SVEUCILITE J. J. STROSSMAYERA - PRAVNI FAKULTET U OSIJEKU STUDIJ UPRAVNI PRAVNIK Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku je nadleno tijelo dravne uprave zadueno za objedinjavanje nabavke informacijsko-komunikacijske opreme. U okviru toga Ured nabavlja informacijsko-komunikacijsku opremu, licence, programske i druge proizvode (Microsoft, Sophos, Oracle) te konzultacijske usluge za sva tijela dravne uprave. Uz osiguravanje programske podrke tijelima dravne uprave, a kao preduvjet stvaranju transparentne i efikasne dravne uprave u tijeku je izrada Plana za informatiko obrazovanje slubenika i namjetenika u dravnoj upravi (ECDL). Matini uredi i slube za popise biraa informatizirani su jedinstvenim aplikativnim rjeenjima Sredinjeg dravnog ureda za upravu. Svi matini uredi i slube za popise biraa rade lokalno sa koncepcijom objedinjavanja podataka u jedinstveni centralni sustav. Na nivou matinih ureda u postupku je povezivanje matinih ureda u centralni sustav. Konani ciljevi povezivanja matinih ureda u centralni sustav su: objedinjavanje, kontrola i kvaliteta podataka; mogunost izdavanja bilo kog dokumenta iz bilo kog matinog ureda u RH te stvaranje e-matica - ureda koji e izdavati sve dokumente iz dravnih matica na osnovi zahtjeva upuenog putem Interneta. e-Pravosue U provedbi programa e-Hrvatska do sada su najvei pomaci napravljeni u podruju pravosua. Ministarstvo pravosua pokrenulo je projekte s ciljem uvoenja modernih metoda rada i umreavanja svih pravosudnih institucija: ePortal Ministarstva pravosua; integrirani informacijski sustav za pravosudne ustanove (Integrated Court Case Management System); Baza zemljinih podataka (BZP); Internet gruntovnice; sustav za kaznenu i prekrajnu evidenciju te projekt multifunkcijske smart kartice za sustav pravosua. Ministarstvo pravosuda, www.pravosudje.hr e-Obrazovanje

Projekti u podruju obrazovanja u nadlenosti su Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Projekt Informacijski sustav visokih ucilita (ISVU) razvijen je i implementiran na desetak visokokolskih ustanova, a na jo tridesetak ustanova zapoeo je projekt implementacije. Informacijski sustav studentske prehrane (ISSP) u redovnom je radu. Projektom opremanja kolskih knjinica raunalnom opremom opremljeno je 300 kolskih knjinica. Projekt se nastavlja i u 2005. godini. U podruju programske podrke sve kole opremljene su licenciranom programskom potporom Microsoft. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, http://www.mzos.hr Informacijski sustav visokih ucilita - ISVU, http://www.isvu.hr Giga CARNet, http://giga.carnet.hr/ e-Zdravstvo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - nastavak projekta Informacijskog sustava primarne zdravstvene zatite. Implementacija Informacijskog sustava primarne zdravstvene zatite uskoro ce zapoeti, a uskoro se oekuje i odluka Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o projektu Integriranog bolnikog informacijskog sustava praenja pacijenata i poslovanja cijele bolnice (IBIS). Procjenjuje se da e uvoenje IBIS-a donijeti znaajne utede u radu i trokovima poslovanja. Primjenom IBIS projekta nastavlja se smanjenje papirologije, a ve sada su omoguc+ene neke transakcije u okviru bolnikog informacijskog sustava (HZZO prihvaa bolnike raune i u elektronikom obliku). e-Poslovanje Stvaranje pravnog okruenja u Republici Hrvatskoj za uspjean razvoj elektronikog poslovanja zapoelo donoenjem Zakona o elektronikom potpisu u sijenju 2002. godine i Zakona o elektronikoj trgovini u studenome 2003. godine te sukladnih propisa. U domeni uporabe elektronikih dokumenata kao i njihovog pravnog prihvaanja u poslovanju, utvrena je potreba donoenja Zakona o elektronikom dokumentu. U 2004. godini pristupilo se analizi potreba, upoznavanju s pravnim steevinama Europske unije na podruju pravnog ureivanja uporabe elektronikih dokumenata.

Zadaa Strune skupine je napraviti popis minimalnih funkcionalnosti objedinjenih na jednoj smart kartici u svrhu osobne identifikacije, primjene naprednog elektronikog potpisa te podrke poslovnih procesa u sustavima zdravstva i pravosua. Zakon o elektronikom potpisu (NN 10/02) Zakon o elektronikoj trgovini (NN 173/03) Uredba o djelokrugu, sadraju i nositelju poslova certificiranja elektronikih potpisa za tijela dravne uprave (NN 146/04) Uvodno Roscoe Pound usporeuje pravo sa drutvenim inenjeringom ureivanje naina ljudskog ponaanja s ciljem uspjenog osiguranja drutvenih interesa Pravo kao oblik drutvenog inenjeringa imalo je kroz povijest dvije osnovne funkcije: - rjeavanje sporova - odravanje drutvenog reda U modernom drutvu opa funkcija prava je da slui kao sredstvo za unapreenje drutvene pravde mnogo je posebnih funkcija Dvojak je utjecaj na pravo (ovih tehnologija): - Informacijska tehnologija doprinosi porastu svih vrsta ljudskog komuniciranja, pri emu se poveava mogunost izbijanja sporova - irom upotrebom novih tehnologija nastaju novi pravni problemi (medicina-moralkompjutorski kriminal); Izmeu ovjeka i pojavnog svijeta razne relacije jedna od njih je spoznajna korelacija u okviru koje pojavni svijet emitira podatke koje ovjek spoznaje Na temelju te spoznaje ovjek stvara svoje znanje i saznanje, pretvarajui podatke u informacije, koje ine znanje. Podatak je u pravilu dio informacije dostupan podjednako svim ljudima Informacija je interdisciplinarni fenomen i svaka pojedina znanost prouava pojedine segmente ovoga problema, tako i pravna znanost Informacijske znanosti znanost o informacijama pojavljuje se 60-ih godina 20.st. Predmet istraivanja Prava informacija je informacija promatrana kao proces stjecanja znanja, stvaranje nove forme znanja i saznanja, odnosno modela znanja, te uspostavljanje razliitih odnosa uz informaciju kao objekt pravnog prouavanja.

Uz novu pravnu granu pravo informacija pojavljuje se niz konkretnih odnosa koji nastaju iz stvorenih tehnologija, odnosno prateih pravnih pitanja vezanih uz nove tehnologije: Pravo industrijskog vlasnitva Autorska prava (software) Javno informiranje, javni mediji, informacijski sustavi. Rije informatika prvi upotrebljava Philipe Dreyfus 1962. godine, a izveo ju je iz rijei information i automatique Information = informacija, (na odreeni nain poredan niz signala) Automatique = stroj bez pomoi ovjeka nastavlja rad Automatizacija obrade podataka zapoinje znaajnije krajem 19. st. Koritenje termina AOP = automatska obrada podataka Razne su definicije informatike znanost sistematskog i efikasnog obraivanja informacija kao medija ljudskog znanja i medija za komuniciranje, uz pomo automata (strojeva) Informatika je temeljna znanstvena disciplina o sustavnoj i racionalnoj obradi podataka pomou automatiziranih strojeva pri emu informacijom smatramo znanje koje omoguuje pravovremeno odnoenje odluka o pojavama i procesima u vremenu i prostoru Informacije su mediji ljudskog znanja u tehnolokom, ekonomskom, sociolokom, pravnom smislu Dominirajuce tehnologije naega (informacijskog) drutva su one koje se odnose na prikupljanje, obradu, uvanje i irenje zvucnih, slikovnih i numerikih informacija i to uz pomo kompjuterske i komunikacijske tehnologije zasnovane na mikroelektronici. - Zato nastaju novi pravni problemi? Informacijska tehnologija ne postupa sa informacijom tradicionalno, a pravo je reguliralo (do sada) samo tradicione pojavne oblike (materijalno opredmeene) informacija. Mogua su tri opa pristupa prema kojima bi pravo moglo odgovoriti na nastajue drutvene probleme informacijskog drutva: 1. Primjena analogije i prilagodavanje postojeih pravnih normi novonastalim okolnostima 2. Ureenje novih problema stvaranjem novih (posebnih) pravnih normi 3. Sistematsko ureenje svih srodnih problema u okviru nove pravne discipline - Ad/1 Analogija i prilagoavanje propisa

- Povijesno je najstariji pristup koji istie da problemi koji nastaju primjenom informacijske tehnologije nisu toliko posebni da se ne bi mogli rjeavati putem tradicionalnih pravnih metoda - Ad/2 Novi propisi (sui generis) - Novi (nastajui) problemi razliiti su od ve postojeih, pa se pravna zatita ne moe osigurati tumaenjem ili primjenom postojeih pravnih normi. Problem je brzi razvoj nove tehnologije, pa zakoni (norme) i kada se donesu izgledaju ve kao zastarjeli - Ad/3 Sistematsko reguliranje nova pravna disciplina - Stvaranje nove (specijalizirane) pravne discipline koja ce se baviti problematikom novih ili postojeih propisa koji mogu razrjeiti mnotvo pitanja koja postavlja informacija. - Tri su koncepta ove nove pravne discipline: - Kompjutersko pravo - Informatiko pravo - Informacijsko pravo Ad/1 - Kompjutersko pravo pojam - zemlje common law-a poetkom 80-ih godina 20.stoljea (pravnici prakticari). Problemi intelektualnog vlasnitva, nelojalne konkurencije, ugovori u vezi sa sistemima za elektronsku obradu podataka Knjige: kompjutorski ugovori, informacijska privatnost, intelektualno vlasnitvo, porezi i prekraji, elektronski prijenos podataka, prijenos informacija preko dravnih granica Interes za kompjutersko pravo proizlazi iz praktine nunosti da se sistematski obuhvate brojni pravni problemi koje je postavila intenzivna upotreba raunala (kompjutera) i u tome mislu ovo pravo podsjea na svemirsko pravo, sportsko pravo i komunikacijsko pravo Sve ove pravne discipline obuhvaaju pravne probleme koji su skupljeni oko jedne zajednike teme, a koji inae pripadaju drugim tradicionalnim disciplinama materijalnog prava. Problem je i terminoloke prirode moe li termin kompjutersko pravo obuhvatiti irinu pravnih problema koji nastaju u informacijskom drutvu raunala nisu (danas) ni priblino jedini predstavnik informacijske tehnologije (telekomunikacije, internet...) Ad/2 Informaticko pravo Pojam informatika je prijevod francuske rijei informatique koja je nastala povezivanjem rijei information i rijei automatique . Informatika je znanost racionalnog postupanja s informacijama, naroito s pomou automatskih maina, a koja je podloga za znanje i komunikacije u tehnikim, drutvenim i ekonomskim oblastima.

Pojam informatikog prava potjee dakle iz Europe Terminoloki pojam informatike je iri od pojma kompjuterskog prava. Informatiko pravo odnosi se na pravne propise koji u irem smislu ureuju automatsku obradu podataka oskudna literatura i sama disciplina nije predmet zasebnog prouavanja nema sistematizacije. Ipak se uoava pojaan interes za pojedine probleme koji se onda zasebno izuavaju: prekogranini tok informacija, zatita podataka, kompjuterski kriminal, zatita informacijske privatnosti i sl. I informatiko pravo i kompjutersko pravo naglaavaju ulogu tehnologije pri stvaranju novih vrsta pravnih problema, ali se probija i shvaanje da se uzrok problema ne nalazi u informacijskog tehnologiji nego u osobinama postupanja s informacijama u elektronikom obliku, a to je osnova za koncept informacijskog prava Ad/3 Informacijsko pravo Za kompjutersko i informatiko pravo zajednika je znaajka naglaavanja uloge tehnologije pri stvaranju novih vrsta pravnih problema ali se sve vie probija shvaanje da se uzrok problema ne nalazi u tehnologiji nego u posebnostima postupanja s informacijama u elektronskom obliku. To je osnova koncepta pojma informacijskoga prava Norbert Wiener (1894-1964) Kljuna uloga u konstituiranju kibernetike kao znanstvene discipline Wiener: Kibernetika je znanstvena disciplina koja se bavi opim principima procesa upravljanja kod ivih bia i strojeva. Wiener svoju koncepciju kibernetike, kao osnove za prouavanje procesa upravljanja sloenim biolokim i mehanikim sistemima, proiruje i na "drutvo", tj. na socijalne sisteme. Stanje u kome priopavam naredbu nekom stroju ne razlikuje se bitno od stanja u kome naredbu priopavam nekoj osobi. (...) Stoga teorija upravljanja (...), bilo da se odnosi na ljude, ivotinje ili strojeve predstavlja samo jedan segment teorije komunikacija Platon (428-347). O u svojim Dijalozima, posebno u Dravi i Gorgiji. raspravljajui o vjetini upravljanja, Platon upotrebljava izraz kibernetes, koji u svome temeljnom smislu oznaava "kormilara broda", a u svome prenesenom znaenju upravljaa, tj. onog koji vlada vjetinom upravljanja provincijom. Polazei od toga, sama vjetina upravljanja oznaava se kao "kormilarenje" tj. kao kibernetika. Kibernetes - upravlja, kormilar, u engleskom jeziku rije "governor" (npr. u smislu "guvernera" recimo jedne drave lanice SAD) upravo ima znaenje "upravljaa" provincije u Platonovu smislu rijei. Za Platona je kormilar ovjek vjetine i vrline

Wiener svoju koncepciju kibernetike, kao osnove za prouavanje procesa upravljanja sloenim biolokim i mehanikim sistemima, proiruje i na "drutvo", tj. na socijalne sisteme Kibernetika kao teorija strojeva ("automata"). W. Ross Ashby (eng. Fiziar) kibernetika se odreuje kao "teorija strojeva", tj. "automata Kibernetika kao teorija organizama. Prema pojedinim koncepcijama (npr. A. Moles), kibernetika ima za predmet "organizme - definirana je kao nauka o organizmima - ona trai zajedniko u raznim nainima udruivanja poznatih elemenata bez obzira da li su ti organi mehaniki djelovi, elektronski elementi, ili bioloki organi u klasinom smislu rijei. Kibernetika kao "obrada" informacija. Slian pristup kibernetici kao nauci o "pretvaranju" informacija, ima i tzv. "informatiki pristup" kibernetici (koji, recimo zastupa akademik J. Bober), i koji polazi od postavke da je kibernetika u stvari informatika, tj. disciplina koja se bavi obradom informacija Samoregulativni pristup. Tzv. samoregulativni (samoupravni) pristup kibernetici i ujedno jedno karakteristino britansko shvaanje (F.H. George), polazi od Wienerovog stanovita, ali "kompletira koncepciju sloenosti sistema uvodei pojmove "samoregulacije" i "adaptacije Termin "kibernetika" u smislu vjetine upravljanja (drutvenim i dravnim poslovima), prvi put je upotrebljen sredinom 18. st. - u eri punog zamaha industrijske revolucije. Andr-Marie Ampre, matematiar, fiziar i mislilac,1843, daje sistematizaciju svih dotada poznatih ljudskih znanja i svakoj oblasti odreuje "odgovarajuu" naunu disciplinu. Kao jednu novu drutvenu disciplinu koju treba ubudue razvijati, a koja se treba baviti "voenjem dravnih poslova i poboljanjem stanja drutva", Ampre navodi kibernetiku. Karakteristike kibernetike: a/ kibernetika ima imanentno metodoloke karakteristike ("svrha je kibernetike razviti jedinstveni pojmovni aparat i odgovarajuu tehniku (...), kao i pronai odgovarajue koncepte i metode (...); b/ kibernetika je orijentirana prema integraciji posebnih elemenata u ope principe ("kako bi se posebne karakteristike mogle podvesti pod zajednike pojmove...") i c/ kibernetika je opa disciplina iji je predmet proces upravljanja i komunikacije u sloenim sustavima. POVIJESNI RAZVOJ RAUNALA Dogaaji i pojedinci koji prethode raunalima: 17. stoljee

1642. g. - Blase Pascal - izumio je prvi mehaniki kalkulator za zbrajanje i oduzimanje; koristio je 10 metalnih zupanika, a svaki je predstavljao znamenku od 0 do 9; zupanici su bili povezani, pa se moglo dodati bilo koji broj pomicanjem zupanika za toan broj zubaca. 1673. g. - G. W. Leibnitz - mehaniki kalkulator za zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje 19. stoljece 1801. g. - J. M. Jackard - prvi je uporabio buene kartice na kojima je bio program za upravljanje tkalakim strojem pa je na taj nain isti stroj mogao tkati razliite uzorke sredinom 19. st. - C. Babbage - diferencijalni stroj i analitiko raunalo imalo je sve elemente suvremenih raunala: skladite ili memoriju, mlin ili procesor te ulazne i izlazne ureaje, imalo je univerzalni karakter tj. trebao je rjeavati probleme bilo kojeg tipa za koje je imao program koji se unosio na buenim karticama; postavio temelje za izradu raunala sredinom 19. st. - G. Bool - razvio je logiki sustav koji se kasnije povezao s binarnim brojevnim sustavom i iskoristio za opis rada raunala - Boolova algebra 1890. g. - H. Hollerith - sortirni stroj - prvi je ostvario ideju tj. iskoristio buene kartice i elektricitet za obradu podataka; stroj se koristio za obradu podataka prilikom popisa stanovnitva u SAD-u 1890. g.; osniva IBM-a 20. stoljee 1936. g. - K. Zuse - programabilni elektromehaniki kalkulator (Z1 i Z3) 1943. g. - engleski znanstvenici - Colossus koristio je 1500 elektronskih cijevi; uspjeno se koristio za razbijanje njemakih ifriranih radio poruka 1944. g. H. Aiken - Manchester MARK 1 ili The Baby - prvo elektromehaniko digitalno raunalo koriteno za potrebe amerike vojske; za njegovu izradu koriteni su releji i elektronske cijevi; izvravao je 3 operacije u sekundi; ulazne podatke je primao s buene kartice ili vrpce (realizirana ideja C. Babbagea) Od trenutka kada su se poeli koristiti elektronicki elementi u izradi digitalnih raunala u kojima se podaci prenose, spremaju i obrauju elektronski, ta raunala dijelimo u generacije. Ovisno o vrsti elektronikih elemenata koji su se koristili za njihovu realizaciju razlikujemo slijedee generacije raunala: 1. GENERACIJA RAUNALA - od 1945. do sredine 50-ih godina 1945.g. - J. Mauchly i P. Eckert (oevi modernih raunala, SAD) - ENIAC- prvo potpuno elektroniko digitalno raunalo - upravljano programom; (runo prespajanje kabela);

18.000 elektronskih cijevi pa je pamtio i obraivao podatke elektronski; 30 tona, prorauni hidrogenske bombe i putanja topovskih projektila 1949.g. - J. von Neumann - uvanje programa u memoriji raunala kao podatke; uporaba binarnog sustava za prikaz podataka; koritenje jezika za programiranje Raunala 1. generacije bila su velika i teka, a izvodila su 20 do 30 tisua operacija u sekundi; zagrijavala su se i esto kvarila zbog elektronskih cijevi i teko su se programirala u strojnom jeziku. Prvo uspjeno komercijalno raunalo (46 komada) te generacije je UNIVAC. On je bio prvi takav stroj sposoban za obranu kako numerikih tako i nenumerikih podataka. 2. GENERACIJA RAUNALA - od druge polovice 50-ih do sredine 60-ih Pronalaskom tranzistora 1947. u Bell laboratorijima (SAD), bilo je mogue na istim naelima razviti manja, pouzdanija i bra racunala. Prva raunala sa tranzistorom kao glavnim elementom proizvode se 1957. Usavrava se i software, a u programiranju raunala prelazi se na upotrebu simbolikog jezika. Velika panja posveena je nainu komuniciranja s raunalom tj. tehnikim rjeenjima ulaznih i izlaznih jedinica. Za potrebe ulaza koriste se buene kartice i buene papirne vrpce. Tako se i program unosi u radnu memoriju raunala. 3. GENERACIJA RAUNALA - od druge polovice 60-ih do poetka 70-ih Vei broj tranzistora se logiki povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio u izradi raunala. U poetku su to bili sklopovi niskog i srednjeg stupnja gustoe elektronikih elemenata na njima. Hardware raunala se usavrava (smanjuje), a brzina obrade podataka se poveava, kao i pouzdanost u radu. Programiranje raunala olakano je uporabom viih programskih jezika. Ostvarila se mogunost istovremene neovisne obrade podataka prema nekoliko programa i mogunost prikljuenja terminala koji omoguuju daljinsku obradu podataka. 4. GENERACIJA RAUNALA - od 1971. do danas 1971. godine nastao je prvi mikroprocesor koji je pridonio minijaturizaciji raunala i poveavanju njihove snage i brzine. Poetkom 80-ih pojavljuju se prva osobna raunala (PC). Uporaba raunala je jednostavna zahvaljujui raznolikom i razvijenom softwareu, te jednostavnom nainu koritenja i komuniciranja s njima. Osim PC-a, danas su u uporabi jo manja prijenosna racunala (notebook, laptop) ali i tzv. runa raunala (hendheld, palmtop, PDA (personal digital assistant). 5. GENERACIJA RAUNALA

Poela se razvijati u Japanu poetkom 80-ih godina (kasnije i drugdje), s ciljem da se naprave inteligentna raunala koja bi imala sposobnost uenja, izvoenja zakljuaka i donoenja vanih odluka. Stoga se pojavljuju nova podruja istraivanja u industriji raunala, a to su umjetna inteligencija, ekspertni sustavi, robotika, prirodni jezici. Glavni dijelovi (osobnog) raunala kuite ulazne jedinice: tipkovnica (tastatura, keyboard); mi izlazne jedinice: zaslon (ekran), pisa (printer) Stavljanje u pogon raunala s tvrdim (hard) diskom - u raunalo je prethodno ugraen barem minimalni program za pokretanje raunala BIOS (Basic Input Output System); nakon toga se instalira operativni sustav (Windovs, DOS, Linux, Unix), a nakon njega usluni programi. - Veina programa su komercijalni programi - plaaju se (osim Linuxa), ali kada se kupi raunalo u cijenu se uraunava i operacijski sustav i glavni usluni programi. - veinom su danas svi ovi programi ve instalirani za krajnjeg korisnika to je uope raunalo? Raunalo je stroj koji, u skladu sa uputama definiranim u programu, izvodi 4 osnovne operacije: - unos podataka, - obradu, - prikaz rezultata i - pohranjivanje podataka. Program je skup instrukcija sloenih odreenim redoslijedom u skladu sa kojima raunalo izvodi gore navedene operacije sa ciljem izvoenja odreenog zadatka. Unos podataka (input): Pri unosu podataka, raunalo prihvaa podatke predstavljene na nain na koje ih raunalo moe razumijeti. U ovom kontekstu podatak (data) odnosi se na bilo kakav neorganizirani, sirovi materijal, sastavljen od rijei, brojeva, slika ili njihovih kombinacija. Obrada (processing): Kod obrade, raunalo izvodi aritmetike ili usporedbene (logike) operacije sa predstavljenim podacima. Te operacije su uistinu jako jednostavne. U biti veina stvari koje mikroprocesor (srce raunala) stvarno izvodi temelji se na operaciji zbrajanja ili usporeivanja dvaju brojeva.

Ono to raunalo uzdie na prijestolje je brzina kojom izvodi te informacije (milijune u sekundi). Druga injenica koja je bila presudna za prodor raunarstva bila je upravo pouzdanost u izvoenju obrade. ak i najjeftinija raunala mogu godinama izvoditi nekoliko milijuna operacija u sekundi bez greke uzrokovane funkcioniranjem hardverskih komponenti. (Gotovo sve "pogreke raunala" uzrokovane su logikom u programiranju ili pogrenim podacima kojima ljudi opskrbljavaju raunalo). Izlaz (output): Trea operacija ima za cilj predstaviti rezultate obrade na nain razumljiv ljudima. Obraeni podaci proslijeuju se kao informacija. Pohranjivanje (storage): Pri pohranjivanju, raunalo sprema rezultate kako bi se mogli kasnije koristiti. Koliina podataka koju moe spremiti i dobaviti jeftinije raunalo mogla bi se usporediti sa enciklopedijom tiskanom u 32 volumena. Ove 4 operacije jednim imenom zovemo ciklus obrade informacije i to je zapravo "sve" to raunalo moe i zna raditi. to raunalo (jo) moe? injenica je da raunalo pretvara podatke u informacije. Raunalo ne moe, primjerice voziti bicikl, osim ako netko ne napie program koji oponaa ovu sloenu ljudsku aktivnost pomou jednostavnih, ponovljivih postupaka obrade organiziranih u proceduru napisanu u obliku "korak po korak", koju zovemo algoritam. Raunarski sustav esto se u svakodnevnom govoru koristi rije "raunarski sustav" ili samo "sustav" i taj pojam ima ire znaenje od pojma raunalo. Raunarski sustav obuhvaa skup odgovarajuih komponenti projektiranih da zajedno rade usklaeno, a obuhvaa: HARDWARE pod tim pojmom podrazumijevamo sve fizike komponente raunala, ukljuujui samo raunalo i pridodane periferne ureaje. SOFTWARE Programi koji se izvode na raunalu. U irem smislu tim pojmom obuhvaen je sav pisani materijal kojeg koristimo u radu sa raunalom, primjerice upute za instalaciju ili koritenje programa i slino. Pohranjivanje podataka Ono to je zajedniko svim operacijama koje izvodi raunalo jest manipulacija sa podacima. Kod unosa, raunalo ita podatke, tj. pohranjuje ih u radnu memoriju. Tijekom obrade sirovi podaci dohvaaju se iz memorije, te podvrgavaju aritmetikim i logikim operacijama i pretvaraju u korisnu informaciju koja, tijekom operacije prikazivanja poprima formu razumljivu korisniku. Odluimo li podatke pohraniti, raunalo ih sprema na odabrani medij za trajnu pohranu. Pri svakoj od navedenih operacija, raunalo uvijek barata sa podatkom predstavljenim nizom bitova.

Pravo informacija slijedi druga podruja informacijskih znanosti, a s druge strane postoji ve 200 godina kao ustavno pravo pravo javnih informacija - Ustav RH: Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli. Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja. Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji. Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijecu povrijeeno Ustavom ili zakonom utvreno pravo. - lanak 89. Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, slubenom listu Republike hrvatske. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan nain u skladu sa zakonom. - lanak 119. st. 1. Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske. Razvoj pak informiranja temelji se na kibernetici, znanosti o informiranju, teoriji sustava, matematici i drugim znanostima, te na primijenjenoj elektronici Komunikacija se odvija u prostoru (kroz mree) i u vremenu (u trenutku i naknadno) informacija se moe koristiti i kasnije pa je liena vremenske dimenzije Informacije - u okviru sustava nalazimo: - Stvaranje informacija - Obrada informacija - uvanje informacija - Auriranje informacija - Lansiranje (odailjanje) informacija - Sve su ove radnje vezane uz pravne odnose pojedinih subjekata koji se javljaju u svezi s informacijom i predmet su prava informacija. - U osnovi svake grane prava nalazi se (posredno ili neposredno) neko ljudsko pravo ili graanska sloboda

- Nove grane prava uvjetuju stvaranje novih procesnih normi i pravila, kao i donoenje niza tehnikih normi i standarda kojima se stvaraju pretpostavke za djelovanje sustava U pravu informacija ukrtaju se sve naznaene linije od prava na informaciju i slobode informiranja, do tehnikih standarda u okviru informatike tehnologije, od komunikacija do pozicije dravnih organa u procesu informiranja, od neposrednih i slucajnih razmjena obavijesti do trita informacija sve je ovo sadraj PRAVA INFORMACIJA Informiranje drugih o mislima, stavovima i sl. osnovna je ljudska sloboda Pojavljivanje ovih informacija na tritu informacija cini od informacije proizvod, istina, vrlo specifian ali ipak proizvod. Informacija se kao proizvod (roba) pojavljuje na tritu u okviru pojedinih medija, kao zbirna informacija novine, emisije i sl. Ipak nas u pravnom smislu zanima ponajprije pojedina informacija, a tek onda i zbirna informacija. Pravo na informaciju priznaju ljudima pojedini ustavi, ali i Ujedinjeni narodi. Opa deklaracija o pravima ovjeka (1948.) definira informaciju kao ljudsko pravo i slobodu ovjek da bi djelovao mora dobivati informacije, to je potreba koja se mora osigurati osigurava ju ili drava ili trite ili on sam. Informacija u okviru pravnog sustava je i sama sloboda i pravo graana, ali i pretpostavka za ostvarivanje niza drugih prava i sloboda. Naziv PRAVO INFORMACIJA proizlazi iz teorijskog stava da nas zapravo interesira pravni reim u okviru kojeg se stvara, obrauje, uva i lansira informacija (bilo kao sloboda ovjeka ili kao pravo graana) kroz sustave koji ubrzavaju i omoguavaju protok informacija, bilo kroz medije ili djelovanje dravnih organa. Izraz kompjutorsko pravo samo je segment prava informacija (informatika oprema) Pravo informacija je nova grana prava- rada se iz konkretnih odnosa meu ljudima uz posredovanje informacija i komunikacija Nisu sve informacije (a posebno podatci), niti sve komunikacije predmet prava informacija, nego su to one informacije i komunikacije koje stvaraju odgovarajue pravne uinke (posljedice), a koje je zakonodavac regulirao pojedinim propisima ili za koje je omoguio autonomnu regulaciju. Pravo na informaciju spada u prirodna prava ovjeka, ono je osnovica za svakodnevno ponaanje ovjeka, odnosno za donoenje odluka i podloga za ostvarivanje niza drugih prava i sloboda. Da bi informacija dobila pravni oblik ona mora biti vezana uz:

Slobodu ovjeka da lansira (objavi) svoje ideje, stavove radove i sl., neposredno ili putem medija; Slobodu ovjeka da se profesionalno bavi informiranjem drugih ljudi; Pravo ovjeka na dostupnost svih informacija koje su mu objektivno (ili subjektivno), potrebne osim onih koje su zakonom zabranjene; Obvezu dravnih organa i javnih slubi da osiguraju graaninu dostupnost svake informacije koja ima status javne informacije; Obvezu svakog sudionika u procesu informairanja da osigura kvalitet informacije; Pravo koritenja svih sustava i sredstava kojima se osigurava protok informacija; Pravo na ulazak u pojedine sustave baze podataka; Potrebu stvaranja povjerenja u ovlatene slube i javne djelatnosti koje se bave informiranjem; Odgovornost svih subjekata za kvalitet informacije te potivanje prava na informaciju i slobode informiranja; Zatitu autorskih prava i drugih prava industrijskog vlasnitva, a u svezi s informacijama. Sloboda informiranja zavrava na tritu, na kojem informacija postaje roba, istina, roba sui generis ona se proizvodi, prodaje, stvara profit, ima konkurenciju, ali ima i niz svojih posebnosti: Moe se prodati nizu subjekata a da ne gubi na objektivnoj vrijednosti Uporabom se ne troi Robni karakter informacije otvara niz pravnih pitanja vezanih uz informaciju: Pravo vlasnitva nad informacijom Autorstvo na informaciji (ne i na podatku) Odgovornost za informaciju i sl. Informacija kao roba ima razliite razine organiziranosti: Prikupljanje podataka koji sami po sebi nisu roba Obraivanje podataka i pretvaranje u informaciju uvanje i lansiranje informacija Pretvaranje u konaan proizvod Informacija kao roba razlikuje se od drugih roba po slijedeim karakteristikama:

Informacija (kao supstrat znanja) ulazi u ljudsko znanje i iskustvo , bez obzira kako je korisnik doao do iste, pa je vlasnitvo na informaciji vrlo teko tititi, jer se mora dokazivati zla namjera (dolus) posjednika informacije Informacija se uporabom ne troi, ve moe samo mijenjati svoje karakteristike. Informaciju je mogue monopolizirati kroz monopol nad sredstvima i organizacijom prikupljanja i obrade informacija, ali ova monopolizacija ne moe trajati due vrijeme. Prometna vrijednost informacije stvara se, kao i kod drugih roba, na tritu, na kojem postoji ponuda i potranja. S pozicije trita mogu se informacije proizvoditi: Za jednog korisnika Za ogranieni broj korisnika Za neogranieni broj korisnika Informacija kao pravo, odnosno pravo na informaciju predstavlja drugi pojavni oblik informacije temelji se na pravu ovjeka da dobije informaciju koja mu je potrebna radi: Ostvarivanja drugih prava i sloboda Stjecanje znanja i saznanja o nizu drutvenih i politickih dogaaja Zadovoljavanja drugih, razliitih interesa Pravo na informaciju je konkretno ljudsko pravo koje graanima treba osigurati drava, putem svoje organizacije (ukoliko se do informacije ne moe doi na drugi nain) Ostvarivanje ovoga prava trai odgovarajuu organiziranost dravne uprave, jer se ostvarivanje prava na informaciju ostvaruje u okviru dravnog sustava informiranja, iz kojega graanin moe dobivati potrebne informacije (kvalitetne). Pravo na informaciju je pasivno pravo graana, te se kao i druga pasivna prava graana definira ustavom i zakonima kroz: Utvrivanje okvira prava, sadraja, obujma prava i njegovih limita Utvrivanje subjekata u dravnoj upravi i javnim slubama koji su duni dati graanima zatraene informacije Postavljanje organizacije (prikupljanje podataka, stvaranje baza podataka) za informiranje graana Utvrivanje odnosa izmeu pojedinih upravnih organa i javnih slubi i javnog informiranja putem medija Utvrdivanje pozicije graana u realizaciji prava na informaciju

Realizacija slobode informiranja i prava na informaciju interpolirana je izmeu: Sve monijih medija koji mogu zloporabiti svoju posredniku poziciju, djelujui tako na kakvou misli i odluivanja Dravnih organa i javnih slubi koji takoer mogu manipulirati informacijama, pa onda posredno i gradanima Javnosti, koja treba u suradnji s prva dva imbenika osigurati kvalitetno informiranje Predmet, metode izvori i sadraj Prava informacija Predmet prouavanja Prava informacija - pravni odnosi vezani uz informaciju kao objekt prouavanja, te brojne subjekte koji ulaze u razliite pravne odnose u svezi s informacijama. Izvori za Pravo informacija Ustav, meunarodni dokumenti, zakoni i drugi propisi kojima se regulira odnose meu subjektima vezanim uz informaciju, pravna teorija. Kakvoa (kvaliteta) informacija je poseban predmet prava informacija ona mora biti kvalitetna, bez obzira je li proizvod (roba) ili je definirana u okviru prava na informaciju Kakvoca se utvruje na temelju kriterija: Istinitosti Potpunosti Pravodobnosti - kako podataka tako i informacije U okviru kakvoe podatci moraju biti istiniti: moraju davati istinu o pojavi ili dogaaju Informacija je potpunija to je vie podataka uzeto u obzir kod definiranja dogaaja ili pojave o kojoj se daje informacija Potpunost informacije se moe prosuivati samo prema trenutku kada je nastala, jer e dalji podaci moda dovesti u pitanje kvalitet same informacije Pravodobnost informacije moe dovoditi u pitanje njenu potpunost i istinitost. Istinitost je najvaniji kakvosni element istinitost u smislu dnevnog, a ne filozofskog poimanja istine. Informacija je istinitija ako se temelji na veem broju podataka. Osnovnim atributima (istinitosti, potpunosti i pravodobnosti) treba dodati: Objektivnost i jasnou Pridravanje standardnih metoda obrade Prikupljanje informacija s izvora koji su dostupni svima, u pravilu ne stvara pravne posljedice.

Izvor informacija nije poseban predmet prava informacija, dok svi drugi dijelovi sheme (gore) jesu od interesa za ovaj predmet. Pod pojmom umova promatramo smetnje, koje se mogu stvoriti u okviru djelovanja sustava za proizvodnju i promet informacijama, a koje mogu imati za posljedicu povrede ne samo tijeka informacija, ve i pravnih normi kojima se normiraju odnosi izmeu izvora informacije i njezinog odredita. Izvori za pravo informacija (brojni su i nesistematizirani) vezani su uz razliite manifestacije informiranja, komunicikacija i samih informacija su: Meunarodni dokumenti kojima se s pozicije UN-a ureuju prava i slobode u informativnoj djelatnosti; dokumenti Europske zajednice, meunarodnih udruga i unija u radio-televizijskoj djelatnosti, telekomunikacijama, isl. Ustavi, zakoni i podzakonski akti kojima se na razini pojedine drave reguliraju: slobode i prava graana u svezi s informiranjem graana, ustroj i djelovanje slubi informiranja u okviru dravne uprave i javnog sektora, uz osnivanje mrea za prijenos informacija, naina prikupljanja, obrade i sl. Ustroj i djelovanje specijaliziranih institucija za informiranje: Zavod za statistiku, Zavod za platni promet, HT (PTT) (organizacijski propisi) Zakoni i propisi iz drugih grana prava koji zadiru u informacije i informativne i informatike sustave Statuti, pravilnici, tehnike norme, standardi kao unutarnji (autonomni) propisi Kodeksi ponaanja u javnom informiranju, propagandnoj djelatnosti, bibliotecnoinformacijskoj djelatnosti Sudbena praksa glede informacija i njihove uporabe i zloporabe Pravna znanost koja stvara odgovarajue sinteze, a na temelju ukupnog djelovanja informacija kao objekata Sadraj prava informacija je vrlo irok klasifikacija obiljeja informacija, s obzirom na atribute koji se daju informacijama, u svezi je s: Karakterom informacije: Informacije koje proizvode pravne implikacije Informacije i komunikacije koje ne proizvode pravne efekte Javne informacije (koje su dostupne svima) jer se njima ostvaruje pravo na informaciju, te privatne informacije kojima se ostvaruje vlasnitvo na informaciji Pravnim statusom informacija:

Informacije u funkciji ostvarenja slobode graana Informacije u funkciji ostvarenja prava graana Informacije kao objekti stvaranja infrastrukturnih organizacija i mrea Informacije u funkciji stvaranja organizacija za prikupljanje, obradu, uvanje... Informacije u funkciji djelovanja dravne uprave i javnih slubi Standardi, normativi, kodeksi i sl. pravna rjeenja za kvalitet informacija Informacije u okvirima pravnih postupaka Vrstom informacija Javne informacije (lansiraju se putem mrea) Privatne informacije koje se prenose putem komunikacijskih mrea Baze podataka (u okviru javnih mrea) dostupne subjektima u informiranju Privatne informacije koje (fizika ili pravna) osoba prikuplja, obrauje i uva, a mogu biti od interesa za druge osobe Informacije do kojih se dolazi sluajno Dostupnou informacija Povjerljive (zatiene) informacije, koje su dostupne samo ovlatenim osobama Zatiene informacije u okviru pojedine profesije (npr. zdravstvene) Slobodne informacije, do kojih se dolazi djelovanjem trita ili ostvarenjem prava na informaciju Ekonomskom funkcijom informacija: Informacije za koje se plaa Informacije koje se dobivaju bez naplate Naplatne usluge u komunikacijskim i dr. sredstvima Proizvodnim funkcijama: Informacije koje su sastavni dio inputa u proizvodnju Informacije koje nastaju kao nusproizvodi tijekom proizvodnje Informacije o proizvodnji i proizvodu Tehniko-tehnolokim organizacijskim oblicima za stvaranje informacija

Informacije u okviru posebnih informacijskih sustava Informacije u okviru informatickih sustava Informacije u okviru telekomunikacijskih sustava Informacije u okviru globalnih informatickih i informacijskih sustava Prostornim aspektom nastanka informacija Lokalne informacije Informacije na nacionalnoj (dravnoj) razini Globalne informacije Vremenskim aspektima informacija: Trenutacne informacije Tekuce informacije koje predstavljaju ljudsko znanje a istinite su Povijesne informacije koje predstavlju znanje koje je prelo u opceljudsku batinu Namjenom informacija: Informacije u svezi s donoenjem odluka (poduzeca, uprava, javne slube) Informacije u tijeku izvravanja procesa rada Informacije u funkciji zadovoljavanja interesa i potreba pojedinaca Informacije u funkciji stjecanja znanja Informacije u funkciji komunikacija medu ljudima (meduljudsi odnosi) Standardima i normativima: Standardizirane informacije (metode i postupci) Nestandardizirane informacije Kodirane informacije Izvorima informacija: Primarne informacije (rezultat neposrednog informiranja prikupljenim podatcima o dogadajima u prirodi i drutvu Sekundarne informacije (koje nastaju obradom primarnih informacija i pracenjem i auriranjem tih primarnih informacija) Tercijarne informacije (autorske informaicje spoj primarnih i sekundarnih informacija i znanja pojedinaca

Nastankom informacija: Prirodne informacije koje nastaju na temelju podataka Spekulativne informacije (nastaju na temelju ljudskih misli ili simulacija) Kvalitetom informacija: Kvalitetne informacije (istinite, potpune, pravovremene, objektivne i jasne) Nekvalitetne informacije (kojima manjka neka od osnovnih atribucija), lane informacije, dezinformacije Ekonomskim statusom informacija: Informacije koje obavljaju funkcije novca (informatiki zapisi u bankama) Informacije koje obavljaju funkcije vrijednosnih papira (informatiki zapis o vp) Informacije u odnosu izmeu pojedinaca i obveza prema drave (knjigovodstvo) Procesnim pravilima u okviru uprave Informacije kao dokazi u raznim postupcima pred dravnim organima Informacije u sustavu formiranja spisa i uvanja i arhiviranja u funkciji djelovanja dravnih i sl. organa, te stvaranju arhivske grae za kasnije obrade. Subjekti prava informacija Pravo informacija definirano je objektom komunikacijom izmeu subjekata, koji u komunikaciji s pojavnim svijetom ili drugim subjektima stvaraju ili razmjenjuju informacije. Sva prava i obveze se odnose na ljudska bia i pravne osobe pa su stoga graani i pravne osobe subjekti prava informacija. Subjekte prava informacija mogue je dijeliti na: Primarne subjekte Davatelje informacija Korisnike informacija Izvedene subjekte (pravne osobe) Specijalizirani subjekti ija je djelatnost prikupljanje, obrada, proizvodnja, uvanje Infrastrukturni subjekti ija je djelatnost vezana uz stvaranje uvjeta za ustroj mrea za komunikacije (prijenos informacija) Subjekti koji stvaraju informaciju kao nusproizzvod tijekom svoje djelatnosti

Dravne upravne organizacije kojima je uz standardne poslove, zadaa i informirati graane Primarni subjekti u Pravu informacija Primarni subjekti u Pravu informacija su osobe koje prihvaaju iz okruenja podatke, te ih dalje prenose, te osobe koje koriste informacije: Davatelji informacija Korisnici informacija Davatelji informacija su osobe koje iz neposrednog kontakta s okruenjem prihvaaju odgovarajue podatke koji se odnose na razliite dogaaje i situacije i lansiraju ih dalje u odgovarajue sustave ili pojedincima. Davatelj informacija samo percipira dogaaje ili pojave u svome okruenju zajedno s drugim ljudima, pa on ne moe bit nositelj autorskog prava. To mogu biti: Sluajni svjedoci dogaaja o kojem informiraju Obveznici za davanje informacija (dravna uprava javni sektor) Djelovi organizacije za prikupljanje i obradu podataka (zaposlenici u izvedenim subjektima koji povremeno ili konstantno prikupljaju podatke radi davanja informacija) Davatelji informacija mogu svoje poslove obaviti: Spontano Profesionalno Po autoritetu javne vlasti (dravne uprave i javnih slubi) Svaka je informacija (u pravilu) dostupna ako nije zakonom zatiena, dakle sloboda informiranja ostvaruje se kroz dostupnost informacije uz zakonom odreena ogranienja. Korisnik informacije slobodno, prema svojim potrebama dolazi do informacije, pa se smatra da je kupoprodaja najbolji pravni odnos. Ovdje se danas javlja problem zatite kupca, posebice kod roba svakodnevne potronje. Proizvoda je duan osigurati minimum standardne kvalitete, uz pravo kupca na dravnu zatitu. Osim kupoprodaje, pojavljuju se odnosi gdje je davatelj informacije dravna uprava i javne slube (autoritativnost) pravo na informaciju je pravo graana da dobije informaciju u okviru svojih prava od organa dravne uprave, odnosno da dobije provjeru informacije u koju sumnja, a koja je lansirana kroz subjekte izvan dravne uprave.

U koritenju informacija korisnici u ugovornim odnosima moraju se pridravati opih i ugovornih pravila, koja se odnose na zatitu same informacije od zloporabe, pretiska (copy right i druga vlasnika prava). Zakljuujemo-korisnici informacija stupaju u procesu informiranja u odnose: kupoprodajne odnose u okviru kojih kupuju (pojedinu ili sloenu) informaciju ugovorne odnose kojima se utvruje pravo koritenja infrastrukturnih sustava ili pravo na dobivanje informacija iz takvih sustava izvanugovorne odnose koji nastaju kod sluajnog dolaska do informacija odnose prema informacijama koje se dobivaju u procesu rada pojedinog subjekta informacije koje se dobivaju koritenjem neposredne komunikacije s davateljem informacije Izvedeni subjekti I davatelj i korisnik informacije mogu biti izvedeni subjekti prava informacija Ako se pravna osoba pojavljuje kao korisnik informacija nastaju situacije: Korisnik kupuje ili dobiva informaciju radi zadovoljavanja svojih potreba (ali ju dalje ne lansira) Korisnik dobiva informaciju koju mu je davatelj duan dati Korisnik dobiva (kupuje ili prikuplja) informacije radi dalje obrade, uvanja i lansiranja pretvarajui se u davatelja informacija Specijalizirani subjekti su one pravne osobe koje profesionalnim radom svojih djelatnika u podruju informiranja, profitabilno ili neprofitabilno prikupljaju podatke i informacije, obrauju podatke u sekundarne informacije, te proizvode tercijarne informacije koje lansiraju korisnicima. Djeluju temeljem posebnih zakona ili opih akata, kojim dravni organi definiraju uvjete za djelovanje takvih subjekata. Ako se radi o profitabilnim organizacijama onda imaju status trgovakih drutava. Za neprofitabilne organizacije vrijede opi propisi koji se odnose na ustanove ili udruge graana, te specifine norme prava informacija. Specijalizirani subjekti prema nainu djelovanja u lansiranju informacija su: Masovni mediji: tisak, radio, televizija i izvjetajne agencije Trgovaka drutva koja prikupljaju, obrauju, uvaju, auriraju i lansiraju informacije svojim korisnicima ili povremenim kupcima Statistike organizacije

Masovni mediji nastali su rano, na temelju slobode tiska (kasnije audio-vizualnih medija). Pravno, razvitak je bio slian. Mediji koji djeluju izmeu trita i dravne uprave imaju sline zakonske okvire u gotovo svim dravama ustavima se deklarira sloboda tiska i onih medija s moguim ogranienjima (pornografija, tetno djelovanje na djecu, alkoholna pia i narkotici, politiki stavovi). Mogua su dodatna ogranienja elektronskih medija pogotovo u ograniavanju oglaavanja, njegovoga trajanja, odnosa sadraja zabavnih i informativnih emisija i sl. Dravna statistika je javna sluba koja na temelju Zakona o statistikim istraivanjima ima svoju specifinu organizaciju, definirana statistika istraivanja. Subjekti koji stvaraju telekomunikacijske, informacijske i informatike mree za prijenos podataka i informacija u pravilu ne stvaraju sami informacije nego omoguavaju drugim subjektima prijenos informacija. Oni stvaraju javnu infrastrukturnu mreu putem i preko koje korisnici razmjenjuju informacije ili meusobno komuniciraju pristup je isti (od prvih potanskih slubi do interneta): korisnik mree koristi ju za svoje potrebe uz naplatu odgovarajue cijene usluge. Mrea je javna i dostupna pod jednakim uvjetima svim potencijalnim korisnicima, a postoje pravila o tajnosti informacija (zabrana otvaranja pote, prislukivanje elektronskih ureaja i sl.) U okviru globalnih mrea (pota, telekomunikacije) postoje brojne meunarodne unije koje povezuju nacionalne sustave u jedinstveni globalni sustava koji je standardiziran. Kako bi se iskoristila stvorena telekomunikacijska mrea (koja, kada je jednom stvorena nema visoke trokove odravanja), lansiraju se dodatne informacije i baze podataka uz naplatu telefonskih impulsa, dobivaju se raznovrsne ope informacije Subjekti koji proizvode informaciju u procesu rada kao nusprodukt Uz svaki ljudski rad i djelovanje pojavljuje se informacija kao nusproizvod u procesu rada stvaraju se i predmet rada i informacija o tijeku i rezultatima rada Rezultati rada pretvaraju se npr. u knjigovodstvene podatke koji su od interesa za fiskalne propise, ali i za ustroj knjigovodstvenih sustava (kao informacijskih), koji pak jesu predmet prava informacija. To vrijedi i za statistike podatke. Mediji i sloboda informiranja U okvirima ustava neposredno ili u svezi s njihovom realizacijom definira se pozicija medija koji se mogu podijeliti: Obzirom na tehniko-tehnoloke uvjete informiranja: tisak, radio, televizija i sl. Obzirom na vlasnike odnose: dravni, privatni i mediji u vl. udruga

Obzirom na sadraje emitiranja: politiki, zabavni, sportski i dr. Bez obzira na ove podjele, ustavnopravna pozicija medija je ista, a razlike nastaju zbog tehniko-tehnolokih, organizacijskih i pravnih razloga (prema specifinosti) Sloboda informiranja putem medija u okviru ustavnog prava svodi se na: Slobodu ovjeka da iznosi svoje miljenje u komunikaciji s drugima, te da komuniciraju neposredno ili posredno putem medija, s tim da drava garantira ovu slobodu Slobodu ovjeka da iz svojih misli, saznanja, istraivanja, samostalno ili uz koritenje tuih informacija, stvori informacije na kojima on ili njegov poslodavac (mediji) ima odgovarajua prava (autorsko pravo), pravo vlasnitva (coppy right) ili neko drugo pravo, Slobodu prikupljanja informacija, bez obzira na njihovo podrijetlo ili izvor Slobodu medija u funkciji slobode informiranja ograniavaju drave na dva naina: Preferiranjem pojedinih ljudskih prava koja su sama na razini prava informiranja (pravo na privatnost) Utvrivanjem okvira za slobodu informiranja zakonima o javnom informiranju, tisku, radio-televiziji, telekomunikacijama, filmu i sl. U okviru Vijea Europe, na konferenciji u Pravu (prosinac 1994.) na razini ministara, Poveljom za slobodne medije koju su prihvatili svi lanovi, definirani su okviri za slobodne medije. Ova povelja utvruje: Odnos demokracije i slobode medija (uz stav da je sloboda medija najvaniji uvjet za djelovanje demokratskog sustava), jer daju graanima potrebne informacije; Potrebu da se redefinira pozicija novinara, kako bi se potvrdila njihova nezavisnost, sloboda i odgovornost za datu informaciju; Obvezu drava da ne provode nikakve restrikcije, cenzure ili zabrane (odreivanje financijskih uvjeta, tehnika ogranienja, frekvencije i sl.) Stvaranje pluralistikog sustava u informiranju kojim se moe osigurati konkurencija u informiranju i razbijanje sprege dravnih i privatnih medija; Stvaranje samoregulacije u okviru javnih medija umjesto pritisaka drave Stvaranje tolerancije u okviru medija, uz zatitu dostojanstva svake osobe, naroda i nacije Informiranja , a ne teroriziranja graana i sl. Specifinosti ustrojstva i djelovanja elektronikih medija svode se na:

Pitanja koja se odnose na stvaranje sustava za emitiranje informacija u tehniko tehnolokom smislu, kojima se osigurava protok informacija izmeu odailjaca i prijamnika, bez obzira nalaze li se oni u okviru jedne ili vie drava, to znai: Prihvat standarda i normi koje osiguravaju protok informacija, a koje se meunarodno utvruju, te za preuzimanje kojih postoji interes u svakoj zemlji, odnosno kod svakog subjekta koji se bavi emitiranjem Zabranu ometanja emitiranih signala bez obzira na politike, i sl. uvjete Ogranienost frekvencija i potreba njihove distribucije, koju imaju u svojoj nadlenosti dravna ili para-dravna tijela; Utvrivanje tehnike kvalitete emitiranog zvuka ili slike, a u funkciji zatite korisnika informacije (kojom se moe uvesti i cenzura) Koncesije i uvjete koncesionarima za dobivanje koncesije za elektronske medije; Ograniavanje ekonomsko-promotivnih sadraja Specifinosti naplate usluga vezane uz elektronske medije, te utvrivanje sustava raspodjele pretplate izmeu konkuretnih organizacija Utvrivanje elementarnih ograniavanja u emitiranju pojedinih sadraja (pornografija i sl) Zaposlenici u masovnim medijima Zaposlenici razliitih profila imaju specifine pozicije u ostvarivanju slobode informiranja. U tome okruenju moemo ih podijeliti na: Osobe koje prikupljaju podatke; Osobe koje obrauju podatke, te ih pretvaraju u pojedinane informacije; Osobe koje daju tehniki i tehnoloki servis; Osobe koje lansiraju informacije (novinari) Osobe koje snose odgovornost za informacije, te imaju odgovarajua prava u pogledu informacija (nakladnici, urednici) Vlasnici i dioniari koji utvruju politiku i usmjerenje pojedinog subjekta Uz ovu podjelu moe se nainiti i podjela na: tehniko osoblje; novinare i reporetere (komentatore, kolumniste, eksperte); urednike (urednike, glavne urednike pojedinih dijelova ili programa i glavne i odgovorne urednike) ili

djelatnike koji su licencirani (novinari i urednici) i djelatnike koji nisu licencirani (tehniko osoblje) Novinar osoba koja se profesionalno bavi poslovima neposrednog informiranja, dajui svoje osobne priloge u javne medije ili osoba koja ureduje priloge u okviru javnih medija Novinar je javni djelatnik koji odgovara za svoj rad javnosti, pojedinim graanima (kod delikta uinjenih u obavljanju svoje profesije, te svojoj struci. S druge strane on je zaposlenik u nekoj organizaciji ima radne obveze, pa njegov status zbog naznaenog dualiteta treba definirati: Statutom organizacije u kojoj radi, kolektivnim ugovorom sindikata u koji je ulanjen i ugovorom o zasnivanju radnog odnosa (s pozicije radnopravnih odnosa) i Ustavom, zakonima o informiranju, statutima strukovnih orgnaizacija u pogledu njihove javne djelatnosti U okviru ustavnog prava, pozicija novinara vezana je i uz profesionalnu etiku, odnosno potivanje pravila struke (kao i svuda u javnom sektoru Kodeks) U okviru pravnih sustava ne trae se (u pravilu na alost) posebna svojstva: obrazovanje, dobivanje licenci za rad i sl., za novinare, tako da samo iznimno profesionalne organizacije mogu dovesti do prestanka rada pojedinih novinara. Svakako bi bilo potrebno utvrditi to je eticki doputeno, te posebno kakve su sankcije za neetinost u novinarskoj struci. Pravo na informaciju kao ustavna kategorija Pravo na informaciju kao ustavna kategorija pojavljuje se kasnije od prava na slobodu informiranja. Istina ima iznimaka 1766. u vedskoj je dato pravo graanima da trae i dobiju informaciju od dravnih tijela. Poredbeno (komparativno) gledano, razne drave daju graanima razliito definirana prava na informaciju Daju subjektima pravo pristupa i dobivanja informacija kojima raspolau dravne i paradravne javne slube, a koje se nalaze u svezi sa subjektom koji je traio informaciju (pretpostavka je da se ne radi o zatienim informacijama) Daje se pravo na informaciju pojedinim subjektima koji imaju dokazani interes za pojedine informacije, ili imaju odgovarajui status (novinari, strunjaci) da dobiju informacije Daju sudbenim organima da svojom odlukom omoguce pojedinim subjektima da dobiju pojedinu informaciju Pod pravom na informaciju podrazumijevamo ustavno pravo graana da dobije od nadlenih organa, subjekata u javnom sektoru, ili na drugi nain, informaciju koja mu je potrebna za zadovoljavanje interesa, potreba ili iz znatielje (bez pravnog temelja), jer

se u okviru ustavnih prava ne ispituje oportunitet davanja prava, ve postojanje prava i mogunost njegove realizacije. Pravo na informaciju je pojam koji obuhvaa: Pravo na dobivanje informacija od dravnih tijela, tijela regionalne i lokalne samouprave, i javnih slubi; Ulaz u baze podataka koje je drava stvorila za svoje potrebe, a u kojima se nalaze informacije od interesa za graane; Ulaz u arhive, biblioteke, kinoteke i sl. u kojima se nalaze pohranjeni dokumenti i informacije kojima drava raspolae. Graanin u realizaciji prava na informaciju ima pravo traiti i dobiti: Informacije o statusu drugih graana na temelju matinih knjiga ili evidencija o mjestu stanovanja, adresi, telefonskim brojevima (s ogranienjima prava privatnosti); Informacije o pravnim propisima; Informacije o ostalim pravima koja imaju za temelj pravo na informaciju; Informacije iz arhiva, baza podataka, biblioteka i sl. o prolim pojavama (povijesne informacije) ili o postojeem stanju (tekuce informacije); Ope poslovne informacije, kao sredstvu za smanjenje rizika u poslovanju, s kojima se mogu smanjiti rizici, informacije u sudskim registrima; Informacije o poslovnim partnerima; Informacije o industrijskom vlasnitvu i drugim pravima; Informacije o imovinskim statusima i sl. Pravo na informaciju sadri i obvezu dravne uprave i javnih slubi da: Se organiziraju tako da imaju odgovarajui sustav informiranja, koji se danas temelji na koritenju informaticke tehnologije i Koriste isti informatiki sustav za davanje informacija graanima Pravo na informaciju temelji se na obvezi dravnih organa da daju graaninu traenu informaciju, ako je ista dostupna organu, ili da upute graanina na drugi izvor informiranja koji raspolae traenom informacijom. Sadraj prava na informaciju postavlja i pitanje reorganizacije dravne uprave koja mora biti osposobljena za zadovoljavanje prava na informaciju, odnosno koja mora i sama u posebnom obliku upravnog postupka osiguravati traenu informaciju.

Informiranje na relaciji dravna uprava graanin uvijek je dvostrani proces: veina podataka kojima raspolau organi dravne uprave i javnih slubi, prikupljaju se od graana koji su ih duni davati dravnim organima (na temelju propisanih obveza). Nepovredivost komunikacija i zatita osobnih podataka U okviru veine ustava osigurava se sloboda i nepovredivost svih vidova komunikacije. Ovo pravo nastaje iz tajnosti dopisivanja (pisma), u okviru kojeg se razmjenjuju informacije. Na realizaciju ovoga prava odnosi se i zabrana cenzure, ali ona je relativna jer je ograniena posebnim interesima zatite sigurnosti drave ili kaznenog postupka U veini drava pravo kontrole korespondencije i prislukivanja telefonskih (i drugih) linija povjerava se organima policije, uz direktni nalog pravosudnih tijela U svakom sluaju, ustavi veine drava definiraju ogranienja slobode i tajnosti komunikacije vrlo restriktivno: zatita ustavnog poretka i pomo kod utvrivanja injenica u kaznenom postupku. U okviru ostvarivanja slobode komunikacija i tajnosti dopisivanja i razmjene informacija treba zakonima preciznije utvrditi uvjete kada se moe povrijediti ovo pravo, ali i stvoriti takve tehnoloke uvjete (sustavi pota i telekomunikacija) da nije mogue povrijediti tajnost privatizacija telekomunikacija Tajnost osobnih podataka Tajnost osobnih podataka i informiranje o njima je osobno pravo graana na privatnost i rada obvezu dravnih organa (i javnih slubi) da tite podatke do kojih su doli O graanima se prikupljaju podatci o: zdravlju, obrazovanju imovini, graanskim stanjima to su osobni podatci i njima se mogu sluiti samo nadlena tijela u okviru zakona. Graani su duni dati te podatke, ali oni nisu za javnost i objavljivanje takvih informacija predstavlja kazneno djelo Potrebno je u tom kontekstu voditi brogu (nadzor) nad bazama podataka u kojima se nalaze takvi podatci, to bi trebalo preciznije regulitati propisima. Sloboda informiranja i pravo na informaciju kao pretpostavka drugih ustavnih prava graana Sloboda informiranja i pravo na informaciju predstavljaju u isti tren: Slobodu i pravo za sebe i po sebi Slobodu i pravo u funkciji ostvarivanja drugih sloboda i prava

Neke informacije i podaci mogu se samostalno pretvarati u ostvarenje slobode iznoenja misli i priopavanja (stjee se pravo na informaciju), dok se drugi podaci i informacije veu uz realizaciju niza drugih prava ovjek, da bi mogao koristiti svoja prava mora ih najprije poznavati, to pravni sustavi danas ne omoguavaju apsolutno. Prof. Mecanovi misli da ne moe vrijediti generalno naelo nepoznavanje zakona ne opravdava. I pravo na informaciju mora biti temeljno ljudsko pravo, da bi moglo sluiti za ostvarenje ostalih ljudskih prava. Ostvarenje prava na informaciju mora osiguravati drava koja se mora organizirati tako da svojim graanima osigura informacije koje su im potrebne. Robni karakter informacije i njegovo pravno reguliranje Informacija koja je lansirana na trite vee uz sebe niz prava: pravo vlasnitva, autorsko pravo, ugovorno pravo, prava iz javnoga informiranja, prava vezana uz emitiranje informacija i sl., a uz ovo se vee i odgovornost za kakvou informacije, naknade tete, kaznena odgovornost sve su to problemi vezani uz informaciju kao robu U okviru ustavnopravnih institucija informacija ima dvojni karakter: ona je osigura za druga pojedina ljudska prava, a ima i robni karakter Ekonomika informacije- ostvaruje se na dvije razine: dravnoj i trinoj Informacija ulazi u svaki proizvod na specifian nain, a na temelju informacija utvruje se na nacionalnoj razini makroekonomska politika drave Ekonomika informacija tvori reprocjelinu u koju ulaze: Proizvoai informatike i telekomunikacijske opreme Informatike i telekomunikacijske mree s pretplatnicima Agencije za prikupljanje, obradu, uvanje i lansiranje informacija uz naplatu Proizvodai informacija, kreatori hardwarea i softwarea Proizvodai pomonih sredstava (disketa, CD-a, grafikih potreptina i sl.) Informacija je jedina roba u prometu a/ koja se u potronji ne gubi niti mijenja svoja temeljna obiljeja, b/ u isto vrijeme zadovoljava vei broj ljudi; c/ protekom vremena ne gubi svoju vrijednost u cjelini; d/ koja djeluje na duhovno (nematerijalno) bie ovjeka Svaka je informacija sama po sebi proizvod (koji se sastoji od podataka), i na tritu se pojavljuje kao sloeni generiki proizvod. Informacija se moe izgubiti (nemarom), moe se unititi, ali se ne moe uporabom potroiti kod drugih roba vlasnik svojim pravom i fizikim posjedom eliminira sve druge

radi zadovoljenja svojih potreba, vlasnik informacije moe prenijeti vlasnitvo na n subjekata, a da svi oni na istoj razini zadovoljavaju svoje potrebe Trino gledano, informacija ima: a/ objektivnu i subjektivnu vrijednost; b/ proizvodnu i trinu vrijednost Trina vrijednost informacije izraunava se formulom Pri emu je : Vi vrijednost informacije Sh trokovi hladnog pogona (investicije u sustav) St trokovi toplog pogona (za proizvodnju) Sk zbroj korisnika Pp planirani profit Objanjenje formule u okviru sustava za proizvodnju informacija najprije se izgrauje tzv. hladni pogon (investicije u sustav prije poetka rada). Topli pogon odnosi se na sredstva koja se izdvajaju za samu proizvodnju informacije. Zbroj korisnika predstavlja osobe kojoj se informacija prodaje to je vei broj korisnika jedinina cijena moe biti manja ili se kod fiksne cijene poveava profit. U svakom sluaju treba razlikovati vlasnitvo nad informacijom od vlasnitva nad novinom(emisijom) koje je jednako vlasnitvu nad svim drugim robama. Proizvodnja informacija za trite Proizvodnja informacija odvija se na razliitim razinama: Individualnim djelovanjem pojedinaca u kontaktu s drugim ljudima Sustavnim uoavanjem pojava i njihovim praenjem (profesionalno) davanjem podataka i primarnih informacija odgovarajuoj organizaciji Znanstvenim otkriima ili na drugi nain kojim se proiruju ljudska znanja Djelovanjem dravnih i politikih subjekata Autorskim djelovanjem pojedinaca koji svoje misli i djela lansiraju medijima kao primarne informacije Na temelju primarnih informacija koje su rezultat djelovanja pojedinaca (organiziranih ili ne), te njihove obrade, nastaju sekundarne informacije. Klasini oblik sekundarnih informacija su statistike informacije odnosno one koje stvaraju agencije za svoje korisnike U proizvodnji sekundarnih informacija radi se o proizvodnji robe

Spojem primarnih i/ili sekundarnih informacija i ljudskoga znanja i talenta, nastaju tercijarne informacije koje su autorske (komentari u medijima, knjige)- kod kojih autor dobiva naknadu, ali i zadrava pravo autorstva nad informacijom Najvei dokaz za postojanje informacije kao robe su Agencije koje primarne informacije o dogaajima (koje su prikupili njihovi zaposlenici), prodaju dalje svojim pretplatnicima, koji pak na temelju njih stvaraju sekundarne i tercijarne informacije (npr. novinu). Prve se agencije javljaju polovinom 19. st. u Parizu HAVAS, u Berlinu WOLF, u Londonu REUTER i sl. da bi danas svaka drava imala svoju nacionalnu agenciju - u Hrvatskoj HINA Agencijske su vijesti u pravilu pouzdane i provjerene (za razliku od informacija sluajnih sakupljaa), a Agencije esto proizvode informaciju za poznatog kupca. Naelno svaka primarna informacija prolazi fazu sekundarne obrade iako se dalje moe lansirati opet kao primarna, ali i sekundarna ili tercijarna. U okviru proizvodnje informacija postoje dva svijeta onaj koji proizvodi informacije do lansiranja na trite i onaj koji lansira informacije krajnjim korisnicima, bilo pojedinanu bilo skupnu informaciju (istina, najee se na tritu susreu skupne informacije).

HRVATSKI SABOR - 2491- Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosi ODLUKU O PROGLAENJU ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA Proglaavam Zakon o pravu na pristup informacijama, koji je donio Hrvatski Sabor na sjednici 15. listopada 2003. Broj: 01-081-03-3491/2, Zagreb, 21. listopada 2003., Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi, v. r. ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA I. OPE ODREDBE Sadraj lanak 1. Ovim se Zakonom ureuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju, raspolau ili nadziru tijela javne vlasti, propisuju naela prava na pristup informacijama, izuzeci od prava na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zatitu prava na pristup informacijama. Cilj lanak 2. Cilj ovoga Zakona je omoguciti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizikim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, sukladno ovom i drugim zakonima. Pojmovi lanak 3. (1) Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedee znaenje: 1) Ovlatenik prava na informaciju (u daljnjem tekstu: ovlatenik) je svaka domaa ili strana fizika ili pravna osoba koja zahtijeva pristup informaciji, 2) Tijela javne vlasti su dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, 3) Informacija je podatak, fotografija, crte, film, izvjece, akt, tablica, grafikon, nacrt ili drugi prilog, koje posjeduju, raspolau ili nadziru tijela javne vlasti, bez obzira na to je li pohranjena na nekom dokumentu ili nije, te bez obzira na izvor, vrijeme

nastanka, mjesto pohranjivanja, na nain saznavanja, na to po ijem nalogu, u ije ime i za iji racun je informacija pohranjena ili drugo svojstvo informacije, 4) Dokument je svako materijalno sredstvo na kojem je zapisana ili unesena informacija koju posjeduju, raspolau ili nadziru tijela javne vlasti, 5) Pravo na pristup informacijama obuhvaa 1. pravo ovlatenika na traenje i dobivanje informacije kao i 2. obvezu tijela javne vlasti da omogui pristup zatraenoj informaciji, odnosno da 3. objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev ve takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu odreenu zakonom ili drugim opim propisom (u daljnjem tekstu: redovito objavljivanje informacija). (2) Vlada Republike Hrvatske e svake godine do 31. sijenja u Narodnim novinama objaviti popis tijela javne vlasti. II. NAELA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA Pretpostavke javnosti, slobodnog pristupa i ogranienja lanak 4. (1) Sve informacije koje posjeduju, raspolau ili nadziru tijela javne vlasti moraju biti dostupne zainteresiranim ovlatenicima prava na informaciju. (2) Ovlatenik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju, raspolau ili nadziru traenu informaciju. (3) U sluaju ogranienja prava na pristup odreenoj informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rjeenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi, odnosno o razlozima zbog kojih je odluio o uskrati informacije. (4) Iznimno, pravo na pristup informacijama moe se ograniiti u sluajevima i na nain propisan zakonom. Potpunost i tonost informacije lanak 5. Informacija koju tijela javne vlasti daju, odnosno objavljuju mora biti potpuna i tona. Jednakost lanak 6. (1) Pravo na pristup informacijama pripada svim ovlatenicima na jednak nain i pod jednakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

(2) Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji poloaj niti jednog ovlatenika na nain da se odreenom ovlateniku informacija dade ranije. (3) Pravo na pristup informacijama koje sadre osobne podatke ostvaruje se na nain koji je propisan drugim zakonom. Naelo raspolaganja informacijom lanak 7. Ovlatenik koji raspolae informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi. III. IZUZECI OD PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA Izuzeci i njihovo trajanje lanak 8. (1) Tijela javne vlasti uskratit e pravo na pristup informaciji ako je - informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrenih zakonom proglaena dravnom, vojnom, slubenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom ili - ako je zatiena zakonom kojim se ureuje podruje zatite osobnih podataka. (2) Tijela javne vlasti mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje: 1) onemoguilo poduzimanje mjera i radnji radi sprjeavanja i otkrivanja kanjivih djela ili radi progona poinitelja kanjivih djela, 2) onemoguilo ucinkovito, neovisno i nepristrano voenje sudskog, upravnog ili drugog pravno ureenog postupka, izvrenje sudske odluke ili kazne, 3) onemoguilo rad tijela koji vre upravni nadzor, odnosno nadzor zakonitosti, 4) izazvalo ozbiljnu tetu za ivot, zdravlje, sigurnost ljudi ili za okoli, 5) onemoguilo provoenje gospodarske ili monetarne politike, 6) ugrozilo pravo intelektualnog vlasnitva, osim u sluaju izriitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika. (3) Informacije kojima se uskrauje pravo na pristup iz razloga navedenih u stavku 2. toki 6. ovoga lanka postaju dostupne javnosti kada to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacija mogla biti uzrokovana teta, ali najdue u roku od 20 godina od dana kada je informacija nastala, osim ako zakonom ili drugim propisom nije odreen dui rok. (4) Tijela javne vlasti odobrit e pristup u one dijelove informacije koji se s obzirom na prirodu svog sadraja mogu objaviti.

(5) Informacije su dostupne javnosti nakon to prestanu razlozi navedeni u ovom lanku prema kojima tijelo javne vlasti uskrauje pravo na pristup informaciji. IV. POSTUPOVNE ODREDBE Primjena propisa o opem upravnom postupku lanak 9. Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, u postupku radi ostvarivanja prava na pristup informacijama na odgovarajui nacin primjenjuju se odredbe Zakona o opem upravnom postupku. Naini ostvarivanja prava na pristup informacijama lanak 10. Tijela javne vlasti obvezna su omoguiti pristup informacijama: 1) redovitim objavljivanjem odreenih informacija, kako je to odreeno posebnim zakonom ili drugim opim aktom, uz uvjet objave jedanput mjeseno, na primjeren i dostupan nain radi upoznavanja javnosti, 2) neposrednim pruanjem informacije ovlateniku koji je podnio zahtjev, 3) uvidom u dokumente i pravljenjem preslika dokumenata koji sadre traenu informaciju, 4) dostavljanjem ovlateniku koji je podnio zahtjev preslika dokumenta koji sadri traenu informaciju, 5) na drugi nain kojim se ostvaruje pravo na slobodan pristup informacijama. Zahtjev lanak 11. (1) Ovlatenik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnoenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadlenom tijelu javne vlasti. (2) Ako je zahtjev podnesen usmeno o tome e se sastaviti zapisnik, a ako je podnesen putem telefona ili drugog telekomunikacijskog ureaja sastavit e se slubena zabiljeka. (3) Pisani zahtjev sadri: naziv i sjedite tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su vani za prepoznavanje traene informacije, ime i prezime i adresu fizike osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedite. (4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih trai pristup informaciji.

(5) Podnositelj zahtjeva moe u zahtjevu predloiti nain na koji ce tijelo javne vlasti uiniti informaciju dostupnom. Rokovi lanak 12. (1) Na temelju usmenog ili pisanog zahtjeva tijelo javne vlasti obvezno je omoguiti podnositelju zahtjeva pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva. (2) U sluaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti pozvat e podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od tri dana. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajui nain tijelo javne vlasti odbacit e rjeenjem zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun. Ustupanje zahtjeva lanak 13. (1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolae ili ne nadzire informaciju, a ima saznanja o nadlenom tijelu, bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je ustupiti zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje, raspolae ili nadzire informaciju, o emu ce obavijestiti podnositelja. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji raunaju se od dana kada je tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev. Produenje rokova lanak 14. (1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji utvreni ovim Zakonom mogu se produiti do 30 dana ukoliko se: 1) informacija mora traiti izvan sjedita tijela javne vlasti, 2) jednim zahtjevom trai vei broj razliitih informacija. (2) O produenju rokova tijelo javne vlasti bez odgode e, a najkasnije u roku od 8 dana, obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produen. Rjeenje o zahtjevu lanak 15. (1) Tijelo javne vlasti ne donosi posebno rjeenje o prihvaanju zahtjeva za pristup informaciji, ve ce o tom sluaju sastaviti slubenu zabiljeku. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti rjeenje o odbijanju zahtjeva: 1) ako se radi o sluajevima iz lanka 8. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

2) ukoliko tijelo javne vlasti ne raspolae, ne nadzire, niti ima saznanja gdje se informacija nalazi, 3) ukoliko je istom ovlateniku omoguen pristup istoj informaciji u roku od 60 dana od podnoenja zahtjeva. (3) U sluaju kada je informacija ve objavljena, tijelo javne vlasti obvezno je bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva gdje je, kada i kako traena informacija objavljena. Dopuna i ispravak informacije lanak 16. (1) Ukoliko ovlatenik, na osnovi dokaza kojima raspolae, smatra da informacija pruena na temelju zahtjeva nije tona ili potpuna, moe zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti posebno rjeenje o odbijanju zahtjeva ako smatra da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije. alba i upravni spor lanak 17. (1) Protiv rjeenja tijela javne vlasti, podnositelj zahtjeva moe izjaviti albu elniku nadlenog tijela javne vlasti, u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjeenja. (2) Drugostupanjska odluka po albi mora se donijeti i dostaviti bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja albe. (3) Protiv drugostupanjske odluke, odnosno konanoga prvostupanjskog rjeenja tijela javne vlasti kojim se zahtjev odbija, podnositelj zahtjeva moe tubom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom, u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima. Postupak po tubi je hitan. Slubeni upisnik lanak 18. Tijelo javne vlasti duno je voditi poseban slubeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s odredbama ovoga Zakona. Ustroj, sadraj i nain voenja slubenog upisnika propisat e podzakonskim propisom ministar nadlean za poslove ope uprave. Naknada lanak 19. Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih trokova od ovlatenika u svezi s pruanjem i dostavom traene informacije.

V. POSEBNE ODREDBE O TIJELIMA JAVNE VLASTI Objavljivanje informacija lanak 20. (1) Neovisno o pojedinanim zahtjevima kojima se trai ostvarivanje prava na pristup informaciji tijela javne vlasti obvezna su na prikladan nain, u slubenim glasilima ili na informatikom mediju objaviti posebno: 1) svoje odluke i mjere kojima se utjee na interese ovlatenika, s razlozima za njihovo donoenje, 2) informacije o svom radu, ukljuujui podatke o aktivnostima, organizaciji, trokovima rada i izvorima financiranja, 3) informacije o podnesenim zahtjevima, predstavkama, peticijama, prijedlozima, kao i drugim aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti. 4) informacije o natjeaju i natjeajnoj dokumentaciji za javne nabave, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. (2) tijela javne vlasti u ijoj je nadlenosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata duna su objavljivati nacrte tih akata te omoguiti ovlatenicima da se u primjerenom roku o njima oituju. Nacrti zakona i podzakonskih akata, pisana oitovanja korisnika i konani prijedlozi navedenih akata objavljuju se na nain propisan u stavku 1. ovoga lanka. Javnost rada lanak 21. (1) Radi osiguravanja javnosti rada, tijela javne vlasti obvezna su svojim opim aktima utvrditi uvjete pod kojima se omoguava neposredan uvid javnosti u njihov rad. (2) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o: 1) dnevnom redu zasjedanja ili sastanaka i vremenu njihovog odravanja, nainu rada tijela javne vlasti i mogunostima neposrednog uvida u njihov rad, 2) broju osoba kojima se moe istovremeno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri emu se mora voditi rauna o redoslijedu prijavljivanja. (3) Tijela javne vlasti nisu duna osigurati neposredan uvid u svoj rad ako se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost, mora iskljuiti, odnosno ako se radi o informacijama koje su izuzete od prava na pristup informacijama prema odredbama ovoga Zakona. Slubenik za informiranje lanak 22.

(1) Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja pristupa informacijama donijeti odluku kojom e odrediti posebnu slubenu osobu mjerodavnu za rjeavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: slubenik za informiranje). (2) Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa slubenim podacima o slubeniku za informiranje, kao i o nainu njegova rada. (3) Slubenik za informiranje: 1) obavlja poslove rjeavanja pojedinanih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija, sukladno svom unutarnjem ustroju, 2) unapreuje nain obrade, klasificiranja, uvanja i objavljivanja informacija koje su sadrane u slubenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti, 3) osigurava neophodnu pomo podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrenih ovim Zakonom. (4) Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit e katalog informacija koje posjeduje, raspolae ili nadzire, a koji sadri sistematizirani pregled informacija s opisom sadraja, namjenom, nainom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup. (5) Slubenik za informiranje poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog voenja kataloga, a za to je neposredno odgovoran elniku tijela javne vlasti. Iskljuenje odgovornosti slubenika za informiranje lanak 23. Slubenik za informiranje koji u dobroj vjeri, a radi tonog i potpunog obavjeivanja javnosti, izvan granica svojih ovlasti omogui pristup odreenoj informaciji, ne moe biti pozvan na odgovornost ako pristup takvoj informaciji ne podlijee ogranienjima iz lanka 8. ovoga Zakona. Nadzor nad provoenjem Zakona lanak 24. Nadzor nad provoenjem ovoga Zakona provodi ministarstvo nadleno za poslove ope uprave. Izvjea lanak 25. (1) Sva tijela javne vlasti duna su ministarstvu nadlenom za poslove ope uprave dostaviti izvjee o provedbi ovoga Zakona na temelju podataka sadranih u katalogu informacija iz lanka 22. stavka 4. ovoga Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. sijenja.

(2) Ministarstvo nadleno za poslove ope uprave podnosi objedinjeno izvjee o provedbi ovoga Zakona Vladi Republike Hrvatske najkasnije do 28. veljae za prethodnu godinu. (3) Vlada Republike Hrvatske duna je podnijeti izvjee o provedbi ovoga Zakona Hrvatskom saboru radi prihvaanja najkasnije do 31. oujka za prethodnu godinu, koje se nakon prihvaanja objavljuje u Narodnim novinama. VI. KAZNENE ODREDBE lanak 26. (1) Pravna osoba s javnim ovlastima koja suprotno odredbama ovoga Zakona onemogui ili ogranii ostvarivanje prava na pristup informacijama kaznit e se za prekraj novanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna. (2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e i odgovorna osoba u tijelima javne vlasti novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna. (3) Novanom kaznom od 1.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit e se za prekraj fizika osoba koja oteti, uniti, sakrije ili na drugi nain uini nedostupnim dokument koji sadri informaciju u namjeri da onemogui ostvarivanje prava na pristup informacijama. (4) Za prekraj iz stavka 3. kaznit e se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora do ezdeset dana. Potpuno ispunjenje obveze lanak 27. Pored izricanja kaznenih i stegovnih sankcija, u sluaju utvrdene odgovornosti na temelju neopravdane uskrate ili ogranienja ostvarivanja prava na pristup informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je ovlateniku prava na informaciju omoguiti ostvarivanje prava na pristup informaciji sukladno odredbama ovoga Zakona. VII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 28. Tijela javne vlasti osigurat e organizacijske, materijalne, tehnike i druge uvjete za provoenje odredbi ovoga Zakona, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 29. Podzakonske propise iz lanka 18. ovoga Zakona nadleni ministar donijet e najkasnije u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 30. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

Klasa: 008-02/03-01/05 Zagreb, 15. listopada 2003. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomcic, v. r.

@ (at, monkey) - Monkey, ludo a i et nazivi su za znak "@". Englesko znaenje znaka je at (kod), a koristi se u adresama elektronske pote kako bi se oznailo na kojem posluitelju korisnik ima otvoren korisniki raun. ASP (Active Server Page) je HTML stranica koja sadri jednu ili vie skripti (mali programi) koje se obrauju na posluitelju koji koristi Microsoftov program. Posluitelj obrauje stranicu prije no to se ona alje korisniku koji ju je zatraio. Skripte mogu biti u Javi, Visual Basicu, ili ActiveX Data objekti. bps (bps) - Kratica engleskog izraza bits per second. Oznaava brzinu prijenosa podataka, odnosno koliko se bitova podataka obradi ili prenese u jednoj sekundi. Browser - preglednik WWW stranica (Netscape Navigator, Internet Explorer) datoteka, (fajl, eng file) Datoteka je skupina identinih podataka. Osmiljena je kako bi se podaci u kompjuteru spremali u organizirane skupine olakavajui rad i pretraivanje. Radi organizacije, razlikovanja i s ciljem lakeg pronalaenja datoteka na raunalu, svaka ima svoje ime i ekstenziju. Ime je odreuje sadrajno, dok ekstenzija odreuje kojeg su tipa podaci sadrani u datoteci. Ime i ekstenzija odvajaju se tokom. Npr. datoteka PISMO.TXT vjerojatno sadrava pismo u tekstualnom formatu. Kaemo vjerojatno jer korisnik moe datoteci dati bilo kakvo ime, pa tako PISMO.TXT mogu biti upustva za upotrebu kafomata. No pitanje je hoete li traiti datoteku PISMO.TXT kada budete trebali upute za upotrebu kafomata. davatelj Internet usluga (ISP) ISP (Internet Service Provider), odnosno davatelj Internet usluga je firma koja prua usluge spajanja na Internet, e-maila, smjetaja Web stranica itd. COB Mostar je davatelj Internet usluga. domena (domain) Domena je podruje nadzora ili skup informacija. Na Internetu je domena podruje oznaeno nekim imenom, odnosno skup nekih informacija. Npr. www.cob.net.ba oznaava web posluitelj u domeni www.cob.net.ba.

download (download) Prijenos podataka s jednog kompjuterskog sistema na drugi. Iz perspektive korisnika Interneta, download fajla znai zatraiti je od drugog kompjutera (npr. Web stranicu na drugom kompjuteru), primiti je i spasiti na svoj kompjuter. Koristi se engleski izraz download [daunloud]. ekstenzija (extension) Opisuje vrstu podataka pohranjenih u fajlu (datoteci). Npr. fajl s ekstenzijom TXT sadri tekst, dok fajl s ekstenzijom SYS sadri sistemske podatke. elektronika pota (e-mail) Elektronska pota je naziv usluge na Internetu koja omoguuje slanje i primanje poruka putem Interneta. freeware (freeware) Program koji se smije besplatno koristiti, a najee i slobodno distribuirati bez izmjena. Izmjene su striktno zabranjene. Autoru se ne plaa nikakva naknada za koritenje programa. hipertekst (hypertext) Tekst u kojem odreene rijei ili slike slue kao veza (link) prema drugim tekstovima, slikama, zvunim zapisima ili nekom drugom dokumentu. Web stranice su hipertekst. HTML (HyperText Markup Language) Programski jezik koji se koristi za stvaranje hipertekstovnih dokumenata (dokumenata koji sadravaju linkove) na Webu. HTTP (HyperText Transfer Protocol) Protokol koji se koristi za prijenos hipertekstovnih dokumenata, tj. Web stranica. HTTPS (HyperText Transmission Protocol, Secure) Protokol koji slui za siguran prijenos podataka i Web stranica izmeu korisnikovog Web klijenta i Web posluitelja. Podaci koji se razmjenjuju se kriptiraju, tako da ih neovlateni korisnici ne mogu proitati. HTTPS protokol se koristi kada je potrebno razmijeniti privatne podatke, kao to su lozinke kod koritenja raznih Web servisa, brojevi kreditnih kartica kod on-line kupovanja i sl. ICQ (ICQ) Program koji omoguava kreiranje liste poznanika koji takoer imaju instaliran ICQ. Tada moete vidjeti tko je od njih istovremeno kada i Vi spojen na Internet. Omoguava slanje poruka, brbljanje (chat) s jednim ili vie korisnika, prijenos fajlova, komunikaciju glasom itd.

IMAP (Internet Message Access Protocol) Protokol za prijenos elektronske pote. Prua veu mogunost manipulacije elektronskom potom na samom posluitelju. Internet (Internet) Svjetska mrea meusobno povezanih kompjutera. IP adresa (IP address) Jedinstvena numerika adresa nekog kompjutera spojenog na Internet. Sastoji se od etiri broja odvojena tokama. Ime je dobila prema IP protokolu. IRC (Internet Relay Chat) Usluga na Internetu ija je svrha brbljanje s drugim korisnicima. Vrlo je popularan, no lako postanete ovisni. Stoga, oprez! ISDN (Integrated Services Digital Network) Naziv za novu, digitalnu telekomunikacijsku mreu, koja zamjenjuje staru analognu. Uz mnogobrojne dodatne usluge u telefoniji omoguuje bri i kvalitetniji pristup Internetu. k56flex (k56flex) Modemski sklop (chipset) kojim je Rockwell omoguio spajanje i prijenos podataka s Interneta brzinama do 56.000 bps. Uvoenjem v.90 protokola (koji je postao standard) polako se naputa. kolai (Cookie) Mali fajl koja sadri podatke o posjeti nekom Web sajtu. Vlasnici Web sajta na taj nain rade statistiku posjeta. Cookie takoer pamti neke postavke koje ste namjestili i podatke koje ste upisali na posjeenom sajtu (npr. lozinku). korisniki raun (account) Korisniki raun vlasniku omoguava koritenje odreenih mrenih usluga. Npr. korisniki raun za e-mail omoguava njegovo koritenje. Pod terminom korisniki raun podrazumijevaju se korisniko ime i lozinka koji omoguavaju pristup odreenoj usluzi. korisniko ime (username) Rije ili niz znakova koji oznaava korisnika na nekom sistemu, te mu omoguuje pristup do odreenih usluga, podataka i sl. na koje ima pravo. Drugi nazivi su login ili userID. Korisniko ime provjerava se lozinkom. lozinka (password) Lozinka se koristi iz sigurnosnih razloga za potvrdu korisnikog imena. Kako je korisniko ime vie manje javni podatak, lozinka je ta koja korisniku omoguuje pristup,

pa je potrebno da ona bude tajna i da je nije lako pogoditi. Neki sistemi imaju posebna pravila za izmjenu lozinke, te zahtijevaju da lozinka sadrava najmanje osam znakova, od njih barem jedan broj i jedno veliko slovo. mailing lista (mailing list) Lista u kojoj su pohranjene e-mail adrese korisnika koji su se prijavili za primanje poruka s mailing liste. Liste su tematske, a poruke se automatski isporuuju prijavljenim korisnicima. Mapa (Folder - direktorij) Kao i prava mapa to je mjesto u kojem su zajedno spremljene neki fajlovi i druge mape, a nalazi se na tvrdom (eng. hard) disku Vaeg kompjutera. Mjesto prisustva (Point Of Presence) Mjesto na kojem davatelj Internet usluga (ISP) ima svoj pristupni vor, tj. na kojem moe pruati svoje usluge. Modem (Modem) Ureaj koji slui za komunikaciju kompjutera s drugim kompjuterima, tj. za povezivanje na Internet. Modem pretvara digitalne kompjuterske signale u analogne, pogodne za prijenos telefonskom linijom. Modem moe biti ugraden u kompjuter (interni) ili spojen na serijski ili USB port kompjutera (eksterni). Mrea (Network) Pojam koji oznaava vie meusobno povezanih kompjutera, sposobnih da razmjenjuju podatke. Mrene usluge (Network Service) Informacije s Interneta korisnicima su dostupne putem usluga kao to su WWW, e-mail, FTP, chat itd. PDF (Portable Document Format) PDF je nain zapisa datoteka koji je razvila firma Adobe. Objedinjava tekst, slike i ostale sadraje u jedan fajl. Na Internetu se esto koristi za distribuciju prirunika i uputstava. Za pregledavanje PDF datoteka potreban je program Acrobat Reader. Pokreta (Driver) Program ija je namjena da upravlja nekom kompjuterskom komponentom (npr. modemom). Ispravan driver uslov je ispravnog koritenja kompjuterske komponente. Neispravan driver prouzrokovat e razne probleme pri radu s komponentom. POP3 (Post Office Protocol)

Protokol koji se koristi za primanje poruka elektronske pote. Poruka elektronske pote ili e-mail poruka (E-mail message). Poruka koja se alje elektronskom potom. Osnovni sadraj je tekst, a njemu se mogu dodati i drugi fajlovi. Posluitelj (Server) Kompjuter stalno spojen na Internet ija je funkcija obavljati neku od usluga, kao to su WWW, e-mail, FTP, telnet, IRC itd. Za svaku uslugu na posluitelju je pokrenut zaseban program. Postcardware (Postcardware) Programski atribut koji oznaava da se program smije slobodno distribuirati bez izmjena i da ga moete besplatno koristiti neko odreeno vrijeme (poput shareware programa), no nakon tog perioda morate ga kupiti od autora. Sredstvo plaanja nije novac ve razglednice. Autoru za program morate poslati razglednicu. :) Preglednik (Browser) Naziv za program koji slui za surfanje Web stranicama. Najpoznatiji preglednici su Internet Explorer i Netscape Navigator. Pribadaa (Attachment) Fajl bilo koje vrste (slika, Word dokument itd.) koja se alje kao dodatak osnovnoj e-mail poruci. Pri slanju pribadae potrebno je obratiti panju na veliinu fajla koji se dodaje e-mailu. Fajl treba biti to manji. Protokol (Protocol) Skup pravila koja se koriste pri prijenosu podataka. Poiljalac i primalac moraju koristiti isti protokol. Quicktime (Quicktime) To je multimedijska tehnologija za razvoj, pohranu i prezentaciju, koju je razvio Apple. Quicktime ujedinjuje zvuk, tekst, animaciju i video u jedan fajl. Koristei Quicktime player, bilo kao sastavni dio Web browsera ili kao samostalnu aplikaciju koju moete downloadati s Interneta, moete pregledavati multimedijalne sekvence. Quicktime fajlovi mogu se prepoznati po ekstenzijama: QT, MOV i MOOV. Radna povrina (Desktop) Naziv radne povrine Vaeg kompjutera ako koristite Windowse. Desktop je zelene boje nalik na stare uredske podmetae za stol koji su bili zelene boje kako ne bi umarali oi. Dekstop, naravno, moete promijeniti, pa umjesto u zelenu podlogu moete gledati u bilo koju sliku koju sami odaberete (nije preporuivo). Shareware (Shareware)

Programski atribut koji oznaava da se program smije besplatno koristiti samo neko odreeno vrijeme. To je neka vrsta probnog perioda (najee 30 dana). Ako nakon isteka tog perioda i dalje elite koristiti program, morate ga kupiti, odnosno platiti autoru. Shareware program se smije distribuirati bez izmjena, no ne i nakon to ga kupite. Site (Site) Skup povezanih Web stranica. Web site je skup svih stranica unutar iste domene. Web site tvrtke COB Mostar su sve stranice koje poinju adresom: www.cob.net.ba . SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) Protokol koji se koristi za slanje poruka elektrons