informatiki sustav credo banke d

SVEUČILIŠTE U SPLITUEKONOMSKI FAKULTET SPLIT

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA

INFORMACIJSKI SUSTAV CREDO BANKA d.d. SPLIT

/STUDIJA SLUČAJA/

Student:Toni Kružić, br. indeksa: 4051688III godina, MMP

Split, siječanj 2008.

eISPIT.com – Online ispiti i skripte

1. Credo banka d.d. Split: company profile

a. Djelatnost

Credo banka d.d. Split osnovana je u prosincu 1993. godine kao dioničko društvo u 100%

privatnom vlasništvu. Temeljni kapital Credo banke iznosi 60.016.000,00 kuna, a podijeljen

je na 15.004 redovnih dionica koje glase na ime. Sukladno članku 15. Zakona o bankama,

Banka ima odobrenje za rad s velikim ovlaštenjem, te je registrirana za obavljanje svih vrsta

bankarskih poslova između ostalog i za obavljanje poslova platnog prometa u zemlji,

kreditnih poslova s inozemstvom, te platnog prometa s inozemstvom.

Sjedište Banke je u Splitu, Zrinjsko-Frankopanska 58. Banka ima slijedeće podružnice:

Rijeka, Zagreb, Slavonski brod i Opuzen, te poslovnice: Klarise i Poljud u Splitu, Matulji,

Novalja, Sinj i Trogir. Banka je na dan 31. prosinca 2006. godine zapošljavala 114

zaposlenika.

b. Organizacijska struktura

Model organizacije prilagođen je potrebama nesmetanog obavljanja poslovnih i strateških

funkcija Banke te je postavljen suglasno odredbama Zakona o bankama i Statutu Banke.

Shematski prikaz organizacije Banke prikazan je na stranici 3.

Organi Banke su:

Skupština,

Nadzorni odbor,

Uprava društva.

Neovisna tijela Banke su Kontrola rizika i Unutarnji revizor.

c. Poslovne funkcije

Banka je u svom poslovanju u prvom redu orijentirana na male i srednje poduzetnike,

obrtnike i građanstvo, te u manjem dijelu prema velikim poduzetnicima. Iz navedene

2

organizacijske sheme ustroja Credo banke d.d. (stranica 3.) uočljivo je da se radi o

funkcionalnoj organizacijskoj strukturi, koja prati sve temeljne poslovne funkcije Banke.

3


UPRAVA

DIREKTOR DIREKCIJE KRED. - GARANCIJSKIH POSLOVA

DIREKTOR DIREKCIJE POSLOVA SA STANOVNIŠTVOM. KARTIČNO POSLOV, TEHNOLOGIJU I NOVE PROIZVODE

DIREKTOR DIREKCIJE SRESTAVA I PLATNOG PROMETA

DIREKTOR DIREKCIJE RAČU

NOVODSTVA PLANA I ANALIZE

DIREKTOR DIREKCIJE PRA VNI H, OPĆI H I ZAJEDNIČKIH POSLOVA

Stručni suradnik kreditno gar. posl.

Referent kred. gar. posl.

VODITELJ

POSLOVNICE

Referent poslovnih i operativ. transakcija

Referent I

/ II

PREDSJEDNIK UPRAVE

ČLAN UPRAVE

VODITELJ SLUŽBE PLATNOG PROMETA

VODITELJ SLUŽBE RAČUNOVODSTVA

VODITELJ OBRADNOG CENTR A

VODITELJ SLUŽB E PLANA I ANALI ZE

VODITELJ

SL UŽBE

SREDS ATAVA REŽIMA I DEVIZNOG TRŽIŠTA

VODITELJ SLUŽBE PRAVNIH POSLOVA

Administrator

SLUŽBA OPĆIH I ZAJED. POSL

INTERNI REVIZOR KONTROLA RIZIKA

PODRUŽNICE

Tajnica uprave

Dostavljač

Ekspedit/telefo -nist

Ćistaćica

Stručni suradnik

Referent I / II

Stručni suradnik

Referent I / II

Stručni suradnik

Stručni suradnik

Stručni suradnik

Projektant informacijskih sustava

DIREKTOR INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE

SLUŽBA BLOKADA I DEBLOKADA

Referent I/II

Sistem inženjer

Operater

POMOĆNIK UPRAVE

OSOBNI BANKAR

Stručni suradnik za kartično poslovanje

Programer

Referent kr editnih poslova sa stanovništvom I / II

Budući da su osnovni poslovni procesi Credo Banke:

krediti za građanstvo,

krediti pravnim osobama,

depoziti,

mandatni poslovi (u ime i za tuđi račun),

platni promet (devizni i kunski),

Internet bankarstvo,

kartično poslovanje,

to je i organizacija poslovnih funkcija putem 6 organizacijskih jedinica orijentirana na

ispunjavanje zadataka sljedećih temeljnih djelatnosti Banke:

1. kreditno-garancijski poslovi,

2. poslovi sa stanovništvom, kartično poslovanje i razvoj novih proizvoda,

3. upravljanje sredstvima i platnim prometom,

4. informatičke tehnologije,

5. računovodstvo, plan i analiza,

6. pravni, opći i zajednički poslovi.

Prve tri navedene poslovne funkcije predstavljaju "core business" Banke, a ostale tri funkcije

su usmjerene na procese potpore poslovanju Banke.

d. Organizacija službe za informacijski sustav

Uprava banke je imenovala direktora organizacijske jedinice informacijske tehnologije,

definirala njegove ovlasti, odgovornosti i djelokrug rada. Direktor organizacijske jedinice IT

prvenstveno je usmjeren na strateška pitanja vezane uz informacijski sustav, upravljanje,

nadzor i koordinaciju rada te djelotvornost informacijskog sustava u cjelini. Direkcija IT je

homogena, nema pododjela. Svi zaposlenici (projektanti IS, sistem inženjeri, programeri i

operateri) za svoj rad odgovaraju direktoru koji odgovara direktno upravi. Djelokrug rada

direkcije IT obuhvaća slijedeće aktivnosti:


razvoj i održavanje informacijskog sustava;

pružanje podrške korisnicima informacijskog sustava;

sudjelovanje u izradi strategije i strateškog plana informacijskog sustava;

planiranje, organizacija, koordinacija i nadzor aktivnosti direkcije IT;

pokretanje inicijativa za unapređenje funkcionalnosti informacijskog sustava;

provedba svih prihvaćenih inicijativa koje Banka poduzima u vezi informacijskog

sustava;

koordiniranje aktivnosti glede informacijskog sustava s ostalim organizacijskim

jedinicama i tijelima Banke;

planiranje ulaganja u informacijski sustav;

sudjelovanje u procesu nabave informacijske opreme;

upravljanje imovinom informacijskog sustava;

sudjelovanje u izradi internih akata povezanih s informacijskim sustavom (politike,

procedure, standardi, smjernice, planovi);

izvještavanje uprave Banke;

ostalo (ovisno o procjeni i odluci uprave Banke).

e. Vanjska potpora informatičkom sustavu

Sustav računalne obrade u Banci temelji se na platformi AS400. Centralna bankarska

aplikacija (krediti pravnih i fizičkih osoba, depoziti, riznica, platni promet, Internet

bankarstvo, kartično poslovanje te glavna knjiga i financijsko računovodstvo) je razvijena i

održavana uz pomoć vanjske tvrtke BANKSOFT d.o.o. koja ima potpuni pristup integralnom

informacijskom sustavu. Za neke izdvojenje poslovne funkcije npr. upravljanje osnovnim

sredstvima, obračun plaća, arhiviranje dokumenata angažirani su, za svaku funkciju posebno,

drugi eksterni izvori softverske podrške (Sving informatika d.o.o., Niko d.o.o.).

2. Informatički sustav

a. Hardverska platforma

U tablici 1. detaljno su prikazani ključni hardverski resursi Banke, zajedno s pripadajućom

minimalnom konfiguracijom za računalo koje koriste djelatnici Banke.

6

Tablica 1: Popis ključnih hardverskih resursa Credo banke d.d.

R.b. Naziv Opis

1 IBM System i5 model i520Server na kojem je baza podataka i na kojem se izvodi Banksoft aplikacija

2 AS/400 model 270 Server na kojem se izvodi Internet bankarstvo3 AS/400 model 720 upgrade na 820 OD ARHIVA4 IBM xSeries x225 Microsoft Exchange e-mail server5 IBM xSeries x225 Server za Zagreb6 IBM xSeries x205 Pričuvni server za turboswift7 HP PROLIANT DL380-G5 Server za anitvirus i WSUS8 HP COMPAQ ML350 G5 Server za turboswift9 Firewall CISCO ASA 5510 Firewall na centralnoj lokaciji u Splitu10 Firewall CISCO ASA 5505 Firewall-i u podružnicama11 UPS SOCOMEC SICON MASTERYS MC 20 kV Besprekidno napajanje12 Diesel agregat IVECO 20 Kv

Minimalna konfiguracija za računalo koje koriste djelatnici Credo banke:

1 procesor Intel celeron 1,6 GHz2 HDD 20 Gb3 memorija 128 Mb4 OS Windows 20005 monitor 17''

b. Softverska platforma

U tablici 2. detaljno su prikazani osnovni bankarskih poslovni procesi, zajedno s

pripadajućom softverskom podrškom i izvorom softverske podrške i razvoja.

Tablica 2: Softverska podrška poslovnim procesima Credo banke d.d.

Poslovni proces Softverska podrška Izvor

1. Krediti za građanstvo BANKSOFT-AS 400 Eksterni

2. Krediti pravnim osobama BANKSOFT-AS 400 Eksterni

3. Depoziti BANKSOFT-AS 400 Eksterni

4. Riznica BANKSOFT-AS 400 Eksterni

5. Mandatni poslovi (HBOR-krediti braniteljima)

PC samostalni Eksterni-Niko d.o.o.

6. platni promet-devizni BANKSOFT-AS 400 Turbo SWIFT Eksterni

7. Platni promet-kunski BANKSOFT-AS 400 Eksterni

8. Internet bankarstvo Internet bankarstvo Eksterni

9. Uvid u saldo računa-SMS stanje SMS stanje - BANKSOFT-AS 400 Eksterni

10. Upravljanje osnovnim sredstvima PC samostalni Eksterni-SVING inf. d.o.o.

7

11. Obračun plaća PC samostalni Eksterni-Niko d.o.o.

12. Kartično poslovanje (debitna kartica) MBU - BANKSOFT-AS 400 Eksterni + interni razvoj

13. Glavna knjiga i fin. računovodstvo BANKSOFT-AS 400 Eksterni

14. Arhiviranje dokumentacije COMENG Eksterni

Izvor: Neovisno izvješće o kontrolama u IS Credo banka d.d., Šibenski Revicon, travanj 2007., str.9.

Kako je vidljivo iz prezentiranih podataka, Banka se oslanja na aplikativna rješenja koja je

razvio BANKSOFT, koji preuzima aktivnosti testiranja, utjecaja na ostale aplikacije i baze

podataka, odgovornost za funkcioniranje sustava, izradu dokumentacije, integracije i razvoj

planova testiranja. Osim IT direktora, ostali IT zaposlenici su: projektant informacijskih

sustava (1 zaposlenik) i operateri (3 zaposlenika).

Iako je IT organizacijska jedinica relativno mala, na postojećem stupnju razvijenosti dostatna

je za IT podršku. IT ekipa odnosno osoblje iz odjela za informatičku podršku je pored samih

poslova održavanja dodatno zadužena za razvoj svojih kompetencija na području aplikacija u

suradnji s vanjskim dobavljačem.Banksoftom.

c. Računalna mreža

Banka se pri mrežnoj sigurnosti opire na HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. Banka sama

kontrolira internu mrežu - LAN veze a za WAN infrastrukturu ovisna je o dobavljaču. Iz

uporabe Credo banke d.d. izbačeni su DOS komunikacijski serveri, tako da je bitno ubrzan

rad BSA aplikacije.

Banka ne vrši posrednih aktivnosti vezanih uz praćenje prometa na mreži. Internet bankarstvo

za pravne osobe obavlja se pomoću servera CREDOBNK. Razvoj kreditne kartice napravljen

je u Java/WEBsphere tehnologiji. Glavne lokacije u okružju Banke, te sistemi koji se koriste u

podršci i razvoju (centralni server, mrežni pristup i file serveri) prikazani su u tablici 3.

8

Tablica 3: Glavne lokacije i sistemi u korištenju Credo banke d.d.

Lokacije Centrala/Podružnica/Poslovnica Sistemi na lokaciji IT zaposlenici na lokaciji

Lokacija 1. Split-Centrala (+2 poslovnice) Centralni server AS400 1x programer3x operater

Lokacija 2. Zagreb-1 podružnica, 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri IT Direktor

Lokacija 3. Sl. brod, podružnica s poslovnicom Mrežni pristup i file serveri 0

Lokacija 4. Rijeka, podružnica s poslovnicom Mrežni pristup i file serveri 0

Lokacija 5. Matulji, 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri 0

Lokacija 6. Sinj, 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri 0

Lokacija 7. Novalja (otok Pag), 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri 0

Lokacija 8. Opuzen, 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri 0

Lokacija 9. Trogir, 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri 0

Izvor: Neovisno izvješće o kontrolama u IS Credo banka d.d., Šibenski Revicon, travanj 2007., str.9.

Kompjutori Credo banke su povezani fasth ethernet mrežom. Mrežni protokoli koji se koriste

su: TCP/IP. Veza s poslovnicama je WAN preko MPLS-a (Slika 2.).

Pristup mreži izvan banke imaju samo određene osobe iz informatičke službe, koje mreži

pristupaju dial-up vezom. Spajaju se na modem koji ima tajni broj i koji je zaštićen

korisničkim imenom i zaporkom.

d. Organizacija podataka

9

Radi sigurnosti podataka u banci izvode se dvije vrste backup-a: dnevni i tromjesečni. Dnevni

backup radi se svaki dan osim nedjelje. Ovaj backup radi se automatski s tim da operater

mijenja traku na koju se snima. Ovim backup-om snima s cijela produkcijska baza podataka

sa dnevnim promjenama. Podaci za jedan tjedan snimaju se na jednu traku i ona se mijenja

svaki tjedan. Traka se odlaže na predviđeno mjesto. Tromjesečni backup radi se svaka tri

mjeseca i tada se snima cijeli sustav (SAVE ENTIRE SYSTEM). Pored produkcijske baze u

ovom backup-u snimaju se sve arhivske baze, te biblioteke u kojima se nalaze svi programi

aplikacije i ostale pomoćne biblioteke. Trake od ovog backup-a se spremaju na sigurno

mjesto. U ovom slučaju to je trezor Banke.

e. Korisnički softver

Glavni operativni sustav koji djelatnici banke koriste na PC platformi je Windows XP. Kao

tekst procesor i tablični kalkulator koristi se uredski paket Microsoft Office. Glavni

poslužitelj (server) na kojem se nalazi baza podataka je IBM AS/400.

BSA – Bankarski sustav aplikacija od firme Banksoft je glavna aplikacija koja se koristi za

obradu podataka, generiranje izvješća i ostalu podršku u radu. Sastoji se od pet modula:

Šalterski promet, Platni promet, Platni promet građana, Pravne osobe, Glavna knjiga. Većina

izvješća generira se batch obradama na AS/400 ili kombinacijom batch obrada i VB aplikacija

Baza podataka je centralizirana DB2 baza na AS/400. Određeni broj tabela ima svoje kopije

na radnim stanicama. Prilikom svake prijave u aplikaciju uspoređuju se verzije tabela i po

potrebi sa HOSTA povlače nove. Na taj način smanjuje se broj podataka koji se prenose

mrežom i dobiva se na brzini. Aplikacija je napisana u C programskom jeziku. Pristup

aplikaciji i bazama podataka je na principu autorizacijskih grupa. Određenoj grupi dodjeljuju

se potrebne ovlasti i ta grupa ima pristup samo onome za što ima ovlasti i može raditi samo

ono što joj se dopusti. Djelatnik iz te grupe dobiva korisničko ime i zaporku kojima pristupa

aplikaciji i bazama podataka.

3. Informacijski sustav

10

Informacijska tehnologija omogućuje korištenje i upravljanje informacijama odnosno

podržava i unapređuje poslovne procese u Credo banci, kako bi se što djelotvornije ostvarivali

poslovni ciljevi i postigla konkurentska prednost. Međudjelovanje informacijske tehnologije,

podataka i postupaka za procesiranje podataka te ljudi koji prikupljaju i koriste navedene

podatke čini informacijski sustav Credo banke.

a. Zastupljenost komponenti prema modelu informacijske piramide

Prema modelu informacijske piramide, IS Credo banke predstavljen je piramidom koja ima tri

razine:

operativnu razinu, koja se bavi podacima o stanju poslovnog sustava i informacijama

koje se odnose na svakodnevno obavljanje aktivnosti Banke,

taktičku razinu, koja se bavi planskim i kontrolnim informacijama, koji se postupcima

filtriranja i sažimanja crpe iz operativne razine na kojoj se bilježe svi poslovni

događaji,

stratešku razinu, koja se bavi samo ključnim informacijama u kojima su pretežno

planske i kontrolne informacije, uključivo i izvještavanje Hrvatske narodne banke.

b. Zastupljenost komponenti prema tehnološkom modelu

Tehnološki model IS Credo banke baziran je ERP (Enterprise Resource Planning) sustavu.

Kompleksnu i dinamičnu strukturu Banke kroz sve odjele i funkcije poslovnih procesa

uključujući planiranje, odnose sa komitentima, računovodstvo/financije, odnose sa Hrvatskom

narodnom bankom, potrebno je objediniti u jedinstven sustav koji služi svakom pojedinom

odjelu organizacije ali isto tako i sustav koji je u stanju pružiti menadžmentu kompletan uvid

u cjelovitost poslovanja Banke. Tehnološke značajke prema dominantnim oblicima

implementacije poslovnih informacijskih sustava Banke mogu se iskazati na sljedeći način:

ERP sustav-potpuno integriran; podržana funkcija-upravljačka; podržana razina-strateška;

organizacija podataka-skladišta podataka; veza s korisnikom-ON LINE 24; Specifični način

obrade-OLAP; arhitektura sustava-klijent/server; vremenski horizont-predviđanje/aktualnost;

sredstvo komunikacije-osobna računala.

c. Zastupljenost komponenti prema namjenskom modelu

11

Namjenski model IS Credo banke uključuje četiri osnovna informacijska podsustava:

transakcijski informacijski podsustav, uredski informacijski podsustav, informacijski sustav

podrške odlučivanju i izvještajni informacijski podsustav. Svi podsustavi su integrirani,

horizontalno (između pojedinih aplikacija) i vertikalno (između pojedinih upravljačkih

razina).

d. Zastupljenost komponenti prema softverskom modelu

Softverski model IS Credo banke predstavlja okosnicu računalno podržanog IS. Pri

strukturiranju softvera primijenjen je princip hijerarhijske dekompozicije. IS se najprije

dekomponira na niz informacijskih podsustava, a informacijski podsustavi se dalje

dekomponiraju na aplikacije-programe, strukture (sheme podataka) i upute za korištenje.

e. Funkcije informacijskog sustava

Informacijski sustav Credo banke predstavlja sveobuhvatnost infrastrukture, organizacije,

ljudi i postupaka za prikupljanje, obradu, generiranje, pohranu, prijenos, prikaz i distribuciju

informacija i raspolaganje njima. Korištenje informacijske tehnologije u svim aspektima

bankarskog poslovanja stvorilo je veliku ovisnost o informacijskoj tehnologiji, pa je potrebno

posvetiti veliku pozornost upravljanju informacijskim sustavom kao sastavnom dijelu

upravljanja Credo bankom. Funkcijski informacijski sustav Credo banke uključuje sljedeće

podsustave:

bankarski podsustav (opisan je u točci 4. ovog rada),

podsustav računovodstva i financija, koji uključuje: materijalno knjigovodstvo,

financijsko knjigovodstvo, blagajničko poslovanje, ulazni i izlazni računi, praćenje

osnovnih sredstava, amortizacije i troškova, obračun i prijava PDV-a, obračun plaća,

plan i analiza poslovanja, financijska kontrola,

podsustav ljudskih resursa, koji uključuje: vođenje evidencije zaposlenika, planiranje

kadrovskih potreba, vođenje evidencija o stručnom usavršavanju, redovito

ocjenjivanje zaposlenika.

12

Cilj upravljanja IS Banke je podržavanje poslovnih ciljeva i strategija Banke uz efikasno

korištenje resursa IS te primjereno upravljanje rizicima koji proizlaze iz korištenja

informacijske tehnologije. Upravljanje IS Banke odnosi se na sve osobe, sustave i procese

koji svojim aktivnostima vezanim uz informacijski sustav pridonose ispunjavanju poslovnih

ciljeva i strategija Banke, te postizanju i održavanju temeljnih načela IS. Donošenje i primjena

internih akata Banke vezanih uz IS osnova su za uspostavljanje i održavanje upravljačkih

kontrola koje bi trebale biti slojevite i hijerarhijski uspostavljene od najviše (strateške) razine

prema najnižoj (operativnoj) razini.

4. Funkcijski podsustavi IS

a. Primijenjeni podsustavi

U poslovanju Credo banke primijenjeni su sljedeći podsustavi:

1. BSA - Bankarski sustav aplikacija koji se koristi za obradu podataka, generiranje

izvješća i ostalu podršku u radu,

2. CONNECT DIRECT - podsustav za Internet bankarstvo,

3. ON DEMAND - podsustav za arhiviranje,

4. POMOĆNI PROGRAMI - podsustav posebno kreiranih programa za obavljanje

različitih poslova kao što su krediti HBOR-a, krediti za razvojačene branitelje,

mandatni i komisioni poslovi i sl.,

5. SWING - podsustav za evidenciju osnovnih sredstava,

6. TURBO SWIFT - podsustav za obavljanje međubankarskih financijskih transakcija

korištenjem SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication)

koda.

b. Struktura aplikacija

Bazični bankovni BANKARSKI SUSTAV APLIKACIJA (BSA) program sastoji se od

slijedećih 5 temeljnih modula:

1. Pravne osobe

2. Glavna knjiga

3. Platni promet

13

4. Šalterski promet

5. Platni promet građana

c. Opis funkcija jedne aplikacije

Svaki od gornjih modula razdijeljen je na niz pojedinačnih, funkcionalno povezanih

aplikacija, koje se po određenom redoslijedu nastavljaju i upotpunjuju. Npr. bazični modul

PRAVNE OSOBE sastoji se od sljedećih aplikacija:

1. Komitenti:

unos i izmjena podataka o komitentu,

registar komitenata,

BON-2 obrasci,

jedinstveni registar računa,

bonitet komitenata,

okvirna zaduženja;

2. Krediti:

formiranje modela,

obrada zahtjeva,

ugovori,

pregled izvršenih obrada,

raspored naplate,

opomena,

izvješća,

zatvaranje kredita,

EKS;

3. Depoziti:

unos ugovora,

raskid ugovora,

zatvaranje depozita,

popis depozita,

promet po partiji,

popis okvirnih kredita,

prijenosni podaci o partiji,

14

ispis ugovora,

prikaz depozita;

4. Garancije:

formiranje modela,

obrada zahtjeva,

ugovori,

unos /izmjena plana otplate,

pregled izvršenih obrada,

raspored naplate,

izvješća,

zatvaranje garancije,

dopunski podaci o garanciji,

dokumenti;

5. Ostali poslovi:

pregled kamatnih stopa,

pregled naknada,

pregled poreznih stopa,

tečajna lista,

izmjena lozinke,

pregled/ispis dokumenata,

simulacije,

dnevnik rada,

startanje programa na HOST-u,

dohvat HOST listi,

storno,

izvodi prometa računa depozita,

ispis plana oplate.

d. Opis strukture 3 dokumenta neke druge aplikacije

U modulu GLAVNA KNJIGA postoji aplikacija knjiženja. Prije svakog knjiženja potrebno

je odrediti:

datum knjiženja

15

koji ne može biti stariji od prvog dana tekućeg mjeseca. Određenjem:

datuma i valute knjiženja

otvara se maska koja traži određene podatke kao što su:

a. dugovi i potražni konto,

b. broj organizacijske jedinice,

c. matični broj klijenta,

d. broj partije kredita ili računa,

e. osnova knjiženja,

f. iznos u valuti knjiženja i

g. iznos u protuvrijednosti kuna/eura.

Prilikom knjiženja svaki dokument dobiva:

interni broj

koji se dalje provlači kroz sve dokumente u ovoj aplikacija. U nastavku daje se jedan ogledni

dokument (Dokument broj 1):

Dokument broj 1: Određivanje internog broja i datuma i valute knjiženja

CREDO BANKA d.d.

11010 - Direkcija kreditno garantnih poslova AK090DED 20.11.2007.

110-1075 1657852

0,5% NAKNADA ZA PROLONGACIJU

8410044969

(20.11.2007.)

00110 Kn 2.650,17

660 - 105 0,5% NAKNADA ZA PROLONGACIJU (20.11.2007.) 11010 kn 2.650,17

2.650,17 2.650,17

Split, 20.11.2007. - 13:28:21 (KD01- 1045)

Kako je vidljivo iz prikazanog dokumenta, u modulu Glavne knjige - u aplikaciji knjiženja,

određeni su svi bitni podaci kao što su:

a. interni broj dokumenta: AK090DED

b. broj organizacijske jedinice: 11010-Direkcija kreditno garantnih poslova u Splitu

16

c. matični broj klijenta: 1657852

d. broj partije kredita: 8410044969

e. osnova knjiženja: naknada za prolongaciju kredita

f. iznos u valuti knjiženja: Kuna 2.650,17

g. datum knjiženja: 20.11.2007. godine.

Pomoću internog broja (AK090DED) dokument je moguće pozvati kroz isti modul, u masci

storno ili pak kroz aplikaciju PREGLEDI kroz masku PRIKAZ DOKUMENTA. U prilogu

se daje isti dokument kroz Pregled proknjiženog dokumenta (Dokument broj 2).

Dokument broj 2: Pregled proknjiženog dokumenta

CREDO BANKA d.d. 28.12. 2007. 14:20:57

Interni broj dokumenta: AK090DED

Br. stavkeDat.

knjiženja

KontoVrsta knjiženja

Datum dokumenta

OJ

Oper.

Komitent/PartijaDatum val. dosp.Org. jed. unosa/Vrijeme unosa

Val. Valuta

Dug. Potr.

Protuvrijednost

EUR

Dug. Potr.

4216873

20.11.2007.

110-1075

0,5% Naknada

20.11.2007.

11010

KD01

1657852 8410044969

20.11.2007.

20.11.2007. 13:28:20

HRK 2.650,17 360,47

14216874

20.11.2007.

660-105

0,5% Naknada

20.11.2007.

11010

KD01

20.11.2007.

20.11.2007. 13:28:20

HRK 2.650,17 360,47

UKUPNO HRK 2.650,17

2.650,17

360,47

360,47

U ovoj aplikaciji PREGLEDI moguće je imati uvid u konto karticu (analitički i sumarno)

svakog pojedinačnog konta za određeno razdoblje u tekućoj godini. Svaka kartica sadrži:

broj i opis konta,

broj organizacijske jedinice,

broj partije,

sve promjene u korist i na teret konta u zadanom razdoblju zajedno s pripadajućim

internim brojem svakog dokumenta za koji se promjena proknjižila,

kumulativ dugovnog i potražnog prometa i saldo.

17

Primjer konto kartice daje se u nastavku (Dokument broj 3).

Dokument broj 3: KONTO KARTICA za razdoblje od 01.01.2007. do 28.12.2007.

CREDO BANKA d.d. 28.12. 2007. 14:21:54

KOMITENT: 1657852 DALMATINKA NOVA d.d.

PARTIJA: 8410044969

110-1075 Potraživanja po osnovi kamatnih prihoda

0011010 Direkcija kreditno garantnih poslova

Datum

knjiženja

Broj

stavke

Vrsta knjiž.

i opis

Broj

dokum.

Iznos u HRK

Dug. Potr. Saldo

Protuvrijednost u EUR

Dug. Potr. Saldo

23.08.07. 13532816 0,5% Naknade AK090CFA 2.650,16 2.650,16 361,93 361,93

22.10.07. 14001539 Raspored napl. AK090DA4 2.650,16 0,00 361,96 -0,03

20.11.07. 14216873 0,5% Naknade AK090DED 2.650,17 2.650,17 360,47 360,44

PROMET U RAZDOBLJU DUGUJE: 5.300,33 722,40

PROMET U RAZDOBLJU POTRAŽUJE: 2.650,16 361,96

PROMET U RAZDOBLJU SALDO: 2.650,17 360,44

UKUPNO DUGUJE: 5.300,33 722,40

UKUPNO POTRAŽUJE: 2.650,16 361,96

UKUPNO SALDO: 2.650,17 360,44

BS400230

e. Opis faza obrade 3 dokumenta neke treće aplikacije

Ilustrativan primjer posla koji, kroz više aplikacija i modula prolazi nekoliko faza obrade je

postupak OBRADE I PLASMANA KREDITA pravnih osoba. Faze su funkcionalno

uvjetovane i moraju se odvijati upravo po ovom redoslijedu i prelazak u slijedeću fazu je

nemoguć dok se u potpunosti ne udovolji svim postavkama prethodne faze.

Postupak započinje u modulu PRAVNE OSOBE, aplikaciji Krediti, maska Obrada zahtjeva

koja se provodi u nekoliko koraka i to:

zaprimanje zahtjeva (kojim se definira komitent, datum zahtjeva, vrsta kredita, rok

vraćanja, respiro rok, i iznos u kunama i valuti) i koji generira broj zahtjeva;

rješavanje zahtjeva (koje se povezuje preko broja sa zaprimljenim zahtjevom) kojim

se odobreni zahtjev još jednom potvrđuje s datumom i iznosom.

18

Prolaskom kroz ove dvije maske stječu se uvjeti za prelazak u slijedeću fazu kroz aplikaciju

UGOVORI, maska Sklapanje ugovora (Dokument I. u prilogu). Ulaz u ovu masku uvjetovan

je točnim unosom broja zahtjeva koji povlači za sobom početne podatke iz zaprimljenog

zahtjeva, a nadalje se do u detalje definiraju svi bitni elementi za zaključenje ugovora o

kreditu kao:

broj modela (kojim se određuje ročnost kredita, način povrata /jednokratno ili

anuitetski/, poček , valuta, naknade i sl.);

datum ugovora, početak i kraj korištenja, rok počeka, datum dospijeća;

način isplate, način naplate, tečaj plasmana, datumi i iznosi plasmana datum početka

otplate, tečaj otplate, datum dospijeća i vrijeme obračuna rate;

visina i tip kamatne stope, metoda obračuna, period i vrijeme obračuna;

naknada kod odobravanja, period i način obračuna, saldo obračuna, postotak i datum

početka obračuna.

Svaku od ovih kategorija podataka postavlja se kroz posebnu masku i ako su svi podaci

konzistentno definirani, rezultiraju brojem kreditne partije, EKS tablicama (Dokument II.

u prilogu) i tekstom ugovora koji se dopunjava detaljnom specifikacijom instrumenata

osiguranja kroz Windows Explorer.

Broj kreditne partije predstavlja ključ za ulazak u slijedeću fazu u modulu PLATNI

PROMET, aplikaciji Domaći platni promet, maska ZAP te Plasman kredita pravnih osoba

koji se odvija u 2 faze:

1. u masku Plasman kredita unosi se matični broj komitenta, valuta i iznos plasmana,

datum plasmana, trošak i naplata naknade i troškovi platnog prometa te broj kreditne

partije (Dokument III. u prilogu) iz čega proizlaze daljnja 2 dokumenta. Prvi je

knjigovodstveni dokument kojim se knjiži zaduženje na kontu glavnice kredita i kontu

naknade, a odobrava prelazni račun s kojeg se sredstva plasiraju dalje u žiro komitenta

(Dokument IV. u prilogu). Drugi dokument je obračun naknade koji se dostavlja

korisniku kredita (Dokument V. u prilogu).

2. Druga faza je odobrenje sredstava na žiro računu korisnika kroz aplikaciju NKS ili

Interni nalozi, ovisno o tome da li je žiro korisnika u podlozi banke ili kod neke druge

19

banke. Interni prijenos sredstava na žiro obavlja s preko maske Zadavanje internih

naloga - Interni prijenos sa kredita na transakcijski račun i rezultira trenutnom

raspoloživošću odobrenog iznosa i dokumentom kojom se transakcija knjigovodstveno

evidentira na teret prijelaznog konta kreditne partije a u korist žiro-računa korisnika

kredita (Dokument VI. u prilogu).. U slučaju kad se sredstva odobravaju u račun koji

nije u depozitnoj podlozi banke, plasman se provodi kroz aplikaciju NKS, maske

Evidencija naloga – Odljevi – Plasman Kredita. Uz dokument o knjiženju, izlazi i

nalog za plaćanje (virman) koji stoji evidentiran na listi naloga dok se ne pusti u NKS.

5. Podrška odlučivanju

U okviru ove točke bilo je potrebno obraditi razine podrške odlučivanju, načine internih

komunikacija i primijenjene sustave za podršku odlučivanju. Navedene informacije Credo

banka d.d. smatra poslovnom tajnom i nisu dostupne bez suglasnosti Uprave. Iako je

suglasnost zatražena, Uprava banke istu nije izdala, budući se radi o izrazito povjerljivim

podacima obzirom na djelatnost. Za pretpostaviti je da se na nižim razinama primjenjuje

programirano odlučivanje, dok se na višim razinama koriste skladišta podataka i data mining.

Ono što je uočeno tijekom izrade ove analize slučaja jest da poslovni IS sadrži sve potrebne

elemente i podatke namijenjene svim razinama poslovnog odlučivanja. Kao načini

izvještavanja koriste se Microsoftovi alati za Reporting services, te automatski generirane e-

mail i SMS poruke. Komunikacija se uglavnom odvija preko e-maila, koji pruža informacije

zaposlenicima o svim bitnim događajima u Banci (komunikacija uprave i zaposlenih).

6. Razvoj informatičkog sustava

a. Način stjecanja

Credo banka u svom poslovanju ovisi o korištenju informacija. Pravodobne, točne i potpune

informacije ključne su za ostvarivanje poslovnih ciljeva. S obzirom na ubrzani razvoj i

sveprisutnost informacijske tehnologije u poslovnom okruženju Banke, daljnji razvoj

informatičkog sustava Credo banke:

predstavlja jedan od ključnih čimbenika poslovanja Banke,

20

povećava međudjelovanje raznih sustava, budući da informatički sustav Banke

povezuje s komitentima, pružateljima usluga i ostalim subjektima putem javno

dostupnih telekomunikacijskih mreža,

je neophodan za razvoj novih proizvoda i usluga,

povećava potrebu za ulaganjima,

zahtijeva usvajanje i primjenu novih stručnih znanja.

Unapređenje IS Banke i dalje će se graditi u suradnji s vanjskim konzultantskim tvrtkama.

Posebna se pozornost u razvoju IS posvećuje: boljoj kontroli podataka, bržem prijenosu

informacija, boljoj prezentaciji podataka zaposlenicima putem unapređenja grafičkog sučelja

i primjerenoj zaštiti informacija.

b. Podrška menadžmenta

Cilj upravljanja IS Banke je podržavanje poslovnih ciljeva i strategija Banke, uz efikasno

korištenje resursa IS te primjereno upravljanje rizicima koji proizlaze iz korištenja

informacijske tehnologije. Budući da je upravljanje IS veoma značajno u procesu donošenja

poslovnih odluka, to je menadžment Banke (a naročito njen top menadžment-Uprava) upoznat

s konceptima i aktivnostima vezanim uz IS Banke. Menadžment je uspostavio adekvatnu

organizacijsku strukturu, delegirao ovlasti na funkcionalnu strukturu (direkcija informatičke

tehnologije), definirao kriterije, načine i postupke izvješćivanja te usvojio strategiju IS čije

provođenje nadzire Uprava. Menadžment Banke u svakom trenutku prati i podržava razvoj IS.

c. Učešće zaposlenih u kreiranju zahtjeva

Osim administratora sustava koji je u službi informatike, za svaku novu aplikaciju ili

inovaciju postojeće, u pojedinim sektorima i službama imenuje se jedan ili više članova grupe

zaduženih za kreiranje zahtjeva i unapređenje poslovnog IS. Službenici, članovi grupe, koji su

ujedno i korisnici, sudjeluju također i u testiranju dobivenih rješenja.

d. Odnos zaposlenih prema korištenju IS

Svi zaposlenici Banke su vrlo informatički pismeni i sve inovacije u IS prihvaćaju kao alate

za rad koji im pružaju bolji i brži pristup informacijama, što im u konačnici omogućava

efikasnije obavljanje povjerenih im zadataka.

21

e. Prijedlozi za daljnji razvoj i unapređenje

IS je integriran u sve poslovne procese Credo banke, a kako je osim u Splitu instaliran i u

Podružnicama/Poslovnicama diljem Republike Hrvatske, svako unapređenje koje nastaje kod

bilo kojeg korisnika IS-a, automatski se primjenjuje u cjelokupnom IS Credo banke. Pri

nastojanjima daljnjeg razvoja IS naročito se ukazuje na nužnost pružanja dodatne pozornosti

sigurnosti IS Credo banke. Naime, pri obavljanju svojih svakodnevnih poslovnih aktivnosti

Banka ovisi o obradi i upotrebi informacija. Narušavanje temeljnih načela IS (povjerljivost,

integritet, raspoloživost, neporecivost, dokazivost, autentičnost, pouzdanost) može imati

negativne posljedice po Credo banku. Stoga je potrebno dodatno primjereno zaštititi

informacije i upravljati sigurnošću IS Banke.

7. Zaključak-ocjena

IS Banke uključuje od Uprave ustrojene postupke za obradu, evidentiranje i kontrolu

poslovnih promjena koje čine osnovu obavljanje upravljačkih i poslovnih funkcija i

realizaciju poslovnih ciljeva. U integralnom informatičkom sustavu (BANKSOFT) ugrađene

su kontrole kompletnosti, točnosti i valjanosti poslovnih promjena. Temeljne karakteristike IS

Credo banke d.d. su:

1. dobra tehničko-tehnološka opremljenost informatičke službe, kvalitetna i višestruka

veza s informatičkom tvrtkom Banksoft d.o.o. koja održava i razvija softversku

podršku svodi moguće poremećaje na minimum,

2. trenutačni IS adekvatan je i omogućava efikasno obavljanje poslova Banke, te se

redovito unapređuje i nadograđuje, sve uz aktivnu podršku menadžmenta,

3. centrala Banke je umrežena i povezana na brz i siguran način s podružnicama i

poslovnicama na različitim lokacijama diljem Republike Hrvatske,

4. sustavom internih kontrola ugrađenih u bančin program obrade podataka svodi se

mogućnost pogrešnog iskazivanja i pogrešnog unosa podataka na najmanju moguću

mjeru,

5. redovna dnevna, tjedna i mjesečna izvješća omogućavaju menadžmentu

pravovremenu informaciju o funkcioniranju svih bančinih sektora i na taj način svode

nastajanje operativnog rizika na minimum,

22

6. uspostavljenim IS znatno se smanjuje mogućnost unutarnjih i vanjskih prevara.

U cilju daljnjeg razvoja i unapređenja IS-a Credo banka bi trebala uspostaviti neovisnu

funkciju voditelja sigurnosti IS-a (CISSO-Chief Information System Security Officer).

Voditelj sigurnosti IS-a ne bi trebao istodobno biti angažiran na drugim funkcijama koje

mogu stvoriti sukob interesa. Voditelj sigurnosti IS-a trebao bi biti odgovoran Upravi te svoja

izvješća o sigurnosti IS-a Banke dostavljati Upravi i Nadzornom odboru Banke.

Prilozi: 1-6

23

informatiki sustav credo banke d

Documents