S A D R Ž A J:

UVOD

INTERNET BANKARSTVO

PRIMJERI ELEKTRONSKOG PLAĆANJA

PRIMJERI KREIRANJA I SLANJA NALOGA ZA PRIJENOS SREDSTAVA

KARAKTERISTIKE ELEKTRONSKOG PLAĆANJA

RIZICI I UPRAVLJANJE RIZICIMA U ELEKTRONSKOM BANKARSTVU

DISTRIBUCIJSKA MREŽA ELEKTRONSKOG BANKARSTVA

POSTERMINALI

TELEFONSKO BANKARSTVO

SMS, MOBILNO, WEB I TV BANKARSTVO

ZAKLJUČAK

LITERATURA

1

UVOD

Internet predstavlja globalnu računalnu mrežu čiji se početak razvoja veže za 1965. godinu. Od 1991. godine internet mrežu su najviše koristile akademske institucije, vladine organizacije i istraživački centri za komunikaciju i razmenu informacija. Preokret u razvoju inteneta nastaje u zadnjem desetljeću 20. stoljeća, kada je izvršena komercijalizacija mreže interneta povezivanjem miliona računala.

Internet bankarstvo počinje 1980. godine, a veći broj korisnika služi sa internet bankarstvom od 1995, godine, kada je banka „WeIls Fargo“ izradila prvi WEB bankarski program za obavljanje poslovanja na internetu. Pored toga, 1996. godine je osnovana prva specijalizovana intemet banka na svetu u SAD pod nazi-vom „Security First Network Bank“. Krajem prošlog veka broj korisnika internet bankarstva prelazi broj od 10 miliona korisnika.

Porastom popularnosti interneta i potrebom za uvođenje novih usluga, banke su se sve više okrenule za stvaranjem novih ideja i pokušajem realiziranja ideje o uvođenju svih vrsta bankarskih usluga iz vlastitog doma.

2

1. INTERNET BANKARSTVO

Prije svega, potrebno je ukratko spomenuti neke od najvažnijih razloga za korištenje usluge internet bankarstva, tj. uvođenje iste:(1.) poslovanje preko interneta stvara imidž inovativne banke;(2.) omogućava se pokrivanje znatno većeg geografskog prostora (bez otvaranja novih filijala i predstavništva);(3.) internet predstavlja efikasan i jeftin distributivni kanal (smanjuju se troškovi poslovanja);(4.) povećava se interaktivna mogućnost komuniciranja (neprekidno komuniciranje između banke i klijenata);(5.) novo sredstvo informiranja i komuniciranja (banka se obraća širem krugu klijenata);(6.) povećanje zadovoljstva klijenata (klijenti ne odlaze u banku i ne čekaju ispred šaltera);(7.) omogućava se servis klijentima 24 sata dnevno, punih 7 dana u tjednu, ili 365 dana u godini.

Internet bankarstvo nudi klijentima opipljive i neopipljive elektronske proizvode. Opipljivi proizvodi se isporučuju tkz. off-line putem, odnosno putem tradicionalne fizičke distribucije. Neopipljivi elektronski proizvodi se nude i isporučuju putem on-line veze. Elektronske usluge su slične elektronskim proizvodima, osim što svaka isporuka digitalnog sadržaja podrazumijeva određenu radnju. Danas se kao elektronske usluge pojavljuju pored elektronskog platnog prometa i usluge osiguranja, consulting usluge, pravne usluge, usluge u posredovanju sa nekretninama, usluge obrazovanja i sl.

Internet bankarstvo predstavlja najrasprostranjeniji oblik

3

elektronskog bankarstva, interaktivni oblik, koji je usmjeren na pribavljanje bankarskih informacija i realizaciju bankarskih usluga preko interneta korištenjem osobnog računala. Rastuća popularnost interneta i on-line transakcija stvorili su okruženje u kome on-line bankarstvo postaje proizvod za masovnu potrošnju. Kod ovog oblika bankarstva, komunikacija se uspostavlja preko otvorene komunikacijske mreže, odnosno interneta. Internet bankarstvo omogućava pristup računalu putem pretraživača tako da pri upotrebi interneta nisu potrebni nikakvi specijalni softweri. Korištenjem internet bankarstva pruža se mogućnost klijentima banke da bez odlaska u banku komuniciraju sa svojim tekućim računom. U praksi se ovaj vid bankarstva naziva „virtual banking“, odnosno „on-line banking“.

Trenutno je preko 1000 banaka priključeno na internet, a u svijetu ima više od 8 miliona korisnika internet bankarstva.

Neke od glavnih usluga internet bankarstva:a) provjera stanja na svim računima; b) plaćanje računa;c) pregled elektronskih transakcija;d) podnošenje zahtjeva za kredit;e) podnošenje zahtjeva za kreditne kartice; f) realiziranje on-line trgovine; g) realiziranje devizni transakcija; h) kreiranje valutnog portfolia; i) dobivanje opći informacija o banci, godišnjem izvješću banke, e-mail, kontakt telefon i sl.

Pristaše internet bankarstva ističu niz prednosti ovog oblika „virtualnog bankarstva“ nad klasičnim „tradicionalnim“ oblikom bankarstva.

Prednosti internet bankarstva:

4

(1.) niži troškovi (realizacija naloga za plaćanje putem interneta iznosi od 1 do 2 KN, a putem klasičnog bankarstva i do 6 KN),(2.) viši prihodi (u internet bankarstvu rashodi učestuju sa 15,20% u prihodima, dok je taj odnos čak 60% u klasičnom bankarstvu),(3.) iskorištavanje radnog vremena (internet bankarstvo je neprekidno na usluzi klijentu 24/7/365),(4.) realizacija transakcija putem osobnog računala (nema administrativne formalnosti i ne odlazi se u banku),(5.) pristup elektronskoj banci iz bilo kojeg mjesta na svijetu (ukoliko je računalo sa modemom i priključkom na internet),(6.) održavanje zaštite internet sistema preko banke uz obavljanje on-line bankarskih transakcija.

Nedostaci internet bankarstva se odnose na neadekvatnu zakonsku regulativu u ovom segmentu (različita je od države do države) i u nepostojanju savršeno nepogrešivog sistema zaštite i sigurnosti u elektronskom poslovanju. Najveća prepreka masovne primjene internet bankarstva je neizgrađeno povjerenje između korisnika elektronske usluge i računala. Povjerenje se može brzo izgraditi između klijenta i banke, ukoliko se klijent uvjeri u sigurnost svojih financijskih transakcija primjenom internet bankarstva. Kod klijenata su još uvek prisutne dileme kako sprečiti zloupotrebu informacija primjenom internet bankarstva i kako zaštiti svoje račune od moguće pljačke.

Primjena računalnih lozinki i novih tehnika kodiranja, pokazala je visok stupanj sigurnosti pri zaštiti elektronskih

5

informacija. U internet bankarstvu se primenjuje sistem kripto zaštite pod nazivom SET (Secure Elecotronic Transaction) projektiran od strane Visa, Master card i IMB kompanija. SET sistem predstavlja garanciju za kupca, prodavča, banku i klijenta, da su svi učesnici u elektronskoj transakciji autentični i zaštićeni. Radi bolje zaštite računalnih šifri projektirano je novo rješenje SET-a sa SMART cardom (pametnom karticom). Kartica ima ugrađen mikro procesor i može se čitati samo preko ugrađenog specijalnog čitača SMART kartice. Osim SMART kartice, za internet bankarstvo možemo koristiti TAN karticu i token.Internet bankarstvo je doživilo ubrzan razvoj posebno u SAD-u i razvijenim zemljama Europe (Engleska, Španjolska, Italija, Francuska, Austrija…). Što se tiče domicilnog bankarstva, kod nas je još uvijek široko rasprostranjeno.

6

2. PRIMJERI ELEKTRONSKOG PLAĆANJA

Elektronsko plaćanje dobiva sve više značaja na relaciji između klijenta i poslovne banke. Skoro da nema banke koja nije instalirala program e-bankarstva i stavila ga na raspolaganje svojim klijentima. Svaka banka ima svoje specifičnosti koje su ugrađene u program elektronskog bankarstva.

Da bi se mogao imati uvid u stanje izvoda poslovnih računa, neophodno je prvo izvršiti pokretanje sistema (softvera) za elektronsko bankarstvo. Nakon toga se pojavljuje prijava (posebna stranica) u koju treba unijeti korisničko ime i lozinku dobivenu u poslovnici pri naručivanju usluge i prihvaćanju Općih uvjeta upotrebe. Ubacivanjem smart kartice u čitač kartice, brojeva iz TAN kartice ili bankovne kartice u token, pokrećemo početnu stranu, koje može imati neke od ponuđenih opcija preko koji se može otići na neku novu stranicu.

Ponuđene opcije mogu biti:(1.) moji računi (spisak računa koji su otvoreni u banci);(2.) inbok ili poštanski sandučić (prostor gdje dobivamo poruke od servera),(3.) administracija (osnovni podatci o fizičkoj osobi ili tvrtki);(4.) pošiljke (zahtjevi koji se šalju na server banke);(5.) sinkronizacija (komunikacija sa serverom);

7

(6.) pregled informacija o računima (vrijeme i datum, informacije sa posljednjeg izvoda);(7.) pregled i ispis izvoda;(8.) pregled arhive promjena (nalozi koji su u izvodu, kao i tekući nalozi);(9.) rad sa nalozima (puštanje naloga za prijenos novčanih sredstava).

Primjera radi, ako se izabere opcija moji računi, tada se otvara nova stranica na ekranu na kojoj se nalazi spisak otvorenih računa u datoj banci sa stanjem na svakom od prezentiranih računa.

Podaci na svakom računu se odnose na:(1.) promjene po posljednjem izvodu usklađenim sa serverom banke;(2.) datum i vrijeme posljednje sinkronizacije;(3.) broj naloga na čekanju sa ukupnim iznosom;(4.) pregled naloga koji su dati dotičnog dana u korist tekućeg računa (kao priljevi i kao odljevi sa računa).

Nakon završetka sinkronizacije bakne sa izvodom, izvod računa se stavlja u bazu izvoda. Izborom opcije izvodi, otvara se nova stranica.

U opisu izvoda se mogu navoditi sljedeća polja:(1.) stanje računa (kompletirano sa svim promjenama);(2.) račun (broj računa na koji se izvod odnosi);(3.) izvod (redni broj izvoda);(4.) datum (promjene od dotičnog datuma);(5.) staro stanje (stanje računa prije promjena koje su na izvodu), (6.) novo stanje (stanje računa poslje promjena koje su na

8

izvodu),(7.) broj naloga (ukupan broj promjena na dotičnom izvodu).

3. KARAKTERISTIKE ELEKTRONSKOG BANKARSTVA

U uvjetima sve većih organizacijskih i funkcionalnih promjena u bankarstvu, sve više su izražene potrebe, za korištenjem informacijskih sistema u bankama te za informatičkom integracijom bankarskih sistema i financijskih tržišta.

Značajni faktori koji su izazvali strukturne promjene: a) nova tehnologija, b) cjenovna konkurencija, c) rast profitabilnosti, d) promjene u zahtjevima klijenata, e) promjene u međunarodnoj regulativi i sl.

Primjenom nove informacijske tehnologije u bankarstvu smanjuju se operativni troškovi banaka i kamatna marža (zbog utjcaja konkurencije), poboljšava se kvaliteta bankarskih usluga, stvaraju se novi bankarski proizvodi i usluge i efikasnije se upravlja sa rizicima u bankama.

Širenjem konkurencije na međunarodnom financijskom tržištu, kao i bržim razvojem informacijske tehnologije, pojavljuje se kao krajnji rezultat globalizacija bankarstva i globalizacija

9

financijskih tržišta (financijske transakcije se obavljaju od kuće, iz ureda, iz automobila i sl.). Ulaskom u 21. stoljeće, suvremene banke sve više nude klijentima tržišno segmentiran bankarski proces, što znači da banke mogu ponuditi pakete usluga koji se odnose na pojedine segmente financijskih tržišta.

Dakle, banke su sve više prisutne sa tržišno segmentiranim

bankarskim procesom na: a) novčanom tržištu (u okviru njega se nalazi kreditno, eskontno, lombardno, depozitno tržište i tržište kratkoročnih vrijednosnih papira); b) deviznom tržištu (u okviru njega se obavljaju transakcije na devizno-valutnom tržištu i tržištu deviznih vrijednosnih papira), c) tržištu kapitla (u okviru njega se nalazi investicijsko tržište i hipotekarno tržište), d) terminskom tržištu (u okviru njega se nalazi buduće tržište, tržište opcija i tržište svih poslova).

Za bankarski inženjering su karakteristične bankarske aktivnosti koje se odnose na primjenu bankomata, osobnih računala, automatskih bankarskih šaltera i sl. Za bankarski reinženjering su karakteristične aktivnosti koje se odnose na kućno bankarstvo, odnosno daljinsko upravljanje sa bankom.

Razvojem informatičke tehnologije i komunikacijske tehnologije u bankarstvu, stvoreni su uvjeti za razvoj elektronskog bankarstva. Elektronsko bankarstvo najviše se odnosi na tehnologiju platnog prometa i transfer novčanih sredstava. Bez obzira što na razvoj elektronskog bankarstva

10

utjče više faktora, najviše su prisutni sljedeći faktori:(1.) visok stupanjn informatičke tehnologije i postojanje visoko stručnih kadrova;(2.) raznovrsna finacijska struktura, sa većim brojem financijskih institucija i visoko frekventnim financijskim tokovima;(3.) deregulacija bankarskih i financijskih tržišta, uz značajno prisustvo konkurencije i sl.

Elektronski transfer sredstava (Electronic Funds Transfer - EFT) direktno utječe na promjenu financijskih instrumenata i na promjenu tehnologije bankarskog poslovanja. Elektronskim bankarstvom se sredstva mogu prenositi na velike udaljenosti bez tradicionalne pripreme naloga i prateće dokumentacije. Umjesto fizičkog prenosa kreditnih poruka na papirnatim nosiocima podataka (između poslovnih banaka), one se prenose transferom elektronskih poruka i računalnom obradom poruka.

Na ovaj način se putem elektronskog prenosa sredstava:(1.) eliminira klasična tehnologija rada i korištenja papirnate dokumentacije;(2.) povećava se broj financijskih transakcija između klijenata banaka; (3.) značajno se smanjuju troškovi poslovanja platnog prometa.

Primjenom EFT sistema transfera sredstava za nekoliko sekundi se plaća sa računa dužnika na račun primatelja. Također se eliminiraju plaćanja putem čekova i drugih oblika bez gotovinskog plaćanja, za koji se može dogoditi da nema pokrića. Analiza troškova EFT sistema ukazuje, da se najveći dio troškova odnosi na inicijalne troškove koji su fiksnog karaktera (odnosi se na računalnu opremu i komunikacionu mrežu). Fiksnog karaktera

11

su i operativni troškovi, a oni se odnose na održavanje i amortizaciju EFT sistema i opreme. EFT sistem se prvi put pojavljuje u praksi 70-tih godina prošlog stoljeća u SAD. Trebamo napomenuti razliku između EPS sistema i EFT sistema transfera sredstava. EPS sistem se odnosi na elektronski sistem plaćanja (Elec-tronic Payments System), dok se EFT sistem odnosi na elektronski prijenos sredstava tako da je EFT sistem širi pojam od EPS sistema. EFT sistem pored elektronskog prijenosa sredstava plaćanja omogućava i prijenos drugih dijelova financijske aktive (potraživanja vrijednosni papira, čekova i sl).

4. RIZICI I UPRAVLJANJE RIZICIMA U ELEKTRONSKOM BANKARSTVU

Razvoj elektronske trgovine i bankarskih usluga preko elektronskog bankarstva stvorio je uvjete primjene šireg spektra novih bankarskih proizvoda, dostupnih svim klijentima suvremenog bankarstva. Brz razvoj operativnih mogućnosti pružanja usluga elektronskog bankarstva imao je utjecaja i na pojavu rizika koji su pratili bankarstvo.

Prema dokumentima Baselskog odbora za nadzor banaka, mogu se navesti sljedeće vrste rizika u elektronskom bankarstvu:

(1.) operativni rizik;(2.) reputacijski rizik;(3.) pravni rizik;(4.) rizik internacionalnog poslovanja;(5.) ostali rizici (kreditni, tržišni, kamatni, valutni,

politički, zakonski, rizik likvidnosti, rizik solventnosti i rizik kapitala banke).

Svaki od navedenih rizika ima direktnog uticaja na primjenu elektronskog bankarstva.

12

Operativni rizik može nastati zbog neispravnosti informacijskog sistema, sistema za izvještavanje i neadekvatnog monitoringa (upravljanja) rizikom te zloupotrebe od strane klijenata banke ili zbog neadekvatno implementiranog elektronskog bankarstva. Operativni rizik se može pojaviti u obliku:

(1.) rizika sigurnosti (pouzdanosti) i integriteta informacionog sistema banke,

(2.) rizika dizajniranja implementacije i održavanja informacionog sistema banke,

(3.) rizika zloupotrebe bankarskih proizvoda ili usluga od strane klijenata banke.

Operativni rizik se može pojaviti i na različitim nivoima poslovanja banke.

Najčešće je prisutan sljedeći operativni rizik u banci: a) rizik kadrova;b) rizik procesa; c) rizik tehnike (tehničke podrške);d) rizik informacijske tehnologije.

Reputacijski rizik se odnosi na negativan imidž poslovanja banke koji je stvoren od strane javnosti te može imati trajni karakter. Narušavanje imidža banke može nastati kao posljedica loših komunikacijskih mreža, kada klijentima nisu dostupne informacije o stanju sredstava na poslovnim računima. Povećani reputacijski rizik može biti i posljedica povećane izloženosti banke drugim oblicima rizika. Reputacijski rizik može nastati u uvjetima kada banka pružanjem usluga ne zadovoljava očekivanje svojih klijenata. Nastaje i u slučajevima zloupotrebe i prevare od strane trećih osoba te izazivanja sumnje u sigurnost poslovanja banke. Ovaj rizik ne mora biti izražen samo u odnosu

13

na pojedinačnu banku, već može biti izražen u odnosu na cijeli bankarski sistem jedne države.

Pravni rizik nastaje uslijed nepoštovanja zakona, pravila ili propisane prakse. Može nastati i u slučajevima kada zakonska prava i obaveze u transakcijama elektronskog bankarstva nisu pravno regulirane. Posebno je važno pravno regulirati sprečavanje tkz. „pranja novca“, jer mogućnosti elektronskog bankarstva mogu biti atraktivne za ovaj vid zloupotrebe. Da bi se umanjio pravni rizik, neophodno je u poslovanju sa elektronskim novcem, posvetiti posebnu pažnju identifikaciji klijenata i zaštiti njihove privatnosti. Dinamičan razvoj elektronskog bankarstva sve više je imao utjecaja na banke da preuzimu ulogu organa za izdavanje digitalnih certifikata, u cilju garancije da određeni digitalni potpisi potiču od njihovih vlasnika. Preuzimanjem ove uloge, banke se sve više potencijalno izlažu pravnom riziku, jer mogu biti odgovorne za gubitke nastale po osnovu digitalnih certifikata.

Rizik internacionalnog poslovanja počiva na tehnologiji koja ne poznaje geografske barijere jedne regije ili jedne države. Rizici internacionalnog poslovanja često mogu biti više naglašeni nego što su to rizici domicilnog bankarstva. Sa internacionalnim rizicima su usko povezani pravni i kreditni rizici.

Ostali rizici elektronskog bankarstva odnose se na: a) odobravanje kredita;b) plaćanje kamata;c) promijenu deviznog tečaja;d) tržišnu promjenu cijena;e) održavanje likvidnosti i solventnosti;

14

f) politički rizici (rizik države) i sl.

Metodologija upravljanja rizidma podrazumijeva prepoznavanje i definiranje strategije upravljanja rizicima te stupnja izloženosti banke riziku.

Taktika upravljanja rizicima može biti trojaka: a) prihvaćanje rizika;b) izbjegavanje rizika; c) zaštita od potencijalnog rizika. Zaštita od rizika se temelji na razvoju i inplementaciji

adekvatnih sigurnosnih mehanizama i mijera internih procesa u banci i komunikacije između banke i eksternih financijskih sistema. Sigurnosne mjere predstavljaju kombiniranu upotrebu hardverskih i softverskih alata.

U praksi su najčešće prisutne sigurnosne mjere: a) kriptiranje podataka;

b) digitalni certifikat;c) instalacija zaštitnih zidova (firewalla);d) antivirusna kontrola;e) korištenje PIN broja i sl.

Kriptiranjem podataka uspješno se rješava pitanje tajnosti prijenosa podataka putem računalne mreže. Kod kriptiranja podataka postoje ključevi za enkripciju i dekripciju podataka kojima poruka postaje primatelju razumljiva.

Digitalni certifikat (DC) predstavlja elektronsku poruku putem koje se potvrđuje veza između elektronskog potpisa i identiteta korisnika potpisa. Zbog značaja, digitalni certifikat mogu izdavati samo certificirane institucije.

Zaštitni zid (firewall) predstavlja kombinaciju upotrebe hardvera i softvera preko koga se ograničava eksterni pristup

15

internom sistemu, kao što je to internet. Antivirusni programi imaju zadatak da onemoguće unošenje

računalnih virusa koji mogu izazvati štetu korisniku računala prisustvom raznih poruka, brisanjem datoteke i diska. Virusi se najčešće prenose putem internet poruka, disketa i CD-a. Najpoznatiji antivirusni programi su: IBM antivirus, Kaspersky, Norton i sl.

PIN broj je šifrirani broj koji se koristi radi prevencije od neautoriziranog pristupa podacima banke ili klijenta i potrebno ga je držati u tajnosti.

5. DISTRIBUTIVNA MREŽA ELEKTRONSKOG BANKARSTVA

P0STERMINALI

Pos sistem (Point of sale) se odnosi na razvoj računarske mreže i bržu rea-lizaciju finansijskih usluga u trgovačkoj uslužnoj mreži korišćenjem elektronskog bankarstva. Putem Pos sistema čvršće se povezuje klijent sa bankom i efikasnije se odvija bezgotovinski način plaćanja. U poslednje vreme sve više se koristi Eft Pos sistem (Electronic funds transfer Point of sale) omogućava elektronski transfer novčanih sredstava na mestu prodaje. Preko ovog sistema se direktno prenose novčana sredstva sa računa kupca na račun prodavca. Da bi se to realizovalo, neophodno je direktno povezati elektronske registar kase (terminale) sa informatičkom mrežom u bankama. Eft Pos terminali omogućavaju, da se podaci sa kartice u okviru mreže koja povezuje trgovce širom sveta sa centrom za obradu platnih kartica i emitentima kartica provere za 10-tak sekundi.

16

Eft Pos sistem proverava ispravnost platne kartice, vrši direktno zaduženje racuna kupca, smanjuje promet novčane dokumentacije, stabilizuje depozitni potencijal banke i povećava promet bezgotovinskog načina plaćanja (provizije i naknade). Klijentu se preko ovog sistema omogućava: brža bezgotovinska naplata, smanjenje troškova platnog prometa, potpuna kontrola finansijskih troškova i sl. Sistem se

primenjuje provlačenjem platne kartice kroz terminal koji očitava magnetnu traku platne kartice, tako da se unošenjem iznosa finansijske transakcije proverava na licu mesta stanje na tekućem racunu vlasnika kartice. Na osnovu proverenog stanja šalje se Pos terminalu povratna informacija, na osnovu koje se štampa račun i to po pravilu u duplikatu. Jedan primerak računa ostaje davaocu usluge (taj primerak potpisuje korisnik usluge), dok drugi primerak ostaje korisniku platne kartice.

U poslednje vreme se kao standardni uređaj Pos terminala (pored čitača kar-tice) ugmđuje i optički čitač BAR cod (po sistemu Evropske numeracije artikala) sa kojim se očitavaju Šipkasti kodovi utisnuti na ambalaži robe. Rezultat primene BAR coda ukazuje da se ostvaruje brži promet preko blagajni (veći protok kupaca) i ažurnija evidencija robe na skladištu. Najnovija dostignuća ukazuju na primenu bežičnog terminala (Pos sistema) koji radi na principu terminala povezanog sa matičnom bazom provajdera preko GMS sistema (Global System for Mobile Communication). U praksi se ovaj sistem distribucije bankarskih usluga naziva mobilnim Pos terminalom i najviše je primenljiv u uslužnim delatnostim (taksi službe, restorani, pošte i sl.)- Prednosti Eft Pos sistema su značajne, jer prodavci ne moraju da brinu da li klijenti imaju novčana sredstva na tekućim računima (provera se vrši on line vezom), a kupci ne moraju da izdavaju čekove i da nose sa sobom keš novac.

17

TELEFONSKO (KUĆNO) BANKARSTVO

Telefonsko bankarstvo (banking by phone) predstavlja direktno korišćenje bankarskih usluga od kuće jer se omogućava neposredan transfer novčanih sredstava, informacija i naloga putem telefonske mreže. U literaturi se ovakav oblik distribucione mreže elektronskog bankarstva naziva kućnim bankarstvom (home banking sistem). Primenom ovog sistema klijent se lišava potrebe odlaska na šalter banke (ili pošte), kao i potrebe pismenog komuniciranja.

Tehnologija kućnog (telefonskog) bankarstva zasniva se na „pozivnim centrima" kojima se pristupa preko određenih šifri otkucanih preko tastature. Pomoću tokena (hardverska i softverska sredstva za generisanje jednokratnih lozinki) i unošenjem PIN broja (lične kreirane lozinke) ostvaruje se pristup operateru telefonskog servisa. Pozivom na telefonski brćj pristupa se telefonskom servisu (na raspolaganju je 24 časa dnevno), te se nakon identifikacije (putem tokena) otvara meni koji preko govor-nog automata usmerava korisnika telefonskog bankarstva do željene usluge.

Go-vorna tehnologija predstavlja tehničko rešenje za: a) raspoznavanje govora, b) veštačko produkovanje govora, c) kodiranje govornog signala.

Da bi se mogla primeniti govorna tehnologija neophodno je da se telefonski aparat poveže sa hardverskim dodatkom (preko telefonske mreže) kako bi se numerički podaci mogli pretvoriti u govorni

18

signal („računar govori") Govorna tehnologija se može primeniti i na drugi način, tako da se raspoznaju govorne komande ili da se deblokira jedan broj izolovanih reči ili izraza. Govorna tehnologija se najviše primenju-je u Engleskom govornom području.

Dosadašnja praktična iskustva pokazuju, da telefonsko bankarstvo omogućava jednostavno, sigumo i brzo korišćenje bankarskih usluga.

Najviše se koriste sledeće bankarske usluge:(1.) provera stanja i promena na tekućim i deviznim računima,(2.) plaćanja unutar banke preko naloga za prenos (prenos sa

jednog na dru-gi tekući račun),(3.) otplata dela kredita (kreditne rate),(4.) pregled izvrŠenih platnih naloga,(5.) porudžbina platnih kartica,(6.) prodaja, kupovina deviza i konvertovanje deviza,(7.) pregled kursne lste i sl,(8.) plaćanje računa komunalnih usluga, ptt usluga i računa elektrodistribucije.

Sva plaćanja koja su obavljena preko telefonskog servisa beleže se na izvo-du tekućeg računa. Izvodi sadrže podatke o obavljenim plaćanjima i načinu plaćanja i služe kao dokaz o izvršenim plaćanjima. Korisnik telefonskog bankarstva može izvode primati elektronskim putem, dostavom putem pošte ili klasicnim podizanjem izvoda na šalteru banke.

SMS BANKARSTVO, MOBILNO BANKARSTVO I WEB TV BANKARSTVO

19

Za elektronsko bankarstvo se kaže da je postalo imperativ savremenog bankarstva, zbog ubrzanog tempa života i potrebe bančinih klijenata da bilo kada i bilo gde brzo i diskretno, dobiju tačne informacije o stanju i promenama na njihovim tekućim računima. Stoga se u okviru elektronskog bankarstva pojavljuje i SMS bankarstvo koje počiva na korišćenju mobilnog telefona u funkciji izvršavanja bankarskih transakcija. Uslov da bi se koristilo SMS bankarstvo jeste da korisnik bankarskih usluga popuni posebnu pristupnicu, u kojoj navodi podatke o tekućem računu i broju mobilnog telefona sa koga će se izvršavati transakcije. Posle odobravanja pristupa, klijent dobija automatizmom pozdravnu poruku na svoj mobilni telefon. Putem poruke banka obaveštava klijenta da je postao aktivan korisnik ove bankarske usluge. Da bi klijent mogao koristiti bankarske usluge neophodno je da na broj servisnog centra pošalje SMS poruku koja će sadržati šifru vezanu za upit.

Korisnik SMS bankarstva može u svakom momentu, u vremenu od 24 Časa da:

a) vrši proveru stanja na tekućem računu (dnevno ili po promenama),

b) ima uvida u podatke o poslednjim bankarskim transakcijama,

c) obavlja platne transakcije. Traženi podaci o stanju tekućeg računa dobijaju se najduže u

roku od 1 minuta (zavisno od stepena opterećenosti mobilne mreže). Sistem sigurnosti SMS bankarstva zasnovan je na povezanosti broja mobilnog telefona i transakcionog računa, kao i navedenih brojeva tekućih računa u korist kojih se može izvršiti plaćanje.

20

Mobilno ili pokretno bankarstvo omogućava bankarske transakcije preko prenosnog računa (laptop), mobilnog telefona koji je opremljen specijalnim softverom za mobilni pristup intemetu. Upotreba mobilne tehnologije za mobilna plaćanja beleži iz godine u godinu dinamičan rast (u 2005 godini iznosila je 800 miliona USD). Mobilna plaćanja obuhvataju sva elektronska plaćanja koja se obavljaju upotrebom mobilnog telefona ili lap topa i spadaju u grupu plaćanja na malo. Učesnici mobilnog bankarstva su: mobilni operateri, banke, druge finansijske organizacije, trgovci i potrošači. U početku su se mobilna plaćanja obavljala razmenjivanjem SMS poruka između klijenata i banke. Razvojem WAP standarda, sa kojim je omogućen pristup internetu putem mobilnog telefona, prisutna je ekspanzija mobilnog bankarstva. Primera radi, u Evropi je 2002. godine, 2 miliona klijenata koristilo bežično plaćanje, a u 2004 godini broj klijenata se povećao na 31 milion. Da bi se moglo koristiti WAP bankarstvo, neophodno je da mobilni telefoni imaju u sebi ugrađene WAP uredaje. U mobilnom bankarstvu banka ne naplaćuje WAP usluge, jer korisnik bankarske usuge plaća utrošene impulse operateru mobilne telefonije.

Prednosti korišćenja mobilnog bankarstva su: a) relativno malo ulaganje, b) jednostavan uređaj (jednostavan za upotrebu), c) veći komfor u korišćenju bankarskih usluga.

Nedostaci korišćenja mobilnog bankarstva su: a) nesigurnost klijenta da šalje podatke preko mobilne mreže, b) neizgrađenost jedinstvenih standarda u mobilnom

poslovanju i sl.

21

WEB Tv bankarstvo se odnosi na povezivanje televizije i interneta u jedinstvenu celinu. Obično ovaj oblik elektronskog bankarstva koriste korisnici koji nemaju računar, a žele da koriste intemet servis. Putem WEB Tv sisteraa, korisnici elektronskog bankarstva povezuju svoje Tv aparate standardnom telefon-skom linijom na WEB Tv mrežu. Upravljanje sa WEB Tv bankarstvom vrši se pomoću daljinskog upravljača sa bežičnim tasterom. Prednost ovakvog oblika elektronskog bankarstva jeste, da korisnik ne mora imati računar. Nedostatak se odnosi na ograničen broj korišćenja bankarskih transakcija. Ovaj oblik korišćenja elektronskog bankarstva omogućava korisniku da može pratiti televizijski program, vršiti kupovinu od kuće (home shoping), plaćati račune od kuće (bill paymments). Da bi se mogle obavljati bankarske transakcije ođ kuće, neophodno je da se uz WEB Tv instalira i čitač smart kartice.

22

VII

ZAKLJUČAK:

Internet bankarstvo je usluga koja je kao stvorena za ovo moderno doba. Doba, kada je tempo života brži nego ikada. Ako razmislimo, koliko često nam dan proleti, a da toga niste niti svjesni? I kada takav tempo postane svakodnevnica, kao se može priuštiti gubljenje vremena na čekanje u redovima, gužvu i svu birokraciju? Uz Internet bankarstvo česti posjeti banci postaju prošlost. Sve što klijentu treba je pristup Internetu i stvar je riješena. Iz svoga stana ili kancelarije može u nekoliko minuta provjeriti stanje na računu ili obaviti plaćanje. A s obzirom na to da su provizije koje banke zaračunavaju za svoje usluge Internet bankarstva otprilike 30% niže od onih za iste usluge koje će obaviti u banci, jasno je da će klijent ovim putem uštedjeti i živce i vrijeme i novac, biti zadovoljan uslugom i ostati klijent određene banke. Na ovaj način banka podiže kvalitetu usluge, otvara do sada nedostupna tržišta. Internet bankarstvo je profitabilna investicija...

Razvoj Internet tehnologija je svuda u svetu, pa i u našoj zemlji doveo do mogućnosti da se poslovanje obavlja elektronskim putem. To je kompleksan zahvat koji zahteva angažovanje stručnjaka različitih oblasti i znatne novčane investicije. Privredni i finansijski subjekti u SRJ su zainteresovani za

23

elektronsko poslovanje radi lakšeg komuniciranja sa domaćim i inostranim partnerima i komercijalnih prednosti na tržištu.

Internet bankarstva je fenomen novijeg datuma, koji se odvija, bržim ili sporijim tempom, poslednjih tridesetak godina. Bankarska industrija je prilično inertna i sklona tradicionalnim i proverenim metodama pa prava revolucija u oblasti bankarstva, tek predstoji.

Za pouzdano funkcionisanje elektronskog poslovanja od posebnog je značaja pravna regulacija. »Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu«, koji je u fazi donošenja kod nas, je neophodan preduslov kako za pravnu zasnovanost elektronskog poslovanja, tako i za uključenje u međunarodne organizacije i tokove.

Literatura

1. Bil Gejts, Poslovanje brzinom misli, 2001.2. Pexim, »Put do uspešnog E-banking rešenja«, Zbornik

radova

24

3. Zepter Komerc Banka, Banja Luka, »Sistem elektronskog bankarstva ZKB«,

4. NetseT d.o.o., »Tehnologije zaštite elektronskog platnog prometa«, Zbornik radova

5. RB General Electronic, »E-Banking system«, Zbornik radova6. Expertski grupa, »Nacrt zakona o elektronskom poslovanju

i elektronskom potpisu«, april 2001. www.gov.yu7. www.internet-banking-free.com/banks8. https://bank.etrade.com9. www.netbank.com 10. www.posted.co.yu

25