impresum - odraz i odrzivi razvoj_final_web.pdfvažan dio projekta bilo je akcijsko istraživanje o...

Impresum

Pripremila: Marina Dimić Vugec i Lidija Pavić-Rogošić

Stručna suradnja: Martina Jagnjić

Izdavač: ODRAZ - Održivi razvoj zajednice

Izrada logotipa projekta i naslovnice: Ksenija Vidović Vorberger

Zagreb, studeni 2015.

Ovo akcijsko istraživanje provedeno je kao dio projekta

"Mladi i održivi razvoj - nove mogućnosti zapošljavanja"

Nositelj projekta Partner

Projekt financira

Međunarodna razvojna suradnja.

Sadržaj

UVOD ....................................................................................................................................................... 1

O ODRŽIVOM RAZVOJU ........................................................................................................................... 2

REZULTATI AKCIJSKOG ISTRAŽIVANJA ..................................................................................................... 4

Profil ispitanica / ispitanika ................................................................................................................. 5

Definiranje održivog razvoja ................................................................................................................ 5

I. Odgovornost za održivi razvoj .......................................................................................................... 6

II. Informiranje i obrazovanje o održivom razvoju ............................................................................ 14

III. Osobna uloga i svakodnevne navike za održivi razvoj .................................................................. 20

Zaključci i preporuke ............................................................................................................................. 25

Literatura ............................................................................................................................................... 26

–

Grupa mladih iz BiH u Zagrebu, listopad 2015.

1

UVOD

U izvještaju su predstavljeni rezultati akcijskog istraživanja provedenog u drugoj polovici 2015. godine u okviru projekta "Mladi i održivi razvoj - nove mogućnosti zapošljavanja"1. Nositelj ovog partnerskog projekta bio je ODRAZ-Održivi razvoj zajednice u partnerstvu s OIA - Omladinska informativna agencija BiH.

Cilj projekta bio je upoznavanje grupe mladih iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine s načelima održivog lokalnog razvoja, načinima uključivanja u razvoj zajednice te aktivnog promišljanja i stvaranja prilika za zapošljavanje, ali i socijalnim poduzetništvom kao inovativnim načinom zapošljavanja na načelima održivog razvoja, dokazanog u mnogim zemljama. Željeli smo ih potaknuti na pokretanje promjena u svojim zajednicama, koristeći stečena znanja i vještine. Projektne aktivnosti obuhvatile su radionice o načelima održivog razvoja, načinima sudjelovanja u oblikovanju i praćenju javnih politika te studijsko putovanje kako bi se upoznali s primjerima dobre prakse socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj. Tim smo aktivnostima doprinijeli podizanju svijesti mladih iz Bosne i Hercegovine, uključenih u projekt, o potrebi i mogućnostima njihovog doprinosa održivom razvoju te osvještavanju o važnosti njihove uloge u društvenom i ekonomskom razvoju zajednice.

Važan dio projekta bilo je akcijsko istraživanje o stavovima mladih i njihovom poimanju pojma "održivi razvoj". Cilj tog istraživanja nije bio samo dobiti podatke o njihovom shvaćanju i promišljanju održivog razvoja, već ih uključivanjem u cijeli proces potaknuti na djelovanje u svojim zajednicama i pokretanje aktivnosti na načelima održivog razvoja. Stoga su tijekom radionice održane u Sarajevu u lipnju 2015., na kojoj je sudjelovala 21 mlada osoba s područja cijele Bosne i Hercegovine, imali priliku analizirati sadržaj upitnika o održivom razvoju koji je pripremio ODRAZ. Također su dogovorili način na koji će se oni sami aktivno uključiti u provedbu istraživanja. Istraživanje je tako dobilo obilježje akcijskog istraživanja, u kojem je sama ciljna skupina imala priliku oblikovati istraživanje i aktivno se uključiti u provedbu, između ostalog poticanjem prijatelja i kolega na promišljanje koncepta održivog razvoja i vlastitog doprinosa.

Projekt je financirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva kroz program Međunarodne razvojne suradnje.

1 Više o projektu na: http://odraz.hr/hr/projekti/aktualni-projekti/mladi-i-odrzivi-razvoj-nove-mogucnosti-zaposljavanja

2

O ODRŽIVOM RAZVOJU

Definicije održivog razvoja

Razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba.

Održivi razvoj je proces promjena u kojem su iskorištavanje resursa, smjer ulaganja, orijentacija tehničkog razvoja i institucionalne promjene u međusobnom skladu i omogućavaju ispunjavanje potreba i očekivanja sadašnjih i budućih naraštaja.

Brundtland, Svjetska komisija o okolišu i razvoju 1987.

Izvještaj "Naša zajednička budućnost".

Održivi je razvoj zasnovan na obrascu proizvodnje i potrošnje koji ne degradira prirodne izvore, štiti okoliš, promovira ravnopravnu raspodjelu dobara svima i smanjuje siromaštvo.

Strategija održivog razvoja EU-a

Osnovne definicije i načela održivog razvoja mijenjaju se i dopunjuju u skladu s društvenim razvojem i novim društvenim rizicima. U praktičnoj primjeni koncepta održivog razvoja vidljivo je sve češće traženje razvojnih rješenja u inovacijama i dugoročnom planiranju, u koje se uključuje sve veći broj građana. Sudjelovanjem građana u stvaranju održivih planova za budućnost povećava se njihov osjećaj suodgovornosti za posljedice odluka koje donose danas, zajedno s donositeljima odluka, o budućnosti svojih zajednica.

Provedbu načela održivog razvoja podupiru odredbe brojnih međunarodnih sporazuma, ugovora i deklaracija. U rujnu 2015. godine Europska komisija je poduprla Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030.2 Program sadrži 17 ciljeva održivog razvoja te poziva sve zemlje na planiranje svog razvoja na načelima održivog razvoja, kako bi se na globalnoj razini postigli zadani ciljevi.3 Globalni ciljevi održivog razvoja nastavljaju se na Agendu 21 usvojenu 1992. na povijesnom samitu u Rio de Janeiru, Plan za akciju usvojen u Johannesburgu 2002., Milenijske ciljeve razvoja4 i druge relevantne dokumente.

Održivost kao temeljno razvojno usmjerenje podrazumijeva kontinuirano usklađivanje odluka i rješenja na području okoliša, gospodarstva i socijalnog okruženja, što zahtijeva konsenzus na svim razinama i predanost svih društvenih skupina. Informirano i osviješteno stanovništvo preduvjet je postizanja održivog razvoja te temeljni alat dobrog upravljanja, informiranog odlučivanja, promicanja demokracije i postizanja bolje kvalitete življenja. Stoga je potrebno veće zalaganje na području obrazovanja mladih o održivom razvoju, kako bi bili bolje upoznati s načelima te procesom planiranja i donošenja odluka o održivom razvoju zajednica u kojima žive, kao i društva u cjelini. Ta

2 europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5708_hr.pdf 3 https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld 4 http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/mdgoverview/

3

su znanja potrebna kako bi ideje koje žele pokrenuti u zajednicama bile u skladu i vodile prema održivom razvoju.

Razvoj održivog društva proces je stalnog učenja u kojem se postavljaju pitanja, istražuju dileme, a odgovori i rješenja provjeravaju i obogaćuju novim iskustvima. Sveobuhvatni pristup, koji podrazumijeva poznavanje veza i odnosa između okoliša, društva i gospodarskog razvoja, nužan je za izbor smjera razvoja, koji će biti gospodarski učinkovit i prihvatljiv za okoliš te društveno pravedan i odgovoran. Nužno je stalno povećavanje razine znanja i razumijevanja načela održivog razvoja, uz jačanje vještina za djelovanje. U svim društvenim skupinama i na svim razinama potrebne su suštinske promjene pa tako i u odgojno-obrazovnom procesu, u kojem je potrebno uvesti nove institucionalne odnose i uključiti sve sektore. Država bi trebala odlučnije potaknuti stvaranje okvira za cjeloživotno učenje o održivom razvoju, kroz formalno i neformalno obrazovanje5.

5 Strategija obrazovanja za održivi razvoj UNECE-a navodi da je njena svrha „poticati države članice UNECE-a na razvijanje i uključivanje obrazovanja za održivi razvoj u formalne obrazovne sustave, u sve relevantne predmete te u neformalno i informalno obrazovanje.”

4

REZULTATI AKCIJSKOG ISTRAŽIVANJA

U nastavku izvještaja prikazani su rezultati akcijskog istraživanja o poimanju održivog razvoja među mladima u Bosni i Hercegovini. Istraživački instrument bio je upitnik o održivom razvoju kreiran u ranijim istraživanjima provedenim u Hrvatskoj, u kojima je sudjelovao ODRAZ. Upitnik je prilagođen ciljnoj skupini istraživanja. Upitnik o održivom razvoju sastojao se iz pet setova pitanja. Prvi set pitanja odnosio se na obilježja ispitanika (spol, mjesto stalnog boravka, članstvo u udrugama), nakon čega je bilo postavljeno pitanje otvorenog tipa u kojemu se od ispitanika tražila njihova definicija odnosno njihovo shvaćanje održivog razvoja. Drugi set pitanja odnosio se na stavove o odgovornosti za održivi razvoj, treći na ulogu informiranja i obrazovanja, četvrti na vlastitu ulogu i svakodnevne navike vezane uz provedbu načela održivog razvoja. Na kraju je bio ostavljen prostor za komentare vezane uz upitnik i temu koja se njime propituje.

Pitanja u upitniku bila su postavljena uglavnom u obliku Likertove skale, raspon od 1 – uopće se ne slažem, do 5 – u potpunosti se slažem; odnosno od 1 - najmanje, do 5 - najviše. Bilo je moguće odabrati i vrijednost "0" koja je označavala odgovor ne znam, ne zanima me.

Tijekom radionice u Sarajevu razmotrili smo, zajedno s 21 polaznikom radionice, setove pitanja upitnika te prema njihovim prijedlozima i preporukama modificirali neka pitanja. Upitnik je pripremljen u elektronskoj formi, postavljen online s mogućnošću ispunjavanja i slanja putem Interneta. Na taj način prilagodili smo metodologiju istraživanja mlađoj populaciji kojoj je ovakav oblik uključivanja u istraživanje bliži, a i pogodniji je za kasniju analizu prikupljenih podataka.

Istraživanjem smo ispitali informiranost i razumijevanje koncepta održivog razvoja te stavove i ponašanja mladih u skladu s tim konceptom. Tijekom prve radionice saznali smo kako se u BiH ne podučava o održivom razvoju, kako je koncept održivog razvoja nepoznat mladima, no da mladi imaju potrebu za većim razumijevanjem koncepta. Sudionici smatraju kako bi se uključivanjem tema održivog razvoja u obrazovni sustav potaklo mlade na promišljanje o zauzetosti u životu zajednice, a koristilo bi im i u budućem profesionalnom životu. Naglasili su, nadalje, kako se u BiH nedostatno medijski promovira održivi razvoj. Pretpostavke i zaključci mladih uključenih u radionicu koja je prethodila istraživanju, dodatno su potvrđene rezultatima akcijskog istraživanja u kojem je sudjelovalo 105 mladih osoba iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine.

IZJAVA SUDIONICE O PROJEKTU:

"Ova radionica me dodatno upoznala s "održivim razvojem" te mi ponudila znanja o socijalnom poduzetništvu, što je vrlo dobra ideja koju i mi možemo iskoristiti prije svega samostalno, a i u okviru

udruženja u kojem djelujemo."

Ana

Ovo je citat jedne od sudionica u projektu. U ovom izvještaju koristimo i citate drugih polaznika i polaznica kojima naglašavamo pojedine pokazatelje te postignute rezultate samog projekta. Citati su preuzeti iz njihovih kratkih priča o iskustvu sudjelovanja u projektu, koje su na kraju projekta pripremili na zahtjev partnera u BiH.

5

Profil ispitanica / ispitanika Upitnik je ispunilo ukupno 105 mladih osoba iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine. Upitnik su ispunjavale mlade osobe u dobnoj skupini od 18 do 29 godina, te smo u uzorku obuhvatili 46,6% mladih mlađe dobne skupine do 24 godine te 55,3% onih od 25 do 29 godina starosti. U istraživanju je obuhvaćen nešto veći udio žena - 57,8%. Najveći udio ispitanika bili su studenti odnosno 61,7% od ukupnog broja.

Mladi obuhvaćeni istraživanjem većinom nisu članovi udruga, tek je 28,4% označilo kako su aktivni u civilnom sektoru. Od 28 navedenih udruga čiji su članovi, najveći udio čine udruge za mlade, slijede studentske udruge, udruge koje se bave pitanjima ovisnosti, one koje se bave kulturom te dvije udruge koje djeluju na području razvoja zajednice.

Definiranje održivog razvoja Od ispitanika smo tražili da svojim riječima, u slobodnoj formi, napišu definiciju održivog razvoja odnosno opišu osobno shvaćanje i poimanje održivog razvoja. Neki su ispitanici ostavili prazan prostor ili su upisivali "ne znam" u zadani prostor, što svjedoči o nepoznavanju koncepta. Takvih je bilo nešto više od četvrtine odnosno 26,6% ispitanih.

Kod opisa, najviše se navodi da održivi razvoj vodi računa o resursima za budućnost, uključuje sve za bolji razvoj zajednice te označava ekonomski rast i razvoj. Isto tako, izjednačava ga se s društveno odgovornim upravljanjem, obrazovanjem i transformacijom svijesti te strateškim i pametnim planiranjem sveukupnog razvoja. Jedan dio ispitanih održivi razvoj poistovjećuje s obnovljivim izvorima energije, novim načinima razmišljanja te odgovornosti prema zajednici i prirodi.

Citiramo neke definicije održivog razvoja koje su naveli mladi u upitnicima:

„...Pametno iskorištavanje prirodnog sistema za ljude, što podrazumijeva zaštitu prirodnog okruženja, a omogućava dugo trajanje ljudske vrste.”

„Zadovoljavanje današnjih potreba bez ugrožavanja potreba budućih generacija.”

„Svaki korak ili čin koji omogućuje da onaj idući bude efikasniji i bolji.”

„Moja definicija: Održivi razvoj je svjetlo na kraju tunela... ”

Među ponuđenim definicijama prepoznaje se nepotpuno shvaćanje koncepta održivog razvoja odnosno povezivanje značenja pojma "održivosti" uglavnom s nekom od dimenzija, bilo ekonomskom, društvenom ili okolišnom. Jedan dio komentara pokazuje nezadovoljstvo mladih s uvjetima i mogućnostima koje pružaju zajednica i društvo. Ima dosta negativnih promišljanja, ali i onih koja pozivaju na aktivnije zauzimanje za uključivanje koncepta održivog razvoja u cjelokupni razvoj društva i zajednice u kojima žive.

„Narod je pasivan, pogotovo omladina. Svi se još uvijek vode onim 'bitno je da ne puca' i 'šuti i trpi'.”

U opisima održivog razvoja našla se i indijanska poslovica:

„Ne nasljeđujemo našu zemlju od predaka već je posuđujemo od naših potomaka.”

6

Neki navode potrebu objašnjenja koncepta i načela održivog razvoja u okviru obrazovanja mladih radi njihove bolje pripremljenosti za budućnost, u kojoj će oni imati većeg utjecaja u procesima donošenja odluka za sebe i za društvo.

U nastavku citiramo definiciju u kojoj se ističe ekonomska i okolišna dimenzija održivog razvoja:

"Održivi razvoj je ekonomski razvoj koji nema posljedica na ekologiju i prirodne sisteme, što je izazov u današnjem svijetu. Ekonomski razvoj odnosi se na razvijanje infrastrukturne mreže, škola, bolnica, zdravstva i drugoga što bi doprinijelo poboljšanju životnog standarda, a održivi razvoj znači da uz sav ovaj napredak priroda ne trpi nikakve posljedice. Održivi razvoj proizvoda/usluga može se ticati i održivosti određenog proizvoda/usluge na tržištu."

U sljedećoj definiciji se ističe društvena dimenzija održivog razvoja, s naglaskom na uključivanje mladih:

"Održivi razvoj je neophodan za svako društvo koje teži napretku vlastitih ljudskih resursa, u ovom slučaju mladih, obrazovanih ljudi. Da bi održivi razvoj bio produktivan, jako je bitno da cjelokupna društvena zajednica zajedno sa državnim institucijama osigura sve uslove koji će pomoći mladim ljudima da ostvare sve ciljeve i steknu znanja i vještine s kojim će postati bitan faktor održivog razvoja."

I. Odgovornost za održivi razvoj

Prvi set tvrdnji ispitivao je stavove mladih o odgovornosti različitih sektora za održivi razvoj. Tvrdnje su obuhvatile odgovornost vlasti, gospodarskog sektora, akademske zajednice, građana i nevladinih organizacija. Trebali su se očitovati i o važnosti društveno odgovornog poslovanja za održivi razvoj, važnosti uključivanja i sudjelovanja građana u procese donošenja odluka te svoje vlastite uloge u lokalnom razvoju.

Tvrdnja I.1.

Tvrdnja "Vlasti na svim razinama (od lokalne do nacionalne) trebaju se usredotočiti na tekuće probleme i ostaviti budućim generacijama rješavanje problema koji se naziru, ali će tek u budućnosti postati aktualni." odnosi se na ispitivanje stava mladih o odgovornosti vlasti za održivi razvoj. Dobiveni rezultati pokazali su kako se mladi podjednako slažu i ne slažu s predloženom tvrdnjom, što pokazuje neujednačen stav ispitanika prema načinu promišljanja razvoja. Polovica smatra da se vlasti trebaju usredotočiti samo na trenutne probleme, a druga polovica smatra da vlasti trebaju promišljati dugoročnije.

7

Slika I.1. Stupanj slaganja / neslaganja s tvrdnjom I.1.

Tvrdnja I.2.

Tvrdnja "Kod donošenja strateških odluka o razvoju pojedinog kraja, lokalne vlasti ne trebaju konzultirati građane, jer je riječ o odlukama za opće dobro." odnosila se na prepoznavanje potrebe uključivanja građana u donošenje oduka. Rezultati pokazuju kako su mladi prepoznali potrebu za većim uključivanjem i sudjelovanjem građana u procesima odlučivanja i planiranja razvoja te je njih 62,1% odgovorilo kako se uopće ne slaže sa zadanom tvrdnjom. Prosječna ocjena 1,9 potvrđuje kako se najviše odgovora nalazi na donjem dijelu skale i označava visok stupanj neslaganja s tvrdnjom da ne treba provesti procese savjetovanja s građanima prilikom planiranja razvoja kraja u kojem žive. No, može se primijetiti da gotovo 9% ispitanika uopće nema stav o ovom pitanju te da skoro 20% smatra da nema potrebe provođenja konzultacija s građanima.


8

Tvrdnja I.3.

Odgovor na tvrdnju "Kod donošenja razvojnih odluka vlada ne treba uvažavati mišljenja znanstvenika i stručnjaka, jer su za taj posao zaduženi političari i službenici." pokazao je veliki stupanj neslaganja mladih, s udjelom od 82,5% onih kojih se uopće ne slažu s tvrdnjom. Dobiveni rezultat označava kako mladi shvaćaju potrebu uključivanja stručnjaka i znanstvenika u donošenje odluka te da se njihovo mišljenje, temeljeno na znanju i stručnosti, treba uvažavati u donošenju razvojnih odluka.


Tvrdnja I.4.

Tvrdnjom "Tvrtke su odgovorne za proizvodnju, profit i poštivanje propisa, a društveno odgovorno poslovanje (npr. odnos prema dobavljačima i kupcima, lokalnoj zajednici, prirodnim resursima i sl.) je manje važno." ispitano je razumijevanje društveno odgovornog poslovanja kod mladih u BiH, ali i stav o odgovornosti gospodarskog sektora za održivi razvoj. Većina je označila kako se ne slaže s tvrdnjom (68%) i time pokazala kako mladi smatraju da bi se gospodarski subjekti trebali društveno odgovorno ponašati te da su i oni odgovorni za održivi razvoj.


9

Tvrdnja I.5.

Stav mladih o potrebi za uključivanjem i aktivnim sudjelovanjem građana u donošenju odluka u lokalnim zajednicama provjerili smo tvrdnjom "Građane u lokalnim zajednicama treba uvažavati prilikom donošenja odluka o razvoju njihovog kraja, jer se radi o sudbini njih i njihovih obitelji." Mladi su visokim stupnjem slaganja s ovom tvrdnjom (njih 79,6% u potpunosti se slaže), pokazali svoj stav, prema kojem je potrebno slušati građane te prilikom donošenja odluka uvažavati njihove potrebe, interese i moguće prijedloge za razvoj lokalnih zajednica. Stupanj slaganja mladih s ovom tvrdnjom ocijenjen je srednjom ocjenom 4,6 na skali od 1 do 5, gdje 5 znači potpuno slaganje s tvrdnjom.

Interesantno je usporediti rezultate o slaganju ispitanika s tvrdnjom I.1. i ovom tvrdnjom. Naime, radi se o gotovo istoj tvrdnji, s tim da tvrdnja I.1. propitkuje trebaju li lokalne vlasti kod donošenja strateških odluka o razvoju pojedinog kraja konzultirati građane, jer je riječ o odlukama za opće dobro, dok se u ovoj tvrdnji I.5. pita treba li građane u lokalnim zajednicama uvažavati prilikom donošenja odluka o razvoju njihovog kraja. Dok se s tvrdnjom I.1. složilo u potpunosti nekih 30% ispitanika, s ovom se složilo u potpunosti gotovo 80%. Iz ovog se može zaključiti da ipak veći dio mladih smatra potrebnim uključiti građane u odlučivanje, a da je možda zabunu unijela negativna konotacija u tvrdnji I.1.


Tvrdnja I.6.

Tvrdnjom "Recikliranje je obaveza tvrtki čija je to djelatnost, a ne svakog građanina.", ispitan je stav mladih o vlastitoj i građanskoj odgovornosti za odgovorno postupanje s otpadom. Gotovo polovica mladih označila je kako se uopće ne slaže s tvrdnjom, a samo 6,9% njih označilo je kako se u potpunosti s njom slaže. Ovaj rezultat ukazuje na potrebu za edukacijom mladih o odgovornom postupanju s otpadom i odgovornosti svakog pojedinca. Srednja vrijednost stupnja slaganja s tvrdnjom je 2,0, što ukazuje da ipak veći broj mladih smatra da odgovornost leži i na samim građanima.

10


Tvrdnja I.7.

Tvrdnja "Odgovornost za održivi razvoj ne leži na građanima već na znanstvenicima, stručnjacima i političarima." također je potakla mlade na promišljanje o vlastitoj odgovornosti za održivi razvoj. Polovica ispitanika smatra da odgovornost leži i na građanima (35,6% se uopće ne slaže te se 21,8% ne slaže s tvrdnjom). Skoro 16% nema ni pozitivan niti negativan stav prema ovoj tvrdnji, a nešto manje od 8% ne zna odnosno ne zanima ih ovo pitanje. Gotovo 20% ispitanika pak smatra da je odgovornost za održivi razvoj na znanstvenicima, stručnjacima i političarima. Ovakav rezultat dodatno potkrepljuje ono što smo čuli tijekom radionice u Sarajevu kako postoji potreba za edukacijom mladih o odgovornijem ponašanju u skladu s načelima održivog razvoja.


11

Tvrdnja I.8.

Tvrdnjom "Vjerujem da će znanstvenici pronaći način rješavanja problema globalnog zagrijavanja bez potrebe da ljudi mijenjaju svoje svakodnevne navike." dodatno smo ispitali stavove mladih o odgovornosti i doprinosu građana u zaustavljanju klimatskih promjena. Mladi iskazuju veći stupanj neslaganja s ovom tvrdnjom (58,8% se uopće ne slaže i dodatnih 11,8% se ne slaže) i time prepoznaju potrebu za mijenjanjem svakodnevnih navika ljudi, kako bi se doprinijelo sprječavanju globalnog zagrijavanja.


Tvrdnja I.9.

Koliko bi mladi uvažili stav običnih ljudi naspram stava kojeg zastupaju stručnjaci ispitali smo tvrdnjom "Pri donošenju neke odluke radije bih se priklonio/la onome stavu kojeg zastupaju stručnjaci nego li stavu “običnih ljudi”. Stupanj slaganja i neslaganja s ovom tvrdnjom podjednako je zastupljen na ponuđenoj skali. Trećina ispitanih mladih - 32%, odabrala je srednju vrijednost koja označava "niti se slažem, niti ne slažem". Trećina ispitanika se slaže (15,5% u potpunosti, 16,5% slaže), što znači da bi se prilikom donošenja neke odluke priklonili stručnjacima. Srednja ocjena stupnja slaganja je 3,0 i označava kako mladi nemaju jedinstven stav prema predloženoj tvrdnji te da su njihova mišljenja o uvažavanju stavova običnih ljudi ili stručnjaka pri donošenju odluka podijeljena.

12


Tvrdnja I.10.

Stav mladih u BiH o važnosti uloge nevladinih organizacija u poticanju građana na sudjelovanje u izradi i provedbi javnih politika ispitali smo tvrdnjom "Udruženja / NVO imaju važnu ulogu u osvješćivanju i poticanju javnosti na sudjelovanje u kreiranju i provedbi javnih politika." Nešto manje od polovice - 39,8% označilo je najviši stupanj slaganja s tvrdnjom, dok je svega 3,9% mladih odabrao najmanji stupanj slaganja. Prema srednjoj ocjeni slaganja s tvrdnjom od 4,0 na skali od 1 do 5, gdje 5 predstavlja najveći stupanj slaganja, vidljivo je da velika većina ispitanih mladih iz BiH smatra ulogu nevladinih organizacija vrlo važnom za povećanje građanske participacije u procesima odlučivanja.


13

Tvrdnja I.11.

"Osobno ne mogu učiniti ništa za doprinos održivom razvoju." je tvrdnja kojom smo željeli ispitati percepciju mladih o njihovoj osobnoj odgovornosti za održivi razvoj. Više od polovice 63,1% mladih u potpunosti se ne slaže s tvrdnjom i time pokazuju kako su svjesni o potrebi osobnog doprinosa održivom razvoju. Svakako je pozitivno što svega 1% ispitanika smatra da ne može osobno doprinijeti održivom razvoju. No, 5,8% onih koji su označili "ne znam/ne zanima me" te dio koji nije sasvim siguran može li osobno doprinijeti održivom razvoju, dovoljan je pokazatelj o potrebi obuke mladih o načelima održivog razvoja, načinima osobnog sudjelovanja te organiziranja zajednice na načelima održivog razvoja.


IZJAVA SUDIONIKA O PROJEKTU:

Zahvaljujući ovoj radionici, a kasnije i studijskoj posjeti, pokrenuo sam formiranje lokalne akcione grupe općine Srebrenik. Informacije koje sam dobio od predstavnica ODRAZ-a, bile su mi inicijalni poticaj za dalje aktivnosti u mojoj organizaciji, ali i meni samom su pomogle da se

dalje usavršavam, stječem znanje i vještine iz oblasti održivog razvoja lokalne zajednice. Aldin

14

II. Informiranje i obrazovanje o održivom razvoju

Drugi set tvrdnji ispitivao je stavove mladih u BiH o dostupnosti informacija o održivom razvoju te o ulogama pojedinih sektora u obrazovanju i informiranju mladih o toj temi. Također smo ispitali njihove stavove o ulogama sektora u promociji održivog razvoja.

Tvrdnja II.1.

Jesu li mladi uključeni u istraživanje imali priliku učiti o održivom razvoju tijekom svog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja doznali smo putem odgovora o stupnju slaganja / neslaganja s tvrdnjom "U osnovnoj i srednjoj školi učenici se o održivom razvoju poučavaju u dovoljnoj mjeri". Ispitanici su iskazali visok stupanj neslaganja s navedenom tvrdnjom te je njih 64,1% označilo kako se uopće ne slaže s navedenom tvrdnjom i dodatnih 22,3% kako se ne slaže. Ovakav podatak upućuje na zaključak kako se održivom razvoju u osnovnoj i srednjoj školi ne posvećuje adekvatna pažnja te da mladi ne dobivaju relevantne informacije o konceptu i načelima održivog razvoja.

Slika II.1. Stupanj slaganja / neslaganja s tvrdnjom II.1.

Tvrdnja II.2.

Stav mladih o zadaći fakulteta u promociji održivog razvoja ispitali smo tvrdnjom "Primarna zadaća fakulteta je obrazovanje studenata te se ne trebaju baviti promocijom održivog razvoja." Gotovo 80% ispitanika se ne slaže s navedenom tvrdnjom, i to 55,3% se uopće ne slaže s tvrdnjom i dodatnih 19,4 se ne slaže. Time je iskazan stav kako bi se na fakultetima trebao promovirati održivi razvoj. No, treba posvetiti pažnju stavu dijela mladih koji nisu sasvim sigurni o ulozi i potrebi promoviranja koncepta održivog razvoja na fakultetima.

15


Tvrdnja II.3.

Mišljenje ispitanika o tome bave li se dovoljno mediji i udruženja za zaštitu potrošača pitanjima održivosti usluga i proizvoda te informiraju li o tome građane, doznali smo putem stupnja slaganja s tvrdnjom "Udruženja za zaštitu potrošača i mediji posvećuju dovoljno pažnje pitanjima održivosti usluga i proizvoda na tržištu BiH i adekvatno o tome informiraju građane." Više od polovice, 52,4% mladih uključenih u istraživanje označilo je kako se uopće ne slaže s tvrdnjom., dok se dodatnih 32% ne slaže s tom tvrdnjom. To znači da je ukupno 84,4% ispitanika iskazalo stav kako bi mediji i udruženja za zaštitu potrošača trebali više pažnje davati promociji održivih proizvoda i usluga na tržištu BiH.


16

Tvrdnja II.4.

Tvrdnjom "NVO/udruženja ukazuju nadležnima i javnosti na pogreške i propuste na području brige za okoliš te na socijalna i gospodarska pitanja koja treba riješiti." željeli smo ispitati stav mladih o percepciji uspješnosti praćenja provedbe javnih politika odnosno djelovanja nevladinog sektora prema nadležnim institucijama te informiranja javnosti o ključnim pitanjima i problemima koje treba riješiti na putu prema održivom razvoju u ekonomskoj, socijalnoj i okolišnoj sferi. Stupanj slaganja s ovom tvrdnjom označava podijeljeni stav mladih o djelovanju i utjecaju nevladinih organizacija u rješavanju pitanja koja se tiču održivog razvoja. Nešto više od 30% ispitanika se niti slaže niti ne slaže s navedenom tvrdnjom. Nadalje, gotovo trećina ispitanika se ne slaže s ovom tvrdnjom (9,8% se uopće ne slaže te 16,7% se ne slaže), kao što se gotovo trećina slaže s ovom tvrdnjom (10,8% se u potpunosti slaže te se 18,6% slaže). S druge strane, skoro 12% ispitanika uopće ne zanima ili ne prate djelovanje i utjecaj nevladinog sektora na održivi razvoj. Ovaj rezultat upućuje na potrebu jačeg informiranja udruženja o aktivnostima koje provode te njihove veće suradnje s medijima, kako bi građane upoznali sa svojim rezultatima. Rezultat također može ukazivati na nepostojanje jakih i vidljivih udruga u krajevima iz kojih dolaze ispitanici. No, ukazuje i na određeni broj mladih koje zagovaranje, aktivizam i rad civilnog sektora previše ne zanimaju ili ne prate rad.


II.5. Izvori informacija o održivom razvoju

Ispitanici su trebali označiti najčešći izvor informiranja o održivom razvoju, s tim da je ocjena 5 označavala najčešći izvor, a 1 najrjeđi izvor informiranja. Bili su im ponuđeni sljedeći izvori informiranja: škole, fakulteti, mediji, Internet, prijatelji, radno mjesto i udruženje. Prema danim ocjenama najviše informacija o održivom razvoju mladi dobivaju na Internetu (64,7% - ocijenilo s 4 i 5), a najmanje u školi / na fakultetu (71,4% - ocijenilo s 1 i 2). Srednje ocjene potkrepljuju iskaze većine pa smo prema njima rangirali izvore informacija o održivom razvoju za mlade u BiH.

Tablica II.5. Izvori informacija o održivom razvoju

17

Izvor informacija Srednja ocjena

Internet 3,7 mediji 2,6 udruženje / radno mjesto 2,3 prijatelji 2,2 škole / fakulteti 2,0

Slika II.5. Iz kojih izvora se dobiva najviše / najmanje informacija o održivom razvoju Internet Mediji

Udruženje / radno mjesto Prijatelji

Škola / fakultet

18


Općepoznata činjenica je da je edukacija, a samim tim i osvješćivanje sudionika o nekom problemu, najbolji put ka željenom uspjehu, odnosno njegovom rješenju.

Edita

II.6. Promicatelji ideje održivog razvoja

Mlade smo pitali da ocijene koja od institucija i organizacija najviše odnosno najmanje treba biti zadužena i time odgovorna za promicanje ideje održivog razvoja. Naveli smo škole, fakultete, medije, nevladine organizacije / udruženja, vlasti i poslovne organizacije. Mladi su prepoznali odgovornost svih navedenih institucija i organizacija u promicanju održivog razvoja. Iako su razlike male, ipak ispitanici smatraju vlasti najpozvanijima za promicanje održivog razvoja (88% - ocjene 4 i 5). Ovakva mišljenja mladih možemo promatrati i kroz srednje ocjene rangirane od onih koji su najviše do onih koji su najmanje pozvani i odgovorni za promociju održivog razvoja na skali od 1 do 5, gdje 1 znači najmanje, a 5 najviše.

Tablica II.6. Rang promicatelja ideje održivog razvoja

Promicatelj Srednja ocjena - vlasti 4,6 - udruženja / NVO 4,5 - mediji 4,4 - škole 4,3 - fakulteti 4,2 - poslovne organizacije 4,1

19

Slika II.6. Tko je najviše / najmanje pozvan za sustavno promicanje ideje održivog razvoja

Vlasti Udruženja / NVO

Mediji Škole

Fakulteti Poslovne organizacije

20

III. Osobna uloga i svakodnevne navike za održivi razvoj

Trećim setom tvrdnji ispitali smo stavove i mišljenja mladih u BiH o njihovoj osobnoj zauzetosti za održivi razvoj. Tvrdnjama smo saznali i koje vrijednosne stavove podržavaju mladi i u kojem stupnju. Pitani su o vlastitoj brizi za racionalno korištenje resursa, o podrijetlu namirnica koje kupuju te o izboru proizvoda povoljnijih za okoliš.

Tvrdnja III.1.

Prva tvrdnja se odnosila na važne aspekte životnog standarda: "Za podizanje životnog standarda najvažniji je financijski aspekt. Ostali aspekti (npr. zaštita okoliša, očuvanje tradicije, sreća i obitelj) od manje su važnosti." Htjeli smo ispitati stav mladih prema vrijednosti novca i je li novac najvažniji za podizanje životnog standarda. Trećina ispitanih mladih - 32,4% odabrala je srednju vrijednost na skali i time je iskazala neutralan stav prema navedenoj tvrdnji. Gotovo podjednak postotak mladih se slaže ili potpuno slaže s tvrdnjom (29,4%), a u istom omjeru su oni koji se ne slažu ili u potpunosti ne slažu (26,5%). Zamijetili smo da gotovo 12% ispitanika ne razmišlja o vezi novca i standarda života ili ih nije briga za to. Ova tvrdnja ocijenjena je prosječnom ocjenom 1,6 što označava kako mladima u BiH financijski aspekt ne predstavlja najvažniju značajku za podizanje kvalitete života.

Slika III.1. Stupanj slaganja / neslaganja s tvrdnjom III.1.


Naziv obuke me privukao jer kao što smo svi svjesni, fakulteti ne pružaju doticaj teorijskog dijela sa praksom tj. nemamo nikakav oblik radnog iskustva pa se potičemo na razne seminare i konferencije, što je

danas prijeko potrebno kao i volontirati za lokalnu zajednicu i poboljšati kvalitetu življenja. Andrea

21

Tvrdnja III.2.

Ispitali smo kako mladi vide utjecaj vlastitog ponašanja na klimatske promjene putem tvrdnje "Smatram da moje ponašanje u svakodnevnom životu ne može značajno utjecati na klimatske promjene." Većina, njih 69,6% prepoznaje da ljudi svojim osobnim ponašanjem u svakodnevnom životu utječu na klimatske promjene (46,1%, uopće se ne slaže s tvrdnjom, a 23,5% se ne slaže).


Tvrdnja III.3.

Promišljaju li mladi u BiH o posljedicama klimatskih promjena i brinu li o budućnosti ispitali smo tvrdnjom "Posljedice promjene klime dogodit će se u dalekoj budućnosti pa me previše ne brinu." Visok je stupanj neslaganja s ovom tvrdnjom među mladima uključenim u istraživanje i može se zaključiti kako su svjesni postojanja klimatskih promjena. Te ih negativne promjene brinu, što znači da promišljaju o posljedicama klimatskih promjena na svoj život u budućnosti. Njih 57,8% označilo je kako se uopće ne slaže s tvrdnjom, a 21,6% se ne slaže. Samo 3% ispitanika smatra da će klimatske promjene u skoroj budućnosti utjecati na njih te se ne brinu o posljedicama na svoj život. S druge strane, 6,9% je navelo da ne znaju odnosno da ih ne zanimaju klimatske promjene. I u ovom području ima prostora i potrebe za informiranjem i podizanjem svijesti.


22

Tvrdnja III.4.

Vode li mladi u BiH brigu o potrošnji resursa ispitali smo tvrdnjom "Nemam običaj voditi računa o racionalnoj potrošnji vode i energije (npr. zatvarati vodu dok perem zube, gasiti TV kada ne pratim program)." Više od polovice ispitanih 53,9% uopće se ne slaže s tvrdnjom, a dodatnih 12,7% ispitanih se ne slaže. Možemo zaključiti kako većina mladih vodi računa o štednji vode i energije te iskazuje brigu i svijest o potrebi očuvanja prirodnih resursa. S druge strane, preko 20% ispitanih ne razmišlja ili ih nije briga o potrošnji prirodnih resursa te je i to pokazatelj potrebe za kontinuiranim aktivnostima osvješćivanja.


Tvrdnja III.5.

Vode li mladi računa o podrijetlu i sastavu namirnica ispitali smo tvrdnjom "Tijekom kupovine namirnica ne obraćam pozornost na zemlju podrijetla i ostale informacije na deklaraciji proizvoda." Dobiveni rezultati pokazuju da više od polovice ispitanika (54,9%) obraća pažnju ili donekle obraća pažnju (12,7%) na deklaracije. No, ostatak od 32,4% ispitanika ne vodi pažnju ili ih nije briga za te informacije. Očito postoji potreba za informiranjem građana o potrebi provjere informacija i deklaracija na proizvodima koje kupuju, kako bi o njima bili na pravi način informirani.


23

Tvrdnja III.6.

Razmišljaju li mladi o utjecaju odabranih proizvoda na okoliš pitali smo tvrdnjom "Ne želim izdvajati više novca za proizvode povoljnije po okoliš." Ova je tvrdnja povezana i s financijskim aspektom, s obzirom da su, u pravilu, proizvodi povoljniji za okoliš skuplji. Stavovi mladih vezani uz ovu tvrdnju razlikuju se, no većina se ipak priklanja dijelu skale koja označava neslaganje s tvrdnjom odnosno bili bi spremni kupovati kvalitetnije proizvode.


Tvrdnja III.7.

Osobnu socijalnu osjetljivost mladih i osjećaj odgovornosti za rješavanje problema ljudi s posebnim potrebama ispitali smo tvrdnjom "Rješavanje problema ljudi s posebnim potrebama, siromašnih i ostalih marginaliziranih skupina nije moja briga. Za njih se treba pobrinuti država." S tom tvrdnjom se većina ispitanika uopće nije složila (59,8% se uopće ne slaže, a 16,7% se ne slaže). Srednja vrijednost stupnja neslaganja je 1,7 što pokazuje socijalnu osjetljivost ispitanika.


24

IZJAVA SUDIONICE O DOJMU NAKON POSJETA U ČAKOVCU:

Osnovali su društvena preduzeća koja zapošljavaju ranjive kategorije, iako nema podrške lokalne vlasti, prestali su ih moliti i vući za rukave. Okrenuli su se svojim snagama i dobit

im je porasla četiri puta.

Udruge iz Čakovca su zauzele staru kasarnu koja se ne koristi i napravili od nje društveni centar s hrpom aktivnosti i događaja. Ljudi ne sjede i ne kukaju kako „niš ne valja“, nego nalaze rješenja. I da, Hrvatska ima probleme, možda sličnije našima nego što mi mislimo,

ali oni se ne žale nego rade na promjenama!

Oni – obični stanovnici, ranjive kategorije, mladi, pripradnici civilnog sektora - eh u tome su napredniji od nas 20 godina.

Dženita

Tvrdnja III.8.

Ispitali smo biraju li mladi prijevozna sredstva koja manje zagađuju okoliš tvrdnjom "Koristim prijevozna sredstva koja mi najviše odgovaraju. Stupanj njihovog zagađenja okoliša me ne zabrinjava." Ispitanici su podijeljenog stava na skali slaganja s ovom tvrdnjom i najveći broj njih priklonio se srednjoj vrijednosti koja pokazuje da se niti slažu niti ne slažu s tvrdnjom (46,1%). Četvrtina ispitanika ipak razmišlja o održivijem načinu prijevoza, dok s druge strane četvrtina ispitanih uopće ne razmišlja o utjecaju načina prijevoza na okoliš.


25

Zaključci i preporuke

Nalazi ovog istraživanja pokazuju kako postoji svijest mladih u BiH o važnosti promišljanja i djelovanja za održivi razvoj. Mladi iskazuju potrebu za znanjima o održivom razvoju, kako bi ih mogli koristiti i primijeniti u svom životu, kako budućem profesionalnom angažmanu, tako i u privatnom životu.

Jasan je stav mladih u kojem iskazuju potrebu za uključivanjem i sudjelovanjem građana u procesima odlučivanja i vide odgovornost građana za donesene odluke, posebno one koje se tiču života u lokalnim zajednicama.

Mladi u BiH prepoznaju odgovornost svih sektora i aktera, kao i vlastitu odgovornost za doprinos održivom razvoju, bilo da se radi o kvaliteti življenja za sve u zajednici ili o brizi za okoliš i očuvanje prirodnih resursa.

U dijelu upitnika u kojem su ispitanici imali mogućnost davati svoje prijedloge, komentare i preporuke, većinom su se našle pohvale samom istraživanju i temi koja se njime ispituje. Jedan dio komentara sadržavao je i preporuke.

Ukratko, preporuke za bolje razumijevanje održivog razvoja se mogu sažeti u tri glavna područja odnosno treba:

1. sustavno raditi na podizanju svijesti građana o održivom razvoju; informirati i učiti o održivom razvoju, uključujući djecu od najranije dobi;

2. raditi na većem uključivanju građana i dionika u procese odlučivanja o razvoju zajednica na održiv način;

3. više uključivati mlade u teme koje se tiču održivog razvoja i posebno zaštite okoliša.

PORUKA JEDNE SUDIONICE MLADIMA BiH:

Zaključila bih da pasivnošću mladih, neznanjem i manjkom volje, danas ne možemo uznapredovati ni u kojem polju. Krajnje je vrijeme da nove generacije porade na održivom razvoju, jer u zajednici se mnogo

toga može postići, ne samo mladi ljudi već i stariji koji u svoje vrijeme nisu dovoljno štitili i njegovali planet i zajedništvo. Danas je „preživljavanje“ postalo svakodnevna rutina.

Potražite u svome gradu zadruge, organizacije koje bi vas mogle zanimati i gdje se možete pronaći, kako biste olakšali život sebi i zajednici.

Andrea

26

Literatura

- Council of the European Union (2006). Renewed EU sustainable development strategy. Brussels:. Dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&f=ST%2010117%202006%20INIT

- Generalna skupština Ujedinjenih naroda (2000). Milenijska deklaracija - We the Peoples Millennium Forum Declaration and Agenda for Action: Strengthening the United Nations for the twenty-first century. Dostupno na: http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htm http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_01_1_2.html http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=52

- Keating, M. (1994). Program za promjenu. Zagreb: Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša Republike Hrvatske.

- ODRAZ (2010). O održivom razvoju. Zagreb: ODRAZ - Održivi razvoj zajednice. Dostupno na: http://www.odraz.hr/media/21831/odrzivi_razvoj.pdf

- UN - World Summit on Sustainable Development (WSSD) (2002). Plan of Implementation of the World Summit on Sustainable Development. Dostupno na: http://www.un.org/esa/sustdev/documents/WSSD_POI_PD/English/WSSD_PlanImpl.pdf

- United Nations - UN (2015). Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development. Dostupno na: https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/21252030%20Agenda%20for%20Sustainable%20Development%20web.pdf

- United Nations Conference on Environment and Development (UNCED) (1992). Agenda 21. Dostupno na:

- United Nations Conference on Environment and Development (UNCED) (1992). The Rio Declaration on Environment and Development. Dostupno na: www.un.org/documents/ga/conf151/aconf15126-1annex1.htm

- United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) (1998). Aarhuška konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, Narodne novine, Međunarodni dio, 1/07. Dostupno na:

- United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) (2005). Strategija gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu za obrazovanje za održivi razvoj. Dostupno na: http://mzoip.hr/doc/strategija_unece_za_obrazovanje_za_odrzivi_razvoj.pdf

- World Commission on Environment and Development (WCED) (1987). Our Common Future. Dostupno na: http://www.un-documents.net/ocf-01.htm#II

http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&f=ST%2010117%202006%20INIT

http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htm

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_01_1_2.html

http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=52

http://www.odraz.hr/media/21831/odrzivi_razvoj.pdf

http://www.un.org/esa/sustdev/documents/WSSD_POI_PD/English/WSSD_PlanImpl.pdf

https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/21252030%20Agenda%20for%20Sustainable%20Development%20web.pdf

https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/21252030%20Agenda%20for%20Sustainable%20Development%20web.pdf

http://www.un.org/documents/ga/conf151/aconf15126-1annex1.htm

http://mzoip.hr/doc/strategija_unece_za_obrazovanje_za_odrzivi_razvoj.pdf

http://www.un-documents.net/ocf-01.htm#II