septembar / rujan 2010.2

- vadratm K

INTERVJU Miron Ibrahimpašić dipl. ing. arh.

Shanghai World Expo 2010 pobjednički projekt za eksterijerMladi arhitekta Miron Ibrahimpašić za m-Kvadrat govori Shanghai World Expo 2010 pobjedničkom projektu za eksterijer, o konkurenciji u poslu kojim se bavi, svjetskim trendovima u arhitekturi, te o izvornoj bosanskoj arhitekturi

Na svjetskoj izložbi u Shanghaiu, Shanghai World Expo 2010, Miron Ibrahimpašić zajedno sa arhite-kticama Lamilom Simišić i Jasminom Dizdarević je

osvojio prvu nagradu za eksterijer. „Nama je bila čast da upravo naše idejno rješenje eksterijera bude izabrano i realizirano i da na taj način damo naš doprinos u predstavljanju Bosne i Hercegovine na ovoj prestižnoj svje-tskoj izložbi“, ističe Ibrahimpašić. On dalje govori o konkure-nciji u poslu kojim se bavi, te svjetskim trendovima u arhite-kturi i njihovoj prihvaćenosti na našim prostorima, te kaže kako kod nas uzrečica „ne bih vjerovao da nisam vidio svo-jim očima“ najbolje opisuje samo prisutnost i prihvaćenost istih. Kada je riječ o izvornoj bosanskoj arhitekturi, on na-vodi primjer Počitelja kao primjer jedinstvenog spoja Me-diterana i Istoka. „Cijela naša arhitektura je spoj istoka i za-pada i zbog te činjenice, trebali bi biti ponosni i nastaviti njegovati tradiciju“, dodaje Ibrahimpašić.

Recite nam nešto više o pobjedničkom projektu za eksterijer paviljona BiH na Shanghai World Expo 2010 koji je zajednički rad Vas i arhitektica Lamile Simišić i Jasmine Dizdarević? Svjetska izložba u Shanghaiu uistinu je jedan od najvažnijih događaja u ovoj godini. Nama je bila čast da upravo naše ide-jno rješenje eksterijera bude izabrano i realizirano i da na taj način damo naš doprinos u predstavljanju Bosne i Hercegovine na ovoj prestižnoj svjetskoj izložbi. Zaista nije mala stvar za jednu malu zemlju kao što je naša da se pojavi na takvom jednom mjestu i to po prvi put od samostalnosti sa svojim paviljonom izložbene površine cca 1000 m2. Samim raspisom konkursa bili smo ograničeni u smislu upotrebe određenih materijala, odnosno motiva (dječjih crteža). Paviljon je zamišljen kao jedinstven prostor koji će činiti različite sfere prezentacije naše zemlje, ali će odražavati isti režim unutarnje organizacije, kako bi se posjetilac osjećao ugodno u mnoštvu informacija pruženih pred njim.

“ Upravo su savremeni svjetski trendovi vezani za

nove materijale i njihove mogućnosti; tako da,

nažalost, mi tu dobro kaskamo za svijetom jer

nismo u mogućnosti da razvijamo nove materijale,

ispitujemo ih na institutima i na kraju primjenju-

jemo u našim projektima“

3septembar / rujan 2010.

- vadratm K

Kompleksnost enterijera, stvorenog jednostavnim pravilima, stvara mnoštvo rastućih mogućnosti prezentacije izložbe i na taj način tjera posjetioca da se pomjeri iz statusa quo-a i plovi kroz prostor ne zanemarujući vanjski plašt objek-ta koji je defi niran kompleksnošću unutarnje forme. Utri-na objekta isplovljava u spoljašnji svijet, transformišući se u platna, odnosno opnu objekta, u želji za postizanjem je-dinstva vanjskog i unutarnjeg prostora. Platna prezentiraju razigranost dječjih crteža apliciranih na njima. Oni su splet dječjih igara prikazanih kroz mrežu fa-sade. Trake na fasadi su postavljene u dva sloja.

Pobjednički projekt za eksterijer Shanghai World Expo 2010.

Da li smatrate da u BiH postoji „zdrava konkurencija“ u poslu kojim se bavite?

Kao i u svakom poslu tako i u arhitekturi postoji konkure-ncija. Konkurencija kad je zdrava to je onda samo jedan plus za našu arhitektonsko urbanističku scenu. Jedan po-dstrek koji nas vodi do određenog kvaliteta, uslovno rečeno natječući se između sebe. Jer to je u ljudskoj prirodi, ako si već krenuo u utrku ne smiješ biti posljednji, a ako si na pobjedničkom postolju tim bolje. Rezultat zdrave konkure-ncije su sve veći broj uspješno realiziranih objekata enteri-jera u cijeloj državi.

Koliko pratite svjetske trendove u arhitekturi, te koliko su oni uopće prihvaćeni na domaćem tržištu?To je sastavni dio svakodnevne edukacije. Pogotovo danas u vremenu interneta i velikog broja web stranica koje vam omogućavaju uvid u posljednja ostvarenja, materijale, način njihove upotrebe itd. Upravo su savremeni svjetski trendovi vezani za nove materijale i njihove mogućnosti; ta-ko da, nažalost, mi tu dobro kaskamo za svijetom jer nismo u mogućnosti da razvijamo nove materijale, ispitujemo ih na institutima i na kraju primjenjujemo u našim projektima. Samim tim svjetski trendovi su slabije prihvaćeni kod nas iz razloga ponekad nepotrebnog straha od strane investitora. Na kraju krajeva kod nas je česta uzrečica „ne bih vjerovao da nisam vidio svojim očima“.

Motel „Aqua Una“, Bihać

Da li je posao zaista moguće baš uvijek završiti na obostrano zadovoljstvo projektanta i investitora?

Koji je grad u BiH, prema Vašem mišljenju, najljepši u arhitektonskom smislu, a koji u svijetu i zašto?

To je svakako primarni cilj svakog posla, da na kraju obje strane izađu nasmijane i zadovoljne završenim poslom. Na svu sreću rijetki su slučajevi kad jedna od strana ne bude u potpunosti zadovoljna, ali i tad je bolje da je arhitekta onaj nezadovoljniji nego investitor.

Svaki grad u Bosni i Hercegovini je zaista lijep na svoj način. Svaki je posebna priča za sebe, određeni su rijekama, planinama, komunikacijama, istorijskim činjenicama, starim gradovima itd. Možda bih se ipak izdvojio Počitelj, kao nešto jedinstveno, a samim tim i najljepše u Bosni i Hercegovini, gledano kroz plodonosno ukrštanje

septembar / rujan 2010.4

- vadratm K

dviju graditeljskih tradicija - orije-ntalne i mediteranske. Kada govori-mo o svjetskim gradovima, naravno vo-lio bih obići cijeli svijet, pa da vam na to pitanje mogu dati odgovor. Možda ću sad biti malo i pristrasan, s obzirom da sam jedan period živio u Barceloni, ali za mene Barcelona predstavlja jedan od najljepših gradova na svijetu. To je spoj Mediterana, Rima, gotičkog starog grada i savremenog urbanog grada, sa svojim ulicama i avenijama koji upravo ovu metropolu izdvajaju u jedan od najljepših gradova.

Da li danas možemo govoriti o „bosanskoj arhitekturi“ i koji su nje-ni najvažniji atributi?Sigurno da bi češće trebali govoriti o izvornoj bosanskoj arhitekturi, načinu života u Bosni, običajima koji su dove-li do oblika gradnje na ovim prostori-ma. To je arhitektura nastala iz tradicije, potreba, običaja stanovništva. Nažalost, neke se stvari zaboravljaju prilikom gradnje pa samim tim ni arhitektura ne uspijeva da odgovori ambijentu u kojem nastaje. Kad sam spomenuo Počitelj, upravo sam mislio na jedan jedinstven ambijent, spoj Mediterana i Istoka. Ci-jela naša arhitektura je spoj istoka i za-pada i zbog te činjenice, trebali bi bi-ti ponosni i nastaviti njegovati tradi-ciju. Naravno nije uvijek ni moguće, a često nije ni potrebno razmišljati u tom pravcu, ali nažalost, tamo gdje bi treba-li, u starim jezgrama, u istorijskim je-zgrama gradova, odgovorni za prove-dbu planova ne rade svoj posao kako bi trebali.

Koliko je bitno da su interijer i eksterijer jednog objekta usklađeni?Zavisi od više stvari: od vrste i namjene objekta, da li je enterijer sastavni dio tj. nedjeljiva cjelina samog objekta, da li namjena objekta odgovara namje-ni pojedinih enterijera itd. Često su arhitekte u situaciji da rade enterijer

Danas se na sva zvona priča o principima zelene gradnje (pasivne kuće, zgrade nulte energije i slično). Koliko su arhitekti u BiH upoznati sa ovim, te da li postoji zanimanje za zelenu gradnju od strane investitora?

Svi smo mi svjedoci klimatskih promjena koje nas svake godine nanovo iznenade i navode nas na razmišljanja o upotrebi savremenih tehnologija u građevinarstvu kako bi sutra sebi ljudska rasa produžila vijek boravka na planeti. To su u svi-jetu postale elementarne i obavezne stvari prilikom projektovanja, jer činjenica je da je energenata sve manje na planeti i da ćemo vrlo brzo ostati bez njih ako ih nastavimo iskorištavati ovim tempom. Naravno za masovnu primjenu principa zelene, eko gradnje potreban je siguran oslonac u državi. Potrebno je da država subvencira takve projekte, da podržava investitore koji se odlučuju za takve pro-jekte. Ako se zauzme jedinstven stav na državnom nivou mislim da će arhitekti u svojim projektima, sa zadovoljstvom primjenjivati ove principe.

Cafe restoran „Jardin“, Bihać

Poslovna zgrada „Camelija dd“, Bihać

„Kada govorimo o svjetskim

gradovima; možda ću sad biti

malo i pristrasan, s obzirom da

sam jedan period živio u

Barceloni; ali za mene Barcelona

predstavlja jedan od najljepših

gradova na svijetu“

u već postojećem objektu i u tom slučaju pravilo ne važi. Nerijetko arhitektura proizlazi iz enterijera i obratno, tako da razmišljanja idu od interijerskih detalja do konačnog izgleda objekta. To je jedan stalni postupak koji se ponavlja i koji na kraju vodi do uspješnog arhitektonskog ostvarenja.

5septembar / rujan 2010.

- vadratm K

Miron IbrahimpašićMiron Ibrahimpašić, rođen je 1975. godine u Bihaću. Arhitektonski fakultet je završio u Sarajevu. Studirao je u Barce-loni kao gostujući student i radio u općini Barcelona u sektoru za urbanističko projektovanje. Nakon par godina rada u samostalnoj praksi i u studiju „Zec“ u Sarajevu pokreće vlastiti studio „IN/OUT arh studio“. Radi sa kolegama, partnerima kao koautorima na određenim projektima, konkursnim radovima i slično.Izdvajamo:

- „2010 - Paviljon Bosne i Hercegovine na Expo 2010, Shanghai, China“ - exterier- „2010 - Cafe restoran „Jardin“, Bihać- „2010 - House M“, Sarajevo- “2009 - Restoran PastaZen, Sarajevo- „2009 - Poslovno-stambena zgrada „Nova četvrt“, Bihać- „2008 - Poslovna zgrada „Camelija dd“, Bihać- „2008 - Posovno-stambena zgrada sa benzinskom pumpom i shopping centrom „Čavkunović“, Bihać- “2008 - Motel „Aqua Una“, Bihać, Bosna i Hercegovina- „2008 - Hotel restoran„Hecco de lux“, Sarajevo- „2007 - Restoran i vinoteka „Old friends“, Sarajevo- “2006 - Spa centar „ma ab“, Sarajevo

Restoran PastaZen, Sarajevo

Poslovno-stambena zgrada „Nova četvrt“, Bihać