

Tvrtka Bisnode Hrvatska, vodeći je ponuđač poslovnih informacija u Hrvatskoj te je dio međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bo-nitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu. Bisnode AB na europskom tržištu informacija prisutan je još od 1989. godine i okuplja više od 2.500 stručnjaka iz 17 europskih država. Bisnode je na hrvatskom tržištu prisutan kroz vodeći poslovni por-tal Poslovna.hr, regionalni bonitetni servis Boniteti.hr te online platformu Winko.com.

O tvrtki Bisnode


Reportaža

Na svijetu vjerojatno ne postoji država koja spaja toli-ko različitosti kao Japan. Moderan i tehnološki izuzet-no napredan, Japan je ujedno i vrlo konzervativan, te posebno ponosan na svoju bogatu tradiciju. Sve to čini ga iznimno egzotičnim i jednom od najatraktivnijih turističkih destinacija na svijetu. U Japanu je hrana drugačija nego bilo gdje drugdje na svijetu. U Japanu su običaji drugačiji nego bilo gdje drugdje na svijetu. Način zabave je dobrim dijelom potpuno neuobičajen. Čak su i wc-i potpuno drugačiji! Drugačija je i atmosfera u gradovima. Kada se nalazite usred velegrada kakav je Tokio, posebno vas iznenadi kako je na većini mjesta – tiho! Tiho je u kafićima, tiho je u restoranima, tiho je na ulici, odnosno, promet i rijeke ljudi ne stvaraju buku kakvu biste očekivali. Ali zato postoje razna, vrlo bučna mjesta, na granici nesnošljivosti, poput igraonica za velike, često u sklo-pu anime centara. Tamo dolaze poslovni ljudi, sjede

Japan - čaroban spoj tradicije, egzotike i tehnologija budućnostiZahvaljujući Olimpijskim igrama u Tokiju 2020., snažnijem otvaranju prema stranim tržištima i turistima, te sve češćoj uporabi dvojezičnih natpisa po gotovo čitavom Tokiju, Japan postaje iznimno atraktivna turistička destinacija koju nikada nije bilo lakše samostalno obići i proputovati.

Piše: Krešimir Šimac

Možda i najveći mamac za turiste je trenutno niska

vrijednost jena u odnosu na sve

svjetske valute, te znatno niže cijene

„zahvaljujući“ recesiji i deflaciji koja traje više od desetljeća

za automatima i uz nesnosnu buku igraju videoigre s raznim čudovištima, nama potpuno neshvatljive. Buka je i u karaoke barovima, koji su iznimno popularni u Japanu. Ali samo unutar prostorije u kojoj pjevate, jer zvučna izolacija je izvrsna i na hodniku se gotovo ni-šta ne čuje. Valjda se tu ‘ispušu’ i onda su vani mirni i tihi. Inače, Japanci obožavaju i fotografirati. Svi koji se kreću na bilo kakvim turističkim mjestima, znaju da su glavni fotografi upravo Japanci. Međutim, u Japa-nu mrze da ih se fotografira. Svima smeta! I na većini mjesta na kojima se pojavite i krenete napraviti neku fotografiju s njima, ne samo da će poprijeko gledati, već će vam hladno zabraniti. Da, još jedan primjer kontradikcije…U Japanu je i pojam zabave često potpuno drugačiji od onoga na što je navikao ‘zapadni’ svijet. Japanska pop kultura općenito je nevjerojatna i apsolutno jedin-stvena, i mogao bi se napisati poseban članak o svim

njihovim vrstama zabave, od raznih fetiša, crtića, vide-oigrica, Harajuku djevojaka, robota, do karaoke barova. Ili seks, na primjer. Dok, prema nekim izvorima, čak 40 posto odraslih Japanaca seks uopće ne zanima, a velik dio ostatka naroda prilično je konzervativan po tom pitanju, tamo su prisutne neke od najčudnijih erotskih zabava na svijetu. A što tek reći o Maid Café-u? Maid Café - zabava koju mogu smisliti samo JapanciDizajnirani da ispune fantazije muških ljubitelja ani-me i manga crtića te videoigara, Maid Café-i postali su neizostavni dio japanske pop i fetiš kulture. Radi se o barovima u kojima su konobarice odjevene kao francuske sobarice, barem onako kako je to zamišlje-no u filmovima, s kratkim suknjicama i visokim ča-rapama. Način posluživanja posebno je uvrnut, jer se odazivaju često na imitaciju mačjeg ili sličnog glasanja (mijau-mijau, iliti po japanski ‘njau-njau’), te s ručica-ma ispruženim poput šapica mačke dolaze po narudž-bu. Ni ne treba posebno naglašavati da je Hello Kitty česta inspiracija ovakvih kafića. Gosti su tretirani kao njihovi gazde, baš kao što poslušni psić tretira svoga gazdu. Osnovne cijene pića nešto su skuplje, ne puno, ali često postoje ‘navlakuše’, pa vam kavu u kojoj će čokoladom nacrtati vaše lice naplate deset puta više od uobičajene cijene. U Tokiju trenutno ima preko 200 Maid Café-a, i vremenom postaju sve otkačeniji. Ve-ćina ih se nalazi u tokijskoj četvrti Akihabara, gdje je i najveća koncentracija anime i manga trgovina.

Poslovanje s JapancimaPoslovni običaji strogo su definirani, i ukoliko ih po-znajete i pridržavate ih se, s Japancima je jednostavno i ugodno poslovati. Vrlo su točni i pedantni, kulturni i, možda i previše, ljubazni. Posebno treba istaknuti kako veliku važnost poklanjaju starijim osobama, te je na sastancima uvijek prisutno nekoliko osoba. Zbog toga je na sastanak s Japancima poželjno doći u grupi, u kojoj će biti i mlađih i starijih osoba. Posebno intere-santno je da, unatoč sofisticiranom poslovanju i najna-prednijim tehnologijama koje koriste, značajnu pažnju poklanjaju - vizitkama. Njihovom izgledu, načinu na koji ih izmjenjuju s poslovnim partnerima, te činjeni-ci da ih razmjenjuju pri apsolutnom svakom novom kontaktu. Još jedan spoj tradicije s modernim poslova-njem, tako tipično u Japanu.

Tokio se ubrzano priprema za Olimpijske igre Japan je jedna od vodećih svjetskih gospodarskih sila i treća svjetska ekonomija, odmah iza SAD-a i Kine. No već se čitavo desetljeće bore s recesijom i svim snaga-ma pokušavaju oporaviti i revitalizirati gospodarstvo. S obzirom na to da 99% stanovnika čine Japanci, te da im stanovništvo ubrzano stari, svjesni su da se moraju snažnije otvoriti prema svijetu. Jedan od tih pokušaja je i organizacija Olimpijskih igara u Tokiju 2020. godi-ne, za što se nadaju da će donijeti poticaj gospodarstvu,

Shibuya

Roppongi Hills

Grand Hyatt Tokyo

Meiji Jingu Shrine

Keyaki street

Tsukiji Fish Market

Reportaža


status zadržali, a po mogućnosti i dodatno ojačali svoj utjecaj na globalnoj razini. Unatoč mnogobrojnim no-vim izazivačima, kao što su Dubai, Shangai, Singapur, te brojni drugi moderni velegradi, poslovni ljudi Toki-ja još uvijek kao najveću konkurenciju gledaju Pariz, New York i London. Nema sumnje da je to djelomično pod utjecajem i tradicijskog načina razmišljanja, dubo-ko ukorijenjenog u njihovu kulturu.

Romantični megalopolisNa prvi pogled po mnogo čemu tipičan velegrad, Tokio je zapravo Japan u malom, i spoj svih već spomenutih različitosti Japana. U njemu ćete naći i velike moder-ne stambene blokove te jedan od najviših nebodera na svijetu, Tokyo SkyTree, ali i brojne stare hramove i svetišta, od kojih je jedno od najpoznatijih Meiji Shri-ne. Iako brojni, neboderi u Tokiju prosječno su znatno niži nego u drugim svjetskim megalopolisima, što vje-rojatno opet simbolizira tu nepredvidljivost koja vas dočeka u Japanu. Tu se nalazi i najveća tržnica ribe na svijetu, Tsukiji Fish Market, jedna od glavnih turistič-kih atrakcija, gdje se svakoga dana prodaje preko 2.000 tona svih vrsta i veličina riba. Svakako treba posjetiti i svjetski čuveno raskršće Shibuya, jedno od najprepo-znatljivijih obilježja Tokija i čitavog Japana, ovjekovje-čeno u filmu ‘Izgubljen u prijevodu’. Tokio bih možda nazvao i ‘Parizom Istoka’. I to ne samo zbog Eiffelo-vog tornja kojeg su tako vjerno iskopirali kroz Tokyo Tower, komunikacijski toranj i platformu za razgleda-vanje grada. Uredan, čist, bogate kulture i povijesti, ro-mantičan i uglađen, sa sjajnim parkovima i kulturnim spomenicima, posjetitelj se u Tokiju osjeća slično kao i u Parizu. I obeća si da će ga još barem nekoliko puta posjetiti.

Japanska fantazijaJapan je jednostavno fenomenalna destinacija i mora-te ga vidjeti i doživjeti. Bilo da ste ljubitelj egzotike, povijesti, robotike, hrane, prirode, kupališta, novih tehnologija ili uvrnutih običaja, u Japanu ćete doži-vjeti nevjerojatne stvari i sasvim nova iskustva. I ne samo to – bit ćete opčinjeni njihovom kulturom, lju-baznošću, čistoćom i redom. Zahvaljujući njihovom snažnom iskoraku prema internacionalizaciji poslo-vanja te stranim turistima, u Tokiju se iznimno lako snalaziti ukoliko poznajte engleski jezik, jer ga većina stanovnika dobro govori, a i većina natpisa je dvoje-zična, na japanskom i engleskom. Postupno to prelazi i na ostatak države, iako je, naravno, manje zastupljeno nego u glavnom gradu. Ali možda i najveći mamac za turiste trenutno je niska vrijednost jena u odnosu na sve svjetske valute, te znatno niže cijene ‘zahvaljujući’ recesiji i deflaciji koja traje više od desetljeća. Nekada poznat kao najskuplji svjetski grad, Tokio je sada znat-no pristupačniji, i to treba iskoristiti, dok Japanci ne uhvate novi gospodarski zamah, što će sigurno pratiti i značajan rast cijena.

Reportaža

ali i više otvoriti Japan prema stranim državljanima. Naime, poznati su slučajevi brojnih obitelji useljenika u Japan čiji potomci u trećoj generaciji još uvijek ne mogu ostvariti sva jednaka prava kao Japanci, i svje-sni su da to moraju mijenjati, ako žele ostati globalno konkurentni. Te promjene bit će vrlo teške i put koji stoji pred njima dug je i mukotrpan, ali se čini kao je-dino rješenje stabilnog i održivog razvoja.Iako je Tokio, kao glavni grad Japana, poznat i kao prijestolnica Istoka, koji sa susjednim gradovima ima preko 30 milijuna stanovnika te je najveće metropo-litansko područje svijeta, jako dobro razumiju da je u današnje vrijeme, i s Kinom kao susjedom, to vrlo la-bava pozicija, te ulažu svu svoju energiju kako bi taj

Letite s najboljom poslovnom klasom na svijetu

Japan je jedna od najudaljenijih destinacija u odnosu na Hrvatsku, i općenito Europu. Kako biste nakon putovanja dugog više od 15 sati stigli odmorni, a tijekom leta imali dojam da ste u svom dnevnom boravku, a ne u zrakoplovu s neudobnim sjedalima, potrebno je odabrati pouzdanog i kvalitetnog avio prijevoznika koji će vam let učiniti zabavnim i ugodnim. Qatar Airways jedna je od najbrže rastućih avio kompanija na svijetu te dobitnik brojnih nagrada za najboljeg svjetskog avioprijevoznika, među ostalim i prestižne Airline of the Year na godišnjoj dodjeli nagrada Skytrax World Airline Awards, i to dvije godine uzastopce. Osim toga, već drugu godinu zaredom osvojili su i nagradu za najbolju svjetsku poslovnu klasu, te za Al-Mourjan Business Lounge, najbolji poslovni lounge za poslovnu klasu na svijetu. Zahvaljujući konstan-tnom ulaganju u kvalitetu, iz središta u Dohi razvili su globalnu mrežu koja pokriva 146 destinacija te pokriva Europu, Srednji Istok, Afriku, Južnu i Pacifičku Aziju te Sje-vernu i Južnu Ameriku.

Širenje europske ponude novim direktnim letovima između Zagreba i DoheNastavljajući ambiciozno širenje, Qatar Airways je i u 2015. godini pokrenuo niz no-vih direktnih letova za Dohu. S ukupno pet direktnih letova tjedno na liniji Zagreb-Doha, Qatar Airways nudi poveznicu prema više od 140 destinacija širom svijeta, s vrhunski opremljene zračne luke Hamad International. Na taj način, uz uslugu letenja jednom od najmlađih flota u industriji, Qatar Airways usluge transfera sa-vršeno nadopunjuje njihovom uslugom pet zvjezdica u zraku, kako ju s pravom promoviraju. U brojkama to konkretno znači ulaganje od 15,5 milijardi dolara te 50 milijuna putnika godišnje!

Bilo da ste ljubitelj egzotike, povijesti,

robotike, hrane, pri-rode, kupališta, novih

tehnologija ili uvrnutih običaja, u Japanu ćete doživjeti nevjerojatne

stvari i sasvim nova iskustva.


Konferencije

Uspješno održani Dani komunikacija Od 16. do 19. travnja hotel Lone u Rovinju bio je centralno mjesto okupljanja marketinških stručnjaka i vrhunskih predavača iz Hrvatske i svijeta.

U natjecateljskom dijelu programa,

dodijeljene su nagrade za

najkreativnije i najučinkovitije

oglasne kampanje u Hrvatskoj.

Dani komunikacija, nacionalni festival oglašavanja, koji su održani od 16. do 19. travnja u hotelu Lone u Rov-inju, okupili su rekordan broj sudionika i potvrdili status središnjeg mjesta okupljanja marketinških profesionala-ca iz Hrvatske i regije. Više od 1.700 sudionika imalo je priliku sudjelovati u bogatom festivalskom programu uz gostovanja vrhunskih predavača Cannes Lions festivala i marketinških vizionara nekih od najpoznatijih svjetskih brandova.

Festivalski program otvorilo je predavanje Rade Šerbedžije na temu komercijalizacije kreativnosti, a nasta-vio se predavanjima nekih od najboljih predavača Cannes Lions festivala, kao što su David Muhlenfeld, Per Nilson i Guy Abrahams.

Drugi dan festivala na rasporedu su bili lideri svjetske marketinške industrije David Shing, Pete Blackshaw, Tho-mas Van Schaik i mnogi drugi koji su sudionicima pružili uvid u nadolazeće trendove, govorili o tajnama uspješnog real time marketinga te o ulozi digitalnih medija u

poboljšanju komunikacije s potrošačima. Domaće sna-ge kreativne industrije predstavljali su Luka Duboković, Kamilo Antolović, Anđela Buljan Šiber i Jan Jilek kao domaćini predavanja, seminara i diskusija.

U natjecateljskom dijelu programa, dodijeljene su nagra-de za najkreativnije i najučinkovitije oglasne kampanje u Hrvatskoj. Na natjecanju Effie, za koje su ove godine konkurirala rekordna 53 rada, Grand Prix i zlatnu na-gradu osvojili su Franck, Imago reklamna agencija kao primarna agencija i medijska agencija Unex Media za kampanju 'CROmpiri'. Zlatom su nagrađene i kampanje 'Došli smo ostaviti trag' Zagrebačke pivovare, primarne agencije BBDO Zagreb i medijske agencije Universal Mc-Cann te kampanja 'Tajna nestalih čarapa' tvrtke Saponia, koja je nastala u suradnji s Imago reklamnom agencijom i agencijom 1i0. Najuspješnija agencija ovogodišnjeg Effie natjecanja po osvojenim nagradama je Imago reklamna agencija s osvojenim Grand Prixom, dvije zlatne i jednom srebrnom nagradom, zatim slijede agencije BBDO Zagreb s jednim zlatom i srebrom, McCann Erickson s osvojenim srebrom i broncom te Bruketa&Žinić OM s dvije bronce, agencije OMD media i Brlog s jednom broncom.

Na natjecanju IdejaX prestižnu nagradu Agencija godine osvojila je agencija Bruketa&Žinić OM, koja je ujedno nagrađena Grand Prix nagradom za kampanju 'Vre-menski trezor' Zagrebačke banke uz agencije MediaCom i Degordian, dok je nagradu za Oglašivača godine osvojila Zagrebačka banka. Na rang listi najboljih agencija prema plasmanu na natjecanju IdejaX drugo mjesto dijele agen-cije BBDO Zagreb, Imago reklamna agencija, McCann Za-greb i agencija Señor, dok je treće mjesto pripalo agenciji Grey Worldwide Zagreb. Nagradu MIXX 'Best in Show', koja se dodjeljuje za najkreativnije i najučinkovitije rado-ve u online oglašavanju, osvojila je agencija Drap za kam-panju '1000 NESCAFÉ šalica'.

Pobjednici natjecanja IdejaX foto: Borna Filić/PIXSELL foto: Grgur Žućko/PIXSELL

Philip Thomas, CEO Cannes Lions festivala foto: Borna Filić/PIXSELL

Kapital

I rizični projekti mogu pronaći svoj izvor financiranjaSve su više 'in' razni oblici alternativnog financiranja, kao što su poslovni anđeli koji financiraju startup projekte visokog rizika ili tzv. crowdfunding. Kompanije i pojedinci diljem svijeta prošle su godine prikupili 16,2 milijarde dolara na različitim crowdfunding platformama, što je rast od čak 167 posto u odnosu na 2013.

Prije nego se krene u potragu za financijskim izvorom potreban je dobar poslovni plan u kojem se na sveobuhvatan način opisuje poslovna ideja ili pothvat.

Krediti banaka, fondovi EU, fondovi rizičnog kapita-la, poslovni anđeli, crowfunding platforme, osobna štednja, itd. Mimo standardnih bankovnih kanala, izbora za financiranje ima sve više. Do sredstava na tržištu nije ni lako ni jednostavno doći, ali je moguće. Pitanje je samo na koja vrata pokucati i gdje iskamčiti financijsku injekciju.

Do svježeg kapitala u 2015. alternativnim izvorima fi-nanciranjaKako bi se poduzetnik ili pojedinac odlučio na izbor financiranja, mora se dobro upoznati s karakteristika-ma sredstava na tržištu. Izbor ovisi o raspoloživosti sredstava i njihove cijene, trenutnoj financijskoj pozi-ciji i kredibilnosti, stavu prema riziku i izabranoj fi-nancijskoj strategiji.

Primjerice, fondovi rizičnog kapitala ulažu u tvrt-ke koje imaju veći rizik, ali i veliki potencijal za rast. Osnovna prednost kupnje obveznica je vrlo nizak rizik. Zbog malog stupnja rizika i očekivani prinos je nizak, ali prihod stabilan, za razliku od dionica koje su vola-tilne i čija se cijena mijenja svakodnevno. Što se tiče investicijskih fondova, svaki ima određenu strategiju prema kojoj ulaže, a osnovna prednost jest to što ne

Pripremila: Jasmina Trstenjak

zahtijevaju veliki angažman samog investitora. Također, sve su više 'in' i razni oblici alternativnog fi-nanciranja, kao što su, primjerice, poslovni anđeli koji financiraju startup projekte visokog rizika na način da ulaze u vlasnički udio i pružaju pomoć u daljnjem razvoju projekata. Jedna od novosti na tržištu kapitala svakako je i tzv. crowdfunding, odnosno način priku-pljanja novaca od brojnih donatora za projekt koji je uglavnom u fazi razvoja.

Kako kvalitetno pripremiti i provesti financiranje inve-sticijeZa pokretanje nekog projekta ili poduzetničkog pothvata potrebna su najmanje tri elementa: ideja, tim i novac. Posljednji najčešće nedostaje. Prije nego se krene u potragu za financijskim izvorom, potreban je dobar poslovni plan u kojem se na sveobuhvatan način opisuje poslovna ideja ili pothvat. Koliko je on važan, govori podatak da se samo pet posto poslovnih planova čita dalje od sažetka, a prosječno se financira tek šest od njih tisuću.U poslovnom planu poduzetnik provjerava tržišnu i financijsku opravdanost ulaganja, analizira rizike koji utječu na njegov projekt te unaprijed donosi rješenja za potencijalno rizične situacije. Poslovni plan definira


Otvara se veći prostor za bankarski

sektor jer se kroz fondove EU ne može financirati 100 posto od iznosa projekta i

potrebno je osigurati sufinanciranje.

Kapital

i konkurentske prednosti, daje odgovor na pitanje što će se proizvoditi, koja su ciljana tržišta i sl. Dakle, sama izrada zahtijeva određeno vrijeme i novac, a mora biti jasna i osobama koje ne znaju ništa o konkretnom po-slovnom pothvatu.

Nova uloga banaka u strukturnim fondovimaAdministrativne kapacitete, strateške dokumente i kvalitetne zrele projekte potrebno je imati i za fondo-ve EU. Hrvatskoj su do 2020. na raspolaganju značajna sredstva i iz europskih strukturnih i investicijskih fon-dova (ESI) – ukupno 10,7 milijardi eura iz europskog proračuna i 1,9 milijardi eura nacionalnog sufinanci-ranja te nose značajan razvojni potencijal.

Ivana Matković-Mikulić, EU Desk managerica Hypo banke, kaže da EIS fondovi mogu igrati važnu ulo-gu u poticanju održivog gospodarskog oporavka, što bi moglo koristiti i bankarskom sektoru u potrazi za mogućnosti ulaganja, s obzirom na to da bi gospo-darski oporavak trebao povećati potražnju za krediti-ma u svim sektorima.-Otvara se veći prostor za bankarski sektor jer se kroz fondove EU ne može financirati 100 posto od iznosa projekta i potrebno je osigurati sufinanciranje. Važno je osigurati i tijek novca za nesmetanu provedbu projekata, s obzirom na to da se u strukturnim fondo-vima potpora u pravilu isplaćuje naknadno na temelju

nastalih podmirenih troškova i ukida se veliki udio predfinanciranja – govori Matković-Mikulić, dodajući da je Hypo banka u svoju ponudu uvrstila usluge i proizvode prilagođene specifičnim potrebama projekta EU, posebno u dijelu kreditnog, transakcijskog i ga-rantnog poslovanja. Zagrebačka banka također nudi široku paletu proizvo-da. Primjerice, za sudionike na javnim natječajima/pozivima u okviru fondova EU izdaju činidbene ga-rancije, u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak nude i programe financiranja EU projekata, EUfond vodič i sl.

Crowdfunding – spas za ideje bez novcaKada je pak osobni kapital jednak nuli, postoji crowfunding. Nakon što kampanja ugleda svjetlost dana na nekoj od crowdfunding platformi, kao što su Indiegogo ili Kickstarter, ograničeno je vrijeme (maksimum 60 dana) za prikupljanje novca. Ljudi kojima se priča svidi i žele podržati projekt, uplaćuju onoliko novca koliko njihov džep dopušta.

Koliki je potencijal crowfundinga govori podatak da su prošle godine kompanije i pojedinci diljem svijeta prikupili 16,2 milijarde dolara na različitim crowdfun-ding platformama, što ukazuje na rast od čak 167 posto u odnosu na 2013. (6,1 milijardi dolara). Hrvatska još uvijek nema dobro razvijenu svijest o zajedničkom fi-nanciranju, no i to bi se uskoro moglo promijeniti. Ima nekoliko dobrih kampanja koje su ostvarile značajne rezultate.

Vesna Pavletić, vlasnica tvrtke Biocrystal Techno-logies, razvija zdrav, prirodan i od kemikalija potpu-no očišćen proizvod za dohranu biljaka koji se zove Vito&Flora, i jedan je od crowfunding projekata na platformi Indiegogo. I za sve potencijalne tragače za svježim kapitalom kroz crowfunding ima nekoliko ko-risnika savjeta:

-Da biste mogli očekivati da neko podrži vaš projekt, morate opravdati zašto tražite sredstva. Također, za novce koje tzv. 'backeri' ulažu morate imati i atraktivne nagrade. Na kraju, nakon što ste kampanju pustili u eter, ne očekujte da ćete sjediti skrštenih nogu dok dolari samo kaplju. Morate se potruditi obavije-stiti prijatelje, familiju, poslovne partnere, medije da pomognu da zavrtite taj krug – poručuje Pavletić.

Financiranje poslovanja fondovima rizičnog kapitalaPoduzetnici mogu doći i do jednog vrlo zanimljivog i kod nas dosta nerazvijenog oblika financiranja: fon-dova rizičnog kapitala. Tvrtke s visokim potencijalom rasta i konkurentnim proizvodima ili uslugama meta su fondova rizičnog kapitala. U zamjenu za ulaganje u poduzeće, fond rizičnog kapitala očekuje kontrolnu

OTP OPTIMUM fond - novi proizvod OTP InvestaOTP Invest od sada u ponudi ima novi proizvod - OTP OPTIMUM fond. U skladu s unaprijed određenom strategijom i ciljem ulaganja, OTP OPTIMUM fond pruža mogućnost zaštićenog ulaganja na odabranim tržištima kapitala.

Fond zaštitu glavnice ostvaruje ulaganjem u depozite i obveznice, a potencijalnu ka-pitalnu dobit kroz kupovinu call opcije napisanih na europske dioničke indekse ovih sektora: zdravstvo, proizvodnja kućanskih dobara, prehrambena, kemijska i automo-bilska industrija.

OTP OPTIMUM kao otvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom ulaže na navedenim tržištima u razdoblju od 3,5 godine (tri i pol godine), s ciljem zaštite glavnicei zaštićenog prinosa od 1,5% (isplata na kraju razdoblja ulaganja) te uz je-dinstvenu priliku za ostvarivanje koristi od potencijalnog uzlaznog trenda dioničkih indeksa navedenih sektora.

Udjele OTP OPTIMUM fonda bit će moguće kupiti tijekom razdoblja početne ponude udjela i prikupljanja sredstava, u razdoblju između 1. lipnja i 30. lipnja 2015. godine. Minimalni iznos ulaganja bit će 1.000 EUR (tisuću eura) u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja.

Za daljnja objašnjenja o strukturi proizvoda, detaljima vezanima za upisno razdoblje, razdoblje ulaganja te o svim drugim informacijama posjetite web stranicu OTP Inve-sta www.otpinvest.hr, gdje ćete pronaći Prospekt, Pravila i Ključne podatke za ulagače OTP OPTIMUM fonda.


Kapital

Investicijsko zlato sve je traženiji oblik ulaganja u Hrvatskoj, a prema podatcima tvrtke Auro Domus Bullion Market, najveće hrvatske kompanije specijalizirane za proizvodnju i prodaju investicijskog zlata u fizičkom obliku, interes ulagača u prva je četiri mjeseca 2015. godine porastao čak pet puta u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

-U razdoblju od siječnja do travnja 2014. godine ostvarena je 251 prodaja inve-sticijskog zlata u fizičkom obliku, čija je ukupna vrijednost iznosila 1.101.544,13 kuna. U istom razdoblju ove godine realizirali smo 721 prodaju, ukupne vrijedno-sti 5.595.288,49 kuna, što je rast od 508 posto samo u prva četiri mjeseca. Štoviše, prema prvim podatcima koje imamo za peti mjesec, već u drugome tjednu svibnja nadmašili smo ukupnu vrijednost prodaje ostvarenu u svih dvanaest mjeseci prošle godine - kazala je Mirjana Bagić, direktorica prodaje tvrtke Auro Domus Bullion Mar-ket.

Zlato je ulagačima zanimljivo zbog činjenice da je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju oslobođeno obveze plaćanja carina i poreza na luksuz. Usto, kod kupnje zlat-nika, poluga, dukata i zlatnih pločica investitori su oslobođeni plaćanja PDV-a, kao i poreza na dohodak.

-U odnosu na ostale oblike čuvanja imovine, zlato se tradicionalno pokazalo kao najsigurnija i najstabilnija investicija. U posljednjih deset godina vrijednost jednog grama zlata porasla je tri puta, dok je u istom razdoblju, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, ukupna inflacija iznosila 26,4 posto. Ono što je također intere-santno našim kupcima kod zlata, u usporedbi s, primjerice, vrijednosnim papirima, jest činjenica da zlato mogu i fizički „držati u ruci“, radi se o konkretnim predmeti-ma. Procedura kupovine zlata je vrlo jednostavna, može se naručiti u bilo kojoj od 160 trgovina Auro Domusa diljem Hrvatske, a dostavit ćemo ga već u roku od svega nekoliko dana – zaključuje Bagić.

Za više informacija dostupan je besplatni broj 0800 510 510 ili web stranica www.zlatna-stednja.hr.

Kapital

nad upravljanjem poduzećem u donošenju strateških odluka, nadzor i jasnu opciju za izlaz. Svatko tko je ikad bio u poziciji da traži novac za privatne ili poslovne svrhe, zna da je riječ o dugotrajnom i zahtjevnom procesu.

Dobrovoljna mirovinska štednja - način osiguranja do-datnih prihoda u budućnosti Neobvezni, treći mirovinski stup, dobar je način osi-guravanja dodatnih prihoda u budućnosti. Ili čak ra-nije, jer se sredstva iz fonda mogu povući nakon 50. godine korisnika.

U AZ dobrovoljnim mirovinskim fondovima ističu nekoliko prednosti ulaganja u treći mirovinski stup. Jedna je zakonska regulativa koja uz državna poticajna sredstva omogućava i korištenje porezne olakšice za poslodavce koji dodatno štede za mirovinu svojih za-poslenika.

Državni poticaji bazirani su na godišnjim uplatama u treći mirovinski stup te iznose 15 posto od uplaćenog u prethodnoj kalendarskoj godini, a najviše do 750 kuna poticaja.

-To u praksi znači da, ukoliko kao član ili poslodavac za vas uplatite 5.000 kuna godišnje, ostvarujete pra-vo na poticaj u maksimalnom iznosu. Pravo na poticaj pak imaju svi članovi trećeg mirovinskog stupa koji imaju prebivalište u Hrvatskoj ili su državljani, kao i član trećeg mirovinskog stupa koji ima prebivalište u nekoj od zemalja članica EU, ukoliko mu se u Hr-vatskoj uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osi-guranje na temelju individualne kapitalizirane štednje - pojašnjavaju u AZ dobrovoljnim mirovinskim fon-dovima.

Porezne olakšice za poslodavca koji za svoje zaposle-nike uplaćuju u treći mirovinski stup iznose do 500 kuna mjesečno, odnosno 6.000 kuna godišnje (po za-posleniku). Taj iznos je neoporeziv i u potpunosti po-rezno priznat izdatak poslodavca. Prednost trećeg mi-rovinskog stupa je i potpuna dobrovoljnost štednje bez preuzimanja dugoročnih obveza te mogućnost ostva-rivanja visokih prinosa na štednju uz mala mjesečna ulaganja. Tako su za svoje članove u AZ Profitu ostva-rili prinos od 4,78 posto, a u AZ Benefitu 4,40 posto, oboje od početka 2015. do 31. ožujka 2015.

IPO-i HAC-a i HEP-a kao pokretači za razvoj tržišta i ujedno za financiranje kompanijaU najboljem scenariju, najavljena inicijalna javna po-nuda (IPO) HEP-a i HAC-a mogla bi razbuditi hr-vatsko tržište kapitala, ali i imati pozitivne učinke na cjelokupno gospodarstvo te razvoj samih tvrtaka jer ulazak privatnog kapitala donosi veću razinu korpora-tivnog upravljanja. Iako se još uvijek promišlja o IPO-

u spomenutih kompanija, već se postavlja pitanje treba li uložiti u dionice HEP-a i HAC ili ne.

Roman Rinkovec, broker investicijskog društva Cre-dos, podsjeća da ne postoji nikakva ozbiljna analiza koja bi odgovorila na pitanja koje su prednosti, a što nedostatci kupnje dionica HEP-a i HAC-a.

-Bilo kakva kupnja dionica državnih tvrtaka danas je rizičnija nego ikad jer je image zemlje na najnižim ra-zinama u povijesti, a nužne i hitne reforme se ne pro-vode. Ne očekujem privatizaciju do kraja godine, osim u slučaju da Vlada bude prisiljena ići u to. Ako dođe do toga, privatizacija će biti potpuno nepripremljena pa stoga niti ne očekujem da će se velik broj građana u to upustiti – smatra Rinkovec.

Ljudski kapital - znanje koje se pretvara u profitTPK Zavod za energetsku i procesnu opremu uspješno posluje dugi niz godina. Ni kriza ga nije poljuljala. Pri-tom svjesno povećavaju troškove, ali ne bilo koje; na izobrazbu ljudi godišnje izdvajaju 500 tisuća kuna.

Prema mišljenju direktora Ivice Veljače, ulaganje u ljudski kapital treba promatrati s dvije strane. Sve djelatnosti zahtijevaju kvalitetu (tehnička, opera-tivna kvaliteta, kvaliteta produktivnosti, komercijalna,

Prednosti rizičnog kapitala

• Srednje do dugoročan horizont ulaganja • Predanost razvoju poslovanja i uspjehu društva

sve do trenutka izlaza • Fleksibilna kapitalna osnova za realizaciju plana

budućeg razvoja• Ne opterećuje novčani tijek društva kamatama • Povrati fondu ovise o rastu i uspjehu

Ograničenja vezana uz rizični kapital

• Potrebno je više vremena za realizaciju ulaganja s obzirom da fond provodi detaljno dubinsko snimanje poslovanja

• Poduzetnici moraju dio vlasničkog udjela u društvu prepustiti fondu, a time i dio kontrole nad odlučivanjem

• Fond zadržava kontrolu nad određivanjem tre-nutka realizacije svojeg izlaza iz društva

Izvor: HVCA (Hrvatska Private Equity i Venture Ca-pital Asocijacija)

Auro Domus Bullion Market: Prodaja investicijskog zlata porasla 500 posto

U zamjenu za ulaganje u poduzeće, fond rizičnog kapitala očekuje kontrolnu nad upravljanjem poduzećem u donošenju strateških odluka, nadzor i jasnu opciju za izlaz.


markentiška kvaliteta, itd.), govori Veljača, a bez kva-litetnih izvršitelja to jednostavno nije moguće postići.

-Za većinu, ljudi su roba i kadrovi se rješavaju kupo-vinom. Interesantno je da kompanije kao što je Merce-des već u osnovnoj školi prate djecu iz regije te ovisno od afiniteta usmjeravaju njihovo školovanje. Zbog toga preferiram pristup razvoja vlastitog kadra, gdje se mla-dim ljudima omogućuje stjecanje novih znanja i kva-lifikacija, poštuje se njihov doprinos te se potiče stje-canje spoznaje pripadnosti toj sredini. U tom smislu posebno je važno pokazati poštovanje njihovog radnog i osobnog digniteta - naglašava Veljača.

Dodaje da kvalitetan kadar omogućuje obavljanje poslova s većom učinkovitošću. Dakle, i s većim pro-fitom. Omogućuje i profitabilnost poslova uz nižu cijenu, što utječe na konkurentnost te razvoj novih proizvoda i usluga.

Od 1. siječnja 2016. oporezivanje kapitalnih dobitakaNova će nas godina dočekati s novim nametima. Jedno od njih je oporezivanja kapitalnih dobitaka. Uvođenje oporezivanja kapitalnih dobitaka obrazloženo je širenjem porezne osnovice te kroz to prikupljanje više poreza, što bi trebalo dovesti do povećanja prihoda od poreza na dohodak za oko 300 milijuna kuna na

godišnjoj razini i smanjenjem poreznog opterećenja rada u odnosu na kapital, što bi pak trebalo dovesti do pravednije raspodjele poreznog tereta, poticanja te sti-muliranja poslodavaca na veće zapošljavanje radnika te otvoriti prostor povećanju plaća. No, Maja Damjanović, direktorica Odjela za porezne usluge u PwC Hrvatska, napominje da učinci uvođenja ovog poreza nisu bili adekvatno analizirani niti pre-zentirani javnosti. S obzirom na to da su od oporezi-vanja izuzeti kapitalni dobitci od otuđenja one finan-cijske imovine koja će biti otuđena po isteku tri godine od dana nabave, zaključuje da je taj sustav prvenstveno usmjeren na oporezivanje dohotka od špekulativnog trgovanja financijskom imovinom. Smatra i da će uvođenje oporezivanja od kapitalnih dobitaka svakako imati određenog utjecaja na formiranje odluka o inve-stiranju. -Budući da neće biti oporezivi kapitalni dobitci od otuđenja financijske imovine koja bude otuđena nakon proteka razdoblja od tri godine od stjecanja te finan-cijske imovine, to će dovesti do narušavanja neutral-nosti na tržištu jer će takav sustav poticati odgađanje prodaje s ciljem zakonitog izbjegavanja plaćanja po-reza. To može dovesti do usporavanja tržišta kapitala te se posljedično negativno odraziti na investicijsku klimu – upozorava Damjanović.

KapitalKapital

Bilo kakva kupnja dionica državnih tvr-

taka danas je rizičnija nego ikad jer je image zemlje na najnižim ra-

zinama u povijesti, a nužne i hitne reforme

se ne provode.

Pozitivna ocjena dosadašnje uloge mirovinskih fondova u HrvatskojGledano s investicijske strane, mirovinski fondovi su najbitniji sudionici domaćeg tržišta kapitala, ne samo po imovini pod upravljanjem, već i s aspekta iniciranja određenih promjena koje doprinose razvoju samog tržišta kapitala.

U AZ fondu smatramo da razvoj domaćeg tržišta kapitala i dalje mora biti prioritet jer ima iznimnu važnost za hrvatsko gospodarstvo.

Budući da građani nisu još uvijek u dovoljnoj mjeri upoznati s ulogom dobrovoljnih mirovinskih fondovi u Hrvatskoj, kao niti s pogodnostima koje ovi fondovi nude, razgovarali smo s Krešimirom Gjenerom, direkto-rom društva Allianz ZB d.o.o. za upravljanje dobro-voljnim mirovinskim fondovima.

Što biste izdvojili kao prednosti trećeg, neobveznog, mi-rovinskog stupa?III. dobrovoljni mirovinski stup je dugoročan namjenski financijski proizvod, čije su prednosti državna poticajna sredstva na štednju u iznosu do 750 kn godišnje, porezna olakšica za poslodavce koji uplaćuju za svoje zaposleni-ke, kao i visoki prinosi ostvareni kroz ulaganje sredstava na financijskim tržištima. Svakako je i dodatna prednost da član III. mirovinskog stupa dobrovoljno bira trenutak isplate ušteđenog iznosa, uz jedini uvjet da je navršio 50 godina života.

Koje uvjete i pogodnosti mogu ostvariti osiguranici u AZ fondu?Allianz ZB d.o.o. kao društvo za upravljanje dobro-voljnim mirovinskim fondovima upravlja s dva ot-vorena fonda, a to su AZ Profit i AZ Benefit, kao i sa šest zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u suradnji s raznim poslodavcima. Potencijalni član AZ fonda može izabrati optimalnu štednju (odabire AZ Profit ili AZ Benefit), sukladno svojim željama i

mogućnostima. AZ Profit je fond primjereniji za mlađe osobe, budući će one u prosjeku dulje štedjeti u fon-du, te imati više ušteđenih sredstava na računu i više vremena za kapitaliziranje, a prosječni godišnji prinos AZ Profita od početka rada do kraja travnja 2015. godi-ne iznosi 8,17%. AZ Benefit primjereniji je za članove kojima je sigurnost važnija od prinosa. U pravilu su to starije osobe koje će u prosjeku kraće štedjeti u fondu te će imati manje vremena da bi prinos fonda bitnije utjecao na visinu njihove dodatne mirovine, a prosječni godišnji prinos AZ Benefita od početka rada do kra-ja travnja ove godine iznosi 7,51%. Istodobno, na sve uplate u kalendarskoj godini članovi ostvaruju pra-va na državna poticajna sredstva u iznosu od 15% od uplaćenog, a maksimalno do 750 kn poticaja.

Prema Vašem mišljenju, kakav utjecaj mirovinski fondovi imaju na hrvatsko gospodarstvo u cjelini? Dosadašnja uloga mirovinskih fondova u Hrvatskoj definitivno zaslužuje pozitivnu ocjenu. Gledano s in-vesticijske strane, mirovinski fondovi su najbitniji su-dionici domaćeg tržišta kapitala, ne samo po imovini pod upravljanjem, već i s aspekta iniciranja određenih promjena koje doprinose razvoju samog tržišta kapita-la. Zadnjih godina povećala se i uloga u upravljačkom segmentu pojedinih kompanija kroz sudjelovanje predstavnika mirovinskih fondova u Nadzornim odbori-ma društava. Naravno, za iskorištavanje punog potenci-jala na domaćem tržištu nedostaje kvalitetnih primarnih izdanja, kako dužničkih, tako i vlasničkih vrijednosnih papira. U AZ fondu smatramo da razvoj domaćeg tržišta kapitala i dalje mora biti prioritet jer ima iznimnu važnost za hrvatsko gospodarstvo.

Koja su Vaša očekivanja vezana uz poslovanje AZ fonda do kraja ove godine?Nastavno na prijašnje pitanje, najavljeno je neko-liko primarnih izdanja dionica, odnosno dokapitali-zacija, te uzimajući takve najave u obzir, imamo vrlo optimističan pogled na našu buduću ulogu na tržištu kapitala. Izlazak dioničkih društava na tržište svaka-ko bi ubrzao tempo razvoja i mi kao mirovinski fond takve odluke možemo samo pozdraviti, te poručiti da smo spremni podržati svaki održiv projekt, investirati u hrvatsko gospodarstvo, imajući na umu, prije svega, našu primarnu zadaću, a to je kapitaliziranje štednje naših članova uz minimalan rizik.

Krešimir Gjenero, direktor društva Allianz ZB d.o.o. za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima


Zahvaljujući odličnim poslovnim rezultatima, Sika je ostvarila najveći porast vrijednosti branda u ovogodišnjem ocjenjivanju 'Best Swiss Brands 2015.' te je skočila na 39. mjesto među švicarskim brandovima. Godišnje rangiranje 'Best Swiss Brand' ocjenjuje deset internih i eksternih čimbenika, uključujući financijsku snagu kompanije. Sika je nadmašila vodeće švicarske, dakle i velike globalne brandove, upravo rastom vrijednosti branda. Prodaja je u 2014. godini ostvarila rekordne rezultate u svim regijama te ih čak i nadmašila na najvećim tržištima.

Ujedno, Sika je znatno povećala brand awareness global-nom oglasnom kampanjom fokusiranom na performanse i povjerenje koje ostvaruje. Sika Croatia veseli se što je doprinijela globalnom uspjehu svoje kompanije postajući pouzdani partner na domaćem tržištu, s izgrađenim povjerenjem za vrijeme koje dolazi. Briga za okoliš bitna je stavka modernog poslovanja, koja se nameće kao odgo-vornost prema okolini u kojoj živimo.

-Mi smo kao mlada tvrtka morali ispuniti zahtjevne stan-darde koje je pred nas postavila Sika grupacija. Stoga smo već nakon pet godina uspjeli usvojiti standard ISO 9001 i ISO 14001. S obzirom na to da je održivi razvoj jedan od glavnih postulata u okviru strategije razvoja kompanije, naš je zadatak slijediti i usavršavati prihvaćene norme ponašanja na lokalnoj razini. Sika grupacija jako puno ulaže u održivi razvoj i brigu o okolišu kroz proizvodne procese te procese istraživanja i razvoja. Sika Croatia je više foku-sirana na onaj dio koji obuhvaća i pokriva procese naba-ve, skladištenja i zbrinjavanja, s posebnim naglaskom na područje adekvatne primjene proizvoda. Kroz stalnu eduka-ciju naših poslovnih partnera vodimo računa o tome da se ti

proizvodi primijene na odgovarajući način - rekao je Zoran Iljadica, general manager Sike u Hrvatskoj.

Sika je poznata i kao socijalno osjetljiva firma te često sudjeluje u dobrotvornim akcijama i donacijama.-Iako su naši kupci i zaposlenici uvijek na prvom mjestu, briga za lokalnu zajednicu naša je stalna preokupacija. Svake godine pomažemo različite ustanove i osobe, od kojih mogu izdvojiti: višegodišnje donacije udruzi Terry Fox run, dona-cija Vinogradskoj bolnici za nabavku skupocjenog lasera za neurokirurške operacije, donacija Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj i udruzi Dupinov san, donacija poplavljenim područjima u Slavoniji, donacija udruzi Tribunjski tovar, donacija udrugama Debra (za 'djecu leptire') i Reto cen-tar (liječenje ovisnika), automobil za Sestre Karmelićanke, donacije UNICEF-u i hrvatskom Karitasu, kao i razne do-nacije za liječenje bolesne djece, mladoj nadarenoj djeci za školovanje, raznim sportskim i kulturnim društvima, udru-gama za razminiranje, filmskoj radionici itd.

Uz brigu o okolišu i održivi razvoj, Sika će uvijek težiti liderstvu u svojem području, a ono je vrlo široko i zahtjevno. U Hrvatskoj vjerojatno najpoznatija po progra-mu hidroizolacija, Sika nudi rješenja od temelja do krova: aditive za beton, reparaturne mortove te premaze za sa-naciju, materijale od karbonskih vlakana za jačanje stati-ke, proizvode za lijepljenje i brtvljenje, ali i proizvode za industriju poput sredstava za zaštitu podvozja i ljepila za autostakla te u brodogradnji. Važno je napomenuti da su potrošači u istraživanju Best Buy Award Croatia iz srpnja 2014. u kategoriji hidroizolacija proglasili tvrtku Sika kao najbolji odabir. Sika je dobila najviše glasova za najbolji odnos cijene i kvalitete hidroizolacijskih proizvoda.

Sika ostvarila najveći rast vrijednosti branda Prema 'Best Swiss Brands 2015.' vrijednost branda Sika porasla je za 78% u proteklih 12 mjeseci te je proglašena najbrže rastućim švicarskim brandom u proteklom razdoblju.

Uz brigu o okolišu i održivi razvoj, Sika će uvijek težiti liderstvu u svojem području, a ono je vrlo široko i zahtjevno.

Graditeljstvo i nekretnine

Danas je u većini europskih zemalja, a tako i u tvrtkama te različitim institucijama u Republici Hrvatskoj, dostupno nekoliko programa EU za potporu programima i projektima energetske učinkovitosti. Od samog početka pojavljivanja takvih programa Privredna banka Zagreb d.d. aktivno je uključena u praćenje takvih programa, prije svega kako bi svojim klijentima pružila kvalitetnu podršku u financiranju, te s druge strane, i u osiguranju svih potrebnih informacija za pripremu i realizaciju projekta. Jedna od iznimno zanimljivih podtema na području ener-getske učinkovitosti je korištenje inteligentne rasvjete. In-teligentna rasvjeta prikladna je za sve tvrtke s proizvodnim halama i postrojenjima, uredima, skladištima, s vanjskom rasvjetom, jer smanjuje troškove rasvjete uz istovreme-no poštivanje propisanih standarda EU. Pored povećanja produktivnosti i općenito stvaranja boljih uvjeta za rad, višestruka je isplativost investiranja u inteligentnu rasvjetu poput: • štednje energije čak do 80%, • investicija se može otplatiti u roku od 1 do 3 godine, • kumulativna ušteda u razdoblju od 15 godina mjeri se

u milijunima kuna, • osiguranje osvijetljenosti radnih mjesta sukladno

propisanim standardima.

S obzirom na kompleksnost teme, poduzetnike iznad svega zanima kako iskoristiti sve pogodnosti koje u ovom tre-nutku postoje u RH i kako izrađenu dokumentaciju isko-

ristiti za dobivanje bespovratnih poticaja. U najbližem PBZ poslovnom centru možete dobiti sve potrebne informacije izravno od djelatnika Banke ili uz podršku stručnih partne-ra Banke, a po potrebi - može se izraditi analiza zatečenog stanja vaše rasvjete i procijeniti potrebna poboljšanja. Na-ravno, uz upute za svom potrebnom projektnom doku-mentacijom koja sadržava detaljne tehničke karakteristike inteligentne rasvjete, prikaza poboljšanja rasvjete radnih mjesta sukladno s novim propisanim standardima, kao i mogućnosti inteligentnog upravljanja rasvjetom.

PBZ d.d. financiranje projekata inteligentne rasvjetePBZ d.d. financira projekte koji su u skladu s EU standardi-ma, a kojima se smanjuje potrošnja energije i emisija CO2 za minimalno 30%. Krediti su namijenjeni javnom i privatnom sektoru uz bespovratni poticaj iz sredstava razvojnih banaka:- od 5% do 10% za privatni sektor- od 10% do 15% za javni sektor

Vrijednost projekta: 20.000 EUR do 2.000.000 EURIznos kredita: do 70% od iznosa projekta (investicije)Kamatna stopa: 6% godišnje, valutna klauzula EURRok otplate: 1,5 do 5 godinaOsiguranje povrata: prema dogovoru s Bankom

Poticaje FZOEU-a u iznosu od 40% do 80% od iznosa inve-sticije (u praksi se poticaji kreću oko 40%, u manje razvije-nim regijama i na otocima do 60%, a u područjima od po-sebne državne skrbi do 80%). Na navedene poticaje mogu biti dodani poticaji po programima razvojnih banaka s koji-ma PBZ surađuje u iznosu od 5% do 15% iznosa kredita.

Vaša investicija u inteligentnu rasvjetu trenutno je iznimno povoljna jer su bespovratni poticaji za: • javni sektor između 50,5% i 90,5% od iznosa investicije, • privatni sektor između 47% i 87% od iznosa investicije, • investicija je isplativa od 1 do 3 godine.

Poticaji iz programa razvojnih banaka dostupni su u ograničenom iznosu i roku te se dodjeljuju projektima koji ispune programom definirane uvjete. Otkrijte na vrijeme što upravo vašoj tvrtki može donijeti inteligentna rasvjeta te dajte novi zamah svom poslovanju - javite u najbližem poslovnom centru Privredne banke Zagreb d.d. kako bi se pronašlo najbolje rješenje, kako za stimuliranje navedene investicije, tako i za moderni razvoj vaše tvrtke u cijelosti.

PBZ d.d. financira projekte koji su

u skladu s EU standardima, a

kojima se smanjuje potrošnja energije

i emisija CO2 za minimalno 30%.

Inteligentna rasvjeta - pravi smjer vašeg poslovanjaVrlo aktualna tema u poslovnom svijetu je energetska učinkovitost i njen utjecaj na isplativost poslovanja tvrtke. Pored toga da je ulaganje tvrtke u modernu, energetski učinkovitu tehnologiju isplativa s ekonomskog gledišta, takvo ulaganje pokazuje i podizanje ekološke svijesti, dokaz je brige za okoliš.

Kapital

Inteligentna rasvjeta je idealna za proizvodne hale i postrojenja, urede i skladišta te vanjsku rasvjetu s mogućnošću uštede čak do 80% energije.


Energetika

www.mirakul.hr

Usvajanje niskougljične tehnologije prioritet je energetske strategije HrvatskeUsmjerenje prema niskougljičnim tehnologijama šansa je Hrvatske da postane energetski neovisna, odnosno da od uvoznika postane izvoznik energenata, da postane transportno čvorište za regiju, a da potrošači dobiju kvalitetniju i jeftiniju opskrbu. To bi za ukupno hrvatsko gospodarstvo značilo i konkurentsku prednost.

Prema zadnjim službenim podatcima

iz 2013. godine, vlastita opskrbljenost

energijom RH iznosila je 54,3 posto.

Energetika doživljava globalnu tranziciju prema niskougljičnim tehnologijama. Još prošle godine investicije u obnovljive izvore energije globalno su bile veće u odnosu na konvencionalne izvore. Pre-ma predviđanjima IEA, plin će do 2050. godine biti skuplji od ugljena na EU tržištu za istu energetsku moć 2,6 puta (sada je preko 3 puta skuplji), što mu sužava prostor u elektroenergetici. Prostor plinu kao gorivu otvara se u kombiniranim energanama koje nužno proizvode i toplinsku energiju u grado-vima ili uz veću industriju. Zato će u budućnosti biti sve važnije pravilno koristiti energente i razvi-jati nove učinkovitije tehnologije njene pretvorbe.

Obnovljivi izvori u elektroenergetici imaju svoje objektivne prednosti, ali i mane koje niti tehnološki razvoj neće moći nadomjestiti, smatraju stručnjaci, pa će se nakon 2050. godine rješenja morati tražiti u nuklearnoj energetici i „čistom“ ugljenu. Ključna će biti i tranzicija u prometu na električna vozila i vozila koja koriste stlačeni ili ukapljeni prirodni plin. Za sve to je potrebna suvremena proizvodnja opreme, vlakova, brodova, autobusa, osobnih automobila, dobro razvijena prateća elektro i strojarska industrija. Naravno, tu je i IT sektor koji će omogućiti upravljanje pametnim mrežama, optimiranje potrošnje, procesnu industriju. Ener-getika se prožima i kroz turizam i poljoprivre-du, pa bi u našem području orijentiranost prema

Pripremio: Gorden Knezović

niskougljičnim tehnologijama doprinijela smanje-nju sezonskih opterećenja energetskih mreža širom implementacijom OIE u kućanstvima, hotelima, poljoprivrednim gospodarstvima, ruralnim krajevi-ma i na otocima.

Usmjerenje prema niskougljičnim tehnologijama šansa su Hrvatske da postane energetski neovisna, odnosno da od uvoznika postane izvoznik energe-nata, da postane transportno čvorište za regiju, a da potrošači dobiju kvalitetniju i jeftiniju opskr-bu. To bi za ukupno hrvatsko gospodarstvo značilo i konkurentsku prednost. No, na tom putu niz je prepreka, od nedostatka domaćih investicijskih sredstava, protivljenja ekoloških udruga nizu projekata novih energetskih izvora kao što su HE Ombla, TE Plomin C, istraživanju ugljikovodika u Jadranu... No, trend niskougljične tehnologije, kako doznajemo od stručnjaka, neizbježan je. Naime, u investiranje u OIE sve više se uključuju „veliki igrači“ te se u Hrvatskoj uskoro očekuju veće inve-sticije u izgradnju parkova sunčanih kolektora i to izvan sustava poticaja, odnosno na tržišnoj osnovi.

Energetska ovisnostPrema zadnjim službenim podatcima iz 2013. go-dine, vlastita opskrbljenost električnom energi-jom RH iznosila je 54,3%. Ukupna proizvodnja električne energije bila je 13.431,1 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije proizvedeno oko 65,2%. U tome postotku su velike hidroelektrane sudjelovale sa 60,3%, a s 4,9% električne energije ostali obnovljivi izvori (male hidroelektrane, ener-gija vjetra, biomasa, bioplin i fotonaponski sustavi).

Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj u 2013. godini bila je 17.921,6 GWh. Električna energija uvozi se kako bi se nadoknadio manjak proizvodnje koji prvenstveno ovisi o hidrološkoj godini i konkurentnosti proizvodnje iz domaćih elektrana. U uvoz se bilancira i električna energi-ja za hrvatsko tržište od 2.520 GWh proizvedena u NE Krško, čiji je HEP suvlasnik. U Hrvatskoj se iz domaćih izvora eksploatiralo oko 66% potrošnje

LNG terminal na Krku EU strateški projektIzgradnja LNG terminala na otoku Krku nalazi se na listi strateških projekata RH, a također i na listi strateških projekata EU jer će osigurati diverzifikaciju opskrbnih plinskih pravaca EU. Iz toga razloga Europska komisija podržala je projekt bespovrat-nim sredstvima CEF fonda od 4,9 milijuna eura.

LNG Hrvatska d.o.o. užurbanim tempom razvija projekt LNG terminala izradom po-trebne dokumentacije i studija (analiza tržišta, studija izvedivosti, studija utjecaja na okoliš, usvojene od nadležnog Ministarstva). U tijeku je objava javnog poziva za za-kup kapaciteta 'Open season' na budućem LNG terminalu. Izgradnja LNG terminala najavljena je sredinom 2016., a završetak građevinskih radova i otvaranje terminala prema planu usuglašenom s EK očekuje u 2019. godini.

Energetika


Energetika Energetika

plina u 2013., a iz naftnih izvora iste godine je pokriveno 19,7% potrošnje nafte.

Jedan od ključnih faktora uređenja kvalitetnijeg tržišta energenata je i liberalizacija. Na tržištu električne energije u Hrvatskoj su do sada nezavisni opskrbljivači, GEN-I, RWE i HT Električna ener-gija, uzeli oko 15% tržišta. Od tri ključna proble-ma koja su ih mučila od dolaska na tržište doznali smo da je riješen problem energije uravnoteženja te da se još trebaju riješiti problem jedinstvenog računa i cijena otkupa tzv. zelene energije. Da bi i alternativni opskrbljivači električne energije svojim kupcima mogli izdavati jedinstven račun za uslu-ge, kako su nam potvrdili i iz tvrtke GEN-I, čeka se definiranje novih Općih uvjeta za djelovanje opskrbljivača i dopune Zakona o tržištu električne energije.

No, najveći im je problem plaćanje subvencije za obnovljive izvore, gdje štetu trpe svi opskrbljivači. One su prošle godine iznosile cca 200 milijuna kuna i, kako doznajemo od opskrbljivača, oni će inzistirati da plaćaju tržišnu cijenu, a da se nakna-da potrošačima za OIE uskladi s potrebama za subvencije, što je u skladu sa smjernicama EU re-gulative koja nalaže da su svi nameti za proizvod-nju električne energije iz OIE transparentni. Liberalizacija tržišta plina ide malo sporije, od al-ternativnih opskrbljivača aktivirao se samo RWE Plin, i to samo za poduzetništvo. RWE Plin od veljače ove godine poduzetnicima nudi mogućnost ugovaranja jedinstvene opskrbe električnom ener-gijom i plinom, što je sada jedina takva ponuda na hrvatskom tržištu. IZ RWE Plina su nam rekli da su usmjereni samo na poslovne korisnike, budući da tržište opskrbe plinom za kućanstva ostaje re-gulirano još iduće dvije godine te nije moguća op-skrba po tržišnim načelima.

Ogromne investicijeEnergetika je u Hrvatskoj posljednjih godina područje najvećih investicija, a taj će se trend, kako doznajemo od stručnjaka, intezivirati. Na-kon poslovno uspješne 2014. iz INA-e su najavili rast u svim segmentima djelatnosti, uz nastavak investicijskog ciklusa, posebice u istraživanju i proizvodnji nafte i plina u Hrvatskoj. Kako su nam rekli iz Sektora za korporativne komunikacije INA-e, od uloženih 236 milijuna kuna u prošloj su godini čak 80% investirali u Hrvatskoj. Izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka najveća je investicija INA-e ove go-dine.

JANAF je u posljednje nešto manje od dvije godine završio veliki investiciji ciklus povećavanja kapa-

Plinofikacija Dalmacije započela je 2009. godine, kada je EVN Croatia, tvrtka koja je dio austrijske korporacije EVN AG, dobila 30-godišnju koncesiju za izgradnju plinske mreže u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kako bi omogućio svojim korisnicima da iskuse sve prednosti plina, EVN Croatia dosad je izgradila 70 km plinske mreže koja op-skrbljuje oko 1000 korisnika u sve tri županije. Stanovnici većih gradova, poput Zadra, Benkovca, Biograda na Moru, Šibenika i Dugopolja, već ko-riste sve prednosti plina. Idući korak plinofikacije je povezi-vanje Splita na plinsku distri-butivnu mrežu, što je planira-no u 2016. godini.

Plin je kvalitetno energetsko rješenje za kućanstva, ali i za poslovne korisnike, najviše radi brojnih pogodnosti koje donosi, od čega su svakako najvažnije energetske uštede. U usporedbi s ostalim izvorima energije, plin omogućuje 20% veću iskoristi-vost, kao i niže troškove održavanja. Plin je pouzdan i uvijek dostupan izvor energije. Uz to, zahvaljujući manjim emisijama CO2, plin je za okoliš najmanje štetan ener-gent, koji se može koristiti u razne svrhe, poput grijanja, hlađenja, kuhanja, taljenja, sušenja ili proizvodnje pare.

No, što je potrebno kako bi se počele koristiti prednosti plina?Uvođenje plina zahtijeva određena ulaganja, nezaobilazna pri prelasku s električne energije, lož-ulja ili ukapljenog naftnog plina na plin. Budući da je uvođenje plina specifično za svaki pojedini objekt, trošak prelaska na plin, koji uključuje ulaganje u izgradnju kućnog priključka i ormarića, instalacije ventila i regulatora tlaka te po-stavljanje brojila, ovisi od korisnika do korisnika. Sve troškove instalacije moguće je utvrditi kod ovlaštenog projektanta.U svakom slučaju, nakon početnog ulaganja, novi korisnici bit će spremni na uštede. Od 1. travnja ove godine cijena plina za kućanstva pala je za 7,7 posto, čime je plin postao još konkurentniji. Trenutna cijena plina za kućanstva iznosi 0.34 kn/kWh ili 3.17 kn/m3, a potrošnju je moguće kontrolirati pomoću svakog pojedinačnog pli-nomjera.Osim izgradnje i razvoja plinske mreže, EVN podupire i različite organizacije u lokal-noj zajednici. Tako je Odjelu za oftalmologiju Opće bolnice Zadar omogućena trajna edukacija liječnika oftalmologa, pedijatara i neurologa, Osnovnoj školi Voštarnica iz Zadra pružena je pomoć u financiranju osobnog asistenta za rad s učenicima, a Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu u pokretanju EVN je pomogao u pokretan-ju udruge Glazbene niti ljubavi. Korisnici, koji se žele priključiti na EVN-ovu distributivnu mrežu, trebaju provesti pri-premne korake, detaljno opisane na EVN-ovoj internetskoj stranici. Za sve dodatne informacije korisnici se mogu obratiti EVN-ovim prodajnim stručnjacima na bespla-tan broj telefona 0800 820 820 ili posjetiti Centar za korisnike u Ulici Hrvatskog sabora 42 u Zadru.

citeta vrijedan milijardu kuna, ali i znatno moder-nizirao naftne terminale Žitnjak, Omišalj i Sisak. Plinacro je u razdoblju od 2002. do 2012. bio no-sitelj najvećeg projekta ulaganja u energetsku in-frastrukturu RH, u sklopu kojeg je uloženo gotovo 600 milijuna eura i izgrađeno više od 1000 kilo-metara novih magistralnih plinovoda. Hrvatska sada ima moderni plinski transportni sustav koji pokriva 95% teritorija. Plinacro intenzivno radi na nekoliko razvojnih projekata: Jonsko-jadranski plinovod (IAP), interkonekcija sa Slovenijom na pravcu Bosiljevo - Karlovac - Lučko - Zabok - Ro-gatec te projekt izgradnje kompresorskih stanica, kojima će se osigurati dvosmjerni protok plina na interkonekcijama s Mađarskom (do kraja 2017.) i Slovenijom (do kraja 2018.).

Lani je operator sustava skladišta plina RH Podzemno skladište plina, u skladu s EU propisima, izišao na regulirano tržište energetske djelatno-sti skladištenja plina te se priprema za izlazak na tržište u regiji. PSP je lani u projekte održavanja, modernizacije i razvoja sustava skladišta plina uložio 81,08 milijuna kuna. Ovogodišnje inve-sticije PSP-a usmjerene su na modernizaciju po-strojenja na Okolima i na nastavak radova na eksploatacijskom polju ugljikovodika Grubišno

Polje (kao preduvjetu izgradnje novoga, vršnog skladišta plina). Završeni su i radovi na izgradnji dviju novih bušotina kako bi se povećali izlazni kapaciteti PSP Okoli. Projekt je ukupno vrije-dan 85 milijuna kuna. Usto, nedavno je odabran izvođač i u tijeku je postupak ugovaranja radova na oko 190 milijuna kuna vrijednom projektu rekon-strukcije i modernizacije postojeće, 28 godina stare motokompresorske stanice.

HEP-ove hidroelektrane u prosjeku su poprilično stare, više od 40 godina, neke i više od jednog stoljeća. Od osamostaljenja, izgrađena je tek jedna hidroelektrana - HE Lešće. -Zato je važno redovno ulagati u rekonstrukcije, time se postiže unaprjeđenje tehnološkog procesa i modernizaci-ja opreme, često uz uvođenje procesne automatike i daljinskog upravljanja, a sve s ciljem povećanja raspoloživosti elektrana, produženja njihovog životnog vijeka te smanjenja troškova održavanja i vođenja pogona. Stoga smo pokrenuli ciklus revi-talizacije i rekonstrukcije hidroelektrana, vrijedan 3,6 milijarde kuna - rekli su nam iz HEP-a.

Aplikacije za EU fondoveKako su nam rekli iz Ministarstva gospodarstva, u Hrvatskoj je proteklih godina investirano i u ob-

Plinoficira se Dalmacija U HEP-u su pokrenuli ciklus revitalizacije i rekonstrukcije hidroelektrana, vrijedan 3,6 milijarde kuna.


Energetika

Ministarstvo gospodarstva nastoji stvoriti pretpostavke

i ukloniti prepreke u realizaciji niza

energetskih projekata financiranih iz

fondova EU.

na šumsku biomasu i akvizicijom određenog broja projekata OIE, HEP će imati i uvjerljivo najširu bazu elektrana koje koriste različite OIE.

Iz Ministarstva gospodarstva kažu kako nastoje st-voriti pretpostavke i ukloniti prepreke u realizaciji niza projekata financiranih iz fondova EU, poput LNG terminala na otoku Krku, Južno-jadranskog plinskog koridora, eksploatacije ugljikovodika na kopnu i moru, modernizacije rafinerija te izgradnje novih elektrana. Posebnu pažnju usmjeravaju pre-ma nositeljima projekata u reguliranim djelatno-stima poput transporta plina (Plinacro) i prijenosa električne energije (HOPS) te s tvrtkom LNG Hr-vatska s ciljem sigurnosti i diversifikacije opskrbe energentima.

Potencijali ugljikovodika-Strateški dio hrvatske energetske strategije je i istraživanje nafte i plina. Nakon više godina potpunog zastoja, pokrenuto je istraživanje i st-voreni su uvjeti za velika ulaganja u istraživanje i eksploataciju. Sadašnjim istraživanjem nafte i plina stvara se mogućnost da hrvatski građani i gospodarstvo imaju najjeftinije moguće energente - rekli su nam iz HEP-a, dodajući kako je cilj osi-gurati stabilan, održiv i dugoročan razvoj zemlje, kao i sigurnu opskrbu tržišta te privući milijarde kuna inozemnih ulaganja.

U Hrvatskoj je 200 milijuna tona rezervi nafte i 62,5 milijarde m³ plina, uključujući nekonven-cionalna ležišta. Potencijalne i dokazive rezerve ugljikovodika na kopnu i u Jadranu su znatne, te stoga itekako postoji ekonomsko, ekološko i tehnološko opravdanje da ih se pokuša iskoristiti, objavljeno je na nedavno održanoj 46. godišnjoj skupštini Znanstvenog vijeća za naftu i plin u HAZU-u. Dokazane rezerve ugljikovodika u Pa-nonskom bazenu iznose 25 milijuna tona ekvi-valenata nafte (ten), od čega se 68% odnosi na prirodni plin, a 32% na naftu, dok su potencijali nekonvencionalnih rezervi procijenjeni na 400 milijuna tena. Na sjevernom Jadranu dokazane su rezerve 5 milijuna tena, a potencijal je 9 milijuna tena. U srednjem i južnom Jadranu dokazano je 9 milijuna tena, a potencijal je 847 milijuna tena, od čega se 59% odnosi na naftu, a 41% na plin. Na istoj je konferenciji objavljeno da je prema najne-povoljnijem scenariju do sada otkriveno tek 66% ukupnih rezervi ugljikovodika u Hrvatskoj.

Energetska uštedaUz prilagođavanje niskougljičnim tehnologijama, jedna od ključnih komponenti energetske strategije u Hrvatskoj je i ušteda energije u svim segmentima gdje je ona ekonomski opravdana.

novljive izvore energije, pa je tako 2012. godine na mrežu RH bilo priključeno elektrana snage 173 MW, dok smo na početku ove godine imali više od 412 MW iz obnovljivih izvora energije (bez hidro-elektrana). Ključnu ulogu u daljnjem razvoju OIE trebao bi preuzeti HEP, koji je krajem siječnja ove godine objavio poziv nositeljima projekata OIE u Hrvatskoj zainteresiranima za prodaju svojih projekta (vjetroelektrane i sunčane elektrane snage veće od 300 kW, malih hidroelektrana, bioelektra-na i bioplinskih elektrana). Zaprimljeno je više od stotinu iskaza interesa. U tijeku je evaluacija prijavljenih projekata, na temelju koje će HEP do kraja godine donijeti investicijske odluke o akvi-ziciji određenih projekata. Izgradnjom elektrana

Područja plina:• Interkonekcija Hrvatska - Slovenija, projekt je vrijedan više od 60 milijuna eura i

planira se realizirati u narednih nekoliko godina• Klaster plinovoda za LNG - Omišalj• Plinovod Omišalj - Zlobin - Rupa - spjio bi se na postojeći plinovod Jelšane-Kalce.

Kapaciteta je 15 milijardi m³/godinu i dužine 52 km, a vrijednost ulaganja iznosila bi 95 milijuna eura

• Plinovod Omišalj - Casal Borsetti - spajanje talijanskog i hrvatskog plinskog tran-sportnog sustava

• Plinovod Zlobin - Bosiljevo - Sisak - Kozarc - Slobodnica - priključio bi se na postojeći plinovod Slobodnica - Donji Miholjac - mađarski plinski transportni su-stav. Kapaciteta je 10 milijardi m³/godinu, ukupne dužine 306 km, a vrijednost pla-niranog ulaganja iznosi 373 milijuna eura.

• LNG - Jonsko-jadranski plinovod IAP - najvažniji plinski projekt jugoistočne Euro-pe s potporom Europske komisije i Energetske zajednice. Plinovod je kapaciteta od 5 milijardi m³/godinu.

Područja električne energije:Klaster BiH - RH između Banja Luke i Like koji uključuje sljedeće projekte od zajedničkog interesa:• nova Interkonekcija između Banja Luke i Like • interni dalekovodi s trafostanicama između Brinja, Like, Velebita i Konjskog• revitalizacije hidroelektrana• gradnje termoelektrane Plomin C• početak gradnje 2 elektrane na biomasu (HEP)

Područja nafte:JANAF je u tijeku realizacije projekta od zajedničkog interesa EU, JANAF - Adria (JANAF - Adria naftovodi: rekonstrukcija, dogradnja, održavanje i povećanje postojećih kapaciteta naftovoda JANAF i Adria koji povezuju hrvatsku luku Omišalj s Južnom Družbom). Početkom ove godine počela je gradnja pod-morskog naftovoda otok Krk-kopno. U tijeku je priprema projekta dogradnje i rekonstrukcije Terminala Omišalj.

Projekti na listama od posebnog interesa EU (PCI i PECI liste) iz područja plina, električne energije i nafte, u planu


Energetska obnova stambenih zgrada najveći je potencijal energetske uštede jer one troše ogromne količine energije. Projekti njihove energetske ob-nove vraćaju uložene investicije kroz uštede u energiji, a u zadnjih nekoliko godina su u EU pokrenuli čitav građevinski sektor, zaposlili ljude i povećali rast industrije energetski učinkovitih ma-terijala i opreme. U Hrvatskoj je proces energet-ske obnove zgrada tek započeo. Energetska obnova zgrada provodi se najviše u stambenom, a značajno manje u javnom i poslovnom sektoru. Rijetke su tvrtke koje su energetski obnovile dio svojih po-slovnih nekretnina.

KapitalEnergetika

Tvrtka EURCO d.d. počela je s radom 1995. godine, upustivši se u obnovu ratom porušenih građevina na području Slavonije, a obnova se proširila na cijelu Hrvatsku. Sa 130 zaposlenih, EURCO se svrstava u srednje velika poduzeća i uspješno odrađuje velike poslove sa strojnim parkom od preko 50 radnih jedinica težine 1,5 do 105 tona.Tvrtka se kroz 20 godina razvila u tehnološkog i tržišnog lidera u segmentu rušenja svih vrsta građevina, a uslugu rušenja upotpunila je uslugom obrade materijala na-stalog uklanjanjem na lokaciji izvođenja radova u mobilnom drobiličnom postrojenju. Od 2003. godine EURCO proširuje svoju djelatnost na sanaciju i izgradnju odlagališta otpada te sve vrste zemljanih radova, a od 2008. radi i na području izgradnje objekata industrijske namjene te izgradnji kanalizacijskih i vodoopskrbnih sustava.

Svoje usluge EURCO pruža na području cijele Republike Hrvatske, a u segmentu rušenja i sanacije odlagališta otpada tvrtka se proširila i na tržišta susjednih zemalja (Bosna i Hercegovina te Srbija).EURCO d.d. temelji svoje poslovanje na obrazovanim stručnjacima koji svojim iskustvima i znanjima te stalnom stručnom edukacijom, uz primjenu najsuvreme-nije tehnologije, profesionalno pristupaju svakom poslu. U budućnosti će tvrtka i dalje ići ukorak sa svjetskim trendovima, kako u graditeljstvu, tako i u zaštiti okoliša, stvarajući nove vrijednosti. Profesionalnim pristupom, kontinuiranim razvojem i ula-ganjem u zaposlenike, EURCO će nastojati i nadalje biti u funkciji čovjeka i prirode te strateški partner od povjerenja, što govori i slogan kojega koriste: Tehnologija u funkciji prirode!

Iza uspješnih 20 godina tvrtke EURCO stoje ljudi i strojevi

Agencija za pravni promet i posredovanje nekret-nina (APN) provodi Program energetske obnove zgrada javnog sektora. Do sada je objavljeno 15 natječaja kojima su obuhvaćene 22 zgrade ukupne procijenjene vrijednosti nabave od 60 milijuna kuna. Zaključeno je 6 natječaja na kojima su oda-brani ponuditelji (ukupna vrijednost 33 milijuna kuna), a od toga 4 ugovora (ukupne vrijednosti 25 milijuna kuna) već duže vrijeme čekaju potpis naručitelja (Ministarstvo socijalne politike i mla-dih i MUP).

APN je preuzeo i projekte za koje je, prema prethodnom Programu energetske obnove zgrada javnog sektora, postupak javne nabave provodio Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Prema tom Programu potpis naručitelja već duže vrijeme čekaju 4 projekta ukupne vrijednosti 12 milijuna kuna. Cilj Programa je do kraja ove godine obnoviti 200 objekata (ukupna procijenjena vrijednost investicija iznosi 400 milijuna kuna).

-Usvajanjem planova i programa energetske ob-nove u 2014. godini otvoren je put sufinanciranju projekata energetske obnove stambenih zgrada. Kako raspoloživa sredstva za sufinanciranje nisu velika, važno je u što kraćem roku povući što više raspoloživih EU fondova i implementirati ih u domaće modele financiranja - rekla nam je Željka Hrs Borković, članica Uprave zagrebačke tvrtke Planetaris i stručnjakinja za energetsku obnovu.

Matija Rukavina iz riječke tvrtke Riteh, jedne od najuspješnijih tvrtaka u realiziranju projekata energetske obnove zgrada, naglašava kako je za daljnji uspjeh projekata najvažnija edukacija sta-nara.

U skladu s usvojenim Programom energetske ob-nove višestambenih zgrada od 2014. do 2020. go-dine, kojeg je donijela Vlada RH u srpnju 2014. godine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost početkom 2015. raspisao je nove natječaje i pozive za sufinanciranje energets-ke obnove višestambenih zgrada. Za ovu godinu raspoloživo je za tu namjenu više od 100 milijuna kuna.

U sklopu energetske obnove, ali i ukupno energetske učinkovitosti vrlo je važno razvijanje tvrtaka koje se bave energetski učinkovitim proizvodima i rješenjima. Jedan od rijetkih primjera za to je EnergyPlus iz Ludbrega, koji okuplja klaster domaćih proizvođača (Data Link, Metal-product, Šestan-Busch, Omega, Gu-miimpex, Energy plus) za proizvodnju LED rasvjetnih tijela. Uz uspjeh na domaćem tržištu EnergyPlus sve više radi i za EU tržište.

Istraživanjem nafte i plina stvara

se mogućnost za jeftinije energente u

Hrvatskoj te stabilan, održiv i dugoročan

razvoj gospodarstva.

godina


Energetika

Formirajući projektno partnerstvo postojala je svijest o znanju, idejama i inovativnim rješenjima koja posjeduju organizacije za istraživanje i razvoj koje su uključene u projekt, a nekako nisu uspjele doprije-ti do malih i srednje velikih poduzeća. S obzirom na navedeni problem, osnovni cilj bio je uspostaviti vezu između malih i srednje velikih poduzeća te organiza-cija za istraživanje i razvoj radi razmjene znanja i in-formacija.

Predstavnici potpornih poduzetničkih institucija, kao što su Regionalna razvojna agencija Slavonije i Ba-ranje i Centar za poduzetništvo iz Osijeka, pomogli su shvatiti da formalna, stroga i vrlo strukturirana

suradnja vjerojatno nije najbolji pristup u angažiranju malih i srednje velikih poduzeća te povezivanju istih s ostalim dionicima kao što su Sveučilišta, IT poduzeća, stručnjaci za energetiku, itd. Bilo je potrebno stvoriti otvoreni model koji će uključivati velik broj dionika kojima će se omogućiti potpuna uključenost, te kon-senzus - odlučivanje i djelovanje na otvoren, transpa-rentan i odgovoran način. Kako bi se stvorilo takvo okruženje, partneri na projektu odlučili su se za novi model suradnje koji ispunjava sve uvjete kvalitetnog upravljanja - ‘živi laboratorij - living lab’.

U skladu sa samom svrhom projekta stvorena su dva međunarodna ‘živa laboratorija’, koja se sastoje od pet nacionalnih ‘živih laboratorija’. U konačnici, više od sedamdeset i pet različitih dionika bilo je uključeno u rad ‘živih laboratorija’ kako bi ili pridonijeli iden-tificiranju neiskorištenih kapaciteta za uštedu u proizvodnim postrojenjima malih i srednje velikih poduzeća, odnosno područja na kojima postoji velik potencijal za poboljšano upravljanje i održavanje (‘živi laboratorij’ za energetsku učinkovitost) ili testiranje dostupnih ‘e-Usluga - e-Services’ na području promet-ne konsolidacije, dematerijalizacije dokumenata i pla-niranja distribucije kroz ‘živi laboratorij’ za e-Usluge.Razmjena informacija između različitih dionika na dnevnoj bazi, odnosno sudionika koji čine ‘živi labora-torij’, dovela je do razvoja konkretnih rješenja.

No zaključno, testiranjem alata u realnom životu, ispo-stavilo se da e-Usluge ponuđene kroz projekt CO-EFFI-CIENT trenutno nisu pogodne za mala i srednje velika poduzeća u Hrvatskoj, te da im je potrebno daljnje prilagođavanje. Ipak, ‘živi laboratorij’ kao koncept koji predstavlja otvorenu suradnju, inovacije i razmjenu ideja, dokazao se kao održiva opcija za suradnju malih i srednje velikih poduzeća i organizacija za istraživanje i razvoj te ostalih zainteresiranih dionika.

Projekt CO-EFFICIENT - optimizacija poslovanja kroz sinergiju različitih dionikaNa početku projekta CO-EFFICIENT, prije gotovo dvije i pol godine, identificirana je problematika da mala i srednje velika poduzeća nemaju dovoljno znanja, niti resursa (novaca, vremena, zaposlenika i opreme) kako bi se suočili s problemom energetske učinkovitosti u transportu i proizvodnim procesima. No, vjerovalo se da je prostor za uštede, kroz mjere energetske učinkovitosti, za mala i srednja poduzeća značajan, te da će ih rješavanje ovoga problema u konačnici učiniti i konkurentnijima.

‘Živi laboratoriji’, nastali u sklopu

projekta CO-EFFICIENT, pokazali su se kao adekvatni

okvir za otkrivanje onih područja na kojima

postoji potencijal za poboljšanje energetske

učinkovitosti u malim i srednje velikim

poduzećima.

U suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, koji je pružao stručnu podršku u or-ganizaciji i vođenju 'živog laboratorija' za e-Usluge u Hrvatskoj, fokus je bio na testiranju optimizacije prometa i softvera za dematerijalizaciju dokumenata u malim i srednje veli-kim poduzećima. Alat za optimizaciju transporta demonstriran je pred sedam poduzeća, a prihvaćen je od strane njih pet. Glavni problem za četiri od pet poduzeća koja su se u samom početku odlučila koristiti alatom za optimizaciju transporta, bila je činjenica da su ga htjeli koristiti za vlastito pla-niranje i praćenje vrlo malih flota vozila, radije nego da kombiniraju svoje prijevozničke potrebe odnosno ponude prazan prostor u svojim vozilima drugim malim i srednje velikim poduzećima. Ovo je povezano i s činjenicom da većina malih i srednje velikih poduzeća u Hrvatskoj u prvom redu koristi vanjske usluge za dostavu robe kupcima ili dobavu re-promaterijala od dobavljača, a na svoj se vozni park oslanjaju samo u hitnim ili u nekim drugim izuzetnim slučajevima. Ovo vrijedi za većinu malih i srednje velikih poduzeća u Hrvatskoj. Jednako tako, prostor za suradnju na transportnom planu među malim i srednje velikim poduzećima sužen je s obzirom na to da često ne posluju na istom tržištu.

Praktična iskustva primjene metode 'živog laboratorija' za e-Usluge

Članak je pripremljen uz financijsku potporu programa Transnacionalne suradnje IPA MED. Njegov sadržaj isključiva je odgovornost autora i ni u kojem slučaju ne može se smatrati da odražava stavove programa Transnacionalne suradnje IPA MED.


HEP-Plin - značajna tvrtka u opskrbi plinom na nacionalnoj raziniDistribucijsko područje HEP-Plina najveće je na području Republike Hrvatske, dok je po prodaji plina prema krajnjim korisnicima, poduzetnicima i kućanstvima, na drugom mjestu. HEP-Plin d.o.o. započeo je opskrbu i plinom na nacionalnoj razini za tvrtke, odnosno poduzetnički sektor, što će novim kupcima zasigurno predstavljati pozitivan iskorak za njihovo poslovanje.

U prva četiri mjeseca 2015. HEP-

Plin je zabilježio rast prihoda od 25% upravo zbog širenja

poslovanja kroz opskrbu kupcima u svim dijelovima

Hrvatske.

Energetika Energetika

Što je HEP-Plin bio nekad, a što je sad? Ove se godine obilježava 40 godina od plinofikacije na geografskom pro-storu Slavonije i Baranje. Već 1974. godine u proces plino-fikacije regije uključila se Elektroslavonija Osijek gradnjom plinsko-turbinske elektrane u Osijeku. Od 1974. godine građeni su magistralni plinovodi, mjerno-regulacijske stani-ce, mjesne plinovodne mreže, distribucijske stanice i odori-zacije plina, plinska postrojenja puštana su u pogon diljem podravskog dijela Slavonije. Prva plinska baklja bila je upaljena, kao običaj nakon izgradnje plinovoda, u Donjem Miholjcu 26. studenoga 1976. godine.

Brojne su prednosti uporabe prirodnog plina kao energenta. Prirodni plin je djelo prirode, čuva njezinu čistoću i čistoću prostorija u kojima se koristi. Sagorijevanje prirodnog plina među fosilnim gorivima najmanje onečišćuje okoliš, stoga stručnjaci tvrde kako je ekološki iznimno prihvatljivo gorivo.

Prirodni plin ima visok stupanj iskoristivosti, a raspoloživost mu je velika, jer u opskrbi nema zaprjeka. Uporaba pri-rodnog plina nije opasna, ako se njime rukuje ispravno. Potrošnju plina, a time i izdatke, korisnik može sam ograničiti prema svojim potrebama i mogućnostima. Obračun potrošnje je jednostavan i moguća je svakodnevna kontrola utroška prirodnog plina. Uporabom prirodnog plina štedite, jer nedvojbeno trošite najmanje energije za najveću udobnost, uz najnižu cijenu.

HEP-Plin d.o.o. registriran je za djelatnost distribucije plino-vitih goriva distribucijskom mrežom, a temeljni kapital ovog poslovnog subjekta financiran je 100% domaćim kapitalom. U 2014. je godini ostvaren pozitivan rezultat u poslovanju, a iste je godine povećao i broj zaposlenih. Također, u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen je rast prihoda od 25% upravo zbog širenja poslovanja kroz opskrbu kupcima u svim dijelovima Hrvatske.

Distribucijska i opskrbna djelatnost tvrtke HEP-Plin obuhvaća opskrbno područje koje se prostire na 4.349 km2, gdje ima 115.993 kućanstava, a obuhvaća 73.932 kupaca pli-na. Udio prodaje prirodnog plina za kućanstva iznosi 57%, dok za poduzetništvo obuhvaća 43%.

Distribucijsko područje HEP-Plina obuhvaća najveće područje Republike Hrvatske, dok je po prodaji plina prema krajnjim korisnicima, poduzetnicima i kućanstvima, na dru-gom mjestu.

Donedavno je opskrba i distribucija plina, radi postavljene infrastrukture, bila ograničena na tri županije: Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku te Virovitičko-podravsku. No svake se godine distribucijska mreža širi i spaja na postojeću mrežu.

-Bitna novost u poslovanju jest da je HEP-Plin d.o.o. započeo i opskrbu na području cijele Republike Hrvatske za tvrtke, odnosno poduzetnički sektor. HEP-Plin je u unazad dvije go-dine u mogućnosti opskrbljivati poduzetnike, srednje i ve-

like tvrtke u cijeloj Hrvatskoj - naglasio je Damir Pećušak, direktor HEP-Plina d.o.o., dodajući kako prodaju plina na području Republike Hrvatske ostvaruju s još tri tvrtke unu-tar HEP grupe: HEP Trgovina nabavlja plin na tržištu, HEP Opskrba plinom u ulozi je opskrbljivača tvrtaka koje se bave daljnjom opskrbom kućanstava te HEP Opskrba, koja je do-nedavno nudila samo struju, a sada imaju i ulogu komercija-liste, te ostvaruju prvi kontakt s kupcima.

Kvaliteta plina obuhvaća tehničke zahtjeve kvalitete opskr-be plinom, čijim poštivanjem operator plinskog sustava osi-gurava korisniku ili krajnjem kupcu usklađenost parametara kvalitete plina sa standardnom propisanom kvalitetom plina. Posebno treba napomenuti da za standardnu kvalitetu plina nije mjerodavna boja plamena na trošilu plina. Ona u prvo-me redu ovisi o dobivenoj smjesi plina i zraka na plameniku. Ukoliko je postignuta dovoljna količina zraka u smjesi za sa-gorijevanje, plamen će biti plave boje, a ako nema dovoljno zraka, bit će od žute do crvenkaste, što ovisi o količini zraka i vrsti ugljikovodika koji sagorijevaju.

-Kvaliteta plina ima propisanu vrijednost koju treba ispu-niti. Kvaliteta prirodnog plina opskrbljivač plinom dužan je osigurati krajnjem kupcu, a ta je obveza u uopćenom obliku opskrbljivaču propisana člankom 58, stavkom 5 Zakona o tržištu plina te člankom 37 Općih uvjeta opskrbe plinom. Podatci o kvaliteti plina koji HEP-Plin distribuira svojim krajnjim korisnicima dostupni su na našoj web stranici www.hep.hr/plin, i tu objavljujemo polumjesečne izvještaje o kvaliteti plina za specifične točke na ulazima u distribu-cijski sustav, koje dobivamo od Plinacro-a – pojasnio je Da-mir Pećušak.Postotak plinske mreže u vlasništvu HEP-Plina iznosi 80%. Prema riječima Pećušaka, HEP-Plin ima sklopljene koncesije s jedinicama lokalne samouprave, samim time i ugovore za izgradnju plinovoda. Godišnje investicije vezane uz izgradn-ju i održavanje plinske mreže obuhvaćaju oko 20 milijuna kuna.

Opskrba kupaca plinom obuhvaća sljedeće glavne poslove opskrbljivača: • opskrbu plinom na siguran, pouzdan i učinovit način • bilanciranje potreba i ugovaranje nabave plina • ugovaranje i rezerviranje kapaciteta transportnog sustava • ugovaranje javne usluge distribucije plina • ugovaranje opskrbe krajnjih kupaca plinom • obračun (fakturiranje), knjiženje i naplata prodanog plina • izvještavanje o opskrbi plinom • rješavanje reklamacija kupaca

Postupak za ugovaranje priključenja na distribucijski su-stav HEP-Plina usmjeren je na korisnika i vrlo je jedno-stavan. Potrebno je samo utvrditi mogućnost priključenja na mrežu. Kupac najprije treba zaključiti ugovor o opskrbi, kojim se uređuju uvjeti priključenja na distribucijski sustav. Sukladno tomu, trenutne i buduće korisnike plina svakako zanima i kako će se kretati cijena plina u budućnosti.

Struktura krajnje cijene za javnu uslugu opskrbe plinom• nabavna cijena plina (u koju je uključen trošak nabavljenog plina i povezani trošak skladištenja i transporta plina) - kn/kWh,• tarifna stavka za isporučenu količinu plina - kn/kWh• fiksna mjesečna naknada (povezana za troškove mjernog mjesta) - kn/kWh i• opskrbna marža (naknada za uslugu opskrbljivača) - kn/kWh.

Opskrbljivač na krajnju cijenu obračunava i druga propisana davanja (PDV).

-Geopolitička situacija djelomično uvjetuje cijenu, vezano uz ovisnost o ruskom plinu koji prolazi kroz Ukrajinu. No, Hrvatska iz svoje proizvodnje, iz svojih bušotina, može za-dovoljiti do 60% vlastite potrošnje za potrebe tržišta, što ga-rantira sigurnost opskrbe - kaže Damir Pećušak.Ako situacija bude stabilna, cijena plina bi, što se poduzetničkog sektora tiče, mogla u budućnosti biti i niža, zbog sve veće konkurencije među opskrbljivačima. Za kućanstva, cijena je regulirana do 2017. godine, zaključuje Pećušak.

Godišnje investicije vezane uz izgradnju i održavanje plinske mreže obuhvaćaju oko 20 milijuna kuna.

Damir Pećušak,

direktor HEP-Plina d.o.o.


Inovativno gospodarstvo rezultat je suradnje znanstvene i poslovne zajedniceNajnovije znanstvene spoznaje, razvoj tehnologija i inovacija temelj su gospodarskog razvoja. Međutim, da bi se znanost kvalitetno mogla integrirati u gospodarstvo, potrebna je promišljena suradnja obrazovnog sustava, znanstvene zajednice i gospodarstvenika.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Znanstvena zajednica i gospodarstvo

Udio zaposlenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima u ukupnom broju zaposlenih u Hrvat-skoj je tek 12,8%, a upravo su to grane o kojima ovisi mogući gospodarstveni oporavak Hrvatske. Odabrati znanstveno zanimanje znači odabrati svoj poziv. Kada se netko odlučuje za znanstvenu karijeru u pitanju je glad za novim otkrićima, ljubav prema istraživanju i novim spoznajama, doprinos za opće dobro, a takvu inspiraciju i motivaciju potrebno je razvijati od najra-nije dobi. Sistem školstva u osnovnoj i srednjoj školi kod nas je nezadovoljavajući i potpuno neusklađen s potrebama tržišta i gospodarstvom te su promjene nužne, poruka je dr.sc. Tome Antičića, ravnatelja Insti-tuta Ruđer Bošković.

Razvoj tehnologija - jedan od ključnih čimbenika gos-podarskog rasta-U uspješnim zapadnim zemljama znanost je jako bli-sko povezana s gospodarstvom. Kod nas, nažalost, to nije slučaj, zbog brojnih razloga. Jedan je loše stanje gospodarstva, jer teško je plasirati znanje u ekonomiji s jako malom komponentom visoko-tehnološkog usmje-renja. Međutim, veći problem je da znanstveni instituti ili sveučilišta nisu prilagođeni izvršiti ona istraživanja koja su industriji neophodna te da ne postoji dovoljno fleksibilnosti među znanstvenicima da u svojim istraži-vanjima razmišljaju i poduzetno. U našem sustavu taj se mentalitet nije poticao, dapače, gušio se. Snaga istraži-vačkih institucija upravo je u ranoj fazi inovacije, doka-zivanju koncepta, i tu je puno posla koji treba obaviti da bi proizvod uopće dospio na tržište, no za napraviti dalj-nji korak do komercijalizacije često nedostaje poduzetni način razmišljanja. To je šteta, jer u Hrvatskoj postoji strahoviti potencijal za iznimno profitabilnu suradnju znanosti i gospodarstva - kaže Antičić.

Način na koji znanost potiče gospodarski rast za An-tičića je jednostavna računica. -Država ulaže u istra-živanja od kadra do opreme, a kad kažem kadra, tu mislim na sami početak u sustavu obrazovanja. Taj kadar u dobrim uvjetima stvara izvrsne rezultate i tehnološke inovacije koje onda patentiramo i stav-ljamo na tržište. Kroz komercijalizaciju rezultata istraživanja, otvaranje novih radnih mjesta te novih ulaganja uloženo se zapravo višestruko vraća. Indu-

strija dobiva potrebna istraživanja, znanstvenici ili inovatori sredstva, a društvo dobiva nove proizvode i tehnologije. To je balans u kojem svatko dobiva. Međutim, da bi ta računica funkcionirala, potrebno je stvoriti poticajni kontekst.

Prednosti ekonomije utemeljene na inovacijamaEkonomska kriza potaknula je mnoge zemlje da ula-žu više i brže u inovacije. Međutim, poimanje ino-vativnih rješenja u svrhu ostvarivanja gospodarskog rasta šire je od shvaćanja inovacija isključivo kao novih tehničkih rješenja, već tu pripadaju i novi ili znatno poboljšani proizvodi i usluge, inovativni su-stavi i usluge, pilot projekti te inovativni poslovni modeli i partnerstva.

-Inovacije omogućavaju veće stvaranje vrijednost te bolje usluživanje kupaca, što u pravilu znači i veću za-radu, a time i konkurentnije tvrtke i bogatije društvo. Ekonomije utemeljene na inovacijama su po auto-matizmu jako tržišne jer u protivnom inovacije ne bi bile tako atraktivne, a onda i tržišni mehanizmi doprinose uklanjanju nekonkurentnih i prosperite-tu onih sposobnih - kaže Boris Golob, direktor Step Ri Znanstveno-tehnologijskog parka u Rijeci. U Hr-vatskoj postoje svijetli primjeri inovativnih tvrtaka koje se ne boje znanja i promjena, ali to su i dalje iznimke, iako se financijskim potporama potiče ino-viranje. No, inoviranje je i u svijetu najveći izazov kod vođenja poslovanja poduzeća te je upravljanje inovacijama, njihovo stvaranje i komercijalizacija vruća tema u svim ekonomijama, navodi Golob, te dodaje da je prosječna razina znanja upravljanja u hrvatskim poduzećima vrlo niska. Mišljenja je da naši znanstvenici, posebno mladi, nisu motivirani za razvoj inovacija jer sustav znanstvenog napredo-vanja i vrednovanja ne prepoznaje ulogu znanosti u industriji i odgovornost znanstvenika za ukupni tehnološki razvoj gospodarstva.

-Na svim razinama jasna je politika podržavanja i po-ticanja inovacija te suradnje znanosti i gospodarstva, no u praksi to često bude „možete sve raditi, ali samo neka bude isto kao i do sada“. Što u pravilu znači - ništa. Opća načelna podrška znanstvenicima za stva-

Inovacije omogućavaju veće

stvaranje vrijednost te bolje usluživanje

kupaca, što u pravilu znači i veću zaradu, a

time i konkurentnije tvrtke i bogatije

društvo.



ranje novih tehnologija ili pokretanje poduzetničkih pothvata, startup-ova temeljenih na njihovom zna-nju i otkrićima, naprosto se raspline u svakodnevnoj praksi. Iako imamo infrastrukturu, sredstva i potpo-re kojima se to želi potaknuti, zbog inercije sustava i nerazumijevanja ostaju malo korištene. Po kvaliteti ljudi u znanstvenoj zajednici, dostupnim potporama i političkim odlukama ne zaostajemo jako za EU, no provedba je loša i teško je stoga i očekivati bolje re-zultate - zaključuje Golob.

Unaprjeđenje znanosti kroz EU projekteHrvatska ima pravo korištenja sredstava iz EU progra-ma Obzor 2020., čiji je cilj ponuditi odgovore na gos-podarsku krizu, investiranje u buduće poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj, općoj i sigurnosti okoliša te jačanje globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Tri glavna prioriteta programa su Izvrsna znanost, Indu-strijsko vodstvo i Društveni izazovi, a ukupni početni budžet Obzora 2020. iznosio je 78,6 mlrd. eura. -Hr-vatska znanstvena zajednica može sudjelovati u pro-jektima iz raznih tematskih područja Obzora 2020. i dobiti financiranje za svoje projektne aktivnosti, u ne-kim instrumentima čak i u iznosu od 100% sufinan-ciranja. Izravna je, dakle, korist financijska potpora u obliku bespovratnih sredstava EU. Međutim, sudjelo-vanje u Obzoru 2020. nosi i izvanredne mogućnosti umrežavanja s vrhunskim znanstvenicima, istraživa-čima i inovatorima iz cijele EU i šire, jer se većinom radi o kolaborativnim projektima u kojima sudjeluju institucije iz nekoliko država. Koristi su brojne i za in-dustriju, mala i srednja poduzeća te općenito privatni sektor. U Obzoru 2020. Europska je komisija od samog početka veliki naglasak stavila na inovacije, povećanje konkurentnosti industrije, s posebnim naglaskom na

10 uspješnih godina tvrtke Lotusmedia

Iza tvrtke Lotusmedia stoji 10 godina uspješnog rada i postojanja, i to kroz organizaci-ju edukativnih poslovnih radionica, seminara, konferencija, foruma, radionica za osobni rast i razvoj, motivirajućih team buildinga za tvrtke i managere, humanitarnih koncerata i eventa za građanstvo. Uz poslovno savjetovanje i marketing, cjeloživotno učenje polazna je točka njihove vizije i misije. Vode se poslovnom politikom zajedničke suradnje i težnje ka izvrsnošću, smatrajući da se jedino zajedničkom suradnjom svih sudionika u procesu cjeloživotnog učenja može stvoriti pozitivnije i uspješnije društvo u kojem živimo. Kroz svoj rad Lotusmedia širi spoznaje i znanja uspješnih, gradi svijest o pozitivnom stavu, ra-zvija i provodi vlastite radionice koje potiču kreativnost, inovativnost i uspjeh. Uz odrađene radionice mekih vještina (soft skills), kao što su prodajne, pregovaračke, komunikacijske i prezentacijske vještine, upravljanje ljudskim potencijalima, motivacijom, vremenom, stre-som, postprodajom i sl., njihovi polaznici uvijek će biti u tijeku s tržištem i vremenom u kojem žive i rade. Od vlastitih radionica redovito održavaju motivirajuće radionice: (Samo)motivacijom do uspjeha, Tko su današnji kupci i što žele, Mala škola motiviranih i sretnih ljudi, uz primjenu tehnika i metoda neuro lingvističkog programiranja - NLP-a, s ciljem bržeg i lakšeg postizanja uspjeha. Pred tvrtkom Lotusmedia je organizacija 4. po redu Regionalne konferencije gospodar-stvenika u Vinkovcima, 18. lipnja ove godine, a iza njih tisuće polaznika, vlastiti projekti poput Foruma kulture i edukacije - FORKED, humanitarni koncerti „Uz dobre ljude ja mogu!“, kratke radionice za edukaciju i umrežavanje Use the time for tea. Uz mnogobrojne suradnike i partnere koji su prepoznali kvalitetu usluga koje nude i s kojima rade na duge staze, svi skupa teže zajedničkom cilju, kako im slogan i kaže: ‘Zajedno do izvrsnosti!’. Sve informacije možete pronaći na web stranici www.lotusmedia.hr, a registrirati se možete na portalu pozitivnih projekata i vijesti www.samopozitivno.com.

mala i srednja poduzeća kao generatore radnih mje-sta, pa je tako skrojen i poseban horizontalni instru-ment u Obzoru 2020., namijenjen isključivo malim i srednjim poduzećima. Obzor 2020. pomno je planiran i programiran i u smislu korištenja prirodnih komple-mentarnosti sa strukturnim fondovima - objašnjava Snježana Matek Sačer, viša stručna savjetnica u Odjelu za promidžbu i informiranje Agencije za mobilnost i programe EU.

-IRB je vodeća i nacionalno najkompetitivnija institu-cija u povlačenju sredstava iz EU fondova. Od počet-ka implementacije FP7 programa 2007. znanstvenici IRB-a sudjelovali su u 33 projekata ukupne ugovorene vrijednosti preko 11 mil. eura. Da ozbiljno računa na IRB, nedavno je potvrdila i EK uvrštenjem stožernog strukturnog projekta O-zip u Operativni program, čime je IRB postao jedan od prioriteta EU - ističe Anti-čić te dodaje da je ukupna vrijednost svih strukturnih projekata IRB-a 80 mil. eura. Od nedavno IRB ima i dva prestižna projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), vrijedna preko 3,5 mil. eura, koja su dovele dvi-je znanstvenice, dr. Ana Sunčana Smith i dr. Iva Tolić. Važnost ovih projekata potvrđuje činjenica, kaže Anti-čić, da čak u svjetskim razmjerima jača pregovaračka pozicija ako institucija ima ERC projekt, a od hrvatska četiri, IRB ima dva. Također, u prvom kvartalu 2015. IRB je premašio plan u dobivanju Obzor 2020. proje-kata s već četiri potpisana i još četiri koja uskoro pot-pisuju u iznosu od oko 6 mil. eura. -Svi ovi projekti su dodatna potvrda izvrsnosti IRB-a, jer da podsjetim, unutar programa Obzor 2020. sredstva se dodjeljuju na izuzetno kompetitivnim natječajima i dobiti projekt u sklopu programa znači da ste dobili potvrdu EU-a da radite konkurentnu znanost, koja se može mjeri-ti s radom drugih znanstvenih institucija iz zemalja s daleko izdašnijim financiranjem istraživanja i razvoja, npr. Njemačkom, Francuskom, Velikom Britanijom - naglašava Antičić.

Ulaganje u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj-Hrvatska za istraživanje i razvoj novih tehnologija izdvaja samo 0,76% BDP-a i to je, ne treba posebno isticati, jako malo. Naši susjedi Slovenci izdvajaju oko 1,3%, dok je prosjek u razvijenim zemljama oko 3%. Također, od postojećih dodijeljenih sredstava, nažalost, najveći dio otpada na plaće i na hladni pogon, a jako malo ostaje za znanstvena istraživanja. Rezultat je da imamo vrlo malo inovacija i patenata, čak 20-ak puta manje od europskog prosjeka, te da smo po udjelu za-poslenih s visokim obrazovanjem na začelju Europe - kaže Antičić.

Hrvatska zaklada za znanost potpora je znanstvenim, visoko obrazovnim i tehnologijskim programima i projektima te potiče međunarodnu suradnju kroz ulaganje u ideje, ljude, suradnju i izvrsnost. Hrvoje

29,7%

2,7%1,9%

0,8%0,5%

24,4%

17%

29,7% Društveni izazovi 2,7% Europski institut za tehnologiju (EIT)

24,4% Izvrsna znanost 1,9% Zajednički istraživački centar (JRC)

17% Industrijsko vodstvo 0,8% Širenje izvrsnosti i sudjelovanja

Raspodjela proračunskih sredstava programa Obzor 2020. u mlrd. euraIzvor: www.obzor2020.hr


Uspješno partnerstvo znanosti i gospodarstva

Dokaz da je i kod nas moguće uspješno stvarati nove vrijednosti, spajajući ono najbo-lje iz znanosti i gospodarstva, dvije su hrvatske kompanije, Končar i Ericsson Nikola Tesla, koje već dugi niz godina surađuju s akademskom zajednicom. Na novom pro-jektu ‘Upravljanja znanjem’ Končar surađuje sa Sveučilištem u Zagrebu, Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Filozofskim fakultetom. -Riječ je o projektu čija je ideja na jednom mjestu prikupiti zapisana i nezapisana znanja i vještine koje pojedinci imaju o nekom području, sistematizirati ih, te dati na raspolaganje drugima ili na temelju njih raditi analize i donositi poslovne odluke. Projekt će omogućiti učinkovito upravljanje svim sastavnicama intelektualnog kapitala neke organizacije, što će rezultirati pove-ćanjem učinkovitosti, a time i tržišne konkurentnosti. Inicijativu za suradnju na ovom projektu pokrenuo je Končar koji je, unutar Grupe, već započeo s razvojem upravljanja znanjem u strateškim područjima poslovanja. Zbog znanstveno-istraživačke prirode projekta i mogućnosti šireg društvenog značaja, Končar se povezao s akademskom zajednicom, a s obzirom da je riječ o multidisciplinarnom području, ostvarena je surad-nja s više fakulteta. Krajnji cilj projekta ‘Upravljanja znanjem’ stvaranje je baza znanja, implementacija u organizacije koje sudjeluju o projektu te nuđenje sustava upravljanja znanjem na tržišta - ističe dr.sc. Miroslav Poljak, član Uprave Končara.

-Za naše stabilno poslovanje u području ICT tehnologija od presudne su važnosti Ericssonovo tehnološko liderstvo te znanja i kontinuirani razvoj kompetencija naših zaposlenika. Zato od samog početka blisko surađujemo s akademskom zajednicom - kaže Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle. Kompanija je prepo-znata među mladima kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj jer svojim zaposlenicima pruža vrhunske radne uvjete, potiče ih na cjeloživotno učenje te im osigurava kvalitetne poslove i poticajan sustav nagrađivanja. U zadnjih sedam godina zaposlili su više od 750 ljudi pa ih sada u njihovom razvojno-istraživačkom centru radi gotovo tisuću. Radi se o pretežno mladim, visokoobrazovanim stručnjacima koje odmah uključuju u složene, globalne ICT projekte važne za umreženo društvo buduć-nosti. -Partnerski sudjelujemo u trokutu znanost-obrazovanje-gospodarstvo jer je to temelj za budućnost. Na taj način stručnjaci koji su školovani u našem obrazovnom sustavu ostaju u Hrvatskoj, a istovremeno kroz rad na najsloženijim globalnim pro-jektima postaju građani svijeta čije se znanje i stručnost cijene i izvan granica naše zemlje - zaključuje Kovačević.


Mataković, izvršni direktor Zaklade, navodi da su do 2013. financirana 272 projekta i 189 stipendija u ukupnom iznosu od 95.171.417 kuna. Nakon 2013. financiran je 241 projekt, a najviše ih je iz područ-ja prirodnih znanosti (80), tehničkih znanosti (54), biomedicinskih znanosti (44), društvenih znanosti (41) te humanističkih znanosti (40). Trenutno je pri kraju postupak vrednovanja čijim okončanjem će se financirati još 200 projekata, a za većinu znanstvenih područja trenutno je u tijeku potpisivanje ugovora o financiranju. Na pitanje što smatra nužnim da bi se mladi znanstvenici odlučili za ostanak u Hrvatskoj, Mataković kaže da su ključne četiri stvari - otvaranje radnih mjesta, mogućnost napredovanja, uvjeti rada te dodatna edukacija i usavršavanje. -Nažalost, čini mi se da su sva ova pitanja trenutno slabo ili uopće nisu riješena, te su, osim možda zadnjeg, ipak vezana uz financijska sredstva - zaključuje na kraju.

Vodeći fakultetski programi u Hrvatskoj - što karakterizira najbolje-Moderni studijski programi temelje se na stalnom praćenju dinamike u poslovnom sektoru i komunika-ciji s bivšim studentima i vanjskim suradnicima koji su razvili svoje karijere unutar poslovnog sektora, s ciljem pravodobnog uočavanja promjena u potrebnim vještinama, znanjima i sposobnostima, koje se onda prenose u konkretne sadržaje u našim izvedbenim programima. Posebno su usmjereni prema razvoju jezičnih, informatičkih, komunikacijskih, analitičkih i drugih vještina koje su tražene u današnjem vrlo dinamičnom poslovnom okruženju. Cilj naših studij-skih programa je razvoj svih potrebnih kompetencija za brzu i uspješnu integraciju u svijet rada, pod čime mislimo na uspješnu integraciju na prvom radnom mjestu, ubrzani razvoj unutar organizacije prvog za-poslenja, kao i brzu prilagodbu prilikom promjene radnog mjesta. Naši studenti tijekom studija prolaze i sadržaje izvan formalnih studijskih programa, čime

povećavamo njihove sposobnosti i vještine sukladno potrebama na tržištu. To radimo zato što nam cilj nije osigurati samo zaposlenje, već zapošljivost studenata - objašnjava prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN’. U segmentu cjeloživotnog učenja, Cvrtila iz-dvaja pet studijskih programa na master (diplomskoj) razini obrazovanja: Poduzetnički menadžment, Uprav-ljanje poslovnim komunikacijama, Računovodstvo i financije, Menadžment održivog razvoja turizma te IT menadžment. Najveći interes bilježe na studijima Ra-čunovodstva i financija, Poduzetničkog menadžmenta i Upravljanja poslovnim komunikacijama. Slijede studiji Menadžmenta održivog razvoja turizma te IT me-nadžmenta, za koji postoji kontinuirani interes budući da je riječ o specijalizaciji za perspektivne gospodarske sektore. -Stručna znanja u ovim usmjerenjima studen-ti mogu proširiti i upisivanjem međunarodnog MBA programa, kojeg izvodimo u suradnji s partnerskom institucijom, United Business Institutes iz Bruxellesa (U.B.I.), a program se polaže u Zagrebu i Bruxellesu. Razvili smo i nekoliko programa cjeloživotnog učenja, između kojih možemo istaknuti edukaciju za turističke vodiče i voditelje turističkih poslovnica, koja se pro-vodi u okvirima određenim od Ministarstva turizma RH - dodaje Cvrtila.

Visoka poslovna škola PAR svoj program temelji na europskoj tradiciji znanja, budući da su započeli kao zastupnici jedne njemačke visokoobrazovne institu-cije. U međuvremenu su ojačali međunarodne od-nose s mnogim inozemnim fakultetima, primjerice, s Iacocca Institutom i Sveučilištem Lehigh iz SAD-a. -I Nijemci i Amerikanci pridaju veliku važnost stručnoj praksi. Stoga, naš stručni studij Business Management uključuje ravnotežu teorije i prak-tičnog stjecanja znanja. PAR-ovi studenti iskustvo stječu u studentskom poduzetničkom inkubatoru, gdje rade na stvarnim izazovima tržišta i projektima PAR-a, ali i na onima naših partnera. Time osigu-ravamo učenje vještina koje odgovaraju na trenut-ne potrebe tržišta, istovremeno razvijajući svijest o važnosti cjeloživotnog učenja, profesionalnog rasta i razvoja te praćenja promjena - kaže dr.sc. Gorda-na Nikolić, dekanica PAR-a. U posljednje vrijeme bilježe porast interesa za edukacijama u području upravljanja EU projektima, zbog čega su pokrenuli detaljan ciklus edukacija koji uključuje i računovod-stveni aspekt, a koji se rijetko nudi u sklopu slič-nih programa. Također, velik je interes i za učenjem njemačkog i engleskog jezika, pogotovo u svrhu po-slovne komunikacije. -Seminari kojima se unaprje-đuju komunikacijske, prezentacijske i upravljačke vještine te oni namijenjeni usavršavanju prodajnih i marketinških vještina imaju konstantan interes. Upravo iz tog razloga, PAR individualizira ponude edukacijskih ciklusa prema potrebama klijenata i in-teresu polaznika - navodi Nikolić.

Budućnost znanosti u hrvatskom društvu

Premda se u Hrvatskoj godinama govori o hitnoj promjeni odnosa prema obrazo-vanju, znanosti i istraživanju, praksa pokazuje da ih se smatra sporednom, manje važnom djelatnošću. Ta činjenica ukazuje na nedostatak političke svijesti o temeljnoj ulozi znanja i inovacija u razvoju hrvatskoga društva, što znatno usporava razvoj svih razina hrvatskog obrazovnog i istraživačkog sustava. Promjene u visokoškolskoj i istraživačkoj zajednici neće biti dovoljne ako se ne provedu i u poslovnom sekto-ru. Iskustva pokazuju da su tijekom privatizacije u rijetkim poduzećima zadržane ili pokrenute djelatnosti istraživanja i razvoja. Isto tako, rijetki su primjeri da hrvatska poduzeća koja djeluju u sastavu europskih i globalnih korporacija preuzimaju visoko-stručne i istraživačko-razvojne poslove i otvaraju takva radna mjesta. Trebat će nova generacija poduzetnika i managera koji će biti spremni i sposobni za istraživanje, razvoj i inovacije kako bi gospodarstvo u većoj i potrebnoj mjeri moglo stvarati novu vrijednost, jasni je stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Moderni studijski programi temelje

se na stalnom praćenju dinamike u

poslovnom sektoru, a posebno su usmjereni

prema razvoju jezičnih, informatičkih,

komunikacijskih i analitičkih vještina.


HR Akademija sastoji se od 7 modula:

HR Akademijaorganizira specijalistički modularan program

Trajanje programa: rujan 2015. – ožujak 2016.Mjesto održavanja predavanja i radionica:FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

Kotizacija: Redovita cijena programa iznosi 8.400,00 kn+PDVPromotivna cijena za rane uplate iznosi 7.900,00 kn+PDV.Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu programa.

Napomena: Svi moduli mogu se upisati pojedinačno, kao zasebni seminari. Voditeljica programa:Gordana FabrisPrijave i kontakt:Mirakul d.o.o.tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Naučite koristiti najbolje hrvatske i svjetske HR prakse te sistematično pristupati managementu ljudskih potencijala u procesnom i praktičnom kontekstu.

Medijski pokrovitelji:

HR Akademija

MODUL 1:STRATEŠKO UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA Ključna uloga funkcije ljudskih resursa i pozicioniranje funkcije ljudskih resursa u ukupnom poslovanju tvrtkeNa koji način funkcija ljudskih resursa sudjeluje u realizaciji strateških ciljeva tvrtkeOsnovne funkcije upravljanja ljudskim resursima i uloga voditelja ljudskih resursa u defi niranju prioritetaModeli strateškog upravljanja ljudskim resursimaPlaniranje i primjena strateškog upravljanja ljudskim resursima (analiza, sadržaj, obrazloženje, plan implementacije te analiza troškova i koristi)Kreiranje, implementacija i praćenje najvažnijih procesaŠto nam donosi budućnost

MODUL 2:ANALIZA RADNOG MJESTA, SELEKCIJA I INTEGRACIJA ZAPOSLENIKA Kako analizirati radno mjesto - osobne specifi kacije i kompetencijeMetode analize poslova – primjeri obrazacaPribavljanje kandidata – izvori i postupciRegrutiranje – praktični instrumenti i tehnike selekcijaE-regrutiranje – korporativne stranice, portali za zapošljavanje, video isječci, društvene mreže (LinkedIn, Facebook), blogovi i osobne stranice te forumiSveobuhvatno selekcijsko intervjuiranje – obrasci i pitanjaPrimjer selekcije i on boardinga iz poslovne prakse Metro-aProces selekcije visokoobrazovanih pripravnika SHAPEIntegracija (on boarding) zaposlenika

MODUL 3:MODEL PRAĆENJA RADNE USPJEŠNOSTI – PERFORMANCE APPRAISAL Organizacijski i individualni interesi praćenja radne uspješnostiOdgovornost za praćenje i provođenje ciljeva s aspekta managera i odjela ljudskih potencijalaProces praćenja radne uspješnosti – pravi čovjek na pravom mjestu

Model praćenja organizacijske uspješnostiMetode ocjenjivanja radne uspješnosti – primjeri obrazacaŠto mjeri 360° Feedback upitnik – primjer obrascaNajčešći problemi pri ocjenjivanju i kako ih izbjećiPraćenje radne uspješnosti dva primjera iz hrvatske prakseMjere za poboljšanje radne uspješnosti – prezentacija alataRazgovor o uspješnosti – feedback i dodatna motivacija

MODUL 4:UPRAVLJANJE KARIJEROM, EDUKACIJA I RAZVOJ ZAPOSLENIKA Obrazovanje i razvoj – prilagodba promjenama u organizaciji i na tržištuTemeljne faze procesa obuke sagledane s aspekta organizacije i zaposlenikaRazvoj managera – primjeriUpravljanje i životni ciklus upravljanja karijerom – primjerTehnike i metode obrazovanja te razvoja zaposlenika – primjer Petrokemija d.d.Evaluacija obrazovnih programa i izvještavanje – ključni pokazatelji uspješnostiUčeća organizacija i upravljanje znanjemDOP u sustavu obrazovanja i razvoja zaposlenikaKoncept e-learninga – što je, kako funkcionira, metode, prednosti i nedostatciModeli korištenja e-learninga – primjeri iz hrvatskih kompanijaUvođenje e-learninga u organizaciju – mogućnosti, potrebni resursi i riziciUspjeh e-learning projekata – ROI i primjeri iz hrvatske prakse

MODUL 5:UPRAVLJANJE TALENTIMA – TALENT MANAGEMENT Što je sve talent managementTko su talenti – različiti pristupiKljučni elementi procjene – upravljanje učinkom i defi niranje potencijala

Razvoj talenataZadržavanje talenataKljučni koraci i ključni sudionici u procesuKreiranje „talent magnet“ kultureRazvoj talenata kao kompetitivna prednost

MODUL 6:ORGANIZACIJSKI SUSTAV MOTIVIRANJA I NAGRAĐIVANJA – REWARD MANAGEMENT Orijentacija organizacije na ciljeve, rezultate i izazoveKoja je veza između motivacije i nagrađivanja? – Motivacijski i kompenzacijski karakter plaćeSuvremeni principi i zakoni motivacije zaposlenika – praktična „to do“ tablicaIntrinzične i ekstrinzične nagrade - primjena u poslovnoj praksi, izazoviKoliko platiti? Planovi plaće prema postignuću – case studyIndividualni, grupni i organizacijski sustavi nagrađivanja zaposlenika – primjeriDirektne i indirektne managerske kompenzacije – primjeriModeli nagrađivanja (prodajni, administrativni, operativni) – primjeri iz prakse

MODUL 7:TRANSFORMACIJA KOMPANIJE – REORGANIZACIJA I PROGRAMI RESTRUKTURIRANJAPoslovanje tvrtke kroz prizmu internog i eksternog okružjaUloga Ljudskih resursa u poslovanju tvrtkeRezultati poslovanja i stvaranje dodane vrijednostiPrepoznavanje potreba za restrukturiranjemIzazovi defi niranja plana restrukturiranjaProcesi reorganizacije i promjene organizacijske kultureProcesi kolektivnog pregovaranjaKrizno upravljanje u kontekstu interne i eksterne komunikacijeModeli povećanja produktivnostiProces reorganizacije tvrtkeModeli promjene organizacijske kultureMjerenja produktivnostiMjerenje učinkovitosti cjelovite transformacije kompanije


Poduzetničke potporne institucije

Poduzetnici sve hrabriji u korištenju EU fondova, mikrokreditiranja i beskamatnih potporaTehnološki parkovi, fondovi, gospodarske zone, inkubatori, akcelatori, poslovni anđeli – poduzetništvo je u svim javnim temama.

Pripremila: Marija Slijepčević

U Hrvatskoj se intenzivira razvoj poduzetničkog okru-ženja koje osigurava pristup izvorima financiranja i profesionalnim politikama, a sve više i povoljne politi-ke i programi. Istraživanja pokazuju da su neuspješna startup poduzeća ona koja nisu koristila profesionalne usluge potpornih institucija.

Jedna od najuspješnijih institucija u ovome području je Razvojna agencija Zagreb, koja aktivno sudjeluje u pripremi, izradi i vođenju projekata financiranih iz nacionalnih i EU fondova te projekata međuregional-ne i međunarodne suradnje. -Pružamo savjetodavnu podršku poduzetnicima prilikom prijave na javne na-tječaje dostupnih nacionalnih i EU potpora u svrhu dobivanja bespovratnih sredstava. Trenutno provodi-mo tri EU projekta i dva nacionalna te smo prijavi-li sedam EU projekata ukupne vrijednosti preko 10 milijuna eura, čije rezultate očekujemo krajem 2015. godine - naglasio je Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb - TPZ d.o.o.U travnju je Ministarstvo poduzetništva i obrta do-dijelilo i nagradu za najbolju poduzetničku potpornu instituciju u Hrvatskoj u 2014. godini, i to Zagrebač-kom inkubatoru. -Iznimno nam je drago da se i na ovaj način prepoznaje sve što radimo u zadnje dvije godine, iako nam je najvažnija mjera i zvijezda vodi-lja jedino uspjeh projekata inkubiranih u našem in-kubatoru - izjavio je tom prilikom suosnivač ZIP-a, Mihovil Barančić.

Još jedna perjanica u savjetovanju i mentorstvu je osječki BIOS, kroz koji je danas prošlo 85 tvrtaka i obrta. -Stopa onih koji su nastavili poslovanje je 78,82%, što je vrlo dobar rezultat, pogotovo ako zna-mo da razdoblje koje promatramo uključuje i godine u kojima je Hrvatsku zahvatila ekonomska kriza – ista-knuo je direktor BIOS-a Jean-Pierre Maričić. -Plan do kraja 2015. godine vezan je uglavnom za projekt DO-RIBIS Network, u kojem je BIOS partner s Miholjač-kim poduzetničkim centrom, i u kojemu planiramo dio proizvodnih prostora adaptirati u uredske i opremiti namještajem, kako bi imali više prostora za IT tvrtke koje nam upućuju značajno više zahtjeva za ulazak od proizvodnih. Trenutno je dovršena faza građevinskih

radova i slijedi opremanje ureda, kao i održavanje edu-kacija za poduzetnike početnike. Osim toga priprema-mo, zajedno sa Sveučilištem J.J. Strossmayera u Osije-ku i Gradom Osijekom, projekt Tehnološki park Osijek u kojemu će biti uključeni akademska zajednica, po-duzetnici, potporne institucije i lokalna samouprava – istaknuo je Maričić.

Na inozemne sajmove preko bespovratnih sredstava MINPO-aMinistarstvo poduzetništva i obrta za sufinanciranje troškova sudjelovanja na međunarodnim sajmovima osiguralo je 600.000 kuna u svrhu povećanja konku-rentnosti mikro, malih i srednjih gospodarskih subje-kata na inozemnom tržištu i omogućavanje širenja poslovanja. Pokrivaju se troškovi zakupa prostora, uređenje, opremanje i pripremanje štanda, troškovi prijevoza, smještaj, trošak promidžbenih materijala, u najvišem iznosu od 80.000 kuna, odnosno do 80% ukupnih troškova.

-U suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, HAMAG-BICRO započeo je ovu godinu otvaranjem brojnih natječaja za poticanje poduzetništva te do-djelom bespovratnih potpora. U samo četiri mjeseca poduzetnicima smo stavili na raspolaganje goto-vo 76 milijuna kuna. Izuzetna mi je čast što smo ove godine kroz mjeru Inozemni sajmovi – Cebit Hannover, Interop Las Vegas i Bloomberg, London u mogućnosti pružiti 20-ak hrvatskih tvrtaka priliku za predstavljanje svojih projekata na globalnoj razi-ni. Veseli nas i činjenica što smo prepoznali dobar potencijal hrvatskih poduzetnika i dali im priliku postati ambasadorima uspješnog poslovanja u svi-jetu - izjavio je Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a.

Javni poziv Bloomberg, London, zajedno s natječajem Cebit Hannover i Interop Las Vegas, objavljen je u svrhu poticanja internacionalizacije subjekata mikro, malog i srednjeg gospodarstva za dodjelu bespovrat-ne potpore kojom se sufinancira trošak sudjelovanja na međunarodnim sajmovima ukupne vrijednosti 720 tisuća kuna.

HAMAG-BICRO i Ministarstvo poduzetništva i obrta omogućili su predstavljanje šest hrvatskih tvrtaka na međunarodnom sajmu Interop u Las Vegasu.



HAMAG-BICRO i Ministarstvo poduzetništva i obr-ta omogućili su predstavljanje šest hrvatskih tvrtaka na međunarodnom sajmu Interop u Las Vegasu. Inno-vatio Proficit (Profico), Mobilna informatika (Repsly), Ademptio (Codeanywhere), Iki, iTsoft i Dobar kod su tvrtke koje su ostvarile najveći broj bodova na Javnom pozivu iz programa Poduzetnički Impuls - Program poticanja poduzetništva i obrta za 2015. godinu, i tako dobile priliku svoje proizvode i usluge predstave ame-ričkom tržištu.

Deset hrvatskih tvrtaka kojima je omogućeno pred-stavljanje pred investitorima u Bloombergu (Lon-don) su: Effectus Media d.o.o. Agrivi d.o.o. ,Mo-bendo d.o.o., Reflecta inteligentni sistemi d.o.o., Visiobike .d.o.o , Amodo d.o.o., Aplikata d.o.o., Pi-necone d.o.o., Supra Net d.o.o. i iCat d.o.o. Predstav-ljanje pred investitorima i posjet vodećim tehnološ-kim tvrtkama i akceleratorima u Londonu održao se od 20. do 22. svibnja.

A do 17. lipnja otvorene su prijave za međunarodne suradničke projekte u dunavskoj regiji iz programa EUREKA, kojim se potiču mala i srednja poduzeća na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih aktivnosti. Jedan od glavnih

Poslovni anđeli - krila za startup projekte

U krovnoj domaćoj organizaciji poslovnih anđela, CRANE-u, koja je do sada investi-rala preko 20 milijuna kuna u hrvatske tvrtke i startupove, najavljuju pojačanje aktiv-nosti i suradnju s inkubatorima i regionalnim i lokalnim jedinicama. -CRANE provodi intenzivne aktivnosti na pristupanju novih članova, suradnji s institucijama te inku-batorima poduzetništva. U proteklih mjesec i pol CRANE-u je pristupilo pet novih članova od kojih su najpoznatiji Alan Sumina i Zoran Vučinić iz Nanobita. Nadalje, odrađeno je niz sastanaka s čelnicima Ministarstva poduzetništva i obrta, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), EBRD-om i drugima, u cilju jačeg povezivanja te usmjeravanja energije na što efikasnije isko-rištavanje poticaja od strane mladih poduzetnika. U sljedećim tjednima očekuje se i potpisivanje deklaracija o suradnji s liderima u sektoru obrazovanja te ćemo intenziv-no surađivati u provođenju konkretnih događaja - kazao nam je predsjednik CRANE-a Davorin Štetner.

HAMAG-BICRO potpisao je i prve ugovore s ulagačima i poduzetnicima, korisnicima potpore iz HAMAG-BICRO programa poticanja ulaganja u vlasnički kapital inova-tivnih poduzeća. Riječ je o potporama iz takozvanog Pre-Seed fonda, za koji je u državnom proračunu osigurano pet milijuna kuna. Vrijednost ukupnog ulaganja u tri hrvatska startupa iznosi gotovo milijun kuna, dok je 450 tisuća vrijednost dobivene potpore HAMAG-BICRO-a. Prve ugovore potpisala je tvrtka Agrivi s investicijom od 200.000 kuna, Thorium s investicijom od 102.000 kuna te Snap Tap, koji je osigurao investiciju od 150.000 kuna.

Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, kaže kako tvrtke u razvoju po-kazuju snažan interes za ovim programom te da je u postupku evaluacija još šest projekata. -Predviđenih pet milijuna kuna bit će potrošeno do kraja godine, a najveći dio sredstava iz ovog programa bit će investiran u plaće inženjera - dodao je Liović.

ciljeva programa je i stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman.

Podrška za izlazak na međunarodno tržište Trenutno možda najpoznatiji instrument koji nudi po-dršku za izlazak na međunarodno tržište malim i sred-njim poduzećima EU-a koja imaju visoko inovativan proizvod je SME Instrument /Obzor 2020/. Odnosi se na sufinanciranje istraživanja tržišta, izradu prototipa i testiranja te mentorsku podršku.

Svoje poduzetnike guraju i razvojne agencije i teh-nološki parkovi, pa tako u Razvojnoj agenciji Zagreb ističu da putem svog odjela Poduzetnički centar-Plavi ured i besplatnih edukacija pružaju poduzetnicima savjetodavne usluge pri izlasku na međunarodno tr-žište. -Agencija putem svog odjela Tehnološki park tvrtkama koje su programu pred-inkubacije, inku-bacije i post-inkubacije, kroz proces savjetodavne i mentorske podrške pruža ključnu podršku poduzet-nicima u prilagodbi poslovanja zahtjevima globalnog tržišta. Organizacijom poslovnih događanja na temu internacionalizacije poslovanja realiziramo ključne kontakte potrebne za ostvarenje međunarodnih su-radnji, zajedničkih međunarodnih projekata i radio-nica - ističe Šesnić.

-Pruža se podrška za izlazak na međunarodno trži-šte regionalnim animiranjem na županijskoj razini suradnjom s Obrtničkom i Gospodarskom komorom dodjelom potpora za internacionalizaciju poduzetniš-tva i obrtništva na način da se regionalno financiraju nastupi na sajmovima te poslovni susreti i druga orga-nizirana okupljanja poduzetnika s područja Županije - ističe Marija Sinković, pročelnica Upravnog odjela za financije Grada Zaboka.

Ministarstvo poduzetništva i obrta, HAMAG-BICRO i STEP RI Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci organiziraju interaktivnu radi-onicu s temom: Priprema projektnih prijava za SME Instrument (Obzor 2020.), koja je održana 25. i 26. svibnja ove godine u prostorijama Ministarstva po-duzetništva i obrta.

COSME program EU za poticanje konkurentnosti ma-lih i srednjih poduzećaZa COSME program EU je do 2020. predvidjela čak 2,3 milijarde eura, kojima će se nastojati pomoći 40.000 europskih tvrtaka u stvaranju i spašavanju 30.000 radnih mjesta te omogućiti pokretanje oko 1.200 novih proizvoda, usluga ili procesa. Progra-mom se pružaju garancije malim i srednjim poduze-ćima u iznosu do 150.000 eura. Aplicirati mogu mali i srednji poduzetnici te nacionalne, regionalne i lo-kalne organizacije/institucije koje djeluju u području poticanja, promicanja i/ili podupiranja poduzetništva.

Do sada je objavljeno dvadesetak natječaja iz ovoga programa, a trenutno su aktualna dva; Statistics for family business (do 17/6/2015) i Study on tax com-pliance costs for SMEs (do 15/7/2015). Tijekom cije-log trajanja programa, odnosno do 2020. otvoreni su natječaji za financijske instrumente Loan Guarantee Facility i Equity Facility for Growth.

Bespovratne potpore i mikrokreditiranje na lokalnoj razini-Prema našem iskustvu u susretima s poduzetni-cima, možemo doći do zaključka da se, što se tiče mikrokreditiranja, najviše koristi kreditni program „Mikro kreditiranje - Prvi korak u poduzetništvo” HAMAG-BICRO-a. Bespovratne potpore na koje se poduzetnici najčešće prijavljuju je svakako program Poduzetnički impuls. Potpora koja je postigla veliki uspjeh je i Program samozapošljavanja kojeg Ra-zvojna agencije provodi s Gradom Zagrebom i Hr-vatskim zavodom za zapošljavanje. Ova mjera omo-gućila je da se u prošloj godini 396 nezaposlenih osoba zaposli pokretanjem vlastitog posla, odnosno vlastite tvrtke. Nadalje, mjera samozapošljavanja rezultirala sa oko 600 novih radnih mjesta. Uz po-moć ove potpore korisnici mogu dobiti financijsku potporu za pokriće troškova pokretanja poslovanja u iznosu od 25.000 kuna – objasnio je Šesnić.

Razvojna agencija Zagreb, zajedno s agencijom HA-MAG-BICRO, pokrenula je i program Start-up akade-mije koji je namijenjen poduzetnicima početnicima na području grada Zagreba, koji imaju namjeru koristiti mikrokredite, bespovratne potpore i druge raspoložive poticajne mjere. -Cilj seminara je pružiti poduzetnici-ma osnovna znanja koja su im potrebna za uspješno vođenje poduzeća te ih upoznati s obvezama i rizicima u poduzetništvu - kaže Šesnić.

Mikrokrediti Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) isprva su uvedeni kao pilot projekt 2013. godine. U protekle dvi-je godine potaknuli su velik interes poduzetnika te se pokazali uspješnim instrumentom financiranja za sve poduzetnike koji trebaju brz i efikasan izvor financira-nja. Između ostalog, pokazali su se ključnim alatom za poticanje samozapošljavanja.

S obzirom na sve veći interes poduzetnika, HAMAG-BICRO je ove godine objavio Javni poziv već u velja-či. Prijave se zaprimaju zaključno do 1. prosinca 2015. godine, a isplata sredstava vršit će se zaključno do 15. prosinca 2015. godina.

Startup tvrtka Visiobike realizirala je mikrokredit HA-MAG-BICRO-a 2014. godine. Marko Matenda, osnivač tvrtke, izumio je pametni električni bicikl koji se može integrirati s pametnim telefonom. Tako na zaslonu svog

Za poduzetnike početnike na područ-

ju grada Zagreba pokrenuta je Star-up

akademija koja pribli-žava specifičnosti ko-rištenja mikrokredita, bespovratnih potpora i drugih raspoloživih

poticajnih mjera


ropi na Pioneers festival konferenciji.

Program kreditiranja mikro-poduzetnika uz potpo-ru EU pokrenuo je i HBOR, u suradnji s Europskim investicijskom fondom (EIF), u okviru CIP programa za konkurentnost i inovacije. Cilj Programa je finan-ciranje mikro poduzetnika u svrhu samozapošljavanja, osnivanja obrta i trgovačkih društava, modernizacije i proširenja već postojećeg poslovanja, povećanja broja novih radnih mjesta. Korisnici kredita mogu biti pri-vatni mikro poduzetnici, fizičke i pravne osobe koje imaju do 10 zaposlenih, a najviši iznos mikro kredita je 25.000 eura uz kamatnu stopu 3,7% godišnje i na rok otplate do pet godina.

BIZimpact II - podrška za 1.500 poduzetnikaPune dvije godine provedbe projekta BIZimpact rezul-tirale su aktivnostima na kojima je sudjelovalo 1.500 poduzetnika i predstavnika različitih organizacija i institucija, izrađene su elektroničke aplikacije za sa-vjetovanje s poduzetnicima, 15 mini vodiča, priručnici, newsletter, pokrenut je SME forum, a sve to s ciljem poboljšanja informiranosti poduzetnika, unapređenja komunikacije i dijaloga između poduzetnika i institu-cija te razvoja javno-privatnog dijaloga.

Glavni cilj projekta bio je poboljšati poslovnu klimu u Hrvatskoj i konkurentnost malog gospodarstva. Finan-ciran je sredstvima Europske unije i Vlade Republike Hrvatske te je nastavak uspješno završene njegove prve faze koja je provedena u razdoblju od 2007. do 2009. godine. Projekt u vrijednosti 1,4 milijuna eura trajao je od ožujka 2013. do ožujka 2015. godine i pro-vodila ga je tvrtka Pohl Consulting & Associates u konzorciju s Altair Asesores, Pinto Consulting i West Midlands Enterprise.

Poduzetnički impuls - bespovratna sredstva za 2015Ovogodišnji Poduzetnički impuls vrijedan je 4,4 mi-lijarde kuna, od čega je 88% sredstava osigurano iz fondova EU. U razdoblju 2012.-2014. potpomogao je otvaranje 12 tisuća novih radnih mjesta. Trenutno su aktivne prijave za nekoliko programskih područja: Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike, Domaći sajmo-vi, Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu, Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP, Re-vitalizacija poslovnih prostora…

Najnoviji centar realiziran iz programa poticanja po-duzetništva Poduzetnički impuls otvoren je u trav-nju u Belišću: poduzetnički inkubator „Polet“, koji je dobio potporu Ministarstva poduzetništva i obrta u vrijednosti od 1,2 milijuna. Vrijednost projekta i ure-đenja prostora je oko 2,4 milijuna kuna, a sudjelovali su i Grad Belišće s 900.000 kuna te Osječko-baranjska županija s 250.000 kuna, stvorivši tako uvijete za pet poduzetničkih i četiri uslužne djelatnosti.


Perjanice lokalnih gospodarskih i

industrijskih zona

Titulu najbolje domaće poduzetničke zone od travnja nosi Gospodarska zona Gra-da Zaboka, a slijede ju Industrijska zona Kukljanovo iz Bakra te Gospodarska zona Nove Gradiške. -Razvoj Grada Zaboka temelji se prvenstveno na važnom strateškom i geopromet-nom položaju te na značajnim ulaganjima u podizanje razine kvalitete komunalne infrastrukture, čime su postavljeni temelji za razvoj grada u moderno urbano gospo-darsko i kulturno središte. Prostorno planska dokumentacija, definiranje Strategije Grada Zaboka te sinergijski pristup svih dionika u cilju daljnjeg razvoja uz poticanje inicijativa i projekata baziranih na održivom razvoju i društvenoj odgovornosti - ističe Marija Sinković, pročelnica Upravnog odjela za financije. -Transparentan pristup u definiranju Strategije daljnjeg razvoja određivanjem prioritetnih ciljeva i definiranjem mjera te partnerskim pristupom regionalne i lokalne razine, organiziranjem eduka-cija na lokalnoj i županijskoj razni (Krapinsko-zagorska županija, Zagorska razvojna agencija d.o.o. te Grad Zabok). Potpore lokalnog poduzetništva realizirane su kroz suradnju lokalne, regionalne i državne razine preko regionalnih natječaja potpora po-duzetnicima sufinanciranjem kamata za poduzetničke kredite (Program razvoja ma-log i srednjeg poduzetništva, Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva, Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje te Kreditom do uspjeha) - zaključuje Sinković. Razloga za veselje imaju i u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj je aktivno 10 do 12 posto poduzetnika u Hrvatskoj. -Iz područja našeg djelokruga najveći interes i zanimanje poduzetnici pokazuju za prijavu poduzetničkih projekata za kreditiranje i potpore male vrijednosti za startup poduzetnike. Samo tijekom 2014. u poslovnim bankama realizirano je 29 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti 72.394.577 kuna - pojasnio je Anđelko Katavić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu.-U strukturi ukupno odobrenih kredita u 2014. godini primjećuje se kako sve veći udjel zauzimaju „proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava“ i „proizvodnja prehram-benih proizvoda“ u odnosu na ostale djelatnosti. Ulaganja u proizvodnju ostalih pri-jevoznih sredstava odnose se na izgradnju brodova za nautički turizam, odnosno krstarenja (mala brodogradnja), koja su tijekom 2014. povećala svoj udjel na 63% odobrenih kredita. Povećani interes za oporavak navedene djelatnosti leži u povratku dobrih turističkih sezona, kada krstarenja postaju hit, tako da su svi kapaciteti (i oni u gradnji) već prodani unaprijed. Takva potražnja garantira brži povrat ulaganja u odnosu na druge djelatnosti. Na drugom mjestu je proizvodnja i prerada prehram-benih proizvoda, u čemu prednjači proizvodnja kruha i peciva te prerada, sušenje i konzerviranje mesa i tradicionalnih dalmatinskih proizvoda. Kod ovih ulaganja puno je veći broj kredita nego visina ulaganja jer poduzetnici podižu kapacitet sukladno ostvarenim rezultatima na tržištu - zaključuje Katavić.

mobitela, koji se postavlja na upravljač bicikla, možete pratiti informacije poput brzine i napunjenosti baterije. Visiobike postiže brzinu od 45 km/h s motorom od 500 W, odnosno 25 km/h s motorom od 250 W. O svojim poslovnim počecima Marko Matenda kaže: -Mikrokredit HAMAG-BICRO-a uvelike je pomogao kako bismo nabavili početni materijal i opremu potreb-nu za proizvodnju, zapošljavanje novih radnika te pla-siranje prvih primjeraka Visiobikea na svjetsko tržište.

Nakon što im je dodijeljen mikrokredit, Visiobike je izabran među 50 najboljih startup poduzetnika u Eu-

Ovogodišnji Poduzetnički impuls

vrijedan je 4,4 milijarde kuna, od

čega je 88% sredstava osigurano iz fondova

EU.

Hrvatska je uključena u sedmi ciklus programa Era-smus za mlade poduzetnike kroz konzorcij You en-ter Europe 2, koji vodi Provincia de Pesaro e Urbino iz Italije. Partneri u konzorciju su Confederación de asociaciones empresariales de Burgos iz Španjolske, Mednarodna fakulteta za družbene in poslovne študije iz Slovenije, Grad Sirakuza, Italija, Gospodarska ko-mora iz Crne Gore te Razvojna agencija Grada Du-brovnika DURA d.o.o. i TERA Tehnopolis iz Hrvatske.

Zašto se prijaviti na Erasmus za mlade poduzetnike?Novi poduzetnik ima mogućnost učenja usavršavanja vještina od iskusnog poduzetnika u drugoj zemlji EU, kao i upoznati se s drugim tržištima i različitim načinima poslovanja. Također, ima priliku razviti po-slovne kontakte u inozemstvu, te pronaći poslovnog partnera i ostvariti suradnju, ali i ostvariti financiranje kroz program.

-S druge strane, poduzetnik mentor dobiva šansu ra-diti s novim ozbiljnim poduzetnikom koji ima motiva-ciju i nove ideje, a kroz suradnju na obostranu korist pronaći inovativna rješenja za unapređenje vlastitog poslovanja. Nemjerljiva je vrijednost upoznati se s drugim tržištima i različitim načinima poslovanja te imati mogućnost razviti poslovne kontakte u ino-zemstvu i proširiti poslovanje na drugu zemlju. Sve to ostvaruje bez dodatnih troškova jer novi poduzetnik ima stipendiju programa - rekao je Ivan Štefanić, di-rektor TERA Tehnoplisa.

Tko se može prijaviti?Na programu Erasmus za mlade poduzetnike mogu

sudjelovati fizičke osobe koje žele postati poduzetnik i čvrsto su odlučile pokrenuti tvrtku.

-Također, kvalificiran je i poduzetnik koji je pokre-nuo vlastitu tvrtku unutar posljednje tri godine te ima stalno prebivalište u jednoj od zemalja Europ-ske unije, realističan poslovni plan sukladan pro-pozicijama programa, odgovarajuću izobrazbu i trening, a vodi ga vizija, posvećenost, inicijativa i kreativnost - kaže Andrea Novaković, direktorica Razvojne agencije DURA.

Dosadašnji rezultati programaOd početka programa 2009. godine realizirano je 2747 razmjena, 326 je u tijeku, a 144 u pripremi. Većina mladih poduzetnika (81%) tijekom razmje-na je identificirala nove poslovne mogućnosti, a polovina je pronašla poslovnog partnera kojemu će prodati svoj proizvod ili uslugu, ili će od njega ku-piti potrebiti repromaterijal.

Poduzetnici mentori koriste program kao platfor-mu niskog rizika za ispitivanje mogućnosti po-slovnog proširenja na nova tržišta. Njih 60% je tijekom razmjene dobilo nove ideje koje su kasnije ugrađene u nove proizvode i usluge. Više od polovi-ne mentora u svojim je tvrtkama povećalo prihode.

Prijaviti se možete na www.erasmus-entrepreneurs.eu. Svi zainteresirani mogu se javiti uredu koji im je bliži, TERA Tehnopolis ili Razvojna agencija Grada Dubrovnika, a dodatne informacije mogu se dobiti i putem maila: [email protected] ili [email protected].

Pronađite inovativna rješenja za unapređenje vlastitog poslovanjaErasmus za mlade poduzetnike je program razmjene kojeg financira Europska unija, a poduzetnicima pruža mogućnost suradnje s iskusnim poduzetnikom domaćinom (mentorom) u drugoj zemlji EU te razvijanje vještina potrebnih za razvoj poduzeća.

Poduzetnici mentori koriste program kao platformu niskog rizika za ispitivanje mogućnosti poslovnog proširenja na nova tržišta.



Tvrtka Suhomont sa sjedištem u Osijeku već više od 25 godi na posluje na zahtjevnom građevinskom tržištu. O početcima poslovanja, trenutnoj situaciji u sektoru i uslugama koje nude razgovarali smo s vla-snikom, Darijem Vojičićem. Kako je izgledalo Vaše poslovanje u samom početku, u uspo redbi s današnjim?Poslovanje se u početku temeljilo na jednoj vrsti uslu-ge - postavljanju podnih i zidnih obloga. Laminat je u to vrije me bio novi proizvod na našem tržištu i postao je jako popu laran, zbog svojih karakteristika, brze i jednostavne montaže te velike otpornosti i to nam je dalo prvi ‘vjetar u leđa’. Na sajmovima obrtništva i graditeljstva bili smo česti izlagači, a kako se tržište vrlo brzo razvijalo, i ku-paca je bilo sve više. Kroz vrijeme smo postali i uvozni-ci proizvoda tvrtke Mei ster, gdje smo imali kompletnu uslugu na jednom mjestu: prodaju, dobavu i montažu proizvoda. Do danas smo proširili lepezu usluga i na ostale završne građevinske radove.

Nedostatak investicija i otežano poslovanje uslijed krize gotovo su uništili graditeljski sektor u Hr-vatskoj. Kako biste ocijenili trenutnu situaciju, ima li značajnijih pozitivnih pomaka?Točno, novogradnje i velikih investicija gotovo da i nema, ali zato ima dosta posla u starogradnji. Tržište treba adap tacije, renoviranja, sanacije, održavanje i ostalo. Tu postoji veliki neiskorišteni potencijal, jer je puno zapuštenih stambenih i poslovnih prostora koji nisu u funkciji. Kao što sam već napomenuo, ener-getska obnova objekata je pred nama i tu očekujemo povećani opseg poslova. Jeste li više angažirani od strane privatnih osoba ili po-slovnih subjekata, i u kojem omjeru?Svi su kupci i poslovi važni, čak i oni najjednostavni-ji. Trenutno je situacija 60:40% u korist poslovnih subjekata. Većinom su to dugogodišnji stalni kupci koji uvijek imaju potrebu za održavanjem ili ula-ganjem u svoje objekte. Privatne osobe dolaze do nas uz vrhunske preporuke naših prijašnjih investitora. Slijedom toga podigli smo razinu usluge s 5 zvjezdica na 6. U kojem se smjeru planirate razvijati u budućnosti, planirate li proširiti ponudu usluga i poslovanja?Nitko ne bi smio biti zadovoljan onim što je posti-gao, već uvijek stremiti tome da se dodatno poboljša. Nastoji mo raditi ono što najbolje znamo i sigurno će biti novih proizvoda i usluga koje ćemo ponuditi na tržištu uz vi soku kvalitetu izvedbe. Konstantno primijenjujemo nove tehnologije, a naše dugogodišnje iskustvo stečeno u Europskoj uniji pre-nijeli smo u Hrvatsku na naše mlade i dinamične dje-latnike koji se lako prilagođavaju pojedinačnim zahtje-vima investitora. Od mnoštva izvede nih privatnih i javnih objekata izdvojio bih najvrjednije: Peugeot sa-lon Osijek, Agrokor - Bioplinska postrojenja, OTOS - poliklinika Osijek, MIO Osijek - proizvodna hala, Umag - apartmansko naselje, GPP Osijek - uredski prostor, Farmacia ZU - ljekarne, Casino - TC Portano-va, Zavod za prostorno uređenje Osijek - ured, TEO Belišće - uredski prostor, Gradski radio Osijek i dr.

Više referentnih radova i ponudu naših usluga možete po-gledati i na našoj web stranici www.suhomont-obrt.hr.

Povjerenje investitora stječemo slušanjem

njihovih želja za realizaciju projekta, te

vraćamo kvalitetom izvedenih radova

uz poštivanje dogovorenih cijena i

rokova.

Program energetske obnove nova je prilika za građevinski sektorKao u svakoj branši, tako i u građevinarstvu konstantno dolaze novi materijali i njihova primjena. Cjeloživotno usavršavanje stoga je potreba da bi se pratili novi trendovi i opstalo na zahtjevnom tržištu.

Graditeljstvo i nekretnine

Odlučili smo se za širu specijalizaciju radova koji se najviše traže u renovi-ranju i adaptaciji, te izgradnji novih objeka ta. Ti radovi usko su povezani jedni s drugima, tehnikama izvođenja i fazama radova te čine jednu cjeli-nu. Kod unu tarnjih radova to su si-stemi suhe i brze montaže (spušteni stropovi, pregradni zidovi, oblaganje potkrovlja i dr.), zatim soboslikarski i ličilački radovi (gletanje i bojanje, ličenje i dr.) Vrlo često javlja se potreba za hidroizolacijom mokrih pro storija prije keramičarskih radova (kupatila, balkoni, terase i dr.). Kod vanjskih to su fasaderski radovi poput oblaganja vanjskih ovojnica objekta s izolaci-jom od EPS stiropor ploča i kamenom vunom raznih debljina i karakteristika - trenut no i najtraženija usluga zbog subvencija Fonda za energetsku učinkovitost, gdje su moguće uštede 40-80% na ukupnu in vesticiju. Aktualni program energetske obnove izvrsna je pri-lika za sklapanje novih poslova te izobrazbu i zapošljavanje novih djelatnika u građevinskom sektoru. Sve strane u pro gramu imaju koristi: investitor je dobio obnovu uz subven ciju, izvođač je izvodio radove, a Fond je projektom smanjio potrošnju energije. Energetska budućnost je pred nama, gdje svaki novi i stari objekt mora posjedovati E-Certifikat.

Uvijek nastojimo primijeniti nove tehnologije

Dario Vojičić, vlasnik tvrtke Suhomont

Zaštita na radu

Izgubljeni u propisimaUnatoč prednostima novog Zakona o zaštiti na radu, poslodavci i stručnjaci nezadovoljni su pratećim propisima. Temeljite izmjene zakonskih propisa bitno su se odrazile i na angažman inspektora rada.

Rezultati primjene novog Zakona o zaštiti na radu bit će vidljivi tek krajem godine.

Novi Zakon o zaštiti na radu stupio je na snagu u lipnju prošle godine, a za razliku od prethodnog mo-dernije je koncipiran i terminološki uređen. Smanjen je prevelik broj provedbenih propisa, poslodavcima je ponuđen slobodan izbor načina provođenja, propi-sana je obveza upravljanja psihosocijalnim rizicima i uvedeni su novi instituti koji olakšavaju provođenje zaštite na radu. Pojašnjavaju to u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, naglašavajući da je novi Zakon donesen kako bi se u potpunosti uskladio s direktiva-ma Europske unije. S obzirom na to da se prijašnji zakon u praksi provodio putem čak pedesetak propi-sa, bilo ga je nužno pojednostavniti.

-Takvo normativno stanje u osobito važnom području zaštite zdravlja i sigurnosti radnika uzrokovalo je određenu pravnu nesigurnost, oso-bito stoga što neki od provedbenih propisa zbog tehničko-tehnološkog razvoja više nisu primjenjivi - ističe glasnogovornik ministarstva Krunoslav Vidić. Kao jednu od ključnih novosti izdvaja ulogu in-spektora zaštite na radu, čije su ovlasti sada usmjere-ne na preventivno djelovanje, umjesto na isključivo represivno postupanje. Ipak, kada su u pitanju učinci novog zakona, o tome je, kaže, rano govoriti.

-Da bi se pokazao pravi učinak potrebno je određeno vremensko razdoblje primjene. Značajni doprinos unapređenju zaštite na radu dat će i novoosnovani Zavod koji tek uspostavlja svoj rad. Vjerujemo da

Pripremila: Ana Lučin

će se prvi preliminarni rezultati pokazati tek nakon što stupe na snagu i svi provedbeni propisi, a sma-tramo da bi mogli biti vidljivi tek krajem godine - pojašnjava Vidić.

Sporne odredbe pratećih propisaUnatoč svim prednostima novog zakona, evidentno je da poslodavci i stručnjaci zaštite na radu ne dije-le jednak entuzijazam po pitanju cjelokupne pravne regulative. Problem, naime, vide u dodatnim pro-vedbenim propisima, a nedavna izmjena Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, objavljena u travnju, izazvala je pravu buru nezadovoljstva. Iako se, sukladno direktivi Europske unije, nametanje administrativnih, financijskih i pravnih ograničenja koja usporavaju osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća treba izbjegavati, sporna izmjena Pravilni-ka poduzetnicima je nametnula dodatan trošak. Ne-davnom izmjenom tako je propisano da sve tvrtke koje imaju do 49 zaposlenih moraju imati stručnjaka zaštite na radu prvog stupnja. To znači da jedan dje-latnik mora položiti opći dio ispita pri ministarstvu, ili se pak usavršiti na nekoj od privatnih obrazovnih ustanova.

-Postavlja se pitanje što s cijelim nizom djelatnosti i društava, poput doktora i medicinske sestre, odvjet-nika i administratora, ili jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. Oni će morati položiti ispit za specijalista zaštite na radu, što će im stvo-


Poslodavcima se nameće skupa i

komplicirana obveza koja nema realnog uporišta s obzirom

na okolnosti u kojima posluju.

Zaštita na radu

riti dodatan trošak, a svejedno će za poslove zaštite na radu zvati ovlaštene tvrtke i tu uslugu platiti. Do sada su postojali ugovori s ovlaštenim tvrtkama koje su odrađivale i sva potrebna ispitivanja. Moramo ra-zumjeti da jedan doktor i medicinska sestra ne znaju, ili nemaju vremena voditi dokumentaciju, i zato im mora biti omogućen „outsoursing“. Pogrešan je pri-stup da se ne omogući obavljanje stručnih poslova od strane ovlaštene tvrtke - pojašnjava stručnjak za zaštitu na radu Darko Radić iz osječke tvrtke Zaštita-Inspekt, specijalizirane za zaštitu na radu i zaštitu od požara.

Da su nedavne izmjene u određenom segmentu otežale vođenje poslova zaštite na radu malim po-slodavcima smatra i Borivoj Žmegač, direktor tvrtke Preventa, specijalizirane za zaštitu na radu, zaštitu od požara, zaštitu okoliša, energetsko certificiranje i tehnička ispitivanja. -Riječ je o uglavnom uredskim poslovima, tvrtkama koje imaju do 20 zaposlenih. Nameće im se skupa i komplicirana obveza, bez realnog uporišta u odnosu na okolnosti u kojima posluju. Jednostavno, prestro-

ga je pa bi se mnogi mali poslodavci mogli naći u ozbiljnim problemima prilikom inspekcijskih nadzo-ra. Za takav se prekršaj izriču dosta visoke novčane kazne, čak u mjeri da mogu ugroziti opstanak tih fir-mi - smatra Žmegač.

Dobre strane novog ZakonaS druge strane, Željko Krmelić, stalni sudski vještak za zaštitu na radu i zaštitu od požara, ujedno i vla-snik tvrtke Hemak-ing, specijalizirane u toj djelat-nosti, ističe da provođenje zaštite na radu u ovom trenutku iziskuje značajna materijalna sredstva, ali isključivo novim tvrtkama koje zapošljavaju do deset djelatnika. -Osnovni dokument koji poslodavac su-kladno novom Zakonu treba izraditi je procjena rizi-ka, a ona mora biti ažurna, no ažurira se samo onda kada je došlo do značajnih promjena u poslovnom procesu, poput preseljenja na novu poslovnu loka-ciju. Ako ima dovoljno znanja i iskustva, može ju ažurirati i sam poslodavac.

Također, novi je Zakon izbacio reviziju procjene ri-zika, pa ako nema značajnih promjena u poslovnom procesu, nema ni potrebe za ažuriranjem. To znači da nema revizije, niti dodatnih troškova svake dvije godine. Nije li to olakšica za poslodavca? - pita se Krmelić. Kao jednu od olakšica izdvaja zdravstveni pregled.

-Radnik na poslovima s posebnim uvjetima rada treba prije stupanja na posao proći zdravstveni pre-gled koji plaća poslodavac. No, ako objavi oglas na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, može zatražiti povrat sredstava - pojašnjava, dodajući kako, prema novom Zakonu, HZZO snosi i trošak periodičnih pregleda. Kada je pak riječ o osposobljavanju radni-ka za rad na siguran način i početno gašenje požara, naglašava da je cijena takvog osposobljavanja oko 300 kuna te vrijedi sve dok radnik obavlja poslove za koje je osposobljen.

-Ovakvih primjera ima puno. Za predmetnih de-set radnika u rizičnoj djelatnosti cjelokupan ulazni trošak za zaštitu na radu i zaštitu od požara kreće se oko deset tisuća kuna. Onome tko smatra da je to puno, bolje je da niti ne počinje poslovnu djelat-nost jer će mu kazne za navedene obveze potrošiti polovinu prikazanog iznosa, a opet će morati odra-diti sve te radnje. U konačnici, svi troškovi za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu su porezno priznati odbitci - govori Krmelić, zaključujući kako je novi Zakon zaista značajno olakšao poslovanje i troškove u području zaštite zdravlja i sigurnosti.

Pojedine odredbe pravilnika neusklađene sa zakonomIpak, kada su u pitanju pravilnici, naglašava da poje-dine odredbe nisu usklađene sa zakonom. Primjerice,

stavak 6. članka 103. Zakona o zaštiti na radu na-vodi pravilnike koji će se primjenjivati do stupanja na snagu određenih propisa, ali isključivo u dijelu u kojem nisu u suprotnosti sa zakonom. -Upravo pri tumačenju što jest i što nije u suprotnosti sa zako-nom nastaje problem, ovisno o tome tko i kako čita i što tumači - kaže Krmelić.

-Kao primjer uzmimo dio jednog članka Pravilni-ka o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima. Novi Zakon definira privremena i zajednička radilišta pa već u nazivu nastaje problem. Osnovni dokument radilišta je plan izvođenja rado-va, a prema novom Zakonu, za privremeno radilište na kojem se izvode radovi gradnje ne treba izraditi plan izvođenja radova. Inspektor pri dolasku traži taj plan i poziva se na čl. 7 pravilnika, tumačeći da je svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju dužem od pet dana dužan izraditi plan izvođenja radova. Po-tom se obraćate ministarstvu i dobijete mišljenje da za privremeno radilište na kojem samo jedan poslo-davac izvodi radove, sukladno zakonu, plan ne treba izraditi. Inspektor odbacuje to mišljenje, uz tvrdn-ju da nije obvezujuće. Pod pritiskom inspekcijske značke tvrtka izrađuje ili daje izraditi plan izvođenja radova. To je nepotrebni trošak vremena ili novca - pojašnjava iskusni sudski vještak.

Upozorava i da je za jedan dio pravilnika već istekao rok za donošenje, dok za one koji će se do njiho-vog donošenja primjenjivati, nitko mjerodavan nije protumačio što je u skladu s novim zakonom, a što nije. Prema njegovom mišljenju, doneseni pravilnici nečitki su, a u nekim dijelovima i neprecizni. - Ovi-sno o tome koja ih zainteresirana strana tumači, takvi su i zaključci. Pravilnike donose neke radne skupine koje nemaju niti jedan dan rada u primjeni propisa kod poslodavca na operativnoj razini zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. Ne prolaze proces javnog mišljenja i kada se donesu, nastaju problemi i potreba da se pišu dopune i izmjene već donesenih pravilnika. Takav je slučaj s Pravilnikom o obavlja-nju poslova zaštite na radu, koji je tako neprecizno napisan da je morao doživjeti promjene, kako bi se spriječila zatrpanost sudova prekršajnim postupcima - zaključuje Krmelić.

Zavjet šutnje među poslodavcimaDo izjava samih poslodavaca u trenutku pisanja teksta bilo je nemoguće doći. Kako neslužbeno doznajemo, njihovi predstavnici i resorno mini-starstvo ovih dana zajednički pokušavaju pronaći odgovarajuća rješenja. Ministarstvo je navodno uvažilo sugestije poslodavaca vezane uz obvezu školovanja stručnjaka zaštite na radu u tvrtka-

Zaštita na radu

Doneseni pravilnici nečitki su, a u nekim dijelovima i neprecizni.

Školovanje stručnjaka sigurnosti započelo je u Zagrebu prije 52 godine, puno prije nego u mnogim europskim zemljama. To je jedan od rijetkih interdisciplinarnih tehničkih studija u nas. Studij je prilagođen odraslim zaposlenim osobama. Za sada nema prijamnog ispita i provodi se samo upisni postupak.

Sjedište Visoke škole za sigurnost je u zgra-di Fakulteta strojarstva i brodogradnje, u zoni visoke studentske koncentracije blizu Filozofskog fakulteta, FER-a, Tehničkog

veleučilišta i Hrvatskih studija.

Visoka škola za sigurnost ima studij po mode-lu 3+2 i stječe se ukupno 300 ECTS bodova. Na

studiju postoje moduli pa se u završnom dijelu stručnog studija mogu upisati smjer zaštita na

radu ili zaštita od požara, a na specijalističkom studiju zaštita na radu, zaštita od požara, zaštita

okoliša ili zaštita osoba i imovine. Na Zavodu za zapošljavanje prijavljen je iznimno mali broj neza-poslenih inženjera sigurnosti, a poslodavci koji

zapošljavaju više od 50 radnika dužni su zaposliti stručnjaka zaštite na radu, odnosno, ovisno o stupnju ugroženosti od požara, stručnjaka zaštite od požara, a oni koji onečišćuju okoliš trebaju imenovati povjere-nika za zaštitu okoliša.

Zašto upisati studij na Visokoj školi za sigurnost


Kapital

ma do 49 zaposlenih, odnosno ipak omogućilo 'outsourcing', pa se izmjene spornih odredbi pra-vilnika očekuju svakog trenutka. O nezadovoljstvu poslodavaca ne žele govoriti ni u ministarstvu, odbijajući komentirati paušalne i općenite ocjene. Osim toga, poručuju da su tijekom donošenja za-kona provedena dva kruga konzultacija na javnim tribinama te da su i dalje otvoreni za sve konkret-ne primjedbe koje bi mogle poboljšati tekst zakona i provedbenih propisa.

Kako izabrati kvalitetnu tvrtku za zaštitu na radu?Prema riječima Borivoja Žmegača iz Prevente, pri izboru tvrtke za poslove zaštite na radu poslodavac treba odabrati onu koja je od resornog ministarstva dobila novo ovlaštenje za poslove zaštite na radu. -Uskoro će, s obzirom na postrožene uvjete, velik broj tvrtaka za zaštitu na radu ostati bez ovlaštenja. Uz to, za kvalitetnu uslugu svakako je bitno da po-slodavac radi izravno s tvrtkom koja je ovlaštena za određene poslove, a ne preko posrednika ili osobe bez ovlaštenja - pojašnjava Žmegač. Kako ističe, nužno je poslovati sa stabilnom tvrtkom koja uredno podmiruje obveze prema državi, dobavljačima i radnicima jer se nemogućnost urednog izvršavanja obveza odražava i na sposob-nost kvalitetnog pružanja usluga.

Što očekivati od inspekcijskog nadzoraTemeljite izmjene zakonskih propisa bitno su se odrazile i na angažman inspektora rada. Nadzo-ri su složeniji i zahtijevaju više vremena, dok je nadležnost proširena i na osobe na radu. Također, u dijelu nadzora povodom ozljeda obuhvaćaju sve osobe teže ozlijeđene u prostoru poslodavca. Kako pojašnjava Krunoslav Vidić, za većinu nezakoni-tosti propisane su upravne mjere, odnosno usme-na rješenja upisana u zapisnik o nadzoru. Nakon što ih donese, inspektor je dužan obaviti i kontrolu izvršenja te po potrebi donijeti i druge mjere. -Novi propisi nalažu inspektoru rada naplatu prekršajne kazne na mjestu izvršenja prekršaja, a potom izda-vanje prekršajnog naloga. Ako se na taj način ne naplati kazna, pokreće se prisilna naplata. Ranije su inspektori odmah po utvrđivanju sumnje podnosi-

li optužne prijedloge prekršajnim sudovima - ističe glasnogovornik ministarstva.

U provedbi nadzora inspektor je, dodaje, ovlašten fotografirati ili snimiti osobe, pregledati, fotogra-firati ili snimiti sve objekte i prostore u kojima se obavlja djelatnost, kao i proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada, vozila, poslovne knjige, registre, evi-dencije, uređaje, video ili audio zapise, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaci-ju koja omogućuje uvid u postupanje poslodavca. Također, može uzimati izjave od zatečenih fizičkih osoba i zatražiti privremeno obustavljanje poslo-vanja za vrijeme nadzora.

Što to zapravo znači u praksi, pojašnjava Borivoj Žmegač iz Prevente, naglašavajući da, s obzirom na sve nedorečenosti i nejasnoće u novim propisima, poslodavac ne može u potpunosti biti siguran da njegova tvrtka ispunjava sve zakonske obveze. -In-spektor može zatražiti dokaze o ispravnosti sredsta-va za rad, poput radne opreme i instalacija, doku-mentaciju o ispitivanjima čimbenika radnog okoliša, dokaze o provedenom osposobljavanju za rad na si-guran način i ispunjavanju uvjeta za obavljanje po-slova s posebnim uvjetima rada. Svakako će provje-riti ima li poslodavac izrađenu procjenu rizika, je li odgovarajuća i je li dostupna radnicima. Provjerit će postoji li plan evakuacije, jesu li određeni radnici koji će je provoditi i je li provedena vježba evakua-cije. Ovisno o djelatnosti poslodavca, može provje-riti i niz drugih okolnosti vezanih uz zahtjeve pro-pisa zaštite na radu. Primjerice, jesu li postavljeni odgovarajući znakovi sigurnosti, postoje li upute za rukovanje radnom opremom, postoje li upute za rad s opasnim kemikalijama, je li osigurano pružanje prve pomoći radnicima na radu i slično - navodi Žmegač.

S osnovnim obvezama koje proizlaze iz propisa zaštite na radu, kao i ključnim prekršajima za koje se izravno izriču novčane kazne, moraju biti dobro upoznate i sve osobe koje tek namjeravaju osno-vati tvrtku. -Dok je osnovne obveze lako utvrditi, s ključnim prekršajima situacija je malo kompli-ciranija jer je izmjenama zakona uveden potpuno novi način kažnjavanja - ističe Žmegač. Vezani su, naglašava, uz procjenu rizika, način vođenja poslo-va zaštite na radu, plan evakuacije i prijavu ozljeda. -Svaki novi poslodavac treba biti oprezan jer ako inspektor u nadzoru utvrdi prekršaj, više se ne ide na sud gdje je imao priliku iznijeti obranu. Ako po-slodavac po inspekcijskom nadzoru sam ne podnese pisani prigovor na prekršajni nalog u propisanom roku, naplata kazne ide direktno na FINA-u putem ovrhe, što može iznositi i 30 tisuća kuna - savjetuje direktor Prevente.

Inspekcijski nadzori sada su složeniji

i zahtijevaju više vremena, a

nadležnost inspektora proširena je i na osobe na radu.

Zaštita na radu

Samostalna izrada procjene rizikaNovi propisi poslodavcima pružaju priliku da procjenu rizika izrađuju samostalno. Tvrtka Preventa stoga je razvila aplikaciju e-Procjena, omogućavajući tako izradu procjene čak i onim poslodavcima koji s tim nemaju nimalo iskustva.

-Riječ je o našem originalnom rješenju kojim smo kroz različite prilagođene modu-le, ovisno o djelatnosti poslodavca, pokrili više od 700 vrsta poslova. Poslodavcima smo tako omogućili da procjenu rizika izrade uz minimalne troškove - kaže Borivoj Žmegač iz Prevente.


Rezultati inspekcijskih nadzora u 2014.Prema podatcima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, tijekom 2014. godine u 1544 inspekcijska nadzora obavljena povodom obavijesti o ozljedama u prostoru poslodavca, utvrđeno je da je šest radni-ka umrlo na radu od posljedice akutne ili kronične bolesti. Teške i smrtne ozljede zadobilo ih je ukupno 1.217, dok je od toga smrtno stradalo 16 osoba. Se-dam radnika poginulo je u djelatnosti graditeljstva, četiri u šumarstvu, a tri u prerađivačkoj djelatno-sti. Od utvrđenih uzroka teških i smrtnih ozljeda, najčešće je bila riječ o izvođenju radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, i to u čak 514 slučaja. Najveći broj teško ozlijeđenih u prošloj je godini bio u prerađivačkoj djelatnosti, njih 412, kao i u graditeljstvu, i to 224 osobe.

Na pitanje o nezakonitostima na koje su inspekto-ri rada u prošloj godini najčešće nailazili, u mini-starstvu izdvajaju neodgovarajuće procjene rizika, neutvrđenu radnu sposobnost radnika na poslo-vima s posebnim uvjetima rada, neodgovarajuće osposobljavanje radnika za rad na siguran način,

neispravnost sredstava rada, rad bez osobne zaštitne opreme i neispravnost osobne zaštitne opreme, neredovito ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, nerazrađenu tehnolo-

giju i neodgovarajuću organizacija rada, kao i opasno izvođenje poslova, nedostatak

znakova sigurnosti, uputa za siguran rad te mogućnosti pružanja prve pomoći na radu.

-Unatoč navedenom, smatramo da Hrvatska na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ima

uređenu legislativu na razini razvije-nih zemalja EU, ali provedba još nije na zadovoljavajućoj razini.

Razloge za to pronalazimo u nedovoljnoj povezanosti, manjku motivacije i nedo-statne svijesti svih dionika sustava zaštite na radu, kako kod poslodavca tako i na široj razini - poručuju iz ministarstva.

Odabir zaštitne opremeKvalitetna zaštitna oprema osnova je za uspješno provođenje zaštite i sigurnosti na radu. Kako ističu u Splendor tekstilu, tvrtki specijaliziranoj za proizvodnju visoko kva-litetne, profesionalne zaštitne odjeće, pro-teklih nekoliko godina sve je veća potražnja

za funkcionalnom profesionalnom odjećom. -Zakon o zaštiti na radu svakako potiče po-slodavce da se više angažiraju po pitan-ju nabave zaštitne odjeće i opreme, a to

Zaštita na radu

Ako poslodavac po inspekcijskom nadzoru sam ne podnese pisani prigovor na prekršajni nalog u propisanom roku, naplata kazne ide direktno na FINA-u putem ovrhe, što može iznositi i 30 tisuća kuna.

se naročito primjećuje u ministarstvima i javnim tvrtkama gdje je jaka pozicija sindikata. Dosta je velik broj domaćih tvrtki koje se bave proizvod-njom, jer se dio iz modnog programa okrenuo prema zaštitnom - kaže Suzana Perčić, voditeljica razvojnih projekata.Osnovni kriterij prilikom kupnje, savjetuje, treba biti kvaliteta, a nikada niža cijena. -Nabavkom visoko kvalitetnih proizvoda radnik je najbolje zaštićen, ali se ujedno ostvaruju i financijske uštede, s obzirom na dugovječnost proizvoda - govori Perčić. Nadalje, potrebno se dobro informirati prije kupnje. -Neki kupci znaju, no neki nemaju dovoljno informacija o tome što se sve na tržištu nudi, a deklarirano je na isti način - pojašnjava. U Hrvatskoj, dodaje, posluju tvrtke čiji proizvodi zadovoljavaju osnovne zahtjeve normi, iako dugi niz godina nisu investirale u mo-dernizaciju opreme i obrazovanje radnika, ali postoje i tvrtke čiji se proizvodi mogu nositi s europskim proizvođačima najviše kvalitete.

Izvrsnost u zaštiti na raduHolcim grupa, jedan od vodećih svjetskih proizvođača cementa i građevnog materijala, u Hr-vatskoj je, među ostalim, prepoznatljiva po izuzet-no visokim kriterijima zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. U razdoblju od 2006. godine do danas ta je

kompanija dva puta prošla čak tisuću dana bez ijedne ozljede na radu. Intenzivnim i sustavnim radom na smanjenju opasnosti utječe se, kažu, i na rezultate poslovanja. -Primjenjujući standarde i direktive o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu težimo doseći or-ganizacijsku zrelost u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, gdje je kao prvi korak važno postaviti sigurne uvjete za rad. Tek kada taj dio ostvarimo, moguće je krenuti sa sljedećim korakom, usklađivanjem cijelog sustava upravljanja i procesa poboljšanja kvalitete, kako bi se ostvario finalni cilj, a to je implementacija sigurnosti i zaštite zdravlja kao temeljnog dijela or-ganizacijske kulture tvrtke - kaže Julija Škoro, vodi-teljica marketinga i komunikacija Holcima.

-Radi se o dugotrajnom procesu u kojem Holcim čvrsto korača prema ostvarenju navedene organi-zacijske kulture. Shodno tome krenuli smo sa kam-panjom “Nula ozljeda jedino je prihvatljivo”. Unutar kampanje razvijali smo razne ideje za motiviranje zaposlenika od naljepnica na ogledalima, kvartalnim brošurama, edukacijama kako bi razvili svjesnost, treninzima kako bi se pripremili za potencijalne opa-snosti, ploče sa upozorenjima u obliku slika na svim bitnim punktovima na svim lokacijama, mjerač dana bez ozljeda, animirane video prikaze raznih opasno-sti - ističe Škoro.

Zaštita na radu

Sigurnost prije svega!Sigurnost vas i vaših radnika u svakodnevnom poslovanju misija je i prioritet tvrt-ke Delecto. Iz tog razloga, njihov je cilj ponuditi tržištu samo najkvalitetnije proizvode koji su u stanju jamčiti zdravlje i sigurnost zaposlenih. Poslovne rezultate čine ljudi, a njihovo zadovoljstvo pri tome temelj je svakog usp-jeha.

Tvrtka Delecto d.o.o. s poslovanjem je započela na području Osijeka, no ubrzo su proširili poslovanje te isporučuju proizvode diljem Hrvats-ke, brojnim klijentima. Posluju s više od 500 kupaca, s tim da najveći klijent ima udio u svega 5% ukupnog poslovanja i prihoda.-U početku samo s dvoje djelatnika, Delecto danas ima petero zaposlenih te dvoje zaposlenika koji trenutno po-laze stručno usavršavanje. Mladi i dinamični zaposlenici tvrtke Delecto izdvajaju se po brzoj reakciji na upite klijena-ta te po zadovoljenju svih njihovih potreba. Također, ostvarili smo rast prodaje na godišnjoj razini od preko 30% - kaže Darko Budimir, direktor tvrtke. Njihova ponuda objedinjuje sve što je po-trebno za zaštitu na radu na jednom mjestu: radnu odjeću, cipele i rukavice, opremu za zaštitu očiju, sluha, glave, zaštitu dišnih organa te visinsku opremu i ostalo.-Početkom prošle godine otvorili smo i novi izložbeno-prodajni salon u Dunavskoj ulici 35, u Osijeku, gdje se možete uvjeriti u najveću ponudu kvalitetne radne i zaštitne opreme, najpoznatijih brandova u segmentu zaštite na radu, a predstavništvo i prodajni zastupnik nalaze se i u Za-grebu. U mogućnosti smo kupcima ispostaviti veliki broj najkvalitetnijih proizvoda direktno s našeg lagera po zaista povoljnim cijenama, u vrlo kratkom roku, te stoga možemo slobodno reći kako i nadalje očekujemo snažnu ekspanziju na području čitave Hrvatske - zaključuje Mario Buljan, partner i direktor u Delectu.U sklopu politike stalnog razvoja i usavršavanja, Delecto je za sve sadašnje i buduće kupce kreirao novu web stranicu, na kojoj imate mogućnost pre-trage gotovo 1400 artikala po markama, opcijama, bojama, veličinama i, što je najvažnije, EN standardima. Cjelokupnu ponudu možete pogle-dati na www.delecto.hr.I ne zaboravite: 'Čuvamo ono najvažnije - Vas!'.

Mario Buljan i Darko Budimir


Multimedija

Uz pametne uređaje do još više multimedijskih inovacija za bolju kvalitetu života i poslovanjaKao komunikacijski alat, multimedija uspijeva zadobiti ono što je danas najdragocjenije - pažnju potencijalnih

klijenata; ona potiče interakciju, doprinosi boljoj komunikaciji, pomaže u prijenosu složene poruke širokom

spektru primatelja i utječe na odluke onih koji konzumiraju multimedijalne sadržaje.

Pripremio: Ante Vekić

Multimedija

Pametni mobiteli, pametni satovi, televizori, automo-bili, ploče i ostali elektronički uređaji postali su dio naše svakodnevice. Tehnološki giganti, ali i startupi iz svakog kutka svijeta danonoćno izbacuju nove mo-gućnosti i čine ‘pametnima’ nove uređaje, međusobno ih povezuju i umrežavaju, olakšavajući nam na taj na-čin komunikaciju, kretanje, donošenje odluka i cjelo-kupno poslovanje. Multimedijalni sadržaji dominiraju svijetom tržišnih komunikacija i potreba za njihovom reprodukcijom uvelike je zaslužna za širok spektar mogućnosti koje nude pametni uređaji.

Poslovni su subjekti vrlo brzo spoznali koristi multime-dije u internom i eksternom komuniciranju i u skladu s time prilagođavaju svoje marketinške strategije. In-terno, tvrtke uključuju i čine zainteresiranima svoje djelatnike, olakšavaju uvođenje promjena i približavaju strateške odluke cjelokupnoj radnoj zajednici. Prema van, upotreba multimedije u komuniciranju doprinosi jačanju branda i pomaže u predstavljanju proizvoda ili usluga potencijalnim klijentima. Kao komunikacijski alat multimedija uspijeva zadobiti ono što je danas naj-dragocjenije - pažnju potencijalnih klijenata; ona potiče interakciju, doprinosi boljoj komunikaciji, pomaže u prijenosu složene poruke širokom spektru primatelja i utječe na odluke onih koji konzumiraju multimedijalne sadržaje. Prije nego krenemo u istraživanje potencijala multimedije u poslovnom okruženju, važno je istaknuti četiri osnovna oblika multimedijske komunikacije: tek-stualna, slikovna, zvučna i video komunikacija. Svaki od tih elemenata danas prolazi kroz renesansu, o čemu svjedoči i izjava Erica Schmidta iz Googlea od prije ne-koliko godina, koji je na jednoj konferenciji istaknuo kako u samo dva dana čovječanstvo danas stvori više in-formacija nego što je na svijetu stvoreno od osvita prvih civilizacija do 2003. godine. Danas se više ne radi o dva dana, nego, vjerojatnije o nekoliko sati.

Pretvorite gledatelje u klijente: online video kao marke-tinški alat za male poduzetnikeSve više oglašavačkih sredstava slijeva se u online video. Dr. James McQuivey iz tvrtke Forrester Research tvrdi da jedna minuta video sadržaja može zamijeniti 1.8 mi-

lijuna riječi. Evo još malo brojeva koji idu u prilog videu kao snažnom multimedijalnom alatu za tvrtke:

• 45.4% - postotak korisnika Interneta koji su po-gledali barem jedan online video u proteklom mje-secu. Prosječni korisnik Interneta je izložen u pro-sjeku 32.2 videa mjesečno.•100 milijuna korisnika Interneta gledaju online video svaki dan.• 90% osoba koje su kupovale na Internetu sma-tra da im je video pomogao i/ili olakšao donošenje odluke o kupnji. Dokazano je kako prodavači koji putem videa predstavljaju svoje proizvode imaju veći postotak online prodaje od onih koji nemaju video sadržaje.• 75% managera gleda video sadržaje povezane s poslovanjem barem jednom tjedno (50% ih gleda na YouTubeu, 65% posjeti web stranicu tvrtke s ko-jom je video sadržan povezan).• 16 minuta i 49 sekundi - prema tvrtki comScore to je vrijeme koje prosječni korisnik potroši gleda-jući video oglase svaki mjesec.

Što zaključiti iz ovih brojki? Ako ne koristite video kao dio marketinških aktivnosti, propuštate ogromnu tržiš-nu priliku. Ne radi se samo o broju ljudi koji konzu-miraju video sadržaje - važni su i razlozi njihove kon-zumacije: učenje, informiranje, zabava... Svaki od tih razloga može vaš proizvod pozicionirati kao relevantan ciljanoj skupini potrošača. Da bi u tome uspjeli potrebno je uvažiti određena nepisana pravila internetskog videa:

1. Pažnju zaradite u prvih 10 sekundi - čak 20% gleda-telja će ugasiti video nakon 10 sekundi (i manje). Do 30. sekunde izgubit ćete trećinu gledatelja, 45% njih do 1 minute, a gotovo 60% do 2. minute. Ti brojevi su konstantni, bez obzira na ukupnu duljinu trajanja videa.2. Ne duže od 5 minuta - gledatelji na stolnim računalima zadrže se na videu u prosjeku 2 minute. Nešto više pa-žnje imaju oni na mobilnim uređajima: korisnici iPhonea gledaju oko 2.4 minute, Androida oko 3 minute. Najdulje gledaju oni na iPad uređajima - do 5 minuta.3. Vrijeme objave je važno - čak 16% videa objavljenih u utorak između 17 i 21 sat (po hrvatskom vremenu)

završi podijeljeno, linkano ili ubačeno u neku internet-sku stranicu.4. Što kraći video - više će se ‘shareati’ - video koji traje 15 sekundi ili kraće, 37% češće će biti podijeljen nego onaj koji traje između 30 i 60 sekundi. Što je vi-deo duži, vjerojatnost da će biti podijeljen pada.Od samog starta video mora biti zanimljiv onima kojima je namijenjen. Kako znati je li tome slučaj s vašim vide-om? Zahvaljujući video analitici, to je moguće. Popularni video servisi na Internetu nude mogućnost uvida u sta-tistiku pregleda, informacije o gledateljima (dob, spol...), koliko dugo gledaju, gdje odustaju od gledanja...

Konferencije budućnosti: multimedijska rješenja za kvalitetniju prezentaciju sadržajaBilo da ste organizator, prezenter ili sudionik, konfe-rencije su događanja na kojima putem multimedijskih sadržaja možete doprijeti do ključnih partnera, klije-nata ili jačati svijest o vlastitom brandu. Zahvaljujući tehnologiji, takva su poslovna okupljanja posljednjih godina dobila novu dozu interaktivnosti. Sudionici nisu više samo primatelji, nego i stvaratelji sadržaja. Jedan od alata koji im to omogućava jesu elektronički sustavi za glasovanje. Riječ je o kvalitetnom i intuitiv-nom rješenju za sve putem kojega se na vrlo jedno-stavan način može organizirati učinkovito glasovanje, interaktivni kviz znanja, pripremiti nagradna igra ili

provjeriti prisutnost sudionika na događanju. Kako sustav funkcionira? Sudionicima događanja podijele se bežični predajnici (tzv. clickeri). Za vrijeme prezentaci-je, pojavljuje se slajd s pitanjima i sustav automatski pokreće glasovanje. Sudionici odgovaraju klikom na neki od ponuđenih odgovora: da/ne, višestruki odabir (a, b,...), numerički odgovor (1, 2,...). Nakon isteka vre-mena pojavljuje se grafikon s rezultatima glasovanja.

Još jedna od mogućnosti koja daje priliku sudionicima događanja da iznesu svoje mišljenje jesu streamovi druš-tvenih mreža poput Twittera i Instagrama putem ‘zida aktivnosti’. Budući da su sudionici aktivni na društvenim mrežama i za vrijeme događanja, putem neke od aplika-cija za stream sadržaja (Wall of Tweets, Activity Walls, Wall of Silver, Twitter Fontana…) pušta se projekcija naj-novijih objava koje sadrže ključnu riječ (hashtag) vezan uz događanje. Na taj način sudionici mogu postavljati pitanja govornicima, iznositi mišljenja o temama i odgo-varati na postavljena pitanja s govornice…

AV podrška za uspješne poslovne sastankeOsim komunikacije s kupcima, multimedijska rješenja mogu značajno pomoći u održavanju kvalitetnijih po-slovnih sastanaka. Uz dinamičnog voditelja sastanaka, tu mogu pomoći i kvalitetni audiovizualni alati. Nji-hovo kreativno korištenje može sastanke učiniti življi-

Sve više oglašavačkih sredstava slijeva se u

online video.

Konferencije su događanja na kojima putem multimedijskih sadržaja možete doprijeti do ključnih partnera, klijenata ili jačati svijest o vlastitom brandu.


- Koristite glazbu prije i poslije sastanka - dobro pri-premljeni pozadinski ‘soundtrack’ može pomoći pri uvođenju sudionika sastanka u odgovarajuće raspolo-ženje, pripremiti ih za motivirajuću objavu ili napravi-ti odmak od drugih radnih obveza. Pristup Internetu, pametni telefon i bluetooth zvučnik u sobi za sastanke kombinacija je koja će vam omogućiti pristup glazbe-noj podlozi za sve navedene scenarije.

Top 5 bluetooth zvučnikaU poslovnom, baš kao i u privatnom okruženju, svepri-sutni kablovi izvor su mnogih frustracija. Jedan način da ih se riješimo jest korištenje mogućnosti bežičnih tehnologija. Zato bluetooth multimedijalna rješenja po-staju sve popularnija i praktičnija. U paru s pametnim telefonom ili tabletom bežični zvučnik dovoljan je da zadovolji sve uredske potrebe. Iako cijena takve ‘igračke’ nekima može prevagnuti nad svim ostalim prednosti-ma, njihov dizajn, stil i funkcionalnost odlike su zbog kojih bi ih svaki ljubitelj gadgeta htio isprobati. Donosi-mo kratak pregled 5 najpoželjnijih ove godine.

1. UE Boom - osim što se ističe dizajnom, ovaj zvučnik proizvodi odličan zvuk i dolazi s impresivnim setom mogućnosti. Putem aplikacije povezuje se s pametnim mobilnim uređajem gdje se mogu podesiti razne po-stavke zvuka, alarmi, povezivanje s drugim zvučnici-ma... Baterija je deklarirana na 15 sati. Jedini ‘minus’ je cijena od paprenih 199 USD.2. Harman Infinity One - nešto manje mogućnosti podešavanja, ali izvanredan zvuk, ugrađen mikrofon, bluetooth domet i mogućnost punjenja uređaja putem USB porta ono su što nastoji opravdati cijenu od 300 USD. Trajanje baterije iznosi 10 sati.3. Harman/Kardon Esquire Mini - ovaj dimenzijama mali zvučnik stane u ruku, ali proizvodi zvuk dostojan svojih većih konkurenata. Zbog toga je iznimno pre-nosiv i lako se sprema u džep ili pretinac torbe, što ga, uz trajanje baterije od 8 sati, čini odličnim društvom na putovanjima. Cijena iznosi 150 USD.4. Bose SoundLink Color - ako ćete se zadovoljiti zvučni-kom s nešto manje mogućnosti i nešto rudimentarnijim dizajnom, po cijeni od 130 USD, onda je ovaj model ono što tražite. Uz osam sati baterije i zadovoljavajući zvuk, plastično kućište neće predstavljati velik problem. 5. Koss BTSi - za samo 59 USD možete dobiti malu zvjer-ku, koja, doduše, neće biti u mogućnosti ispucati puno basa, ali ćete biti i više nego zadovoljni trajanjem baterije i zvukom koji stiže iz kutijice ne veće od špila karata.

Multimedija na zglobu: Top 5 pametnih satovaZahvaljujući Appleu svjetla pozornice usmjerila su se na ručne zglobove. Iako su pametni satovi bili na tr-žištu dosta prije nego se Apple Watch pojavio, tek je njegovim dolaskom pažnja javnosti usmjerena na ovu kategoriju. Ona je, iako se odnosi na ručne satove, naj-manje vezna uz mjerenje vremena. Sat je postao pred-

Multimedija

ma, snažnijima i upečatljivijima. Evo nekoliko savjeta kako to postići: - Ne gledajte u ‘prazan’ ekran - slika na zaslonu prezen-tacijske površine (platna, zida...) može uvelike odrediti ton sastanka. Ukoliko nemate pripremljenu prezentaci-ju, prikažite preko cijelog ekrana vlastiti logotip ili slo-gan. Najmanje koristan bit će vam wallpaper s velikim logotipom Windows operativnog sustava.- Upravljajte jačinom svjetla u prostoriji - jednostavna promjena jačine svjetla u prostoriji usmjerit će pažnju svih sudionika na najvažniju stvar - vašu prezentaciju.

met kojim nam proizvođači žele pomoći da definiramo i ponosno pokazujemo svoju modno-tehnološku osvi-ještenost. U nastavku slijedi pregled pet najpoželjnijih pametnih satova ove godine.

1. Sony SmartWatch 3 - iako se ne radi o najpoželj-nijem Android Wear satu, ugrađeni GPS i uglađeni metalni dizajn čine ga jednim od najkompletnijih pa-metnih satova na tržištu. Za one koji vole trčati, to će značiti da, uz ovaj sat, mobitel mogu ostaviti doma. Ekran je nešto lošiji u usporedbi s konkurencijom, ali uz bateriju koja bi trebala trajati do 2 dana, standardni USB utor za punjenje (što znači da ne morate uokolo nositi zaseban punjač i cijenu od 229 eura vrijedi raz-motriti kupovinu ovog uređaja.2. Apple Watch - dok neki tvrde da se radi o najljepšem pametnom satu na tržištu, drugi ga smatraju ne baš tako atraktivnim. Izgled je ono što ostaje stvar osob-nog ukusa, ali svi koji su ga probali slažu se da se radi o uređaju koji je ugodan za nošenje. Dolazi u dvije ve-ličine (od 38 mm i 42 mm po visini), s mnoštvom apli-kacija, povezivošću s iPhoneom i ostalim Apple uređa-jima, te nekoliko mana (kratak vijek trajanja baterije, izostanak GPS-a). Cijena: od 399 eura.3. Samsung Gear S - iako vrlo zanimljiv, niti Samsun-gov pametni sat nije bez mana. Mogućnost da ga se uz zasebnu SIM karticu koristi umjesto pametnog te-lefona malo je nategnuta, ali ovo je bez sumnje sat s najljepšim 2 inčnim AMOLED zaslonom. Sat radi na Tizenu, Samsungovom vlastitom operativnom susta-vu, i trenutno je moguće pronaći više od 1000 aplika-cija. Cijena: 435 eura.4. Pebble Time Steel - proizvođači Pebble sata prvi su uspjeli na tržište izbaciti nešto što se prije dvije godine moglo nazvati pretečom pametnog sata. Ove godine na tržište izlazi najnovija verzija. Pogonjena je vlastitim Timeline operativnim sustavom. Odlikuje ju povezi-vost s iOS i Android sustavima, te ono što svim dru-gim pametnim satovima nedostaje: trajanje baterije od 10 dana. Cijena: 299 USD.5. LG Watch Urbane - ovo je sat za one koji žele pametni sat u klasičnom kućištu. Bilo da se radi o zlatnom ili srebrnom modelu, nošenje ovog sata neće proći neo-paženo. Predviđeno vrijeme trajanja baterije je do dva dana. Iako zaostaje u segmentu namijenjenom fitnessu, njegov izgled odiše stilom i uz nešto veću cijenu sigur-no će naći put do zglobova onih koji žele nešto otmje-niju, klasičniju verziju pametnog sata. Cijena: 370 USD.

Veći ekrani i 4G: još više multimedije na pametnim te-lefonimaDolazak iPhonea 6 i 6+, kao i kontinuirani rast Samsung Galaxy i Note modela faktori su koji su znatno dopri-nijeli mijenjanju načina na koji potrošači ‘konzumiraju’ događanja na svojim mobilnim uređajima. Adobe Digital Index je izmjerio kako je nakon dolaska iPhonea 6 trend pristupanja web stranicama s uređajima sa zaslonom ve-

Sat je postao predmet kojim nam proizvođači žele pomoći da definiramo i ponosno pokazujemo svoju modno-tehnološku osviještenost.

Multimedija

Lansirajte se na bolje uz Vip

Maksimalna brzina surfanja i atraktivni mobiteli uz popust u tarifama Bez granica+Promotivna ponuda uključuje popuste na mjesečnu naknadu tarifa Bez granica L+, XL+ i XXL+ tijekom 24 mjeseca i atraktivnu ponudu uređaja Sony Xperia Z3, Sony Xperia Z3 Compact i Sony Xperia M4 Aqua, uz mogućnost otplate na rate. Korisnici ostvaruju i dodatnih 200 kuna popusta na uređaje prilikom kupnje u Vip webshopu.

Nova mobilna ponuda u svim tarifama sadrži maksimalne brzine interneta uz uključen 4G LTE, neograničene pozive i poruke prema Vip mreži i uključene pozive prema svim mrežama, bez naknade za uspostavu poziva uz mogućnost otplate uređaja na rate. Uz promotivnu akciju koja je u tijeku, korisnici mogu odabrati jednu od tarifa Bez granica+ koja najbolje odgovara njihovim potrebama po još povoljnijim cijenama.

Tarifa Bez granica L+ sada za 160 kn mjesečno uključuje neograničene pozive prema Vip mreži i 1000 min prema drugim mrežama bez naknade za uspostavu poziva, neograničen SMS, 2 GB internet prometa uz maksimalnu brzinu i uključen 4G LTE.

U tarifama Bez granica XL+ i XXL+ uključeni su i Vip TV za van bez dodatne naknade i MultiSIM uz povoljniju naknadu, za potpuno multiscreen iskustvo bilo kad i bilo gdje.

Ponuda vrijedi do 30. lipnja 2015. za nove i postojeće Vip privatne i poslovne pretplat-nike, uz ugovornu obvezu na 24 mjeseca.

Uz tarife Bez granica+ korisnici mogu odabrati i nove Vip fiksne usluge - telefon, in-ternet i televiziju i ostvariti dodatni popust od ukupno 50 kuna popusta na mjesečnu naknadu mobilne tarife i fiksne usluge.

ćim od 4 inča u stalnom porastu. Isto tako, gledanje video sadržaja povećanije je na uređajima s većom dijagonalom zaslona. Nije teško zaključiti da rastom pametnih telefo-na raste i konzumacija multimedijskih sadržaja. Ali ne samo to: mijenja se način na koji se potrošači ponašaju i kupuju online. Sve više klikova (tapova) na oglase sada je s namjerom, a sve je manje slučajnih pritisaka na oglas koji su se znali dogoditi na uređajima s manjim ekrani-ma. Zbog toga su oglašivačima sve zanimljivije mobilne platforme gdje bilježe dobre stope konverzije, a suklad-no s time javlja se i sve više novih sadržaja namijenjenih upravo tim platformama.

‘Uradi sam’ videonadzor uz pametnu kameruZa sve one koji su se ponovili novim, a u kući im bespo-sleno stoji starija verzija pametnog telefona, postoji ne-koliko opcija što s njim učiniti. Jedna od najzanimljivijih je pretvaranje starog mobitela u ‘uradi sam’ videonadzor. Kvaliteta slike neće biti savršena, ali jednostavno postav-ljanje i upravljanje sustavom, pružit će mogućnost jed-nostavnog povećanja kućne ili uredske sigurnosti.

Onima sa starim iPhone uređajem dostupna je aplika-cija Manything. Aplikacija je besplatna, nudi 12 sati pohrane u oblaku, posjeduje vlastiti IFTTT kanal (mo-guće je isprogramirati razne ‘recepte’ putem kojih će kamera slati obavijesti o događajima na vaš mail, sky-pe ili što god samostalno podesite...). Manji nedostatak je činjenica da na uređaju mora biti instaliran iOS 6 ili noviji. Putem aplikacije moguće je podesiti kvalitetu slike, uključiti i isključiti snimanje zvuka, te podesiti snimanje u uvjetima slabog osvjetljenja. Alternativa ovoj aplikaciji je druga, sličnih funkcionalnosti, ali bez IFTTT kanala - Presence.

Stari Android uređaji za istu se namjenu mogu iskori-stiti s aplikacijom Salient Eye. Aplikacija je besplatna i jednostavna za rukovanje. Dolazi s osnovnim setom funkcionalnosti, bez mnogo dodatnih mogućnosti. Osim navedenih aplikacija moguće je pronaći i one koje nešto koštaju. Za svoju cijenu nude malo više, ali prije kupovine dobro je isprobati kako stvari funkcio-niraju s besplatnim aplikacijama, vidjeti je li to ono što može zadovoljiti trenutne potrebe i ukoliko se ukaže potreba, uložiti nešto više novca u mogućnosti koje dolaze s naplatnim aplikacijama.

Apple Watch

U paru s pametnim telefonom ili tabletom

bežični zvučnik dovoljan je da

zadovolji sve uredske potrebe.


Golf

Pripremila: Anita Zelić

Osnovna opremasvakog igrača je setpalica, loptice, golfcipele i golf torba, tegolf kolica i rukavice.

Toni Kukoč, Goran Ivanišević, Dražen Ladić, ali i naša istinska pjevačka diva Josipa Lisac samo su neki od pasioniranih igrača koji su se posljednjih godina „zaludili“ golfom. Igra na svježem zraku u prirodi, iskušavanje osobnih mogućnosti bez sukoba s protivničkim igračima, spoj igrača s osnovnim elementima života - zrakom, zemljom i vodom, te privlačnost svjetskim medijima, elementi su koji omogućuju da golf polako preuzme primat u individualnim sportovima sutrašnjice.

Statistike govore kako je golf sport koji u svijetu trenutno ima najveći trend porasta popularnosti, ali i onaj u kojem se danas vrti najveći novac. Da je svakako riječ je o sportu koji zaslužuje našu pozornost, govore i različite brojke. Ova igra stara čak 600 godina, uz nogomet i košarku danas je jedna od najpopularnijih na svijetu, a cifra od gotovo stotinu milijuna aktiv-nih igrača, profesionalaca i rekreativaca samo to potvrđuje. No ipak, razne predrasude redovito se vežu uz ovaj sport, a ona da je golf mono-tona igra rezervirana isključivo za imuć-nu društvenu elitu jedna je od najčešćih. Naime, podatci kažu kako golf najviše igraju oni s najvećim osobnim primanjima. Igrači s diplomom fakulteta predstavljaju 40% svih igrača, a najzastupljeniji su pro-fesori, direktori i administracija, koji čine čak 45% svih igrača. Isti izvori govore kako muš-karci igraju golf 2,5 puta više od žena.Međutim, da na svjetskim terenima loptice ne udaraju isključivo pripadnici jet seta, žestoko tvrde istinski ljubitelji ovog sporta. Smatraju kako igrači golfa mogu dolaziti iz svih dobnih skupina, oba spola, svih razina primanja te svih obrazovnih skupina. Ističu da su na domaćim golf terenima jednako česti igrači i „obični“ ljudi koji ovaj sport doživljavaju kao idealnu priliku za rekreaciju, druženje i opuštanje. Da je golf puno više od sporta smatra i naš sugo-vornik Vlatko Cvrtila, dekan VERN’-a, koji se ovim sportom zarazio još prije sedam godina kada ga je prijatelj poveo na partiju golfa. -To je način života i razmišljanja. On je kao sport iznimno zanimljiv jer je idealan spoj fizičkog i mentalnog. Da biste pogodili lopticu kako treba i izveli kvalitetan udarac, morate biti fizički spremni, ali i mentalno stabilni i koncen-trirani. Nervozan igrač nikad neće udariti lopticu kako treba, zato je psihička ravnoteža vrlo bitna osobina sva-kog golfera - kaže Cvrtila.Oprema za golf - nužan uvjet za ulazak u svijet golfa Kako ranije spomenuta predrasuda da je riječ o izrazito skupom sportu nije točna govori i naša druga sugovor-nica. -Nažalost, kod nas još uvijek vlada mišljenje da je to skup i elitistički sport. Iz osobnog iskustva mogu reći,

a obzirom na to da sam se iste godine počela baviti i ski-janjem i golfom, da je skijanje puno skuplji sport - na-glašava Ivana Bakunić, direktorica tvrtke Meridian 16 Business Park, koja golf igra zadnje dvije godine.Igrači navode kako oprema sama po sebi nije pretjerano skupa jer kad ju jednom kupite, može vam trajati i deset godina. Osnovna oprema svakog igrača je set palica, lop-tice, golf cipele i golf torba, te nekoliko drugih stvari kao što su golf kolica i rukavice. Najvažniji dio su palice, a tijekom igre smije se koristiti najviše 14 palica. Svaka od njih koristi se za različiti tip udarca i na različitim dijelo-vima polja. Postoji više vrsta palica, a osnovne su Wood (služe izvođenju početnih udaraca i onih za koje trebamo najveći domet loptice), Iron (nešto su kraće) i Putter (pa-lica specifičnog izgleda, a koristi se na Greenu - loptica udarena njome ne leti po zraku, već se kotrlja po zemlji). U golfu se koriste i dva tipa loptica (Wound i Solid), dok se na vježbanju koriste loptice zvane Range. One su ma-nje kvalitete i njima se ne smije igrati na igralištu, već samo na vježbalištu. Moda je golferima također važna i donekle ih razlikuje od ostalih sportaša. No, ni odjeća i obuća za igranje nisu pretjerani luksuz, ističu sugovor-nici, jer svatko ima neku polo majicu, kapu, hlače i cipele.

Osnovni elementi terena za igru Atraktivnost golfu daju, prije svega, zelenilo otvorenog prostora i pomno dizajnirane konfiguracije igrališta na kojem se igra. Standardno golf igralište ima 18 dijelova koje nazivamo polje ili staza. Svako polje ima početno po-dručje Tee (dio prostora za ispucavanje) i završno područ-je zvano Hole, što je jamica promjera desetak centimetara koja je označena zastavicom (Pin).Područje oko jamice naziva se Green i riječ je o ciljnoj po-vršini, guste i vrlo kratko šišane travnate površine. Prostor između Tee-a i Green-a je travnata čistina ili staza za igru - Fairway. Priroda čini preostali dio golf igrališta, okružuje sve rupe, a time karakterizira i igru. Fairway je obrubljen nešto višom travom i taj prostor nazivamo Rough, koji se u igri izbjegava jer je zbog visine trave igra otežana.Zapreke poput vodenih prepreka i pješčanih bunkera na-laze se na cijelom igralištu, a uglavnom su smještene oko Greena. Igranje iz pijeska puno je teže, zahtijeva posebnu tehniku udarca i vrstu palice. Težina polja ovisi o dužini terena, konfiguraciji, položaju, broju prepreka i sl. Broj-čana oznaka težine nekog polja zove se Stroke, a kreće se od 1 do 18. Najteže polje ima Stroke 1, a najlakše Stroke 18. Ukupna duljina igrališta od 18 rupa može iznositi i do 7 km.

GOLF Sport povijesti i tradicije, dobro uklopljen u potrebe današnjice


Golf

Golf klubovi i destinacije u HrvatskojZa razliku od svjetskih iskustava, kod nas je golf još uvijek poprilično slabo razvijen sport s malim brojem igrališta i relativno malo golf igrača. Čini se kako je u Hrvatskoj za sada dosta toga prepušteno volji pojedinaca entuzijasta i po-jedinih golf klubova.

U Hrvatskoj egzistiraju sljedeći klubovi: Golf & Country Club Zagreb, GLK Andautonia, GK Sveti Martin, GK Za-greb, GK Split 1700, GK Savudrija, GK Rovinj, GK Pula, GK Parentium, GK Buzet, GK Brod, GK Ban Jelačić, GK Al-batros, GK 4 rijeke, GK Adriatic Istra. Riječ je o klubovima čiji su članovi golferi s amaterskim statusom, a većina naših golf klubova egzistira na način da nema svoje igralište što, ističu neki, „nigdje u Europi nije slučaj“.

U sklopu našeg najvećeg Golf & Country Cluba Zagreb na-lazi se teren od 18 rupa te teren od 9 rupa. Standardni teren od 18 rupa ima još i Kempinski golf Adriatic, dok Golf klub Sv. Martin na Muri ima teren od 9 rupa. Postoji i specifičan golf teren od 18 rupa na Brijunima, koji je jedan od najsta-rijih terena u Europi s početka 20. stoljeća, no kako tvrde mediji - poprilično zapušten. Postoji i nekoliko vježbališta - Zaprešić, Split, Pula, Sv. Martin na Muri...

Golf projekti kao investicije Osim što je sportska igra, golf je i posao za niz poduzeća. Većinom financijski „jaka“ kategorija igrača poželjni su klijenti, pa se tako svjetski proizvođači uglavnom otimaju za najbolje golfere koji su zatrpani ponudama sponzora. Ipak, u zemljama poput Hrvatske koje još nisu razvile kul-turu igranja golfa - priča je malo drugačija. Naime, dok po-datci govore kako svaki 10. Amerikanac, svaki 12. Japanac i svaki 23. Šveđanin igraju golf, u Hrvatskoj redovito „maše golf palicom“ tek nešto više od tisuću ljudi - čak osam puta manje nego u Sloveniji. A upravo su potencijalni igrači glavni uvjet da bi investicija u golf igralište uopće imala smisla. Vrlo jednostavno, veći broj igrača znači da će biti odigrano više „rundi“ golfa na igralištima. Broj odigranih „rundi” posebno je značajan podatak za profitabilno poslo-vanje golf igrališta. Upravo stoga, isplativost golf igrališta može biti zasnovana na blizini velikim gradskim središti-ma i na velikom broju članova u pripadajućem golf klubu. U drugim područjima, gdje ne postoji svakodnevno velik broj igrača koje privlači blizina igrališta, potreban je dru-gi koncept. Tada investitor privlači ljude ponudom. U tom kontekstu, u ponudu golfa uklopila bi se i već postojeća po-nuda nekih naših lokacija: marine, surfing, očuvana priroda, zdrava hrana...-Kao i u svakom drugom sportu, i u golfu je više rekrea-tivaca nego profesionalaca, pa im morate ponuditi druge pogodnosti kojima će ispuniti svoje vrijeme prije i nakon partije golfa. Izgradnja golf igrališta znači također i investi-cije u infrastrukturu, smještajne objekte, uslužne djelatnosti i industriju te zaštitu okoliša - ističe Cvrtila.Poznavatelji kažu kako je samo golf igralište bez drugih sa-držaja niskoprofitna investicija. Tvrde kako je ono ključ koji otvara vrata drugim investicijama (u graditeljstvu, turizmu, prometu, itd.), a profitabilno je jedino u okruženju kvali-tetne turističke i ostale ponude područja u kojem se nalazi. Bilo kako bilo, golferi su zahtjevna grupa korisnika, traže kvalitetnu uslugu, ali je i njihov financijski potencijal do-voljno visok da se promišljeno ulaganje u popratne sadržaje oko golfa isplati već nakon nekoliko godina.

Golf

Gradnja golf terena - realna šansa za hrvatski turizam Paralelno s općim porastom zanimanja za ovaj sport u svijetu, postajalo je sve jasnije kako golf može pomoći Hr-vatskoj u prestrukturiranju turističkih, uslužnih i infra-strukturnih kapaciteta. Naime, prema procjeni Hrvatske turističke zajednice, Hrvatska mjesečno gubi organizacije dvadesetak međunarodnih skupova, kongresa i seminara samo zato što ne može sudionicima ponuditi i igranje golfa.-Jedno kvalitetno golf igralište godišnje donese koliko i po-znati hotelski centar s tisuću kreveta u punoj sezoni. Ovdje treba znati da od ukupnog godišnjeg prihoda od golfa udio golf igrališta iznosi samo 10%. Preostalih 90% donose hoteli, restorani, trgovine, prijevoznici, graditelji i druge uslužne djelatnosti - ističe u jednom od svojih stručnih radova i dr.sc. Saša Petar.Smještaj u apartmanima A kategorije, igra-nje tenisa, škole jahanja, umjetničke radionice, hrana u finim restoranima, kupovina u dobro opskrbljenim malim trgovinama samo su neki od primjera kako se korisnicima nudi cjelovita turistička usluga visoke razine.-Ako Hrvatska zaista želi razviti svoju turističku ponudu, svakako bi tome doprinijela i gradnja igrališta jer će ona sa sobom povući i izgradnju pratećih sadržaja visoke katego-rije, kakvih u Hrvatskoj nedostaje. Osim toga, golf privlači turiste iz cijelog svijeta, onakve kakvima se potajno nada-mo, i to u dijelu sezone kada ih u Hrvatskoj nema previ-še - zaključuje Cvrtila, dodajući kako strah, koji kod nekih ekologa izazivaju najave gradnje novih golf igrališta na hr-vatskoj obali, smatra bezrazložnim.Da golf mijenjaju infrastrukturu regija u kojoj se golf igra-lišta nalaze slaže se i Bakunić: -Mnoge zemlje u okolici već su prepoznale benefite ove vrste turizma - primjerice, Au-strija ima 180 golf terena te od golf turizma zarađuje mno-go vise nego od skijaškog turizma. Spomenula bih i Tursku koja je posljednjih godina, zbog izgradnje 16 golf terena i pedesetak vrhunskih hotela na malom području Beleka (Antalya), produžila sezonu na čitavu godinu. Istraživanje, prije par godina provedeno u Irskoj, pokazalo je da prosječni golf-turist, uz prijevoz i smještaj, na ostale usluge dnevno troši oko 150 eura te da je oko tri puta unosniji od običnog turista.

Ponuda golfa u zemljama u okruženju - inozemna iskustvaI dok Hrvatska ima klimatske i prirodne predispozicije za razvoj golfa te za sada tu činjenicu gotovo i ne koristi, Špa-njolska, Njemačka, Austrija i Slovenija svoj turizam sve više vežu uz goste s golf palicom u ruci. Samo u Njemačkoj ima oko 600 golf igrališta, u nama bližoj Austriji preko 180, a manja Slovenija ima njih 14.Govoreći o iskustvima razvijenih zemalja, s velikim brojem golfera, zgodan primjer je Austrija, koja je pristupila gradnji golf igrališta u zadnjih desetak godina kao stvaranju dopun-ske turističke ponude u ljetnim mjesecima, uz svoje poznate centre zimskog turizma. U tom razdoblju izgrađeno je oko 60 golf igrališta.

Službena golf natjecanja Nedavna odluka kako će se na Olimpijskim igrama 2016. go-dine nakon stoljeća neigranja vratiti i golf sigurno je odličan vjetar u leđa svim golferima, što bi u konačnici moglo utjecati i na dinamiku službenih golf natjecanja. Inače, kao i u svakom drugom sportu, i u golfu se održavaju prvenstva države, prven-stva klubova, europska i svjetska prvenstva i razni turniri na lokalnoj i međunarodnoj razini. U Hrvatskoj postoje profesi-onalna i amaterska golf natjecanja, prvenstvo i liga. Mnoštvo

amaterskih turnira održava se uglavnom u Za-grebu (Golf & Country Club Zagreb) te u

Savudriji (Golf Club Adriatic). Turniri su gotovo svaki vikend u svibnju i lipnju te onda u rujnu i listopadu.-Natjecanja se održavaju u kadet-skim i juniorskim kategorijama, te u kategoriji dama, gospode i seniora, i to u pojedinačnoj i u ekipnoj konkurenciji. Naš klub

sudjeluje u organizaciji prvenstava države i pojedinih kola hrvatske gol-

ferske lige, kao i nizu golferskih turnira. Klub sudjeluje u organizaciji Sveučilišnih sportskih igara sljede-će godine koje se održavaju u Zagrebu - istaknuo je Stepinac, predsjednik golf kluba na čijim je terenima 2012. godine održano XXXI. europsko seniorsko prvenstvo u golfu, kojem je prisustvo-valo 300-tinjak golfera iz 22 europske države.

Svjetski i europski trendovi u golfuPosljednjih godina fond nagrada na najjačim turnirima profe-sionalnih igrača i igračica golfa dostiže i do milijun dolara jer ih sponzoriraju najuspješnije svjetske korporacije, a prenose najveće TV mreže. Zahvaljujući tolikom interesu, već izvjesni niz godina u SAD-u se emitira satelitski TV program The Golf Channel, posvećen isključivo golfu. Istovremeno, u Europi je vrlo aktualan trend oživljavanja starih i napuštenih naselja, pa su prazna otočka sela pravi izazov za dizajnere, arhitekte i po-slovne ljude koji bi tako obnovljena sela nudili turistima visoke financijske klase kao vrhunsku atrakciju. Također, novi načini gledanja na ugroženost čovjekove okoline odrazili su se i u golfu, koji, smatraju golferi, kao ni jedan drugi sport može pridonijeti očuvanju okoliša.

Budućnost golfa u Hrvatskoj-Golf se u Hrvatskoj razvija polaganim koracima. Iako se u Hr-vatskoj igrao prije 2. svjetskog rata, tek se prije 10-ak godina po-novo počelo s igranjem golfa. Nadamo se da će zamah razvoju golfa u Hrvatskoj dati i Sveučilišne sportske igre koje se sljedeće godine održavaju u Zagrebu i na kojima se igra golf, kao i činje-nica da se sljedeće godine natjecanje u golfu održava i na ljetnim olimpijskim igrama. Popularizaciji golfa doprinosi uvođenje golfa kao predmeta na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - naglašava Stepinac.Ostvare li se želje zagovaratelja popularizacije ovog sporta, ra-zvoj golfa donio bi nove poslove za domaća poduzeća, od pro-jektiranja i izgradnje igrališta do marketinga turnira i smještaja gostiju.

Standardno golf igralište ima 18 dijelova,

a da biste odigrali 18 rupa propješačite oko

10 km.

Međunarodni olimpijski odbor donio je odluku kako će na Olimpijskim igrama 2016. godine u Rio de Janeiru svoj povratak među olimpijske sportove, nakon gotovo jednog stoljeća, ugledati i golf.

Golf & Country Club Zagreb

Pravila igre Da nije riječ tek o pukom guranju loptice u rupu po principu „nema ništa lakše nego lupiti lopticu golf palicom“, vrlo brzo razuvjerila se i sama autorica ovog teksta... Golf je igra koja zahtijeva preciznost, strpljenje, smirenost i strategijsko razmišljanje.U osnovi, riječ je o sportu u kojem su suprotstavljeni igrač i golf igralište. Svaki igrač ima lopticu i komplet palica i bit je u tome da se loptica udarena palicom odvede od početnog područja Tee do rupe Hole, i to što manjim brojem udaraca. Igrač mora 18 polja proći određenim redom, a pobjednik je onaj igrač koji to uspije uz što manji broj udaraca. Svaki udarac, bio uspješan ili ne, računa se u rezultat.Svako polje ima svoj PAR (Professional Average Result), što znači da profesionalnom igraču treba toliko udaraca za odigravanje koliki je PAR tog polja. Kratka polja imaju PAR3, srednja PAR4 i duga PAR5. S obzirom na PAR, postoje i nazivi postignutih rezultata na poljima: Birdie označava jedan udarac ispod PAR-a; Bogey - jedan udarac iznad PAR-a; Eagle - dva udarca ispod PAR-a; Double Bogey - dva udarca iznad PAR-a; Hole in one - polje odigrano samo jednim udarcem.-Sviđa mi se što je golf izrazito individualan sport, u njemu nema protivnika, igrate sami protiv sebe. Osim toga, dobar je i za zdravlje, provodite jako puno vremena u prekrasno uređenoj prirodi, a da bi odigrali 18 rupa propješačite oko 10 km - kaže Bakunić.Bitan pojam u svijetu golfa je i Handicap. To je oznaka ranga pojedinog igrača.-Golfersko umijeće mjeri se Handicap-om, numeričkom oznakom kojom se mjeri sposobnost igrača da u određenom broju udaraca loptice golferskim palicama pogodi rupe na golferskom terenu. Izračunavanje i evidentiranje Handicapa za golfera bilježi njegov matični klub na osnovu odigrane igre na golferskom terenu. Također, na osno-vu svojih rezultata pojedinac se bori za mjesto u klupskoj ekipi za sudjelovanje na ekipnim ili pojedinačnim natjecanjima - objašnjava Mario Stepinac, predsjednik kluba Golf i ladanjski club Zagreb 1995 (poznatijeg pod nazivom Golf&Country Club Zagreb).Handicap se označava brojevima od 0 do 36. Najbolji igrač ima Handicap 0, a naj-slabiji 36.


Turizam i putovanja

Razvijanje posebnih marketing brandova pojačava motiv dolaska turistaRazvoj destinacijskih management kompanija i organizacija može u roku dvije do tri godine dramatično promijeniti sliku Hrvatske kao turističke destinacije i znatno produljiti turističku sezonu, čije je kratko trajanje jedan od najvećih problema hrvatskog turizma.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Hrvatska prvi put u povijesti ima Strategiju razvoja turizma, koju su prihvatili i usvojili Vlada RH i Hr-vatski sabor. Glavni je cilj te strategije do 2020. godine biti jedna od 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta. Hrvatska je ove godine na ljestvici konkuren-tnosti porasla za dva mjesta te se trenutno nalazi na 33. mjestu turistički najrazvijenijih zemalja svijeta, navodi Darko Lorencin, ministar turizma. -Također, naši su ciljevi do 2020. godine imati 7 milijardi eura investicija u turizmu, od čega će polovica biti investirana u smještajne kapacitete, a polovica u turističke atrakcije, želimo povećanje potrošnje sa sadašnjih 7,4 milijarde eura na 14 mi-lijardi. Također, želimo povećanje hotelskog udjela (s 13% na 18%) i povećanje kvalitete obiteljskog smještaja te smještaja u kampovima te novih 20-22 tisuće direktnih i 10 tisuća indirektnih radnih mje-sta u turizmu. Iz godine u godinu povećavamo broj fizičkih pokazatelja turističkog prometa te od prošle godine imamo i Strateški marketing plan, čime želi-mo smanjiti sezonalnost i razviti turizam po cijelom području Hrvatske – kaže Lorencin.

Destinacijski turizam u Hrvatskoj - kako doista funk-cionira-U procesu smo izmjene Zakona o turističkim zajedni-cama kako bismo osigurali da se u Zakon pretoči činje-nica da turističke zajednice trebaju postati destinacijske management organizacije (DMO) koje će više ne samo brinuti o destinaciji, nego upravljati destinacijom, kreirati

portfelj proizvoda i stvarati nove motive dolaska u desti-naciju. Upravo je zbog toga potrebno prepoznati prema kojim tržištima se destinacija usmjerava i s kojim pro-izvodima se obraćamo kojem tržištu. Tako je Hrvatska turistička zajednica prošle godine provela pilot projekt program Hrvatska 365, čiji je cilj upravo smanjenje se-zonalnosti. Ove godine projekt se počinje provoditi tije-kom cijele godine, a s početne 22 destinacije, ove godine u projekt se uključilo čak 39 destinacija. Osim toga, prošle godine je organizirano nekoliko DMO i DMK foruma kako bismo educirali ljude u javnom i privatnom sektoru upravo kako bolje upravljati inovaciju i napraviti kreativ-ne i inovativne proizvode koji će privlačiti turiste tijekom cijele godine – zaključuje ministar Lorencin.Teorijski, destinacijski pristup u upravljanju turistič-kim potencijalima uključuje jasnu definiciju i okvir

Hrvatska je ove godine na ljestvici konkurentnosti porasla za dva mjesta te se trenutno nalazi na 33. mjestu turistički najrazvijenijih zemalja svijeta.

Top 5 svjetskih destinacija za 2015.

Prema portalu www.putujmojeftino.com, pet destinacija koje treba posjetiti u 2015. godini su: 1. Šri Lanka - nudi puno više od jeftine hrane i shoppinga: netaknutu prirodu, najbolje

plaže i velik broj hramova2. Namibija - ima predivan životinjski svijet i pustinju, nalazi se na Unescovom popisu

svjetske baštine 3. Istanbul - najbolji spoj Azije i Europe, savršena i isplativa investicija4. Pariz - grad svjetlosti i grad ljubavi 5. Palma de Mallorca, Španjolska - raj na zemlji udaljen samo 1000 km od Zagreba,

dragulj Baleara

foto: Filip Brala Zadar, Foša Split, Peristil


Turizam i putovanja

turističke destinacije, njezinu primarnu, sekundarnu i tercijarnu ponudu, međuodnose svih sudionika u turističkom procesu, zajednički marketinški nastup, vizualni identitet, koordinaciju u politici cijena, nad-zor kakvoće turističkih usluga, turističku obnovu i planiranu izgradnju, obrazovanje kadra, zaštitu okoli-ša i sl. Realni ciljevi su poznati, pa tako obuhvaćaju povećanje prometa uz produženje sezone, povećanje prosječne potrošnje gostiju, kreiranje sadržajnih turi-stičkih proizvoda, razvoj kvalitete ponude u destinaciji, uređenje destinacije, kreiranje prepoznatljivog i pri-vlačnog imagea, odnosno stvaranje branda, praćenje konkurentnosti i sl., kaže Ante Galić, Public Relations & Marketing, Turistička zajednica grada Zadra.

-No, da bi se postigao ovakav unificirani nastup na tr-žištu i upravljanje gibanjima unutar destinacije, nužno je uskladiti velik broj lokalnih javnih institucija, tvrta-ka i organe lokalne samouprave te privatne poduzetni-ke i realni sektor, odnosno ponuđače usluga, odnosno u jednoj formulaciji - važno je uskladiti puno različitih interesnih skupina s različitim željama, planovima i mogućnostima unutar destinacije – mišljenja je Galić te dodaje da uslijed svega toga dolazi do različitih vi-zija razvoja i mogućnosti ulaganja u iste, a u nekim segmentima i do pravne nemogućnosti, odnosno ne-definirane zakonske regulative pri provođenju želja, ideja i planova u djelo. Zaključak je kako javni sektor, kao niti privatni, ne može samostalno obavljati sve funkcije DM-a. Bilo je mnogih pokušaja i rasprava na ovu temu, ali rijetko gdje je sustav DM-a u Hrvatskoj zaista uspješno zaživio, a ako i jest, uglavnom se to odnosilo na manje prostore, počesto ne veće od jedne općine, pa čak ne i grada.-Ured TZ grada Zadra smatra kako je dosad najarti-kuliraniji pristup uređenju budućeg uspješnog sustava DM-a osmišljen i sproveden kroz projekt PPS-a (Hr-

vatska 365) HTZ-a i Ministarstva turizma, unutar ko-jeg su se na lokalnim razinama, koje nadilaze granice jedne općine ili grada, okupili mnogi važni subjekti i čimbenici iz svih sektora, bilo javnih ili privatnih, te se aktivno okupljaju na sastancima Proizvodnih timova (u našem slučaju timovi Kultura, Wellness/Zdravstvo, Outdoor i Gastronomija), na kojima raspravljaju o problemima i mogućnostima rješenja unutar destina-cije, iznose svoje ideje, planove, povezuju se u poslov-nom smislu (networking), osmišljavaju, organiziraju i sprovode projekte u djelo, i to od događanja i mani-festacija, zajedničkog marketinškog nastupa određenih segmenata ponude, pa do infrastrukturnih i operativ-nih rješenja za nedostatke na terenu u bilo kojem smi-slu - zaključuje Ante Galić.Posebnu pažnju Turistička zajednica Kvarnera pridaje razvijanju posebnih marketing brandova, čijim se me-đusobnim povezivanjem pojačava motiv dolaska gosti-ju tijekom cijele godine. -Intenzivno radimo na projektu brandiranja obi-teljskog smještaja ‘Kvarner Family’. Razvijeni su podbrandovi ‘Kvarner Family Agency’, namijenjen agencijama koje posreduju u iznajmljivanju Kvarner Family obiteljskog smješaja, ‘Kvarner Family – Pet Friendly’, namijenjen Kvarner Family iznajmljivači-ma koji pružaju uslugu smještaja gostima s kućnim ljubimcima, ‘Kvarner Family – Bike Friendly’, namije-njen za smještaj gostiju koji bicikliraju i ‘Kvarner Fa-mily – Hike Friendly’ za smještaj gostiju koji pješače. Uz nezaobilaznu činjenicu da smo regija s najvećom koncentracijom vrhunskih restorana na međusobno maloj udaljenosti, brandiranje Kvarnera kao eno-ga-stro destinacije i poticanje izvrsnosti u dva segmenta gastro ponude objedinjujemo kroz projekt ‘Kvarner Gourmet & Food’ – kaže direktorica TZ Kvarnera, dr.sc. Irena Peršić Živadinov.Također, kroz projekt ‘Kvarner Health & Wellbeing’ regija Kvarner profilira se na međunarodnom turistič-kom tržištu kao regija zdravlja s dugom tradicijom te se promovira ukupna ponuda različitih medicinskih ustanova, odnosno zdravstvenog turizma na Kvarneru. U 2014. godini Turistička zajednica Kvarnera pristupila je i razvijanju projekta ‘Kvarner Outdoor’ kojim će se odabrati, objediniti i dodatno označiti atraktivne pje-šačke i biciklističke staze. -Destinacijski management koncept je koji znači kvali-tetnu suradnju svih subjekata u turizmu, dakle privat-nih i javnih subjekata (hotelijera, agencija, privatnih iznajmljivača, gradova, općina, restorana i svih osta-lih), s ciljem razvoja održivog turizma i produženja tu-rističke sezone veće financijske koristi, te, prije svega, korist za opću društvenu zajednicu i lokalno stanov-ništvo. Takav sustav trenutno ne funkcionira u Hr-vatskoj, iako se na pojedinim lokacijama i u pojedinim segmentima pojavljuje, u integralnoj verziji ne posto-ji. Problem je što su svi sudionici turističkog razvoja previše fokusirani na svoje, a ne na zajedničke ciljeve,

Destinacijski management koncept je koji znači kvalitetnu

suradnju svih subjekata u turizmu.

Važnost kvalitetne suradnje turističkih agencija

i touropertera s hotelima

Iako online rezervacijski sustavi uzimaju sve više zamaha i preuzimaju velik dio indi-vidualnih rezervacija, suradnja s turističkim agencijama još uvijek je na visokoj razini, pogotovo kada govorimo o organiziranim dolascima. -Njegujemo dobre odnose s touroperaterima sa svih tržišta, kao i sa specijaliziranim agencijama za MICE tržište. Još uvijek se najveći broj dolazaka grupa, kao i konferen-cija, odvija posredstvom turističkih agencija, dok pojedinačni gosti više koriste online Internet sustave za svoje rezervacije. Unatoč promjenama u načinu komuniciranja na turističkom tržištu, touroperatori i turističke agencije traže način za prilagodbu novim tehnologijama te tako i dalje ostaju jedan od najvažnijih pokretača suvremenog turiz-ma. Turističke agencije također koriste napredak tehnologije za plasiranje i nastavak rasta svojih poslovnih aktivnosti. U Importanne Resortu koristimo odličan mix uslu-ga turističkih agencija kao i Internet rezervacijskih sustava. Najveća uloga turističkih agencija ogleda se u popunjavanju hotelskih kapaciteta u pred i post sezoni – navodi Romana Antunović, direktorica prodaje Importanne Resorta.


Maistra, koja se, što zbog svojih dosadašnjih investicija, što zbog poslovnih rezultata, pozicionirala među vodeće hrvatske turističke kompanije, i u 2015. godini potvrđuje svoje usmjerenje ka tržišnom repozicioniranju tvrtke, ali i destinacije u nacionalnim i europskim okvirima. Uz dosad uloženih gotovo 3 milijarde kuna, u narednom razdoblju Maistra planira investirati dodatnih 1,4 milijarde kuna s namjerom da do 2017. godine više od 95 posto hotelskih kapaciteta bude na razini usluge 4 i 5 zvjezdica.

Danas se malo koja destinacija može pohvaliti oni-me što predstavljaju Rovinj i Vrsar: ljeti idealna mjesta za odmorišni turizam, a izvan glavne sezone savršena odredišta za kratke vikend odmore, sportske pripreme, kako profesionalnih sportaša, tako i rekreativaca, odnosno neza-obilazne kongresne destinacije jedinstvenih komparativnih prednosti. Spomenimo tek najznačajnije investicije poput izgradnje hotela Monte Mulini, prvog hotela s pet zvjezdica u Rovinju, kojim je Maistra 2009. pokazala jasan zaokret u ponudi svog portfelja, a sam hotel se u svega nekoliko go-dina pozicionirao kao jedan od najluksuznijih hotela regije. Nakon njega, u 2011. godini uslijedila je jedna od najvećih greenfield investicija u hrvatskom turizmu u zadnjih neko-liko godina: izgradnja hotela Lone, izloga hrvatske krea-tivnosti kojoj su pridonijeli arhitektonski studio 3LHD, ali i niz hrvatskih dizajnera i umjetnika mlađe generacije. Lone je ujedno prvi i jedini član grupe Design hotels, koja je sinonim za izvrsnost u hotelskoj arhitekturi i dizajnu te balansu funkcionalnosti i izvrsne usluge. Godine 2013. i

2014., uz adaptaciju turističkog naselja Amarin, obilježilo je i zaokruživanje ponude hotela s pet zvjezdica izgradn-jom bazenskog kompleksa hotela Lone i Eden te uređenjem cijelog područja uvale Lone, plaže i šetnice. Ove godine, sredinom lipnja, očekuje se finalizacija rekonstrukcije hotela Adriatic, najsta-rijeg rovinjskog hotela koji će doživjeti potpunu obnovu, a u tijeku su i pripreme za izgradnju hotela Valdaliso te novog hotela Park, koji će na tržištu biti 2016., odnosno, 2017. godine. Upravo je zahvaljujući ovakvim proizvodima, njihovoj ponudi i kvaliteti usluge izravno pro-mijenjena struktura gostiju u destinaciji, porastao je broj dana zauzetosti te, što je najvažnije, otvorio se prostor za produljenje sezone.

No osim ulaganja u podizanje kvalitete vlastitih sadržaja, Maistra je kontinuirano usmjerena i na razvijanje za-nimljivih sadržaja, od gastronomije do wellness ponude, i događanja koji će dodatno motivirati goste za dolazak u de-stinaciju. Tome svjedoči i ovogodišnja ponovna organizaci-ja utrke Red Bull Air Race Svjetskog prvenstva, koji u dva dana u Rovinj privuče više od 50 tisuća posjetitelja iz cijelog svijeta. Uz to, tijekom godine Maistra je domaćin više od 70 kongresa i preko 100 evenata, među kojima su najznačajniji, primjerice, Rovinj Jazz Festival, Weekend Media Festival, Dolce Vita, FAKS te brojni drugi.

Maistra - najambiciozniji investitor u turizmu u regijiUz dosad uloženih gotovo 3 milijarde kuna, Maistra u narednom razdoblju planira investirati dodatnih 1,4 milijarde kuna s namjerom da do 2017. godine više od 95 posto hotelskih kapaciteta bude na razini usluge 4 i 5 zvjezdica.

Tijekom godine Maistra je domaćin više od 70 kongresa i preko 100 evenata, među kojima su najznačajniji, primjerice, Rovinj Jazz Festival, Weekend Media Festival, Dolce Vita, FAKS te brojni drugi.

Turizam i putovanja

dionika, zajednički marketinški nastup, koordinaciju u politici cijena, vizualni identitet i sl. Destinacijski ma-nagment moraju voditi stručni kadrovi, a naglasak tre-ba biti na osiguranju trajnih i stabilnih osnova održi-vog turističkog razvoja – rekla je Romana Antunović.

Preporučene domaće destinacijeDomaća destinacija godine 2015./2016., prema izboru Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), jest Za-darska županija. Odabir Zadarske županije kao domaće destinacije godine trebao bi potaknuti bolju promociju Županije i stvoriti platformu za uspješnu suradnju čla-nova UHPA-e kao destinacijskih management kompa-nija (DMK) i TZ Zadarske županije kao destinacijske management organizacije.Kvarner, drugi naziv za Primorsko-goransku župani-ju, jedna je od turistički najrazvijenijih i najprivlač-nijih turističkih destinacija u Hrvatskoj, a obuhvaća tri različite prostorne cjeline: Primorje (primorska područja Opatijske rivijere, grada Rijeke i Riječkog prstena, te Crikveničko-vinodolske rivijere), zatim otoke (kvarnerske otoke Krk, Rab, Cres i Lošinj) te brdski Gorski kotar. Zahvaljujući tom jedinstvenom spoju primorja, otoka i gorja, slogan Kvarnera je ‘Ra-znolikost je lijepa’. -Izdvojili bismo, prije svega, grad Split kao primjer urbanog i kulturnog turizma, koji je doživio svoj ‘bum’ u zadnjih nekoliko godina. Daljnje nezaobila-zne destinacije su otok Brač, Hvar i Makarska rivijera kao tradicionalna destinacija s Parkom prirode Bio-kovo. Ne smijemo zaboraviti ni Dalmatinsku zagoru, koja je neotkrivena ljepota naše Županije s brojnim mogućnostima aktivnog i ruralnog turizma – izdvaja Joško Stella. Ante Galić za sve koji još nisu podsjetili Zadar preporučuje Morske orgulje i Pozdrav suncu kao primjer uspješne instalacije modernog dizajna i ideja, zatim Rimski forum i Kalelargu kao živo bilo grada u kontinuitetu od 2000. godina, te Kopnena vrata (Foša), kompleks Trga 5 bunara i Trg Petra Zoranića kao pri-mjer renesansne arhitekture.

Daleka putovanja - u potrazi za novim i nepoznatim destinacijamaSvaka egzotična država i mjesto razlikuju se po cijena-ma. Portal www.putujmojeftino.com donosi popis naj-povoljnijih egzotičnih destinacija koji će biti od velike pomoći svima koji traže povoljna odredišta, a top 10 odabranih su Burma, Tajlandski otoci, Indija – Delhi ili Mumbai, Guatemala, Maroko, Kambodža, Senegal, Šri Lanka, Laos te Filipini.Nije zanemariv iznos koji ćete potrošiti na smještaj i hranu, budući da se na daleka putovanja ovog tipa odlazi u pravilu na duže razdoblje, minimalno desetak dana. Iako na avionsku kartu ne možete previše utje-cati (osim u slučaju ako ju rezervirate prilično rano), smanjenjem ostalih troškova moći ćete neopterećeno uživati u novim iskustvima.

Turizam i putovanja

a zajednički cilj svih je razvoj turističke destinacije – smatra Joško Stella, direktor Turistička zajednica Split-sko-dalmatinske županije.Prema mišljenju Romane Antunović, direktorice prodaje Importanne Resorta, hrvatske turističke de-stinacije sve više pokušavaju razvijati destinacijski management, međutim, on još nije na tom stupnju razvoja koji bi pomogao turističkoj destinaciji da po-stane konkurentnija na svjetskoj turističkoj karti, da se skrati sezonalnost i postigne veća isplativost turi-stičkih subjekata. -Osnovni problem je što mnoge destinacije nemaju jasnu viziju kakav turizam žele. Ne postoji konkretna strategija razvoja, turistički subjekti nisu u sinergiji , svatko sprovodi sam svoju strategiju te na takav na-čin destinacija stagnira. Da bi destinacijski managment polučio rezultate treba doći do sinergije svih turistič-kih subjekata. Potrebno je odrediti jasnu definiciju turističke destinacije, uspostaviti međuodnose svih su-

Domaća destinacija godine, prema izboru

Udruge hrvatskih putničkih agencija,

jest Zadarska županija.

Europsko festivalsko ljeto

Svi koji vole zabave na otvorenom znaju kakav je osjećaj uz ples dočekati jutro, uživo slu-šajući omiljenu glazbu. U nastavku donosimo odabir ovogodišnjih ljetnih europskih glaz-benih festivala, i sasvim smo sigurni da će stvarni ljubitelji glazbe posjetiti najmanje dva.

Rock am Ring i Rock im Park (Njemačka) - 5.-7. lipnjaINmusic Festival (Zagreb) - 22.-24. lipnjaGlastonbury Festival (Velika Britanija) - 24.-28. lipnjaRock Werchter (Belgija) - 25.-28. lipnja B’estfest (Rumunjska) - 6.-8. srpnjaExit Festival (Srbija) - 9.-12. srpnjaUltra Europe (Split) - 10.-12. srpnjaOxegen Festival (Irska) - 10.-12. srpnjaSea Dance Festival (Crna Gora) - 15.-18. srpnjaBenicàssim Festival (Španjolska) - 16.-19. srpnjaPaleo Festival (Švicarska) - 20.-26. srpnjaSziget Festival (Mađarska) - 10.-18. kolovoza


Kontinentalne destinacije svojom raznolikom ponudom nude poseban ugođaj i odmor, sve više potreban suvremenom čovjeku. Spoj prirode i opuštanja, uz nezaobilaznu gastro-nomsku ponudu, dobitna je kombinacija za potpuni užitak. U srcu Baranje, u mjestu Lug nedaleko od Osijeka, razgovarali smo s Karlom Kosinom, vlasnikom Hotela Lug, o tome što je sve potrebno modernom gostu jednog atraktivnog kontinen-talnog odredišta.

Što nudite svojim gostima?Gostima su na raspolaganju sobe opremljene LED tele-vizorom velikog ekrana, mini barom, sefom, a pokrive-nost super brzim Internetom kompletna je i besplatna za sve posjetitelje. Pored udobnog smještaja, imamo i vrhunsku gastronomsku ponudu temeljenu na domaćim proizvodima. Naravno, nudimo klasični hotelski menu prženog i pohanog, ali i tradicionalna jela poput fiša, per-kelta od soma te domaćih kobasica. Ono čime se poseb-no ponosimo činjenica je da hranu nabavljamo od malih proizvođača, i to isključivo svježu. Ako u nekom razdo-blju nema određene sirovine, radije ne pripremamo to jelo, nego da bude pripremljeno od smrznutih namirni-ca s globalnog tržišta ili iz velikih trgovačkih lanaca. Svu divljač nabavljamo direktno iz lova i upravo zato nemamo

uvijek sve artikle u ponudi. Svježe voće i povrće, domaća jaja i piletina, svinjetina i junetina domaćih proizvođača, kao i živa riba i divljač iz domaćeg izlova, naše je jamstvo vrhunske kvalitete hrane. Svi krušni i pekarski proizvo-di, kao i tjestenine, djelo su naših vrhunskih kuharica, uvijek svježi i domaći. Također, osim našeg 'à la carte' restorana, imamo i veliku polivalentnu dvoranu u kojoj je moguće organizirati svečanosti poput svatova i krstitki, ali i ozbiljna predavanja konferencijskog tipa za preko 100 ljudi, za što je opremljena projektorom te ozvučenjem.

Kakva je struktura Vaših gostiju do sada, ima li više 'domaćih' ili stranaca?Imamo podjednaki broj domaćih i stranih gostiju, koji većinom dolaze ili poslom (kroz tjedan), ili radi uživanja u prirodi Kopačkog rita i bogate eno-gastronomske ponude Ba-ranje.

Svi naglašavaju kako je potrebno više promovirati kontinen-talni turizam u Hrvatskoj, a posebice u inozemstvu. Prema Vašem mišljenju, što se još može učiniti po tom pitanju?Svakako je potrebno ne samo promovirati, nego i širiti ponu-du. I lokalna uprava i država moraju više ulagati u sadržaje kojima ćemo goste animirati, jednom kada su došli, da osta-nu što je moguće duže. Također, potrebna je veća povezanost između ponuđača raznih sadržaja turistima - da se uveže ponuda prehrane i smještaja s ponudom aktivnosti (od bird-watchinga do paintballa, od tradicije do modernog, od jahanja kroz prirodu do off-road vožnji u autima ili na motorima).

Budući da ste tek započeli s poslovanjem, kakva su Vaša očekivanja od poslovne 2015. godine?Očekujem da se do kraja godine pogon uhoda i počne sa-mostalno zarađivati za sve troškove, od osoblja do amor-tizacije. Razni nameti, fiskalni i parafiskalni, u tome nam baš i ne pomažu, ali trudimo se i za sada imamo pokaza-telje konstantnog rasta iz dana u dan. Broj noćenja raste, kao i prihod od restorana.

Hotel Lug, smješten u prirodnoj oazi nadomak grada Osijeka, svoja je vrata gostima otvorio krajem 2014. godine. Hotel raspolaže s 13 soba opremljenih u tradicionalnom stilu, uz svu suvremenu tehnologiju za potrebe modernog poslovnog čovjeka, odnosno turista željnog mira.

Hotel Lug - prirodna i gastronomska oaza u srcu Baranje

I lokalna uprava i država moraju više

ulagati u sadržaje kojima ćemo goste animirati, jednom kada su došli, da

ostanu što je moguće duže.

Turizam i putovanja Poslovni kalendar

Sajmovi

12. - 14.06.2015.17. Međunarodni sajam poduzetništvaMjesto: NedelišćeInformacije: www.mesap.hr

16. - 18.09.2015.Zagreb business summit: Međunarodni sajam investicija, industrije i usluga ‘Gradovi i regije - generatori razvoja’Mjesto: ZagrebInformacije: www.zv.hr

16. - 18.09.2015.EKOTEHNO - 8. Međunarodno sajam ekotehnologija, zaštite okoliša i komunalne opremeMjesto: ZagrebInformacije: www.zv.hr

Konferencije

16. - 17.06.2015.Gospodarski susret: Značenje Slavonije za njemačko-hrvatske gospodarske odnoseMjesto: Osijek, HGKOrganizatori: Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, HGK Osijek

16. - 20.06.2015.Smart agribusiness for the society of tomorrowMjesto: PorečOrganizator: AGRIMBAInformacije: www.agrimba-ava2015.hr

17.06.2015.4. konferencija o energetskoj budućnosti - Kako se uključiti u energetski razvoj HrvatskeMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIOrganizator: LiderInformacije: www.liderpress.hr/konferencije/

24. - 27.09.2015.Weekend media festival 2015Mjesto: RovinjInformacije: www.weekendmediafestival.com

Seminari

09. i 10.06.2015. Radionica o natječajima za poduzetnike iz Europskog fonda za regionalni razvojMjesto: Centar za poduzetništvo, J. J. Strossmayera 341, OsijekOrganizator: Centar za poduzetništvo OsijekPredavači: Darija Krstić, Tomislav BarbarićInformacije: 0800 345 345, e-mail: [email protected]

10.06.2015. Predstavljanje EU natječaja za bespovratna sredstva namijenjena proizvodnji Mjesto: ŽK Osijek, Europske avenije 13, OsijekOrganizator: Hrvatska gospodarska komora, u suradnji s Hr-vatskom bankom za obnovu i razvoj te Hrvatskom udrugom banakaInformacije: + 385 31 223 852, e-mail: [email protected]

12.06.2015. E-nabavaMjesto: ŽK Osijek, Europske avenije 13, OsijekOrganizator: HGK – Županijska komora Osijek, Učilište MentorPredavači: zaposlenici Državnog ureda za središnju javnu nabavu Vlade RHInformacije: + 385 31 223 880, e-mail: [email protected]

11.06.2015. EFQM model mjerenja i upravljanja izvrsnošćuMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Nikola NikšićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

11.06.2015. Oporezivanje dohotka i dobiti uz primjenu Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: Ksenija Kramar, dipl. oec.Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

11. i 12.06.2015. Napredno korištenje društvenih mrežaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačice: Ana Penović, Milica Cetinić, Irena RašetaInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

12.06.2015. Google AdWords - napredni modulMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Davor PodhorskiInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

12.06.2015. Transformacija kompanije - reorganizacija i programi restrukturiranjaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Igor KovačInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]


Poslovni kalendar

12. i 13.06.2015. i 18.09.2015. Osobni razvoj – Leading self and leading others (uz primjenu upitnika BELBIN team roles i upitnika u tipu ličnosti MBTI)Mjesto: SELECTIO d.o.o, Hondlova 2/11, ZagrebOrganizator: SELECTIO Akademija, SELECTIO d.o.o.Predavač: Grupa predavačaInformacije: + 385 1 6065 419, e-mail: [email protected]

15.06.2015.Building a High-Performance Workgroup through Employee EngagementMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM-Poslovna akademija d.o.o.Predavači: Julie Felker PhD i Mirna Korican Lajtman MBA, MAInformacije: + 385 1 4500309, e-mail: [email protected]

18.06.2015. Upravljanje troškovima u kontrolinguMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

18.06.2015. Prodaja u maloprodaji i uslugamaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Kamilo AntolovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

18. i 19.06.2015. Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova)Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb

Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: mr.sc. Kristian KorunićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

30.06.-02.07.2015. Prijava i priprema projekata na novi EU natječaj za mala i srednja poduzećaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Jean-Pierre MaričićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

30.08. - 05.09.2015.Ljetna škola Senzations 2015Mjesto: HOTEL 88 ROOMS, Takovska 49, BeogradOrganizator: Visoka poslovna škola PAR, RijekaPredavačica: dr.sc. Gordana NikolićInformacije: + 385 51 327 037, e-mail: [email protected]

11.09.2015. Mobilni marketingMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Irena Rašeta, Siniša Kravaršćan, Domagoj DavidovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

Događanja

13.06.2015. BIZparty - zabavni program druženja poslovnih ljudiMjesto: TC Portanova, GBowling, OsijekPočetak: 21hUlaznica: vizitka

88 BIZdirekt � lipanj 2015.

issn: 1848-2937 · 2016. 9. 2. · 2015. očekuje realni rast bdp-a za 1,8 % odnosno 1,5 % u...

Documents