islamsko bankarstvo maturski rad

8/16/2019 Islamsko bankarstvo maturski rad

1/22

JU Mješovita srednja škola Sapna Sapna

Ekonomski tehničar – finansijsko - računovodstveni smjer

Školska 2013./14. god.

MATURSKI RAD

Tema: ISLAMSKO BANKARSTVO

Mentor: Učenik :

Ibrema Omerović, dipl. ecc. Elmedin Tabaković

Sapna, maj 2014. god.


2/22

S A D R Ţ A J

1. UVOD ................................................................................................................................ 3

2. ISLAMSKO BANKARSTVO ........................................................................................... 4

2.1. Počeci islamskog bankarstva ........................................................................................... 4

2.2. Načela na kojima počiva islamsko bankarstvo ............................................................... 5

2.3. Modeli finansiranja u poslovanju islamskih banaka ....................................................... 7

2.3.1. Finansijski modeli mobilizacije bankarskih resursa................................................. 7

2.3.2. Modeli finansiranja .................................................................................................. 9

2.3.2.1. Mušareka ......................................................................................................... 10

2.3.2.2. Mudaraba ......................................................................................................... 11

2.3.2.3. Murabaha ......................................................................................................... 12

2.3.2.4. Salam ............................................................................................................... 13

2.3.2.5. Istisna .............................................................................................................. 14

2.3.2.6. Idţara ............................................................................................................... 15

2.3.2.7. Qard Hasan ...................................................................................................... 16

3. IZVORI KAPITALA ISLAMSKIH BANAKA .............................................................. 17

4. ISLAMSKO BANKARSTVO DANAS .......................................................................... 18

5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 20

6. LITERATURA ................................................................................................................. 21


3/22

Islamsko bankarstvo Elmedin Tabaković

___________________________________________________________________________

3

1. UVOD

Prva islamska banka osnovana je 1963. godine u Egiptu. Osnivanje ove, kao i drugih banaka

koje su se opredijelile da posluju u skladu s principima šerijata (islamskim vjerskim zakonomkoji strogo zabranjuje poslovanje s kamatom) smatrano je utopijom. Temelji islamske

ekonomije su uspostavljeni u Kur`anu i Hadisu hiljadu godina prije nego što su uspostavljenitemelji klasične ekonomije na zapadu. Povezivanje konvencionalnog bankarstva sa islamskimnačinom poslovanja prije nekoliko godina izgledalo je nemoguće. MeĎutim, danas jezabiljeţena velika ekspanzija ovog načina poslovanja. Sve je više svjetskih konvencionalnih

banaka koje se polako okreću islamskom načinu poslovanja koje je samo do prije nekolikogodina smatrano neperspektivnim. To ima za posljedicu da se od islamskih finansijskih

sistema najviše primjenjuje islamsko bankarstvo.

78,60%

0,40%

13,90%

2,90% 4,30%

Islamsko bankarstvo

Osiguranje

Sukuk

Dionički fondovi

Uzajamni fondovi

Slika br. 1.: Islamska finansijska industrija u procentima

Islamska ekonomska filozofija izvodi se iz ţivotne filozofije, pošto je ekonomski aspekt samo jedna dimenzija sloţenog ljudskog ţivota. Islamska ekonomska filozofija zasniva se naislamskom konceptu čovjeka, nareĎivanju činjenja dobra i zabrani činjenja zla. To znači daislamske banke posluju prvenstveno da zadovolje potrebe klijenata a tek kada njihove

potrebe budu zadovoljene na pravi način banka će ostvariti zasluţenu zaradu. Islamsko bankarstvo predstavlja beskamatni oblik poslovanja, koji se ne oslanja na bilo kakve

špekulacije. Ovakav način poslovanja zasnovan je prvenstveno na trgovini. Tradicionalninačin poslovanja doveo je savremenu ekonomiju na rub propasti, a mnogi stručnjaci vide izlazu poslovanju zasnovanom na islamskim principima.

U daljem radu nastojat ću objasniti osnovne principe na kojima posluje islamska ekonomija, atime i bankarstvo.


4/22


___________________________________________________________________________

4

2. ISLAMSKO BANKARSTVO

2.1. Počeci islamskog bankarstva

Tokom osamnaestog, devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća skoro sav islamski svijet je kolonizovan od strane Europskih zemalja. Evropske zemlje su svu ekonomiju i finansije

uspostavili onako kako je njima odgovaralo i prema njihovim pravilima. Mnogi muslimani su

izbjegavali institucije koje su svoje poslovanje bazirali na kamati. IzmeĎu 1945. i 1963.godine mnoge muslimanske zemlje postale su nezavisne te su počele promovisati svojevlastite interese.

Stručni islamski ekonomisti kao i stručnjaci za šerijat su dali značajan doprinos razvojuislamske ekonomije tako da je već 1960. godine bio prisutan neki nacrt islamskog

bankarstva. Mnogi bankari i biznismeni su se uključili kako bi se praktično pokrenuloislamsko bankarstvo tako da bi islamske banke bile takoĎer finansijski posrednici kao ikonvencionalne banke samo što bi povukli kamatu iz svih svojih operacija. Prva islamskafinansijska institucija osnovana je 1963. godine u Egiptu. Iako je u vrlo kratkom roku

ostvarila dobre poslovne rezultate pod pritiskom tadašnje vlade nakon 4 godine poslovanja biva zatvorena, preuzeta od strane centralne banke i pretvorena u konvencionalnu banku.

Skoro u isto vrijeme 1963. godine osnovan je fond, Tabung Hajji, koji je mobilizirao sredstva

koja su predstavljala štednju vjernika s ciljem finansiranja hodočašća. Iako ovaj fond nije bio banka u klasičnom smislu u osnovi je obavljao dvije značajne bankraske funkcije: prikupljaodepozite i vršio plasman sredstava. Fond je pr edstavljao dobar primjer praktične primjene irealizacije islamskih principa poslovanja te mu je 1987. godine dodjeljena nagrada Islamske

razvojne banke za doprinos razvoju islamskog bankarstva.

Sedamdesete godine su bile posebno značajne za razvoj islamskog bankarstva jer su se tadaosnovale mnoge islamske banke u različitim zemljama: Sudan, Filipini, Egipat, Bahrein.

Godine 1972. Osnovana je druga Islamska banka, Nasser Social Bank, u Egiptu. Najznačajniji podsticaj razvoju islamskog bankarstva bila je odluka Organizacija islamskih zemalja iz 1974.

godine o osnivanju Islamske banke za razvoj odnosno Islamske razvojne banke. Banka ima

sjedište u Dţedi u Saudijskoj Arabiji.

Novi pokušaj osnivanja islamske komercijalne banke učinjen je 1975. godine kada u Dubaijusa radom počinje prva islamska komercijalna banka, Dubai Islamic Bank.

Tokom 1980.-ih počele su rasprave o islamskom bankarstvu i islamskim finansijama. Mnogemuslimasnke zemlje su imenovale stručna tijela da rade na detaljima islamskog bankarstva.

Nekoliko univerziteta počelo je podučavati predmet islamskog bankarstva i poticati naistraţivanja. Brojni seminari i konferencije skrenule su pozornost na temu u m jestima kao štosu Kuala Lumpur, Dhaka, Islamabad, Bahrein, Jeddah, Kairo, Khartoum, Sokoto (Nigerija),

Tunis, Ţeneva, London i New York .

Razvoj islamskog bankarastva je bio pod snaţnim utjecajem političkih prilika u svakoj odzemalja islamskog svijeta. Neke od banaka su potpuno islamizirale svoje finansijske sisteme,

meĎutim ni u jednoj taj proces nije protekao bez problema. Mnoge banke su imale problem dau potpunosti transformiraju i prilagode svoje poslovanje islamskim principima.


5/22


___________________________________________________________________________

5

Naprimjer, u Sudanu vlada je islamizirala bankarski sistem ali istovremeno je i omogućila bankama da posluju s kamatom te je takav pristup doveo do konfuzije deponenata prema

islamskim bankama.

Islamske banke su nastajale u nepovoljnom okruţenju jer je cjelokupan sistem institucije,

pravila ponašanja, tr ţište bilo prilagoĎeno poslovanju na kamtnom principu. Kasnijimrazvojem i na Zapadu je došlo do osnivanja islamskih banka tako je 1978. godine osnovana prva islamska banka na zapadu i to u Luksemburgu 1978. godine. Investiranje zapadnih

banaka za uspostavljanje odnosa i poslovne saradnje sa islamskim bankama u stalnom je

porastu. Sve više zapadnih konvencionalnih banaka pruţa usluge islamskog bankarastva.

2.2. Načela na kojima počiva islamsko bankarstvo

Za razliku od konvencionalnog finansijskog sistema koji se fokusirao primarno na ekonomske

aspekte transakcija, islamski finansijski sistem ima ulogu da ravnomjerno izrazi etičku,moralnu, društvenu i religijsku dimenziju sa ciljem ostvarenja jednakosti u društvu, a za

dobrobit društva kao cjeline. Islamsko bankarstvo se zasniva na osnovnom načelu, a to jeapsolutna zabrana primanja i davanja kamate. Pravednost predstavlja osnovni princip

islamskog ekonomskog pristupa, pa time i islamskog bankarstva. Razlika je od krucijalne

vaţnosti pošto Bog jasno dozvoljava trgovinu i zabranjuje kamatu. Osnovni principi nakojima počiva islamsko bankarstvo su:

Finansiranje pokriveno imovinom - Ovo je jedna od najvaţnijih karakteristikaislamskog bankarstva. Konvencionalni pristup finansiranja podrazumijeva da banke i

finansijske institucije rade samo s novcem i vrijednosnim papirima, koje ih definišu itretiraju kao robu, i njihovom razmjenom za taj isti novac uzimaju kamatu kao logičnui opravdanu. Za razliku od toga, finansiranje u Islamu uvijek je zasnovano na realnim

dobrima koja imaju stvarnu upotrebnu vrijednost sama po sebi. Pošto novac po sebinema upotrebnu vrijednost, nego sluţi samo kao mjera vrijednosti i sredstvo razmjene,on po Islamu ne moţe biti predmet trgovine. Profit se stvara kada nešto, što imaupotrebnu vrijednost po sebi, bude prodano za novac ili da se razmjenjuju različitevalute jedna za drugu.

Apsolutna zabrana kamate - Za razliku od konvencionalnog bankarstva, koje jeutemeljeno na kamati, islamsko bankarstvo u potpunosti zabranjuje kamatu i u osnovi

se bazira na trgovini. Kamata sadrţi veliku nepravdu i štetu koja se izmeĎu ostalog ogleda u sljedećem: prisvajanje tuĎeg imetka na nepošten način, izrabljuje čovjeka,unosi meĎu ljude neprijateljstvo, nepodnošljivost i mrţnju a sprječava ljubav, bratstvoi harmoniju; destimuliše ulaganje u časne i poštene poslove. Banka umjesto kamateostvaruje profit na osnovu profitne marţe, kroz trgovinski ili partnerski odnos sasvojim klijentima.

Kamatu zabranjuju i mnoge druge religije, a ne samo Islam, kako se obično smatra. U početku je i K ršćanstvo zabranjivalo kamatu.

Islam smatra da kamata nastaje zbog pozajmljivanja novca, dok profit nastaje investiranjem

finansijskog kapitala u kombinaciji sa preduzetničkim naporima.


6/22


___________________________________________________________________________

6

Obaveza podjele dobitka, ali i gubitka - Ovaj princip posebno je zastupljen u

mušareki i mudarebi (poslovnim partnerstvima), gdje partneri u poslu dijele profit po

unaprijed dogovorenim procentualnim omjerima (nikako fiksnim), ali i u slučaju pojave gubitka partneri ga dijele po omjeru ulaganja njihovog udijela u partnerstvu.

Jasnost ugovora - Ugovori moraju biti u potpunosti jasni, precizno definirani i

odreĎeni tako da nisu moguće nikakve špekulacije, neodreĎenosti ili nastanak dilema po osnovu ugovora.

Zabrana finansiranja ili rada na haram proizvodima - U islamskom bankarstvu su

zabranjene sve ekonomske aktivnosti koje su same po sebi zabranjene po Šerijatu, ilisu štetne za moralno zdravlje pojedinca ili društva. Zabranjeno je raditi ili finansirati

proizvodnju ili prodaju proizvoda koji su zabranjeni u Islamu kao što su alkohol,droga, svinjsko meso i sl.

Nemogućnost zarade bez preuzimanja rizik a - U svim instrumentima ili ugovorimaislamskog bankarstva prisutan je odreĎeni rizik, kojeg subjekti svjesno preuzimaju, akao nagrada za taj rizik pojavljuje se ostvareni profit. U konvencionalnom

bankarstvu ovih rizika nema, jer je zagarantovan povrat kako glavnice, tako i

zarade u obliku kamate u fiksnom iznosu.

Dozvoljenost naplaćivanja usluga - Kao i konvencionalna i islamska banka ostvarujeznačajan dio prihoda naplatom bankarskih usluga, ali naravno onih koji nisu po

Šerijatu zabranjene. Usluge po osnovu kojih ostvaruju profit su naknade za ugovore,naknade za obradu zahtjeva, izdavanje uvjernja, za obavljeni platni promet i sl.

Zabrana kockanja - Kockanje je samo proces preraspodjele već postojećeg kapitala uzavisnosti od rezultata nekog budućeg dogaĎaja na koji se ne moţe uticati. U tom

procesu nema produktivnog iskorištavanja svojih sposobnosti i napora, s ciljemostvarenja novog kapitala.


7/22


___________________________________________________________________________

7

2.3. Modeli finansiranja u poslovanju islamskih banaka

Današnji savremeni islamski bankarski sistem koristi veći broj modela finansiranja koji surazvijeni u praksi islamskih banaka. Te modele moţemo podijeliti u tri grupe :

1.

finansijski instrumenti mobilizacije bankarskih resursa2. modeli finansiranja

3.

instrumenti za realizaciju neutralnih bankarskih poslova.

Posljednji su identični praksi konvencionalnih ili tradicionalnih banaka i koriste se u skladu sameĎunarodnom bankarskom praksom.

2.3.1. Finansijski modeli mobilizacije bankarskih resursa

U islamskom bankarstvu postoje dva osnovna izvora fondova :

1. depoziti po viĎenju koji se direktno odnose na tekuće platne transakcije i štednju 2. depoziti za investicije koji predstavljaju glavni izvor fondova za banke i namijenjeni

su finansiranju različitih projekata

U nastavku slijedi prikaz depozitnih usluga koje islamske banke nude svojim klijentima :

1. Tekući računi ( Al-Wadi’ah ugovori) koji funkcionišu kao depoziti po viĎenju,odnosno tekući računi konvencionalnih banaka. Ovu uslugu nude sve islamske banke isluţi kao kratkoročni transakcioni depoziti kojima deponenti mogu raspolagati u bilokoje vrijeme u punom iznosu bez ograničenja. Sav profit koji banka generirakorištenjem sredstava na ovim računima pripada banci. Banka ne naplaćuje provizijuniti druge troškove za korištenje sredstava sa ovog računa, a na kraju mjesecadeponentima dostavlja izvod sa evidencijom stanja i svih promjena u toku prethodnog

mjeseca.

2. Štedni računi ( Al-Wadi’ah ugovor) Uglavnom se odnose na štedne depozite ( štednju) stanovništva. Islamska banka nudičetiri različita načina deponiranja sredstava

prihvatanje štednih uloga na principima povjerenja, al-wadi’ah ugovori;

prihvatanje štednih depozita sa ovlaštenjem banci da investira i dijeli profitkao nagradu deponentima u skladu sa periodom i iznosom sredstava koji se

nalazio na računu; tretiranje štednog depozita kao kard hasan, a to podrazumijeva poklanjanje

banci svih novčanih sredstava ili nenovčanih efekata koji mogu proistećikorištenjem tih sredstava;

prihvatanje štednih depozitana zajedničkim investicinim računima itretiranje kao investicionih depozita.


8/22


___________________________________________________________________________

8

3. Investicioni računi ( Profit and Loss Sharing - PLS računi)To su računi koji mogu biti otvoreni od strane pojedinca ili firme za odreĎeni

period. Deponenti imaju pravo učešća u dobiti banke u omjeru koji zavisi od visinedepozita i perioda, tj. od vremena u kojem je depozit bio povjeren banci. U ovom

slučaju banka zaključuje ugovor po proncipima al-mudarāba gdje se pojavljuje u

ulozi „poduzetnika”, a deponent u ulozi onoga koji osigurava potreban kapital.Ugovorom se utvrĎuje i omjer raspodjele očekivanog profita ili gubitka. Ova gruparačuna ima nekoliko oblika:

1. zajednički / generalni investicioni računi koje primjenjuju pojedineislamske banke i njima se vrši zajedničko investiranje sredstava depozita urazličite poslovne namjene. Cilj nisu pojedini projekti, već se koriste zafinansiranje različitih finansijskih operacija banke.

2. vremenski ograničeni investicioni računi nastaju na osnovu sporazuma banke i deponenta po ko jem se sredstva deponiraju na odreĎeni period inakog proteka perioda sredstva se mogu povući, a profit se isplaćuje na

kraju godine.3. vremenski neograničeni investicioni računi podrazumijevaju

deponovanje sr edstava bez vremenskog ograničenja i automatski seobnavljaju do opoziva od deponenta. Rok za opoziv je tri mjeseca.

4. specijalni investicinoni računi ( Profit nas Loss Sharing- PLS računi) omogućavaju namjensko usm jeravanje depozita za finansiranje pojedinihspecifičnih projekata i banka ih prihvata na selektivnoj osnovi. Profit kojese ostvari dijeli se izmeĎu deponenta i banke. Banka se javlja u ulozizastupnika ili agenta investitora


9/22


___________________________________________________________________________

9

2.3.2. Modeli finansiranja

Slika br.2 Modeli finasiranja


10/22


___________________________________________________________________________

10

2.3.2.1. Mušareka

Mušareka predstavlja islamski oblik zajedničkog ulaganja (joint venture). Po nekimteoretičarima predstavlja najdosljedniji vid finansijskog instrumenta već izloţenim islamskim

principima. Banka i njen klijent koji ima odreĎeni kapital sporazumno odluče da svaka strana

"ulazi" u posao sa ulogom u kapitalu, da zajednički učestvuju u upravljanju projektom, dasporazumno raspolaţu i kapitalom i radnom snagom, kao i da dijele troškove koji su potrebniza ostvarenje projekta, te naposljetku da dijele i dobitke i gubitke zajedničkog učešća u poslu.Mušareka je termin upotrebljen da opiše partnerstvo formirano sa nekom ekonomsko-komercijalnom svrhom.

Postoje različiti oblici mušareka partnerstva, sa različitim karakteristikama, npr. neograničenoi ravnopravno partnerstvo u kojem partneri uţivaju potpunu ravnopravnost (ali srazmjerno sanjihovim ulogom) u područ jima kapitala, menadţmenta i prava raspolaganja i u kojem jesvaki partner i realizator posla i onaj koji garantuje onom drugom za taj posao ili zajedničkoulaganje sa odreĎenim ograničenjima gdje, partner ne garantuje preko uloţenog iznosa tj. i zasvog parnera i sl. Učešće u mušareki moţe biti ili u novom projektu ili kao obezbjeĎivanjedodatnim novčanim sredstvima neki već postojeći.

Kao i kod mudarabe, omjer podjele profita mora biti dogovoren odnosno zaključen u vrijeme potpisivanja ugovora. I ne samo omjer već, u slučaju mušareke, i način podjele profita. Najčešće se prvo isplati procenat za rukovoĎenje projektom odnosno za učešće u radu projekta. Nakon toga, preostali profit se dijeli proporcionalno njihovim novčanim ulozima.

U slučaju gubitka - osim onog nastalog nemarom i neodgovornošću - isti snose obje strane uistom odnosu u kojem su i njihovi ulozi.

Mušareka se nekada formirala prvenstveno na kratkoročnoj osnovi, a jednom od partnera je bilo vrlo lako da se "povuče" iz ovog oblika poslovnog odnosa. To povlačenje nije stvaralomnogo problema u pogledu oporezivanja kapitalnih izdataka, trajne prirode poslovne

djelatnosti i ugleda. U savremenoj sloţenoj komercijalnoj praksi, pravna regulativa i javnakontrola vezali su mušareku za duţi period na način da se nijedan partner ne moţe lako

povući iz nje i dobiti natrag svoj uloţeni kapital. Odnosno to je moguće samo u slučaju da podmiri sve svoje obaveze koje ima kao partner prema odredbama i uvjetima koji su utvrĎeniugovorom.

Mušareka kao oblik zajedničkog finansiranja, ipak predstavlja vid kreditiranja finansijski jačeg i stabilnijeg partnera tj. banke i kao takva predstavlja znatnu pomoć poduzetniku koji

posjeduje nedovoljna novčana sredstva.


11/22


___________________________________________________________________________

11

2.3.2.2. Mudaraba

Mudaraba predstavlja zajedničko učešće islamske banke i njenog klijenta u odreĎenom projektu. Cilj mudarabe je ostvarenje saradnje onoga ko posjeduje kapital, ali ne i znanje,

mogućnost odnosno sposobnost da rukovodi odreĎenim projektom ili jednostavno da obavlja potrebne radnje u sklopu poslovne aktivnosti i onoga ko ima znanje, mogućnost i sposobnostali ne i (finansijska) sredstva za realizaciju tog projekta.

Mudaraba je ugovor baziran na dogovoru da kapital bude obezbjeĎen od jednog učesnika (pologici stvari - banke), a rad od drugog (poduzetnika), a pravo na učešće u profitu i jedne idruge strane bazira se na činjenici da su obje strane ulagači, iako se njihovi ulozi kvalitativnorazlikuju. Nema "mudarabe" osim sa uvjetom podjele profita izmeĎu ulagača u dogovorenomomjeru. Taj omjer je dogovoren odnosno odreĎen u trenutku potpisivanja ugovora. Omjer

podjele mora biti isključivo izraţen u procentima. Ako bi pak, sav profit pr ipao posjednikukapitala, mudaraba bi postala jednostavno investiranje, a ako bi se sloţili da preduzetnik

dobije sav profit, onda se radi o tzv. qard ugovoru (a ne mudarabi).

Razlika izmeĎu mudarebe i mušarake:

Ulaganje u mušareki dolazi od svih partnera, dok je u mudarebi ulaganje odgovornost samo jedne strane (tzv. rabbu ‘l -mala).

U mudarebi rabbu ‘l -mal nema pravo učestvovati u upravljanju koje je pravo iobaveza samo aktivnog partnera (mudarib).

U mudarebi sav gubitak, ako ga bude, snosi isključivo rabbu ‘l -mal jer mudarib ništane investira. Gubitak koji on snosi je to što je njegov rad bio uzaludan i da mu njegovtrud nije donio nikakve rezultate. Ovo vrijedi pod uvjetom da je mudarib radio valjano

i marljivo kako se normalno očekuje u toj vrsti biznisa. U suprotnom, on će bitiodgovoran za gubitak prouzrokovan njegovim nehatom i neprimjerenim postupanjem. Odgovornost partnera u mušareki je u principu neograničena osim kada se partneri

drugačije ne dogovore. U mudarebi, meĎutim, odgovornost rabbu ‘l -mala jeograničena samo na njegov ulog, osim ako ne dozvoli mudaribu da se zaduţi unjegovo ime.

U mušareki, od momenta kada partneri izmiješaju svoj kapital na jednom računu, svaimovina mušareke postaje suvlasništvo svih njih u omjeru u kome su izvršili ulaganja.Prema tome, svaki od njih moţe imati koristi od porasta vr ijednosti kapitala mušareke,makar dobit ne nastala putem prodaje. Slučaj mudarebe je različit. U njoj je sva dobrakoja mudarib kupi isključivo vlasništvo rabbu ‘l -mala i mudarib moţe zaraditi svojudio u dobiti samo ako napraviti dobit njihovom prodajom. Dakle, on nema pravo naudio u samom kapitalu, makar se njegova vrijednost povećala..

Uslovna mudaraba podrazumjeva prostorna i vremenska ograničenja (poduzetnik ne moţekoristiti sredstva izvan zone dozvoljene ugovorom npr. jedne ili nekoliko dr ţava; po istekuodreĎenog vremenskog perioda ugovor prestaje da vaţi); moţe podrazumjevati da vlasnikkapitala moţe suspendovati poduzetnika i/ili raskinuti ugovor (s tim da poduzetnik ima pravona realno procijenjenu naknadu za rad do tog trenutka) kao i to da se ne dozvoli udru ţivanjekapitala mudarabe sa kapitalom drugog mudaraba projekta istog ili drugog vlasnika i sl.


12/22


___________________________________________________________________________

12

Bezuslovna mudaraba opet podrazumjeva da je poduzetnik slobodan da obavlja transakcije

po svom nahoĎenju i da nema nikakvih restrikcija u pogledu radnih aktivnosti, vremena,mjesta, kupaca i ostalog; da moţe da kupuje / prodaje za gotovinu ili na kredit, da imenujetreću osobu da vodi poslove u njegovo ime, da pomjera aktivu mudarebe iz drugu zemlju i sl.

Principi prema kojima, najblaţe rečeno, nije uobičajeno miješanje ličnog kapitala mudariba sakapitalom mudarabe predstavljaju principe "klasične" mudarabe dok u modernim vremenima"neklasična" mudaraba postaje predominantno pravilo pošto islamske banke koriste svojvlastiti akcijski kapital zajedno sa novcem depozitora. Značaj ove inovacije za islamski sistemfinansiranja pokazuje se ogromnim.

2.3.2.3. Murabaha

Murabaha je danas najznačajniji i najrasprostranjeniji instrument islamskog bankarstva. Riječmurabaha potiče od arapske riječi “ribh” što znači profit i predstavlja tehniku kartkoročnogfinansiranja.

Slika br.3 Shema Murabaha

Objašnjenje:

Banka za svog klijenta kupuje njemu potrebnu opremu, robu, materijal jer on zbog nedostatka

sredstava nije u stanju da to sam učini. Klijent prethodno daje tačnu specifikaciju šta mu trebai ugovorno se obavezuje da će isto kupiti i preuzeti od banke nakon što ona to nabavi podnajpovoljnijim uslovima. Banka će klijentu predmet ugovora prodati po većoj cijeni odnabavne jer ona mora zaračunati i pr oviziju. Provizija ili profit banke iz ove poslovnetransakcije je unaprijed poznat ili bolje rečeno, usaglašen od obje strane. Interes klijenta seogleda u mogućnosti da ono što nabavi na taj način otplati u ratama i naknadno. Banka uovom poslu obavlja jednu tipičnu kupoprodajnu tj. trgovinsku transakciju. Njen profit jevezan uz kupovinu i prodaju, ona mora u jednom, makar kratkom vremenskom periodu, biti

vlasnik nabavljenih sredstava (isprava o vlasništvu nad sredstvima će biti kod nje sve dok se

transakcija ne obavi u potpunosti). Drugim riječima njen profit proizlazi iz jedne realneusluge, a ne na osnovu plaćanja po osnovu proteklog vremena.


13/22


___________________________________________________________________________

13

Uočljiva tendencija u budućem poslovanju islamskih banaka je sve veće korištenje ovoginstrumenta finansiranja jer on, u odnosu na mudarebu i mušareku, predstavlja manje rizičniinstrument. Moţda to u neku ruku izgleda i paradoksalno jer pojedini islamski teoretičarinastoje objasniti kako ova finansijska tehnika nije u duhu islama u onoj mjeri u kojoj jesu ove

druge (spomenute) tehnike, a koje podrazumjevaju ulazak u rizik na bazi povjerenja u

poslovnog partnera.

2.3.2.4. Salam

Salam podrazumjeva da kupac plaća unaprijed za odreĎeni kvantitet i kvalitet proizvoda,kojeg je moguće uručiti na odreĎeni datum, po dogovorenoj cijeni. Predstavlja prodaju robeza gotovinu u cjelokupnom iznosu uz isporuku koja će kasnije uslijediti u rokovima u skladusa ugovorom. Isporuka ranije odreĎene robe moţe biti realizirana kao isporuka u cjelosti naugovoreni dan ili isporuka u skladu sa ugovorenom dinamikom. Korist za prodavca je štomoţe ranije doći do finansijskih sredstava neophodnih za proces proizvodnje i drugihtroškova. Ovu finansijsku tehniku, slično ugovoru o kupovini unaprijed, treba koristiti uslučajevima kada je prodavaču potreban kapital prije nego je on u stanju isporučiti robu.

Slika br.4 Shema Salam

Objašnjenje:

1. Banka unaprijed plaća cijenu uz obavezu prodavača da se pridr ţava kvaliteta proizvoda irokova isporuke.

2. ProizvoĎač isporučuje robu, a banka ima mogućnosti:

- Da primi robu na dan isporuke i proda je kupcu u gotovom ili na kredit

- Ovlastiti prodavca da proda robu u njeno ime sa ili bez troškova za banku

- Naloţiti prodavcu da robu isporuči neposredno kupcu u skladu sa kupčevom prethodnomizjavom

3. Banka sa kupcem zaključuje ugovor po kojem mu prodaje robu za gotovinu ili otplatu pouvećanoj cijeni

4.Kupac plaća robu banci


14/22


___________________________________________________________________________

14

2.3.2.5. Istisna

Istisna predstavlja ugovor u kojem jedna strana preduzima proizvodnju specifičnog proizvodakoji je moguće napraviti jedino uz saglasnost, nadgledanje i finansijsku podršku druge strane(banke) i sa sigurnim sporazumom oko pojedinosti, sa odreĎenom cijenom i fiksnim datumom

isporuke. Ovo preduzimanje proizvodnje uključuje neki proces izrade, izgradnje, sklapanja ili pakovanja. Istisna´, kao instrument finansiranja prije isporuke, je ugovor u kojem se prodaja

moţe odnositi na nešto što ne postoji u vremenu zaključen ja ugovora, za razliku od murabahekoja predstavlja narudţbu kupovine dobara ili roba koje postoje i/ili ih je moguće naći natrţištu.

Istisna obezbjeĎuje srednjoročno finansiranje proizvodnje / nabavke odreĎenih dobara poputindustrijske opreme, mašinerije, trgovačkih brodova, naftnih tankera, ribarskih brodova,lokomotiva, transportne opreme, te izgradnje cjevovoda i gasovoda itd.

U Istisni, posao nije uslovljen izvršenjem od strane preduzimača i ovaj posao ili dio njegamoţe biti uraĎen od drugih lica pod njegovom kontrolom i odgovornošću. Ali kontrola samog

preduzimača u svim njegovim poslovima vezano za konkretni ugovoreni projekat od stranedruge strane - finansijera (banke) uvijek postoji.

Cijena sredstava u ugovoru Istisne moţe biti plaćena na jedan od dva načina, unaprijedodjednom ili na rate tokom proizvodnje sredstava. Dopustivo je uključiti klauzulu "penala" uIstisna ugovor, ako se strane tako sloţe.

Slika br.5 Shema istisne

Objašnjenje: 1. Klijent zahtijeva od banke da izradi proizvod sa odreĎenim specifikacijama

2. Banka pita proizvoĎača da izradi taj proizvod sa zahtjevanim specifikacijama

3. ProizvoĎač proizvodi taj proizvod, a pri tome prima odgovarajuće uplate od banke tokomrazličitih stepena izrade

4. ProizvoĎač isporučuje proizvod banci

5. Banka isporučuje proizvod klijentu

6. Klijent plaća zahtijevanu sumu odjednom ili u ratama za ugovoreni period u budućnosti

Klijent Banka ProizvoĎač

5

1

6

4

2

3


15/22


___________________________________________________________________________

15

2.3.2.6. Idţara

Lizing ili Idžara kakvu prakticiraju islamske banke liči finansijskom lizingu konvencionalnih banaka s odreĎenim bitnim razlikama.

Banka kupuje sredstva i imovinu koja imaju “usufrukt”, tj. mogu se koristiti bez da buduuništena, potom ta sredstva i imovinu iznajmljuje svome klijentu u zamjenu za rentu. Ukolikose najmodavac i najmoprimac (klijent) dogovore predmet iznajmljivanja moţe po istekuugovora preći u vlasništvo najmoprimca， i to se zove idţara muntehija bit-temlik. U tomslučaju najmoprimac u periodu trajanja idţare otkupljuje dionice predmeta iznajmljivanja.

Ugovor o zakupu ne smije sadrţavati klauzulu o prijenosu vlasništva na zakupca po istekuzakupnog perioda (bez ili uz naknadu) jer je to nedozvoljeno spajanje dviju transakcija u

jednu. Najmodavac se, meĎutim, moţe odvojenim obećanjem jednostrano obavezati da će toučiniti. Takvo njegovo obećanje obavezuje samo njega ali ne obavezuje i zakupca na

kupovinu. Ovakav je aranţman poznat u islamskom pravu kao idžare muntehije bi ‘t -temlik iliidžare va ‘qtina. Ono što idţaru razlikuje od klasičnog lizinga jeste i zabrana zaračunavanjazatezne kamate u slučaju kašnjenja otplate rente. Banka u tom slučaju moţe zahtijevati odzakupca da se obaveţe da će u takvim slučajevima uplaćivati odreĎeni iznos u dobrotvornifond kod banke. Period zakupa počinje kada zakupac preuzme imovinu, a ne od dana kada

banka izvrši uplatu novca za tu imovinu, kao što je praksa nekih konvencionalnih banaka

Slika br.6 Shema idţare

Objašnjenje:

1. Klijent identificira imovinu koja mu je potrebna, te prikuplja sve potrebne informacije od

prodavača

2. Klijent pristupa banci da mu da mu odobri idţaru i obaćava da će uzeti na lizing potrebnuimovinu od banke

3. Banka vrši plaćanje prodavaču

4. Prodavač predaje imovinu banci, koja sad na njom ima puno vlasništvo

5. Banka daje na lizing imovinu klijentu, predaje mu je na korištenje

6. Klijent plaća idţaru u ratama tokom dogovorenog preioda u budućnosti

7. Po isteku dogovorenog perioda imovina se ponovo vraća u vlasništvo banke

Klijent

Prodavač

Banka

1

7

2

5

6

3

4


16/22


___________________________________________________________________________

16

2.3.2.7. Qard Hasan

Qard Hasan je kredit bez troškova i nak nade, pozajmica korisniku uz njegovu obavezu bancida nakon odreĎenog roka vrati osnovnu sumu primljenog kredita. Samom klijentu je

ostavljeno da odluči da li će vratiti iznos koji je posudio ili nešto više. Ovaj model je jakodobar za finansiranje studenata ili drugih ekonomski slabijih klijenata i omogućava im da pod

povoljnijim uvjetima dobiju kredit.

Qard Hasan je nenamjenski beskamatni kredit. Svaka islamska banka ima fond u koji

usmjereva odreĎeni dio sredstava za nenamjensko beskamatno finansiranje. S obzirom da susredstva u tom fondu ograničena, obično se finansiraju najugroţenije kategorije stanovništva.

Mnogi islamski teoretičari smatraju ovo najboljom metodom pomoću koje se moţemodificirati individualni odnos prema zajedničkom društvenom cilju. Oni smatraju da seovakvom finansijskom praksom postiţe ostvarenje sljedećeg:

proširuje se trţište putem povećanja kupovne moći stvaraju se potencijalne mušterije banke; podstiču se ljudi na povjerenje u banku što se

kasnije odraţava na lakše opredjeljivanje za ulazak i u rizične projekte stvaraju se bolji interpersonalni odnosi izmeĎu pojedinaca i finansijskih institucija

podrţavanjem meĎusobne kooperacije, a eliminiranjem jednog od osnovnih vidovaeksploatacije

suzbija se nezaposlenost


17/22


___________________________________________________________________________

17

3. IZVORI KAPITALA ISLAMSKIH BANAKA

Postoje tri osnovna izvora kapitala islamskih banaka:

1. Vlasnički kapital - predstavlja vlasničko ulaganje (poput investitora u zapadne banke);ulagači vlasničkog kapitala očekuju da ostvare profit na svoj ulog u osnivačkom kapitalu

banke.

2. Transakcijski depoziti - formiraju se prvenstveno na bazi štednih uloga i/ili uloga koji sedirektno odnose na tekuća plaćanja po nalogu komitenta. Novac sa štednih depozitnihračuna banke mogu koristiti uz dozvolu depozitora, s tim da banka garantuje povrat punogiznosa. Stoga banka obično investira novac sa takvih računa u relativno nerizične kratkoročne

projekte za koje se očekuju i niske profitne stope. Štedni depozit se tretira kao qardhasen zajam dat banci jer se njen klijent odriče svih koristi koje mogu proisteći korištenjem

njegovih sredstava. Novac sa tekućih depozitnih računa koristi se na isti način kao i ukonvencionalnim bankama, za vršenje plaćanja na zahtjev, a banka naplaćuje proviziju zausluge koje obavlja. Ovaj depozit je zagarantovan, s tim da postoji praksa kod nekih banaka

da zatraţe dozvolu od deponenata da koriste i ove iznose (ili jedan njihov dio) na vlastiti rizik.

3. Investicijski depoziti - predstavljaju glavni izvor kapitala za islamske banke. Primaju se za

fiksni ili neograničeni period vremena. To je na izvjestan način akcionarski kapital s obziromda su ovi depoziti sasvim istovjetni vlasničkom kapitalu i da ne postoji nikakva fiksna cijenavraćanja depozita niti garancija na povrat istovjetnog iznosa depozita. Zato postoji sporazumizmeĎu depozitora i banke kojim se utvrĎuju uslovi raspolaganja i rasporeĎivanja dobitaka igubitaka. Neki investicioni depoziti mogu se koristiti za sve investicione poduhvate banke, a

za druge banka sklapa ugovor na principima mušareke (ili mudarebe) i koristi ih zafinansiranje specifičnih projekata u definisanim područjima aktivnosti kao što su: industrija,stanogradnja, domaća i inostrana trgovina, isušivanje i kultiviranje zemljišta i sl. Veliki udionovčanih sredstava iz ovog trećeg izvora kapitala primorava osoblje islamske banke namnogo ozbiljniji pristup u ocjeni ekonomske i trţišne opravdanosti investicionih ulaganja i

poslovnih poduhvata.


18/22


___________________________________________________________________________

18

4. ISLAMSKO BANKARSTVO DANAS

Danas, dvadeset i pet godina od uspostavljanja prve islamske banke, u svijetu postoji više od

150 islamskih finansijskih institucija. Drţave u kojima funkcionišu islamske finansijskeinstitucije su: Albanija, Alţir, Australija, Bahami, Bahrein, Bangladeš, Britanska Djevičanskaostrva, Bruneji, Kanada, Kajmanska ostrva, Sjeverni Kipar, Dţibuti, Egipat, Francuska,Gambija, Njemačka, Gvineja, Indija, Indonezija, Iran, Irak, Italija, Jordan, Kazahstan, Kuwajt,Libanon, Luksemburg, Malezija, Mauritanija, Maroko, Nizozemska, Niger, Nigerija, Oman,

Pakistan, Palestina, Filipini, Katar, Rusija, Saudijska Arabija, Senegal, Juţna Afrika, ŠriLanka, Sudan, Švicarska, Tunis, Turska, Trinidad & Tobago, Ujedinjeni Arapski Emirati,Velika Britanija, Sjedinjene Američke Drţave, Jemen. Ovom spisku odnedavno moţemo

pridodati i BiH.

U Iranu, Pakistanu i Sudanu postoje samo islamske banke dok konvencionalnih banaka i

nema.

Najveća islamska banka je El Rajhi Banking & Investment Company Saudijske Arabije sakapitalom od pribliţno 1,0 milijardi dolara. Ima svoje filijale i na zapadu prvenstveno uLondonu i Luxemburgu.

El Berekeh group - isto tako iz Saudijske Arabije, osnovana 1982.godine, se uzima u obzir

kao druga najveća islamska bankarska "grupa" (ustanova, institucija). Sada je to investirajućakompanija u Londonu i suvlasnik je u 12 različitih finansijskih institucija. Ima vrlo vidljivu

prisutnost u mnogim muslimanskim zemljama. Ima i nekoliko ureda u SAD, prvenstveno u

Hjustonu, Čikagu i Pasadeni.

Dar El-Maal El-Islami, sa sjedištem u Ţenevi, registrovana 1981. godine, je treća po veličiniislamska finansijska institucija. Većina njenih depozita dolazi direktno iz njenog ureda uDţidi ili preko njene filijale u Bahreinu. To je zapravo holding kompanija koja posluje nasvim kontinentima kroz mreţu islamskih finansijsk ih institucija, investicionih kompanija,

banaka i islamskih osiguravajućih društava.

Kuwait Finance House je četvrta po veličini islamska finansijska institucija. Ona je skorosasvim u posjedu kuwajtske vlade.

U svjetlu ovoga dosad rečenog moţe se zaključiti da islamski bankarski sistem danasuključuje: lokalne islamske banke, Internacionalnu islamsku banku koja je u vlasništvu vlada

islamskih zemalja, privatne islamske banke, privatne islamske banke uz veliki udio vladinihtijela te islamske bankovne filijale konvencionalnih banaka.

Jedna upečatljiva karakteristika modernih islamskih bankarskih institucija je uloga šerijatskognadzornog odbora koji čini jedan integralni dio islamske banke. On nadgleda poslovanjeislamske banke i ima zadatak da odstrani svak u transakciju koja je sumnjiva sa šerijatskoggledišta. Ovi odbori uključuju neke od najuvaţenijih savremenih učenjaka Šerijata, a stavoviovih odbora su iskazani u obliku fetve. Pored toga Internacionalna Asocijacija islamskih

bankara, nezavisno tijelo, nadgleda rad pojedinačnih nadzornih odbora dok njihov Vrhovnivjerski upravni organ preispituje fetve nadzornih odbora banaka članica da odredi da li oneodgovaraju Šerijatu.


19/22


___________________________________________________________________________

19

U Londonu djeluje i Institut Islamskog Bankarstva i Osiguranja koji obučava ljude da postanuislamski bankari. Institut odrţava seminare, konferencije i predavanja, a publikovali su iknjige iz oblasti i teorije islamskih banaka. Institut je do sada samostalno organizovao

dvadeset seminara na kojima su učestvovale eminentne ličnosti iz svijeta bankarstva ifinansija, a 85 finansijskih organizacija i banaka su putem svojih predstavnika učestvovale u

obrazovnim programima koje odrţava ovaj institut. Institut Islamskog Bankarstva iOsiguranja ima svoje redovno članstvo koje obuhvata kako organizacije tako i pojedince.Institut, isto tako, objavljuje mjesečno časopis "Novi Horizont" koji se fokusirao na obradutema iz oblasti islamskog bankarstva, trgovine i osiguranja i donosi novosti o zadnjim

trendovima, instrumentima i rezultatima sa svim aspektima islamske ekonomije. Svakog

mjeseca "Novi Horizont" analizira i publikuje finansijske podatke islamskih banaka koji su

sadrţani u njihovim godišnjim izvještajima.

I danas su zapadne banke značajni učesnici u islamskoj trgovini nudeći islamski pr ihvatljiveinvesticione proizvode u namjeri da privuku kapital odnosno iskoriste likvidnost

"novootkrivenih" trţišta. Tako je američka Citibank bila prva konvencionalna banka koja je

učestvovala sa operativnim kapitalom od 20 miliona dolara za uspostavljan je islamske bankeu Bahreinu. Iako to izgleda "malena svota" ona pokazuje da su konvencionalne bankeostvarile konkretnu saradnju sa islamskim bankama. Neke druge tipično investicione banke

poput Goldman Sachs, Kleinwort Benson i ANZ Grindlays sada nude finansijska sredstva i po

islamskom kriteriju.

Povećanje interesa "zapada" za islamske finansije je evidentirano i u istraţivačkom projektuhardvardskog Univerziteta. Zapravo, Hardvardski Univerzitetski Centar za studije Srednjeg

Istoka, u kooperaciji sa Har dvarskom školom prava i Hardvarskom poslovnom školom i uz podršku Narodne Komercijalne banke, Islamske Razvojne Banke (IDB), WellingtonManagement i Goldman Sachs 1996. godine je kompletirala Hardvardsku Islamsku

Investicijsku studiju koja je predstavila glavne programe u islamskim finansijama i islamskoj političkoj ekonomiji.

Uprkos uspinjućem rastu na svjetskom trţištu, dalji razvoj islamskih finansijskih institucijazavisiće od toga koliko uspješno egzistirajuće islamske banke mogu razviti mogućnosti uiznalaţenju solucija za vlastite nedostatke.


20/22


___________________________________________________________________________

20

5. ZAKLJUČAK

U zadnje dvije decenije islamsko bankarstvo potvrdilo je svoj značaj i mogućnosti u svijetu

bankarstva. Teoretičari islamske ekonomije nastoje definisati polazne ili obavezne elementekoje treba sadr ţavati strategija ekonomskog razvoja muslimansk ih zemalja. Primjena svakogod elemenata i intenzitet njihove zastupljenosti zavisit će od objektivnih uslova u svakojzemlji. Islamske banke vrlo jednostavno mogu udovoljiti zahtjevima svojih klijenata za

finansiranjem komercijalnih poduhvata, kupovine stana ili gradnje kuće, nabavkegraĎevinskog materijala, mašina i opreme, kupovine auta i kućanskih aparata, i slično, a da pritome ne povrijede nijednu od zabrana Šer jiata.

Iako islamski finansijski sistem u cjelini, a islamsko bankarstvo posebno, sve više doprinosifinansiranju ekonomskog razvoja, postajući značajan učesnik globalnog finansijasog trţišta, uBosni i Hercegovini ne pridaje mu se značaj koji realno ima. Islamski pristup ekonomskom

razvoju ima sve veći utjecaj na definisanje razvojnih strategija muslimanskih zemalja.

Nadam se da sam Vam kroz ovaj rad mogao pribliţiti pojam i primjenu islamskog bankarstvai pokazati svaku pozitivnu stranu poslovanja pridrţavajući se Šerijetskih propisa. Nadam daće u budućnosti primjena Šerijata u konvencionalnim bankama koje otvara Bosna iHercegovina biti zastupljena.


21/22


___________________________________________________________________________

21

6. LITERATURA

• Hadţić Fikret, „Islamsko bankarstvo i ekonomski razvoj“, Ekonomski fakultet u

Sarajevu, 2005. god

• Ahamed Kameel Mydin Meera, „Islamski zlatni dinar“, MINEX d.o.o. Zenica, 2004.god

• Štulanović Muharem, Hadţić Fikret, „Osnovi islamske ekonomije i financija“ ,Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, 2007. god

• www.bbi.com.ba

• http://www.mm.co.ba/sehara/47-zanimljivi-tekstovi/132-islamsko-bankarstvo

•

http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000134R016.PDF

• http://vxu.se/ehv/filer/forskning/cafo/seminarie/An%20overview%20of%20the%20Isl

amic%20financial%20system.pdf


22/22


Datum predaje: ______________

Komisija:

Predsjednik _______________

Ispitivač _______________

Član _______________

Komentar:

Datum odbrane: _____________

Ocjena: __________ (___)

islamsko bankarstvo maturski rad

Documents