instrumenti plaćanja

7/29/2019 Instrumenti plaanja

1/49


2/49

U OSNOVI POSTOJE DVIJE VRSTE PLAANJA:

gotovinsko i plaanje na kredit..


3/49

GOTOVINSKO KORISTIMO U SLUAJEVIMA:

poslova manjeg opsega

manjih vrijednosti

jednokratnih isporuka, itd.


4/49

PLAANJE NA KREDIT

koristimo u suprotnim sluajevima

zapravo, plaanje na kredit je stvarkonkurentske prednosti


5/49

U ODNOSU NA TIJEK POSLA, PLAANJEMOE BITI:

prije isporuke

tijekom isporuke

nakon isporuke

kombinirano


6/49

PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM

sudionici

tijek


7/49

SREDSTVA PLAANJA:

konvertibilne devize

kune

netransferabilne devize efektivni strani novac

u skladu sa sklopljenim platnim

sporazumima realna roba..


8/49

NAJEI INSTRUMENTI PLAANJA JESU

MEUNARODNI DOKUMENTARNIAKREDITIV

BANKOVNA DOZNAKA

DOKUMENTARNA NAPLATA ROBNIINKASO

TRGOVAKO KREDITNO PISMO

EKOVI MJENICA


9/49

DOKUMENTARNI AKREDITIV

(The Letter of Credit - L/C)

instrument plaanja kojim nalogodavac preko

akreditivne banke stavlja na raspolaganjekorisnikuodreeni iznos deviza koje on moenaplatiti tek poto ispuni odreene uvjete


10/49

Osnovni suionici u pladanju akreitivima jesu

nalogodavac (Applicant for the Letter of Credit),

akreditivna banka (The Issuing bank);

korisnik (The Beneficiary), imenovana banka (The Nominated Bank)


11/49

Vrste imenovanih banaka Isplatna banka-ovlatena za isplatu akreditiva na

teret i po nalogu akreditivne banke

Potvrujua banka-obezuje se da e korisnikuisplatiti akreditivnu svotu odmah po prezentacijidokumenata i ne ekajui prijam pokria odakreditivne banke

Negocirajua banka-ovlatena do odreenog rokaisplatiti akreditivnu svotu (uvjet:korisinik morapredoiti mjenicu i dokumente koji su odreeni uakreditivnim uvjetima)


12/49

Vrste neovisnih pravnih odnosa

izmeu osoba iz akreditivnog posla Odnos nalogodavca i akreditivne banke

Odnos izmeu akreditivne banke i banke koja

potvruje akreditiv Odnos izmeu akreditivne ili potvrujue banke i

drugih banaka od kojih su one zatraile da obave nekeposlove u vezi s akreditivom (imenovane banke)

Odnos izmeu akreditivne i potvrujue bankeodnosno druge imenovane banke i osobe u iju jekorist akreditiv otvoren (korisnik akreditiva)


13/49

Shema otvaranja akreditivaNALOGODAVAC KORISNIK

AKREDITIVNA BANKA POTVRUJUABANKA

a) nalog za otvaranje

akreditiva

b) akreditiv

c) obavijest o

otvorenom akreditivu


14/49


15/49


16/49

Shema koritenja akreitiva

POTVRUJUA

BANKA

KORISNIKNALOGODAVATELJ

AKREDITIVIVNA

BANKA

d) alje dokumente

na temelju kojih

nalogodavatelj

preuzima robu

c) akreditivni

dokumenti

a) dostavlja

akreditivne

dokumente

b) isplauje

akreditivni

iznos


17/49

Akreditivni uvjeti jesu:

osobe dokumenti

rokovi


18/49

Akreditivni dokumenti jesu

robni dokumenti, dokumenti o otpremi robe,

dokumenti o osiguranju,

ostali dokumenti


19/49

Osnovni robni dokument je

trgovaka faktura Glasi na ime nalogodavca za otvaranje akreditiva

Mora ga izdati korisnik akreditiva

Podnosi se u vie primjeraka (3-5) Opis robe u trgovakoj fakturi mora biti na jeziku

ugovora i u potpunosti odgovarati opisu robe uakreditivu

Cijena i valuta plaanja moraju biti jednaki onima uugovoru


20/49

Dokument o otpremi robeOvisno o vrsti prijevoza moe biti:

pomorska teretnica, dokument mjeovitog prijevoza,rijena teretenica, zrani tovarni list


21/49

Dokument o osiguranju Mora biti onakav kakav je propisan akreditivom

Mora ga izdati osiguravajue drutvo ili njegov agent

Banka provjerava; odgovara li polica po svom vanjskom izgledu

uobiajenoj polici

Je li izdana i potpisana od osiguravajueg drutva i

njegovih agenata


22/49

Ostali akreditivni dokumenti Zahtijevaju se ovisno o vrsti robe koja se uvozi i zemlji

njezinog porijekla

U vanjskoj trgovini to su najee:

Potvrda o porijeklu robe

Veterinarska i sanitarna potvrda

Tvorniki atesti za isporuenu robu

Posebne potvrde to ih neke zemlje propisuju za uvoz Konzularne fakture


23/49

Akreditivni rokovi i ponoenje

dokumenata

rok za podnoenje dokumenata

rok valjanosti akreditiva mjesto plaanja


24/49

Rok za podnoenje dokumenata Odreuje se nakon datuma prijevozne isprave

ako on u akreditivu nije naznaen banka e primijenitiodredbu jedinstvenih pravila koja odreuje da sedokumenti moraju podnijeti banci najkasnije 21 dan oddatuma transportnog dokumenta


25/49

Rok valjanosti akreditiva Rok do kojeg je banka duna primiti, isplatiti i

honorirati ugovorene dokumente

Ako se dokumenti podnesu na naplatu nakon istekavaljanosti akreditiva banka nije duna obaviti isplatuak i ako su dokumenti uredni i ispravni


26/49

Mjesto plaanja Banka je duna isplatiti akreditiv samo na onom

mjestu koje je odreeno u akreditivu

Svi akreditivi moraju odrediti mjesto na kojemu e seprezentirati dokumenti za plaanje odnosno na akceptili otkup

Odreivanje mjesta plaanja- u ovlasti akreditivne

banke koja moe odrediti da mjesto za prezentacijudokumenata i plaanja bude kod bilo koje imenovanebanke iz akreditiva


27/49

Ispitivanja i vanjski izgled

dokumenata

Isprave procjenjujemo po naelima:

sukladnosti

neproturjenosti i nesuglasnosti


28/49

Naelo sukladnosti Propisuje da se opis robe u fakturi mora slagati s

opisom robe iz akreditiva

Svi drugi dokumenti mogu sadravati i opis robe kojinije identian ali nije ni protivan opisu robe sadranogu akreditivu


29/49

Naelo neproturjenosti Propisuje da je svaka banaka duna

meusobno usporeivati prezentirane dokumente

I ako to akreditiv izriito ne odreuje drugaije prihvatitidokumente koji se predoe pod uvjetom da njihovsadraj nije protivan bilo kojem drugom predoenomdokumentu


30/49

Naelo nesuglasnosti Razlikuje prihvatljive, neprihvatljive i granine sluajeve

nesuglasnosti

Prihvatljive nesuglasnosti-doputene su jedinstvenim

pravilima i predviene u akreditivu Neprihvatljive suglasnosti-izriito su zabranjene pa u

sluaju takvih nesuglasnosti banke moraju odbiti isplatu(NPRbanka mora odbiti primiti fakturu koja po svom

vanjskom izgledu nije izdana od korisnika akreditiva ili nijenaslovljena na nalogodavca)

Granine nesuglasnosti-kad banke zauzimaju jednostajalite, a sudovi drugo ili kad same banke nisu sigurne

kako postupiti


31/49

Razlikujemo akreditive

1. po vienju(by sight payment),

2. uz odgoeno plaanje (by deferredpayment),

3. s akceptom mjenice (by acceptance)

4. s isplatom mjenice ilidokumenata (by negotiation)


32/49

Prema odnosu akreditivne banke i korisnika

razlikujemo:

opozive i neopozive potvrene i nepotvrene prenosive i neprenosive obnovljive i neobnovljive s crvenom ili zelenom klauzulom

podakreditive


33/49

BANKOVNA DOZNAKA

je nalog komitenta (uvoznika, dunika) banci da,na teret njegovih sredstava, isplati stranoj osobi(dobavljau, vjerovniku) navedeni

iznos deviza


34/49


35/49

Najede se koristi za PLAANJAMANJIH IZNOSA

ZA PLAANJE UNAPRIJED

ZA PLAANJE AVANSA

ZA OTPLATU ANUITETA TE

ZA NEROBNA PLAANJA


36/49

Razlikujemo..

NOSTRO (NAA) LORO (NJIHOVA)

ROBNE i NEROBNE

UVJETNE i BEZUVJETNE


37/49

DOKUMENTARNA NAPLATA ROBNI INKASO

je instrument plaanja kod kojeg izvoznik, odmah

po otpremi robe, izdaje inkaso nalog koji, zajednos otpremnim i drugim dokumentima, upuujesvojoj banci sa zahtjevom da ona sama ili uzpomo svoga korespodenta od kupca naplati

otpremljenu robu


38/49

Osnovni oblici robnog inkasa

DOKUMENTI UZ PLAANJE - (D/P -documents against payment),

DOKUMENTI UZ AKCEPTIRANJE - (D/Adocuments against acceptance)

DOKUMENTI UZ BANKOVNOJAMSTVO..


39/49

Shema robnog inkasa

NALOGODAVATELJ

BANKA

REMITENT

INKASO

BANKA

KORISNIK

a) inkaso nalog +

dokumenti

b) inkaso nalog

+ dokumenti

d) inkaso

iznos ili

mjenica

c) dokumenti


40/49

Sudionici u tijeku dokumentarne naplate jesu:

NALOGODAVAC (PRODAVATELJ)

DOSTAVNA BANKA (BANKA REMITENT, NAPLATNA BANKA (INKASO BANKA)

PREZENTIRAJUA BANKA i

TRASAT (KUPAC)


41/49

TRGOVAKO KREDITNO PISMO

(Commercial Letter of Credit CLC)

je instrument dokumentarnih plaanja kojim banka

izdavateljovlauje imenovanog korisnika da nanju moe vui mjenice do iznosa navedenog upismu te se obvezuje da e te mjenice, uz propisane

dokumente, otkupiti od svakog savjesnog

imatelja


42/49

Za razliku od akreditiva

u CLC se redovito pojavljuje mjenica..

ona se moe negocirati u bilo kojoj banci

CLC sadri izjavu o obvezi otkupa mjenice od svakogsvjesnog imatelja..

CLC se korisniku alje potom ili preko neke bankekoja ga moe i potvrditi


43/49

EKOVI

su vrijednosni papiri u kojima izdavatelj (trasant)

nalae trasatu(najee banci) da korisnikueka(remitentu), ili osobi na koju ga on prenese, isplatisvotu navedenu na eku


44/49

osobine su mu

mora biti u pisanom obliku,

mora sadravati sve bitne sastojke

prezentacijski je papir..

ekovna je obveza fiksna..

ekovni dunici odgovaraju solidarno,

ekovna je obveza samostalna


45/49

Najedi oblici su bankovni

dokumentarni

osobni (nebankovni)

putni(ki)

euroekovi, itd.


46/49

Mjenicesu vrijednosni papiri izdani u propisanom obliku i

kojima se izdavatelj(trasant) obvezuje kako eosobi navedenoj na mjenici, ili onoj na koju semjenica prenese, na navedeni dan isplatiti

navedeni iznos..


47/49

Razlikujemovlastite i trasirane mjenice

vlastitom mjenicom izdavatelj (trasat) se obvezujeisplatiti mjenini remitentu ili nekome drugom ponjegovoj naredbi

trasiranommjenicom trasant nalae trasatu da

isplati mjenini iznos remitentu ili osobi ponjegovoj naredbi..


48/49

U anglosaksonskom svijetu se koristi posebna vrsta

vlastite mjenice pod nazivom promesa(promissory note)


49/49

Mjenica je ipak svojevrsno obeanje plaanjaodatle iinstitutavala.

U meunarodnom se poslovanju pojavljuje u akceptomi negocijacijskom akreditivu i kao instrument

osiguranja plaanjaukreditima

instrumenti plaćanja

Documents