irt3000 adria 15-2011

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

3Srpanj 15 V

IRT3000 - HR - st15 - 2011 - tisak.indd 3IRT3000 - HR - st15 - 2011 - tisak.indd 3 17.7.2011 11:26:0217.7.2011 11:26:02

4 Srpanj 15 V

U Opatiji je od 28. do 29. travnja 2011. godine održano 11. međunarodno savjetovanje ljevača. Konferencija se održa-vala u konferencijskoj dvorani Mimoza koja pripada kompleksu Grand Hotela 4 opatijska cvijeta. Organizatori ovog prestižnog savjetovanja ljevača bili su: Metalurški fakultet Sisak, Rio Tinto Iron & Titanium GmbH (Eschborn, Njemač-ka), Metalska industrija Varaždin d.d., Elkem AS (Oslo, Norveška) i Pro Ferrum GmbH (Rijeka). Također, organizacija

je izvedena uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Akademije tehničkih znanosti Republike Hr-vatske, Hrvatske gospodarske komore, Grada Siska, Sisačko-moslo-vačke županije, Mittel Europäische Giesserei Initiative i Sveučilišta u Zagrebu. Na Savjetovanju ljevača je sudjelovalo oko 250 sudionika iz 14 zemalja. Predstavljena su 47 znanstveno-stručna referata od kojih 24 oralno, a 23 u poster sekciji.

Četrdeseta obljetnica usmjerenja Prerada polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u ZagrebuPretvaranje pretežno organskih polimera, plastike, kaučukovih smjesa, ali i drva u uporabljive proizvode u nastavnim planovima Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu ima posebno mjesto ne samo u Hrvatskoj već i znatno šire. Jedan od razloga je što se o proizvodnji duromernih tvorevina predavalo već 1936. Iz tog doba potječe i poče-

tak nastave s područja drva i njegove obradbe. Usmjerenje posvećeno upoznavanju studenata jednog fakulteta s područjem preradbe plastike i gume prije četrdeset godina bilo je rijetkost i u svjetskim razmjerima. Ove godine navršava se 40 godina otkada su studij strojarstva na Fakul-tetu strojarstva i brodogradnje upisali studenti koji su prvi upisali tadašnje usmjerenje Prerada nemetala (drva, plastike i kaučuka) u 7. seme-stru, prvoga na prostoru bivše države, a prema raspoloživim podatcima, trećega u Europi.

sadr

žaj

4

55. međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignućaJavna agencija RS za poduzetništvo i vanjske investicije (JAPTI) te Obrtna zbornica Slovenije (OZS) organizirali su zajednički nastup za slovenske tvrtke na 55. međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća na beogradskom sajmu. Sajam se je održavao između 9. i 13. svibnja 2011. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća bio je po prvi puta organiziran 1937. godine, a 20 godina nakon toga je dobio međunarodnu potvrdu s primanjem u Međunarodno udruženje sajmove UFI. Ove godine se na sajmu predstavilo oko 700 izlagača iz 28 različi-tih zemalja, koji su zastupali suvremena tehnološka i tehnička dostignuća na različitim područjima, kao što su automatika, robotika, bežična komunikacija, elektroener-getika, elektronika, rasvjeta, strojarstvo i klima uređaji. Posjetitelji su mogli vidjeti 170 tehnoloških novosti.

uvodnik 7

domaće vijesti 1212 Prijedlog stategije razvoja poduzetništva

Grada Zagreba do 2020. godine

14 Konferencija Uloga industrije polimera u poticanju ekonomskog rasta

16 Hrvatska jedina zemlja »nove Europe« bez rasta BDP-a

16 Đuri Đakoviću gradnja Janafovih spremnika

21 Velika nada domaćeg gospodarstva

24 Posjet sajmu LASER World Photonics i tehničkog muzeja u Münchenu

26 Međunarodni ekonomski forum »Monetarna politika u procesu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju«

iz svijeta 2829 Snaga LASER World of PHOTONICS 2011

32 Brže i bolje bušenje otvora u kompozitnim materijalima

39 Dubinski rekord bez predaha

48 Duboko bušenje u alatničarstvu

50 AUDI AG održava visoke standarde kvalitete s infracrvenom termografi jom

proizvodnja i logistika 5455 Novi laserski senzor za posebne

aplikacije

60 Vanjsko izvođenje logističkih usluga - 3PL

62 Omronov sustav strojnog vida u boji

62 Atlas WMS s potvrdom Fraunhofer Instituta

63 Metronik uspješno automatizirao novi Krkin pogon

nemetali 6467 Novi zračni ventil

68 Injekcijsko prešanje metalnih otpresa-ka s pomoću materijala Catamold

72 Wittmann Battenfeld predstavio novu opremu AQUAMOULD

73 Lego & Arburg rukom pod ruku

74 Arburgova obljetnica: 50 godina Allroundera

suvremene tehnologije 7681 Izazovi ICT industrije u Hrvatskoj

82 Vipnet preuzima B.net za 93 mil. eura

82 SAP i Microsoft su objavili zajednički partnerski program i programsku opremu Duet Enterprise

Geometrijske tolerancije (tolerancije oblika i duljina, engleski GD&T) su unatoč činjenici, da su bliže popisu stvarnih funkcionalnosti proizvoda od klasičnih tolerancija (posljed-nje je moguće razumijevati i kao izvedene geometrijske tolerancije), još uvije se smatraju kompleksnima. S pomoću 3D-mjerenja te s vodećim optičkim sustavima za 3D-digitaliza-ciju, bio je načinjen veliki iskorak naprijed pri kontroli navedenih odstupanja.

36

Lakša i brža kontrola geome-trijskih tolerancija (GD&T)

Industrija ljevanja – Značaj i budući izazovi

20

Marko Kravar, tvrtka Termist d.o.o. iz Zagreba

8

Inovator zlatnog sjaja

18

28


5Srpanj 15 V

Nagli pad potražnje robota 2009. godine i ponovno

oživljavanje 2010. godineSvjetska ekonomska i fi nancijska kriza su 2009 godine

prouzrokovale nagli pad prodaje industrijskih robota. U usporedbi s 2008 godinom koja je sa stajališta

prodaje bila jedna od najboljih, 2009. godine je prodaja smanjena za čak 47%. Prema podacima Statističkog

ureda međunarodne organizacije za robotiku IFR 60000 prodanih robota označilo je najslabiju prodaju

industrijskih robota nakon 1994. godine. Ovaj ured svake godine, u svom izvješću, objavljuje podatke o

stanju robotike u svijetu.

Novosti na Danima tehnike u Arburgu

Od 23. do 26. ožujka 2011. gotovo 5 000 posjetitelja iz cijelog svijeta doputovalo je u malo mjesto Lossburg na tradicionalne Dane tehnike tvrtke Arburg. Tvrtka

svake godine priprema mnogo najrazličitijih primjera industrije injekcijskog prešanja, s kojima nastoji

upoznati svoje klijente, odnosno potencijalne kupce. U novim prostorijama bilo je postavljeno čak 40 strojeva

s različitim primjenama od klasičnoga injekcijskog prešanja plastomera, duromera do višekomponen-

tnih xK postupaka, injekcijskog prešanja kapljevitog silikona, IML, MIM itd.

Matjaž RotFoto: Arburg GmbH

nemetali

Planiranje životnog vijekaDetaljne analize životnog vijeka proizvoda omogućuju njihovo projektiranje tako da budu što manje štetni za

okoliš pri proizvodnji i korištenju te na kraju također pri recikliranju. Također je moguće moderniziranjem

produljiti ili skratiti životni vijek strojevima i tvorni-cama, kao i smanjiti štetu za okoliš. Profi njene analize

vode do učinkovitijih novih tehnologija. Vremena su se promijenila i danas je više nego ikada prije

postalo važno gledati daleko naprijed u fi nancijama i poslovanju, ali također i u pogledu učinaka koje

naše akcije, ili odsustvo akcija, imaju na okoliš i klimu. Zaštita klime i ekonomski rast međusobno

se ne isključuju.Esad Jakupović

suvremene tehnologije

sadržaj

proizvodnja i logistika

iz svijetaStručni sajamski četverac u Celju s pozitivnom ocje-nom posjetitelja i izlagačaČetiri stručna bijenalna sajma, Forma tool, Plagkem,

Graf&Pack i Livarstvo, koja su se četiri dana održavala u Celju, posjetilo je gotovo 11 000 posjetitelja. Pri organizatoru sajmova, društvu Celjski sejem d.d.,

objašnjavaju da su time premašili posjet iz 2009. go-dine, kada su sajmovi održani posljednji put. Rezultat

sajamskog posjeta potvrđuje pozitivne ocjene događaja koje su dali izlagači i posjetitelji. Među njima je bilo mnogo stranaca, iz zemalja južnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija) i iz Europske unije

(Austrija, Češka, Francuska, Italija, Njemačka). U Celjskom sejmu sa zadovoljstvom analiziraju rezulta-

te istraživanja koje su proveli među izlagačima i posje-titeljima sajma jer su gotovo svi izlagači svoj nastup na

sajmu ocijenili kao uspješan, odnosno vrlo uspješan. To se očitovalo i u njihovim odgovorima na pitanje o

ispunjenim očekivanjima od sajamske priredbe.

66

76

40

popis oglašivača

53 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

75 ARBURG GmbH

1, 63 ABB, d. o. o.

1, 3 BTS, d. o. o.

84 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1, 31 Bystronic

43 Cajhen, d. o. o.

39 Camincam, d. o. o.

13 Celjski sejem, d. o. o.

44 Društvo ljevača Slovenije

37 Halder, d. o. o.

62 HSTEC, d. o. o.

11 Industrijski forum IRT 2011

15 ICM, d. o. o.

77,79,81 iTCR, d. o. o.

23 KLEX, d. o. o.

1, 69 KMS, d. o. o.

1, 49 LOTRIČ, d.o.o.

1, 17 Montanwerke Walter Werkzeug GmbH

1, 59 Motoman Robotec, d.o.o.

73, 75 NOMIS, d. o. o.

1 Olma, d.d.

19 PFEIFER-TTI, d.o.o.

1, 47 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

1, 83 Sandvik, d. o. o.

27 Sajam ZEPS

33 TBW, d. o. o.

1 Teximp, d. o. o.

35 TOPOMATIKA, d. o. o.

1, 6 TM, d. o. o.


6 Srpanj 15 V

PRECIZNOST QUALITYBRZINA RAPIDITYKVALITETA PRECISION

RAZVOJ, PROJEKTIRANJE I PROIZVODNJA REZNOG ALATA OD TVRDOG METALA I ALATA S PCD SEGMENTIMA

TM

d.o

.o.,

E.

i G

. Le

ge

nste

ina 4

, H

R-4

00

00

Èako

ve

c,

tel.0

03

85

40

38

4 6

90

, fa

x.

00

38

5 4

0 3

84

69

1,

tm@

tm-c

k.h

r


7Srpanj 15 V 9

Čuo sam kritike na račun Končara, zagrebačke elektroindustrije. Umjesto da rade i usavršavaju ono u čemu su svjetska klasa, kao što su transformatori i generatori, končarevci se guraju u ono što ne znaju: proizvodnju soft vera, za što su mi mnogi rekli da rade katastrofalno, i vjetroelektrane, o čijoj lošoj kvaliteti svjedoče i tri kraka rotora vjetrenjače koja već barem dvije godine leže na dvorištu tvornice jer, kako se priča, nisu dobro napravljeni pa je Končar morao kupiti nove lopatice od tvornice na sjeveru Europe koja u proizvodnji vjetrenjača ima više od 20 godina iskustva.

Sredinom svibnja u emisiji “Nedjeljom u dva” gostovao je Končar, ali Danko, biznismen rođen u Hrvatskoj te nastanjen u Londonu, kojega nazivaju i kraljem kroma jer se obogatio na rudnicima tog metala.

Najavio je da će, ako njegove planove o restrukturiranju odobri Europska komisija, kupiti brodogradilišta 3. maj, Kraljevicu i Brodotrogir te još jedno brodogradilište u Kini pa ih sve spojiti. Tako bi se kod nas razvijali novi tipovi brodova i proizvodili njihovi prototipovi, a onda štancale njihove serije u Kini. Konačno netko tko zna kako bi trebalo raditi. Čak dobro zvuče i najavljene promjene među zaposlenima jer mu smeta da jedno brodogradilište ima samo sedam zavarivača i 300 administrativaca.

Dolje Končar! Živio Končar!

Darko Švetakurednik

7

Glavni i odgovorni urednikDarko ŠvetakUrednik za nemetaleDoc. dr. sc. Damir Godec Urednik za tehnologije Doc. dr. sc. Branimir BarišićUrednik za metale Tomislav StaroveškiStručno vijeće časopisa Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja,Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić, Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić,Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić, Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski priloziMatilda Bačelić, LiderpressIgor ŠkevinPrijevodMatea Hotujac (SLO)Mr.sc. Marina Manucci (ENG)Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)LekturaEla Orešković-Požek (HR)Idejno rješenjeSaša Brunčič, Barbara KodrunRačunalni prijelom časopisa Darko Švetak s. p., Jan LovšeOblikovanje naslovnice i oglasa Boštjan Čadej

NakladnikPROFIDTP d.o.o.Gospočak 58, 10000 Zagreb, HrvatskaAdresa uredništva: PROFIDTP d.o.o.Časopis IRT3000Gospočak 58, 10000 Zagreb, HrvatskaTel: +385 (0)51 651 489; +385 (0)98 409 690E-pošta: [email protected] Tisak: DENONA d.o.o., ZagrebCijena: 38 kn/5 €

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologijeISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika, tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

uvod

nik

Vrijedi spomenuti i novi prijedlog Kaznenog zakona što ga je Vlada poslala na raspravu u Sabor, a koji predviđa zatvor za poslodavca koji ne isplati plaću radniku. Lijepo je misliti na radnike, ali dok Vlada ne naredi svim tvrtkama u kojima je vlasnik da plate sve svoje dugove i da plaćaju u zakonskom roku, taj je prijedlog samo predizborna propaganda. I sindikati se bune jer ispada da poslodavac može plaćama plaćati neke druge troškove, a da ne bude kriv prema tom Zakonu, koji će ionako stupiti na snagu tek kad Hrvatska uđe u EU.

Dobra vijest je da je premijerka izjavila: “Moramo naučiti dugoročno planirati, ali to je stvar našega mentaliteta. Trebamo razmišljati ne samo za sutra nego raditi velike važne strateške projekte za pet, 10, 20 ili 50 godina.” Barem je netko, makar neizravno, priznao da država nema strategije i da se stoga ne zna kamo ide gospodarstvo. Ili kamo bi trebalo ići.

RAZVOJ, PROJEKTIRANJE I PROIZVODNJA REZNOG ALATA OD TVRDOG METALA I ALATA S PCD SEGMENTIMA

TM

d.o

.o., E

. i G

. Le

ge

nste

ina 4

, H

R-4

00

00

Èako

ve

c, te

l.0

03

85

40

38

4 6

90

, fa

x. 0

03

85

40

38

4 6

91

, tm

@tm

-ck.h

r


8 Srpanj 15 V

inte

rvju

8

Tvrtka Termist d.o.o. iz Zagreba

Inovator zlatnog sjaja

Marko Kravar, poduzetnik i inovator iz Zagreba te vlasnik i direktor tvrtke

Termist, osvojio je vrije-dna priznanja za svoje inovacije na tehnolo-

škom sajmu u Maleziji

Igor Škevin

Na najvećoj malezijskoj izložbi inovacija najuspješniji hrvatski izlagač bio je Marko Kravar, koji je za nosač bokobrana CRO-FENDER nagrađen Velikom nagradom i zlatnom medaljom, a za univerzalnu brod-sku štipaljku PEG srebrnom medaljom – glasio je izvještaj domaće novinske agencije Hine, objavljen nakon povratka predstav-nika hrvatskih inovatora sa sajma Malaysia Technology EXPO (MTE 2011) održanoga od 17. do 19. veljače u Kuala Lumpuru.

Devet hrvatskih izložaka dobilo je 14 od-ličja na 10. međunarodnoj izložbi inovacija i novih proizvoda ‒ MTE 2011, objavila je Hina. Ovogodišnji MTE okupio je u vrućoj Maleziji 500 inovacija iz Malezije i deset država svijeta, a ukupno je dodijeljeno oko 400 nagrada. Na 10.000 četvornih metara malezijski i strani izlagači predstavili su 500 inovacija, znanstvenih otkrića i novih proizvoda. Slogan izložbe bio je “Usmjera-vanje inovacije prema komercijalizaciji” pa su organizatori osigurali više od 20.000 po-slovnih posjetitelja.

Detalje o konstrukciji i razvoju Crofendera i Pega mogli ste pročitati u prošlom broju ovog časopisa.

Ovaj put zanimalo nas je odakle sama ideja, kako su nastali ti izumi te je li po-srijedi božansko nadahnuće, zen-trenutak ili nešto jednako mistično...Hobi mi je more i gotovo sve pod morem i nad morem, a za te izume dolazio bih na ideju svaki put kad bih poslao svoju gospo-đu da spusti bokobrane dok uplovljavamo brodom u luku jer sam htio da ih ona sama može spustiti i odmah podesiti na pravu visinu, a da se pritom ne muči s čvorovi-ma – iskren je mladi zagrebački izumitelj Marko Kravar. Uopće ne želi mistifi cirati svoje izume jer primjerom Crofendera daje na znanje da izumi nastaju iz potrebe:

Devedeset posto nautičara nisu morski vu-kovi, novi su na brodu i ne znaju nikakav čvor, a s mojim držačem bokobrana možeš poslati dijete od pet godina da digne boko-brane – kaže Kravar, koji je i prije MTE-a


9Srpanj 15 V

intervjuintervju: Marko Kravar

Osvojene nagrade na izložbama inovacija tijekom 2010/2011. godineINPEX 2010: Pittsburg (SAD), 14. do 17. lipanj 2010.Pomoćna oprema za nautičare- srebrna medalja- posebno priznanje Španjolskog izaslanstva

BIS 2010: London (Engleska), 13. do 16. listopad 2010.Crofender - zlatna medalja - posebno priznanje platinasta statuaPeg - zlatna medalja - posebno priznanje statua dvostruko zlato

MTE 2011: Kuala Lumpur (Malezija), 17. do 19. veljača 2011.Marko Kravar - najuspješniji hrvatski izlagačCrofender - zlatna medalja - posebno priznanje Velika nagrada sajmaPeg -srebrna medalja

ARHIMED 2011: Moskva (Rusija), 05. do 08. travanj 2011.Crofender -brončana medaljaPeg -brončana medalja

EUROINVENT 2011: Iasi (Rumunjska), 12. do 14. svibanj 2011.-najbolji Hrvatski izlagačCrofender -zlatna medaljaPeg -brončana medalja

nagrađivan za Crofender i Peg, pomoćnu opremu za nautičare, kako često nazivaju ta dva proizvoda. Tako je za ta dva izuma dobio srebrnu medalju te posebno priznanje špa-njolskog izaslanstva na 25. izložbi inovacija i novih proizvoda INPEX 2010. koja je odr-žana u američkom gradu Pittsburghu od 16. do 18. lipnja 2010. Na toj je izložbi sudjelo-valo 13 hrvatskih inovacija, koje su osvojile 21 odličje u konkurenciji od 1.800 izložaka iz SAD-a i 15 država iz cijeloga svijeta. U listopadu prošle godine na jubilarnom, de-setom Britanskom sajmu inovacija Kravar je osvojio platinastu, dvostruku zlatnu nagradu i dvije zlatne medalje za nosač bokobrana Crofender i brodsku štipaljku Peg.

Zanimalo nas je kakve opipljive koristi, uz prestižne medalje na sajmovima inovacija i izuma, može imati od svojih radova jedan izumitelj i poduzetnik koji je svoje izume sposoban i proizvesti.

Kakve su perspektive za prodaju hrvat-skog proizvoda, koji je iznimno atrakti-van, u nas i u svijetu?

Ima mnogo zainteresiranih iz Engleske, SAD-a, Švedske, a sada iz Malezije, Kana-de za plasman tih stvari. Za sada nismo još ništa uspjeli konkretizirati iako smo sada, na sajmu nautike u Zagrebu, vodili ozbiljne razgovore s četiri zainteresirane tvrtke – govori Kravar, ali dodaje: “Vidim da ćemo prije prodati vani nego u Hrvatskoj jer kod nas, na žalost, nitko ne cijeni hrvatski proizvod. Došli smo na ideju da ambalaža bude na engleskom, da vidimo hoćemo li na taj način napraviti neki pomak jer su u inozemstvu to ljudi prepoznali kao odlične proizvode s velikom perspektivom, a kod nas ljudi na to gledaju jako loše – neza-dovoljan je Kravar premda ne odustaje od ideje da sam proizvodi svoje izume”.

Želim i dalje to proizvoditi pa da se to plasira po svijetu kao hrvatski proizvod, a prodaju licence i patenta ostavio bih kao zadnju mogućnost jer je, ako prodam licen-cu ili patent za nečiju proizvodnju u svijetu, nemoguće da itko to proizvodi u Hrvatskoj. No ne budemo li imali izbora, onda ćemo to učiniti – objašnjava Kravar krajnju mo- gućnost jer ne odustaje od uvjerenja da su

Crofender i Peg vrlo profi tabilni proizvodi koji imaju neslućene potencijale.

Moje su procjene da na svakom brodu ima minimalno osam nosača bokobrana i mi-nimalno 24 kvačice pa pomnožite s bro-jem brodova... Zato nam je i cilj krenuti s Amerikom, gdje je najveći broj brodova za rekreaciju na svijetu – govori Kravar te dodaje kako je doznao da se kvačici može pronaći i sasvim druga primjena od one na jahtama: “U Maleziji sam kontaktirao s čak dvije tvrtke koje su zainteresirane za kori-štenje kvačica pri bojenju svile, koju inače nakon samog bojenja suše na cijevima, a za to im trebaju kvačice”.

Kada je vidio Peg, direktor jedne od tih tvrtki rekao mi je da godinama traži kva-čicu koja može uhvatiti na cijevi – kaže Kravar dodajući da je osmislio još nekoliko inačica kvačice.


10 Srpanj 15 V

inte

rvju

intervju: Marko Kravar

Za brodske kvačice koristimo materijal po-stojan na ultraljubičasto zračenje i oprugu od inox-čelika, no postoji i druga inačica, s pocinčanom oprugom, za uporabu u ku-ćanstvu. Naime, u Švedskoj pregovaramo s dvije tvrtke, od kojih jedna želi visoku kvalitetu, a druga nisku cijenu kako bi bila konkurentna kineskim proizvodima, pa smo osim opruge od pocinčanog materijala napravili i dvije različite ambalaže – objaš-njava Kravar te otkriva da sam dizajnira i ambalažu.

Gospodin Kravar za sebe ne kaže da je perfekcionist, ali iz njegove priče o razvo-ju proizvoda proizlazi da za svoje izume ima vrlo visoke kriterije.Osam puta mijenjali smo već gotov alat za Crofender kako bismo postigli da stoper konopca stvarno zaustavi konopac kad se povuče prema dolje. Lukove za prste mi-jenjali smo milijun puta jer na moru prsti nateknu, a pazili smo i da ne bude veliko te da sve bude zaobljeno ako se netko slučajno udari. Kvačice smo mijenjali sedam puta. Ne možeš izaći na tržište s proizvodom koji nije dorađen – ističe Kravar nastavljajući objašnjavati zahtjeve koje je sam postavio pred svoju konstrukciju. Tako je na stoper konopca Crofendera dodao dvije rupe ako se postavi u horizontalni položaj na verti-kalnoj cijevi pa da bokobran ne ostvari pre-velik moment. Uz to Crofender može služi-ti i kao nosač tendi, a da bude u morskom stilu, oblikom pomalo podsjeća na ribu.

Kravar kaže da je uspio u Kinu izvesti pla-stični proizvod, ali i u Italiju, tradicional-no najjačeg proizvođača plastike u Europi. Kakvu plastiku prodaje Talijanima?‒ Ima nas samo četiri na svijetu koji proi-zvodimo vrhove strelica za pikado – kaže Kravar te dodaje da je ono što se prodaje u Hrvatskoj zapravo njegov proizvod, ali uvezen iz Slovenije, što je 100 posto skuplje. Naime, ima tvrtku partnera u Engleskoj koja njegove vrhove za strelice prodaje Ta-lijanima, jer ih oni inače ne bi kupili, pa je slučajno naletio u Italiji na svoj proizvod i Talijanima nudio uzorke, ali kad su vidjeli na posjetnici da je iz Hrvatske, odmah su ga odbili.

Nadamo se da smo ušli na tržište Sjedinje-nih Država, ušli smo već u Rusiju, a jedina nam je konkurencija u ovom dijelu Europe jedna španjolska tvrtka, ali smo povoljniji od njih ‒ otkriva vlasnik Termista.

Što se tiče inovacija, u inozemstvu je po-štovanje prema inovatorima i izumiteljima na vrlo visokoj razini. Posebice prema ino-vacijama i izumima iz Hrvatske jer imaju funkciju i perspektivu te ih je 60 ‒ 70 posto moguće komercijalizirati i traži se samo potencijalni kupac. Stoga primjećujem na inozemnim sajmovima da se Hrvatska do-

sta cijeni, ali unatoč tomu, kad treba plasira-ti proizvod, jako je teško jer nas često mije-šaju s Rusijom. Uz to, kod nas svima nama, malim tvrtkama i poduzetnicima, uvijek nedostaje novca za dobru prodaju na webu te dobru web-stranicu i dobar marketing – kaže Kravar dodajući da i prst sudbine ima utjecaja na izvještaje u domaćim medijima o nagradama hrvatskih inovatora.

Svaki put kad se vratimo s neke izložbe, u svijetu ima nekih vijesti koje nas po važ-nosti preteknu. Sada, kad smo se vratili iz Malezije, upravo je počela pobuna u Libiji, a kad smo došli iz Londona, udarne su vije-sti bile o gay prideu.

Kravar tvrdi da mu ne treba podrška in-stitucija, barem ne ovakva kakva je sada. U jednoj instituciji, zaduženoj upravo za pomoć izumiteljima i inovatorima, rekli su mu da je preskočio nekoliko koraka kad se pojavio s gotovim proizvodom jer je trebao doći samo s idejnom skicom pa bi mu oni pomogli kako da dođe do prototipa.

Daju vam kredit za stroj, ali ne i kredit s po-voljnijim uvjetima da se zatvori postojeći kredit. Neće vam dati ni kredit za realiza-ciju marketinga, što je iznimno važno kad ste iz zemlje nepoznate u svjetskim raz-mjerima – pomalo je ogorčen Kravar, koji je svoju tvrtku Termist d.o.o. osnovao još 1992. godine i nedavno, kad je stvorio uvje-te, preselio pogon u novu halu u Samoboru, dovoljno veliku za tvrtku koju je polagano povećavao tijekom 19 godina.

Bavimo se preradom plastičnih materijala injekcijskim prešanjem i ekstrudiranjem. Ekstrudiranje je u Hrvatskoj rijetko jer su

strojevi skupi i zahtijeva mnogo prostora – objašnjava Kravar.

Na pitanje jesu li preseljenjem u novi pogon riješeni svi problemi pri ekstrudi-ranju, direktor Termista odgovara.Kod ekstrudera je problem što stalno mo-raš nešto iskušavati jer profi li mogu biti dugi i po šest metara i sapnica alata daje vrlo precizne mjere ekstrudiranom profi -lu, ali je problem u kalibriranju unutarnjih mjera ekstrudata – govori Kravar objašnja-vajući da se fi no podešavanje tih unutar-njih dimenzija obavlja regulacijom brzine istiskivanja izratka.

Osim injekcijskim prešanjem i ekstrudira-njem već spomenutih proizvoda Termist se bavi i izradom alata za te dvije tehnike te brzom izradom alata za injekcijsko preša-nje i tlačno lijevanje, kao i izradom potrep-ština za medicinu injekcijskim prešanjem, sve u svemu vrlo zahtjevnim poslom.

Španjolci grade vjetropark pokraj SplitaU rujnu u Jelinku pokraj Splita poči-nje gradnja vjetroparka. Španjolska investicija vrijedna je 45 milijuna eura, a davat će 150 megavata energije. Hr-vatska trenutačno koristi samo dva po-sto obnovljivih izvora energije. Prema onome što je Hrvatska obećala Europ-skoj uniji do početka ove godine smo trebali proizvoditi 12 posto energije iz obnovljivih izvora, no to još nije ni bli-zu ispunjeno.


11Srpanj 15 V

domaće vijesti

in memoriam

Branimir Barišić rođen je 19. svibnja 1969. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnov-nu školu i gimnaziju, matematičko-infor-matički smjer. Godine 1993. upisao je studij strojarstva na Tehničkom fakultetu Sveuči-lišta u Rijeci, a diplomirao je 3. srpnja 1997. godine na smjeru Proizvodno strojarstvo. Na Tehničkom je fakultetu 2002. godine stekao zvanje magistra znanosti radom pod nazivom “Analiza procesa izvlačenja i istiskivanja primjenom stohastičkog i nu-meričkog modeliranja”, dok je doktorsku disertaciju pod nazivom “Analiza pojave Lüdersovih traka u procesu izrada proizvo-da iz tankostjenog lima” obranio 2006. go-dine. Na Tehničkom se fakultetu zaposlio 1. rujna 1997. godine kao asistent na Zavodu za industrijsko inženjerstvo i menadžment, gdje je nakon obrane doktorskog rada bio

Prof.dr.sc. Branimir BARIŠIĆ – In memoriamizabran u znanstveno-nastavno zvanje do-centa 2006. godine, a zatim i u zvanje izva-nrednog profesora 2009. godine. Održavao je nastavu iz područja tehnologije obliko-vanja metala i tehnike mjerenja. Bio je vo-ditelj Katedre za mjernu tehniku i sustave kvalitete te Laboratorija za tehnička mjere-nja pri Zavodu za industrijsko inženjerstvo i menadžment. Od listopada prošle godine obnašao je dužnost prodekana za poslovne odnose. Tijekom karijere specijalizirao se u Italiji, Švicarskoj, Poljskoj, Sloveniji, Slo-vačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Velikoj Britaniji. Branimir Barišić bio je glavni urednik znanstvenog časopisa Engineering Review, koji izdaje Tehnički fakultet u Rijeci, a bio je i član uredništava međunarodnih znanstvenih časopisa CA Systems in Production Planning, Journal for Technology of Plasticity i IRT 3000. Ta-kođer, bio je jedan od suosnivača te urednik konferencije IN-TECH (International Con-ference on Innovative Technologies). Kao član znanstvenih ili organizacijskih odbora sudjelovao je na više od 30 međunarodnih znanstvenih skupova. Područja njegova znanstvenog istraživanja i djelovanja bila su: tehnologija oblikovanja metala, modeli-ranje, simulacija i optimiranje procesa obli-kovanja te mjerna tehnika. Iz tih je područja kao autor ili suautor objavio dvije knjige na engleskom jeziku te više od 150 znanstve-nih radova, od čega 18 radova u časopisima indeksiranim u bibliografskim bazama CC, SCI i/ili SCI-Exp, što ga je svrstavalo u red najplodonosnijih mlađih znanstvenika iz područja tehničkih znanosti u Hrvatskoj. Izumitelj je patentirane tehnologije namije-njene oblikovanju metalnih proizvoda.

Kao istraživač sudjelovao je na tri nacional-na znanstvenoistraživačka projekta fi nanci-rana od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Surađivao je na dva stručna projekta, na jednome koji je fi nancirao PC Buzet d.o.o. i na projektu koji je fi nancirala Luka Rijeka d.d. Kao hrvatski suradnik sudjelovao je na TEMPUS-ovu projektu pod nazivom “Education quality improvement by E-learning technology” (UM_JEP-19105-2004). Bio je i voditelj je-dnoga od CEEPUS-ovih programa razmjene za srednjoeuropske sveučilišne studije pod nazivom “Concurrent Product and Techno-logy Development – teaching, research and implementation of joint programs oriented in production and industrial engineering” (HR-0108). Bio je posebno ponosan na to što je 18. ožujka ove godine na ministarskoj konferenciji u Varšavi taj program osvojio treće mjesto u ukupnom vrednovanju CEEP europskih programa, što je do danas najbolji rezultat jednog CEEPUS-ova programa ko-jim koordinira neki od hrvatskih voditelja.

Branimir je bio izuzetan suradnik, velik radoholičar i vječan optimist. Nije bio od onih koji se problemima izmiču, već se s njima hvatao u koštac, i nije imao mira dok te probleme ne bi riješio. Bio je čovjek go-leme radne energije koju nije bilo moguće ne primijetiti. Katkad ga nije bilo lako niti pratiti, što znaju svi koji su s njim blisko su-rađivali. Svi oni koji su ga bolje poznavali, znali su da je Branimir bio čovjek velika srca i veoma nježne duše, pogotovo kad je govorio o svojoj obitelji.

Zbogom, Branimire! Počivaj u miru!


12 Srpanj 15 V

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

Od siječnja 2011., kada je javnosti predsta-vljena Strategija razvoja Grada Zagreba 20.20, pokrenuta je lavina izrade i predstavljanja brojnih strategija koje se bave pojedinim se-gmentima života i funkcioniranja, te razvoja Grada Zagreba u sljedećem razdoblju. Budući razvoj gospodarstva jedan je od prioritetnih zadataka u Gradu Zagrebu, a pri tome podu-zetništvo ima ključnu ulogu. Stoga je najavlje-na tema izazvala znatno zanimanje javnosti, što je potvrđeno sa gotovo stotinjak sudionika predstavljanju Strategije razvoja poduzetništva Grada Zagreba 2020. Važnost teme prepoznali su među ostalima akademik Leo Budin, iza-slanica Gradonačelnika, velik broj sveučili-šnih profesora i znanstvenika, predsjednici i članovi Hrvatske gospodarske komore i Hr-vatske obrtničke komore, zastupnici u Grad-skoj skupštini, članovi Gradskog poglavarstva, direktor BICRO-a, te najvažniji stručnjaci iz gospodarstva, poduzetnici i obrtnici.

Prije samog predstavljanja Strategije, sudi-onike su pozdravili Željko Brebrić, predsje-dnik Odbora za gospodarski razvoj Gradske skupštine i Marijan Ožanić, direktor Ra-zvojne agencije Zagreb. Skupu se obratila i potpredsjednica Gradske skupštine mr.sc.Tatjana Holjevac koja je još jednom istaknula važnost snažnog gospodarstva i poduzetni-štva koje jedino može biti jamstvom razvoja grada Zagreba. Predsjednik Skupštine trgo-vačkog društva Razvojne agencije Zagreb, Davor Bernardić naglasio je kako bilo koja strategija razvoja Grada Zagreba treba sadr-žavati realno ostvarive projekte. Činjenica je kako se Grad Zagreb u proteklom razdoblju razvijao stihijski, stoga je izrada jedne kva-litetne strategije budućeg razvoja Grada Za-greba više nego nužna. Uvodni dio završila je Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Gra-da Zagreba, koja je predstavila osnovne ele-mente Zagreb plana, strategija razvoja Grada Zagreba.

U središnjem dijelu događaja, Marijan Oža-nić predstavio prijedlog Strategije razvoja

Prijedlog strategije razvoja poduzetništva Grada Zagreba do 2020. godine

U ponedjeljak, 4. srpnja 2011. u 11.00 sati, u Starogradskoj vijećnici, Zagreb, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5/I, održano je predstavljanje prijedloga Strategije razvoja poduzetništva Grada Zagreba do 2020. godine koju je prisutni-ma predstavio Marijan Ožanić, direktor Razvojne agencije Zagreb.

Dr.sc. Damir Godec

poduzetništva Grada Zagreba do 2020. Neka osnovna pitanja koja se želi riješiti strategi-jom su kako doći poduzetništva koje raste, razvija se, zapošljava i izvozi; što je to podu-zetništvo temeljeno na znanju i zašto je ono Gradu Zagrebu potrebno; kako se gospodar-stvo Grada Zagreba, koje je unazad 20-tak godina u većini uvozno orijentirano može transformirati u gospodarstvo koje izvozi; u čemu je razlog loše povezanosti znanosti i poduzetništva, odnosno nedovoljnog ko-rištenja znanstvenih potencijala Grada Za-greba u svrhu razvoja poduzetništva; kako Zagreb ponovno pretvoriti u motor razvoja hrvatskog društva i gospodarstva općenito.

Pri tome je ukazao na probleme zagrebačk-og gospodarstva, a neki od njih su trgovinski defi cit od gotovo 9 milijardi dolara, uvoz tri puta premašuje izvoz, sve je manje inovaci-ja, a sve više nezaposlenih. Činjenica je da je svaki četvrti visokoobrazovani građanin Grada Zagreba nezaposlen. Viziju budućeg razvoja Grada Zagreba predstavio je kroz dva scenarija. Jedan vrlo podsjeća na sada-šnje stanje, a to je da se Grad Zagreb razvija kao administrativno, bankarsko i trgovačko središte iz kojeg je industrija “deložirana”, a sredstva se ulažu u gradnju trgovačkih centa-ra. Drugi scenarij, kojeg strategija podržava, oslanja se na razvoju gospodarstva i poduze-tništva, odnosno reindustrijalizacije u Gradu Zagrebu, temeljene na gospodarstvu znanja. No ostvarenje tog scenarija zahtijeva sinergi-ju poticajnih aktivnosti i mjera na državnom, fi nancijskom i gradskom planu. Ožanić je bio vrlo oštar u kritici znanstvene zajednice, koja prema njegovom mišljenju, ukoliko neće biti u funkciji poduzetništva, nema opravdanja za svoje postojanje. Autor teksta se ne slaže u potpunosti s takvom tvrdnjom, a posebice stoga što je suradnja “dvosmjerna cesta”, a vrlo često se upravo poduzetnici ne odaziva-ju (iz opravdanih ili neopravdanih razloga) pozivima na suradnju s fakultetima u bilo kojem obliku. Na to je u kasnijem izlaganju ukazao i dr.sc. Zlatan Frohlich, predsjednik HGK - Komore Zagreb, primijetivši kako

Komora često organizira razne programe edukacije, no odaziv zna biti vrlo loš. A bez edukacije i ulaganja u znanje, nema niti go-spodarstva temeljenog na znanju.

Ožanić je u prijedlogu Strategije dao smjer-nice kako povisiti učinkovitost poticanja razvoja poduzetništva. Činjenica je kako se određena sredstva izdvajaju za razvoj podu-zetništva, no do sada nisu postignuti željeni efekti. Stoga upućuje na kvalitetniji selek-tivni pristup dodjeli poticaja onim granama i poduzetnicima koji imaju potencijala za rast i iskorak. Broj novozaposlenih i ostva-reni izvoz bili bi osnovni kriteriji uspješnosti provođenja mjera Strategije. Bitno mjesto u predstavljenoj strategiji dano je Tehnološkim parkovima i Poduzetničkim zonama s pri-jedlozima budućih lokacija, te učinkovitom inovacijskom sustavu.

Nakon predstavljanja Strategije razvoja po-duzetništva Grada Zagreba 2020, te kratkog predstavljanja tvrtke IN2, kao primjera uspje-šne tvrtke n e samo u okvirima Grada Zagre-ba, održana je rasprava u kojoj je sudjelovao veći broj govornika. Među ostalima raspra-vljali su akademik Leo Budin, dr.sc. Zlatan Frohlich, Predrag Vranić, stručnjak za kor-porativno upravljanje, mr.sc. Žarko Baučić, poduzetnik i savjetnik za menadžment, dr.sc. Jadranka Švarc, iz Hrvatskog inovacijskog sustava, Vitomir Tafra, predsjednik upravnog odbora Sustava ustanova E4E - obrazovanje za poduzetništvo, Zrinka Gregov, profesorica na VERN-u, te Irena Matković i dr.sc. Nada Antić, iz Strategijskog ureda Grada Zagreba.

Strategija razvoja poduzetništva Grada Za-greba 2020, vrlo slikovito opisuje ne baš svi-jetlu gospodarsku situaciju Grada Zagreba, te daje smjernice za budući razvoj. Međutim, kako je već i bilo spomenuto, tu je potrebna prije svega snažna podrška na Gradskoj razi-ni, što podrazumijeva i političku volju za po-trebnim aktivnostima. A trenutačna situacija u Gradu Zagrebu, odnosno otežano funkcio-niranje vlasti, ne idu tomu u prilog.


13Srpanj 15 V


14 Srpanj 15 V

dom

aće

vije

sti


Konferenciju je uime domaćina, Hrvatske gospodarske komore, otvorio Zlatan Frö-hlich, predsjednik HGK – Komore Zagreb, naglasivši pozitivna kretanja u svjetskom i europskom polimerstvu uz želju da se stra-na pozitivna iskustva i trendovi što prije prenesu i u Hrvatsku. U svom obraćanju podsjetio je i na nedavno održanu proslavu 40. obljetnice DPG-a i 30 godina časopisa Polimeri.

Uime Ministarstva gospodarstva, rada i po-duzetništva Republike Hrvatske, koje je uz Ministarstvo gospodarstva Republike Slove-nije bilo pokrovitelj ove konferencije, obra-tio se mr. sc. Siniša Šket, ravnatelj Uprave za industriju. On je još jedanput predstavio mjere za pokretanje gospodarskih aktiv-nosti i borbu protiv recesije, iz kojih valja istaknuti za hrvatsko polimerstvo važnu činjenicu. Prvi put se ova industrija (uz te-kstilnu, obućarsku te malu brodogradnju) našla na popisu za dobivanje fi nancijskih potpora za razvoj i restrukturiranje, za koje je u 2010. namijenjeno 65 milijuna kuna.

Uime slovenskoga Ministarstva visokoga obrazovanja, znanosti i tehnologije skupu se obratio dr. sc. Andrej Cvelbar, voditelj Uprave za tehnologiju. Upozorio je kako su zbog krize znatno smanjena izdvajanja za razvoj, istraživanje i inovacije. U Sloveniji se, međutim, ipak nastoji zadržati pozitivno stajalište o potrebi inoviranja u proizvodnji te na tome radi više umreženih ministarsta-va. Naglasio je kako se o prednostima ma-lih i srednjih poduzeća u javnosti mnogo i govori i piše, prije svega o njihovoj lakoći prilagodbe na promjene, dok o prednosti-ma koje imaju malene zemlje kao što su to i Slovenija i Hrvatska nema dostupnih anali-za. Biti malom zemljom može biti vrlo do-bro i trebalo bi biti komparativna prednost.

Konferencija Uloga industrije polimera u poticanju ekonomskoga rasta*

Priređeno u suradnji s časopisom POLIMERI.

Priredila: Gordana Barić

U Zagrebu, u prostorijama Sektora za industriju Hrvatske gospodarske ko-more, održana je 6. međunarodna konferencija u zajedničkoj organizaciji Udruženja za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore, Europskoga udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope, Gospodarske zbornice Slovenije te slovenskoga plastičarskoga grozda Plastehnika. Svrha je skupa bila razmotriti mogućnosti proizvodnje plastike i plastičnih proi-zvoda u poticanju ekonomskoga rasta.

Slijedila su tematska predavanja koja su održali predavači iz Europskoga udruženja proizvođača plastičnih materijala PlasticsE-urope.

O plastici kao sredstvu smanjenja ugljikova traga govorio je Michel Loubry. Naglasio je kako je plastika materijal koji bez sumnje pridonosi održivom razvoju i poboljšanju kvalitete življenja, jednostavno i učinkovito se prerađuje u proizvode sigurne za upora-bu. Plastika ima ne samo znatne ekonom-ske prednosti u odnosu na druge materijale već ih nadvladava i s ekološkoga stajališta jer pridonosi smanjenju potrošnje energi-je, a time i smanjenju emisije stakleničkih plinova.

To je potvrđeno u nezavisnom istraživanju čiji je cilj bila procjena utjecaja na okoliš pojedinih proizvoda načinjenih od plastike i alternativnih materijala s obzirom na po-trošnju energije i emisije stakleničkih pli-nova tijekom cijeloga životnog ciklusa (pri proizvodnji, uporabi i gospodarenju otpa-dom), a čiji su rezultati objavljeni u studiji nazvanoj prema ustanovi koja ju je načini-la ‒ Denkstatt studiji. Istraživanje je 2009. naručilo Europsko udruženje proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Kako se o rezultatima predstavljenima u studiji može detaljnije pročitati u rubrici Zaštita okoliša i zdravlja u ovome broju Polimera, ovdje su naglašeni samo neki.

Samo toplinska izolacija građevinskih objekata u Europi napravljena u 2004. go-dini pridonijela je uštedi od 9 500 milijuna GJ energije i smanjenju emisije staklenič-kih plinova za 290 milijuna tona CO2-ek-vivalenata. Istodobno je za proizvodnju izolacije potrošeno manje od 1 % ušteđene energije, a proizvodi se još ne zbrinjavaju. Udio plastike od 12 do 15 % u automobili-ma znači godišnju uštedu od 12 Mt goriva i 30 Mt CO2 samo u Europi. Kompoziti s

ugljikovim vlaknima (do 22 %) u Airbusu 380 znače uštedu od 15 % goriva, a Boeing 787 Dreamliner s 50-postotnim udjelom plastičnih kompozita 20 % je lakši i troši 20 % manje goriva. Oko 1 ‒ 3 % mase za-pakiranoga proizvoda je ambalaža, a kada se pridoda transportna ambalaža, taj udio raste na prosječno 3,56 %. Kada bi se pla-stika zamijenila alternativnim materijalima u području pakiranja, transportni bi se tro-škovi povisili za 50 %.

O ulozi plastike u povišenju učinkovi-tosti resursa s naglaskom na upravljanju otpadom govorio je Ingo Sartorius. Još se gotovo 99 % plastike pridobiva iz fosilnih (neobnovljivih) izvora (naft a i plin) te se za njih troši oko 4 % ukupno proizvedene naf-te. Poboljšanja pojedinih postupaka proi-zvodnje polimernih materijala rezultirala su znatnim uštedama u korištenim resur-sima, pa je tako npr. 1964. trebalo 1 185 kg propilena za pridobivanje 1 t polipropilena, a 1999. došlo se do blizu 1 005 kg propilena za tonu polipropilena, što je povećalo učin-kovitost postupka s 84 na 99,7 %. Uzimajući u obzir cijeli životni ciklus pri proizvodnji polimernoga materijala i proizvoda, troše se resursi i energija, pri uporabi nekih poli-mernih proizvoda energija se štedi, dok se za rad drugih troši, a pri oporabi se obna-vlja ili materijal (manja potrošnja resursa) ili energija (smanjenje potrošnje energije iz drugih izvora). Npr. energijska bilanca pe-rilica rublja upućuje na to da se oko 90 % energije u njihovu životnom ciklusu potro-ši za vrijeme njihove uporabe, 9,8 % za nji-hovu izradu i samo 0,2 % pri gospodarenju tim otpadom.

Europa proizvede oko 30 milijuna tona pla-stičnoga otpada, od čega je čak 25 milijuna tona iz kućanstava, a od toga je oko 63 % plastični ambalažni otpad. Od ukupnoga plastičnog otpada, u Europi se oporablju-je oko 53,6 %. Udjeli oporabljene plastike


15Srpanj 15 V

domaće vijesti


Sudionici konferencije Uloga industrije polimera u poticanju ekonomskoga rasta (Foto: HGK)

razlikuju se od zemlje do zemlje, a najviši su u Švicarskoj, Belgiji, Austriji, Švedskoj, Danskoj i Njemačkoj gdje se oporabljuje 90 % i više plastičnoga otpada, dok su na dnu ljestvice Slovenija, Latvija, Rumunjska, Litva, Bugarska, Grčka, Cipar i Malta s ma-nje od 25 %. Oporaba uključuje materijal-nu i kemijsku, pri čemu se štede sirovine, ili energijsku (gorivo u cementarama, pri proizvodnji pulpe, u energanama i sl.), pri čemu se iskorištava energija sadržana u plastičnome otpadu.

Pri materijalnoj oporabi treba voditi raču-na da se zadovolje tržišni zahtjevi, a proi-zvodi načinjeni od regenerata obično su za drukčije namjene nego originalni, iako su već razvijeni i postupci kao npr. kod PET--a iz boce u bocu. Za materijalnu oporabu pogodan je prije svega industrijski otpad i plastika sakupljena po vrstama ili nakna-dno razvrstana. Regenerat miješane plasti-ke obično se prerađuje u proizvode manje vrijednosti (npr. opločnici). Miješana je plastika pogodnija za kemijsku oporabu, koja pak zahtijeva velika početna ulaganja. Kada je riječ o energanama na otpad, i dalje kod stanovnika prevladava negativna per-cepcija, iako sva istraživanja upućuju na to kako se radi o sigurnim postrojenjima bez štetnih emisija.

Bilo kakva oporaba plastičnoga otpada bo-lja je od njegova odlaganja, koje se u nekim zemljama ograničava, pa i zabranjuje, a

odabir načina oporabe plastičnoga otpada ovisi o kvaliteti samoga otpada i njegovoj količini, troškovima, raspoloživim kapa-citetima, utjecaju na okoliš, potražnji za energijom, regeneratom ili sirovinama, po-stojećoj infrastrukturi i lokalnom zakono-davstvu. Trendovi u gospodarenju otpadom su: minimiranje odlaganja otpada koji je potencijalni visokokalorični energent, poi-manje otpada kao sirovine (za pridobivanje materijala ili energije), što će uskoro postati osnovni kriterij gospodarenja otpadom. Tu su još kombiniranje različitih načina opora-

be kako bi se postigla tzv. ekološko-ekonom-ska učinkovitost sustava gospodarenja otpa-dom te uzimanje u obzir čitavoga životnog ciklusa proizvoda. Ne smije se zaboraviti ni na važnost edukacije te dobre komunikacije zainteresiranih i suprotstavljenih strana.

U gospodarenju plastičnim otpadom u Njemačkoj smatra se prekretnicom 2005. godina, kada se zakonom ograničilo odla-ganje otpada. To je dovelo do porasta opo-rabljenoga plastičnog otpada na čak 4,8 mi-lijuna tona ili 97 %. Blizu 80 % plastičnoga


16 Srpanj 15 V

otpada iz industrije te 29 – 38 % (ovisno o vrstama) iz kućanstava materijalno se opo-rabljuje, dok se ostatak energijski oporabi.

O inovacijama kao pokretačkoj snazi pla-stičarske industrije govorio je Rudiger Baunemann naglasivši kako se plastika pokazala dobrim rješenjem u mnogim područjima primjene: od energetike i elek-tronike, graditeljstva, pakiranja, transporta, sporta i slobodnoga vremena pa sve do me-dicine. Poboljšanja su uvijek moguća i tre-ba ih očekivati na područjima materijala, preradbenih postupaka, proizvoda, ali i pri razvoju novih područja primjene.

Prvo područje u kojem se očekuju inovaci-je su polimeri iz obnovljivih izvora te pro-izvodi od takvih materijala. Radit će se na poboljšanju svojstava pojedinih materijala i dodataka te njihovoj prilagodbi pojedinim područjima primjene. Očekuje se izniman razvoj u nano-području – i u materijalima i dodatcima (npr. dodatci benzinu), i u proi-zvodima. Funkcionalna plastika, prisjetljiva plastika... samo su neki od izazova pred is-traživačima i industrijom.

Giuseppe Riva, direktor PlasticsEurope za mediteransku regiju govorio je o ulozi pla-stičarske industrije u ekonomskom opo-ravku i prioritetima koje je defi nirala eu-ropska plastičarska industrija. Svi podatci o padu proizvodnje i preradbe plastičnih

dom

aće

vije

sti


materijala upućuju na to kako europska plastičarska industrija nije izbjegla utjecaju ekonomske krize. Europska se plastičarska industrija susreće s nekoliko bolnih činje-nica, a to su kraj rasta potrošnje bazirane na zaduživanju, pretjerani kapaciteti, po-većanje poreza kako bi se smanjili prora-čunski defi citi te znatno smanjenje izvoza zbog toga što Azija, Afrika te Bliski istok postaju sve snažniji čimbenici u globalnoj plastičarskoj proizvodnji. Tu su i negativna stajališta o plastici koja iznose političari, pa i neki znanstvenici. Predviđa se da će sv-jetska proizvodnja plastike s 230 milijuna tona u 2009. narasti na 300 milijuna tona u 2015., s time što će se udio azijskih zemalja s današnjih 43 % povećati na 50 %, dok će Europa pasti na samo 20 %.

Kako se pripremiti na nadolazeću situa-ciju? Pojedinačno same tvrtke trebaju se fokusirati na temeljnu djelatnost, na is-traživanje i razvoj kojima će preusmjeriti proizvodni asortiman na polimerne ma-terijale i proizvode specijalnih namjena i s višom dodanom vrijednosti, te posebnu pozornost usmjeriti na novčane tokove i smanjenje zaduživanja. Interesna udruže-nja, u ovom slučaju PlasticsEurope, treba-ju jačati svoju povezanost sa sredstvima javnog priopćavanja, državnim tijelima i znanstvenim ustanovama te nastojati po-boljšati sliku o plastici radom s mladima, nastavnicima i javnosti.

Članice PlasticsEurope usuglasile su se o prioritetima. Uz razvoj najavljenoga trgo-vanja emisijama CO2 nužno je naglašava-nje doprinosa plastike njihovu smanjenju. U pojedinim zemljama treba razvijati su-stave za upravljanje otpadom, ali nastaviti i na povišenju učinkovitosti postojećih te se boriti protiv otpada u okolišu i morima. Upozoravati na diskriminiranje plastike putem tzv. ekoetiketa, upozoravati na odr-živost plastične ambalaže te doprinos pla-stike zaštiti zdravlja i povišenju sigurnosti. Potrebno je poraditi na preinaci europske direktive o opasnim tvarima (Restricition of Hazardous Substances, RoHS), širiti spo-znaje o stvarnim vrijednostima plastike, upozoravati na problematiku tržišne zaštite te pitanja normizacije. Za neke od navede-nih prioriteta već su defi nirane konkretne akcije i podijeljeni zadatci među članicama te se provode ili su završeni neki projekti, među kojima i već spomenuta Denkstatt studija te npr. Future Energia, debate Par-lamenta mladih, trgovanje PET-om, stakle-nim vlaknima i sl.

Ovo je bio već šesti skup u zajedničkoj or-ganizaciji PlasticsEurope te hrvatskih i slo-venskih partnera. Struktura ipak ne preve-likog broja sudionika, posebno iz Slovenije, pokazuje da su većinu nazočnih činili pred-stavnici institucija. Šteta što industrija nije pokazala veći interes. Takva savjetovanja na kojima se nazočnima prenose iskustva iz razvijenijih sredina veoma su korisna. Posebno ako se razmatraju opisane teme. Treba naglasiti, međutim, da PlasticsEurope u prvom redu zastupa interese proizvođača plastike. A u Hrvatskoj postoji danas samo po jedan proizvođač plastomera i durome-ra. Potrebno nam je više prenošenja isku-stava s područja proizvodnje plastičnih i gumenih dijelova. Udruženje za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore član je i odgovarajućega europskoga udruženja pre-rađivača plastike (European Plastics Con-verters, EuPC). No o djelatnosti tog udruže-nja hrvatska stručna javnost vrlo malo zna.

Primjerice, umjesto nekih ponavljanja o mjerama koje su poduzete na razini države i koje će se poduzeti, trebalo je objaviti po-datke o dostignućima te industrije tijekom 2009. i usporediti ih s prijašnjim razdoblji-ma. Pa bi se čulo npr. da je trgovinski defi cit na području plastičnih i gumenih proizvo-da u posljednje tri godine premašio dvije milijarde USD, a količina proizvedenih pla-stičnih proizvoda smanjena je u odnosu na 2008. za oko 8 %.

Isto tako, zanimljivo bi bilo doznati što sama plastičarska i gumarska industrija misli o mjerama, i onima na razini Europe i domaćima. Te što sama čini, a što očekuje od države kako bi se preokrenuli negativni trendovi.

Đuri Đakoviću gradnja Janafovih spremnikaĐuro Đaković Holding i Janaf pot-pisat će sutra ugovor o izgradnji tri-ju spremnika za naft u u terminalu Omišalj, a vrijednost tog posla iznosi 218,7 milijuna kuna. Rok izvođenja rodova je 20 mjeseci od uvođenja u posao. Potpisivanjem ugovora počinje nova faza u sklopu najvećeg Janafo-vog investicijskog projekta dogradnje rekonstrukcije spremničkog prosto-ra terminala Omišalj. Đuro Đaković Holding je voditelj konzorcija s kojim će Janaf potpisati ugovor, a u konzor-ciju su Đuro Đaković Proizvodnja opreme, Đuro Đaković Inženjering, Đuro Đaković Elektromont i Ga-mont. Đuro Đaković Holding ujedno će s HŽ Holdingom sklopiti protokol o pokretanju aktivnosti osnivanja trgovačkog društva za najam teret-nih vagona. Đaković i HŽ obavit će i primopredaju 30 vagona za prijevoz rasutog tereta i sedam vagona za pri-jevoz kamena. Primoredaja je dio rea-lizacije ugovora o izradi i isporuci 100 vagona potpisanog između HŽ Carga i Đ. Đaković Holdinga.

Hrvatska jedina zemlja ‘nove Euro-pe’ bez rasta BDP-aOvogodišnji će BDP, suprotno prvot-nim očekivanjima, porasti tek oko 1 posto, najavljuju analitičari PBZ-a. Na-kon što je Državni zavod za statistiku uz blagu korekciju zapravo potvrdio prvu procjenu pada BDP-a u prvom kvartalu od 0,8 posto, analitičari naj-većih hrvatskih banaka, ali i MMF-a, ukupnu su godišnju procjenu smanji-li na 1,0-1,2. Usporedi li se kretanje gospodarskog oporavka u Hrvatskoj s drugim sličnim zemljama primjetno je da Hrvatska iz gospodarske krize izlazi sporije i trenutno je jedina od zemalja “nove Europe” koja ne bilježi poziti-van gospodarski rast. Očekivani opo-ravak na krilima inozemne potražnje u prvom je ovogodišnjem kvartalu u potpunosti izostao te je neto inoze-mna potražnja po prvi puta od trećeg tromjesečja 2008. zabilježila negativan doprinos ukupnom rastu BDP-a. Nai-me, izvoz dobara i usluga u 1.tromje-sečju 2011. smanjen je 11,1 posto (21,4 posto u odnosu na 1.tr. 2008.), dok je uvoz smanjen za 5,3 posto (odnosno 28,6 posto).


17Srpanj 15 V


18 Srpanj 15 V

dom

aće

vije

sti


Na 11. međunarodnom savjetovanju ljeva-ča predstavljena su najnovija postignuća u tehnologiji ljevarstva i proizvodnji odljeva-ka te je organiziran okrugli stol s temom: Sudjelovanje Hrvatskih ljevaonica u proi-zvodnji vjetroelektrana

U sklopu Savjetovanja ljevača predstav-ljen je novi studij Metalurškog fakulteta Sisak: sveučilišni stručni izvanredni studij ‘’Ljevarstvo’’. Koji se temelji na dugogodiš-njem iskustvu Metalurškog fakulteta te je osnovan za potrebe rada 60 (26 industrij-skih i 34 obrtničke) ljevaonica koje djeluju na području Hrvatske i proizvode razne

11. međunarodno savjetovanje ljevača

Industrija ljevanja – Značaj i budući izazovi

U Opatiji je od 28. do 29. travnja 2011. godine održano 11. međunarodno savjetovanje ljevača. Konferencija se održavala u konferencijskoj dvorani Mimoza koja pripada kompleksu Grand Hotela 4 opatijska cvijeta. Organi-zatori ovog prestižnog savjetovanja ljevača bili su: Metalurški fakultet Sisak, Rio Tinto Iron & Titanium GmbH (Eschborn, Njemačka), Metalska industrija Varaždin d.d., Elkem AS (Oslo, Norveška) i Pro Ferrum GmbH (Rijeka). Tako-đer, organizacija je izvedena uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Akademije tehničkih znanosti Republike Hrvat-ske, Hrvatske gospodarske komore, Grada Siska, Sisačko-moslovačke župa-nije, Mittel Europäische Giesserei Initiative i Sveučilišta u Zagrebu. Na Savje-tovanju ljevača je sudjelovalo oko 250 sudionika iz 14 zemalja. Predstavljena su 47 znanstveno-stručna referata od kojih 24 oralno, a 23 u poster sekciji.

Marko Kršulja

konstrukcijske odljevke, zatim odljevke za automobilsku industriju, strojogradnju i brodogradnju itd.

Cilj ovog Savjetovanja bio je predstaviti najnovija postignuća u proizvodnji odlje-vaka i organizirati međunarodni forum za razmjenu znanja i iskustava vezanih za teh-nologiju lijevanja. Tematski su pokriveni znanstveni, tehnološki i iskustveni aspekti u istraživanju, razvoju i realizaciji tehno-logije lijevanja. Posebna pozornost bila je usmjerena prema konkurentnosti ljevaoni-ca, zaštiti okoliša, te svojstvima i primjeni odljevaka.

Konferenciju je pozdravnim govorom otvo-rio predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. Faruk Unkić. Izvrsno odabrana uvodna pozvana predavanja započela su referatom o prvoj pojavi odljevaka koji su nastajali kao rezultat pokušaja da se postigne sirovina za postojanu boju, predavanje je održao prof. dr. Aleksandar Durman. Profesori sa Metalur-škog fakulteta Sisak održali su niz predavanja neki naslovi jesu: ‘’Primjene suvremenih kon-cepata i materijala u proizvodnji odljevaka’’, ‘’Ultrazvučna kontrola izmjenjivača topline’’, ‘’Karakterizacija aditiva u ljevačkoj industriji’’. Mnogobrojni radovi Metalurškog fakulteta Sisak predstavljaju zajedničku suradnju sa drugim institutima te se time može zaključi-ti da taj fakultet pozitivno potiče suradnju i protok informacija između znanstvenika na višoj međunarodnoj razini što se može očitati iz prisutnosti mnogobrojnih zemalja na kon-ferenciji. Tako su prezentirana vrlo kvalitetna istraživanja kao ispitivanje vatrootpornosti austenitnog nehrđajućeg čelika Nitronic 60 u suradnji sa Sveučilištem u Zenici, utjecaj mikrostrukture na difuziju vodika i impe-dacija IF – čelika u suradnji sa fakultetom u Košicama, te je zapaženo bilo i predavanje o proizvodnji i karakterizaciji izotermički po-boljšanog nodularnog ljeva sa Sveučilišta u Ljubljani i Sveučilištem u Zenici.

Fakultet strojarstva Maribor, Slovenia su-djelovao je sa zapaženim radovima koji su prikazali novosti u mjerenju temperature


19Srpanj 15 V

domaće vijesti


odljevka, osim toga proveli su zanimljivo istraživanje zajedno sa Zlatarnom Celje gdje je promatrana uloga zlata kao drago-cjenog materijala u prošlosti i danas. Sve-učilište Isfahan University of Technology, Iran, prezentiralo je nekoliko radova u ko-jima su provedena istraživanja na legura-ma S206, magnezij AZ91 te utjecaj gustoće pjenastog modela i svojstava pijeska na pu-njenje kalupa u postupku lijevanja u pune kalupe. Fakultet za strojno inženjerstvo, Brno, sudjelovalo je na konferenciji svojim radom ‘’Tlačno lijevanje i lokalno pritiska-nje na strukturna i mehanička svojstva blo-ka motora od AlSi9Cu3’’. Tvrtka AFFIVAL

S.A.S., Solesmes, France prikazala je pregled napretka postupka proizvodnje nodularnog lijeva putem punjene žice. Tvrtke RIO TIN-TO Iron & Titanium i tvrtka SORELME-TAL Technical Service, Breitenau, Germany zajednički su održali predavanje o općeni-tim pravilima za proizvodnju nodularnog lijeva namijenjenog za niske temperature (EN-GJS 350.22 LT ili ER-GJS 400.18 LT). Osobitu pažnju prikazao je iznimno kvali-tetan rad ‘’Numerička simulacija skrućiva-nja i razvoja mikrostrukture polukontinui-rano lijevanog bloka aluminijske slitine EN AW-5083’’ u sklopu kojega je prikazan rad simulacijskog programa „ProCast“, rad su

zajednički objavili znanstvenici tvrtke TC Livarstvo, Sveučilišta u Ljubljani i Metalur-škog fakulteta Sisak.

Tijekom pauza, sudionici Savjetovanja ima-li su priliku upoznati niz izlagača iz tehno-loškog područja ljevarstva i metalurgije, te se informirati o njihovim najnovijim pro-izvodima. Također, organizatori Savjetova-nja su vrlo smisleno uklopili i komercijalne prezentacije koje su se sinergijski nastavlja-le na predavanja.

Drugi dan je organiziran okrugli stol gdje se je diskutiralo o tematici sudjelovanja hrvat-skih ljevaonica u proizvodnji vjetroelektrana. Cilj je aktivno sudjelovanje i ostvarivanje pro-jekata izgradnje vjetroelektrana koji se provo-de na području Hrvatske te analiza materijala upotrebljavanih u tim procesima.

Drugi dan Savjetovanja, nakon svih održa-nih referata i tematske sjednice, priređena je svečana večera Wild West Party, tako da su sudionici mogli bolje osjetiti i kulinarske čari Primorja u kojem su boravili tih dana. Zahvaljujući izvrsnoj organizaciji i kvali-teti Savjetovanja iskazan je veliki interes za ponovnim okupljanjem na 12. savjetovanju ljevača u Opatiji u travnju 2011. godine.

Mr.sc. Marko Kršulja, Tehnički fakultet Rijeka.


20 Srpanj 15 V

Povijesni razvojProf. dr. sc. Josip Hribar pripadao je skupini sveučilišnih nastavnika koji su zarana shva-tili da strojarstvo nije samo konstruiranje metalima i izradba tvorevina od tih mate-rijala. Metali su bili, jesu i bit će vrlo važni konstrukcijski materijali, no plastika, guma, drvo i keramika podjednako su važni. Uvi-đajući važnost poznavanja plastike, gume i drva, J. Hribar uvodi u nastavne programe Mehaničke tehnologije već 1936. predavanja o duromerima i njihovoj preradbi.

Nakon Drugoga svjetskoga rata u bivšoj su se državi, pa tako i u današnjoj Hrvatskoj, tražili brojni stručnjaci. Drvo je u to vrijeme jedan od najvažnijih materijala jer je dijelu industrije omogućavalo uspješan izvoz. Sto-ga se u nastavnom planu 1948. nalazi pred-met Nemetali, kojim su obuhvaćeni drvo, plastika i guma. U to je vrijeme proizvodnja plastike te proizvodnja plastičnih i gumenih tvorevina bila nerazvijena pa zbog malog interesa predmet privremeno nestaje iz na-stavnog plana.

Dolaskom prof. Zore Smolčić-Žerdik na Fakultet 1959. ponovno počinje nastava iz kolegija Nemetali, ovaj put isključivo posve-ćena plastici i gumi, njihovim svojstvima, njihovoj proizvodnji te djelomično proi-zvodnji dijelova od tih materijala. Najprije je to izborni kolegij u Tehnološkom usmjerenju, ali u nastavnom planu donesenom 1971. po-

Četrdeseta obljetnica usmjerenja Prerada polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu

Pretvaranje pretežno organskih polimera, plastike, kaučukovih smjesa, ali i drva u uporabljive proizvode u nastavnim planovima Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu ima posebno mjesto ne samo u Hrvat-skoj već i znatno šire. Jedan od razloga je što se o proizvodnji duromernih tvorevina predavalo već 1936. Iz tog doba potječe i početak nastave s po-dručja drva i njegove obradbe. Usmjerenje posvećeno upoznavanju stude-nata jednog fakulteta s područjem preradbe plastike i gume prije četrdeset godina bilo je rijetkost i u svjetskim razmjerima. Ove godine navršava se 40 godina otkada su studij strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje upisali studenti koji su prvi upisali tadašnje usmjerenje Prerada nemetala (drva, plastike i kaučuka) u 7. semestru, prvoga na prostoru bivše države, a prema raspoloživim podatcima, trećega u Europi.

Igor Čatić, Ana Pilipović, Maja Rujnić-Sokele

staje obvezatnim predmetom za sve studen-te strojarstva i brodogradnje.

Donošenjem nastavnog plana s početkom primjene od školske godine 1971./72. uvodi se usmjerenje Prerada nemetala. Prva ge-neracija studenata upisala je to usmjerenje u školskoj godini 1974./75. Za pokretanje usmjerenja posebno su zaslužni prof. J. Hri-bar i prof. Z. Smolčić-Žerdik. Pod nazivom Prerada nemetala bili su obuhvaćeni plasti-ka, guma i drvo te postupci njihove prerad-be i obradbe. Već tijekom 1976. diplomiralo je troje studenata.

U školskoj godini 1979./80. prvi su put upisani studenti prema novom nastavnom planu koji od stručnih predmeta predviđa poučavanje o proizvodnji plastičnih i gu-menih tvorevina. Tih godina poučavanje s područja drva prelazi na Šumarski fakultet. Na postdiplomskoj razini smjer Primjena plastičnih masa u strojarstvu i brodogradnji osnovan je još 1966., dok je smjer Tehnolo-gija prerade polimera osnovan 1980., a prva generacija upisala je studij u školskoj godi-ni 1980./81.

Usmjerenje Prerada polimeraPrvo, čisto usmjerenje posvećeno isključivo plastičnim i gumenim materijalima i tvo-revinama, pod nazivom Prerada polimera, uvedeno je 1979. Tadašnji nastavni plan Fa-kulteta strojarstva i brodogradnje bio je re-

zultat niza kompromisnih rješenja, od kojih samo na neke mogu utjecati njegovi nastav-nici. Područje strojarstva vrlo je široko, pa je i vrlo teško sastaviti nastavni plan koji bi u cijelosti zadovoljio svakoga. No određenim prilagodbama unutar usmjerenja moguće je postići ono što se želi. Za usmjerenje Prera-da polimera osnovna je teza bila da obrazuje prerađivače i obrađivače materijala s poseb-nim naglaskom na plastici i gumi.

NastavaTreba se osvrnuti na početno razdoblje na-stave, osobito s područja proizvodnje poli-mernih tvorevina. Za razliku od područja polimera kao materijala, iza kojega je bila već dugogodišnja nastava i laboratorij te nastav-no osoblje, na području pravljenja plastičnih i gumenih tvorevina počelo se doslovno od nule. Do 1979. za to područje bio je zadužen samo jedan stalni nastavnik, tada docent Igor Čatić. Tek 1979. dolazi na Katedru za preradu nemetala prvi stalni asistent dipl. ing. Mladen Šercer. Te se godine osniva Laboratorij za preradu polimera uz snažnu podršku Zakla-de Alexander von Humboldt koja je donirala mjernu opremu.

Osnovna karakteristika tog razdoblja na području proizvodnje plastičnih i gume-nih tvorevina, koje je relativno dugo traja-lo, nepostojanje je opremljenog laboratori-ja, koji se bolje oprema tek početkom 21. stoljeća.

dom

aće

vije

sti



21Srpanj 15 V

Ipak, činjenica da nije postojao opremljeni laboratorij rezultirala je vrlo velikim brojem eksperimentalnih završnih radova devetog semestra i diplomskih radova u tadašnjim poduzećima. Na taj način bilo je moguće za-davati teme interesantne za industriju i Fakul-tet. Mnogi koji su diplomirali na ovom usmje-renju, zahvaljujući temi i kvaliteti diplomskog rada odmah su se u tim radnim organizacija-ma i zaposlili. Tada su diplomirani inženjeri strojarstva bili izrazito defi citarni stručnjaci, a oni koji poznaju preradbu plastike i kaučuka prava rijetkost. Ta se povezanost znanstve-no-nastavne ustanove i novonastalih tvrtki postupno gubila nakon 1990. Posebno treba zahvaliti tvrtki Elektro-kontakt, čiji djelatnici kontinuirano dugi niz godina drže vježbe u industriji za studente koji slušaju predmete iz prerade polimera, te Tvornici olavaka Zagreb (danas TOZ Penkala) u kojoj je načinjen veli-ki broj diplomskih radova.

Laboratoriji Već od 1960. postoji Laboratorij za ispiti-vanje polimera, koji je tada bio opremljen uređajima za ispitivanje mehaničkih, to-plinskih i kemijskih svojstava i koji je već tih godina vrlo aktivno surađivao s gospo-darstvom, a organizacijski i danas pripada Zavodu za materijale.

Za potrebe prijašnjeg usmjerenja Prerada nemetala postojao je u Zavodu za tehnologiju Laboratorij za obradu drva. Prva laboratorij-ska oprema za područje preradbe polimera nabavljena je tek godine 1979. Znanstveno-nastavno vijeće Fakulteta odobrilo je 1980. spajanje Laboratorija za obradu drva i dijela za preradbu polimera u jedinstveni Labora-torij za preradu polimera i drva.

Tih je godina dio laboratorija koji se odnosi na preradbu polimera raspolagao 4-kanal-nim pisačem, tlakomjerom za mjerenje tla-ka u kalupnoj šupljini, analognim oponaša-lom vlastite konstrukcije Grič, analognim računalom Th ermolog i ručnom ubrizgava-licom vlastite proizvodnje. Dio te opreme

bio je tih godina jedinstven na području bivše države, a npr. 4-kanalni pisač često su rabile ostale jedinice Fakulteta (slika 1).

Obrazovanje s područja polimerâ i polimernih tvorevina na FSB-u u doba Bolonje Studiji strojarstva, brodogradnje i zrako-plovstva usklađeni su 2003. sa zakonskim odredbama kojima se među ostalim odre-đuje prilagođavanje studija Bolonjskom procesu i vrednovanje rada studenta putem ECTS-bodova. Prema tome, struktura stu-dija zasnovana je na tri razine: preddiplom-ski studij u trajanju od 7 semestara, kojim se stječe akademski naziv baccalaureus struke (strojarstva, brodogradnje ili zrako-plovstva), diplomski studij u trajanju od 3 semestra, kojim se stječe akademski naziv magistar struke, te poslijediplomski studij u trajanju od 6 semestara, kojim se stječe akademski naziv doktora znanosti.

O plastici i gumi, postupcima njihove pre-radbe te o konstrukciji alata i kalupa za pre-radbu polimera poučava se na dva smjera studija strojarstva - Proizvodno inženjerstvo (usmjerenje Prerada i montaža) i Računal-no inženjerstvo (usmjerenja Proizvodnja polimernih tvorevina i Računalno modelira-nje alata i kalupa).

Katedra i Laboratorij za preradu polimera Katedra za preradu polimera provodi znan-stvena istraživanja usmjerena povišenju učinkovitosti proizvodnih postupaka. Pri-donijela je pojačanoj povezanosti industri-je i Fakulteta, što je jedan od trajnih druš-tvenih zadataka. Valja posebno istaknuti razvoj kompozitnog poklopca građevin-skog stroja (tehnologijski projekt Izrada kompozitnog poklopca građevinskog stroja), ambalažu za zbrinjavanje medicinskog otpada (tehnologijski projekt Prototipovi ambalaže za medicinski otpad), originalnu ambalažu za pakiranje margarina te paten-tiranu jednodijelnu kutiju za pohranjiva-

nje CD-a. Dan je doprinos i injekcijskom prešanju polipropilena punjenoga drve-nim česticama (EUREKA projekt E! 2819 – FACTORY ECOPLAST), provođena su i istraživanja na području biorazgradljivog poliuretana (EUREKA projekt E! 3611 – EUROAGRI+BIOPUR). Posebno treba ista-knuti rad Katedre na području ekologije, tj. gospodarenja otpadom, a treba napomenu-ti kako je Katedra otvorila i novo područje, mikrotehnike i nanotehnike te nanomate-rijala.

Laboratorij za preradu polimera uključen je u rješavanje problema iz prakse kao što su izbor najpogodnijeg materijala, preporuke pri izboru opreme za preradbu polimera, uključivanje u razvoj proizvoda i kalupa te u suradnji s odgovarajućim specijalizi-ranim laboratorijima ispitivanje i identifi -kacija polimera. U laboratoriju se provode reološki, mehanički i toplinski proračuni, proračuni cijene otpreska, simulacija pu-njenja kalupne šupljine, izradba konstruk-cijske dokumentacije itd. Razvoj proizvoda i kalupa, prototipne serije te brza proizvod-nja prototipova i kalupa daljnji su poslovi laboratorija, kao i optimiranje parametara procesa, pomoć pri izradbi kompozitnih tvorevina i smješavanju kaučukovih smjesa. Isto tako laboratorij je uključen u certifi ci-ranje polimernih tvorevina.

Slika 1. Laboratorij za preradu polimera 1979.

domaće vijesti


Velika nada domaćeg gospo-darstvaVrijednost izvoza hrvatske ICT in-dustrije u 2009. godini dosegao je 4,46 milijardi kuna. Od toga je 43 posto, gotovo dvije milijarde, ostva-reno u informatičkoj industriji, a 57 posto u telekom sektoru (2,54 mili-jardi). Prema ocjeni analitičara IT sektor bi mogao povećati vrijednost svog izvoza na dva posto vrijednosti ukupnog hrvatskog izvoza. Da bi se to postiglo, predstavnici industrije predložili su pet mjera. Predloženo je doniranje soft vera razvijenog za hrvatsku administraciju drugim dr-žavama, davanje državnih poticaja za zajednički nastup na natječajima u inozemstvu, poticanje korporacija da koriste hrvatska IT rješenja, za-jednički nastup na međunarodnim natječajima i podrška gospodarske diplomacije. U Hrvatskoj je oko 500 informatičkih tvrtki koje izvoze: 17,4 posto su tzv. nezavisni proizvođači soft vera, 47,4 posto IT uslužne tvrtke koje sudjeluju u proizvodnji soft ve-ra, ali po narudžbi. Opsegom izvoza izdvajaju se tri tvrtke: M San Grupa, tvrtke Altpro i IPR.


22 Srpanj 15 V

Zahvaljujući osnivanju Sveučilišnog cen-tra za polimerstvo (SVECIPOL-a) i Ininoj doniranoj opremi studenti praktični dio vježbi mogu odrađivati i u sjevernoj zgra-di FSB-a, u čijem je prizemlju oprema i smještena. Oprema obuhvaća dvovaljak, ekstruder, gnjetilicu, etažnu prešu, suši-licu, temperiralo, kalupe za injekcijsko prešanje i ubrizgavalicu. Većina opreme, međutim, u prilično je lošem stanju i po-trebna su velika fi nancijska sredstva za njezino osposobljavanje, koja u današnjoj situaciji nisu dostupna. U dogovoru s tvrt-kom Engel Katedra je dobila na posudbu dvije ubrizgavalice Engel Victory 80 u ukupnom trajanju od pet godina, koje su studentima omogućile upoznavanje s po-stupkom injekcijskog prešanja (slika 2b). Godinama su se vježbe izvodile na ručnoj ubrizgavalici (proizvodnja alatnice Mesa-rić, slika 2a).

Slika 2. Laboratorij za preradu polimera: a) Ručna ubrizgavalica, b) Ubrizgavalica tvrtke Engel

a) b)

Katedra sudjeluje na mnogim projekti-ma, primjerice Povišenje učinkovitosti razvoja i preradbe polimernih proizvoda – dio programa Brza proizvodnja – od ideje do stvarnosti i Primjena sustav-nosne teorije u raščlambi opće tehnike (projekti MZOS-a) te na međunarodnim projektima E! 4960 – Next Generation Molding (EUREKA), MarineClean (CIP-EIP-Eco-Innovation-2010) i Knowledge Based Process Planning and Design for Additive Layer Manufacturing - KAR-MA (FP7). Katedra surađuje sa Strojar-skim fakultetom u Slavonskom Brodu te s mnogim inozemnim fakultetima poput Montanuniversität (Leoben), Tomas Bata University (Zlin), Faculty of Mechanical Engineering (Kecskemet) i Fakulteta za strojništvo (Maribor).

Tijekom proteklog razdoblja na Katedri su radili mnogi nastavnici, docenti, asistenti, predavači itd. Na slici 3 prikazan je sastav Katedre za preradu polimera 2002. Počet-kom 2011. zaposleno je šestero zaposlenika, s voditeljem Katedre prof. dr. sc. Mladenom Šercerom (slika 4).

Djelatnici Katedre surađuju u uređivanju znanstvenih i stručnih časopisa s područja polimerstva, posebno časopisa Polimeri te

Slika 3. Katedra za preradu polimera u svom najbrojnijem sastavu, 2002.(slijeva nadesno: Josip Krapac, Šuhreta Husić, Sunčica Tucman, Gordana Barić, Igor Čatić, Josip Dobranić, Maja Rujnić-Sokele, Miodrag Katalenić, Damir Godec, Mladen Šercer)

Slika 4. Katedra za preradu polimera 2011.(slijeva nadesno: Mladen Šercer, Maja Rujnić-Sokele, Miodrag Katalenić, Sunčica Tucman, Damir Godec, Ana Pilipović)

aktivno sudjeluju na mnogobrojnim savje-tovanjima u zemlji i inozemstvu, a trajan društveni zadatak je suradnja s nizom tvrt-ki, koja se između ostalog ostvaruje i po-sjetima studenata u sklopu terenske nastave (slika 5).

dom

aće

vije

sti


ZaključakČetrdeseta obljetnica osnutka usmjerenja Prerada nemetala, sada Prerada polimera, prigoda je da se ukratko opiše nastavna, znanstvena, stručna i ostala djelatnost ve-zana uz to područje.

Osnivanje usmjerenja pionirsko je dosti-gnuće na ovim prostorima. Započelo se doslovno od nule. U prvom razdoblju stvo-rena je potpuna infrastruktura potrebna za uspješan rad. Napisani su potrebni udžbe-nici i skripta, sređena je osnovna termino-logija. Godine 1979. otvoren je Laboratorij za preradu polimera. Uz veliko sudjelovanje studenata istraživački su pokrivena naj-važnija područja proizvodnje plastičnih i gumenih tvorevina. Ostvarena je i suradnja s drugim sličnim ustanovama u svijetu, po-sebice s Institut für Kunststoff verarbeitung iz Aachena. Studenti su trajno upoznavani sa zanimljivim temama vezanima za njiho-vo područje djelovanja, ali i izvan klasičnih kolegija, gostovanjem brojnih istaknutih znanstvenika i stručnjaka iz prakse.

U drugom razdoblju, vezano uz Bolonj-ski proces bitno je povećan broj kolegija


23Srpanj 15 V

Slika 5. Terenska nastava 2010.

koje studenti slušaju obvezno ili izborno. Cjelokupna europska gibanja omogući-la su proširenje suradnje s inozemnim ustanovama putem zajedničkih proje-kata. Došlo je do vrlo zapaženog proši-renja Laboratorija za preradu polimera i posljedično do povišenog stupnja su-radnje s gospodarstvom. Otvorena su i

nova istraživačka područja poput brze proizvodnje tvorevina. Doprinos Kate-dre za preradu polimera radu i razvoju današnjeg Društva za plastiku i gumu i časopisa Polimeri je nemjerljiv. Osniva-njem usmjerenja Prerada polimera prije četrdeset godina pokrenut je pionirski i snažan razvoj nastavne, znanstvene,

stručne i društvene aktivnosti na po-dručju proizvodnje plastičnih i gumenih tvorevina.

Igor Čatić, Ana Pilipović, Maja Rujnić-So-kele, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojar-stva i brodogradnje, Zagreb

domaće vijesti



24 Srpanj 15 V

Sajam je održan od 23 – 26.5.2011 u Münchenu te je na sajmu prisustvovalo oko 1000 izlagača iz više od 30 zemalja, detaljnije informacije o sajmu dostupne su na http://world-of-photonics.net/en/laser/start. Na sajmu je dan pregled najnovijih trendova i aplikacija iz područja energetike, okoliša, zdravstva, sigurnosti i optimizacije proizvodnje koje se temelje na tehnologiji fotona. Fokus sajma bili su laseri i laserski sustavi za proizvodnju, te kao takav privlači posjetitelje iz različitih industrijskih sek-tora kao što je automobilska proizvodnja, strojarstvo, mikrotehnologije, izrada alata, zrakoplovna industrija, foto-naponska in-

Stručno usavršavanje studenata

Posjet sajmu LASER World Photonics i tehničkog muzeja Deutsches Museum von Meisterwerken der Naturwissen-schaft und Technik

Studentski zbor Tehničkog fakulteta u Rijeci (SZTFuR) odlučio je organizi-rati projekt stručnog usavršavanja posjetom jednom od najvećih svjetskih sajmova na području lasera i optike. U posjetu je sudjelovalo 50 studenata sa svih studija koji se izvode na Tehničkom fakultetu u Rijeci a to su brodo-gradnja, elektrotehnika, računarstvo i strojarstvo. Sponzori ovoga posjeta bili su Studentski zbor sveučilišta u Rijeci (SZSuR), Primorsko goranska žu-panija, grad Rijeka, Studentski Centar te Tehnički fakultet.

dustrija pa sve do in-dustrije elektronike i šire. Demonstracije laserskih tehnolo-gija uživo uvjerljivo prikazuje njihove mogućnosti te su studenti imali prili-ku vidjeti i isprobati neke od najnovijih uređaja. U sklo-pu sajma održan je kongres za optičke tehnologije i kom-ponente, sisteme i

dom

aće

vije

sti



25Srpanj 15 V

aplikacije gdje su studenti imali priliku upoznati najnovije trendove u nekoliko tehnologija. Kongres World of Photonics (ICM) je vodeći internacionalni kongres za optičke tehnologije u Europi te se nala-zi među prva tri u svijetu. Kako se održava u sklopu sajma pruža savršen sinergijski spoj između znanstvenog i industrijskog sektora. Kongresna predavanja održavana su u specijalnim halama ali i u samome prostoru sajma gdje su omogućile predah

posjetiteljima. Teme prezentirane na kon-ferenciji prikazivale su najnovija otkrića u istraživanju i razvoju optike, biofotona i medicinskih aplikacija, mjerne tehno-logije, industrijskog procesiranja slika te upotrebi lasera u proizvodnji. Sljedeća konferencija Laser world of photonics održat će se u Kini od 20-22.05.2011 pod naslovom ‘’Solutions in light – Svjetlosna rješenja’’. U sklopu sajma studenti su po-sjetili i centar za karijere gdje su se infor-

mirali o mogućnostima zaposlenja u industriji optike i lasera.

Uz posjet sajmu organi-ziran je i posjet jednoj od sastavnica Njemačkog muzeja za remek dijela u znanosti i tehnici koja se nalazi u Münchenu (Deutsches Museum von Meisterwerken der Naturwissenschaft und Technik, www.deutsches-museum.de ). Studenti su posjetili muzej koji pri-kazuje razvoj prijevoznih vozila od samih početaka do danas (kočije, vlakovi, motori, automobili itd.). Studenti su imali priliku vidjeti prve modele auto-mobila pa tako i povije-sni model T proizvođača Ford. Jako interesantno je bilo vidjeti različita teh-nološka rješenja za slične probleme te evoluciju nji-hovih usavršavanja.

Cilj je SZTFuR osigurati da se dostojan-stveno postiže akademski uspjeh te popu-larizirati studente kao vrijednu zajednicu i značajan dio Hrvatskog društva. Osim or-ganizacije posjeta sajmovima, tvornicama te raznim institutima studentski zbor po-kreće i podržava razne znanstvene projekte (http://www.riteh.uniri.hr/sztfr/projek-ti_info.html). Trenutno su najveći projekti Formula student (http://ritehracing.uniri.hr/car) te izrada plovila i sudjelovanje na međunarodnoj regati vodocikla.

Mr.sc. Marko Kršulja, Tehnički fakultet Rijeka.

domaće vijesti

Do 2020. u Hrvat-skoj 10.000 elek-tričnih automobilaDo 2020. godine u Hrvatskoj bi pre-ma konzervativnim procjenama mo-glo biti 5.000 električnih automobila, a realno je očekivati da će njihov broj iznositi i 10.000, procjena je Gora-na Granića, ravnatelja Energetskog instituta Hrvoje Požar. Ključne su pretpostavke za rast broja ovih auto-mobila koji s jednim punjenjem svo-jih litij-ionskih baterije zasad mogu prevaliti 150 kilometara izgradnja potrebne infrastrukture za punjenje, što treba odraditi država i jedinice lokalne samouprave, kazao je Gra-nić. Na svjetskom je tržištu cijena tih automobila još uvijek visoka, jer je određena malom potražnjom, no, njezin rast utjecat će na pad cijena u budućnosti.


26 Srpanj 15 V

„Uvijek smo se pozivali na MMF kao na glas zdravog razuma. Ovo je prvi put da nam MMF kaže da ne radimo dobro. Iako nam se čini da smo daleko od Grčke ili Portugala, naši su trendovi zabrinjavajući“, istaknuo je Vidošević dodavši da želi da Hrvatska stvori model uspješnog i održi-vog razvoja.

Cilj je foruma bio pokrenuti raspravu o položaju monetarne politike u sklopu uku-pne gospodarske politike, posebice u okol-nostima aktualnog trenutka hrvatskoga gospodarstva te u sklopu procesa ulaska u Europsku uniju. Namjera je HGK, putem iskustava drugih europskih zemalja i raz-mjene stručnih mišljenja, pomoći Hrvat-skoj i njezinim poduzetnicima da što spre-mnije uđu u EU i poslije u EMU.

Međunarodni ekonomski forum „Mone-tarna politika u procesu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju“

„Hrvatska je fi skalna politika bila neodgovorna i populistička, te je uz rigid-nu monetarnu politiku stradao realni sektor. Takve su okolnosti potaknule skupinu gospodarstvenika, ponajprije izvoznika, da organiziraju ovu konfe-renciju i pokrenu raspravu o položaju monetarne politike u sklopu ukupne gospodarske politike. Industrijska proizvodnja Hrvatske manja nego što je bila prije 26 godina, a izvoz roba je tek 19 posto BDP-a. Hrvatska sporije izlazi iz krize, a dolaze i novi problemi, pitanje konkurentnosti, a i gubitak pogodnosti na tržištima regije“, rekao je Nadan Vidošević prilikom otvaranja međunarodnog ekonomskog foruma „Monetarna politika u procesu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju“ koji se održao danas, 7. srpnja, u ho-telu Westin u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Ministrica fi nancija RH Martina Dalić je naglasila važnost rasprave o gospodarskoj, a to znači i monetarnoj politici, uloga koje je i smanjivanje oscilacija i amplituda poslovnog ciklusa. „Ne možemo se oslanjati samo na preporuke međunarodnih institucija, bilo bi to prihvaćanje suviše pojednostavljenih za-ključaka. Hrvatska nije ni Kina ni SAD, tu ne vrijede mainstream ekonomske teorije, u tu zamku upadaju i institucije čije znanje ne do-vodim u pitanje. Hrvatska ima malu, otvore-nu i visokoeuriziranu ekonomiju“, naglasila je ministrica Dalić. „Mainstream ekonomska te-orija može preporučiti da HNB poveća ponu-du novca, a u primjeru Hrvatske udio kunske novčane mase u ukupnim likvidnim sredstvi-ma iznosi tek 20 posto. HNB ima utjecaj tek na mali udio ukupnih likvidnih sredstava“, kazala je ministrica Martina Dalić.

Izaslanik predsjednika RH te pomoćnik savjetnika za pitanja političkog sustava Vladimir Lončarević je istaknuo važnost monetarne politike kao svojevrsne četvrte vlasti. Kad imamo svoju valutu, važno je kako postupamo s njom osobito radi jača-nja hrvatskoga gospodarstva, njegove kon-kurentnosti u svijetu, ali i životnog standar-da građana.

Guverner Središnje banke Mađarske Andras Simor je naglasio razmišljanja o monetar-noj politici iz mađarske perspektive. Kriza je pokazala da pripadnost euro zoni ne štiti od nestabilnosti. Stoga je važno otkriti koji mo-netarni režim najviše odgovara zemljama koje namjeravaju ući u euro zonu. Naveo je primjer zemalja kao što su Grčka, Španjolska i Portu-gal, koje su tradicionalno s višim stopama

dom

aće

vije

sti



27Srpanj 15 V

infl acije nego što je to u središnjim zemljama EU-a te s realno i nominalno većim kamat-nim stopama. Usvajanjem eura pojavili su se niža kamatna stopa te prilagođavanje kama-ta i infl atorne stope. Posljedica toga je širenje ulaganja i potrošnje. Struktura razvoja bila je temeljena na uslužnom sektoru i graditeljstvu, rekao je Simor te je naveo i iskustva zemalja središnje i istočne Europe, koje su imale dva izbora – ciljanu infl aciju ili mješoviti pristup, kao što su Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, odnosno upravljanje valutnim tečajem – Bu-garska, Estonija, Litva itd. Kod politike ciljane infl acije proces je duži i bolniji, ali te se zemlje lakše prilagođavaju, rekao je Simor istaknuvši da je u Mađarskoj bio primijenjen mješoviti pristup. Stabilnost cijena je nužna, ali ona nije dostatan uvjet za makroekonomsku stabil-nost, a važan čimbenik je i fi skalna politika, rekao je Simor.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci dr. sc. Dragoljub Stojanov smatra da je u Hr-vatskoj ekonomska politika zarobljena libera-lizmom i kvazi monetarizmom. Postoje iluzije o neoliberalnoj ekonomiji, o tome da nomi-nalna konvergencija vodi onoj realnoj, kao i o tome da slobodna trgovina vodi realnoj konvergenciji, rekao je Stojanov dodavši da je iluzija i to da klasičan koncept vodi razvoju, a da je infl acija neprijatelj razvoja i rasta, zatim iluzija stabilnog tečaja itd. U Hrvatskoj se pri-mijenio kvazi monetarizam te deindustrijali-

zacija, što je zemlju približilo grčkom sidromu ili Indiji iz 19. stoljeća. Poduzeti se može ili interna devalvacija, odnosno defl acija, ili de-valvacija i aktivna ekonomska monetarna po-litika. Hrvatska s defl acijom postaje kolonija i periferija bez razvoja, smatra dr. Stojanov.

Ugledni slovenski odvjetnik, ekonomist i po-litičar prof. dr. sc. Jože Mencinger je istaknuo da je Slovenija imala plivajući tečaj od samog početka radi smanjivanja rizika od deprecija-cije valute. Sada su bez monetarne politike jer su članica EU i monetarne Unije. Slovenija je bila uspješna do 2004. godine s godišnjim ra-stom od četiri posto. Zatim se sve promijenilo, nasljeđe samoupravljanja je nestalo, radnike je zamijenila fl eksibilna radna snaga te je stvo-reno virtualno blagostanje. Novac se počeo pozajmljivati u inozemstvu te se neto dug s nula eura u tri godine povećao na 10 milijarda eura. Tvrtke su postale ovisne o kreditima, o velikom zaduživanju, vanjskom zaduživanju bankarskog sektora, a u državi se nisu mo-gle provesti reforme. Sada je Slovenija u fazi oporavka, stanje u industriji se popravlja, zau-stavljeno je povećanje stope nezaposlenosti, a infl acija je niža nego u euro zoni.

Priznati poljski stručnjak prof. dr. sc. Dariusz Rosati je govorio o poljskoj monetarnoj po-litici, koja je također imala mješoviti pristup, što nije bilo previše uspješno. No, 1998. godine Poljska se okrenula prema ciljanoj infl aciji, što

je bila vrlo dobra odluka, sa 13,2 posto u 1998. godini infl acija je 2003. prije ulaska Poljske u EU bila tek dva posto. U razdoblju krize pre-stao je dotok kapitala, tečaj je bio slobodan, a u šest je mjeseci deprecijacija iznosila 40 posto, ali se valuta brzo oporavila. To je izvoznicima pomoglo da zadrže likvidnost, rekao je Ro-sati dodavši da je godišnja korist od ulaska u euro zonu 1,5 do dva posto BDP-a, a konku-rentnost se ne može postići devalvacijom, već strukturnim reformama.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagre-bu dr. sc. Ivan Lovrinović je naglasio da za-govara alternativnu ekonomsku i monetarnu politiku Hrvatske. Potrebno je vratiti hrvatski monetarni suverenitet te sljedećih desetak godina maksimalno iskoristiti monetarni su-stav. Hrvatska treba prihvatiti euro tek kada za to bude spremna, kazao je dr. Lovrinović naglasivši korake koje je potrebno poduzeti. Potrebno je izdati investicijske državne ob-veznice (pr. hidroelektrana Ombla), provesti proces resuverenizacije, pokrenuti kreditira-nje banaka u kunama, umjesto deviznog te-čaja treba ciljati infl aciju, formirati referentne kamatnjake (diskontni i repo), ukinuti va-lutnu klauzulu, koristiti selektivnu kreditnu politiku, u proces demokratskog odlučivanja uključiti HNB, a monetarna politika treba biti podređena, a ne nadređena ukupnoj gospo-darskoj politici.

www.hgk.hr

domaće vijesti



28 Srpanj 15 V

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća bio je po prvi puta organiziran 1937. godine, a 20 godina nakon toga je dobio međunarodnu potvrdu s primanjem u Međunarodno udruženje sajmove UFI. Ove godine se na sajmu predstavilo oko 700 izlagača iz 28 različitih zemalja, koji su zastupali suvremena tehnološka i tehnička dostignuća na različitim područjima, kao što su automatika, robotika, bežična komu-nikacija, elektroenergetika, elektronika, ra-svjeta, strojarstvo i klima uređaji. Posjetite-lji su mogli vidjeti 170 tehnoloških novosti.

Najuspješnijim izlagačima, koji su pokaza-li izvrsna tehnička i tehnološka dostignuća, organizator sajma je podijelio nagrade i pri-znanja »Korak u budućnost«. U stručnom po-vjerenstvu, koje je ocjenjivalo tehnološka do-stignuća, bila su četiti profesora sa Mašinskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu te profesor Fakulteta za elektrotehniku Univerziteta u Beogradu (dr.sc. Miroslav Pilipović, dr.sc. Pa-vao Bojanić, dr.sc. Dragan Milutinović, dr.sc. Radovan Radosavljević, te predsjednik povje-renstva dr.sc. Branislav Živković).

55. međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća

Javna agencija RS za poduzetništvo i vanjske investicije (JAPTI) te Obrtna zbornica Slovenije (OZS) organizirali su zajednički nastup za slovenske tvrt-ke na 55. međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća na beo-gradskom sajmu. Sajam se je održavao između 9. i 13. svibnja 2011.

Predstavljanje 3D-skeniranja stručnom povjerenstvu za dodjelu nagrada i priznanja »Korak u budućnost«

Među brojnim proi-zvodima, najuspješnija je bila tvrtka IB-PRO-CADD d.o.o., za što je dobila nagradu i prizna-nje za prvo mjesto »Ko-rak u budućnost«. Nagra-du su dobili za prijenosni 3D-skener ZScanner 800, kojeg proizvodi tvrtka Z Corporation.

Na njihovom izložbe-nom prostoru bilo je mo-guće pored 3D-skenera ZScanner 800 pogledati i druge najnaprednije tehnologije, kao što su 3D-pisač ZPrinter 150, 3D-skener Artec MH, različitu 3D-programsku opremu te predstavljanje nove inačice programske opreme SEE Electrical CADdy++. Posjetitelji sajma su na izložbenom

Direktor tvrtke IB-PROCADD d.o.o., Edvard Sternad te voditelj prodaje i marketinga Jure Sternad s nagradom i priznanjem »Ko-rak u budućnost«

prostoru mogli uživo gledati predstavljanje i postupak 3D-skeniranja i 3D-tiskanja.

Pored izložene 3D-strojne i različite pro-gramske opreme posjetitelji su mogli razgle-dati različite izložene 3D-modele, načinjene s pomoću različitih 3D-pisača, koji mogu raditi na osnovi praha, polimera ili voska.

Izloženi 3D-modeli

Tvrtka IB-PROCADD d.o.o., nije samo primilo nagrade, već ih je i podijelilo, jer je tvrtka između svih posjetitelja njihovog izložbenog prostora izvukla nagrađenu Ta-maru Mašić, koja je za nagradu dobila vide-okameru Flip Ultra HD.

www.ib-procadd.si


29Srpanj 15 V

iz svijetadogađaji i dostignuća

Dojmovi izlagača, posjetitelja i organizato-ra su izvanredni. Puni su pohvala za najveći i najbolji LASER World of PHOTONICS do danas. München je učvrstio međuna-rodni karakter izložbe sa posjetiteljima iz 80 zemalja i prikazao se u najsvjetlijem iz-danju.

Pozitivno raspoloženje u halamaNapunjeni pozitivnom energijom sastana-ka i dobro posjećenih sajamskih dvorana, raspoloženje među izlagačima i posjetitelji-ma bilo je izvrsno. Günther Braun, izvršni direktor tvrtke Rofi n-Sinar Technologies Inc. izrekao je pozitivnu ocjenu: “ LASER World of PHOTONICS je ponovo istaknuo

Snaga LASER World of PHOTONICS 2011

Fotonika važan ključ tehnologije budućnosti• Broj posjetitelja od 27 500 pred-

stavlja porast više od 8 posto• Zamjetno povećanje međunarod-

nog profi la: Posjetitelji iz 80 zema-lja

• Rastuća područja: Medicinska teh-nologija, biofotonika, obnovljivi izvori energije i elektro-mobilnost

• Savezna vlada najavljuje 1 milijar-du eura ulaganja u fotoniku

München je glavni grad svijeta kada je riječ o industriji fotonike. Smjernice industrije i istraživanja prikazani su na sajmu LASER World of PHOTONICS 2011. Dvadeseta izložba završila je sa značajnim povećanjem broja posje-titelja, njih 27 500, a novi rekord je oboren i glede više od 1 100 izlagača i predstavljenih tvrtki. Četiri dana, koliko je trajao sajam, bili su jedinstveni: Proizvodna industrija ispunjenja je optimizmom obzirom na buduće pro-gnoze; teren je pripremljen za rast.

svoj položaj vodećeg me-đunarodnog sajma u sek-toru fotonike. Ove godine sajam vrlo jasno refl ektira rastuće raspoloženje trži-šta. Očigledno je kako je ove godine na sajmu bilo više međunarodnih po-sjetitelja u usporedbi sa sajmom iz 2009. godine, posebice iz Azije. Svjedo-čili smo visokoj frekven-ciji prometa posjetitelja već od prvog dana sajma. Svi smo mi uspjeli privući na sajam ciljane skupine

iz sektora elektronike, fotovoltaike i automobilske industrije, koji su ovaj puta došli na sajam sa konkretnim zahtjevima i očekivanjima.”

LASER World of PHOTO-NICS je najznačajnija me-đunarodna izložba indu-strije lasera i fotonike. Ta je tvrdnja potvrđena visokim udjelom od 58 posto ino-zemnih izlagača i 53 psoto inozemnih posjetitelja. Sta-tus vodećeg sajma također se refl ektirao i među inoze-mnim gostima: pet zemalja s najvećim brojem posjeti-telja, izvan Njemačke, bili su Francuska, Velika Britanija i Sjeverna Irska, Švicarska, Ja-pan i SAD.

Vrhunske ocjene za internacionalnost i široku ponuduInstitut za istraživanje trži-šta TNS proveo je reprezen-tativnu anketu: Utvrđeno je da gotovo svi posjetitelji sajma (98 posto) je ocijenilo LASER World of PHOTO-NICS 2011 kao “izvrsnim do vrlo dobrim”, a 97 posto ima

namjeru posjetiti sajam ponovo. Vrhunske su i sljedeće ocjene: 99 posto posjetitelja bilo je zadovoljno kompletnošću i širinom ponude, a 98 posto sa nazočnošću vodećih tvrtki na tržištu. Međunarodno ozračje po-hvalilo je 96 posto izlagača, a 97 posto ih smatra LASER World of PHOTONICS vo-dećim sajmom za industriju. Mnogi posje-titelji su ocijenili povezanost između indu-strije i istraživanja kroz kombinaciju sajma i kongresnih programa vrlo korisnom: 95 posto ih je pohvalilo kvalitetu i sadržaj fo-ruma fotonike.

Većina izlagača (94 posto) također je na-gradila sajam s prosječnom ocjenom “izvr-stan do vrlo dobar”. Njih 98 posto želi izla-gati ponovo na sljedećem sajmu. 94 posto

Foto: Messe München GmbH 2011



30 Srpanj 15 V

izlagača bilo je vrlo zadovoljno kvalitetom posjetitelja, 89 posto ih smatra kako se LA-SER World of PHOTONICS potvrdio kao vodeći sajam, a 87 posto ih je pohvalilo me-đunarodni karakter posjetitelja.

69 posto izlagača smatra sudionike kongre-sa važnim ciljanim skupinama na njihovim izložbenim prostorima.

Područja u fokusu sajma: Buduće teme usmjerene na industrijuU svijetu industrijske proizvodnje i istra-živanja, optičke tehnologije smatraju se tehnologijama u nastanku. Sa fokusom na teme “Laser i laserski sustavi za proizvodno inženjerstvo”, “Zelena fotonika” i “Biofotoni-ka i biološke znanosti”, događaj je namjerno skrenuo pozornost na teme koje će domini-rati u industrijskoj budućnosti. Izvanredan broj posjetitelja i zadovoljstvo izlagača, po-nukalo je Norberta Bargmanna, zamjenika predsjednika menadžerskog odbora Messe München GmbH, da izvede pozitivni za-ključak: “München je dodatno učvrstio svoj status kao mjesto održavanja vodećeg svjet-skog sajma. Münchenski sajam je ponovo dokazao kako je uz sajam LASER World of PHOTONICS CHINA rangiran kao vode-ći industrijski sajam. Posebice pozdravljam činjenicu kako je savezna vlada izabrala taj događaj kako bi otkrila buduću podršku za industriju fotonike. To je vrlo važno posebi-ce za mnoge male i srednje velike tvrtke.”

“Muzika budućnosti”: Milijarda za fotonikuSavezno Ministarstvo edukacije i istraživanja otkrilo je njihov promotivni paket “Istraživa-nje fotonike Njemačka” na dan otvaranja saj-ma. Optičke tehnologije smatraju se jednim od najvažnijih i ključnih tehnologija buduć-nosti. Najava Dr. Georg Schüttea, državnog


tajnika pri Ministarstvu, o ukupnim ulaga-njima od jedne milijarde eura tijekom slje-dećih deset godina za promociju istraživanja i razvoja u sektoru fotonike, publika je vrlo je toplo prihvatila. Događaj je popraćen stvar-nom “muzikom za uha”: muzičarka Martha Cohen svirala je na violini proizvedeno s pomoću 3-D laserskog printera, uporabom postupka laserskog srašćivanja. Laserski na-činjena violina simbolizira otvaranje novih područja primjene i rast tržišta za fotoniku.

Znanstvena izvrsnost na kongre-su World of Photonics 3 250 međunarodnih sudionika, prisustvo-valo je na ukupno šest konferencija koje su se održavale tijekom kongresa World of Photonics. Dominantni dojam: živa izmje-na ideja među znanstvenicima, studentima i korisnicima iz najrazličitijih zemalja. Sudio-

nici su pohvalili tehničku razinu i opseg po-nuda kongresa. Prof. dr. Peter Loosen, pred-sjednik upravnog odbora kongresa World of Photonics i zamjenik voditelja Fraunhofer Instituta za lasersku tehnologiju ILT je re-kao: “Kombinacija sajma i kongresa ovdje u Münchenu jedinstvena je u svijetu. Kongres se sastoji od šest konferencija, kao i od prak-tičnih predavanja na forumima fotonike u sajamskim dvoranama. Ti su forumi izvrsni i bitno pridonose otvaranju kongresa prema industriji. Kongres je jedan od najvećih do-gađaja u području fotonike u svijetu takvog tipa, a atmosfera je ovdje bila vrlo dobra.”

Sljedeći LASER World of PHOTONICS održati će se u razdoblju 17. do 20. lipnja 2013.

www.world-of-photonics.net

iz s

vije


Alati žele biti najsvestranijiSandvik Coromant glasi za vodećeg proizvođača re-znih alata za industriju na svijetu. Tvrtka je za sajam alata i strojeva EMO’11, koji će se održavati između 19. i 24. rujna u Hannoveru, pripremila niz novosti iz svojih alatničarskih programa, prije svega alata za rezanje i pratećih sustava upravljanja alatima - TM. Već ionako visoke standarde kvalitete pri tokarenju čelika, nova generacija postavlja još više, jer nado-lazeći alati nude više parametara obrade te višu po-uzdanost pri radu. Prošireno područje uporabe, od nisko-ugljičnih do visoko-legiranih čelika, jamči točniju i bolje upravljivu obradu. Novi alati Sandvik Coromant su također izdržljiviji, prije svega na ra-čun veće postojanosti na temperaturne utjecaje, pa su stoga primjereni za optimiranje različitih zahtjeva pri uobičajenom tokarenju čelika, kako u maloserij-skoj, tako i u masovnoj proizvodnji. Najesen će nave-deni proizvođač osvježiti izbor pločica, glodaćih gla-va, upinjala, svrdla, pločica za rezanje navoja i drugih pomoćnih dijelova.


31Srpanj 15 V


32 Srpanj 15 V

Sada je Sandvik Coromant, specijalist za rezne alate i alatne sustave, konačno izradio pravo rješenje za pouzdano, učinkovito i visokokva-litetno bušenje otvora u kompozitne materija-le: svrdla od metalnih karbida s dijamantnom prevlakom CoroDrill® 854 i CoroDrill 856.

Kompoziti su izrađeni iz dugih vlakana, kratkih nasjeckanih vlakna, čestica ili tka-nog materijala, koji su disperzirani u matri-cu i na taj način povećavaju krutost i vlač-nu čvrstoću sastavljenoga materijala. Neki kompoziti izvedeni su kao laminat, drugi kao sendvič ploče sastavljene sa slojevima aluminijevih ili drugih legura. Takvi ino-vativni materijali donose mnoge prednosti, između ostaloga lakše i snažnije kompo-nente te manje problema s korozijom, pa su stoga idealni za mnogobrojne primjene u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji.

Brže i bolje bušenje otvora u kompozitnim materijalima

Inovacije iz Sandvik Coromanta unapređuju proizvodnju u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji

Kako je u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji uloga plastike ojačane ugljič-nim vlaknima (CFRP) jednako kao i raznih sendvič materijala sa slojevima metalnih legura postala sve značajnija, povećali su se i zahtjevi prema obra-di istih. Operacije kao što su bušenje otvora neodvojivo su povezane s po-javom delaminacije i krzanja (trganja pojedinačnih vlakana na rubu otvora) te uzrokuju velike probleme proizvodnim inženjerima u zrakoplovnoj i sve-mirskoj industriji diljem svijeta.

Razlozi za sve veću uporabu kompozita jasni su: u usporedbi s aluminijem mate-rijali CFRP posjeduju 14 puta veću vlačnu čvrstoću, 19 puta manju termičku dilata-ciju, pet puta veću krutost i unatoč tome su u pola lakši. Sve veća popularnost tih materijala dovela je do toga da je danas više od jedne četvrtine novoga Airbusa A380 izrađena od naprednih kompozit-nih materijala, a na novom Boeingu 787 Dreamliner taj je udio pak narastao na skoro 50 posto. Čak i kod suvremenih voj-nih zrakoplova kao što je F-22 je barem trećina svih sklopova izrađena iz kompo-zitnih materijala, a taj će se udio u buduć-nosti povećati na dvije trećine.

Noseće komponente, kao što su sustav za fi ksiranje krila, nosači krila, uzdužni no-sači i oplata, izrađene su iz različitih kar-bonskih vlakana i matričnog materijala, dok su druge zahtjevne konstrukcije, kao što je npr. središnje pričvršćenje zrako-plova (na trupu), izrađene iz raznih vrsta kompozitnih materijala, koji su obično sa-stavljeni sa pločama od metalnih legura.

Ali s uspjehom kompozitnih materijala u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji po-javili su se i novi zahtjevi prema strojnoj obradi. Za postizanje vrijednosti tole-rancija i kvalitetu otvora u CFRP-u, npr. potrebne su jedinstvene geometrije alata, dok je u slučaju slaganja CFRP-a s materi-jalom kao što je aluminij potrebno uvažiti i različite karakteristike oba materijala pri strojnoj obradi.

CoroDrill 854 i 856 razvijeni su za poseb-ne zahtjeve pri obradi najnovijih CFRP kompozita, složenih s pločama od alu-minijskih legura, te nude dug i dosljedan

životni vijek alata za obradu unutar uskih tolerancija. Geometrijski oblik svrdla Co-roDrill 854 konstruiran je tako da poboljša kvalitetu izbušenog otvora na mjestu ulaza i izlaza alata u materijalima koji posjeduju velik udio vlakana. Produktivnost alata ta-kođer je dojmljiva. Tipični parametri reza-nja pri bušenju otvora promjera 6,35 mm u složenom kompozitu CFRP/aluminij sa svrdlom CoroDrill 854 mogu biti sljedeći: brzina rezanja 45 m/min, dubina bušenja 70 mm, posmak 0,03 mm/okr. i brzina pe-netracije 51 mm/min. U cilju postizanja najboljih rezultata Sandvik Coromant pre-poručuje suhu obradu ili obradu s mini-malnom količinom podmazivanja.

Izbor pravog svrdla važan je uvjet za uspješno bušenje u kompozite kako bi se postigla optimalna kvaliteta izbušenog

iz s

vije



33Srpanj 15 V

otvora, pouzdanost procesa i ekonomič-nost odn. što niži trošak po izbušenom otvoru. CoroDrill 854 sa svojim vrhom je namijenjen radovima gdje dolazi do tr-ganja ili krzanja, dok se CoroDrill 856 s geometrijom s dva kuta koja omogućava lagan ulaz i izlaz iz materijala obratka, ko-risti tamo gdje se nailazi na problem dela-minacije u radu s materijalima s velikim udjelom smole.

Potisna sila kritični je čimbenik u poja-vi delaminacije i trganja pri bušenju u kompozitne materijale. Geometrije svrdla CoroDrill 854 i 856 oblikovane su za sma-njenje potiska i pravilno rezanje ugljičnih vlakna kako bi se ispunili strogi zahtjevi glede kvalitete izbušenog otvora. U zra-koplovnoj i svemirskoj industriji tipični zahtjevi prema kvaliteti izbušenog otvora uključuju površinsku hrapavost Ra < 4,8 mm, delaminaciju manju od 1 mm po promjeru i odsutnost trganja.

Pri radu sa svrdlom CoroDrill manji ku-tovi vrhova i veliki prednji kutovi pomažu u poboljšanju kvalitete izbušenog otvora te smanjuju aksijalne sile pri obradi ma-terijala s visokim udjelom smole, što je od osobitog značaja pri obradi tankostijenih površina. Oba proizvoda CoroDrill po-mažu kod skidanja srhova i poboljšanja kvalitete površine.

Opsežni pokusi dokazali su produktivnost i dug životni vijek novih CoroDrill proi-zvoda. CoroDrill 854 na primjer, izvrsno se pokazao pri bušenju otvora promjera 12,7 mm u CFRP izrađenom od epoksi smole i složenog s aluminijem (12 mm + 12 mm). Svrdlo je pri brzini rezanja od 118 m/min i brzini posmaka od 0,05 mm/okr. izradio ukupno 650 otvora u kompozitu debljine 24 mm, što odgovara 15,6 meta-ra bušenja. Svi su izbušeni otvori pokazali površinsku hrapavost od Ra < 1,6 mm kod aluminija i Ra < 3,2 mm kod CFRP te su

Svrdla CoroDrill 854 i CoroDrill 856

se nalazile u tolerancijskom razredu IT8. Delaminacija pri ulazu alata u CFRP bila je zanemariva, visina srhova na izlazu iz aluminija bila je uvelike manja od najveće dopuštene vrijednosti od 0,2 mm.

CoroDrill 856 je u drugom pokusu prema-šio vrijednosti svrdla konkurenta – prema kriteriju brzine penetracije, jednako kao po kvaliteti otvora. Pri bušenju otvora promjera 6,35 mm u CFRP izrađenog od bismaleimidne (visokotemperaturne) smole cilj je bio premašiti brzinu pene-tracije konkurentnog svrdla od 300 mm/min uz očuvanje tolerancije otvora H11. CoroDrill 856 je s povećanjem brzine rezanja na 150 m/min (sa 100 m/min) i bla-gim smanjenjem brzine posmaka sa 0,06 mm/okr. na 0,05 mm/okr. postigao brzinu penetracije 373 mm/min i 25-postotno poboljšanje kvalitete na ulazu i izlazu.

Korisnicima se nudi izbor svrdla Co-roDrill 854 i 856 promjera od 4 mm do 12,7 mm (duljine do 5 x D) u standardnoj kvaliteti N20C. Radi se o metalnom kar-bidu s dijamantnom prevlakom koji zbog manjeg koefi cijenta trenja omogućava dug životni vijek kod obrade abrazivnih materijala. U ponudi su također i varijan-te izrađene po mjeri s posebnim promje-rima, duljinama, geometrijama i kvalite-tama (izrađene od metalnih karbida i sa PCD prevlakom).

www.sandvik.com



34 Srpanj 15 V

Lakša i brža kontrola geometrijskih tolerancija (GD&T)

Slika 1: Kontrola planarnosti; sustav defi nira granične ravnine (gornje i donje odstupanje) te uspoređuje stvarnu površinu s obje granične ravnine.

Slika 2: Kontrola cilindričnosti odvija se slično kao i kontrola planarnosti.

Slika 3: Pri kontroli koncentričnosti se kon-trolna i kontrolirana os određuju na temelju čitave površine stvarnog tijela, a ne CAD-mo-dela, što je vjerodostojniji podatak.

Slika 4: I standardne kontrole položaja imaju prednost u defi niranju nominalnog položaja izravno iz CAD-modela, sa čime se izbjegava dugotrajno unošenje nominalnih koordinata.

Slika 5: Optički digitalizator na bijelu svjetlost ATOS II tvrtke GOM iz Njemačke, koji je zajedno s pripadajućom programskom opremom GOM Inspect trenutačno u svijetu vodeći proizvod za predstavljena mjerenja u članku.

Geometrijske tolerancije (tolerancije obli-ka i duljina, engleski GD&T) su unatoč činjenici, da su bliže popisu stvarnih funk-cionalnosti proizvoda od klasičnih toleran-cija (posljednje je moguće razumijevati i kao izvedene geometrijske tolerancije), još uvije se smatraju kompleksnima. Čak niti kontrola s klasičnim koordinatnim mjer-nim strojevima (KMS) nije jednostavna. S pomoću 3D-mjerenja te s vodećim optič-kim sustavima za 3D-digitalizaciju, bio je načinjen veliki iskorak naprijed pri kontro-li navedenih odstupanja. S pomoću snima-nja površina, dobiva se opis čitave površine, koji otvara nove mogućnosti kontrole geo-metrijskih tolerancija. Glavne karakteristi-ke osnovnih oblika (ravnina, cilindri, stošci, kugle), npr. normala ravnine, os valjaka ili stošca, središte kugle, određuju se na teme-

lju čitave površine koja određuje promatra-ni oblik. Usporedba s teorijskim oblikom, koji sustav samostalno očita iz CAD-mo-dela, sata je vrlo jednostavna i brza. Slike prikazuju primjere kontrole osnovnih geo-metrijskih tolerancija.

Prikazani su samo osnovni primjeri kon-trole tolerancija. Sustavi omogućuju i kontrolu profi la površine, paralelnosti, pravokutnosti i također kontrole svih di-

voriti s time, kako ih kontrolirati. Međutim, zasigurno su bitni podaci kvaliteta tuma-čenja i brzina mjerenja, koji su pri uporabi različitih digitalizatora među najvažnijih prednostima, a posebice pri kontroli prvih primjeraka načinjenih u novim alatima. Konačna odluka je ovisna o pojedinom primjeru i specifi čnim zahtjevima.

Samo Gazvoda, TECOS Celje

menzijskih tolerancija. Nužni preduvjeti za odgovarajuća mjerenja su vrhunska opre-ma i odgovarajuće osposobljeni kadar, jer se u poplavi sustava na tržištu, neupućeni korisnik vrlo teško može odlučiti za opre-mu, koja odgovara njegovim potrebama.

Na kraju je potrebno priznati, kako na uvodno pitanje o tumačenju i uporabi ge-ometrijskih tolerancija nije moguće odgo-

iz s

vije


H1 Telekom pokreće IP televizijuH1 Telekom najesen ulazi na tržište digitalne televizije i pokreće IPTV, tele-viziju koja korisnicima omogućava da televizijski signal primaju internetom.Korisnici H1 Telekoma moći će gledati mnoge televizijske programe, ali bit će im dostupne i dodatne usluge poput pristupa društvenim mrežama, kanalu YouTubeu, videoteci, snimalici te drugim sadržajima koje zbog konkurencije još drže u tajnosti.


35Srpanj 15 V

GOM je na sajmu Euromold 2010 pred-stavio i novu besplatnu programsku opre-mu. Paket uključuje poboljšane funkcije za mrežnu obradu, ali i za analizu oblika i di-menzija zahtjevnih 3D-oblika, omogućuje i 3D-prikaz.

Opsežan certifi cirani pregledGOM Inspect je pregledala i izdala odgova-rajući certifi kat organizacija PTB & NIST. GOM Inspect uključuje sve alate za ocje-nu za opsežnu analizu sastavnih dijelova i komponenata. To su:– CAD Import: npr. IGES, STEP, JT Open

itd.– poravnanja: RPS, 3-2-1, točka između

ravnine i crte, najveća podudarnost, hi-jerarhijska poravnanja

– CAD-usporedba: površine, presjeci, točke itd.

– 2D-analiza na temelju presjeka– tolerancije oblika i položaja u skladu sa

standardima ISO 1101 i ASME Y14.5

Besplatna programska oprema GOM Inspect za mrežnu obradu modela, pregled i 3D-prikaz

– izvještaji o pro-bama: proba prvoga uzorka, tablice (npr. VDA) itd.

– generiranje i prijenos zah-tjevnih 3D--oblika: STL, ASCII

Izrada i obrada poligonalnih mrežaGOM Inspect sa-mostalno konverti-ra zahtjevne 3D-oblike u visokokvalitetne 3D-mrežne podatke i korisniku za nakna-dnu obradu nudi čitav niz funkcija. To su:– učitavanje zahtjevnih 3D-oblika: STL,

ASCII itd.– poligonizacija zahtjevnih 3D-oblik u

mreže

– zaglađivanje, stanjivanje, poboljšanje mreže

– uklanjanje praznina u mrežama– ekstrahiranje krivulja i jednostavnih

geometrija mreže– generiranje formata kao što su STL,

ASCII itd.

Prikaz3D-mrežni model Cjelovita ocjena



36 Srpanj 15 V

iz s

vije


Tvrtka Hörmann Automotive Components GmbH u Ginsheim-Gustavsburgu kod Mainza, s oko 900 djelatnika proizvodi do-gradne dijelove za karoserije, šasije i okvire za proizvođače osobnih automobila i na-mjenskih motornih vozila. Među klijente se ubrajaju velike tvrtke unutar ove branše kao što su VW, MAN, Mercedes, BMW i Porsche. Na osam linija za prešanje – dje-lomično potpuno automatiziranih – i dvije velike preše, obrađuju se čelični limovi de-bljine do 12 mm.

Nakon što je u proizvodnji dijelova za na-mjenska vozila 2008. godine Siempelkamp preša za štancanje sile prešanja od 12.500 kN (godina proizvodnje 1994.) bila opre-mljena s coil-uređajem, primjena sustava za brzo pritezanje bila je sljedeći korak prema povišenju produktivnosti. Hubertus Friedmann, nadležan za planiranje u tvrtki, želio je istovremeno poboljšati radnu si-gurnost: „Pri ručnom postupku pritezanja djelatnik stoji na zauljenoj podlozi – što se u prešaonici nikako ne može spriječiti –pa

Viša produktivnost i sigurnost u tvrtki Hörmann Automotive pomoću sustava za brzo pritezanje

Visoki teret troškova i neminovnost kontinuiranog povišenja produktivnosti svakodnevna su pojava branši dobavljača automobila. Sigurnost i ergono-mija na radnom mjestu mogu se stoga vrlo brzo potisnuti u drugi plan. Međutim, to nije tako u tvrtki Hörmann Automotive Components GmbH: tamo se primjenom automatiziranog sustava za pritezanje alata uspijeva vrijeme opremanja skratiti za do deset minuta, pojednostaviti posao te eli-minirati opasnosti koje proizlaze iz ručnog pritezanja. Zahvaljujući količini narudžbi dogradnja se amortizira brže nego što se prvobitno računalo.

tako primjenom automatskih sustava prite-zanja znatno doprinosimo zaštiti na radu“, objašnjava Friedman.

mni utrošak vremena i gospodarski gubitak. Isto tako, ručno pritezanje osam zateznih vijaka krije u sebi stalnu opasnost od ošte-ćenja zbog prevelikog zakretanja.

Pritezanje pritiskom na prekidačGodine 2009. na Siempelkamp preši za probijanje (štancanje) hidraulički Hil-ma-sustavi za brzo pritezanje dodatno su opremljeni lancem i uložnim pritezačima. Sustavi pomoću lanca pokretanog elek-tromotorom automatski pritežu alat na priteznom rubu bata za prešanje i ostva-ruju zateznu silu od 78 kN po elementu. Standardno se nude dionice premještanja od 200 do 1.000 milimetara, a Hörmann primjenjuje rješenje od 600 milimetara. T-utori strojeva služe kao vodilica lanca i uložnog pritezača. Stezanje i oslobađanje steznog cilindra odvija se centralno.

Otada se primjenjuje osam sustava za brzo stezanje – po četiri na dovodnoj i odvodnoj strani – u slučaju potrebe moguće ih je pri-mijeniti čak deset. Pritiskom na prekidač

Više sigurnosti i dulji vijek trajanja Osim toga tehnika bitno skraćuje vrijeme opremanja. Automatsko pritezanje alata tra-je do deset minuta kraće u odnosu na ruč-no učvršćivanje. Tijekom smjene potrebno je obaviti najmanje jednu izmjenu alata – u odnosu na cijelu godinu to predstavlja enor-

Godine 2009. na Siempelkamp preši za probijanje (štancanje) sa silom preša-nje 12.500 kN, godina proizvodnje 1994., dograđeni su Hilma - hidraulični sustavi za brzo pritezanje. Primjenjuje se osam sustava za brzo pritezanje – po četiri na dovodnoj i odvodnoj strani (na slici) – (Foto: Hilma).

Hilma-sustavi za brzo pritezanje s lancem i uložnim pri-tezačima pritežu alat automatski na pritezni rub bata za prešanje i postižu po elementu zateznu silu od 78 kN (Foto: Hilma).

Hubertus Friedmann nadležan za planiranje u tvrtki Hörmann (Foto: Hilma).


37Srpanj 15 V


svi elementi istovremeno učvršćuju alat koji u tvrtki Hörman može imati veličinu od 2 m x 2 m i može težiti između osam i dvanaest tona. Na taj se način može postići ravnomjerno pritezanje kakvo nije moguće provesti ručno, isključuje se greška stezanja te sprječava moguće trošenje alata.

Friedmann, po zanimanju strojobravar i diplomirani inženjer strojarstva, proteklih je pet godina u tvrtki Hörman Automoti-ve nadležan za planiranje. „Preoblikovanje čelika bila je oduvijek moja tema“, smješka se on dok stoji ispred preše za probijanje koja kontinuirano proizvodi čvorne limove debljine 8 milimetara koji služe kao ojačala okvira za teretna vozila.

Preša mora raditiPlaner u tvrtki daje prednost jednostavnim rješenjima koja funkcioniraju: „Preša mora

raditi “, pri čemu jasan naglasak leži na riječi „mora“. Zaustavljanje stroja zbog greški pri-tezanja, popravaka, ili nezgoda na radu ekstre-mno je skupo. Odluku za proizvode tvrtke Hilma-Römheld GmbH iz Sie-gerlända nije bilo teško donijeti, tvrtka se ubraja među vodeće stručnja-ke za pritezanje alata, obrađivanih komada i za učinkovitu izmjenu alata u zanatskim radionica-ma, strojogradnji, u teh-nologiji preoblikovanja te u proizvodnji proizvo-da od plastike i gume. Ono razvija, proizvodi i širom svijeta distribuira individualne sustave za pritezanje i standardne uređaje za proizvodnju sa odvajanjem čestica i bez odvajanja.

Kvaliteta je bila presudna„Hilma nije cijenom najpovoljniji ponuđač, ali smo zato dobili prvoklasne proizvode“, zadovoljno zaključuje planer tvrtke. Kvalite-ta je pri donošenju odluke bila presuda, jer vrijednost alata iznosi često više od četvrt milijuna eura. Nakon što je račun ekonomič-nosti pokazao da će se troškovi amortizirati u okviru tri godine, prednost u odnosu na konkurente dobila je Hilma zahvaljujući svo-joj izuzetnoj podršci kupcima. Osim toga i s drugim smo proizvodima iz Hilchenbacha već zadovoljni – mehanički i hidraulički uložni pritezači već 25 godina obavljaju svoj rad u pogonu i to bez greške. Konkurentski proizvodi iskrivili su se već nakon kratkog vremena. To što su ugradnja od strane Hil-me, te uklapanje u upravljanje strojevima ostvareni isto tako jednostavno i brzo, dalje povećava zadovoljstvo u tvrtki Hörmann.

Hidraulični Hilma-sustavi s lancem za brzo pritezanje (Foto: Hilma).

Primjenom automatiziranih sustava za brzo pritezanje alata skraćuje se vrijeme nadogradnje, pojednostavljuje rad i izbjegavaju opasnosti od ručnog pritezanja (Foto: Hilma).

Penjemo se strmo prema goreFriedmann potkrepljuje: „Kao dobavljač HIlma se potvrđuje kvalitetom i podrškom kupcima. Zahvaljujući i najnovijoj suradnji ova je tvrtka prvi partner za buduće na-rudžbe tvrtke Hörmann Automotive.“

I na kraju, pokazatelji prometa tvrtke nakon krizne godine ponovno se strmo penju pre-ma gore. Na temelju poboljšanog stanja na-rudžbi, raste potreba za novim strojevima i nužnost moderniziranja postojećih preša. Upravo je nadogradnja postojećih uređaja zbog trenutačno dugog vremena čekanja pri novim narudžbama važna opcija za mo-gućnost proširenja proizvodnje.

www.halder.si


38 Srpanj 15 V

iz s

vije


Izložbu Le Village de la Croatie, koja se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice održava od 30. svibnja do 9. lipnja, posjetilo je već nekoli-ko desetaka tisuća posjetitelja, među kojima je bio i Radimir Čačić, predsjednik HNS-a. Brojni posjetitelji izrazili su oduševljenje izložbom, te su svoje utiske rado upisivali u knjigu dojmova i pritom ostavljali otisak prsta koji simbolično podsjeća na veliko do-stignuće našeg znamenitog inovatora Ivana Vučetića, tvorca iknofalangometrije.

Konceptualna izložba Le Village de la Cro-atie organizirana je od Hrvatske gospodar-ske komore i Hrvatske turističke zajednice s ciljem predstavljanja Hrvatske kroz tri glavne točke - hrvatski kvalitetni proizvodi i inovatori predstavljeni su putem multi-medijalne izložbe „Be CROative“; hrvatski turistički proizvod promovira Hrvatska turistička zajednica, a po prvi puta je osmi-šljena i interaktivna izložba Hrvatska kao zemlja prirode, tradicije i kreativnosti ko-jom se Hrvatska predstavlja putem njenih najvažnijih komparativnih prednosti.

Ministar Jandroković posjetio Be CROative u centru Pariza

-Iznimno mi je drago što sam tijekom službenog posjeta u Pariz posjetio izložbu HGK Be CROative te sam kao ministar vanjskih poslova RH vrlo po-nosan da se u samom centru Pariza vijori hrvatska zastava te da su pred-stavljeni hrvatski proizvodi i znanstvenici koji su podarili svijetu svoje izu-me i pamet, izjavio je ministar Jandroković prilikom posjete konceptualnoj izložbi Le Village de la Croatie u sklopu koje se održava i izložba HGK Be CROative na Place du Palais Royal u samom centru Pariza.

Hrvatska gospodarska komora, pored izložbe Be CROative, koja se ovom pri-likom održava po 21. puta, predstavlja i novi koncept i to u sklopu interaktivnog izložbenog prostora „Hrvatska - zemlja prirode, tradicije i kreativnosti“. Cilj ovog koncepta jest predstaviti Hrvatsku putem njenih najznačajnijih obilježja – iznimnih prirodnih ljepota, bogate tradicije i kul-turne baštine te kreativnosti koja je oduvi-jek bila značajka hrvatskog naroda. Tako su ljepote i posebnosti hrvatske prirode predočene kroz priču o 5 pet elemenata – voda, zrak, zemlja, drvo i kamen, a po-sjetitelji imaju priliku čuti zvukove mora, mirisati lavandu, opipati zemlju crnicu i doživjeti brački kamen. Hrvatska tradicija brodogradnje simbolički je predstavljena putem inovativnih trodimenzionalnih razglednica dizajnerica Katarine Eljuge i Ive Rodić, a posjetitelji se imaju prilike upoznati i s licitarom, hrvatskim tradi-cijskim kolačem. Da je Hrvatska zemlja kreativnosti dokazuje i jedinstveni izum u svijetu dr. sc. Ivane Žiljak Stanimirović – INFRAREDDESIGN, inovacija koja je

dobila više od 30 nagrada u svijetu, a koja je instalirana u sklopu ove izložbe. Posje-titeljima se dijele letci s posebnim kodom kojim putem detekcije na INFRARED-DESIGNE-u mogu otkriti jesu li dobitnici jedne od brojnih nagradnih igara koje će se održavati svakoga dana za vrijeme tra-janja izložbe.

Hrvatska gospodarska komora multi-medijalnom izložbom „Be CROative“, a koja se u Parizu održava u sklopu kon-ceptualne izložbe Le Village de la Croatie, već petu godinu za redom kontinuirano promovira Hrvatsku u inozemstvu kao zemlju znanja, kreativnih i inovativnih ljudi, domovinu svjetski poznatih izuma, izumitelja i znanstvenika te hrvatske kva-litetne proizvode, nosioce znakova „Izvor-no hrvatsko“ i „Hrvatska kvaliteta“. Do sada je održano 20 iznimno uspješnih „Be CROative“ izložbi u zemlji i inozemstvu i to u Europi, Australiji, Sjevernoj i Južnoj Americi te Aziji. Ove se godine izložba održala u Poljskoj (Varšava), Slovačkoj (Bratislava) i Švedskoj (Lindevad).


39Srpanj 15 V

U sklopu izložbe Be CROative u Parizu HGK predstavlja brojne hrvatske proizvode, nosioce prestižnih znakova “Izvorno hrvat-sko” i “Hrvatska kvaliteta”. Među njima su Podravkina Vegeta, Plivin Sumamed, Bade-lova šljivovica i Pelinkovac, Kraševa Bajade-ra, Paprenjak – tradicionalni hrvatski kolač tvrtke Paprenjak, voćni sirup Amarena i Maraschino iz Maraske, Paška čipka, Paški sir Sirane Gligora, kolekcija dubrovačkog nakita i morčića zlatarne Križek, Lepoglav-ska čipka, Posedarski pršut te Brač fi ni sapu-ni od maslinova ulja. Također će biti pred-stavljena i Gavrilovićeva salama, Baranjski kulen iz Belja, kemijske olovke i nalivpera tvrtke TOZ - Penkala, vino Dingač vinari-je Dingač, Pošip Čara vinarije Pošip, Ivan Dolac vinarije Svirče, benkovački i istarski kamen, Bermet Filipec, Dukatov sir Dimsi, Melem tvrtke Neva, vinjak Trenk iz Zvečeva, Traminac Iločkih podruma, Graševina od Kutjeva, Rukatac Smokvica, Žlahtina Tolja-nić PZ Gospoja iz Vrbnika i Zlatna vrbnička žlahtina PZ Vrbnik, Parketi Galeković, Dvo-slojni i troslojni parketi Parketa Požgaj, Vrša na sklapanje Obrta Trapula, Pribori za jelo Korduna Lav, Pištolj HS 2000 i XD HS Pro-dukta, Radiodifuzni odašiljači RIZ Odašilja-ča, Vindijini sirevi Caprodur i Ovidur, ek-stra djevičansko maslinovo ulje Marko Polo, Programski sustav Telegre topXview. Tom prilikom posjetitelji će imati priliku upo-znati i brojne izume porijeklom iz Hrvatske: Penkalinu kemijsku, Vučetićev daktiloskop za otkrivanje otiska prsta, Vrančićev pado-bran, Lupisov torpedo, Teslinu izmjeničnu struju i brojne druge.

Svih 235 proizvoda nosioca znakova „Hr-vatska kvaliteta“ i 116 proizvoda nositelja znaka „Izvorno hrvatsko“ prezentiraju se putem promotivnih spotova koji se prika-zuju na plazmama tijekom trajanja izložbe, kataloga sa svim nositeljima znakova ali i putem već prepoznatljive „Be CROative“ kocke.

www.hgk.hr


Tvrtka Walter je predstavila svjetsku novost: svrdla XD dosegla su dubinu bušenja 70xD

Dubinski rekord bez predahaSa svrdlima Alpha®4 XD robne marke Walter Titex moguće je iznimno duboko bušenje, i to bez predaha. Iznimno dostignu-će, jer je taj tip alata po prvi puta dosegao dubinu 70xD, što je svakako svjetski rekord.

Duboko bušenje u jednom koraku? Na tom području su svrdla XD rob-ne marke Walter Titex nenadmašivi. Sada još više, kada su postavili gornju granicu dubine bušenja 70xD. Još nedavno je standardna dubina bušenja dosezala vrijednost 30xD, a u iznimnim slučajevima 45xD. U prošlosti su se svrdla polako probijala i približavala većim dubinama, no sada je to moguće ostvariti u jednom koraku.

Taj izvanredni napredak omogućuju prije svega tri konstrukcijske, odno-sno tehnološke posebnosti. Tvrtka Walter rabi pri izradi poluproizvoda od tvrdog metala potpuno novi postupak, koji omogućuje izradu tako dugih spiralnih svrdla VHM. Konačna obrada također zahtijeva poseban postupak brušenja. Kao i pri XD svrdlima, hlađenje je moguće s kanalima za hlađenje u unutrašnjosti svrdla. Unatoč velikoj dubini, nije potreban poseban ras-hladni agregat, kao što je to vanjski visokotlačni uređaj. U potpunosti je do-voljan standardni rashladni uređaj, kojeg ima svaki obradni pogon. »S jedne strane svrdlo Alpha®4 XD70 temelji se na tehnologiji svojih prethodnika, a s druge strane je radi svojih posebnosti potpuno novi alat,« pojašnjava Hel-mut Gschrey, proizvodni menadžer pri tvrtki Walter.

Svrdlo Alpha®4 XD70 će za sada biti na raspolaganju u promjerima od 5 do 12 mm i biti će izrađen kao posebni alat. Obzirom na materijal, moguće je naručiti dvije različite prevlake glave svrdla, TFP za mekši čelik i XPL za odljevke.

Walter Austria GmbH PODRUŽNICA, TRGOVINAtel.: +386 (0) 2 629 01 30 faks: +386 (0) 2 629 01 33www.walter-tools.com

Hrvatska među europskim zemljama koje će testirati nuklearkeHrvatska i još šest zemalja susjeda Europske unije dogovorili su se da će slijediti EU te provesti nove provjere sigurnosti svojih nukle-arnih elektrana, priopćila je Europska komisija. “U svjetlu ponovne procjene nuklearnih elektrana u EU-u koja je u tijeku, nekoliko susjednih zemalja provest će slične testove”, kazala je u priopćenju EK.“Armenija, Hrvatska, Rusija, Švicarska, Turska, Ukrajina i Bjelorusija dogovorile su se danas da će ponovno ocijeniti svoje postojeće i planirane nuklearne elektrane, koristeći kao referencu provjere izdržljivosti koje je razvila Europska unija”, dodaje se u priopćenju.


40 Srpanj 15 V

iz s

vije


U Celjskom sejmu sa zadovoljstvom anali-ziraju rezultate istraživanja koje su proveli među izlagačima i posjetiteljima sajma jer su gotovo svi izlagači svoj nastup na sajmu ocijenili kao uspješan, odnosno vrlo uspje-šan. To se očitovalo i u njihovim odgovori-ma na pitanje o ispunjenim očekivanjima od sajamske priredbe. Tri četvrtine na to su pitanje odgovorile potvrdno. Gotovo 70 posto izlagača također je već najavilo da će sudjelovati na sljedećem sajmu, a ostali se još nisu potpuno odlučili.

Trud koji su u svojim predstavljanjima na sajmu uložili izlagači cijene i posjetitelji saj-ma. Kako su naveli u istraživanju, velika ve-ćina sajam je posjetila radi uvida u sajam-ske ponude i novosti, ali i zato da bi doznali korisne informacije. 86 posto posjetitelja navelo je da je prikazano na sajmu ispunilo njihova očekivanja; više od 40 posto onih koji su sajmove već posjećivali u prošlosti također je navelo da su ovogodišnji sajmovi

Stručni sajamski četverac u Celju s pozitivnom ocjenom posjetitelja i izlagača

Četiri stručna bijenalna sajma, Forma tool, Plagkem, Graf&Pack i Livarstvo, koja su se četiri dana održavala u Celju, posjetilo je gotovo 11 000 posjeti-telja. Pri organizatoru sajmova, društvu Celjski sejem d.d., objašnjavaju da su time premašili posjet iz 2009. godine, kada su sajmovi održani posljednji put. Rezultat sajamskog posjeta potvrđuje pozitivne ocjene događaja koje su dali izlagači i posjetitelji. Među njima je bilo mnogo stranaca, iz zemalja južnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija) i iz Europske unije (Austrija, Češka, Francuska, Italija, Njemačka).

bili bolji od prethodnih. Više od 80 posto sajmove će ponovno posjetiti.

Celjski sajamski prostor u četiri je sajamska dana pokazao da se uvjeti u industrijama koje su se predstavile poboljšavaju. Najbo-lje su svjetsku gospodarsku krizu prebrodi-li alatničari, dok je trenutačno u najlošijem položaju grafi čka industrija. Kako je re-zultat toga, prema riječima dr. sc. Gorazda Goloba s Naravoslovnotehniške fakulte-te Univerze u Ljubljani, najviše vezan uz promidžbu, odnosno oglašavanje, mogu se očekivati bolja vremena, kada će se po-boljšati opći gospodarski uvjeti, a industrija iznova više ulagati u promidžbu.

Ministrica Radić: Novi proizvodi naš su motor za bolja vremenaOvogodišnje sajmove službeno je otvori-la ministrica gospodarstva mr. sc. Darja Radić, koja je nakon otvorenja razgleda-la izloženu ponudu. Oduševljena je bila inovativnim ozračjem na sajmu. »Posjet

ovom sajmu utječe na moju vjeru da ima-mo u Sloveniji zdravu jezgru gospodarstva, da imamo ljude, inovatore, one koji znaju stvarati nove proizvode s velikom doda-nom vrijednošću. To je naš motor, koji će voziti Sloveniju u bolja vremena«, rekla je ministrica u izjavi za medije nakon što je razgledala sajam.

Mladima je preporučila posjet sajmu jer u Celju mogu vidjeti što je sve sposobno na-činiti slovensko gospodarstvo i s kakvim proizvodima može konkurirati na svjetskom tržištu. Nekoliko izlagača , naime, otkrilo joj je da imaju već pripremljene nove proizvode koje zbog konkurencije još ne žele pokazati.

Ministarstvo gospodarstva je, prema rije-čima ministrice Radić, čitavo vrijeme kri-

Foto: Nataša Muller



41Srpanj 15 V


ze poticalo razvoj novih proizvoda u tvrt-kama. Iznos od 270 milijuna eura za tu su namjenu izdvojili 2009. godine, a 290 mili-juna eura u 2010. za razvojno-investicijske projekte. »Prvi rezultati, neki proizvodi, već su dostupni. Ti će proizvodi konkurirati na svjetskom tržištu i to je ono što trebamo«, ističe ministrica Radić.

Ove je godine država već objavila natječaj za tzv. razvojne centre, za što je na raspo-laganju bilo 185 milijuna eura. Iskorišteno je 179 milijuna, koji će biti namijenjeni za 17 razvojnih centara. U njima će se zajedno razvijati novi proizvodi i usluge. Upravo se povezivanje na tehnološkim područjima čini ključnim.

Ministrica Radić obećala je da će poticanje istraživačkih aktivnosti biti prioritetan za-datak ministarstva i u budućnosti. Na još jednome, novom natječaju za jačanje ra-zvojnih grupa i odjela u tvrtkama zanimat će ih, prema njezinim riječima, rezultati tvrtki. Dobrodošla je i novost da su o tom području istodobno počela voditi brigu dva ministarstva. Ministarstvo gospodar-stva i Ministarstvo za visoko školstvo, zna-nost i tehnologiju pripremili su, naime, va-žan dokument ‒ Istraživačku i inovacijsku strategiju Slovenije 2011. ‒ 2020., u kojem oba ministarstva udružuju mjere za jačanje razvojno-inovacijskih djelatnosti.

Sajamska priznanja tradicionalno dopunila sajamske događajeDio sajamskih događaja su i tradicional-na priznanja, koja su dodijeljena u sklo-pu službenog otvorenja sajmova. Stručna povjerenstva, koja su vodili dr. sc. Gašper Gantar za sajam Forma tool, Janez Navod-nik za sajam Plagkem i Mirjam Jan Blažič za sajam Livarstvo, ocjenjivala su proizvode koje su izlagači prikazali na ovogodišnjem sajamskom četvercu. Najbolje proizvode izabrali su na temelju tehničko-tehnoloških kriterija, koji su činili pola konačne ocjene. Poslovno-ekonomski kriteriji činili su 20 posto, a okolišno-energetski kriteriji 30 po-sto konačne ocjene.

U sklopu sajma Forma tool dodijeljeno je zlatno, srebrno i brončano priznanje, na sajmu Plagkem zlatno priznanje, a na saj-mu Livarstvo srebrno priznanje.

Sajam FORMA TOOLZlatno priznanje: GORENJE ORODJARNA d.o.o., Velenje – TRANSFERNI ALAT ZA TVRTKU PEU-GEOTAlat za izradu kompleksnoga karoserijskog elementa od lima povišene čvrstoće, koji je znatno pomogao u smanjenju mase karose-rije. Omogućuje izradu proizvoda u iznimno uskim tolerantnim područjima i s visokom proizvodnošću. U razvoju alata korišteni su najsuvremeniji pristupi inženjerstva s po-moću računala, a pri izradi su uporabljene nove prevlake na aktivnim površinama alata.

Srebrno priznanje: GORENJE ORODJARNA d.o.o., Velenje – ETAŽNI ALAT ZA INJEKCIJSKO PRE-ŠANJE OKVIRA VRATA KUĆANSKOG UREĐAJA PS 05Tehnološki usavršen alat za izradu vanjskih vi-dljivih dijelova na kućanskim uređajima, koji moraju biti iznimno visoke kvalitete. Alat je re-zultat vlastita razvoja i rezultata međunarodnih RR projekata u kojima sudjeluje Gorenje Orodj arna. Alat je etažni, ima ugrađena osjetila temperature koji povratnom vezom kontroliraju kvalitetu proizvodnje te vrući uljevni sustav i učinkovit sustav za temperiranje. Sve zajedno jamči visoku produktivnost i pouzdanost u radu.

Brončano priznanje:ADAPTI d.o.o., Brezovica pri Ljubljani – IZRADA NOŽEVA ZA OBREZIVANJE S RAVNOM ILI PROSTORNOM PODJELOMKvalitetno načinjeni noževi za obrezivanje s ravnom ili prostornom podjelom omogućuju točno i kvalitetno obrezivanje otkivaka, a istodobno se produljuje njihov životni vijek. Smanjuje se opseg ručnog zavarivanja, brušenja i poliranja u proizvodnji, a time i količina prašine, buka, plinovi i vibracije, koji negativno utječu na zdravlje zaposlenih.

Sajam PLAGKEMZlatno priznanje: KMS d.o.o., Šenčur – ELEKTRIČNA UBRIZGAVALICA ZA PRERADU PLASTIKEElektrična ubrizgavalica sa zatvaraju-ćim zglobom u pet točaka energijski je učinkovita i ekološka. Omogućuje visoku kvalitetu i pouzdanost pri upo-rabi. Za nju je karakteristična i manja potrošnja električne energije i vode za hlađenje. Zbog električnih pogona po-novljivost i točnost su veće.




42 Srpanj 15 V

iz s

vije


U Celju izloženi vrhunski sloven-ski alatiBudućnost je slovenskih alatničara u ra-zvoju i proizvodnji kompleksnih proizvo-da. Tako tvrde u tvrtki Gorenje Orodjarna d.o.o., koja je dobitnica dvaju sajamskih priznanja za izradu dvaju iznimno zani-mljivih i tehnološki usavršenih alata. Izra-dili su ih u gotovo rekordnom roku jer naši alatničari, zbog svjetske orijentacije, imaju na raspolaganju uvijek manje vremena za realizaciju visokotehnoloških projekata. Ri-jetko posjetitelji mogu vidjeti primjere ta-kve vrhunske tehnike uživo, posebice zato što izlagači za prikaz alata na sajmu moraju dobiti dopuštenje njihovih naručitelja.

Posjetitelji su na celjskom sajamskom pro-storu mogli uživo vidjeti tri ovogodišnja najbolja alata, koja su naši alatničari doni-jeli na sajam. Gorenje Orodjarna pokazala je čak dva alata. Za tvrtku Peugeot načinili su, naime, transferni alat za izradu kom-pleksnoga karoserijskog elementa od lima povišene čvrstoće, koji je znatno pridonio smanjenju mase karoserije. Za to ih je struč-no povjerenstvo nagradilo zlatnim prizna-njem. Srebrno priznanje tvrtka je dobila za tehnološki usavršen alat za izradu vanjskih vidljivih dijelova na kućanskim uređajima, koji moraju biti iznimno visoke kvalitete. Riječ je o etažnom alatu za injekcijsko pre-šanje okvira vrata kućanskog uređaja PS 05. Brončano priznanje dobila je tvrtka Adapti za izradu noževa za obrezivanje s ravnom ili prostornom podjelom.

»Dva priznanja za nas su bila veliko izne-nađenje. Očekivali smo jedno priznanje, s obzirom na to da smo bili svjesni da smo prijavili dva vrlo kvalitetna alata. To je na-

Sajam LIVARSTVOSrebrno priznanje: JGZ »POHORJE« MIRNA, Šentrupert – PROIZVOD »KAPA HIDRANATA«, NAČI-NJEN POSTUPKOM TOPLOG PREOBLI-KOVANJA, ODNO-SNO KOVANJAJavni gospodarski zavod »Pohorje« Mirna na saj-mu je predstavio proi-zvod »KAPA HIDRA-NATA«, koji su razvili postupkom toplog preo-blikovanja, odnosno kovanja. Proizvod su svojedobno izrađivali postupkom kokilnog lijevanja. Potaknuti čestim upitima na tržištu i zahvaljujući zahtjevnijim dobavno--tehničkim uvjetima, postupkom toplog preoblikovanja dosegnuli su u tehničko-teh-nološkom smislu proizvod znatno više kvalitete. Inovativnim izborom nove slitine i postupka proizvodnje uklonjen je problem hladnih spojeva, površina proizvoda je glađa i čistija, s natpisima na proizvodu više nema nikakvih teškoća, postignute su veća čvrstoća i tvrdoća te su uklonjeni uzroci deformacija. U poslovnom smislu ta je promjena u postupku proizvodnje značila osjetno višu produktivnost i smanjenje škarta. Čak i u okolišno-energijskom smislu novi postupak donosi pozitivne učinke.

grada mojim suradnicima koji su razvijali te alate, načinili ih i pustili u život. Ne ma-nje važno, to je i priznanje našim kupcima, koji su nam vjerovali da možemo uopće izložiti taj alat«, izjavio je direktor tvrtke Gorenje Orodjarna dr. sc. Blaž Nardin.

Istaknuo je da treba biti svjestan kako je pri izlaganju takvih alata kakvi su se mogli vi-djeti u Celju riječ o intelektualnom vlasniš-tvu njihovih kupaca, koji moraju odobriti izlaganje alata. »Našim konkurentima za te nagrade na sajmu dogodilo se upravo to da kupac nije htio izložiti ono što im je najbo-lje. I mi u proizvodnji imamo nekoliko vrlo zanimljivih kompleksnih alata koje bismo na ovom sajmu rado izložili, no naručitelji nam ne dopuštaju«, objasnio je Nardin.

Pri tome treba istaknuti da slovenski alat-ničari imaju na raspolaganju uvijek manje vremena za razvoj vrhunskih alata, što je njihova najveća teškoća. »Ako je u prošlo-sti na raspolaganju bilo osam mjeseci, danas očekuju prve uzorke već za dva mjeseca. To za nas znači promjenu u organizaciji i proi-zvodnom sustavu. Čitavu organizaciju treba osmisliti tako da se prilagodimo kupcima u vrlo kratkom vremenu«, dodao je Nardin.

Plastika potiskuje metalne proi-zvodeZlatno sajamsko priznanje Plagkema dobi-la je šenčurska tvrtka KMS d.o.o. Povjeren-stvo su osvojili ubrizgavalicom za injekcij-sko prešanje plastike koja plastične granule pretvara u proizvode široke potrošnje.

»Nagrada je potvrda da radimo dobro i po-ticaj je za budućnost. Naši kupci postaju sve

zahtjevniji, žele više od ubrizgavalica i te zahtjeve i trendove moramo slijediti želimo li ostati konkurentni«, rekao je Janko Jelenc iz tvrtke KMS. Tvrdi da je njihova nagra-đena ubrizgavalica rezultat kombinacije očekivanja i zahtjeva kupaca te trendova u industriji.

U KMS-u primjećuju da se na tržištu po-novno pojavljuju nove mogućnosti i da su gospodarsku krizu preživjele tvrtke koje su ulagale u nove tehnologije. »Plastika sve više potiskuje klasične aluminijske i čelične proizvode, prije svega zbog dobrih tehničkih svojstava kao što su čvrstoća i postojanost na gorenje, a s druge strane prednost je plastike u tome što je lakša«, istaknuo je Jelenc.

Stručni popratni programDan alatničarstva: Nema europskog auto-mobila bez slovenskog znanjaNove tehnologije i posljednja razvojna do-stignuća na području alatničarstva bili su do kraja sajma izloženi u Celju. Iako je slo-vensko alatničarstvo još prije dvije godine pogodila gospodarska kriza, danas branša pokazuje drugo lice. Izlagači bilježe povećan broj narudžbi, a branša nudi razvojne mogućnosti slo-venskom gospodarstvu općenito. Danas gotovo nema europskog automobila bez tehnologije koja je rezultat slovenskog zna-nja i alata, moglo se čuti na Danima alatni-čarstva, koji su bili dio popratnih stručnih događaja sajma.

Na okruglom stolu Dana alatničarstva bilo je riječi prije svega o tome da alatničari mogu sa svojim znanjem i proizvodima >>




43Srpanj 15 V

CAJHEN d.o.o., Sp. Rečica 80a, 3270 Laško, t: +386 3 57 315 02, f: +386 3 734 14 [email protected], www.cajhen.com

- izrada reznih alata od tvrdih karbida- izrada PCD i CBN alata- izrada reznih alata od tvrdih karbida- izrada PCD i CBN alata


44 Srpanj 15 V

iz s

vije


postati dio globalnoga dobavnog lanca te o tome kako dugoročno razvijati konkuren-tnost. »Primjećujem da su neke tvrtke već prepoznale svoje kompetencije i svjetske trendove u industrijama koje servisiraju i sastavni su dio njihovih mreža. Svijet se globalizira, a u toj priči alatničari jesu ili nisu dio mreže«, rekao je dr. sc. Brane Se-molič, inicijator i koordinator međunarod-ne razvojne mreže LENS Living lab®, koji je i predsjednik stručnog odbora Slovenskoga alatničarskoga grozda te predstojnik Insti-tuta za menadžment projekata i tehnologija pri Fakultetu za logistiku u Celju.

Semolič kaže da su se naši alatničari, koji su se oblikovali na početku novog tisućljeća, odr-žali na tržištu. Već smo tada u Sloveniji imali više alatničara nego neke razvijene zemlje. »To su uspješne strukture, koje se uspijevaju razvijati, i to je naša konkurentna struktu-ra«, tvrdi Semolič. Slovensko alatničarstvo ima tradiciju, još uvijek je svaki industrijski proizvod načinjen s pomoću jednoga ili više alata. »Sami najvjerojatnije nećemo razvijati čitav automobil, ali u svakom je europskom automobilu neka tehnologija koja je rezultat slovenskog znanja«, ističe Semolič.

Na Danima alatničara nisu isticani samo aktualni tehnološki pristupi već i to kako da alatničari uspiju u dobavnim mrežama, gdje je ključno povezivanje.

Navodnik na Danu plastičarstva: »Bez vrećica će nastupiti glad«Da je plastika neraskidivo povezana s na-šim svakidašnjim životom, među ostalim su istaknuli i na Danu plastičarstva, koji je također održan u sklopu sajamskog četver-ca. Prerada plastike je visokoproduktivna i automatizirana branša, u kojoj samo u Slo-veniji djeluje oko 1 600 samostalnih tvrtki. Unatoč dodanoj vrijednosti koju ostvaruju plastičari, i na tom se području suočavaju sa snažnom konkurencijom azijskog svijeta.

»Ono što počnu raditi Kinezi, mi moramo prestati raditi. To je žalosna istina. Kada se oni namjere na nešto, pregaze nas cijenom. A

uvijek se nađu novi proizvodi, nastaju nove potrebe, gdje smo mi brži i bolji«, rekao je Ja-nez Navodnik, koordinator GIZ Grozd pla-sttehnike i Tehnološke platforme Napredni materijali i tehnologije (TP NaMaT) te di-rektor Tehnološkog centra Poli-Eko.

Navodnik vidi prednost u slovenskoj marljivosti i fl eksibilnosti jer na tako ma-lom području kao što je slovensko postoji mnogo različitih tehnologija, kojih nema ni u Europi. »Imamo tehnologije, a naše su tvrtke većinom manje. S obzirom na to da je prerada plastike visokoproduktivna i automatizirana branša, proizvodnja može uključivati samo nekoliko ljudi, koji mogu



45Srpanj 15 V


proizvesti pet ili šest tisuća tona proizvoda godišnje. Broj ljudi nije mjerilo produktiv-nosti«, objašnjava Navodnik.

I na području plastike je tako da naše tvrt-ke većinom rade za izvoz. Daleko na pr-vom mjestu je automobilska industrija jer se svaki drugi plastičar bavi proizvodnjom automobilskih komponenata, dok je u po-sljednje vrijeme primijećeno određeno na-zadovanju u području elektronike.

Navodnik je uz ostalo rekao da je plastika prisutna u gotovo svim predmetima našeg života i da nema predmeta gdje ju nije mo-guće uporabiti. »Plastika je prisutna i na području hrane, ambalaže. Ako uklonimo sve vrste vrećica, svijet će biti gladan. Vreći-ce se ne koriste samo radi kupnje, u vrećici je sve. Nastat će glad, i toga treba biti svje-stan«, rekao je Navodnik.

U pogledu aktualne polemike o štetnosti nanočestica, tvrdnje o opasnosti tih čestica kod plastike potpuno odbacuje. »Nanoče-stice same po sebi mogu biti vrlo opasne, ako ih primjerice mažemo po koži. Ako su, međutim, povezane s plastikom, potpuno su bezopasne, a jednako funkcionalne. Na-ime, nanočestice se mogu kemijski vezati s plastikom tako da su stabilne i mogu se prerađivati«, dodao je.

Dan ljevarstva: Uvjeti u ljevarstvu se poboljšavajuSlovensko ljevarstvo je prije svega izvozno orijentirana branša jer je za inozemstvo prosječno namijenjeno od 70 do 90 posto proizvodnje. Neke naše ljevaonice vodeće su u Europi, ili čak svijetu. Ljevači tvrde da se uspješno prilagođavaju tržišnim zahtje-vima. Unatoč tomu što je svjetska recesija pogodila i naše ljevaonice, nismo izgubili gotovo nijednu. Tomu je pripomoglo traže-nje tržišnih niša. Ipak, suočavaju se s teško-ćama oko fi nanciranja projekata.

U godinama konjunkture slovenski su se ljevači morali prilagođavati prije svega zahtjevnim tehnologijama i suvremenom ljevarskom standardu, a bitno je bilo i teh-nološko usavršavanje. »Dvije godine nakon velike gospodarske krize opažamo da je čitava metaloprerađivačka branša i meta-lurgija izašla iz krize, što znači da je porast narudžbi, u usporedbi s prošlim godinama, veći za 20 do 30 posto«, rekao je potpred-sjednik Društva ljevača Slovenije Janko Čevka.

Ti pozitivni trendovi povezani su s ra-zvojem automobilske industrije u Europi i svijetu, a slovenski ljevači trenutačno se susreću s velikim problemima likvidnosti. »Sva ta industrija ima sada 20-postotni ili 30-postotni rast. Radi veće realizacije tre-bala je više sredstava, što je razlog pojave

velikih problema u fi nanciranju. Banke su oprezne i ne prate sve projekte. Kada bi fi -nanciranje bilo bolje, naša bi realizacija bila još veća«, upozorio je Čevka.

Većinu proizvodnje slovenski ljevači izvo-ze. Najviše u zemlje zapadne Europe, prije svega na njemačko tržište, u Italiju i Au-striju. Korak naprijed predstavlja kvaliteta, odnosno obrada uljevaka i veća dodana vrijednost. Kako tvrdi Čevka, konkurentna prednost naših ljevaonica su znanje i kva-liteta jer sirovina nemamo, materijale uvo-zimo, a naša energija nije jeft inija. Ono što imamo jest znanje i upravo je to prednost slovenskog okružja.

Slovenski alatničari neka se povezuju!Sajamske događaje za susrete su iskoristili i predstavnici slovenske i austrijske meta-loprerađivačke industrije i alatničari iz či-tavog svijeta jer su sajamski prostor posje-tili i izaslanici skupštine ISTMA (svjetsko udruženje alatničarstva i strojogradnje). Pri tome su rekli da se slovenski alatničari na svjetskom tržištu izvrsno snalaze i da se dodana vrijednost koju postignu u alatni-čarstvu poveća 50 do 100 puta u kasnijim gospodarskim procesima.

Da je posjet izaslanika skupštine ISTMA bio uspješan, istaknuo je predsjednik IS-TMA-e Europe Janez Poje. Ugostio je alatničare iz 11 zemalja, europskima su se pridružili mnogi vodeći alatničari iz SAD-a, Kanade i Južne Afrike. U sljedeće dvije godine Slovenija ima posebnu ulogu i mo-gućnosti u ISTMA-i jer je preuzela predsje-danje europskim dijelom udruženja.

Poje je tom prigodom rekao da slovenske alatnice nisu konkurencija jedna drugoj.

»Susrećemo se s istim kupcima pa ako je kultura dijaloga na dostojnoj razini, ne po-stavljamo si nepotrebna poslovna ograniče-nja. U Sloveniji je približno 140 alatnica, koje zapošljavaju oko 5 000 ljudi«, rekao je Poje.

Slovenske alatnice prilika su za trajan ra-zvoj unatoč tomu što alatničarstvo u svim svjetskim ekonomijama čini manji dio na-cionalnoga gospodarstva. Poje je rekao da je to supstancijski dio gospodarstva. »Za svaki dio koji želimo uzeti u ruke, za njega mora postojati alat i iza njega čitav proces. Kolege iz Južnoafričke Republike utvrdili su da jedan alatničar može 35 puta multi-plicirati radno mjesto poslije u industriji. To su izvanredne mogućnosti. Iako nam politička elita tvrdi da je kriza nakon rece-sije nužnost, kako bi se obnovio proizvodni sektor, moramo imati prije svega supstan-cijski opseg, odnosno kapacitete alatničara koji će omogućiti alate, strojeve i procese za nesmetanu proizvodnju«, naglasio je Poje.

Na svjetskom tržištu slovenski alatničari dobro su se snašli. Kako u Sloveniji postoje samo velike i male alatnice, srednjih naime nema, trebale bi se povezati. To bi, prema Pojinim riječima, pospješilo prodajne pro-cese na svjetskom tržištu.

U azijskim alatnicama ne vidi konkurenci-ju i tvrdi da bi trebalo prvo obraditi doma-ću konkurenciju. »Azija je trenutačno vrlo angažirana na svojem tržištu. Čitavu proi-zvodnju koju ostvari, Kina uporabi interno. Izvozi samo 10 do 15 posto. Istina je da iz Kine našim kupcima dolaze ponude koje izjednačavaju azijsku i europsku razinu. To, međutim, za sada još nije veća teškoća«, re-kao je na kraju Poje.

www.ce-sejem.si


46 Srpanj 15 V

Zbog sve veće konkurencije i sve kraćih do-bavnih rokova, poduzeće BTS Company je predložilo poduzeću ORO3CNC sudjelo-vanje u projektu nestupnjevanog dubokog bušenja. Poduzeće je inače upotrebljavalo klasična topovska svrdla, sa kojima je po-stupak bušenja prilično dugotrajan i pred-stavlja usko grlo u svakoj alatnici. Predložili smo uvođenje dviju novih tehnologija. Na strojevima gdje ima mogućnost hlađenja kroz vreteno, predložili smo svrdla od tvr-dog metala FTO-GDXL, a na strojevima na kojima nema mogućnosti hlađenja kroz vreteno, predložili smo HSS-svrdla TDXL, koja predstavljaju revoluciju na području nestupnjevanog bušenja. U spomenutom poduzeću smo izveli probe, koje su bile vrlo uspješne, osim što smo bitno skratili vrijeme izrade provrta, povećala se također i njihova kvaliteta. Isto tako smo bili vrlo uspješni i u obradi Toolox materijala. Toolox je pobolj-šani čelik, namijenjen alatničarskoj industri-ji i strojogradnji, a isporučuje se s jamčenim mehaničkim svojstvima. Toolox se temelji na niskougljičnom metalurškom konceptu i iskustvima na izradi čelika Hardox i Weldox, čelicima postojanim na trošenje proizvođa-ča SSAB Oxelösund. TOOLOX® se proizvodi s dvije razine tvrdoće: TOOLOX 33 tvrdoće 310 HB (29 HRc) i TOOLOX 44 tvrdoće 450 HB (45 HRc), koji je dva do tri puta žilaviji od klasičnog alatnog čelika iste tvrdoće.

Rješenje problema na stroju s hlađenjem kroz vreteno (Svrdlo FTO GDXL – OSG)

Duboko bušenje u alatničarstvu

Branko Ušaj

Sve veća konkurencija i zahtjevi kupaca potiču stalan razvoj novih tehnolo-gija. Stalno treba tražiti nova rješenja. Cilj svake alatnice je napraviti alat koji će izrađivati kvalitetan i precizan proizvod. Ako želimo skratiti vrijeme izrade alata u alatničarstvu, trebamo imati primjerene, kvalitetne rezne alate. Po-duzeće ORO3CNC je jedan od vodećih dobavljača kućišta alata. Poduzeće stalno ulaže u nove tehnologije jer žele postati vodeći dobavljač kućišta za alate u razredu iznad 800 x 800 mm u Sloveniji, dok polovicu svojih kapacite-ta žele ispuniti narudžbama iz inozemstva. Zato smo zajedno s poduzećem ORO3CNC napravili projekt bušenja dubokih provrta u alatničarstvu.

Problem bušenja dubokih provrta smo riješili sa svrdlima FTO-GDXL proizvođača OSG za iznimno duboko bušenje s velikim posmaci-ma. Namijenjena su za visokoučinkovito buše-nje velikim reznim brzinama do dubine 30 d u jednom prolazu, što izuzetno skraćuje vrijeme obrade u usporedbi sa topovskim svrdlima.

Prilikom izrade provrta smo koristili dva postupka. Prilikom izrade provrta dubokih 20 d, bušili smo sa pilotnim provrtima, za 10 d bušili smo bez pilotnih provrta. Buše-nje smo izvodili na CNC obradnom centru s hlađenjem kroz vreteno, na materijalu 1.2312. Zbog toga što otklon svrdla ne smi-je biti veći od 0,01 mm, svrdlo smo stezali u trn NIKKEN Multilock. Za početak smo primijenili parametre iz sljedeće tablice:

Svrdlo je radilo dobro. Provrti su bili ravni i u tolerancijama.

Nakon toga smo na istom materijalu bušili provrte promjera 8 mm i dubine 20 d. Naj-prije smo sa OSG pilot svrdlom FTO-PLT 8,05 napravili pilotni provrt.

Zatim smo svrdlo fi 8 x 20D FTO GDXL spustili s malim okretajima i malim po-smakom u pilotni provrt.

Okretaje smo povećali na propisanu brzinu i počeli bušiti.

Kad je dosegnuto dno provrta, malo smo odmaknuli svrdlo i pri izvlačenju smanjili okretaje.

Svrdlo je radilo bez poteškoća sa značajno kraćim vremenom izrade provrta.

Rješenje problema na stroju bez hlađenja kroz vreteno(Svrdlo TDXL – OSG)

iz s

vije


Alat: Svrdlo FTO-GDXL 9X10DVc = 80S = 2.830F mm/min = 790F mm/vrt = 0,28 / bez čišćenja / bez izvl.

strugotine.


47Srpanj 15 V

Za rješenje problema bušenja dubokih pro-vrta na strojevima bez hlađenja kroz vreteno koristili smo nova HSS svrdla proizvođača OSG, serije TDXL za nestupnjevano bušenje do 20 x D bez hlađenja kroz vreteno. Svrdla su izrađena novom patentiranom tehnologijom koja uključuje posebnu izvedbu oštrice svrdla, što omogućuje manju silu bušenja i posebnu izvedbu spirale, koja omogućuje učinkovito odvajanje strugotine. Sva svrdla su prevuče-na s WXL prevlakom koja ima oksidacijsku temperaturu 1.100 ºC. Ta svrdla proizvođač

preporučuje za bušenje ugljičnih, poboljšanih i legiranih čelika, te sivog i nodularnog lije-va. Probu smo izvodili na materijalu 1.2343, svrdlo je bilo stegnuto u ER-čahuru. Za isho-dište smo upotrijebili parametre iz tablice.

Prilikom probe svrdlo je radilo bez ikakvih problema. Dobro je lomilo strugotinu, a na provrtu se nije moglo uočiti da je bilo ika-kvog otklona svrdla.

Izrada provrta u materijaluTOOLOX 33Poseban izazov je bila izrada provrta u ma-terijalu TOOLOX, koji je inovativni šved-ski alatni čelik, dobavljen u poboljšanom stanju s jamčenim mehaničkim svojstvima. Osnovna zamisao je uštediti vrijeme prili-kom izrade alata, a TOOLOX® je toplinski obrađeni čelik, namijenjen alatničarstvu i strojogradnji.

TOOLOX® se radi s dvije razine tvrdoće: TOOLOX 33 tvrdoće 310 HB (29 HRc) i TOOLOX 44 tvrdoće 450 HB (45 HRc), koji je od dva do tri puta žilaviji od klasič-nog alatnog čelika iste tvrdoće. Ploče TOO-LOX® su dobavljene u poboljšanom stanju s jamčenom obradivošću – Toolox 33 se u usporedbi s čelikom 1.2312 može obra-đivati s dvadeset posto većim režimima obrade. Također, prednosti su mu što ima niska zaostala naprezanja i dobru dimenzij-sku stabilnost, iznimnu čistoću materijala bez unutrašnjih segregacija i nizak ugljični ekvivalent, koji osigurava dobra svojstva za-varljivosti. Kada se zahtijevaju veće tvrdoće na površini, mogu se nitriranjem povećati do 65 HRc.


Alat: Svrdlo TDXL 9X15DVc = 16S = 565F mm/min = 113F mm/vrt = 0,2 / bez čišćenja / bez izvl.

strugotine.


48 Srpanj 15 V

S velikim brzinama kaljenja i niskougljič-nim konceptom, uspjelo se promijeniti morfologiju karbida, što je temelj za visoku žilavost, obradivost i zavarljivost. Na gor-njoj slici su prikazane mikrostukture čelika TX33 i 1.2311/1.2312, gdje se vidi promije-njena morfologija karbida i trideset posto manji udio karbida u materijalu TX33, koji je glavni razlog za bolja svojstva obradi-vosti. Karbidi su tvrdi, teško se obrađuju i urokuju brzo trošenje reznog alata. To je razlog za bolju obradivost čelika TX33 u usporedbi sa čelikom 1.2312.

Probleme bušenja smo rješavali s OSG svrdlima serije FTO.

Za Toolox 33 smo izabrali svrdla FTO-GDXL, koja su namijenjena bušenju provrta u materijalima tvrdoće do 35 HRc. Za probu smo koristili parametre iz sljedeće tablice.

Za vrijeme obrade s tim režimima nije bilo nikakve nestabilnosti. Trošenje na reznoj oštrici je bilo neznatno. Bušenje smo izvo-dili bez pilotnog provrta, što znači jednu operaciju manje.

Svrdla s izmjenjivim pločicama WDX SumitomoPri izradi provrta većih promjera, koristili smo nova Sumitomo svrdla s izmjenjivim pločicama WDXT. Trenutno su u ponudi serije za dubine bušenja 2xD, 3xD in 4xD. Svrdlo ima dvije jednake WDXT-pločice – središnju i vanjsku. Pločice imaju dvi-je vanjske i dvije središnje oštrice. Četiri rezne oštrice na pločici osiguravaju eko-nimičnost i efi kasnost svrdla. Moguća su tri tipa lomača odvojene čestice: L – za male posmake, primjeren za inox i me-kane čelike, G – za opću obradu čelika, H – za velike posmake i obradu sivog li-jeva. Dobavljive su kvalitete ACP300 za čelik i inox, te ACK300 za sivi lijev. WDX svrdla možemo koristiti za bušenje na ravnoj i na kosoj površini. Moguće su i aplikacije na CNC tokarilicama za vanj-sko i unutrašnje tokarenje. Kod WDX svrdla je smanjena visina neravnine na dnu provrta na 0,6 mm (ili 0,8 mm iznad ø29 mm).

iz s

vije


S radom počelo novo postrojenje TE-TO ZagrebNovo kogeneracijsko postrojenje u Termoelektrani-toplani (TE-TO) Za-greb pušteno je u komercijalni rad čime je završena obnova starih pro-izvodnih postrojenja u tom energet-skom objektu važnom za opskrbu strujom, toplom vodom i parom sta-novništva i industrije istočnog dijela Zagreba. Novi “Blok L”, u čiju izgradnju je uloženo 98,8 milijuna eura, kapaci-teta je 112 megavata električne i 120 megavata toplinske snage, s planira-nom godišnjom proizvodnjom 800 gi-gavata električne i 300 gigavata toplin-ske energije. Projekt gradnje Bloka L u TE-TO Zagreb počeo je 2005. godine. Funkcijska ispitivanja obavljena su do kraja 2009. godine, a od 2010. godine objekt je bio u pokusnom radu. Očeki-vani životni vijek opreme i postrojenja je 30 godina.

Razlika u strukturi karbida

Udio karbida 6,4% Udio karbida 10%

0,06 % S

0,0014 % S

Porast udjela karbida

Životni vijek reznog alata

Brzin

a glo

danj

a

Alat: Svrdlo FTO-GDXL 10DTOOLOX 33

Vc = 80

S = 3.145

F mm/min = 629

F mm/vrt = 0,2 / bez čišćenja / bez izvl. strugotine.

TOOLOX 33 ima trećinu manje karbida od čelika 1.2312


49Srpanj 15 V

Svrdlo smo isprobali na materijalu TOO-LOX 33. Bušili smo provrt promjera 33 mm i dubine 80 mm. Koristili smo parametre iz sljedeće tablice:

Prilikom bušenja sa WDX svrdlom nije bilo nikakvih problema. Svrdlo je radilo

mirno i bez vibracija. Obrada provrta je bila ravnomjerna od ulaza do izlaza. Po-stignuta je vrlo dobra kvaliteta obrađene površine.

ZaključakUvođenjem OSG svrdla za duboko buše-nje - FTO-GDXL i TDXL znatno je skra-ćeno vrijeme izrade provrta. Prilikom ko-rištenja klasičnih svrdla radi se sa bitno manjim režimima, a dodatno gubljenje vremena stvara stupnjevano bušenje, što kod OSG-svrdla nije potrebno, a to ujed-no znači veliku uštedu vremena. Velika

prednost je također i oštrenje tih svrdla koje izvodi proizvođač OSG. Svrdla na-kon oštrenja rade s jednakim režimi-ma kao nova. Također smo postigli vrlo dobre rezultate u bušenju provrta većih promjera uvođenjem Sumitomo WDX svrdla. U usporedbi s prijašnjim svrdlima znatno je smanjeno vrijeme obrade i po-većana kvaliteta provrta.

Branko Ušaj, BTS Company, d. o. o., Ljubljana


Ravna površina /polovični provrt

Kosina Predprovrt Vanjsko tokarenje (max. 2xD)

Unutrašnje tokarenje (max. 2xD)

Alat: Svrdlo WDX 330 D4 S40Pl. WDXT094008-G ACP-300 TOOLOX 33

Vc = 75S = 723F mm/min = 100F mm/vrt = 0,15 mm


50 Srpanj 15 V

iz s

vije


Sjedište proizvođača automobila AUDI AG nalazi se u Ingolstadtu, približno 80 km sjeverno od Münchena, prijestolnice Ba-varske. No tom se mjestu također nalazi i tehnički razvoj tvrtke čiji logo predstavljaju četiri prepletena kruga.

Audi je postao jedan od vodećih brendova automobila visoke klase. To je jedan od ra-zloga da svaka njegova komponenta mora ispunjavati stroge standarde kvalitete, bez obzira jesu li proizvedeni u vlastitoj tvor-nici ili dobiveni od vanjskog dobavljača. Bez dosljedne primjene brzih, mobilnih, beskontaktnih i pouzdanih mjernihnih alata, koji mogu kreirati različite oblike na temelju mjernih rezultata, standardi proi-zvodnje bi se teško održavali, a slično je i sa sigurnošću vozila i voznim performansama automobila.

Termografi ja: važna karika u pro-cesu mjerenja i testiranja u tvrtki AUDI AG»Termografi ju smo počeli koristiti 1998 godine,« sjeća se s Norbert Arnold, čovjek koji je odgovoran za tu tehnologiju u odje-lu razvoja, te nastavlja »Koristimo jednako-pravno visokoosjetljive dugovalne kamere, kao i kratkovalovne kamere.« Kratkovalne kamere se koriste, prije svega za snimanje na visokim temperaturama (čak do 2 000 stupnjeva Celzijusovih).

U Ingolstadtu na razvoju motora radi pri-bližno 700 razvojnih inženjera. Prije stav-ljanja u proizvodnju svi dijelovi, od jedno-

AUDI AG održava visoke strandarde kvalitete s infracrvenom termografi jom»Napredak je u tehnici« to je Audijev slogan već desetljećima. Automobil-ski proizvođač koji radi pod tim motom, intenzivno koristi, između ostalog i tehnologiju infracrvene termografi je (termovizije) za osiguranje visokih normi kvalitete.

stavnih, kao što su remenovi, do složenijih, kao primjerice turbopunjači ili katalizatori, detaljno se testiraju. »Termografsko testi-ranje katalizatora samo po sebi predstavlja umjetnost,« uvjeren je Arnold, koji nad-gleda mjerne instrumente i mjerni proces. »Moramo paziti na jednakomjernu raspo-djelu topline na visokim temperaturama, što možemo nadgledati s kratkovalnim kamerama, koje prikazuju čak 50 slika u sekundi.«

Termografska kamera se posebno koristi u centru za testiranje motora. Kod novih mo-tora se ispituje zagrijavanje motora i raspo-djela temperature po pojedinim točkama, nakon toga se ispituju dijelovi gdje dolazi

do kvara. Posebno je praktična upotreba vizualizacije radnih ciklusa za druge kom-ponente. Prema Arnoldovim riječima, tu funkciju razvojni inženjeri posebno cijene.

Tvrtka Audi koristi infracrvenu kameru FLIR Systems za testiranje trošenja mate-rijala i njegove postojanosti u unutrašnjo-sti putničke kabine. Na taj način se testira koža, drvo, ali i umjetni materijali. Materi-jali se također testiraju za različite vremen-ske uvjete.

Izvrsna toplinska razlučljivost i visoka preciznost predstavljaju preduvijete za sva mjerenja. Ovaj proizvođač automobila je investirao u servisni paket za termograf-

Infracrvena kamera mjeri otpor valjanja i druge karakteristike guma

Infracrvena kamera u centru za testiranje mjeri otpor valjanja i grijanje gume na kotaču


51Srpanj 15 V

iz svijetadogađaji i dostignućadogađaji i dostignuća

ske kamere, čime se povećava raspoloži-vost kamera, te se osiguravaju precizna mjerenja.

Audijev infracrveni forumU tvrtki Audi je pokrenuta inicijativa koja naglašava važnost termografi je. Tri-deset stručnjaka za infracrvene kamere, redovito se sastaje i izmjenjuje infor-IR-fotografi ja armaturne ploče

Mjerenje raspodjele temperature na katalizatoru

macije o termografskim aplikacijama na području projektiranja unutrašnjosti vozila, razvoja i istraživanja, prevencije i proizvodnje. Različiti odjeli i službe daju pregled zračenja/emisije, koji su ključni za precizno određivanje temperature. Specijalisti međusobno izmjenjuju teh-nike i savjete o problemima koji nastaju prilikom refl eksije na metalnim dijelovi-ma. To znanje se unosi u zbirku podata-ka i dalje u proces upravljanja znanjem unutar koncerna Volkswagen Group. Svi operateri infracrvenih kamera u Audiju su završili obuku na ITC tečaju i stekli naziv specijaliziranih termografi sta pr-vog stupnja.

Testiranje dobivenih dijelova i vlastitih motora s termografskim kamerama je inače skup proces, a pomaže kod sprije-čavanja još skupljih povlačenja proizvoda sa tržišta. I što je najvažnije, Audi i dalje ostaje Audi.

www.fl ir.be

Zahvaljujući dobrotvornom prilogu singa-purski zoološki vrt moći će tigrici Winnie osi-gurati sve što joj treba za preživljavanje, a svo-je posjetitelje ‒ njih oko 1,6 milijuna godišnje ‒ poučiti o tigrovima. Cilj koji su pri tome postavili jest da se ljude upozori na drama-tičnu situaciju tih životinja u divljini: najveća zvijer na svijetu, koja pripada skupini mačaka, ugrožena je do izumiranja zbog divljeg lova i krčenja šuma. Broj tigrova koji žive u prirodi u posljednjih se dvanaest godina drastično

Walter iskazuje svoju povezanost s tigromAlbino tigrica Winnie u singapurskom se zoološkom vrtu veseli svojem no-vom sponzoru – tvrtki Walter Singapore. Proizvođač preciznih alata postao je sponzor bijele ljepotice. Dodatna sredstva za novog štićenika ekipa tvrt-ke Walter Singapore prikupila je na dobrotvornoj utrci dugoj 6,2 km.

Da bi za tigricu Winnie prikupili dodatna sredstva, ekipa tvrtke Walter AG Singapore odazvala se dobrotvornoj utrci dugoj 6,2 kilometra.

Albino tigrica Winnie u singapurskom zoološkom vrtu veseli se svojem novom sponzoru ‒ tvrtki Walter AG.

smanjio, za čak 70 posto. U jugoistočnoj Aziji krajem 90-ih godina živjelo je oko 1 200 ti-grova, a danas ih je ondje, prema ocjenama Svjetske zaklade za prirodu WWF (World Wide Fund For Nature), približno 350.

Tvrtka Walter s tigrom je povezana na doista poseban način. Tako je po toj životinji, među ostalim, ime dobilo i visokoučinkovito gloda-lo Tiger·tec® Silver, koje je tvrtka uvela na trži-šte 2009. godine. S pomoću srebrnih tigrovih

zubi u Walteru su uspjeli u brojnim primjeri-ma povisiti učinkovitost i do 100 posto. Samo godinu i pol nakon uvođenja Tiger·tec® Silver na tržište Walter je popunio svoju ponudu in-deksiranih umetaka za cjelokupan program za glodanje čelika i legura. Walter se već niz godina zauzima za očuvanje ugroženih vrsta iz skupine mačaka i osim zoološkog vrta u Singapuru podupire i druge slične projekte zaklade WWF.

www.walter-tools.com


52 Srpanj 15 V

iz s

vije


Mogućnost proračuna parametara rezanja i izvan ureda i bez računala, mogućnost usporedbe ekonomičnosti pojedinog alata, mogućnost naručivanja alata i mogućnost uvida u ostalu opću ponudu tvrtke Walter - s novom aplikacijom za pametne tele-fone Walter Tools & More to možete vrlo jednostavno provesti od bilo kuda, brzo i elegantno. Tools & More nudi korisniku prilagođeno sučelje i široku paletu funkci-ja. »S aplikacijom Walter Tools & More, na-šim klijentima će i s pomoću telefona biti dostupan opsežni know-how na području obrade odvajanjem čestica,« tvrdi Andre-as Evertz, predsjednik uprave tvrtke Wal-ter AG. »S time ispunjavamo svoju misiju, s kojom želimo klijentima ponuditi samo najbolje proizvode te im sa širokom pale-tom dodatnih usluga pomagati u postiza-nju što više učinkovitosti.«

Tvrtka Walter nudi kao jedini proizvođač na tržištu aplikaciju Tools & More za pametne telefone, koja omogućuje vrlo točan prora-čun parametara rezanja. S time je moguće defi nirati parametre za sljedeće postupke:• pri glodanju, a posebice pri procesima

ugaonog i planskog glodanja i glodanja utora

• pri bušenju, a posebice pri procesima istokarivanja i bušenja u puno

• pri tokarenju, a posebice pri procesima ISO-tokarenja i urezivanja.

Pri svim operacijama moguće je, osim po-dataka o posmaku, pogonskoj snazi i volu-menu odvojenih čestica, dobiti informacije o vremenu obrade i sili rezanja, poštujući prosječnu dubinu rezanja. Potonje se odvi-ja obzirom na vrstu materijala, prednji kut, iskoristivost i faktor trošenja.

Proračun ekonomičnosti brzo i jednostav-no nudi dvije mogućnosti izbora alata. Tako

Mobilna tehnologija i na području obrade odvajanjem čestica

Tvrtka Walter širi svoju ponudu usluga s aplikacijom Walter Tools & More za pametne telefone

Od dostupa važnim podacima o alatu, pa sve do internetske narudžbe u Walterovoj trgovini Toolshop: s aplikacijom Walter Tools & More korisnici mogu na svojem iPhonu vrlo jednostavno i elegantno izabiru primjeren alat za željenu obradu te ga također mogu i naručiti izravno preko interne-ta. Tvrtka Walter, koja je tu aplikaciju razvila, nudi je besplatno na 23 jezika.

je moguće uspoređivati sljedeće značajke: troškovi obradnih pločica i držala, vreme-na strojne obrade i pripremna vremena, raspoloživost stroja i ušteda po pojedinom komadu/seriji ili na godišnjoj razini.

S aplikacijom Tools & More korisnik s pomoću mobilne tehnologije ima inter-netski pristup, točnije pristup internet-skim stranicama, programskom paketu na internetu i dostupnim aplikacijama. Između raspoloživih internetskih pake-ta je i programska oprema TEC i CCS tvrtke Walter, koja korisnika ciljano usmjerava i daje mu podršku pri traženju najekonomičnijeg alata od tvrdog meta-la, HSS-svrdla, alata za izradu navoja ili alata za glodanje marke Walter Titex i Walter Prototyp.

Nakon unosa bitnih parametara, primjerice vrste uporabe, materijala, stroja i parame-tara rezanja, TEC+CCS prikazuje najbolja raspoloživa rješenja za alate, uključivo s drugim mogućnostima. Pri prikazu rezul-tata, osim isključivo podataka o rezanju, prikazuje se i pripadajući proračun ekono-mičnosti, koji uključuje troškove po koma-du proizvoda. Korisnik može u programu CCS za glodanje navoja, za orbitalno glo-danje navoja i za glodanje navoja zajedno s bušenjem osnovnog provrta, generirati i CNC-programe.

Izbrane alate korisnik može s pomoću apli-kacije izravno naručiti preko internetske trgovine Walter Toolshop. Pri naručivanju se tako uštedi vrijeme, a omogućen je uvid u čitavu paletu standardnih alata, na inter-netu se dobivaju informacije o trenutačnim zalihama, na raspolaganju je i točan pre-gled narudžbi i računa, a bitna je i 24-satna dostupnost. To rješenje također sprječava dvostruko slanje narudžbi.

Walter Tools & More nudi povezivanje na internetsku stranicu tvrtke Walter i inter-netsku prezentaciju Walter Multiply. Na tim stranicama korisnici mogu naći naj-novije informacije o tvrtki i njenoj širokoj paleti alata i usluga.

Na stranici Walter TV – službeni You -Tube tvrtke Walter AG – korisnici mogu imati uvid u najaktualnije novosti o tvrtki te do-biti informacije o revolucionarnoj tehnolo-giji koja se trenutačno koristi.

www.walter-tools.com

Hrvatska s EU ugovorila projekte vrijedne oko 500 mil. euraVjerujem da će rezultati referenduma za ulazak Hrvatske u EU biti iznad oče-kivanja, izjavila je premijerka Jadranka Kosor na skupu 2. dani EU fondova. Podsjetivši kako će Hrvatska u prvih šest mjeseci članstva u EU, u drugoj polovici 2013. godine, imati na raspo-laganju oko 800 milijuna eura, a u prve dvije godine članstva ukupno više od tri milijarde eura, Kosor je najavila da će se ta sredstva koristiti za podržava-nje svih razvojnih prioriteta.


53Srpanj 15 V

Ponovo su na MOS izvrsno zastupljene branše, koje su zauzele izložbene površine u sajamskim dvoranama sa strojevima i opremom za metale i zavarivanje te elek-tro i zavarivačku tehniku. Ponovo će biti izložena cjelovita ponuda tehnike grijanja, rashladnih i solarnih sustava s najnovijim tehnološkim dostignućima u tim branša-ma. Sajam se ponovo ponuditi najcjelovi-tiju ponudu kućanskog namještaja, krovne građe i druge ponude za završne radove u graditeljstvu.

Prema pojašnjenjima organizatora sajma, društva Celjski sejem d.d., posebno će aktualne biti izložbene površine na tradi-cionalno najzanimljivijim područjima za-vršnih radova u graditeljstvu, energetskoj učinkovitosti i iskorištavanju obnovljivih izvora energije. Posjetitelji će moći potraži-ti i najbolju ponudu na drugim sadržajnim područjima, koje MOS već tradicionalno nudi. A sajam ove godine neće ponuditi samo najcjelovitiju ponudu proizvoda i usluga malih i srednje velikih tvrtki u regiji, već i dostignuća najperspektivnijih, inova-

Izvrstan odaziv izlagača na 44. MOS – Na Sajmu svih sajmova inovacijski voditelji, kreatori gospodarskog rastaCeljski sajamski prostor će u rujnu tradicionalno živjeti u znaku najvećeg sajma u ovom dijelu Europe - 44. MOS (Mednarodni obrtni sejem - Međuna-rodni obrtnički sajam). Odaziv izlagača i partnera je i ove godine vrlo dobar.

cijskih tvrtki, vodećih u svojim tržišnim nišama i kreatora inovacijskih prodora, koji su preduvjet za gospodarski rast.

44. MOS izvrsna prilika za nove poslove na kućnom pragu bez visokih troškova za putovanja u inozemstvoOvogodišnji MOS neće omogućiti samo izravni kontakt s najpoduzetnijim i inova-tivnim slovenskim tvrtkama, već će iznova ponuditi i izvrsnu priliku za uspostavljanje poslovnih kontakata s novim tržištima, od-nosno zemljama, koje će sajam iskoristiti za svoje predstavljanje. Celjski sejem naime aktivno djeluje na području internacionali-zacije sajamske djelatnosti, pa su tako 2010. godine na MOS po prvi puta doveli tvrtke iz Egipta, Indonezije i Katara, a po drugi puta se je organizirano predstavilo indijsko gospodarstvo. Zanimanje za grupno pred-stavljanje ove godine su iskazala još neka gospodarstva iz EU susjeda i udaljenijih zemalja, dok su grupna predstavljanja, prije svega zemalja južnog Balkana, postala tra-dicionalne pratilje Sajma svih sajmova.

Na 44. MOS će se osim međunarodnog poslovnog susreta malih i srednje velikih tvrtki iz regije, održavati i susreti krovnih gospodarskih organizacija na najvišoj ra-zini. U Celjskom sajmu vjeruju kako će se udio inozemnih posjetitelja dodatno po-većati. U 2010. godini je primjerice udio stranaca premašio desetinu svih posjetitelja sajma. Najviše je stranaca na MOS došlo iz Hrvatske (62,5 %), Srbije (18,8 %) te Italije, Rumunjske i Bosne i Hercegovine (svi po 6,3 %). Organizator je zabilježio i posjetite-lje iz Katara, Indije, Rusije i ostalih zemalja iz susjedstva. Aktivnosti Celjskog sejma ove će godine biti posebno usmjerene prema tržištima zemalja bivše Jugoslavije, odakle očekuju i veći posjet poslovne javnosti.

Na MOS po odgovore, kako rasti i u teškim gospodarskim razmje-rimaVažan dio sajamskih događaja ponovo će biti prateći program, koji će pokušati dati odgovor na najaktualnija pitanja, s kojima se svakodnevno susreću poduzetnici. Iz-među ostalog, biti će moguće izravno od predstavnika lokalne vlasti doznati kakvu su potpornu atmosferu za razvoj poduzet-ništva pripremili i prije svega, što planiraju, a očekuju se i brojne mogućnosti za be-splatno fi nancijsko, energijsko i još pone-ko savjetovanje, koja mogu olakšati poslo-vanje, prije svega malim i srednje velikim tvrtkama, koje imaju ograničene fi nancij-ske i kadrovske resurse.


Končar razvio Vipnetu ekobazne staniceTelekomunikacijska tvrtka Vipnet i Končarov Institut za elektrotehniku predstavili su u utorak zajedničko inovativno rješenje - hibridni sustav eko baznih stanica koje se napajaju obnovljivim izvorima energije kombinirajući energiju sunca, vjetra i vode dobivene iz vodikovih tehnologija. Predsjednik Uprave Končarovog Instituta Stjepan Car naglasio je da je u tom rješenju prvi put u svijetu, koliko znaju, primjenjena vodi-kova tehnologija u energetici.


54 Srpanj 15 V

novo

sti

54

Precizno mjerenje položaja u onečišćenoj srediniMjerni sustav za pravocrtne vodilice omogućava vrlo precizno mjerenje položaja i puta čak i u otežanim radnim uvjetima, op-terećen s rashladnim tekućinama i mazivima, te komadićima drveta i stakla te silicijevom prašinom i strugotinama. Daljin-ski induktivni senzor je neosjetljiv na električna i magnetska polja pa je prikladan za upotrebu kod linearnih elektromotora. Jednostavno postavljanje i brza zamjena koja ne zahtijeva spe-cijalistička znanja i iskustva samo ubrzavaju stavljanje u pogon sustava za mjerenje položaja za kuglične i valjčane vodilice. Uz to treba napomenuti da sustav nema pomičnih dijelova pa je imun na trošenje materijala. Takav tip senzora, u usporedbi s mjernim letvama ne zahtjeva posebnu zaštitu sa zrakom ili s drugim konstrukcijskim rješenjima.

Osnova mjernog sustava s okomitim vodilicama je mjerno ti-jelo koje je pričvršćeno u vodilicu bez zračnosti s vrlo preci-znim periodičnim dijeljenjem. Mjerni sustav dostiže apsolutnu točnost od +/-5 mikrometara na dužinama do 4500 milime-tara. Za manje dimenzije, do najviše 2000 milimetara apsolu-tna točnost dostiže +/-3 mikrometra. Mjerno tijelo daljinskog mjernog sustava je zaštićeno sa nepropusno zavarenom trakom napravljeno od čelikove slitine. U mjerni sustav je ugrađena ele-ktronika koja se nalazi u kategoriji zaštite IP67. Njena je uloga da procesira signale iz senzora u realnom vremenu, te ih u ana-lognom obliku posreduje na sučelje 1VSS i u analogno digitalni konverter u TTL tehnologiji.

www.boschrexroth.de

Suvremena proizvodnja motoraTvrtka Kuka Systems Assembly & Test sa sjedištem u Bremenu u Njemačkoj razvila je i postavila pro-izvodnu liniju za sastavljanje strojeva (motora) za naručitelja Fiat Powertrain Technologies. Linija za sastavljanje se rasprostire na 7.000 kvadratnih me-tara površine na dva kata. Na 51 automatiziranom i 75 ručnih, manualnih radnih mjesta nastaju unutar takta od 40 sekunda novi dvotaktni strojevi s unu-tarnjim izgaranjem za automobil Fiat 500 i druge automobile iz istoga koncerna. Motori imaju nisku potrošnju i nisku emisiju stakleničkih plinova. Pro-izvodna linija se nalazi u Poljskoj i djeluje više od pola godine.

Pojedina radna mjesta su povezana s transportnim sustavima ukupne dužine od 700 metara. Visoko-automatizirani sustavi za sastavljanje opremljeni su s automatiziranim i robotiziranim sustavima za dodavanje materijala. Ručna radna mjesta povezuje transportni sustav s prilagodljivom brzinom djelo-vanja koja omogućava visok stupanj prilagodljivosti redosljeda i vremena trajanja ciklusa proizvodnje. Opskrba s materijalom kao i postupci ručne obra-de su projektirani prema normi FTP i smjernicama World Class Manufacturing. U spomenutoj tvornici se godišnje izradi do 450 000 motora, a svoje proi-zvodne kapacitete, s obzirom na potražnju mogu još i povećati.

www.kuka.com

Brza mrežna sklopka za EthernetBelden širi asortiman ponude iz palete OCTOPUS koji je dio programa tvrtke Hirschmann™, s br-zom mrežnom sklopkom za Ethernet. Mrežna sklopka koja podržava protokole za automatizaciju kao što su: Profi net, EtherNet/IP i Modbus TCP, sadrži deset ulaza za parice (10/100 BASE-TX) s vi-bracijski otpornim priključkom M12 D-coding. Druge karakteristike mrežne sklopke su robusnost, vatrostalnost, liveno kućište, razred IP zaštite – IP54 i temperaturno područje –40 do +70 °C. Mrežna sklopka je projektirana sukladno važećim industrijskim standardima te se može koristiti u cestov-nim i željezničkim vozilima, kao i na brodovima. Zbog nabrojanih svojstava ove se mrežne sklopke koriste za manje mreže u automatizaciji transporta, procesnoj industriji i proizvodnji izradaka gdje se ne javlja potreba za daljinskim podešavanjem i upravljanju mrežnim sklopkama. Mrežnu sklopku karakterizira parametar MBTF (mean time between failures), koji iznosi 30 godina. Pristup »spoji i radi« (»plug and play«) omogućava brzo i jednostavno priključivanje. Na čeonoj strani uređaja se nalaze LED diode koje svojim svjetlom signaliziraju stanje uređaja i njego-vog napajanja. Uređaj nema ventilator, a sigurnost napajanja osigurava 24-voltno napajanje. Mrežna sklopka se može postaviti na zid ili neposredno na stroj ili uređaj, jer je širina njenog kućišta 184, visina 189, a debljina 70 milimetara. Na taj način uređaj ne zauzima puno prostora. Sa brzom i cjenovno pristupačnom mrežnom sklopkom za mrežu Ethernet, mali i ekonomični OCTOPUS 10TX proizvodi su posebno prikladni za manje i decentralizirane mreže više terminala.

http://www.tipteh.si/hirschmann_industrijski_internet.php


55Srpanj 15 V

novosti

55

Novi laserski senzor za posebne aplikacijeTvrtka Baumer proširuje svoju ponudu u razredu uređaja za lasersko mjerenje uda-ljenosti OADM 13 s brojnim novitetima. Inovativna tehnička rješenja su primje-njena kod laserskih senzora iz razreda 1, za posebno zahtjevne aplikacije, točnije za

do sada ne riješene pro-bleme. Bez obzira na to, spomenuti senzori ostaju jednostavni za upotrebu.

Prva novost je poboljšanje osjetljivosti prijamnika koji omogućava mjerenje udaljenosti površina koje imaju veliku apsorpciju svjetlosti. Do sada je mje-renje udaljenosti materi-jala s velikom apsorpci-

jom svjetla, kao što su crni papir ili guma, te svijetlih površina s velikom refl eksijom kao što su plastika i lakirani lim, predstavljalo veliki izazov. Novi senzori OADM 13 omogućavaju rješavanje problema mjerenja udaljenosti različitih materijala jer mogu mjeriti udaljenost predmeta koji imaju faktor refl eksije 0,5%.

Druga novost je optimizacija programske opreme u smjeru povećanja otpornosti na utjecaje iz okoliša, odnosno na osvjetljenost veću od 100 tisuća luksa. Na taj način je pouzdano mjerenje moguće u svim uvjetima. Uz to poboljšan optički sustav značajno pridonosi točnosti mjerenja na prijelazima različitih boja, pri-mjerice kod predmeta s naboranim ili oksidiranim površinama. Novi laserski senzori imju vrlo ravan i tanak laserski snop koji omogućava mjerenje predmeta manjih dimenzija. Mjerna udaljenost vrlo kompaktnog senzora iznosi od 50 do 200 milimetara s rezolucijom od najviše 15 mikrona.

www.baumer.com

Fleksibilno oblikovanje i izgradnja sustava zaštite Pouzdani sustavi zaštite za stroje-ve i uređaje mogu se izgraditi je-dnostavno, fl eksibilno i cjenovno pristupačno. Novi podesivi upra-vljački uređaj za zaštitu G9SP tvrtke Omron nudi sve funkcije zaštite za neki stroj unutar samo jednog uređaja. Rješenje je bazi-rano na programskoj opremi, te u usporedbi s ožičenim rješenjem omogućava, da se sustav zaštite, u svakom trenutku izvova oblikuje, te da se njegove funk-cije zaštite izmjene ili nadopune novim funkcijama. Pri tome korisnik nema dodatnih troškova za dodatnu opremu i ožičenje. Prilagodljiv koncept sustava zaštite s G9SP omogućava brzo prilagođavanje stroja posebnim zahtjevima korisnika. Sustav zaštite ne treba ožičenje pa se brzo i jednostavno ugrađuje u stroj. Novi sustav zaštite tvrtke Ormon je prikladan za upotrebu u industriji pakiranja, prehrambenoj, automobilskoj, metaloprerađivačkoj i tiskarskoj in-dustriji. Projektiranje, oblikovanje i/ili izgradnja sustava zaštite odvija se unu-tar jednostavnog korisničkog sučelja korak po korak, prema uputama, kroz sve faze postupka programiranja. Dodatni simulacijski alat omogućava testiranje izgrađenog sustava prije početka upotrebe, što značajno doprinosi skraćivanju vremena postavljanja i stavljanja u pogon. Za brzo i djelotvorno otkrivanje po-grešaka ugrađena je i programska oprema za dijagnostiku, a programiranje je moguće i sa PC-a preko USB priključka.

www.omron.si

Plosnati rotacijski senzor za ugradnju u skučenom prostoruTvrtka Contelec je pustila u prodaju tanki visokodjelotvorni daljinski rota-cijski senzor Vert-X 90E koji se je po-sebno prikladan za mobilnu upotrebu. Senzor je visok samo 12 milimetara, a njegova zaštita je defi nirana oznakom IP69K. Uz to je otporan na udarce i vibracije. Namijenjen je za upotrebu u ograničenom prostoru pa tako nalazi primjenu u građevinskim i šumarskim strojevima, primjerice mješalice s pum-pama za beton ili vatrogasna vozila. Ja-sno je da senzor odlikuje velika robu-stnost, čvrstoća i otpornost na različite vremenske uvjete. Važna karakteristika ovog senzora je mogućnost mjerenja bez fi zičke veze rotirajuće osovine ili predmeta sa mjernim sustavom.

Takav pristup omogućava precizno mje-renje brzine vrtnje čak i ukoliko dođe do osnog ili radijalnog odstupanja od neko-liko milimetara. U tom slučaju osne ili radijalne sile ne opterećuju senzor pa se prema tome materijal ne troši niti dolazi do njegovog zamora. Slijedi da je senzor prikladan za aplikacije kod kojih gdje se predmet koji se vrti nalazi izvan određe-nog područja koje se tolerira ili fi zički kontakt između vrtivog dijela senzora i vrtivog predmeta nije moguć. Rotacij-ski senzor Vert-X 90E je projektiran na podlozi Vert-X MH-C2 tehnologije koja omogućava izuzetno jednostavnu upo-trebu ishodišnih točaka (nultih točaka) i smjera vrtnje. Sve to ubrzava i olakša-va postavljanje, te istodobno omoguća-va elegantno usklađivanje odstupanja opreme i tolerancija postavljanja rotacij-skog senzora. Važno je spomenuti i vi-sok stupanj prilagodljivosti tehnologije rotacijskog senzora Vert-X MH-C2, koji omogućava priključivanje različitih ana-lognih i digitalnih sučelja.

www.contelec.ch


56 Srpanj 15 V

pro

izvo

dnja

i lo

gist

ika

56

Svjetska ekonomska i fi nancijska kriza su 2009

godine prouzrokova-le nagli pad prodaje

industrijskih robota. U usporedbi s 2008 godi-nom koja je sa stajališta

prodaje bila jedna od najboljih, 2009. godine je prodaja smanjena za čak 47%. Prema poda-

cima Statističkog ureda međunarodne organi-

zacije za robotiku IFR 60000 prodanih robota

označilo je najslabiju pro-daju industrijskih robota

nakon 1994. godine. Ovaj ured svake godine, u

svom izvješću, objavljuje podatke o stanju roboti-

ke u svijetu. U časopisu IRT3000 se ti podaci još

dodatno obrađuju.

Nagli pad potražnje robota 2009. godine i ponovno oživljavanje 2010 godine

Dr.sc. Tomaž Perme

Slika 1: Procjena godišnje prodaje industrijskih robota (izvor: International Federation of Robotics)

Najveći pad prodaje se bilježi u AzijiProteklih se godina porast prodaje na raz-ličitim tržištima mijenjao vrlo različito, a 2009. godinu je karakterizirao osjetan pad prodaje na svim svjetskim tržištima. U Aziji, Australiji i na Novom Zelandu su 2009. prodali čak 50% manje industrijskih robota, nego godinu dana ranije. Najveće tržište, Japan, je okarakterizirao strmoglavi pad prodaje. Naime prodaja je smanjena za 62%. Pad potražnje za robotima je zabilje-žen u svim gospodarskim branšama, a pro-daja je dostizala rezultate iz sredine osam-desetih godina prošlog stoljeća.

Na drugom najvećem tržištu robota, u Repu-blici Koreji, je prodaja robota iz 2008. godi-ne sa 11.600 prodanih robota, smanjena na 7.800 godinu dana kasnije. Čak je i najbrže rastuća ekonomija na svijetu, Kina, osjetila krizu. U Kini je prodano 30% manje robota, brojkom 5.500. Slično je bilo i u Indiji, gdje je zabilježen 60% pad prodaje industrijskih robota. Premda je riječ o malom tržištu, od tog se tržišta puno očekuje. 2009. je prodaja industrijskih robota u Indiji iznosila 360 ro-bota. Prodaja robota je značajno smanjena i u drugim Azijskim zemljama. Iznimke su samo Singapur i Novi Zeland.

U Americi napreduje samo Meksiko Prodaja robota je 2009. smanjena i u Ame-rici, i to čak 48%. Naime, sa 17.200, 2009. godine, na 9000 godinu dana kasnije. Pro-

daja industrijskih robota u Sjedinjenim Američkim Državama, najvećem tržištu Amerike, i u Kanadi je smanjena još u jesen 2008. godine. Ove dvije zemlje su najače osjetile recesiju koja je počela još krajem 2007. godine, a uslijedio je kolaps fi nancij-skog tržišta 2008. godine. Gotovo sve indu-strijske grane su osjetile gospodarsku krizu, a automobilska industrija je bila posebno pogođena. Veliki proizvodni kapaciteti, pad potražnje, neprimjerena proizvodna politika i prije svega industrijska kriza, su u velikoj mjeri utjecali na automobilsku in-dustriju u Sjevernoj Americi. Kao odgovor na sve teže uvjete poslovanja, proizvodni kapaciteti su bili smanjeni ili premješteni na druge lokacije. Ulaganja u industrijske robote u prvoj polovici 2009. su bila, go-tovo u potpunosti zaustavljena ..... Pošiljke robota namijenjene SAD-u i Kanadi su bile obnovljene tek u trećem kvartalu 2009., a po svojem obimu su bile bitno manje od onih iz uspješnih godina, kao što to vrijedi za razdoblje od 2005. do 2007. godine.

U Sjedinjenim Američkim Državama je 2009. godine prodano 6800 robota, što je 49% manje nego 2008. godine. U Kanadi je zabilježen pad od čak 72% na uzorku od 500 robota. Prodaja robota u Meksiku je zabilježila lagani porast, te je 2009. godi-ne iznosila 1100 robota. Na tu činjenicu su imali utjecaj Europski i Azijski proizvođači automobilskih motora, koji su s robotizaci-jom pokušali povećati svoje proizvodne ka-pacitete. Meksiko, naime postaje važno sre-


57Srpanj 15 V

proizvodnja i logistikaautomatizacija i robotizacija

Slika 2: Analizirana godišnja dobava industrijskih robota u glavnim industrijskim branšama (Izvor: International Federation of Robotics)

dište proizvodnje automobila, posebno iz fi nancijskih razloga. Potražnja za robotima u Argentini i Brazilu je značajno smanjena.

Smanjena potražnja i u EuropiProdaja industrijskih robota u Europi je 2009. smanjena za 41%, i to na 20 500 ko-mada. To je najniža prodaja nakon 1997. godine. Tijekom 2005. pa sve do 2008. je nastupilo razdoblje intenzivne automatiza-cije, što je doprinosilo prodaji robota. Taj trend je zaustavljen uslijed preokreta koji je nastupio u gospodarstvu 2008. i 2009. Pad investicija u robotici je zabilježen u skoro svim industrijama, a posebno je to bio slu-čaj u automobilskoj industriji. Nakon tri godine uzastopnog porasta s 15 100 robota 2008., najveći pad bilježi Njemačka i to za 44%. To znači da je prodaja industrijskih ro-bota 2009. iznosila samo 8507. Najveći udio u tom smanjenju su imale automobilska i metaloprerađivačka industrija, a slijedile su industrija prerade gume i plastike, gdje su investicije u robotizaciju najviše smanjene. Lagani porast ili barem manji pad potražnje je zabilježen u industrijskim granama, gdje ima relativno malo robota primjerice, pre-hrambena industrija, industrija stakla, kera-mike i kamena, te poluvodička industrija i industrija medicinske opreme.

U Italiji, koja predstavlja drugo najveće tržište robota u Europi, prodaja je 2009. smanjena za 40%. Sa svega 2900 prodanih robota 2009. godine u Italiji je nastavljen trend iz 2007. godine, što je posljedica sma-njenog izvoza i domaće potrošnje, a prema tome i, posljedično smanjenje investicija u proizvodne kapacitete. 2009. godine je u Francuskoj prodano 1450 robota što je 44% manje nego godinu dana ranije. To je najni-ža prodaja od 1995. godine. Prodaja u Špa-njolskoj je smanjena za 41% (1350 robota), a u Velikoj Britaniji, prodaja je smanjena za 26% (600) robota. Sve tri zemlje su značaj-ne proizvodne lokacije automobilske indu-strije, a pad bilježe od 2006. godine. Preo-kret u gospodarstvu ili ekonomska kriza,

kao i pad i stagnacija potražnje na automo-bilskom tržištu Zapadne Europe su uzrok za višak proizvodnih kapaciteta u regiji. Dok Njemačka prestrukturira automobil-sku industriju, drugi proizvodni kapaciteti u Zapadnoj Europi smanjuju investicije u automobilskoj industriji, već od 2005. go-dine. Prodaja robota u središnjoj i istočnoj Europi je smanjena za 44%. Rast prodaje se bilježi samo u Ruskoj federaciji, gdje je broj robota još uvijek malen.

Smanjene investicije u roboticiAutomobilska industrija u ukupnoj bilanci industrijskih robota sudjeluje sa 36%. Uspo-ređujući 2008. i 2009. godinu, taj je veliki indu-strijski sektor smanjio svoje narudžbe za 52%. Nakon velikih ulaganja u robotiku tijekom 2004. i 2005. godine je došlo do smanjivanja broja novoinstaliranih robota u elektroteh-ničkoj i elektroničkoj industriji, uključujući i industriju računala i računalne opreme, radio i TV uređaja, telekomunikacijske i medicinske opreme kao i industriju preciznih i optičkih instrumenata. Ponovno, uspoređujući 2008. i 2009. godinu, investicije u nabrojanim bran-šama su bile manje za 34%. S 10 850 robota nabrojane industrijske grane imaju 18% udio u ukupnoj prodaji robota.

Nakon višegodišnjeg rasta investicija u nove robote, zabilježen je pad i u industriji prera-de gume i plastike. S 5800 novih robota 2009. godine, na cijelu branšu otpada 10% svjetske prodaje robota. Investicije u nove robote u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji su se 2009. godine samo malo smanjile (1044 robo-ta) u usporedbi s 2008. godinom, jer kriza nije utjecala na tu branšu. Prehrambena industrija hrane i pića je smanjila svoje narudžbe u nove robote za 10%, na gotovo 3300 robota (5% udio svjetske prodaje robota 2009. godine). Čak 60% investicija se odnosilo na Europu. Prodaja robota metaloprerađivačkoj industri-ji, industriji strojeva i alata pretrpjela je naj-veći pad potražnje. Sa 9253 novoinstalirana robota i 9% udjelom iz 2008. godine je branša pretrpjela pad od 64%. Inače, do 2008. godine se neprekidno bilježio rast broja novih robota.

Od uvođenja prvih robota u industriju godine 1960. do kraja 2009. godine, u svijetu je pro-dano više od 2 230 000 industrijskih robota, uključujući i uređaje nalik robotima u Japa-nu. Veliki broj tih robota, više nije u upotrebi. Prema procjeni statističkog ureda pri IFR-u njih 1 021 000 je još uvijek operativno. Ocjena je napravljena prema metodi da je prosječni radni vijek stroja 12 godina. Prema poslje-dnjim procjenama koje uzimaju u obzir da je prosječni životni vijek 15 godina, u svijetu bi moglo biti približno 1 300 000 robota. Uslijed izrazito velikog pada broja novopostavljenih robota u industriji godine 2009., prvi puta u povijesti, od kada se provodi brojanje indu-strijskih robota, zabilježen je pad broja opera-tivnih robota. Naime, 2009. je njihov broj pro-cijenjen na 1 021 000, što je za jedan postotak manje nego 2008. godine.

Prihod od prodaje industrijskih robota je 2009. smanjen za 39%, tako da je iznosio 3,8 milijardi američkih dolara. U taj iznos nisu uzeti u obzir troškovi programske opreme, periferne opreme i inženjeringa. S tim troškovima bi promet u polju indu-strijske robotizacije mogao biti dva do tri puta veći. Takav pristup procjeni za 2009.


58 Srpanj 15 V

Tablica 1: Prodaja i broj operativnih industrijskih robota po zemljama i zemljopisnim područjima 2009. godine uz ocjenu i predviđanja za godine 2010 i 2013 (izvor: International Federation of Robotics)

godinu dovodi do broja od 12 milijardi američkih dolara.

Oporavak industrije robotaPovećanje potražnje za industrijskim ro-botima, nakon recesijske 2009. nadmašu-je očekivanja. 2010. godine je po zadnjim procjenama, bilo prodano više od 100 000 robota, što su bile projekcije tek za 2013. godinu. Glavni razlozi za ponovno pokre-tanje automatizacije su povećani zahtjevi za ekološki prihvatljivom proizvodnjom, te za povećanjem produktivnosti i konku-rentnosti na svjetskom tržištu, posebno na polju proizvoda široke potrošnje čije trži-šte raste vrlo brzo. Povećanje robotizaci-je može biti brz i djelotvoran odgovor na smanjenje ulaganja u automatizaciju prote-kle dvije godine.

Pokretačke branše za novi zalet u automa-tizaciji su automobilska industrija i elek-tronika. S novim investicijama se počelo i u industriji prerade plastike. Povećana pro-izvodnja lakših proizvoda povećava potra-žnju za plastičnim predmetima u automo-bilskoj industriji, industriji bijele tehnike i industriji pakovanja. Povećani interes za proizvodima od plastike raste i u elektro-ničkoj industriji i industriji medicinske opreme. Investicije u nove robote se bilježe u metaloprerađivačkoj industriji i industriji dijelova za automobile.

Povećanje prodaje robota u Europi je bilo posebno izraženo u četvrtom kvartalu 2010. U prva dva kvartala je bio posebno

Broj novih robota godišnje Aktivni roboti na kraju godineZemlja Godina 2009 Godina 2010 Godina 2013 Godina 2009 Godina 2010 Godina 2013Amerika 8.992 11.900 15.300 172.141 174.600 178.700Sjeverna Amerika (Kanada, Meksiko, SAD) 8.417 11.000 13.500 166.183 167.800 169.100

Srednja i Južna Amerika 575 900 1.800 5.958 6.800 9.600Azija i Avstralija 30.117 40.500 57.100 501.422 504.600 528.500Kina 5.525 8.500 16.500 37.312 45.800 84.500Indija 363 600 1.500 4.079 4.700 8.100Japan 12.767 17.000 21.000 332.720 315.900 263.700Južna Koreja 7.839 9.800 12.000 79.003 87.400 109.800Tajvan 1.474 2.000 2.800 24.365 25.600 31.000Tajland 774 1.000 1.400 7.185 8.200 11.900ostala Azija 866 1.600 1.900 10.061 17.000 19.500Australija i Novi Zeland 509 6.697Europa 20.483 23.000 29.100 343.661 344.400 337.200zemlje Beneluksa 1.286 11.678Francuska 1.450 1.700 2.000 34.099 34.200 29.500Njemačka 8.507 10.000 12.600 144.133 144.200 143.300Italija 2.883 2.900 4.200 62.242 60.800 54.500Španjolska 1.348 1.500 1.800 28.781 28.500 24.900Švedska 587 9.396Velika Britanija 635 650 900 13.923 13.300 10.800Srednja i Istočna Europa 1.448 10.268ostala Europa 2.339 6.250 7.600 29.141 63.400 74.200Afrika 196 300 500 1.973 2.300 3.300Ukupno 60.018 76.000 102.300 1.020.731 1.027.000 1.049.000

veliki porast u automobilskoj industriji, a u trećem su se pridružile i ostale industrijske grane. Povećanje prodaje robota u Japanu je bila posljedica povećane potražnje na

tržištima diljem Azije. Tome je pridonio i izvoz u Kinu, kao i povećana potražnja u automobilskoj, elektrotehničkoj i elektro-ničkoj industriji. U sjevernoj Americi je na povećanje prodaje industrijskih robota najviše pridonijela činjenica da roboti po-većavaju produktivnost u proizvodnji, bez obzira o kojoj je industriji riječ.

ZaključakNakon recesijske 2009. godine, potražnja na tržištu industrijskih robota 2010. ponovno ima pozitivan trend. To se može primijeti-ti i na lokalnoj razini. U nama dostupnim podacima iz IFR-ovog izvješća o stanju robotike u Sloveniji, podataka nema. To je razlog da smo u okviru časopisa IRT3000 podatke o prodaji robota pokušali dobiti izravno od ponuđača industrijskih robota, kao što smo to radili i proteklih 5 godina. Međutim, ovoga puta je odaziv ponuđača bio najslabiji do sada, jer smo, od 12 nama poznatih ponuđača, prikupili podatke samo od njih troje. Zato se ovom prilikom zahvaljujemo tvrtkama ABB, Mikron i Miel Elektronika koji su nam proslijedili po-datke o prodaji industrijskih robota tvrtki ABB, Fanuc i Yamaha za 2009. godinu. Tako nam do sljedeće analize ostaju samo podaci međunarodne organizacije IFR.


59Srpanj 15 V


60 Srpanj 15 V

proi

zvod

nja

i log

istik

aSiemens PLM Software

Kod vanjskog izvođenja logističkih procesa (3PL – 3rd Party Logistics) riječ je o najmu druge tvrtke (treće strane u ekonomskim od-nosima kupac-prodavač) koja umjesto svog poslodavca izvodi logističke poslove poput skladištenja, pripreme robe, transporta i dis-tribucije. Pri tome se postavlja pitanje kako na taj način uspjeti smanjiti troškove. Kao i kod ostalih poslova koje obavljaju vanjski izvođa-či i u ovom slučaju je riječ o vezi obima posla i specijalizaciji. Tvrtka koja se bavi izvođenjem logističkih poslova (3PL-ponuđač), može uslijed obima posla (obično 3PL-ponuđač izvodi usluge za više različitih tvrtki) postići viši stupanj racionalizacije i optimizacije na skoro svim područjima izvođenja logističkih usluga. U nastavku će se opisati nekoliko po-dručja na kojima tvrtka može očekivati racio-nalizaciju i optimizaciju poslovanja u slučaju vanjskog izvođenja logističkih usluga.

Vanjsko izvođenje logistike – 3PLBudući da tvrtka više ne koristi vlastite skla-dišne prostore, te se površine mogu upotrije-biti za proizvodnju ili neku drugu djelatnost. Budući da više nema potrebe za rukovanjem (manipulacijom) s robom u skladištu tvrtka može smanjiti odnosno prerasporediti rad-nu snagu i opremu. Na taj način tvrtka može smanjiti troškove poslovanja i održavanja opreme. Ukoliko je tvrtka samo vršila dis-tribuciju robe do kupaca, može se očekivati i smanjivanje troškova kao posljedica ukidanja voznog parka (kombiji, manji i veći kamio-ni) – kupnja, pogon, održavanje, radna snaga. Plaćanjem usluga izvođenja logistike 3PL-po-nuđaču, tvrtka plaća dio tih troškova, koji su u pravilu manji nego prije.

Vanjsko izvođenje logističkih usluga – 3PLRecesija, očigledno, još nije gotova i tvrtke se moraju tome prilagoditi. Kako? Jedna od mogućnosti je smanjivanje troškova na području logistike. Taj cilj se može dostići na više načina. Tvrka se može uhvatiti u koštac s mo-dernizacijom logističkih procesa ili potražiti tvrtku koja se bavi logističkim procesima, koji može na sebe preuzeti izvođenje logistike. O tome na koji način pristupiti takvom poslu se već govorilo [1]. U ovom članku će biti govora o tome kako se može s vanjskim izvođenjem logističkih procesa osigurati smanjenje troškova i povećanje konkurentnosti tvrtke.

Ašo Zupančič

Bitna prednost vanjskog izvo-đenja logističnih procesa, pored smanjenja troškova je povećanje kvalitete logističke usluge, koja je kod 3PL-ponuđača, u pravilu na visokoj razini. Na taj način može poduzeće dobiti ugled, a smanjuju se i troškovi povezani s rješavanjem reklamacija.

Uz sve prednosti vanjskog izvo-đenja logistike, ne smije se zabo-raviti na drugu stranu medalje. Ukoliko se nekome prepusti cje-lokupno vođenje logistike, može se dogoditi, da prodavač počne gubiti kontakt s kupcima, pa u tom sluča-ju treba posebno voditi računa o kontaktu s kupcima.

Da 3PL-ponuđač može osigurati sve nabro-jane prednosti, mora biti vješt u izvođenju logističkih poslova tako da može detektirati poslove koji se mogu optimizirati, kao i po-slove koji se mogu odvijati u sinergiji s nekim drugim logističkim poslovima. Pri tome je bitno, da se već na početku odrede važni pro-cesi, kao što su to primjerice, isporuka robe od strane tvrtke i 3PL-ponuđača (kada, koli-ko i kako), narudžba tvrtke za izdavanje robe iz skladišta (elektronička izmjena podataka između poslovnog sustava tvrtke i 3PL-ponu-đača, pismene narudžbe – elektronska pošta, telefax...), predviđane potrebnih skladišnih kapaciteta i slično.

Informacijska potpora za 3PL tvrtkuTeško je zamisliti bilo kakvo ozbiljnije izvo-đenje logističkih usluga bez odgovarajuće informatičke potpore svim logističkim pro-cesima. To je razlog da se prije uključivanja 3PL-ponuđača prouče njegove mogućnosti, jer nije svatko tko ima viška skladišnog pro-stora i kombi za razvoženje paketa ozbiljan 3PL-ponuđač. Ozbiljan 3PL-ponuđač mora imati dovoljno velike skladišne kapacitete, odgovarajuću tehnološku opremu i vozni park i, vrlo važno, informatičku potporu za

sve dogovorene logističke poslove. Za izvo-đenje logističkih operacija je potrebna infor-matička potpora (sustav za vođenje skladišta – SVS), s kojim 3PL-ponuđač može izvoditi sve logističke operacije. U nastavku se opi-suje nekoliko ključnih logističnih operacija koje se izvode u skladištu, a uz to predstav-ljaju osnovu za obračun.

Logističke operacijePreuzimanje se odvija prilikom ulaza robe u skladište. Tom prilikom treba robu kontro-lirati u smislu količine i kvalitete, a eventu-alna odstupanja treba uskladiti s vlasnikom. Zajedno sa robom potrebno je preuzeti i lo-gističke podatke koji su potrebni za vođenje skladišta i osiguravanje praćenja iste te robe (to je slučaj kada ti podaci već ranije nisu bili izmijenjeni elektroničkim putem – RIP – ra-čunalna izmjena podataka). Roba (paleta) se označi s logističkom naljepnicom (ukoliko već ranije nije bila odgovarajuće označena) sukladno standardu GSI-128 [2], [3].

Sljedeća operacija je skladištenje na podlo-zi prijedloga SVS-a, koji uzima u obzir sva mjerodavna svojstva (logistički podaci – ve-ličina, težina) i ograničenja robe (zone skla-dištenja i temperature skladištenja...). Kod skladištenja je važno da 3PL-ponuđač, usljed skladištenja robe za različite klijente, može postići znatno bolju iskorištenost prostora nego što je to slučaj kod malih skladišta.


61Srpanj 15 V

proizvodnja i logistikaSiemens PLM Software

Nakon zaprimanja slijedi pohrana robe sve do njenog izdavanja iz skladišta. Tijekom same pohrane robe pojavljuju se dodatne aktivno-sti kao što je to tiskanje i lijepljenje deklaracij-skih naljepnica (deklaracija), preetiketiranje, prepakiranje, izrada setova i slično.

Izdavanje robe iz skladišta se može odvijati sa cijelim paletama ili se roba komisionira. Ukoliko se pojavljuje isključivo manipula-cija s cijelim paletama, taj proces je prilično jednostavan. Međutim, ukoliko je prilikom izdavanja robe potrebno komisioniranje, proces izdavanja se značajno usporava, a samo izdavanje postaje složenije. Način komisioniranja značajno utječe na količinu posla prilikom izdavanja robe, pa je po-treban prethodan dogovor, do koje razine će se izvoditi komisioniranje (transportno pakiranje, ogledni kartoni ili osnovno pa-kiranje).

Izdavanju slijedi distribucija (transport do kupca), gdje 3PL-ponuđač s odgovarajućim kombiniranjem kupaca (dostavna mjesta) različitih naručitelja može dostići poboljša-nje iskoristivosti transportnog vozila.

Primjer dobre prakse u NT logisticiTvrtka NT logistika, skladištenje, prije-voz i distribucija robe d.o.o., se od svojeg osnutka 2007. godine bavi s vanjskim izvo-đenjem logističkih usluga (3PL). Tvrtka nudi kvalitetne i cjelovite logističke usluge, a u dogovoru sa svojim strankama opti-miziraju lanac opskrbe. Godine 2010. su obnovili skladišne prostore u Mostama pri Komendi (Slovenija), namijenjene za dis-tribuciju dubokozamrznutih namirnica. Istodobno s renoviranjem su se odlučili za uvođenje moderne informatičke potpore logističkim procesima. Nakon brižljivog pregleda pristiglih ponuda, u tvrtki su se odlučili da se za informatizaciju logističkih procesa uvede sustav za vođenje skladišta SKLADKO SVS.

Dobro projektno rješenje i učinkovita imple-mentacija su pripomogli tome da je od potpi-sa ugovora do primopredaje sistema proteklo samo dva mjeseca. Na početku je bio pripre-mljen projekt informacijske potpore za sve logističke procese u skladištu (prihvat robe u skladište, pohrana, izdavanje cijelih paleta, komisioniranje, utovar kamiona...), te projekt

lokalnog označavanja i lokacije dostupnih točaka za osiguranje radiofrekvencijske mre-že u skladištu. Dok je pristizala terminalska oprema prema tim projektima i dok je trajala montaža (dostupne točke, pomični i ručni mobilni terminali, pisači), sustav je pušten u pogon, a provela se i izobrazba korisnika. Po-sebnost projekta je u korištenoj terminalskoj opremi, jer se rad odvija u hladnjači na –25 °C. Tim uvjetima moraju biti prilagođeni svi procesi i oprema.

Kao ponuđač logističnih usluga za trećeg (3PL) NT logistika u istom skladištu izvodi skladištenje za dva različita vlasnika robe. Tom zahtjevu je prilagođen i informatički sustav potpore vođenju skladišta. Na počet-ku je uvedena informatička potpora za rad sa manjom strankom, čija roba zauzima, približno trećinu skladišnih kapaciteta. Na-kon približno tjedan dana rada, dok su se svi zaposlenici upoznali s novim načinom rada, te dok su su se svi logistički podaci provje-rili i uskladili, sustav se počeo uvoditi i na dio skladišta koji se odnosi na veću stran-ku. Tijekom uvođenja ovog sustava cijelo je vrijeme bio prisutan instruktor SVS, koji je pomagao radnicima u skladištu sa upozna-vanjem sa opremom, postupcima rada i pri uređivanju logističkih podataka. Cjelokupno uvođenje je bilo izvedeno brzo, jer je traja-lo manje od tri tjedna. SVS instruktori su i nakon potpune uvedbe novog sustava ostali na raspolaganju djelatnicima NT logistike za rješavanje problema s postupcima iz procesa i raznih zapleta koji su bili posljedica raznih faktora (pogrešni logistički podaci, poteško-će s razmjenom podataka i slično).

ZaključakPrije donošenja odluke o vanjskom izvođe-nju logističkih procesa, potrebno je proučiti i ocijeniti vlastite logističke procese – ocjena stvarnog stanja logistike. Nakon toga se na podlozi analize troškova [4] donosi odluka o uvođenju vanjskog izvođača logističnih usluga. Kod donošenja takve odluke, važna je i ponuda ponuđača odnosno izvođača 3PL, koji mora uz odgovarajuću i kvalitetnu logističku potporu omogućiti i učinkovitu informatičku potporu.

Izvori:[1] Ašo Zupančič: Prenova logističnih

procesov v proizvodnem podjetju. IRT3000, februar 2008.

[2] Bojan Igor Kovačič in Ašo Zupančič: Logistična nalepka in standard GS1-128. IRT3000, junij 2010.

[3] Ašo Zupančič: Uporaba kode SSCC v logistiki. IRT3000, april 2010.

[4] Tomaž Perme in Ašo Zupančič: Ključni kazalniki notranje logistike. IRT3000, december 2009.

Ašo Zupančič, Espro inženiring, d. o. o., Slovenija


62 Srpanj 15 V

proi

zvod

nja

i log

istik

adogađaji i dostignuća

Posebna rješenja prihvatnika za površinske prihvateTvrtka FIPA GmbH ima u programu i rje-šenja površinskih prihvatnika za prihvat raznovrsnih tvrdih i poroznih predmeta u metalskoj, kemijskoj, drvnoj- i prehram-benoj te građevinskoj industriji, a isto tako i pri pakiranju. FIPA nudi površinske pri-hvatnike u šest osnovnih veličina od 70 x 70 do 160 x 600 milimetara. Na temelju iskustava i stručnih kompetencija, struč-njaci tvrtke FIPA mogu brzo i učinkovito izvesti rješenja površinskih prihvatnika obzirom na posebne zahtjeve primjene. Pri tome dosljedno slijede potrebe i zahtjeve korisnika te jamče rješenja za najviši stu-panj raspoloživosti i sigurnosti procesa. Rješenja mogu biti pojedinačni površinski prihvatnici za već aktivne sustave, ili mo-dularno građena cjelovita rješenja, koja uključuju pored površinskih prihvatnika i

sustave za stvaranje vakuuma, vođenje, upravljanje i nadzor te drugi vakuumski prihvatnici. Za stvaranje vakuuma imaju u progra-mu visokoučinkovite elemente s visokim stupnjem iskoristivosti. Patentirana tehnologija ventila omogućuje najbolju prilagodbu podtlaka zahtjevima prihvata. Stabilna i dovoljno velika sila prihvata omogućuju naime uštedu energije, smanjenje troškova i dulji vijek uporabe radi manjeg trošenja prihvatnih elemenata od pjenaste gume. Inteligentno upravljanje podtlaka omogućuje velike taktove i najveću prilagodljivost. Površinski prihvatnici tvrtke FIPA odlikuju se i posebnim materijalima za prihvat predmeta s oštrim i nepravilnim rubovima te inovativna tehnologija lijepljenja, koja omogućuje brzu izmjenu prihvatne površine. Na taj način prihvatnici dosižu visoki stupanj raspoloživosti te vrlo male troškove pripreme i održavanja.

www.fi pa.com

Omronov sustav strojnoga vida u bojiZFV-C tvrtke OMORON je su-stav strojnog vida koji omogućuje načelo »Teach& go« za programi-ranje i podešavanje parametara u samo nekoliko koraka izravno na upravljačkom pojačalu s LCD sučeljem i preglednim izbornici-ma. ZFV-C prikazuje živu sliku, što omogućuje učinkovitije pode-šavanje i uštedu vremena. Sustav ima na raspolaganju 8 algoritama za najbolju prilagodbu rješenja zahtjevima uporabe. Vrlo dobra razlučivost odnosa u boji i dodatno fi ltriranje povisuju točnost mjerenja i provjere. Na raspolaganju su četiri kompaktne kamere u klasi zaštite IP65 s ugrađenim osvjetljenjem, čijim radom upravlja upravljačka jedinica obzirom na uporabu i svjetlosne uvjete.

www.omron.si

Atlas WMS s potvrdom Fraunhofer InstitutaEpilogov sustav za automatsko upravljanje skladištima Atlas WM S dobio je potvrdu o kvaliteti, koju je izdao institut za tok materijala i logistiku Fraunhofer IML. Institut, koji je u Njemačkoj i šire referenca na području toka materijala, logistike, prometa i zaštite okoliša, uprav-lja i s bazom Warehouse Logistics. Baza udružuje približno 100 ponu-ditelja usluga i sustava za upravljanje skladišnom logistikom iz čitavog svijeta. Potvrda je za Epilog veliko priznanje, a također i mogućnost usporedbe s najboljima u Europi.

www.epilog.si


63Srpanj 15 V


Menadžment poslovnih procesa u proizvodnjiProizvođači su danas pod stalnim pritiskom velikog broja ra-zličitih čimbenika. Na operativno poslovanje tako utječu re-gulatori i dioničari, odnosno vlasnici kao i kupci i dobavljači. Mogućnost neke organizacije, da brzo reagira i prilagodi se svim tim pritiscima, može biti velika konkurentska prednost na tržištu. Nažalost, većina starijih programskih alata i prate-ćih informacijskih tehnologija same po sebi su krute i nepri-lagodljive. Potreba za prilagodljivijim operativnim sustavima nije nova, iako su ponuditelji pratećih tehnologija tek počeli dobro ispunjavati te zahtjeve. Istraživanjem koje je uključiva-lo 275 anketiranih tvrtki, nastojalo se doznati kako najbolje tvrtke koriste menadžment poslovnih procesa (eng. business process management) u operativnom poslovanju proizvodnje za poboljšanje učinkovitosti i konkurentske prednosti.

Rezultati ankete pokazali su, da najbolje tvrtke imaju neke zajedničke karakteristike:• Pri najboljim proizvodnim tvrtkama je gotovo dva

puta veća vjerojatnost, da su sposobne razviti i ponovo uporabiti poslovne procese na svjetskoj razini, nego li pri tvrtkama, koje zaostaju.

• Pri najboljim proizvodnim tvrtkama je više nego tro-struka vjerojatnost, da su sposobne upravljati sa cjelo-vitim životnim ciklusom poslovnih procesa, nego li pri tvrtkama koje zaostaju.

Pored drugih mjera za približavanje najboljima, tvrtke moraju:• uvesti izvršnu vodeću viziju prilagodljivih i integriranih

izradbenih procesa kao stvarnu konkurentsku prednost;• načiniti povezanu i jasnu strategiju menadžmenta po-

slovnih procesa u proizvodnji, koja povezuje ljude i aplikacije (obično su to međusobno neusklađene sku-pine), te alate, kao što su upravljanje s matičnim po-datcima, uslužno usmjerena arhitektura, upravljanja s događajima i upozoravanje u realnom vremenu.

Metthew Littlefi eld, Mehul Shah: Operational Intelligence: Ali-gning Plantand Corporate IT; Aberdeen report, ožujak 2011

Metronik uspješno automa-tizirao novi Krkin pogon U više od 90 milijuna eura vrijednom novom pogonu s većim brojem čistih zona za proizvodnju i pakiranje, Krka će godišnje proizvoditi 2,5 milijardi kapsula, table-ta i obloženih tableta. Metronikov sustav automatizacije, koji obuhvaća vođenje i nadzor prozračivanja, grijanja i hlađenja, te regulaciju vlage i volumnog protoka zraka u čistim zonama s pomoću s računala, jamči potrebne uv-jete za nesmetanu proizvodnju. Sustav brine i o vođenju i nadzoru distribucije energetskih medija te vođenje ras-hladne stanice sa četiri rashladna agregata i toplinskom pumpom. Sustav ispunjava međunarodne propise i zahtje-ve dobre inženjerske prakse za farmacijsku industriju. Više od 2000 signala i 500 regulatora upravljano je i nadzirano s pomoću 12 distribuiranih upravljačkih jedinica PAC-R1 proizvođača OPTO22 te s pomoću programske opreme SCADA Profi cyiFIX i iHistorian proizvođača General Electric. Metronikova inženjerska ekipa je projekt OTO u Krki realizirala u pet mjeseci.

www.metronik.si


64 Srpanj 15 V

novo

sti

64

Rješenja za regulaciju temperature vruće vode na sajmu JEC 2011SINGLE Temperiertechnik GmbH iz Hochdorfa je na sajmu JEC u Parizu krajem ožujka predstavio visokoučinkovite sustave za regulaciju temperature vruće vode s područjem djelovanja do 225 °C, namijenjene proizvodnji kompozitnih komponenata od

polimera ojačanih vla-knima. Za očvršćivanje duromernih materijala potrebna je veća količi-na toplinske energije i temperature iznad 100 °C, ponekad čak 200 °C. Vremena ciklusa mogu biti od nekoliko minuta pri manjim komponen-tama za automobilsku industriju, pa do neko-

liko sati za lopatice vjetrenih turbina. Aktivna regulacija tempe-rature procesa s medijem za prijenos topline je pouzdana i troš-kovno učinkovito rješenje za jamstvo stabilnosti procesa. Voda je, radi svojih povoljnih svojstava prijenosa topline, primjeren medij za prijenos topline i pri visokim temperaturama prerade u industriji kompozita, tako da vodeni sustavi SINGLE već niz godina učinkovito djeluju i iznad točke vrelišta pri atmosferskom tlaku. Na sajmu su među ostalim predstavili novi sustav za regu-laciju temperature vruće vode snage zagrijavanja 6 kW i s pro-tokom čak 30 litara na minutu pri temperaturama do 225 °C. U standardnoj opremi su vrhunske komponente i mjerač protoka, koji je postojan na trošenje.

www.single-temp.de

DuPont na sajmu Pharmapack 2011

Tvrtka će na sajmu najvi-še pozornosti posvetiti liniji visokoučinko-vitih polimera, p r i m j e r e n i h za uporabu u zdravstvenoj industriji. Ma-terijali omo-gućuju izradu izuzetno toč-nih, pouzda-nih, izdržljivih i priručnih proizvoda kao što su sastavni dijelovi nove generacije in-

zulinskih pera Autopen ® 2, načinjenih od materi-jala DuPont™ Delrin®. Pero može sadržavati do 72 jedinice inzulina, a korisniku omogućuje mijenjanje doza, ukoliko je to potrebno. Materijali tvrtke Du-Pont odlikuju se jedinstvenom kombinacijom čvr-stoće i krutosti, dimenzijskom stabilnošću, posto-janošću prema umoru, malom koecifi jentu trenja i postojanosti prema trošenju.

http://uk.news.dupont.com

Prva biološki razgra-diva tuba za zubnu pastuTvrtka Tectubes je predstavila prvu bi-ološki razgradivu tubu za zubnu pastu, načinjenu od biološki razgradivih ma-terijala tvrtke FKuR. U tvrtki Tectubes injekcijski prešaju, ekstrudiraju i proti-skuju više dijelova tube, koja odskače po svojim mehaničkim svojstvima. Svake go-dine proizvedu više od 300 milijuna tuba.

U tvrtki F K u R su tako dokazali raznol i -kost bio-polimera te njihov razvoj na

području prerade i konačnih svojstava. Biopolimeri imaju jednaka svojstva kao uobičajeni polimeri, no proizvedeni su od obnovljivih izvora, odnosno biološki su razgradivi.

www.fk ur.com

Novo ulje za temperirala TOOL-THERM SH-3

Izbor odgovarajućeg ulja za izmjenu to-pline u temperiralima vrlo je bitan, jer pogrešna ulja u dodiru s grijalima pou-gljičavaju i uzrokuju nastanak taloga ili čak začepljenja. Tool-Temp se kao naj-veći proizvođač temperirala u Europi s tim problemom bavi vrlo često. Stoga su tržištu ponudili toplinsko ulje, koje pro-vjereno dobro djeluje i pri višim tempe-raturama i tlakovima.

TOOL-THERM SH-3 se može provje-reno rabiti bez poteškoća u čitavom temperaturnom području od 30 do

360 °C. Pokusi su pokazali posebno dobra svojstva pri povišenim temperaturama. Dodatna prednost je u činjenici da miješanje s ostalim toplinskim uljima (koji pri zamjeni zaostanu u temperi-ralu) ne prouzrokuju poteškoće. U usporedbi s ostalim toplinskim uljima TOOL-THERM SH-3 nije uvršten među otrovne proizvo-de, stoga nema niti poteškoća tijekom transporta zbog pooštrenih propisa. Ulje se može rabiti u svim jedinicama koje se temperiraju s pomoću ulja. Proizvod je na raspolaganju u 200-litarskim ba-čvama ili u 25-litarskim posudama pri zastupniku za Tool-Temp, tvrtki Lesnik.

www.lesnik.si


65Srpanj 15 V

novosti

65

Antena u kućištu telefonaTvrtka Bayer MaterialScience razvila je tehnologiju i prijavila patent za proizvodnju integriranih elek-tronskih komponenti u kompleksne geometrije.

Riječ je o uporabi polikarbonatne folije i tiskanih elektroničkih komponenti od polimera. Tehnolo-gija je primjerena za izravno integriranje antena u kućišta mobilnih telefona. Mobilni telefoni nude korisnicima sve više funkcija koje zahtijevaju inte-griranje dodatnih antena.

U budućnosti će se broj antena radi pokrivanja dodatnih frekvencija moći povećati na 16, iako se dimenzije telefona i debljina kućišta ne bi smjele povećati. Tiskane antene su vrlo tanke, tako da se bez poteškoće namještaju u mala telefonska kućišta. Trodimenzionalne elektronske komponente se izra-đuju od tiskane folije s pomoću FIM postupka. Folije od polikarbonata, koje nudi tvrtka Bayer MaterialScience, omo-gućuju dodatne mogućnosti proizvodnje elektronskih komponenata. Sjajna površina folije je postojana na napukline. Oblikuju se s pomoću visokotlačnog preoblikovanja.

Prethodno sušena prevlaka se na kraju suši s pomoću UV zraka, a zatim se na poleđinu folije nabrizga materijal. Jedan od prvih predstavnika iz skupine tih proizvoda je Makrofol® TP 278.

www.bayermaterialscience.com

Valox* i Xylex* ispunjavaju visoke zah-tjeve za medicinsku opremuTvrtka GE Healthcare, vodeća u medicinskoj tehnologiji, je za kućište svojeg mo-bilnog rentgenskog uređaja Optima XR220amx izabrala materijal Valox*, a spre-mnik za skladištenje uređaja biti će načinjeni od materijala Xylex*. Tvrtka se za navedene materijale odlučila radi trajno rastućih zahtjeva obzirom na sigurnost zdravlja bolesnika, rezultata, učinkovite ponude njege i troškovne učinkovitosti.

Kroz suradnju s tvrtkom SABIC Innovative Plastics, mogu ponuditi prijeno-sne, optimirane i učinkovitije rentgenske uređaje. Materijali tvrtke SABIC su lagani, postojani na kemikalije (sredstvima za dezinfi ciranje) i izdržljivi.

Materijal Valox V3900WX je po-stojan na udarce i dimenzijski je stabilan, te omogućuje injekcijsko prešanje velikih, kvalitetnih i toč-nih proizvoda. Stoga nudi veliku slobodu pri konstruiranju proi-zvoda. Radi prirodne bijele boje nema poteškoća s napuklinama na boji, a čišćenje je jednostavno.

Materijal Xylex X7519HP prozir-na je mješavina PC i amorfnog poliestera. Postojan je na kemika-lije, na pojavu nakuplina pri opte-rećenjima te omogućuje preradu pri nižim temperaturama. Radi postojanosti na udarce i prozirno-sti, primjeren je za spremnike za skladištenje.

www.sabic.com

Tamni krovovi od Lurana® HH 120Francuski proizvođač profi liranih krov-nih ploča za poslovne objekte Renolit Ondex, s pomoću polimernog materija-la Luran ® HH 120 moći će ući na nova tržišta. Tvrtka se bavi ekstrudiranjem PVC-a u profi lirane ploče za krovove staklenika i industrijskih objekata. Tamo gdje ima mnogo sunca, takvi krovovi se mogu deformirati, pa moraju biti posto-jani na vrućinu. U suradnji s tvrtkom BASF su razvili tamnu mješavinu PVC-a i materijala Luran® HH 120. Riječ je o modifi ciranom kopolimeru stiren-akri-lonitrila s poboljšanom postojanošću na vrućinu. Temperatura omekšavanja po Vicatu je 120 °C, što znači da je mješa-vina materijala bitno postojanija prema visokim temperaturama nego li sami PVC. Tvrtka tako nudi tamne profi lirane ploče, koje ispunjavaju jednake zahtjeve kao i ploče svjetlijih boja. Za veću po-stojanost na udarce, BASF nudi još i do-datke kao što je Vinuran®, koji se rabi u drugim mješavinama s PVC-om. Luran HH 120 je raspoloživ u obliku graulata ili praha. Mješavina materijala se može uporabiti za izradu krovnih ploča, sjeni-la, roleta ili raznih cijevi, a radi poboljša-nih svojstava i pri izradu dijelova vozila umjesto PMMA.

www.basf.de/plastics/pressreleases


66 Srpanj 15 V66

nem

etal

i Novosti na Danima tehnike u Arburgu

Matjaž RotFoto: Arburg GmbH

Od 23. do 26. ožujka 2011. gotovo 5 000

posjetitelja iz cijelog svijeta doputovalo je u malo mjesto Lossburg na tradicionalne Dane tehnike tvrtke Arburg.

Tvrtka svake godine pri-prema mnogo najrazli-

čitijih primjera industrije injekcijskog prešanja, s

kojima nastoji upoznati svoje klijente, odnosno

potencijalne kupce. U novim prostorijama bilo

je postavljeno čak 40 strojeva s različitim pri-

mjenama od klasičnoga injekcijskog prešanja pla-

stomera, duromera do višekomponentnih xK

postupaka, injekcijskog prešanja kapljevitog

silikona, IML, MIM itd. Najviše pozornosti po-

svetili su predstavljanju potpuno nove električne

ubrizgavalice oznake EDRIVE, kojom će Arburg

u budućnosti pokušati pridobiti nove kupce, prije svega dostupni-

jim cijenama. Također, ove se godine navršava

50 godina od nastan-ka njihova poznatog

koncepta ALLROUNDER, koji je tada razvio sada

već pokojni Karl Hehl. Taj se koncept u više od 50

različitih izvedbi ubrizga-valica koristi još i danas.

EDRIVEGlavni događaj Dana tehnike bilo je zasigur-no predstavljanje nove potpuno električne ubrizgavalice Allrounder serije Edrive (E). Električna ubrizgavalica potpuno nove kon-strukcije nudi izvrstan omjer cijene i kvali-tete. Na novoj su ubrizgavalici svi pogoni servoelektrični i hlađeni s pomoću medija, čime je spriječena turbulencija zraka i podi-zanje prašine, što ubrizgavalicu čini izvrsnim izborom za rad u “čistoj sobi”. Kako je motor sada hlađen s pomoću medija, ubrizgavalica omogućuje i veće vrijednosti naknadnih tla-kova, što je posebice važno pri injekcijskom prešanju tehničkih proizvoda. Osnovna raz-lika između postojeće serije A i nove serije E jest u konstrukciji, odnosno obliku ubri-zgavalica. Tako je nova serija E namijenjena ciklusima injekcijskog prešanja duljim od 6 sekundi, što je važno prije svega za tehnič-ke proizvode. Nova ubrizgavalica pripada i skupini energijski učinkovitih ubrizgavalica jer u usporedbi s klasičnim hidrauličnim ubrizgavalicama troši 25 do 40 posto manje energije. Nove ubrizgavalice na raspolaganju su u rasponu sila zatvaranja kalupa od 600 do 2 000 kN. Za upravljanje ubrizgavalica-ma koristi se, kao i kod svih ubrizgavalica Allrounder, sustav upravljanja Selogica. Za novu seriju ubrizgavalica na raspolaganju je i novi modul Set-up Assistant, koji posluži-

telju pomaže pri uhodavanju ubrizgavalice. Spomenuti je modul posebno primjeren za početnike, odnosno kadrove bez većeg isku-stva pri zamjeni i probnom radu kalupa.

50 godina koncepta ubrizgavalice AllrounderOve godine navršava se točno 50 godina od razvoja koncepta Allrounder, kojeg se u Arburgu drže i danas. Davne 1961. vlasnik i osnivač današnje tvrtke Arburg, Karl Hehl, razvio je koncept ubrizgavalice Allrounder. Bit je toga koncepta da se jedna konstrukci-ja ubrizgavalice može koristiti u više razli-čitih položaja (horizontalno, vertikalno...). Danas se taj koncept rabi u više od 50 razli-čitih primjera primjene.

Mikroinjekcijsko prešanjeNa području mikroinjekcijskog prešanja predstavljena je ubrizgavalica Allrounder 270 A s dvostrukim pužnim vijkom. Razlog uporabe dvaju pužnih vijaka prije svega je u mogućnosti ubrizgavanja granulata standar-dne veličine, a za plastifi kaciju se rabi koso postavljen »veći« pužni vijak promjera 15 ili 18 mm. Samo ubrizgavanje ostvaruje se ma-njim pužnim vijkom promjera 8 mm. Prika-zana ubrizgavalica izrađivala je kućišta – kli-jetke za slušne aparate, mase 0,003 g (masa ubrizgavanja po ciklusu je iznosila 2,4 g).

Posjetitelji na Arburgovim Danima tehnike 2011 iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine


67Srpanj 15 V

dani tehnike u Arburgunekovinenem

etali

Set-up Assistant Set-up Assistant naziv je za pomoć pri po-dešavanju parametara za novi kalup, od-nosno pri zamjeni kalupa na ubrizgavali-ci. Jednostavan grafi čki prikaz na zaslonu ubrizgavalice poslužitelja vodi od točke do točke, tako što mu pomaže oko brze i učinkovite zamjene kalupa i početka rada s novim kalupom. Sustav je posebno primje-ren za početnike, odnosno neiskusne kori-snike te je načinjen prema načelu „korak po korak“. Na taj je način onemogućeno pre-skakanje nekih faza jer sustav ne dopušta sljedeći korak ako poslužitelj nije završio prethodni. Sustav Set-up Assistant raspolo-živ je kao dodatna oprema na svim primje-nama ubrizgavalica.

Osim toga bilo je prikazano više od 40 razli-čitih primjera injekcijskog prešanja. Od su-stava “čiste sobe” za proizvode s posebnim zahtjevima do višekomponentnih sustava i kombinacija injekcijskog prešanja plasto-mera s kapljevitim silikonom LSR-om, pri-

mjera injekcijskog prešanja i prešanja duro-mera, MIM i CIM postupaka injekcijskog prešanja metala i keramike, injekcijskog prešanja tehnički zahtjevnih proizvoda i na hidrauličnim i na električnim ubrizga-valicama, zatim brze proizvodnje ambalaže (vremena ciklusa injekcijskog prešanja od samo nekoliko sekundi) itd. Zanimljiva je bila i ubrizgavalica na kojoj je pužni vi-jak pogonjen linearnim motorom kojim

se postižu brzine (ubrzanja) od 12 G, što je u usporedbi s hidrauličnim sustavima s akumulatorima 5 ili 6 puta brže (pogodno za iznimno precizne, odnosno tankostjene proizvode).

Nedvojbeno, organizator zaslužuje veli-ko priznanje za uspjeh u okupljanju tako velikog broja sudionika iz čitavog svijeta svake godine. Upravo broj posjetitelja iz

54 zemlje potvrđuje činjenicu da se na Da-nima tehnike svake godine prikazuju naj-noviji trendovi u toj branši te sve najnovije inačice injekcijskog prešanja i dostignuća na tom području. Ovogodišnje Dane tehnike obilježila je potpuno nova serija električnih ubrizgavalica Edrive, koja se cjenovno potpuno približila hidrauličnim ubrizgavalicama, te 50. obljetnica koncep-ta Allrounder.

Novi zračni ventilNovi zračni ventil Z4912 je prilagođen strogim zahtjevima brzih ciklusa injekcijskog prešanja. Pozornost je bila usmjerena prema stabilnom obliku i povezivanju pojedinih komponenata, koje jamče dugotrajno funkcioniranje ventila. Ventil je posebice primjeren za puhanje zraka u kalup i uklanjanje posljedica vakuuma tije-kom otvaranja kalupa ili vađenja otpresaka. Poboljšano je i podešavanje - sustav sa uskočni-kom omogućuje brzu i jednostavnu montažu ventila u kalupnu šupljinu. Svi dijelovi ventila koji su u dodiru s polimernom taljevinom, načinjeni su od nehrđajućeg čelika. Ventili su na raspolaganju u raznim veličinama koje omogućuju pouzdano prozračivanje kalupne šupljine i sprječavaju pojavu lisavosti na površini proizvoda.

www.hasco.com


68 Srpanj 15 V

nem

etal

idogađaji i dostignuća

UvodInjekcijsko prešanje metalnih materijala u obliku praha (e. Metal Injection Molding - MIM) u usporedbi s konvencionalnim pro-izvodnim postupcima ima veliku prednost kada se izrađuju proizvodi vrlo zahtjevnih oblika te kada je riječ o velikim proizvodnim serijama (slika 1). Od fi nih metalnih prahova miješanjem s plastomernim vezivom dobiva se homogen granulat. Plastomerno vezivo u jednome proizvodnom procesu povezuje mogućnosti oblikovanja, što je obilježje poli-mernih materijala, s isto tako već ustaljenim postupkom srašćivanja praškastog materi-jala. Nakon faze injekcijskog prešanja u ka-lup, iz otpreska se izdvaja vezivo, a praškasti poluproizvod zatim srašćuje u konačni proi-zvod visoke gustoće (slika 2).

Granulat tvrtke BASF Catamoldâ sadržava u osnovi poliacetalno vezivo, poli(oksi--metilen) - POM kristalasti plastomer-ni materijal čije su karakteristike dobra preradljivost, dimenzijska postojanost i zadovoljavajuća čvrstoća pri povišenim temperaturama. Zbog povoljne kombina-cije svojstava poliacetali imaju prednost pri izboru materijala za proizvode namijenjene zahtjevnim uvjetima uporabe, primjerice za fi nu mehaniku, a njihove se prednosti u fazi injekcijskog prešanja također mogu iskori-stiti i pri injekcijskom prešanju praškastih metalnih materijala.

Odlučujuća prednost poliacetala kao veziva u granulatu Catamoldâ mogućnost je brzog katalitičkog izdvajanja iz metala. U prisu-tnosti odgovarajućega katalizatora polia-cetal se može depolimerizirati bitno ispod temperature tališta u plinoviti monomer.

Injekcijsko prešanje metalnih otpresaka s pomoću materijala Catamold

Prerada - svojstva - područja uporabe (1. dio)

Takvo katalitičko razgrađivanje omogućuje uklanjanje veziva iz poluproizvoda načinje-noga injekcijskim prešanjem, pri čemu se proces tvorbe plina iz čvrstog veziva zbiva u kontroliranim uvjetima. Posljedica takva procesa je stezanje preostaloga metalnog poluproizvoda.

Male preostale količine veziva, potrebne za odgovarajuću čvrstoću poluproizvoda tije-kom rukovanja njime, mogu se jednostav-no odstraniti u početnim fazama ciklusa klasičnog srašćivanja. Faze srašćivanja koje slijede omogućuju povišenje gustoće obrat-ka gotovo do teorijske gustoće metalnog materijala, bez mehaničkog djelovanja na njega.

U nastavku slijedi opis svojstava granulata Catamoldâ pri injekcijskom prešanju, izdva-janju veziva i srašćivanju.

Injekcijsko prešanjeU usporedbi s klasičnim polimerima, gra-nulat Catamoldâ ima višu toplinsku pro-vodnost, višu gustoću i nižu viskoznost. Te je razlike potrebno imati na umu tijekom izbora odgovarajuće ubrizgavalice, tijekom konstruiranja kalupa i prerade injekcijskim prešanjem.

UbrizgavaliceUbrizgavalica: Za preradu granulata Cata-moldâ MIM postupkom moguća je uporaba klasičnih hidrauličnih ili električnih ubri-zgavalica. Električne ubrizgavalice, koje ima-ju brže upravljačke povratne krugove, imaju prednost pri kritičnim primjenama zbog toč-nijeg upravljanja brzinom tijekom faze ubri-zgavanja i faze djelovanja naknadnog tlaka.

Geometrija pužnih vijaka: Catamoldâ je moguće prerađivati s pomoću standar-dnih pužnih vijaka namijenjenih preradi plastomernih materijala. Potrebno je iza-brati pužni vijak čiji volumen ubrizgavanja najbolje odgovara kapacitetu plastifi kacije. Ako se taljevina u cilindru predugo zadrža-va, moguća je razgradnja veziva i nastanak plinskih mjehura u otprescima. Preporuka je izabrati niskotlačni, trozonski pužni vijak (s kompresijskim omjerom po mogućnosti 1:1,6, odnosno najviše 1:2). Najčešće se rabe promjeri pužnih vijaka od 18 do 25 mm.

Mlaznica ubrizgavalice: Catamoldâ se naj-bolje prerađuje s pomoću otvorene mlazni-ce; taj vrlo jednostavni i za protok povoljni oblik mlaznice tijekom ubrizgavanja utroši vrlo malo energije.

Sigurnosni prsten: Za sprječavanje po-vrata taljevine u kanale pužnog vijka tije-kom ubrizgavanja, pužni vijak za preradu granulata Catamoldâ treba biti opremljen prstenom koji sprječava povratno tečenje.

Slika 2. Faze proizvodnje MIM otpreska: od otpreska do primjeneSlika 1. Primjer proizvoda načinjenih MIM postupkom za automobilsku industriju

Slika 3. Presjek tipičnoga pužnog vijka za MIM postupak


69Srpanj 15 V

događaji i dostignućanekovinenem

etali

To poboljšava djelovanja pužnog vijka kao klipa u fazi stlačivanja i djelovanja nakna-dnog tlaka. Povratni tok zbog netočnog upravljanja može u kritičnoj fazi očvr-šćivanja prouzročiti greške površinskog nagomilavanja čestica i time smanjiti čvr-stoću srašćenog dijela.

Zaštita od trošenja: Za preradu granulata Catamoldâ načelno su pogodni nitrirani ili prokaljeni pužni vijci te nitrirane prevlake cilindara. Konusni vrh pužnog vijka i sigur-nosni prsten moraju biti obvezno nitrirani.

Kalup za injekcijsko prešanjeKonstrukcija kalupa: Konstruiranje ka-lupa zahtjevan je proces koji pretposta-vlja poznavanje ponašanja granulata Ca-tamoldâ tijekom prerade, uvjeta uporabe proizvoda i gospodarskih čimbenika. Pri-mjerice, potreban broj kalupnih šupljina može ovisiti o veličini proizvodne serije, veličini raspoložive ubrizgavalice i nje-zinoj brzini. Uzimajući u obzir funkciju proizvoda, potrebno je analizirati i iza-brati odgovarajući položaj ušća, sljubnice i izbacivala. Za različite varijante oblika i položaja ušća potrebno je načiniti sliku punjenja kalupa. Ona pokazuje je li do-voljna samo jedna sljubnica ili je potreb-no konstruirati kompleksniji kalup s dvije sljubnice. Nakon načelnog defi niranja konstrukcije kalupa može početi razrada načelne konstrukcije.

Uljevni sustav: Kako je viskoznost granu-lata Catamoldâ viša od viskoznosti većine plastomernih materijala, pad tlaka u uljev-nom sustavu treba biti što je moguće manji. To se može postići sljedećim smjernicama pri konstruiranju uljevnog sustava:• što je moguće kraći uljevni kanali• što je moguće veći poprečni presjek

uljevnih kanala• okrugli poprečni presjek uljevnih kanala• izbjegavanje oštrih promjena smjera

tečenja• izbjegavanje nepotrebnih usporavanja

ili ubrzavanja toka taljevine• vrući uljevni sustavi preporučuju se

radi smanjenja gubitaka tlaka i skraći-vanja vremena ciklusa injekcijskog pre-šanja.

Ušća: Ušće treba udovoljavati sljedećim kriterijima:• ujednačeno punjenje kalupne šupljine• minimalno preusmjeravanje taljevine u

kalupnoj šupljini• što je moguće veći presjek radi što ma-

njeg pada tlaka taljevine pri prolasku kroz ušće

• položaj na najdebljoj stijenci• usmjeravanje čela taljevine uzduž ili

na stijenku kalupne šupljine, odnosno umetka.

Pri kalupima za MIM postupak primjenju-ju se sve poznate vrste ušća. Kako se tim

postupkom izrađuju otpresci relativno ma-lih dimenzija, najčešće se upotrebljava toč-kasto ušće. Tunelno ušće posebice je prikla-dno jer omogućuje automatsko odvajanje ušća od otpreska pri vađenju iz kalupne šu-pljine. Ušće je najuži dio uljevnog sustava. Presjek i broj ušća moraju biti izabrani tako da se spriječi oštećivanje i lom zbog smica-nja taljevine kroz ušća.

Otpresci: Konstruiranje otpresaka od ma-terijala Catamoldâ načelno prati relevantne smjernice za konstruiranje plastomernih otpresaka: • izbjegavati oštre i nepotrebne razlike u

debljinama stijenki• upotrebljavati rebra za ojačanja umje-

sto debelih stijenki• debele presjeke nastojati načiniti šuplji-

ma• izbjegavati oštre kutove, izvesti radijuse

minimalno 0,3 mm• ostvariti simetričan pritisak na relativ-

no duge i slobodne jezgre.

Pri razvoju kalupa za preradu materijala Catamoldâ potrebno je voditi računa o ne-koliko smjernica:• zbog velike opasnosti od stvaranja tur-

bulentnog tečenja potrebno je preu-smjeriti taljevinu na ulasku u kalupnu šupljinu

• mjesta spajanja više čela taljevine (linije spajanja) udaljena od ušća potencijalno


70 Srpanj 15 V

nem

etal


su slaba mjesta na otpresku, posebice pri izradi većih otpresaka, zbog veliko-ga gubitka tlaka na putu čela taljevine

• ako od ušća kroz kalupnu šupljinu teku dva ili više čela taljevine, jedno od njih često se zaustavi i ohladi čim poraste otpor tečenju.

Područja iza tog čela popunjavaju se samo kada se popuni čitava kalupna šupljina. Zbog toga su ta područja potencijalno sla-ba mjesta na otprescima.

Vađenje iz kalupne šupljine: Kako se pri vađenju iz kalupne šupljine otpresak ne bi oštetio te kako bi se izbjegle teškoće pri procesu injekcijskog prešanja s obzirom na relativno malo skupljanje materijala Cata-moldâ tijekom hlađenja, potrebno je uzeti u obzir sljedeće:• skošenja stijenki u smjeru otvaranja ka-

lupa i vađenja otpreska trebaju iznositi od 0,5 do 1°. Te bi površine trebale biti polirane u smjeru vađenja otpreska iz kalupa.

Poželjno je da izbacivala budu u kontaktu s otpreskom na što većoj površini i u ravnini. Na kritičnim mjestima preporučuje se upo-raba profi lnih izbacivala.

Odzračivanje: Zarobljenom zraku u ka-lupnoj šupljini potrebno je omogućiti da napusti kalupnu šupljinu kako ne bi došlo do takozvanog diesel-efekta. Ako zrak ne može izlaziti iz kalupne šupljine kroz otvo-

re za izbacivala ili na krajevima uljevnih kanala, potrebno je osigurati posebne elemente za odzra-čivanje kalupne šu-pljine. Od ključne su važnosti izvedbe odgovarajućih utora za odzračivanje (du-bine od 0,01 do 0,02 mm) na krajevima putova tečenja talje-vine ili na mjestima gdje je potencijalno mjesto zarobljenog zraka. Za odzrači-vanje džepova zaro-bljenog zraka mogu se koristiti otvori dodatnih izbacivala.

Temperiranje ka-lupa: Kako je pri preradi materijala Catamoldâ temperatura stijenke kalupne šupljine jedan od najvažnijih parametara, potrebno je osigurati jednoliku tempera-turu stijenke kalupne šupljine (raspon ±2 °C). Stoga se preporučuje ugradnja izola-cijskih ploča između steznih ploča kalupa i ubrizgavalice. Ovisno o geometriji otpreska potrebno je postići temperature stijenki ka-lupne šupljine i do 140 °C. Zbog relativno visoke toplinske provodnosti materijala, ako je temperatura stijenke kalupne šuplji-

ne preniska, dolazi do znatnog ohlađivanja materijala u površin-skim slojevima već u fazi punjenja kalupne šupljine. Očvršćiva-nje materijala rezul-tira znatnim sma-njenjem efektivnog poprečnog presjeka uljevnih kanala i ka-lupne šupljine, čime je spriječeno jednoli-ko popunjavanje ta-njih zona u kalupnoj šupljini. Za temperi-ranje kalupa pri pre-radi materijala Cata-moldâ preporučuje se uporaba uljnog tem-perirala snage 3 do 6 kW.

Kalupi s vrućim uljevnim sustavima: Kako bi se izbjegla potreba za reciklira-njem ostataka uljev-nog sustava, često se koriste vrući uljevni sustavi. Kako je čitav

kalup tijekom injekcijskog prešanja pri po-višenoj temperaturi, izolacija vrućih kanala je jednostavna. Kompleksne ventilne vruće mlaznice nisu potrebne jer materijal ne pokazuje tendenciju razvlačenja uljevka tijekom vađenja otpreska iz kalupa, već se glatko otkida.

Kontrola i održavanje: Kako je za pravilno funkcioniranje kalupa vrlo često ključno od-zračivanje, redovito rasklapanje kalupa i nje-govo čišćenje preduvjet su održavanju kva-litete i velikih serija proizvoda. Frekvencije intervala čišćenja ovise o traženoj kvaliteti i uvjetima u kalupu (trošenje) te o uvjetima prerade. Intervali mogu biti od 10 000 ciklu-sa, pri vrlo nepovoljnim uvjetima prerade, do čak 200 000 ciklusa injekcijskog prešanja. Ekstremno visoki tlakovi i temperature u kalupu dovest će do zahtjeva za češće odr-žavanje i bržeg trošenja kalupa. Ondje gdje je moguće, potrebno je tim zahtjevima prila-goditi konstrukciju kalupa. Pomični dijelovi kalupa mogu se podmazivati odgovarajućim mazivom za visoke temperature. Masti ili ulja mogu iscuriti kroz otvore za izbacivala i izazvati teškoće u radu kalupa. Trošenje kalupa ubrzano je ako se učestalo pojavljuje srh na sljubnici, što utječe na uvjete prerade i kvalitetu otpresaka. Pri svakom rastavljanju kalupa potrebno je kontrolirati i trošenje u zoni ušća. Pri kalupima s više kalupnih šu-pljina potrebno je međusobno uspoređivati brzine trošenja kalupnih šupljina. Također je potrebno redovito ispitivati uravnoteženost uljevnog sustava djelomičnim ubrizgava-njem i analizom postignutih putova tečenja prema svakoj od kalupnih šupljina.

Proces injekcijskog prešanjaKvaliteta otpresaka uglavnom ovisi o slje-dećim parametrima:Slika 4. Krivulje tečenja Catamoldâ 316LG

Slika 5. Tijek tlaka u hidrauličnom sustavu ubrizgavalice i u kalupnoj šupljini


71Srpanj 15 V


etali

• temperature (materijala, cilindra, kalu-pa)

• vremena (ubrizgavanja, naknadnog tla-ka, hlađenja otpreska)

• tlakovi (ubrizgavanja, naknadni i usporni tlak)

• brzina ubrizgavanja i doziranja.

Plastifi ciranje: Catamoldâ je homogen ma-terijal u obliku granula koji nije potrebno dodatno homogenizirati. Mora se taliti pri što nježnijim uvjetima, bez prekomjernog pregrijavanja i smicanja. Pri klasičnom injekcijskom prešanju optimalna frekven-cija vrtnje pužnog vijka je 20 do 50 okretaja u minuti, odnosno obodna brzina 3 do 5 m/min. Produljenje vremena plastifi ciranja ne znači nužno i produljenje ciklusa injek-cijskog prešanja jer su vremena hlađenja otpresaka dulja od uobičajenih te se mogu iskoristiti za dulje plastifi ciranje. Kako ne bi došlo do zagrijavanja zbog smicanja, tem-peraturni profi l u cilindru ubrizgavalice u rasponu je od 170 °C do 190 °C.

Svojstva tečenja: Svojstva tečenja u slučaju materijala Catamoldâ 316LG prikazuje sli-ka 4. Viskoznost je viša negoli pri klasičnim plastomernim materijalima. Pseudoplastič-nost, tj. pad viskoznosti pri višim smičnim brzinama jače je izražena nego pri ostalim plastičnim materijalima. Posljedica toga je relativno malo povišenje tlaka ubrizgavanja ovisno o tečenju pri punjenju manjih po-prečnih presjeka ušća u usporedbi s većim presjecima ušća.

Brzina ubrizgavanja: Brzina ubrizgavanja treba biti podešena tako da se sve kalupne šupljine popune unutar 0,5 do 1 sekunde. Samo za veće otpreske (mase veće od 30 g) moguće je tolerirati vremena punjenja ka-lupne šupljine oko 1 sekunde. U najvećem

Slika 6. Dijagram p-v-T materijala Catamoldâ 316LG

broju slučajeva po-godna je konstantna brzina ubrizgavanja koja je u rasponu od 10 do 30 cm3/s. Za manje volumene ubrizgavanja pri-mjerenija je brzina ubrizgavanja od 5 do 10 cm3/s. Ako se ne može izbjeći tur-bulentno strujanje taljevine, ubrizga-vanje se započinje s manjim brzinama sve dok se ne uspo-stavi laminarni tok taljevine. Zatim se brzina ubrizgavanja može povećati. Toč-ke preklapanja treba odrediti na temelju analize punjenja ka-lupa.

Tlak ubrizgavanja: Gornja granica tlaka defi nirana je tlakom koji je moguće podesi-ti na ubrizgavalici. Ako suma padova tlaka tijekom tečenja taljevine u mlaznici, uljev-nom sustavu te ušću i kalupu ne prelazi gornju granicu tlaka ubrizgavanja, moguće je održavati izabranu brzinu ubrizgavanja. No ako otpori tečenju premašuju raspolo-živ tlak ubrizgavanja na ubrizgavalici, brzi-na ubrizgavanja se smanjuje. Analizirajući područje oko ušća, tlak raste s povećanjem otpora tečenju sukladno ponašanju na putu tečenja u kalupu (slika 5). Ovisno o geome-triji kalupa, za uspješno punjenje kalupne šupljine potrebni su maksimalni tlakovi u hidrauličnoj jedinici ubrizgavalice od 600 do 1800 bar, a uobičajene su vrijednosti oko 1000 bar. Kada se popuni čitava kalupna

šupljina i istisne zaostali zrak, faza ubrizgavanja je završena. Zatim se da-ljinskim upravljanjem, ovisno o vremenu ili na temelju podatka o tlaku, preklapa na naknadni tlak.

Naknadni tlak: Faza djelovanja naknadnog tlaka slijedi nakon zavr-šetka faze ubrizgavanja, a završava kada se u ka-lupnoj šupljini uspostavi atmosferski tlak. Hi-draulički tlak u sustavu ubrizgavalice može se isključiti odmah nakon očvršćivanja ušća jer više nije moguće utjecati na otpresak tlakom iz ubri-zgavalice. Trenutak oč-vršćivanja ušća može se

Slika 7. Stezanje otpreska

odrediti eksperimentalno mjerenjem mase otpreska kao funkcije vremena djelovanja naknadnog tlaka. Eksperiment pokazuje da unatoč produljenju vremena djelovanja naknadnog tlaka, nakon trenutka očvr-šćivanja ušća nema vidljivih promjena u masi otpreska. Stoga se vrijeme djelovanja naknadnog tlaka ograničava na vrijeme do pečaćenja (očvršćivanja) ušća.

Hlađenje otpreska: Nakon završetka faze djelovanja naknadnog tlaka otpresak se nastavlja hladiti do potpunog očvršćivanja i postizanja dovoljne čvrstoće za sigurno vađenje iz kalupne šupljine. Opća (gruba) smjernica glasi: vrijeme hlađenja (u sekun-dama) jednako je kvadratu debljine stijenke otpreska (u milimetrima).

Dijagram p-v-T: Stlačivanje i hlađenje otpreska u kalupnoj šupljini moguće je pratiti dijagramom p-v-T (slika 6), koji prikazuje promjenu specifi čnog volumena ovisno o temperaturi i tlaku. Taljevina se ubrizgava u kalupnu šupljinu pri tempera-turi taljevine od 180 °C i gotovo se izoter-mno (A ® B) stlačuje pri naknadnom tlaku (tlak u kalupnoj šupljini je oko 800 bar). Uz volumno punjenje materijal se stlaču-je u kalupnoj šupljini. Nakon što se posti-gne naknadni tlak, materijal se inicijalno hladi uz prividno konstantan tlak. Prolazi kroz zonu kristalizacije, tijekom koje spe-cifi čni volumen konstantno opada zbog dodavanja novoga rastaljenog materijala u kalupnu šupljinu. Volumensko stezanje koje nastaje tijekom hlađenja otpreska na taj se način kompenzira. Na kraju krista-lizacije (točka C) očvršćuje ušće. Materijal koji je popunio kalupnu šupljinu i koji je sada zapečaćen nastavlja s ohlađivanjem uz konstantan volumen. Kako se materijal


72 Srpanj 15 V

nem

etal


WITTMANN BATTENFELD predstavio novu opremu AQUAMOULDPri postupku vodenog injekcijskog pre-šanja, koje je razvio Institut za preradu polimera (IKV) iz Aachena, voda se ubrizgava u polimernu taljevinu, nakon što je taljevina već ubrizgana u kalup. To omogućuje proizvodnju vrlo točnih proizvoda. Dodatna prednost je učinak hlađenja vode, kojim se skraćuje vrije-me hlađenja otpreska, a time i čitavog ciklusa.

Vodenim injekcijskim prešanjem bavi se i tvrtka WITTMANN BATTEN-FELD, koja na tom području surađu-je s IKV. Zajednički su razvili sustav AQUAMOULD koji jamči visoku učin-kovitost procesa i kvalitetu proizvoda. Proces ubrizgavanja vode pod tlakom nadzire upravljačka jedinica Unilog B6 sa sučeljem osjetljivim na dodir, koji

omogućuje jednostavan unos parametara prerade. Jedinica je vrlo točna i učinkovita, a omogućuje pohranjivanje podataka o parametrima prerade za više kalupa.

Modul za kontrolu tlaka ne zahtijeva hidraulični pogon, već samo električni. Zato je ventil za kon-trolu tlaka može biti vrlo mali i montiran tik ispod kalupa.

Ubrizgavanje s pomoću plina jamči proizvodnju otpresaka koji se ne vitopere, lagani su i ne uvlače se. Sustav AIRMOULD omogućuje korisnicima da iskoriste sve prednosti tog postupka.

Nova jedinica za upravljanje B6 radi s oba sustava - može se koristiti za vodeno i plinsko injekcijsko prešanje.

www.battenfeld-imt.com

nastavlja stezati, dodatno se snižava tlak u kalupnoj šupljini. Kada se postigne atmos-ferski tlak (točka D), otpresak u kalupnoj šupljini više nije pod tlakom. To je idealan trenutak za vađenje iz kalupne šupljine.

Ako bi se naknadni tlak podesio na više vri-jednosti, otpresak bi i dalje bio pod tlakom u trenutku postizanja temperature stijenke kalupne šupljine i relaksirao bi se u smjeru vađenja iz kalupne šupljine pri otvaranju kalupa. Tu pojavu treba izbjegavati zbog anizotropije koja se unosi u otpresak te zbog teškoća pri vađenju iz kalupne šuplji-ne. Stoga je očito kako se tlak i temperatura stijenke kalupne šupljine ne mogu podeša-vati neovisno jedno o drugome.

Iz tih je odnosa očito da se otpresci bez šupljikavosti mogu proizvesti samo ako je ušće u zoni najveće akumulacije materija-la. Otpresci sadržavaju zone koje očvršćuju

znatno nakon pečaćenja ušća, no tada nije moguće u kalupnu šupljinu dodavati novi materijal koji bi kompenzirao nastalo ste-zanje. Vanjski sloj otpreska brzo očvršćuje i oblikuje čvrstu i stabilnu stijenku tijekom očvršćivanja. Načelno, šupljine i pore na-staju u zonama gdje materijal očvršćuje posljednji, u unutrašnjosti.

Stezanje: Prema DIN 16901, pri injekcij-skom prešanju polimera stezanje je razlika između dimenzija kalupne šupljine i di-menzija otpreska (u ohlađenom stanju) u usporedbi s dimenzijama kalupne šupljine. Stezanje se sastoji od nekoliko elemenata, a njih prikazuje slika 8 na primjeru otpreska od materijala Catamoldâ 316LG. Dimen-zije kalupa su zbog toplinske rastezljivosti pri temperaturi stijenke kalupne šupljine (130 °C) oko 0,2 % veće negoli pri sobnoj temperaturi. Taj učinak smanjuje stezanje. Pri pravilno podešenom naknadnom tla-

ku, otpresak se iz kalupa vadi pri atmos-ferskom tlaku. Dimenzije otpreska odmah nakon vađenja iz kalupne šupljine odgova-raju dimenzijama kalupne šupljine pri tem-peraturi stijenke kalupne šupljine. Otpre-sak se zatim ohladi do sobne temperature (iz točke D do točke E - slika 6), pri čemu se njegov volumen izotropno smanjuje za 2,2 %, a njegova duljina, ovisno o stupnju popunjenosti, za oko 0,7 %. Ukupno sku-pljanje (linearno stezanje) otpreska stoga iznosi oko 0,5 %.

Izvor: Tehničke informacije: Catamoldâ BASF, 2008.


73Srpanj 15 V

Lego & Arburg rukom pod rukuTvrtka Lego Group iz Danske, koja je svima dobro poznata po proizvodnji lego kocaka, na Arburgovim danima tehnike 2011 primila je prestižnu na-gradu kao tvrtka, koja je posljednjih godina načinila najviše za smanjenje potrošnje energije u svom radu. Po-trebno je napomenuti kako tvrtka godišnje proizvodi više od 31 mili-jarde plastičnih proizvoda, odnosno računato na drugi način 1000 pro-izvoda u sekundi, 24 sata i 365 dana u godini. Sva ta proizvodnja odvija se na približno 1200 ubrizgavalica, proi-zvodi se sa približno 7000 kalupa, te zapošljava oko 8000 ljudi u čitavom svijetu. Kao osnovni materijal koriste plastomer ABS uz potrošnju od pri-bližno 60 tona dnevno.

Godine 2007. u tvrtki su se odlučili pokušati poboljšati energijsku učin-kovitost za čak 10 postotaka godišnje. Zajedno sa svojim ključnim partnerom, tvrtkom Arburg, stali su pred nove izazove, te su tijekom razdoblja između 2007. i 2010. godine uspjeli uštedjeti preko 35 posto energije. Obzirom na to, da tvrtka koristi približno 72 posto energije za proizvodnju postupkom injekcijskog prešanja, veliki dio smanjenja potrošnje energije ostvaren je zahvaljujući tvrtki Arburg i njihovim energijski štedljivim sustavima. Plan rada se nastavlja i ubuduće uz smanjenje potrošnje energije od po 5 postotaka godišnje.

www.arburg.comwww. lego.com


etali


74 Srpanj 15 V

nem

etal


Načelo Allroundera izmislio je Karl Hehl prije 50 godina. Rješenje do kojega je došao njemački poduzetnik i inovator bilo je mu-dro kao što je bilo i jednostavno. Rotacijska točka s pogonom na zupčanik te jednaka udaljenost osi omogućili su ili horizontalni ili vertikalni međusobni položaj jedinice za zatvaranje kalupa i jedinice za ubrizgava-nje. Napuštajući načelo krute konstrukcije, uskoro je postalo moguće osigurati fl eksi-bilniji rad. Uz primjenu za postupak injek-cijskog prešanja, hidraulični Allrounderovi potencijali prošireni su i na puhanje i ek-strudiranje omogućujući preradu plasto-mera, elastomera i duromera. Zahvaljujući mogućnosti kombiniranja horizontalnih i vertikalnih jedinica za ubrizgavanje, inova-tivno rješenje iz Arburga utrlo je put više-komponentnom injekcijskom prešanju.

Arburgova obljetnica: 50 godina Allroundera

Još 1961. Arburg je imao inovativnu ideju konstruirati ubrizgavalicu s pivo-tirajućom jedinicom za zatvaranje kalupa i izmjenjivom jedinicom za ubriz-gavanje. Allrounder je označio ključan događaj u postupku injekcijskog prešanja. Bio je prva ubrizgavalica na svijetu koja je mogla funkcionirati u sedam položaja omogućujući inačice postupka koje su se probijale, kao što je to višekomponentno injekcijsko prešanje. Ove godine, organiziranjem 30 priredbi diljem svijeta, Arburg slavi obljetnicu “50 godina Allroundera”.

“50 godina Allrounde-ra” – korist korisnika u fokusuTijekom godina svestrane ubrizgavalice transformirale su se u kupcima prilagođene pro-izvode. Danas korisnici dobi-vaju rješenja precizno krojena prema njihovim specifi čnim zahtjevima za sve procese injek-cijskog prešanja i sve sektore.

Prednosti koje Allrounderova fi lozofi ja donosi korisnicima jasno su demonstrirane na Danima tehnike. Više od 40 hidrauličnih, hibridnih i električnih ubrizgavalica te op-sežan raspon primjena osigurali su impre-sivne dokaze da modularni Allrounderov

raspon uvijek osigurava optimalna rješenja specifi čna za svakoga korisnika. Prva sveča-nost obilježavanja “50 godina Allroundera” održana je u Arburgovu sjedištu, a slijedit će u idućim tjednima i mjesecima brojne druge priredbe u podružnicama i kod zastupnika u cijelom svijetu.

Modularni sustav za sve zahtjeveModularni sustav širokog raspona, koji se proširivao na postojećoj osnovi, nudi maksi-malnu varijabilnost. To se odnosi, primjerice, na izbor pogona ‒ od potpuno hidrauličnih preko hibridnih do potpuno električnih Allroundera ‒ a isto tako i na kombinaciju varijanti jedinica za ubrizgavanje s horizon-talnim i vertikalnim sustavima za zatvaranje kalupa sa silama do 5 000 kN. Komplemen-tarno tim rješenjima razvijeni su različiti paketi opreme za injekcijsko prešanje praš-kastih materijala (PIM), za preradu kapljevi-toga silikonskoga kaučuka (LSR) i duromera, primjeri sustava za izradu pakovanja itd.

Svaka Arburgova ubrizgavalica pojedinač-no je rješenje koje je konfi gurirano individu-G. 1961. Arburg Allrounder bio je prva ubrizgavalica na svijetu koja je mogla raditi u sedam

položaja.

Arburg je izmislio Allrounder načelo tijekom 1961.: Jedinica za zatvaranje kalupa je pivoti-rajuća zahvaljujući točki rotacije, a jedinica za ubrizgavanje je izmjenjiva. Obje jedinice mogu biti postavljene horizontalno ili vertikalno.


75Srpanj 15 V


etali

Od originalnog Allroundera do modularne Allrounder fi lozofi je: Danas su Arburgove ubrizgava-lice individualno konfi gurirane i omogućuju preciznu primjenu rješenja prema svim zahtjevima, uključivo kompleksne sustave prema načelu “ključ u ruke”.

alno. Na njih je moguće primijeniti različite razine proširenja do kompletnih proizvod-nih ćelija. Modularna konstrukcija omogu-ćuje jednostavnu prilagodbu praktički svim procesima. Postupkom injekcijskog prešanja upravlja se s pomoću središnjega upravljač-kog sustava Selogica razvijenoga i proizve-denoga u Arburgu. Tim Allrounderovim opcijama pridruženi su atraktivni uslužni paketi. Ubrizgavalice se proizvode isključivo u sjedištu tvrtke u Lossburgu (Njemačka). Ono što Allrounder čini uspješnim u cijelom svijetu, sposobnost je tvrtke Arburg da pro-izvede ubrizgavalice prilagođene zahtjevima kupca s oznakom kvalitete “Made by AR-BURG – Made in Germany”.

Sve se uklapaDanas jedinstvena Allrounderova fi lozofi ja prevladava u svim Arburgovim proizvodi-ma, njihovoj proizvodnji i čitavoj tvrtki. AR-BURG je posvećen svojim klijentima. Ubriz-gavalice, robotski sustavi i upravljački sustav ubrizgavalica Selogica kontinuirano su do-datno razvijani kako bi se svakidašnji rad prerađivača polimera što više olakšao. Speci-fi čna rješenja prilagođena klijentima izravno su integrirana u serijsku proizvodnju, novi su sklopovi u razumnoj mjeri usvojeni u raspo-nu proizvoda. Sve se međusobno uklapa.

Arburg kontinuirano pomiče granice kako bi identifi cirao optimalan proces i koncepte

YEARS OF

inženjerske primjene. Arburgova intenzivna ekspertiza nadilazi daleko osnovne tehnike ubrizgavalica. Kao vodeća svjetska tvrtka, u obiteljskom vlasništvu, s dugom tradicijom i duhom inovativnosti, Arburg ne samo da vodi brigu o svim procesima injekcijskog

prešanja i proizvodnji energijski učinkovitih, vrhunskih ubrizgavalica već također razvija nove tehnike i trendove zahvaljujući svojem sveobuhvatnom znanju (know-how).

www.arburg.com


76 Srpanj 15 V

suvr

emen

e te

hnol

ogije

76

Planiranje životnog vijekaEsad Jakupović

Detaljne analize život-nog vijeka proizvoda omogućuju njihovo

projektiranje tako da budu što manje štetni

za okoliš pri proizvodnji i korištenju te na kraju

također pri recikliranju. Također je moguće

moderniziranjem produ-ljiti ili skratiti životni vijek strojevima i tvornicama,

kao i smanjiti štetu za okoliš. Profi njene analize

vode do učinkovitijih novih tehnologija.

Vremena su se promijenila i danas je više nego ikada prije postalo važno gledati dale-ko naprijed u fi nancijama i poslovanju, ali također i u pogledu učinaka koje naše akci-je, ili odsustvo akcija, imaju na okoliš i kli-mu. Zaštita klime i ekonomski rast među-sobno se ne isključuju. Upravo suprotno, u godinama pred nama ekološke tehnologije biti će motor ekonomskog razvoja. Razlog za to je činjenica da su takve tehnologije usredotočene na poboljšanje učinkovitosti i takve inovacije usmjerene na očuvanje resursa odnosno smanjivanje troškova. Primjere možemo naći posvuda. Štedljive žarulje, na primjer, traju 15 puta duže nego klasične žarulje, a ujedno u odnosu na njih potroše tek petinu električne energije.

Koristi za okolišS takvim prednostima mogu razliku u ci-jeni povratiti za samo 800 sati upotrebe. Manja potrošnja električne energije znači i manje ispuštanje ugljikovog dioksida. Ili da to kažemo na slikovitiji način: količina CO2 koju uštedi takva žarulja veća je nego količina koju jedno stablo može apsorbi-rati u jednakom vremenu. U projektima poboljšanja zaštite okoliša uz istovremeno smanjenje troškova od ključnog je značaja analiza čitavog životnog vijeka, kako bi se saznalo koliko je energije i materijala po-trebno za proizvodnju, koliko ih se potroši pri upotrebi te koliko se štetnih tvari dobije na kraju. Ocjena životnog vijeka (engl. life cycle assessment) pokazala se kao drago-cjeni alat koji je, između ostalog, pomogao

otkriti da se 90 posto ekoloških utjecaja kućanskih uređaja događa u vrijeme njiho-vog djelovanja.

„Doprinos“ njihovog prijevoza i recikli-ranja po okončanju upotrebe, ekološkim utjecajima sasvim je skroman. Upravo na takvim saznanjima su, na primjer, inženjeri tvrtke BSH razvili toplinsku pumpu za stroj za sušenje, koja potroši do 40 posto manje energije nego što je Europska unija u svo-jim aktima propisala za energetsku učinko-vitost klase A. Na takvim saznanjima je in-ženjerima uspjelo izgraditi lokomotive koje u usporedbi s dosadašnjim koštaju 10 posto više, ali su učinkovitije za više od 2 puta. Brojka možda ne djeluje baš impresivno, ali se kod veće upotrebe lokomotive dodatno ulaganje razmjerno brzo povrati. Ocjena životnog vijeka istraživačima je pomogla utvrditi da je udio nabavne cijene štedljivih motora samo 3 posto njihovih troškova u toku čitavog života, dok na potrošnju elek-trične energije otpada čak 95 posto.

Sve više ocjenjivanjaZato se štedljivi motori isplaćuju već u dvi-je godine, možda čak i u jednoj godini. Po-boljšanja su moguća i bez većih početnih investicija, recimo s pomoću uspostavlja-nja „cjelovite slike“, što znači uvida u sve međusobno povezane aspekte. Siemens, na primjer, izvodi projekte poboljšanja djelovanja postojećih elektrana, kod kojih se vrijeme pokretanja smanji za polovi-cu, a ulaganje u modernizaciju se povrati

Poboljšanje u korist prirode: Siemens je ocjenjivanjem životnog vijeka pomagao većem broju elektrana po svijetu znatno poboljšati kontrolu rada i skratiti vrijeme pokretanja


77Srpanj 15 V

planiranje životnog vijekasuvrem

ene tehnologije

već u jednoj godini. Razmišljanje daleko unaprijed isplate se također, kada se radi o pojedinim zgradama ili o naseljima, pa i čitavim gradovima. U slučaju Münchena, na primjer, studija je pokazala da bi većina gradskih zgrada uz ulaganje od razmjerno skromnih 200 eura po stanovniku postala toliko učinkovitija, da bi se grad oslobodio plina CO2. Istraživanje je otkrilo da bi na kraju svaki stanovnik tim obnavljanjem zapravo uštedio po 1.200 eura, da i ne spo-minjemo godišnje smanjenje ispuštanja štetnog plina CO2.

Tvrtke širom svijeta sve više upotrebljava-ju postupak ocjenjivanja životnog vijeka

Sušenje s upola manje energijeKućanski uređaji troše polovi-cu sve energije koja se potroši u kućanstvima. Zato su se u tvrtki BSH u Berlinu potrudili razviti kućanske uređaje sa što manjim utjecajem na okoliš u svih fazama života, od razvo-ja do uništenja. To svakako vrijedi i za strojeve za suše-nje rublja, koji su ranije bili proždrljivci energije. U skladu s novim konceptom štednje energije razvili su inovativnu toplinsku pumpu blueTerm, koja je strojevima za sušenje BSH omogućila da postanu najučinkovitiji na svjetskom tržištu. Nova pumpa troši 40 posto manje energije čak i od one koju dopuštaju strogi propisi Europske Unije za energetsku učinkovitost klase A. U usporedbi s konven-cionalnim strojevima za sušenje potroši polovicu manje energije, a pri tom je od njih i jeft inija. Na kraju su zaključili da moraju napustiti konvencionalne koncepte i upotrijebiti toplinsku pumpu, koja nikada ranije nije bila za to korištena. Zatim je ekipa pod vodstvom inženjera Kai Nitschmanna s pomoću CAD opreme razvila novu toplinsku pumpu, sastavljenu od dva aluminijska grijača, u kojima se bakrena cijev s tekućinom za hlađenje (R407c) vodi s jedne strane ne drugu 40 puta (u većem okviru) odnosno 20 puta (u manjem okviru), naravno svaki put po drugačijem putu. V većem grijaču snažna kompresorska pumpa stlaćuje tekućinu i tako je zagrijava, tekućina onda zagrijava strujeći zrak, koji zatim u bubnju apsorbira vlagu. Voda se iz vlažnog zraka u drugom okviru s tekućinom za hlađenje kondenzira i odvaja, a ohla-đena tekućina apsorbira toplinu i tako je ponovo prenosi u prvi okvir, gdje se proces ponavlja – i na taj način se suši rublje. Čitava toplinska pumpa je izuzetno učinkovi-ta, tako da svoj zadatak obavlja trošeći bitno manje električne energije nego obično.

Razdoblje amortizacije dodatnih troškova radi štednje energije

Izvor: Siemens, 2009

Inovativnost u službi ekologije: toplinska pumpa blueTerm učinila je strojeve za sušenje BSH najučinko-vitijima na svijetu

Više brige za okoliš: planiranje životnog vijeka obuhvaća sve faze od razvoja i proizvodnje, preko upotrebe, do recikliranja

Štedljive žarulje u usporedbi s običnim žaruljama iste jačine 800 sati rada

Prijelaz s običnih na LED prometna svjetla 0,5–2 godina

Štedljivi motor s kontrolom brzine u usporedbi s konvencionalnim 4–5 godina

A++ hladnjak u usporedbi s uređajem niže učinkovitosti oko 5 godina

Obnova zgrade u štedljivu s pomoću tehničkih mjerenja 5–10 godina

Štedljiva rješenja za lokomotive 2–3 godine

Optimiranje kontrolnog sustava u elektrani s kombiniranim ciklusom

oko 1 godine


78 Srpanj 15 V

suvr

emen

e te

hnol

ogije

planiranje životnog vijeka

kao svojevrsnu bilancu stanja, koja u ma-lom opsegu prikazuje ekološke posljedice stvaranja proizvoda ili usluge. „To je cje-lovit pristup, u kome se ocjenjuju ekološke posljedice svakog koraka proizvodnje, od izdvajanja i obrade sirovina do isporuke proizvoda“, objašnjava profesor Stig Irvin Olsen iz Tehničkog sveučilišta Danske. Stručnjak Irvin Olsen je 2008. godine vo-dio ekipu koja je proučavala proces Corex/Finex, koji se upotrebljava za proizvodnju sirovog željeza iz rude u jedinstvenom po-stupku. Koksanje i sinteriranje se danas više ne koriste, tako da su se smanjila ulaganja

i potrošnja resursa te time i troškovi proi-zvodnje, ali slika stvarnih koristi za okoliš nije bila jasna.

Tržište za milijardu euraAnaliza koju su izveli, pokazala je da je ekološka ocjena životnog vijeka postupka Corex/Finex u usporedbi s konvencional-nim pećima za taljenje rude dosta bolja. To posebno vrijedi, kada se radi o ispuštanju sumpor-dioksida, dušikovih oksida i pra-šine, koji se u procesu Corex/Finex bitno manje, a isto tako su i otpadne vode ma-nje zagađene. Značaj ocjenjivanja i plani-

Izvor: Roland Berger, 2009

Prilika za inovativne tvrtke Propisi postaju sve stroži i u SAD, koje su vodeći zagađivač prirode. Američka Uprava za zaštitu okoliša (EPA) između ostalog je donijela propis o znatnom smanjenju ispuštanja dušikovih oksida i čestica iz motora teških vozila. U Kaliforniji su uz to posebno odredili da se emisije ugljikovog dioksida moraju smanjiti za 30 posto do 2020. godine. U skladu s propisima EPA i domaćim pro-pisima mlada kalifornijska tvrtka ISE je u suradnji sa Siemensom razvila novi hibridni motor visokih performansi, s unutarnjim izgaranjem dosta manjim nego što je uobičajeno kod teških vozila. Taj motor, naime, nije povezan s pogon-skim vretenom nego se upotrebljava samo za pogon sklopa za proizvodnju i pohranjivanje energije, koji se koristi za pogon vozila. Na taj način motor radi opti-malno i ima dosta smanjeno ispuštanje CO2. Prednost takvog hibridnog motora je također u tome da motor s unutarnjim izgaranjem radi ujednačeno, bez stalnih promjena uobičajenih za gradsku vožnju, koja potroši mnogo više goriva, posebno u slučaju autobusa odno-sno velikih vozila. Novim hibridnim motorom je već opremljeno više od 300 autobusa. ISE je primjer kako manje tvrtke mogu zahvaljujući boljem planiranju ži-votnog vijeka naći nove prilike na lokalnom, ali također i na globalnom tržištu.

„Čisti“ autobus: u Kaliforniji su pod pritiskom propisa i ekonomije već uveli preko 300 autobusa opremljenih hibridnim motorom ISE-Siemens

Malo ulaganje, velika korist: za proizvodnju štedljivih žarulja potroši se razmjerno malo energije, a tijekom životnog vijeka može se uštedjeti dosta velika količina električne energije

ranja životnog vijeka proizvoda običnim je ljudima, naravno, razumljiviji kada se radi o primjerima proizvoda koje i sami upotrebljavaju. Kao što znamo, Europ-ska je unija zabranila prodaju i upotrebu konvencionalnih žarulja. Kada bi se isto to dogodilo u čitavom svijetu, uštedjelo bi se 900 milijardi kilowat-sati godišnje, što predstavlja jednu trećinu električne ener-gije upotrijebljene za osvjetljenje. Time bi se ujedno smanjilo ispuštanje CO2 za 4.509 milijuna tona, što je približno polo-vica čitavog godišnjeg ispuštanja dioksida u Njemačkoj.

Cilj razvoja energetski učinkovitih proi-zvoda je odvajanje ekonomskog rasta od potrošnje energije. Svjetsko tržište takvih proizvoda bilo je u 2005. godini vrijedno 450 milijardi eura, a 2020. godine će do-segnuti 900 milijardi, prema ocjeni sav-jetodavne tvrtke Roland Berger. U studiji nije uračunat učinak trenutačne ekonom-ske krize, ali noviji podaci pokazuju da je perspektiva svakako dobra. Njemački institut za bakar ocjenjuje, da će zamjena standardnog motora od 30 kW za hlađe-nje vode s visokoučinkovitim motorom kod upotrebe 8.000 sati godišnje smanjiti troškove za 405 eura. Ako za troškove na-bave računamo 1.300 eura za standardni

Svjetsko tržište ekoloških tehnologija: milijarda eura

Prosječna godišnja vrijednost u razdoblju 2005–2020 (u milijardama eura)

Prosječni godišnji rast 2005–2020

Ključne tehnologije

Energetska učinkovitost 450 5% Tehnologija mjerenja i kontrole, električni motori

Upravljanje vodom 290 6% Decentralizirano postupanje s vodom

Proizvodnja energije 190 7% Obnovljivi izvori energije, čista proizvodnja energije

Mobilnost 170 5% Alternativni pogonski sustavi, čisti motori

Učinkovitost korištenja prirodnih izvora i materijala

90 8% Biogoriva, bioplastike

Zatvoreni sustavi, otpadci, recikliranje

20 3% Automatizirani procesi odvajanja materijala


79Srpanj 15 V

planiranje životnog vijekasuvrem

ene tehnologije

motor i 1.650 eura za visokoučinkoviti motor, dodatni troškovi nabave se povra-te u samo 9,5 mjeseci.

Širenje i propisiUčinkoviti motori u kombinaciji s pretva-račem frekvencije mogu smanjiti potro-šnju električne energije za sustave za pum-panje, koja je po ocjeni Europske komisije odgovorna za 4 posto globalne potrošnje električne energije. Važna tržišta u tom sektoru su zemlje u razvoju, na primjer Indija, u kojoj se pumpe i kompresori upotrebljavaju u industriji izgradnje, u in-frastrukturnim projektima, zemljoradnji i procesnoj industriji. Američka tvrtka

Detektiv za energijuU scenariju za 2025. go-dinu koji su pripremili u Siemensu, stručnjaci su zamislili sedamdeseto-godišnjeg „energetskog detektiva“ Henryja Po-ireta, koji u New Yorku proučava ekološku bi-lancu novog vlaka. Lo-komotiva je zajedno s dvoranom predstavljena kao hologram. Poiretu pri analizi pomaže ava-tar „Dr. Watson“, koji tre-nutno pregledava novi pogonski sustav, koji kod kočenja proizvodi elek-tričnu energiju. Poiret je u svoje vrijeme radio u FBI-ju kao znanstvenik specijaliziran za otkriva-nje ekoloških štetočina, koje u javnosti nazivaju raznim imenima, kao „energetski prljavci“, „žderači elektrike“, „pohlepnici na plin“, „ubojice klime“ i slično. Njegov zadatak je bio otkrivanje slučajeva prevelike upotrebe energije, sirovina i drugih resursa. Poiret je nakon ranog umirovljena nastavio rad kao stručnjak za ocjenjivanje ekoloških bilanci stanja, koji za naručitelje analizira raznovrsne korisnike energije. U novom slučaju angažiran je za ocjenjivanje ekoloških funkcionalnosti novog vlaka, koji New York kupuje od Siemensa. U laboratoriju je usporedno s procesom projektiranja vlaka izrađena i njegova kompleksna hologramska simulacija, sa svim dijelovima do zadnjega vijka, koji obuhvaća i hologramski prikaz dijela tvornice.

Poiret je već ranije pokazao da je u ekološkom smislu bolja upotreba aluminija iz Islanda ili Norveške nego iz Kine. U Kini se naime električna energija za tvornicu aluminija pro-izvodi u elektrani na ugljen, koja je osuvremenjena, ali nema još uveden sustav za skladi-štenje ugljikovog dioksida (CO2). U Islandu i Norveškoj koriste se geotermalna i hidroe-nergija. Poiret novim analizama upravlja preko svoje pametne tablice s OLED ekranom. „Dr. Watson“ je na zahtjev prikazao lokomotivu prozirno, kako bi se vidio novi pogonski sustav, koji nema zupčanike i izuzetno je učinkovit. Sustav se kod kočenja vlaka i kod vo-žnje nizbrdo upotrebljava kao generator, pri čemu se energija djelomično upotrebljava na vlaku, a djelomično usmjerava natrag u mrežu. U suradnji s „Dr. Watsonom“ Poiret izme-đu ostalog pregledava sve upotrijebljene materijale, koji u cjelini ne sadrže štetne sastojke i mogu se reciklirati. To pored ostalog vrijedi i za navlake za sjedišta, koje se nakon uporabe odlažu u skladište za kompostiranje, da bi kasnije bile upotrijebljene kao gnojivo. Nakon detaljnog pregleda još nekih dijelova, kako bi utvrdio njihovu ekološku podobnost, Poiret je isključio hologramsku simulaciju tvornice i vlaka, da bi tako smanjio upotrebu energije. „Energetski detektiv“, naime, mora i sam štedjeti energiju, barem u 2025. godini.

Znanstveno-umjetnička vizija 2025. godine: „energetski detektiv“ uz pomoć virtualnog hologramskog „Dr. Watsona“ pregledava ekološke parametre novog vlaka

Modeli za mnogobrojne proizvode i usluge: planiranje životnog vijeka može se upotrebljavati, kako za male zaštitne uređaje, tako i za proces Corex/Finex proizvodnje sirovog željeza

za solarnu energiju izračunala je da će se vrijednost tržišta energetski učinkovitih kućanskih uređaja, svjetiljki, računalne opreme i opreme za zgrade, koja je bila u 2006. oko 160 milijardi dolara, do 2030. godine gotovo udvostručiti. Ocjenjivanje i planiranje životnog vijeka već je zahvatilo mnogobrojna područja i vrste proizvoda te se dalje širi.

Planiranje i ocjenjivanje se izvodi u go-tovo svakoj grani, od obrade sirovina, preko korisničkih potrošačkih proizvo-da, do sakupljanja otpadaka, naglašava prof. Stig Irvin Olsen. Ocjenjivanje se


80 Srpanj 15 V

suvr

emen

e te

hnol

ogije

planiranje životnog vijeka

Ocjenjivanje i planiranje životnog vijeka u suvremenim tvornicama: u tvrtki Messegerätewerk u Berlinu, koja proizvodi digitalne zaštitne uređaje za elektroindustriju, optimirali su proizvodnju uvođenjem ćelija u obliku slova U

može izvoditi za materijale kao što su če-lik, aluminij ili plastika. Praktično svaki proizvod može se ocjenjivati sa stajali-šta usklađenosti s okolišem. To vrijedi i za kompleksne proizvodne procese, kao što je podrška zemljoradnje ili proizvo-dnja mesa. Kod takvih ocjenjivanja od-nosno planiranja životnog vijeka važno je obuhvatiti također procese u kojima su uključene sirovine kao što je hrana za životinje. Olsen napominje da je i pe-trokemijska industrija ozbiljan kandidat za ocjenjivanje. Usporedno sa širenjem ocjenjivanja i planiranja životnog vijeka na sve više područja, odvija se i sve šire uvođenje novih propisa, koji određuju uvođenje štedljivih i za okoliš pogodnijih proizvoda, postupaka i usluga.

Ključna smjernica pri razvoju novih pisača je bila smanjenje utjecaja na okoliš. U us-poredbi s prethodnim modelima bitno je smanjena potrošnja energije, što je omogu-ćilo postizanje vrlo niske vrijednosti TEC (eng. Typical Electricity Consumption ili ti-pična potrošnja energije). Oba uređaja rabe pozitivno nabijene valjke, koji sprječavaju nastajanje ozona tijekom rada, a istodobno su postignuta poboljšanja pri pogonu bub-nja i u sustavu za transport papira omogu-ćile i smanjenje razine buke. Stoga se ure-đaji mogu priručno postaviti blizu radnog mjesta, a pri tome ne ometaju normalan rad radi prevelike buke ili otrovnih emisija.

Pisači podupiru razne profi le tiskanja, koji se temelje na primijenjenoj aplikaciji. Upravljački program pisača KX može se podesiti tako, da se poslovi iz izabranih aplikacija, kao što je elektronska pošta, otisnu obzirom na prethodno podešenu politiku tiskanja, primjerice obavezno obo-strano tiskanje i tiskanje bez uporabe boja.

Ekološki pisači u boji tvrtke Kyocera MitaKyocera Mita Europe je predstavila dva nova pisača u boji A4 ECOSYS, koji se temelje s posebnim naglaskom na smanjivanje utjecaja na okoliš. Pisa-či FS-C5150DN i FS-C5250DN odlikuju se i ergonomskim oblikovanjem i malim izmjerama, radi čega su idealni za urede, u kojima je prostor posebi-ce dragocjen. Oba uređaja temelje se na tehnologiji Kyocera Mita Ecosys, koja omogućuje smanjivanje otpada i veću ekonomičnost. Opremljeni su s ugrađenim funkcijama za obračun ispisa i defi niranje podešavanja tiskanja obzirom na uporabljene aplikacije.

Time se smanjuje potrošnja tonera i papira. Novi pisači također rabe integrirane obra-čunske funkcionalnosti sa 100 kodova za odjeljke, koje nije moguće dodijeliti kori-snicima i s time ojačati njihovu odgovor-nost glede količine tiskanja i osvještavanja glede smanjenja troškova.

Pisači FS-C5150DN i FS-C5250DN jamče tiskanje dokumenata pri razlučivosti 600 dpi s brzinom ispisa 21 odnosno 26 strani-ca u minuti i kratkim vremenom zagrijava-nja. Pisači se zagrijavaju na radnu tempe-raturu u približno 29 do 32 sekunde, a za ispis prve strane potrebno je svega 9 do 12 sekundi. Pisači su razvijeni za optimalnu uporabljivost s lakšom izmjenom tone-ra, jer je poboljšan pristup prednjoj strani pisača. Manja visina dvobojnog kućišta u uredu zahtijeva i manje prostora.

FS-C5150DN je standardno opremljen sa spremnikom za 250 listova papira, koji se po potrebi može povećati na kapacitet za

1300 listova. FS-C5250DN ima standardni prostor za 500 listovi i mogućost povećanja na 2050 listova.

www.xenon-forte.si


81Srpanj 15 V

događaji i dostignućasuvrem

ene tehnologije

Nalazi ove studije mogu primarno poslužiti kao podloga za pregovore između tvrtki iz ICT sektora i njihovih industrijskih asoci-jacija s predstavničkim tijelima i državnom administracijom, gospodarskim asocijaci-jama, akademskom zajednicom, medijima i drugim dionicima u pogledu stvaranja po-voljnih i poticajnih uvjeta za razvitak ICT industrije i njenog utjecaja na cjelokupni razvitak gospodarstva i društva u cjelini. Ujedno može biti podloga za artikuliranje razvojne strategije ICT sektora i njegovog prožimanja s ukupnim gospodarstvom, i polazište za daljnju, detaljniju mikroeko-nomsku analizu.

Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg držav-nog ureda za e-Hrvatsku, ustvrdio da je ICT industrija unatrag deset godina unatoč po-slovnom padu zadnjih dvije godine ostva-rila iznimno dobre rezultate. ICT industrija raste brže od ostalih segmenata hrvatskog gospodarstva a analiza pruža platformu za utvrđivanje budućih pravaca djelovanja. Taj gospodarski segment pokazao je veliku inovativnost odnosno poduzetnost ali je razina izvoza nezadovoljavajuća. Za sada je državna administracija najveći investitor i

Izazovi ICT industrije u Hrvatskoj

Konferencija za medije na temu „Izazovi ICT industrije u Hrvatskoj“ u organi-zaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca održa-la se 4. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predstavljen je dokument „Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009.“ koji su naručili Središnji državni ured za e-Hrvatsku, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga po-slodavaca radi utvrđivanja veličine, strukturnih značajki i dinamike hrvatske ICT industrije kao i njene uloge i relativne pozicije u nacionalnom gospo-darstvu te zbog usporedbi s ICT industrijama u sklopu odabranih zemalja.

poslovni partner ICT industrije. Zbog toga su tijela državne uprave Hrvatske visoko in-formatizirana a u tijeku je provedba njiho-vog cjelokupnog umrežavanja. Tako će sva upravna postupanja i ostali administrativni procesi biti informatizirani i umreženi.

Ovo je drugo sustavno istraživanje ICT indu-strije pa tako kvalitativna i kvantitativna ana-liza obuhvaća period od 10 godina, rekao je Ante Mandić, predsjednik Udruženja za in-formacijske tehnologije HGK. ICT segment u Hrvatskoj još nije prepoznat kao industrija a ovaj dokument pripomaže njegovoj afi rma-ciji. Riječ je o iznimno dinamičnoj djelatnosti koju treba permanentno vrednovati.

Ivo Špigel, član izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, napomenuo je da je jedan od ciljeva analize utvrđivanje potencijala i prepreka budućeg razvoja ICT industrije. Dokument, čije je rezultate predstavio Špi-gel, podloga je za objektivno procjenjivanja stanja u tom sektoru s nizom egzaktnih pokazatelja. U 2009. godini hrvatska ICT industrija se sastojala od 2.139 poduzeća s 27.881 radnim mjestom. Ukupni prihod

ICT industrije dosegao je 32,4 milijarde kuna a dodana vrijednost 11,5 milijar-di kuna ili 35 posto ukupnog prihoda. IT komponenta ICT industrije uključivala je 1.853 tvrtke s ukupno 15.114 radnika. Ukupni prihod IT sektora iznosio je 12,6 milijardi kuna a dodana vrijednost 3,30 milijardi kuna. Telekom sektor uključio je 285 tvrtki s 12.767 radnih mjesta. Telekom industrija ostvarila je ukupni prihod od 19.79 milijardi kuna i generirala 8,16 mili-jardi kuna dodane vrijednosti. U razdoblju 1999.-2009. ukupni prihod hrvatske ICT industrije je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 10,6 posto. >>


82 Srpanj 15 V

suvr

emen

e te

hnol

ogije


Špigel je, predstavljajući rezultate Analize, naveo da je u 2009. godini izvoz hrvatske ICT industrije dosegao 4.46 milijardi kuna. Od toga je 43 posto otpadalo na IT industri-ju (1,92 milijardi kuna) a 57 posto na tele-kom sektor (2,54 milijardi kuna). Prodajom inozemstvu ostvareno je 14 posto ukupnog prihoda ICT industrije. Prema komponen-tama izvoz je predstavljao 15 posto uku-pnog prihoda IT sektora i 13 posto telekom sektora. Između 1999. i 2009. godine izvoz ICT industrije rastao je po prosječnoj go-dišnjoj stopi rasta od 12,4 posto.

ICT tvrtke su u 2009. godini činile 2,3 po-sto od ukupnog broja poduzeća u nefi nan-cijskom sektoru u zemlji te su generirale 5,3 posto od ukupnog prihoda pri čemu su doprinijele sa 7,8 posto ukupnom iznosu ostvarene dodane vrijednosti. Istodobno, zaposlenici u ICT segmentu činili su 3,1 posto u ukupnom broju radnih mjesta u nefi nancijskoj industriji u zemlji.

U 2009. godini izvoz računalnih i informacij-skih usluga iz Hrvatske u apsolutnom iznosu (117,2 milijuna eura) bio je znatno niži nego li u razvijenim zemljama kao što su Irska, Danska i Finska, ali veći od zemalja iz okru-ženja Sloveniji, Srbiji i Makedoniji. Gledano u relativnom iznosu – izvoz računalnih i in-formacijskih usluga na milijun stanovnika, Hrvatska je ispred zemalja regije a iza Slove-nije i promatranih razvijenih zemalja.

Špigel je upozorio i na procjene World Eco-nomic Foruma, koje pokazuju da su tržiš-ni uvjeti ICT industrije u Hrvatskoj loši te zauzimamo 98. mjesto u svijetu dok je ICT infrastruktura relativno dobra pa zauzima-mo 39. mjesto. Po osobnom korištenju ICT segmenta smo na 44. mjestu dok je spre-mnost korištenja javnog sektora rangirano 49. mjestom.

Na konferenciji su bili prisutni članovi Iz-vršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te Vijeća Udru-ženja za IT HGK, čelni ljudi vodećih IT tvrt-ki u Hrvatskoj, koji su sudjelovati u diskusiji. U raspravi je istaknuto da je u ICT industriji uočljiv značajan rast tvrtki koji je iznosio oko 20 posto godišnje a problem u poslo-vanju predstavlja pored ostalog preskupa radna snaga. Naglašena je nužnost daljeg razvoja poduzetničke i inovacijske klime jer imamo kreativan potencijal. Ukazano je na nedovoljno korištenje fi nancijskih sredstava iz EU fondova. Nužna je afi rmacija javno-privatnog partnerstva te jačanje uloge kla-stera, kampusa i tehnopolisa. Izvoz treba ja-čati uz pomoć gospodarske diplomacije pri čemu su u brojnim slučajevima važne do-maće poslovne reference. Sudionici rasprave su rekli da je poželjno pokretanje velikih i složenih projekata koji će generirati nova tehnološka rješenja. Ljudski resursi mogu

biti usko grlo budućeg razvoja i to treba eliminirati. Nužno je mlade kreativne ljude privući u našu ICT industriju kojima je na raspolaganju kvalitetan obrazovni sustav.

Ključne preporuke za rast i razvoj ICT in-dustrije su : smanjiti udio opterećenja pore-zima i raznim davanjima cijene rada kako bi ICT sektor bio konkurentniji u međuna-rodnoj tržišnoj utakmici ; poticati visoko obrazovanje ICT radne snage i njihovo što

brže integriranje u gospodarstvo ; omo-gućiti dostupnost interneta svima u formi temeljnog građanskog prava – tehnologija dostupna svima ; sistematizirati i organizi-rati strateške IT projekte središnje države uz transparentan odabir dobavljača, snaž-no poticati izvoz informatičkih proizvoda i usluga implementiranih na domaćem ili drugim tržištima.

www.hgk.hr

SAP i Microsoft su objavili zajednički partnerski program i programsku opremu Duet EnterpriseDruštva SAP AG i Microsoft su najavili raspoloživost program-ske opreme Duet Enterprise, u kojoj će biti izbor programskih rješenja obiju programerskih kuća. Istodobno su društva najavila novi partnerski program, nazvan SAP-MICROSOFT Unite Partner Connection, s pomoću kojeg svo-jim partnerima nude raširen izbor poslovne programske opreme te im tako omogu-ćuju još bolje zadovoljavanje potreba klijenata.

Predsjednik odjela Microsoft Offi ce Kurt DelBene i član upravnog odbora SAP Vis-hal Sikka su pri predstavljanju programskog paketa Duet Enterprise, kao najvažnije svojstvo paketa istaknuli iznimnu dodanu vrijednost i potencijal za proširenje opsega poslovanja njihovih partnera. Programski paket Duet Enterprise povezuje rješenja Microsoft SharePoint 2010 s različitim poslovnim aplikacijama SAP, tako da konač-nim korisnicima omogućuje jednostavniji pristup poslovnim procesima i podacima. Tvrtke, koje će implementirati rješenja Duet Enterprise, će imati na raspolaganju in-frastrukturu za sudjelovanje i komuniciranje, tako da mogu očekivati povišenje pro-duktivnosti zaposlenih i brzi povrat investicije.

Duet Enterprise je rezultat projekta Gateway, u kojem su razvili jednostavnu i stan-dardiziranu povezljivost te pristup poslovnim aplikacijama SAP. Tehnička integracija s rješenjem SharePoint će tako tvrtkama omogućiti kvalitetniji rad uz očuvanje pouz-danosti rada poslovne programske opreme.

www.sap.comwww.microsoft .com

U 2011. rast 1,3 posto, a u 2012. 2,4 postoNakon 2010., druge godine zaredom u kojoj je zabilježen gospodarski pad koji je iznosio 1,2 posto i koju je obilježio program gospodarskog oporavka, u 2011. se oče-kuje rast gospodarstva 1,3 posto, a u 2012. godini 2,4 posto. Potrošačke cijene ove će godine rasti 2,7 posto, a u idućoj godini 1,9 posto, najavila je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek, napomenuvši kako su ove prognoze optimističnije od onih koje je za Hrvatsku iznijela Europska komisija - 1,1 posto rasta u 2011. i 2 posto u 2012. “Ove projekcije ukazuju na slab potencijal rasta hrvatskog gospodarstva. Niže stope rasta od Hrvatske imat će samo neke periferne zemlje EU, dok se istodobno u EU očekuje rast od 1,8 posto, a u istočnoj Europi i više. U usporedbi s 2009. tisuću najvećih hrvatskih tvrtki ostvarilo je 2 posto veći prihod, 34 posto veću neto dobit, ali se i broj zaposlenih smanjio za 9.200 ljudi”, kazala je Švaljek.

Vipnet preuzima B.net za 93 mil. euraMladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, Bernd Schmutterer, fi nancijski di-rektor i član Uprave Vipneta te Michael Gerbavsits, predsjednik Uprave BEWAG-a i Reinhard Schweifer, član Uprave BEWAG-a, potpisali su ugovor kojim će Vipnet steći 100 posto vlasništva u B.net-u. Ukupna operativna vrijednost transakcije uk-ljučujući i preuzimanje ukupnog duga iznosi 93 milijuna eura, odnosno gotovo 700 milijuna kuna.


Think smart | Work smart | Earn smart.

S uspjehom CoroMill 490, proširili smo CoroMill liniju s CoroMill 316, glodalom s izmjenjivim glavama za široki raspon primjena, te CoroMill 345 vrhunskim planskim glodalom s 8-straničnim pločicama. Sad postoji CoroMill za sve korisnike, svi s namjerom smanjivanja cijene komponenti a u isto vrijeme povećanja produktivnosti i profi ta.

Što CoroMill linija može učiniti za vašu proizvodnju? Bit ćete iznenađeni. Kontaktirajte nas i reći ćemo vam više.

Predstavljamo ovogodišnju CoroMill® kolekciju.

www.sandvik.coromant.com/hr

Milling_Collection.indd 1 2011-06-22 09:32:40

irt3000 adria 15-2011

Documents