PREDMET: MEHANIKA TLA I TEMELJENJE (stručni studij), šk.god. 2010./11.

I dio

kom. poj. bod ukupno najmanje potrebno predavanja 14 0,5 7 vježbe 14 0,5 7 programi 3 9 27

I dio najmanje 32

ukupno I dio 41

II dio

kolokviji

3

I:19, II: 20, III:20

59

ili ispit

ili 1

59

59

II dio najmanje 30 (pojedinačno svaki kolokvij

najmanje 10 bodova)

UKUPNO I dio + II dio: 100 ukupno najmanje 62

Bodovi 62-71 72-80 81-90 91-100 OCJENA dovoljan dobar vrlo dobar izvrstan Napomene: - Ukupno predviđeno 15 termina za vježbe i predavanja prema satnici u semestru. Zbog

neradnih dana i sličnog, u obzir uzeto 14 termina. Kao potpis u evidenciji priznaje se samo potpis identičan onom iz službenog dokumenta (indeks, osobna iskaznica...).

- Kod potpisivanja evidencije pohađanja predavanja i vježbi, ukoliko se utvrdi da potpisanog kandidata nema, kandidat dobiva negativne bodove (-0,5 bodova).

- Za kašnjenje predaje programa oduzimaju se 3 boda po programu. Kašnjenje se tolerira najviše 7 dana nakon zakazanog roka za predaju programa, ali ne nakon završetka semestra.

- Za program koji ne preda, kandidat dobiva negativne bodove (-9). - Na kraju semestra organizira se popravni kolokvij. Može se pristupiti popravku najviše

jednog kolokvija (treba popraviti kolokvij sa manje od 10 bodova). Ako kandidat ima dva ili tri kolokvija sa manje od 10 bodova, kandidat izlazi na ispit ako je zadovoljio kriterij I dijela gornje tablice.

- Kandidat koji nije zadovoljan sa ponuđenom ocjenom na kraju semestra izlazi na ispit, ali mu bodovi iz "I dijela" ostaju kao dio ocjene.

LITERATURA: a) T. Roje Bonacci, "Mehanika tla", Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2003.

(drugo dopunjeno izdanje) b) T. Roje Bonacci, P. Miščević, "Temeljenje", Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,

1997. c) T. Roje Bonacci, "Potporne građevine i građevne jame", Građevinsko-arhitektonski

fakultet Sveučilišta u Splitu, 2005. d) (E. Nonveiller, "Mehanika tla, temeljenje građevina", Školska knjiga Zagreb, 1979.) e) B. Babić, "Geosintetici u graditeljstvu", HDGI, Zagreb, 1995. f) P. Miščević, "Zbirka riješenih zadataka iz mehanike tla", Građevinski fakultet

Sveučilišta u Splitu, (drugo dopunjeno izdanje) 1999. ⇒ Zadaci na WEB stranicama katedre Nazivi u engleskom jeziku: ground - tlo soil - zemlja rock - stijena rock mass -stijenska masa

MEHANIKA TLA

MEHANIKA STIJENA

⇒ GEOTEHNIKA

PIRAMIDA DASHUR-JUG

KOSI TORANJ U PISI (ITALIJA)

"POTPORNI ZID" U BRELIMA

GRAĐEVNA JAMA U KUPSKOJ ULICI U ZAGREBU

Kina (2009. godine) – "stambeni objekt – novogradnja"

MEHANIKA TLA OD GRADITELJSKIH POČETAKA DO ZNANSTVENE DISCIPLINE

Od antike do renesanse (neki primjeri)

GRAĐEVINA GODINA PROBLEM

najstarija zemljana brana sa uzvodnom oblogom zidanom od kamena - Jawa u Jordanu

← 4000. g

piramida Dashur jug visine 105 m (trebala je biti 140 m)

← 2750. g trebala je biti prva piramida sa ravnim bočnim površinama - problem bočnog pritiska

Babilonska kula visine 75 m, Mezopotamija

oko ← 1130. g nema kamena (gradilo se je od cigle pečene na suncu); meko sedimentno tlo u dolini rijeke

Rimska imperija oko ← 30. g prvi beton kao hidrauličko vezivo (od njega je izgrađena i temeljna ploča promjera 170 m Colosseuma u Rimu)

vodovod od izvora Jadra kod Splita

oko → 300. g ukopane dionice i akvedukti

toranj katedrale u Pisi, Italija → 1174. → 1370. g leži na mekim sedimetima rijeke Arno

Počeci i razvitak mehanike tla

COULOMB CHARLES AUGUSTIN (Francuska)

1773. g sile na potporni zid

ALEXANDRE COLLIN (Francuska)

1833. g stabilnost kosina

MACQUORN RANKINE (Engleska)

1860. g naprezanja u tlu

J. BOUSSINESQ (Francuska)

1885. g naprezanja ispod opterećene ploče

KARL TERZAGHI (rođen u Pragu, radi u Austriji i Mađarskoj)

1915. - 1940. g prva sistematizacija znanja na području mehanike tla

MEHANIKA TLA I TEMELJENJE

TEMELJENJE GRAĐEVINA

TLO KAO GRAĐEVINSKI

MATERIJAL

KONSTRUKCIJE ZA OSIGURANJE

ISKOPA I PODZEMNIH

OTVORA

POSEBNI PROBLEMI

- plitko

- duboko

uvjeti:

- nosivost tla

- slijeganje tla

- industrija građevinskog materijala

- nasute građevine:

nasipi

brane

konstrukcije za osvajanje vodene površine

- kosine

- tuneli

- podzemni otvori

- dinamička opterećenja

- podzemni spremnici (za tekućine i plinove)

- zamrzavanje (“permafrost”)

NAČIN RJEŠAVANJA PROBLEMA U GEOTEHNICI:

1/ Mehanika tla:

- fizikalne i mehaničke osobine

tla

- teorijske analize

2/ Geologija:

- sastav i porijeklo tla

3/ Iskustvo:

- prethodno izvedene građevine

4/ Ekonomičnost

+ inženjerska prosudba

= RJEŠENJE

POSTANAK TLA

Struktura Zemlje

TALOG OSLABLJENA STIJENA

ULAZ SUNČEVE ENERGIJE

ULAZ UNUTARNJE ENERGIJE

ULAZ UNUTARNJE ENERGIJE

LITIFIKACIJA

METAMORFOZA

OMEKŠANJE

POVRŠINSKA STIJENA

TLO ATMOSFERILIJE EROZIJA

TALOG TRANSPORT

TALOŽENJE LITOSFERA

SEDIMENTNA STIJENA

MAGMA

METAMORFOZA

KRISTALIZACIJA

UŽARENA STIJENA

HIDROSFERA

DUBINA PRITISAK

TEMPERATURA

METAMORFNA STIJENA

OSNOVNI PROCESI U FORMIRANJU TLA: RASTROŠBA STIJENA TRANSPORT SEDIMENTACIJA

RASTROŠBA STIJENA: MEHANIČKA: tektonske sile promjena temperature led abrazija vegetacija KEMIJSKA: oksidacija karbonizacija hidratacija desilikacija otapanje u vodi TRANSPORT: gravitacija voda led vjetar

MINERALOŠKI SASTAV TLA

KRUPNE ČESTICE - mineraloški sastav ovisi o izvornoj stijeni

SITNE ČESTICE - proizvod mehaničke i kemijske rastrošbe

Čvrste čestice tla : minerali gline koji imaju kristalnu strukturu, minerali gline koji nemaju

kristalnu strukturu, bazična stijena, organski ostaci, otopljene soli

MINERALI GLINE (1µ -koloidi) : pretežno ALUMINIJEVI HIDROSILIKATI koji se

sastoje od jednolično raspodijeljenih:

tetraedara silicija

oktaedara aluminija

Si

O

Al ili Mg

(OH)

4+

2-

3+ 2+

-

TETRAEDARsilic ijevog dioksida

OKTAEDARaluminijevog ili magnezijevoghidroksida

S obzirom na način vezivanja molekula nastaju razni oblici minerala glina npr. :

kaolin, ilit, montmorilonit.

Osim Al(OH)3 i SiO2 na rubovima se mogu vezati atomi : H, Na, Mg, Ca, Fe, ... koji utječu

na svojstva minerala.

STRUKTURA I TEKSTURA TLA

Struktura nataloženog tla ovisi o :

- veličini, obliku i jednoličnosti čestica koje se talože

- uvjetima u kojima se odvija taloženje

- silama koje djeluju na sediment nakon njegovog nastanka

Svojstva sedimentnog materijala ovise o gustoći koja će se postići tijekom sedimentacije.

Primjeri: a) saćaste strukture

b) pahuljaste strukture

c) rahle strukture zrna različitih veličina

a)

b)

c)