Download - INFORMATIKI SUSTAV CREDO BANKE d
SVEUČILIŠTE U SPLITUEKONOMSKI FAKULTET SPLIT
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA
INFORMACIJSKI SUSTAV CREDO BANKA d.d. SPLIT
/STUDIJA SLUČAJA/
Student:Toni Kružić, br. indeksa: 4051688III godina, MMP
Split, siječanj 2008.
eISPIT.com – Online ispiti i skripte
1. Credo banka d.d. Split: company profile
a. Djelatnost
Credo banka d.d. Split osnovana je u prosincu 1993. godine kao dioničko društvo u 100%
privatnom vlasništvu. Temeljni kapital Credo banke iznosi 60.016.000,00 kuna, a podijeljen
je na 15.004 redovnih dionica koje glase na ime. Sukladno članku 15. Zakona o bankama,
Banka ima odobrenje za rad s velikim ovlaštenjem, te je registrirana za obavljanje svih vrsta
bankarskih poslova između ostalog i za obavljanje poslova platnog prometa u zemlji,
kreditnih poslova s inozemstvom, te platnog prometa s inozemstvom.
Sjedište Banke je u Splitu, Zrinjsko-Frankopanska 58. Banka ima slijedeće podružnice:
Rijeka, Zagreb, Slavonski brod i Opuzen, te poslovnice: Klarise i Poljud u Splitu, Matulji,
Novalja, Sinj i Trogir. Banka je na dan 31. prosinca 2006. godine zapošljavala 114
zaposlenika.
b. Organizacijska struktura
Model organizacije prilagođen je potrebama nesmetanog obavljanja poslovnih i strateških
funkcija Banke te je postavljen suglasno odredbama Zakona o bankama i Statutu Banke.
Shematski prikaz organizacije Banke prikazan je na stranici 3.
Organi Banke su:
Skupština,
Nadzorni odbor,
Uprava društva.
Neovisna tijela Banke su Kontrola rizika i Unutarnji revizor.
c. Poslovne funkcije
Banka je u svom poslovanju u prvom redu orijentirana na male i srednje poduzetnike,
obrtnike i građanstvo, te u manjem dijelu prema velikim poduzetnicima. Iz navedene
2
organizacijske sheme ustroja Credo banke d.d. (stranica 3.) uočljivo je da se radi o
funkcionalnoj organizacijskoj strukturi, koja prati sve temeljne poslovne funkcije Banke.
3
eISPIT.com – Online ispiti i skripte
UPRAVA
DIREKTOR DIREKCIJE KRED. - GARANCIJSKIH POSLOVA
DIREKTOR DIREKCIJE POSLOVA SA STANOVNIŠTVOM. KARTIČNO POSLOV, TEHNOLOGIJU I NOVE PROIZVODE
DIREKTOR DIREKCIJE SRESTAVA I PLATNOG PROMETA
DIREKTOR DIREKCIJE RAČU
NOVODSTVA PLANA I ANALIZE
DIREKTOR DIREKCIJE PRA VNI H, OPĆI H I ZAJEDNIČKIH POSLOVA
Stručni suradnik kreditno gar. posl.
Referent kred. gar. posl.
VODITELJ
POSLOVNICE
Referent poslovnih i operativ. transakcija
Referent I
/ II
PREDSJEDNIK UPRAVE
ČLAN UPRAVE
VODITELJ SLUŽBE PLATNOG PROMETA
VODITELJ SLUŽBE RAČUNOVODSTVA
VODITELJ OBRADNOG CENTR A
VODITELJ SLUŽB E PLANA I ANALI ZE
VODITELJ
SL UŽBE
SREDS ATAVA REŽIMA I DEVIZNOG TRŽIŠTA
VODITELJ SLUŽBE PRAVNIH POSLOVA
Administrator
SLUŽBA OPĆIH I ZAJED. POSL
INTERNI REVIZOR KONTROLA RIZIKA
PODRUŽNICE
Tajnica uprave
Dostavljač
Ekspedit/telefo -nist
Ćistaćica
Stručni suradnik
Referent I / II
Stručni suradnik
Referent I / II
Stručni suradnik
Stručni suradnik
Stručni suradnik
Projektant informacijskih sustava
DIREKTOR INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE
SLUŽBA BLOKADA I DEBLOKADA
Referent I/II
Sistem inženjer
Operater
POMOĆNIK UPRAVE
OSOBNI BANKAR
Stručni suradnik za kartično poslovanje
Programer
Referent kr editnih poslova sa stanovništvom I / II
Budući da su osnovni poslovni procesi Credo Banke:
krediti za građanstvo,
krediti pravnim osobama,
depoziti,
mandatni poslovi (u ime i za tuđi račun),
platni promet (devizni i kunski),
Internet bankarstvo,
kartično poslovanje,
to je i organizacija poslovnih funkcija putem 6 organizacijskih jedinica orijentirana na
ispunjavanje zadataka sljedećih temeljnih djelatnosti Banke:
1. kreditno-garancijski poslovi,
2. poslovi sa stanovništvom, kartično poslovanje i razvoj novih proizvoda,
3. upravljanje sredstvima i platnim prometom,
4. informatičke tehnologije,
5. računovodstvo, plan i analiza,
6. pravni, opći i zajednički poslovi.
Prve tri navedene poslovne funkcije predstavljaju "core business" Banke, a ostale tri funkcije
su usmjerene na procese potpore poslovanju Banke.
d. Organizacija službe za informacijski sustav
Uprava banke je imenovala direktora organizacijske jedinice informacijske tehnologije,
definirala njegove ovlasti, odgovornosti i djelokrug rada. Direktor organizacijske jedinice IT
prvenstveno je usmjeren na strateška pitanja vezane uz informacijski sustav, upravljanje,
nadzor i koordinaciju rada te djelotvornost informacijskog sustava u cjelini. Direkcija IT je
homogena, nema pododjela. Svi zaposlenici (projektanti IS, sistem inženjeri, programeri i
operateri) za svoj rad odgovaraju direktoru koji odgovara direktno upravi. Djelokrug rada
direkcije IT obuhvaća slijedeće aktivnosti:
eISPIT.com – Online ispiti i skripte
razvoj i održavanje informacijskog sustava;
pružanje podrške korisnicima informacijskog sustava;
sudjelovanje u izradi strategije i strateškog plana informacijskog sustava;
planiranje, organizacija, koordinacija i nadzor aktivnosti direkcije IT;
pokretanje inicijativa za unapređenje funkcionalnosti informacijskog sustava;
provedba svih prihvaćenih inicijativa koje Banka poduzima u vezi informacijskog
sustava;
koordiniranje aktivnosti glede informacijskog sustava s ostalim organizacijskim
jedinicama i tijelima Banke;
planiranje ulaganja u informacijski sustav;
sudjelovanje u procesu nabave informacijske opreme;
upravljanje imovinom informacijskog sustava;
sudjelovanje u izradi internih akata povezanih s informacijskim sustavom (politike,
procedure, standardi, smjernice, planovi);
izvještavanje uprave Banke;
ostalo (ovisno o procjeni i odluci uprave Banke).
e. Vanjska potpora informatičkom sustavu
Sustav računalne obrade u Banci temelji se na platformi AS400. Centralna bankarska
aplikacija (krediti pravnih i fizičkih osoba, depoziti, riznica, platni promet, Internet
bankarstvo, kartično poslovanje te glavna knjiga i financijsko računovodstvo) je razvijena i
održavana uz pomoć vanjske tvrtke BANKSOFT d.o.o. koja ima potpuni pristup integralnom
informacijskom sustavu. Za neke izdvojenje poslovne funkcije npr. upravljanje osnovnim
sredstvima, obračun plaća, arhiviranje dokumenata angažirani su, za svaku funkciju posebno,
drugi eksterni izvori softverske podrške (Sving informatika d.o.o., Niko d.o.o.).
2. Informatički sustav
a. Hardverska platforma
U tablici 1. detaljno su prikazani ključni hardverski resursi Banke, zajedno s pripadajućom
minimalnom konfiguracijom za računalo koje koriste djelatnici Banke.
6
Tablica 1: Popis ključnih hardverskih resursa Credo banke d.d.
R.b. Naziv Opis
1 IBM System i5 model i520Server na kojem je baza podataka i na kojem se izvodi Banksoft aplikacija
2 AS/400 model 270 Server na kojem se izvodi Internet bankarstvo3 AS/400 model 720 upgrade na 820 OD ARHIVA4 IBM xSeries x225 Microsoft Exchange e-mail server5 IBM xSeries x225 Server za Zagreb6 IBM xSeries x205 Pričuvni server za turboswift7 HP PROLIANT DL380-G5 Server za anitvirus i WSUS8 HP COMPAQ ML350 G5 Server za turboswift9 Firewall CISCO ASA 5510 Firewall na centralnoj lokaciji u Splitu10 Firewall CISCO ASA 5505 Firewall-i u podružnicama11 UPS SOCOMEC SICON MASTERYS MC 20 kV Besprekidno napajanje12 Diesel agregat IVECO 20 Kv
Minimalna konfiguracija za računalo koje koriste djelatnici Credo banke:
1 procesor Intel celeron 1,6 GHz2 HDD 20 Gb3 memorija 128 Mb4 OS Windows 20005 monitor 17''
b. Softverska platforma
U tablici 2. detaljno su prikazani osnovni bankarskih poslovni procesi, zajedno s
pripadajućom softverskom podrškom i izvorom softverske podrške i razvoja.
Tablica 2: Softverska podrška poslovnim procesima Credo banke d.d.
Poslovni proces Softverska podrška Izvor
1. Krediti za građanstvo BANKSOFT-AS 400 Eksterni
2. Krediti pravnim osobama BANKSOFT-AS 400 Eksterni
3. Depoziti BANKSOFT-AS 400 Eksterni
4. Riznica BANKSOFT-AS 400 Eksterni
5. Mandatni poslovi (HBOR-krediti braniteljima)
PC samostalni Eksterni-Niko d.o.o.
6. platni promet-devizni BANKSOFT-AS 400 Turbo SWIFT Eksterni
7. Platni promet-kunski BANKSOFT-AS 400 Eksterni
8. Internet bankarstvo Internet bankarstvo Eksterni
9. Uvid u saldo računa-SMS stanje SMS stanje - BANKSOFT-AS 400 Eksterni
10. Upravljanje osnovnim sredstvima PC samostalni Eksterni-SVING inf. d.o.o.
7
11. Obračun plaća PC samostalni Eksterni-Niko d.o.o.
12. Kartično poslovanje (debitna kartica) MBU - BANKSOFT-AS 400 Eksterni + interni razvoj
13. Glavna knjiga i fin. računovodstvo BANKSOFT-AS 400 Eksterni
14. Arhiviranje dokumentacije COMENG Eksterni
Izvor: Neovisno izvješće o kontrolama u IS Credo banka d.d., Šibenski Revicon, travanj 2007., str.9.
Kako je vidljivo iz prezentiranih podataka, Banka se oslanja na aplikativna rješenja koja je
razvio BANKSOFT, koji preuzima aktivnosti testiranja, utjecaja na ostale aplikacije i baze
podataka, odgovornost za funkcioniranje sustava, izradu dokumentacije, integracije i razvoj
planova testiranja. Osim IT direktora, ostali IT zaposlenici su: projektant informacijskih
sustava (1 zaposlenik) i operateri (3 zaposlenika).
Iako je IT organizacijska jedinica relativno mala, na postojećem stupnju razvijenosti dostatna
je za IT podršku. IT ekipa odnosno osoblje iz odjela za informatičku podršku je pored samih
poslova održavanja dodatno zadužena za razvoj svojih kompetencija na području aplikacija u
suradnji s vanjskim dobavljačem.Banksoftom.
c. Računalna mreža
Banka se pri mrežnoj sigurnosti opire na HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. Banka sama
kontrolira internu mrežu - LAN veze a za WAN infrastrukturu ovisna je o dobavljaču. Iz
uporabe Credo banke d.d. izbačeni su DOS komunikacijski serveri, tako da je bitno ubrzan
rad BSA aplikacije.
Banka ne vrši posrednih aktivnosti vezanih uz praćenje prometa na mreži. Internet bankarstvo
za pravne osobe obavlja se pomoću servera CREDOBNK. Razvoj kreditne kartice napravljen
je u Java/WEBsphere tehnologiji. Glavne lokacije u okružju Banke, te sistemi koji se koriste u
podršci i razvoju (centralni server, mrežni pristup i file serveri) prikazani su u tablici 3.
8
Tablica 3: Glavne lokacije i sistemi u korištenju Credo banke d.d.
Lokacije Centrala/Podružnica/Poslovnica Sistemi na lokaciji IT zaposlenici na lokaciji
Lokacija 1. Split-Centrala (+2 poslovnice) Centralni server AS400 1x programer3x operater
Lokacija 2. Zagreb-1 podružnica, 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri IT Direktor
Lokacija 3. Sl. brod, podružnica s poslovnicom Mrežni pristup i file serveri 0
Lokacija 4. Rijeka, podružnica s poslovnicom Mrežni pristup i file serveri 0
Lokacija 5. Matulji, 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri 0
Lokacija 6. Sinj, 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri 0
Lokacija 7. Novalja (otok Pag), 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri 0
Lokacija 8. Opuzen, 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri 0
Lokacija 9. Trogir, 1 poslovnica Mrežni pristup i file serveri 0
Izvor: Neovisno izvješće o kontrolama u IS Credo banka d.d., Šibenski Revicon, travanj 2007., str.9.
Kompjutori Credo banke su povezani fasth ethernet mrežom. Mrežni protokoli koji se koriste
su: TCP/IP. Veza s poslovnicama je WAN preko MPLS-a (Slika 2.).
Pristup mreži izvan banke imaju samo određene osobe iz informatičke službe, koje mreži
pristupaju dial-up vezom. Spajaju se na modem koji ima tajni broj i koji je zaštićen
korisničkim imenom i zaporkom.
d. Organizacija podataka
9
Radi sigurnosti podataka u banci izvode se dvije vrste backup-a: dnevni i tromjesečni. Dnevni
backup radi se svaki dan osim nedjelje. Ovaj backup radi se automatski s tim da operater
mijenja traku na koju se snima. Ovim backup-om snima s cijela produkcijska baza podataka
sa dnevnim promjenama. Podaci za jedan tjedan snimaju se na jednu traku i ona se mijenja
svaki tjedan. Traka se odlaže na predviđeno mjesto. Tromjesečni backup radi se svaka tri
mjeseca i tada se snima cijeli sustav (SAVE ENTIRE SYSTEM). Pored produkcijske baze u
ovom backup-u snimaju se sve arhivske baze, te biblioteke u kojima se nalaze svi programi
aplikacije i ostale pomoćne biblioteke. Trake od ovog backup-a se spremaju na sigurno
mjesto. U ovom slučaju to je trezor Banke.
e. Korisnički softver
Glavni operativni sustav koji djelatnici banke koriste na PC platformi je Windows XP. Kao
tekst procesor i tablični kalkulator koristi se uredski paket Microsoft Office. Glavni
poslužitelj (server) na kojem se nalazi baza podataka je IBM AS/400.
BSA – Bankarski sustav aplikacija od firme Banksoft je glavna aplikacija koja se koristi za
obradu podataka, generiranje izvješća i ostalu podršku u radu. Sastoji se od pet modula:
Šalterski promet, Platni promet, Platni promet građana, Pravne osobe, Glavna knjiga. Većina
izvješća generira se batch obradama na AS/400 ili kombinacijom batch obrada i VB aplikacija
Baza podataka je centralizirana DB2 baza na AS/400. Određeni broj tabela ima svoje kopije
na radnim stanicama. Prilikom svake prijave u aplikaciju uspoređuju se verzije tabela i po
potrebi sa HOSTA povlače nove. Na taj način smanjuje se broj podataka koji se prenose
mrežom i dobiva se na brzini. Aplikacija je napisana u C programskom jeziku. Pristup
aplikaciji i bazama podataka je na principu autorizacijskih grupa. Određenoj grupi dodjeljuju
se potrebne ovlasti i ta grupa ima pristup samo onome za što ima ovlasti i može raditi samo
ono što joj se dopusti. Djelatnik iz te grupe dobiva korisničko ime i zaporku kojima pristupa
aplikaciji i bazama podataka.
3. Informacijski sustav
10
Informacijska tehnologija omogućuje korištenje i upravljanje informacijama odnosno
podržava i unapređuje poslovne procese u Credo banci, kako bi se što djelotvornije ostvarivali
poslovni ciljevi i postigla konkurentska prednost. Međudjelovanje informacijske tehnologije,
podataka i postupaka za procesiranje podataka te ljudi koji prikupljaju i koriste navedene
podatke čini informacijski sustav Credo banke.
a. Zastupljenost komponenti prema modelu informacijske piramide
Prema modelu informacijske piramide, IS Credo banke predstavljen je piramidom koja ima tri
razine:
operativnu razinu, koja se bavi podacima o stanju poslovnog sustava i informacijama
koje se odnose na svakodnevno obavljanje aktivnosti Banke,
taktičku razinu, koja se bavi planskim i kontrolnim informacijama, koji se postupcima
filtriranja i sažimanja crpe iz operativne razine na kojoj se bilježe svi poslovni
događaji,
stratešku razinu, koja se bavi samo ključnim informacijama u kojima su pretežno
planske i kontrolne informacije, uključivo i izvještavanje Hrvatske narodne banke.
b. Zastupljenost komponenti prema tehnološkom modelu
Tehnološki model IS Credo banke baziran je ERP (Enterprise Resource Planning) sustavu.
Kompleksnu i dinamičnu strukturu Banke kroz sve odjele i funkcije poslovnih procesa
uključujući planiranje, odnose sa komitentima, računovodstvo/financije, odnose sa Hrvatskom
narodnom bankom, potrebno je objediniti u jedinstven sustav koji služi svakom pojedinom
odjelu organizacije ali isto tako i sustav koji je u stanju pružiti menadžmentu kompletan uvid
u cjelovitost poslovanja Banke. Tehnološke značajke prema dominantnim oblicima
implementacije poslovnih informacijskih sustava Banke mogu se iskazati na sljedeći način:
ERP sustav-potpuno integriran; podržana funkcija-upravljačka; podržana razina-strateška;
organizacija podataka-skladišta podataka; veza s korisnikom-ON LINE 24; Specifični način
obrade-OLAP; arhitektura sustava-klijent/server; vremenski horizont-predviđanje/aktualnost;
sredstvo komunikacije-osobna računala.
c. Zastupljenost komponenti prema namjenskom modelu
11
Namjenski model IS Credo banke uključuje četiri osnovna informacijska podsustava:
transakcijski informacijski podsustav, uredski informacijski podsustav, informacijski sustav
podrške odlučivanju i izvještajni informacijski podsustav. Svi podsustavi su integrirani,
horizontalno (između pojedinih aplikacija) i vertikalno (između pojedinih upravljačkih
razina).
d. Zastupljenost komponenti prema softverskom modelu
Softverski model IS Credo banke predstavlja okosnicu računalno podržanog IS. Pri
strukturiranju softvera primijenjen je princip hijerarhijske dekompozicije. IS se najprije
dekomponira na niz informacijskih podsustava, a informacijski podsustavi se dalje
dekomponiraju na aplikacije-programe, strukture (sheme podataka) i upute za korištenje.
e. Funkcije informacijskog sustava
Informacijski sustav Credo banke predstavlja sveobuhvatnost infrastrukture, organizacije,
ljudi i postupaka za prikupljanje, obradu, generiranje, pohranu, prijenos, prikaz i distribuciju
informacija i raspolaganje njima. Korištenje informacijske tehnologije u svim aspektima
bankarskog poslovanja stvorilo je veliku ovisnost o informacijskoj tehnologiji, pa je potrebno
posvetiti veliku pozornost upravljanju informacijskim sustavom kao sastavnom dijelu
upravljanja Credo bankom. Funkcijski informacijski sustav Credo banke uključuje sljedeće
podsustave:
bankarski podsustav (opisan je u točci 4. ovog rada),
podsustav računovodstva i financija, koji uključuje: materijalno knjigovodstvo,
financijsko knjigovodstvo, blagajničko poslovanje, ulazni i izlazni računi, praćenje
osnovnih sredstava, amortizacije i troškova, obračun i prijava PDV-a, obračun plaća,
plan i analiza poslovanja, financijska kontrola,
podsustav ljudskih resursa, koji uključuje: vođenje evidencije zaposlenika, planiranje
kadrovskih potreba, vođenje evidencija o stručnom usavršavanju, redovito
ocjenjivanje zaposlenika.
12
Cilj upravljanja IS Banke je podržavanje poslovnih ciljeva i strategija Banke uz efikasno
korištenje resursa IS te primjereno upravljanje rizicima koji proizlaze iz korištenja
informacijske tehnologije. Upravljanje IS Banke odnosi se na sve osobe, sustave i procese
koji svojim aktivnostima vezanim uz informacijski sustav pridonose ispunjavanju poslovnih
ciljeva i strategija Banke, te postizanju i održavanju temeljnih načela IS. Donošenje i primjena
internih akata Banke vezanih uz IS osnova su za uspostavljanje i održavanje upravljačkih
kontrola koje bi trebale biti slojevite i hijerarhijski uspostavljene od najviše (strateške) razine
prema najnižoj (operativnoj) razini.
4. Funkcijski podsustavi IS
a. Primijenjeni podsustavi
U poslovanju Credo banke primijenjeni su sljedeći podsustavi:
1. BSA - Bankarski sustav aplikacija koji se koristi za obradu podataka, generiranje
izvješća i ostalu podršku u radu,
2. CONNECT DIRECT - podsustav za Internet bankarstvo,
3. ON DEMAND - podsustav za arhiviranje,
4. POMOĆNI PROGRAMI - podsustav posebno kreiranih programa za obavljanje
različitih poslova kao što su krediti HBOR-a, krediti za razvojačene branitelje,
mandatni i komisioni poslovi i sl.,
5. SWING - podsustav za evidenciju osnovnih sredstava,
6. TURBO SWIFT - podsustav za obavljanje međubankarskih financijskih transakcija
korištenjem SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication)
koda.
b. Struktura aplikacija
Bazični bankovni BANKARSKI SUSTAV APLIKACIJA (BSA) program sastoji se od
slijedećih 5 temeljnih modula:
1. Pravne osobe
2. Glavna knjiga
3. Platni promet
13
4. Šalterski promet
5. Platni promet građana
c. Opis funkcija jedne aplikacije
Svaki od gornjih modula razdijeljen je na niz pojedinačnih, funkcionalno povezanih
aplikacija, koje se po određenom redoslijedu nastavljaju i upotpunjuju. Npr. bazični modul
PRAVNE OSOBE sastoji se od sljedećih aplikacija:
1. Komitenti:
unos i izmjena podataka o komitentu,
registar komitenata,
BON-2 obrasci,
jedinstveni registar računa,
bonitet komitenata,
okvirna zaduženja;
2. Krediti:
formiranje modela,
obrada zahtjeva,
ugovori,
pregled izvršenih obrada,
raspored naplate,
opomena,
izvješća,
zatvaranje kredita,
EKS;
3. Depoziti:
unos ugovora,
raskid ugovora,
zatvaranje depozita,
popis depozita,
promet po partiji,
popis okvirnih kredita,
prijenosni podaci o partiji,
14
ispis ugovora,
prikaz depozita;
4. Garancije:
formiranje modela,
obrada zahtjeva,
ugovori,
unos /izmjena plana otplate,
pregled izvršenih obrada,
raspored naplate,
izvješća,
zatvaranje garancije,
dopunski podaci o garanciji,
dokumenti;
5. Ostali poslovi:
pregled kamatnih stopa,
pregled naknada,
pregled poreznih stopa,
tečajna lista,
izmjena lozinke,
pregled/ispis dokumenata,
simulacije,
dnevnik rada,
startanje programa na HOST-u,
dohvat HOST listi,
storno,
izvodi prometa računa depozita,
ispis plana oplate.
d. Opis strukture 3 dokumenta neke druge aplikacije
U modulu GLAVNA KNJIGA postoji aplikacija knjiženja. Prije svakog knjiženja potrebno
je odrediti:
datum knjiženja
15
koji ne može biti stariji od prvog dana tekućeg mjeseca. Određenjem:
datuma i valute knjiženja
otvara se maska koja traži određene podatke kao što su:
a. dugovi i potražni konto,
b. broj organizacijske jedinice,
c. matični broj klijenta,
d. broj partije kredita ili računa,
e. osnova knjiženja,
f. iznos u valuti knjiženja i
g. iznos u protuvrijednosti kuna/eura.
Prilikom knjiženja svaki dokument dobiva:
interni broj
koji se dalje provlači kroz sve dokumente u ovoj aplikacija. U nastavku daje se jedan ogledni
dokument (Dokument broj 1):
Dokument broj 1: Određivanje internog broja i datuma i valute knjiženja
CREDO BANKA d.d.
11010 - Direkcija kreditno garantnih poslova AK090DED 20.11.2007.
110-1075 1657852
0,5% NAKNADA ZA PROLONGACIJU
8410044969
(20.11.2007.)
00110 Kn 2.650,17
660 - 105 0,5% NAKNADA ZA PROLONGACIJU (20.11.2007.) 11010 kn 2.650,17
2.650,17 2.650,17
Split, 20.11.2007. - 13:28:21 (KD01- 1045)
Kako je vidljivo iz prikazanog dokumenta, u modulu Glavne knjige - u aplikaciji knjiženja,
određeni su svi bitni podaci kao što su:
a. interni broj dokumenta: AK090DED
b. broj organizacijske jedinice: 11010-Direkcija kreditno garantnih poslova u Splitu
16
c. matični broj klijenta: 1657852
d. broj partije kredita: 8410044969
e. osnova knjiženja: naknada za prolongaciju kredita
f. iznos u valuti knjiženja: Kuna 2.650,17
g. datum knjiženja: 20.11.2007. godine.
Pomoću internog broja (AK090DED) dokument je moguće pozvati kroz isti modul, u masci
storno ili pak kroz aplikaciju PREGLEDI kroz masku PRIKAZ DOKUMENTA. U prilogu
se daje isti dokument kroz Pregled proknjiženog dokumenta (Dokument broj 2).
Dokument broj 2: Pregled proknjiženog dokumenta
CREDO BANKA d.d. 28.12. 2007. 14:20:57
Interni broj dokumenta: AK090DED
Br. stavkeDat.
knjiženja
KontoVrsta knjiženja
Datum dokumenta
OJ
Oper.
Komitent/PartijaDatum val. dosp.Org. jed. unosa/Vrijeme unosa
Val. Valuta
Dug. Potr.
Protuvrijednost
EUR
Dug. Potr.
4216873
20.11.2007.
110-1075
0,5% Naknada
20.11.2007.
11010
KD01
1657852 8410044969
20.11.2007.
20.11.2007. 13:28:20
HRK 2.650,17 360,47
14216874
20.11.2007.
660-105
0,5% Naknada
20.11.2007.
11010
KD01
20.11.2007.
20.11.2007. 13:28:20
HRK 2.650,17 360,47
UKUPNO HRK 2.650,17
2.650,17
360,47
360,47
U ovoj aplikaciji PREGLEDI moguće je imati uvid u konto karticu (analitički i sumarno)
svakog pojedinačnog konta za određeno razdoblje u tekućoj godini. Svaka kartica sadrži:
broj i opis konta,
broj organizacijske jedinice,
broj partije,
sve promjene u korist i na teret konta u zadanom razdoblju zajedno s pripadajućim
internim brojem svakog dokumenta za koji se promjena proknjižila,
kumulativ dugovnog i potražnog prometa i saldo.
17
Primjer konto kartice daje se u nastavku (Dokument broj 3).
Dokument broj 3: KONTO KARTICA za razdoblje od 01.01.2007. do 28.12.2007.
CREDO BANKA d.d. 28.12. 2007. 14:21:54
KOMITENT: 1657852 DALMATINKA NOVA d.d.
PARTIJA: 8410044969
110-1075 Potraživanja po osnovi kamatnih prihoda
0011010 Direkcija kreditno garantnih poslova
Datum
knjiženja
Broj
stavke
Vrsta knjiž.
i opis
Broj
dokum.
Iznos u HRK
Dug. Potr. Saldo
Protuvrijednost u EUR
Dug. Potr. Saldo
23.08.07. 13532816 0,5% Naknade AK090CFA 2.650,16 2.650,16 361,93 361,93
22.10.07. 14001539 Raspored napl. AK090DA4 2.650,16 0,00 361,96 -0,03
20.11.07. 14216873 0,5% Naknade AK090DED 2.650,17 2.650,17 360,47 360,44
PROMET U RAZDOBLJU DUGUJE: 5.300,33 722,40
PROMET U RAZDOBLJU POTRAŽUJE: 2.650,16 361,96
PROMET U RAZDOBLJU SALDO: 2.650,17 360,44
UKUPNO DUGUJE: 5.300,33 722,40
UKUPNO POTRAŽUJE: 2.650,16 361,96
UKUPNO SALDO: 2.650,17 360,44
BS400230
e. Opis faza obrade 3 dokumenta neke treće aplikacije
Ilustrativan primjer posla koji, kroz više aplikacija i modula prolazi nekoliko faza obrade je
postupak OBRADE I PLASMANA KREDITA pravnih osoba. Faze su funkcionalno
uvjetovane i moraju se odvijati upravo po ovom redoslijedu i prelazak u slijedeću fazu je
nemoguć dok se u potpunosti ne udovolji svim postavkama prethodne faze.
Postupak započinje u modulu PRAVNE OSOBE, aplikaciji Krediti, maska Obrada zahtjeva
koja se provodi u nekoliko koraka i to:
zaprimanje zahtjeva (kojim se definira komitent, datum zahtjeva, vrsta kredita, rok
vraćanja, respiro rok, i iznos u kunama i valuti) i koji generira broj zahtjeva;
rješavanje zahtjeva (koje se povezuje preko broja sa zaprimljenim zahtjevom) kojim
se odobreni zahtjev još jednom potvrđuje s datumom i iznosom.
18
Prolaskom kroz ove dvije maske stječu se uvjeti za prelazak u slijedeću fazu kroz aplikaciju
UGOVORI, maska Sklapanje ugovora (Dokument I. u prilogu). Ulaz u ovu masku uvjetovan
je točnim unosom broja zahtjeva koji povlači za sobom početne podatke iz zaprimljenog
zahtjeva, a nadalje se do u detalje definiraju svi bitni elementi za zaključenje ugovora o
kreditu kao:
broj modela (kojim se određuje ročnost kredita, način povrata /jednokratno ili
anuitetski/, poček , valuta, naknade i sl.);
datum ugovora, početak i kraj korištenja, rok počeka, datum dospijeća;
način isplate, način naplate, tečaj plasmana, datumi i iznosi plasmana datum početka
otplate, tečaj otplate, datum dospijeća i vrijeme obračuna rate;
visina i tip kamatne stope, metoda obračuna, period i vrijeme obračuna;
naknada kod odobravanja, period i način obračuna, saldo obračuna, postotak i datum
početka obračuna.
Svaku od ovih kategorija podataka postavlja se kroz posebnu masku i ako su svi podaci
konzistentno definirani, rezultiraju brojem kreditne partije, EKS tablicama (Dokument II.
u prilogu) i tekstom ugovora koji se dopunjava detaljnom specifikacijom instrumenata
osiguranja kroz Windows Explorer.
Broj kreditne partije predstavlja ključ za ulazak u slijedeću fazu u modulu PLATNI
PROMET, aplikaciji Domaći platni promet, maska ZAP te Plasman kredita pravnih osoba
koji se odvija u 2 faze:
1. u masku Plasman kredita unosi se matični broj komitenta, valuta i iznos plasmana,
datum plasmana, trošak i naplata naknade i troškovi platnog prometa te broj kreditne
partije (Dokument III. u prilogu) iz čega proizlaze daljnja 2 dokumenta. Prvi je
knjigovodstveni dokument kojim se knjiži zaduženje na kontu glavnice kredita i kontu
naknade, a odobrava prelazni račun s kojeg se sredstva plasiraju dalje u žiro komitenta
(Dokument IV. u prilogu). Drugi dokument je obračun naknade koji se dostavlja
korisniku kredita (Dokument V. u prilogu).
2. Druga faza je odobrenje sredstava na žiro računu korisnika kroz aplikaciju NKS ili
Interni nalozi, ovisno o tome da li je žiro korisnika u podlozi banke ili kod neke druge
19
banke. Interni prijenos sredstava na žiro obavlja s preko maske Zadavanje internih
naloga - Interni prijenos sa kredita na transakcijski račun i rezultira trenutnom
raspoloživošću odobrenog iznosa i dokumentom kojom se transakcija knjigovodstveno
evidentira na teret prijelaznog konta kreditne partije a u korist žiro-računa korisnika
kredita (Dokument VI. u prilogu).. U slučaju kad se sredstva odobravaju u račun koji
nije u depozitnoj podlozi banke, plasman se provodi kroz aplikaciju NKS, maske
Evidencija naloga – Odljevi – Plasman Kredita. Uz dokument o knjiženju, izlazi i
nalog za plaćanje (virman) koji stoji evidentiran na listi naloga dok se ne pusti u NKS.
5. Podrška odlučivanju
U okviru ove točke bilo je potrebno obraditi razine podrške odlučivanju, načine internih
komunikacija i primijenjene sustave za podršku odlučivanju. Navedene informacije Credo
banka d.d. smatra poslovnom tajnom i nisu dostupne bez suglasnosti Uprave. Iako je
suglasnost zatražena, Uprava banke istu nije izdala, budući se radi o izrazito povjerljivim
podacima obzirom na djelatnost. Za pretpostaviti je da se na nižim razinama primjenjuje
programirano odlučivanje, dok se na višim razinama koriste skladišta podataka i data mining.
Ono što je uočeno tijekom izrade ove analize slučaja jest da poslovni IS sadrži sve potrebne
elemente i podatke namijenjene svim razinama poslovnog odlučivanja. Kao načini
izvještavanja koriste se Microsoftovi alati za Reporting services, te automatski generirane e-
mail i SMS poruke. Komunikacija se uglavnom odvija preko e-maila, koji pruža informacije
zaposlenicima o svim bitnim događajima u Banci (komunikacija uprave i zaposlenih).
6. Razvoj informatičkog sustava
a. Način stjecanja
Credo banka u svom poslovanju ovisi o korištenju informacija. Pravodobne, točne i potpune
informacije ključne su za ostvarivanje poslovnih ciljeva. S obzirom na ubrzani razvoj i
sveprisutnost informacijske tehnologije u poslovnom okruženju Banke, daljnji razvoj
informatičkog sustava Credo banke:
predstavlja jedan od ključnih čimbenika poslovanja Banke,
20
povećava međudjelovanje raznih sustava, budući da informatički sustav Banke
povezuje s komitentima, pružateljima usluga i ostalim subjektima putem javno
dostupnih telekomunikacijskih mreža,
je neophodan za razvoj novih proizvoda i usluga,
povećava potrebu za ulaganjima,
zahtijeva usvajanje i primjenu novih stručnih znanja.
Unapređenje IS Banke i dalje će se graditi u suradnji s vanjskim konzultantskim tvrtkama.
Posebna se pozornost u razvoju IS posvećuje: boljoj kontroli podataka, bržem prijenosu
informacija, boljoj prezentaciji podataka zaposlenicima putem unapređenja grafičkog sučelja
i primjerenoj zaštiti informacija.
b. Podrška menadžmenta
Cilj upravljanja IS Banke je podržavanje poslovnih ciljeva i strategija Banke, uz efikasno
korištenje resursa IS te primjereno upravljanje rizicima koji proizlaze iz korištenja
informacijske tehnologije. Budući da je upravljanje IS veoma značajno u procesu donošenja
poslovnih odluka, to je menadžment Banke (a naročito njen top menadžment-Uprava) upoznat
s konceptima i aktivnostima vezanim uz IS Banke. Menadžment je uspostavio adekvatnu
organizacijsku strukturu, delegirao ovlasti na funkcionalnu strukturu (direkcija informatičke
tehnologije), definirao kriterije, načine i postupke izvješćivanja te usvojio strategiju IS čije
provođenje nadzire Uprava. Menadžment Banke u svakom trenutku prati i podržava razvoj IS.
c. Učešće zaposlenih u kreiranju zahtjeva
Osim administratora sustava koji je u službi informatike, za svaku novu aplikaciju ili
inovaciju postojeće, u pojedinim sektorima i službama imenuje se jedan ili više članova grupe
zaduženih za kreiranje zahtjeva i unapređenje poslovnog IS. Službenici, članovi grupe, koji su
ujedno i korisnici, sudjeluju također i u testiranju dobivenih rješenja.
d. Odnos zaposlenih prema korištenju IS
Svi zaposlenici Banke su vrlo informatički pismeni i sve inovacije u IS prihvaćaju kao alate
za rad koji im pružaju bolji i brži pristup informacijama, što im u konačnici omogućava
efikasnije obavljanje povjerenih im zadataka.
21
e. Prijedlozi za daljnji razvoj i unapređenje
IS je integriran u sve poslovne procese Credo banke, a kako je osim u Splitu instaliran i u
Podružnicama/Poslovnicama diljem Republike Hrvatske, svako unapređenje koje nastaje kod
bilo kojeg korisnika IS-a, automatski se primjenjuje u cjelokupnom IS Credo banke. Pri
nastojanjima daljnjeg razvoja IS naročito se ukazuje na nužnost pružanja dodatne pozornosti
sigurnosti IS Credo banke. Naime, pri obavljanju svojih svakodnevnih poslovnih aktivnosti
Banka ovisi o obradi i upotrebi informacija. Narušavanje temeljnih načela IS (povjerljivost,
integritet, raspoloživost, neporecivost, dokazivost, autentičnost, pouzdanost) može imati
negativne posljedice po Credo banku. Stoga je potrebno dodatno primjereno zaštititi
informacije i upravljati sigurnošću IS Banke.
7. Zaključak-ocjena
IS Banke uključuje od Uprave ustrojene postupke za obradu, evidentiranje i kontrolu
poslovnih promjena koje čine osnovu obavljanje upravljačkih i poslovnih funkcija i
realizaciju poslovnih ciljeva. U integralnom informatičkom sustavu (BANKSOFT) ugrađene
su kontrole kompletnosti, točnosti i valjanosti poslovnih promjena. Temeljne karakteristike IS
Credo banke d.d. su:
1. dobra tehničko-tehnološka opremljenost informatičke službe, kvalitetna i višestruka
veza s informatičkom tvrtkom Banksoft d.o.o. koja održava i razvija softversku
podršku svodi moguće poremećaje na minimum,
2. trenutačni IS adekvatan je i omogućava efikasno obavljanje poslova Banke, te se
redovito unapređuje i nadograđuje, sve uz aktivnu podršku menadžmenta,
3. centrala Banke je umrežena i povezana na brz i siguran način s podružnicama i
poslovnicama na različitim lokacijama diljem Republike Hrvatske,
4. sustavom internih kontrola ugrađenih u bančin program obrade podataka svodi se
mogućnost pogrešnog iskazivanja i pogrešnog unosa podataka na najmanju moguću
mjeru,
5. redovna dnevna, tjedna i mjesečna izvješća omogućavaju menadžmentu
pravovremenu informaciju o funkcioniranju svih bančinih sektora i na taj način svode
nastajanje operativnog rizika na minimum,
22
6. uspostavljenim IS znatno se smanjuje mogućnost unutarnjih i vanjskih prevara.
U cilju daljnjeg razvoja i unapređenja IS-a Credo banka bi trebala uspostaviti neovisnu
funkciju voditelja sigurnosti IS-a (CISSO-Chief Information System Security Officer).
Voditelj sigurnosti IS-a ne bi trebao istodobno biti angažiran na drugim funkcijama koje
mogu stvoriti sukob interesa. Voditelj sigurnosti IS-a trebao bi biti odgovoran Upravi te svoja
izvješća o sigurnosti IS-a Banke dostavljati Upravi i Nadzornom odboru Banke.
Prilozi: 1-6
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32