povezanost osobina ličnosti i autoritarnosti sa stavovima

Povezanost osobina ličnosti i autoritarnosti sastavovima prema imigrantima

Jelavić, Ivona

Master's thesis / Diplomski rad

2017

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Department of Croatian Studies / Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:558611

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-17

Repository / Repozitorij:

Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:558611

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.hrstud.unizg.hr

https://repozitorij.hrstud.unizg.hr

https://zir.nsk.hr/islandora/object/hrstud:1158

https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/hrstud:1158

https://dabar.srce.hr/islandora/object/hrstud:1158

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI

Ivona Jelavić

POVEZANOST OSOBINA LIČNOSTI I AUTORITARNOSTI SA STAVOVIMA

PREMA IMIGRANTIMA

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2017.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI

ODJEL ZA PSIHOLOGIJU

Ivona Jelavić

POVEZANOST OSOBINA LIČNOSTI I AUTORITARNOSTI SA STAVOVIMA

PREMA IMIGRANTIMA

DIPLOMSKI RAD

Mentor: dr.sc. Renata Franc

Zagreb, 2017.

Povezanost osobina ličnosti i autoritarnosti sa stavovima prema imigrantima

Relationship between personality traits and authoritarianism with attitudes towards immigrants

Sažetak

Svrha ovog istraživanja bila je u okviru Duckittove kognitivno-motivacijske teorije ideologije i

predrasuda ispitati odnos osobina ličnosti, izraženosti desničarske autoritarnosti i orijentacije k

socijalnoj dominaciji i nekih sociodemografskih karakteristika punoljetnih građana Republike

Hrvatske te stavova prema imigrantima u vidu percepcije realistične i simboličke prijetnje.

Sudionici istraživanja (N=255) bili su punoljetni građani Republike različitih mjesta prebivališta

(prosječna dob bila je 34 godine). Istraživanje je provedeno online, odnosno postavljeno je na

Facebook platformu. Kao točke usporedbe stavova ovisno o mjestu prebivališta odabrani su

gradovi Split, Zagreb i Slavonski Brod. Korišteni mjerni instrumenti su: Jednočestični upitnik

ličnosti (Single Item Measures of Personality-SIMPs; Woods i Hampson, 2005), Skala orijentacije

socijalnoj dominaciji (Pratto i sur., 1994, adaptirali Maričić, Franc i Šakić, 2008), hrvatski prijevod

Skale autoritarnosti desnog krila autora Boba Altemeyera (1999) te Skala realistične i simboličke

prijetnje prevedena na hrvatski jezik (Gonzalez i sur., 2008). Rezultati su pokazali da muški

sudionici, oni religiozniji te desno politički orijentirani negativnije percipiraju imigrante od ostalih

sudionika. Mjesto prebivališta nije se pokazalo statistički značajnim. Od osobina ličnosti

značajnom se pokazala jedino savjesnost; sudionici koji su izraženije savjesnosti negativnije

percipiraju imigrante na skali realistične prijetnje. Sudionici izraženije desničarske autoritarnosti

te orijentacije k socijalnoj dominaciji negativnije percipiraju imigrante na obje skale. Navedeni

prediktori pokazali su najveći doprinos u objašnjavanju stavova prema imigrantima. Čitavim

modelom moguće je objasniti 45.8% varijance stavova prema imigrantima.

Ključne riječi: imigrant, stavovi, osobine ličnosti, desničarska autoritarnost, orijentacija k

socijalnoj dominaciji, religioznost

Abstract

Within the Duckitt's Dual-Process Cognitive-Motivational Theory of Ideology and Prejudice, the

aim of this study was to examine the relationship between personality traits, right-wing

authoritarianism, social dominance orientation and some sociodemographic characteristics of adult

Croatian citizens with attitudes towards immigrants in form of perception of realistic and symbolic

threat. Participants were the adult Croatian citizens (N=255) from various places of residence

(average age was 34). The study was conducted online; questionnaire was set up on the Facebook

platform. To compare the potential relationship between place of residence and attitudes towards

immigrants, cities Split, Zagreb and Slavonski Brod were taken into account. Single Item Measures

of Personality-SIMPs (Woods i Hampson, 2005), Social Dominance Orientation Scale (Pratto i

sur., 1994, adapted by Maričić, Franc i Šakić, 2008), Right-Wing Authoritarianism Scale

(Altemeyer, 1999) and Realistic and Symbolic Threat Scale (Gonzalez i sur., 2008) were used in

this study. The results have shown that male participants, more religious and right-oriented had

more negative attitudes towards immigrants. Place of residence was not statistically significant in

differing attitudes toowards immigrants. Consciousness turned out to be the only significant

personality trait; more conscientious participants perceived immigrants more negative on realistic

scale. Participants higher on RWA and SDO perceived immigrants more negatively on both scales

and these variables had the biggest contribution in explaining attitudes towards immigrants. With

this model it was possible to explain 45.8% of variance of attitudes towards immigrants.

Key words: immigrant, personality traits, right-wing authoritarianism, social dominance

orientation, religiosity

Sadržaj

1. UVOD ....................................................................................................................................... 2

1.1. Dosadašnja istraživanja i teorije ........................................................................................ 3

1.2. Istraživanja u Republici Hrvatskoj .................................................................................... 6

1.3. Osobine ličnosti i Kognitivno-motivacijska teorija ideologije i predrasuda ..................... 8

1.4. Teorija socijalne dominacije (SDT) ................................................................................ 12

1.5. Autoritarnost .................................................................................................................... 13

1.6. Ciljevi ovog istraživanja .................................................................................................. 15

2. CILJ I PROBLEMI ................................................................................................................. 17

3. METODA ............................................................................................................................... 18

3.1. Sudionici .......................................................................................................................... 18

3.2. Instrumenti ....................................................................................................................... 19

3.3. Postupak........................................................................................................................... 22

4. REZULTATI ........................................................................................................................... 23

5. RASPRAVA ........................................................................................................................... 34

5.1. Ograničenja i praktične implikacije istraživanja ............................................................. 37

6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................... 39

7. LITERATURA ....................................................................................................................... 40

2

1. UVOD

Stope imigracije u sve su većem porastu u državama diljem svijeta, a posebice u ekonomski

razvijenim i industrijaliziranim dijelovima, primjerice u Europi i Sjevernoj Americi. Prema

procjeni Međunarodne organizacije za migracije (2011) u 2010.-oj godini 214 milijuna ljudi živjelo

je izvan svoje matične države, što je znatan porast u odnosu na 150 milijuna u 2000.-oj godini i

predstavlja preko 3% svjetskog stanovništva. Ove procjene migranata uključuju pojedince koji su

dobrovoljno napustili svoje domove u potrazi za novim prilikama kao i otprilike 44 milijuna

pojedinaca koji su prisilno prognani iz svojih država, primjerice, tražitelji azila i izbjeglice (United

Nations High Comissioner for Refugees (UNHCR), 2011). Jedna od posljedica navedenog jest

doticaj različitih nacionalnosti i kultura, to jest, lokalnog i novodoseljenog stanovništva

(imigranata). Tražitelji azila su specifična populacija nedobrovoljnih imigranata koji u svom

izgnanstvu uspiju prijeći granicu vlastite države i zatražiti međunarodnu zaštitu (Župarić-Iljić i

Grgurović, 2012). Konvencija UN-a o pravnom položaju izbjeglica (1951) definira izbjeglice kao

"osobu koja se nalazi izvan zemlje svog državljanstva i koja uslijed osnovanog straha od

proganjanja zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi

ili političkog uvjerenja ne želi ili se ne može staviti pod zaštitu te države". Imigrant je useljenik u

državu (Anić, Klaić i Domović, 1998).

U političkom i medijskom pogledu imigracija je često predstavljena kao društveni problem

koji zahtijeva rješenje (APA Presidential Task Force on Immigration, 2012) te su imigracija,

kulturalna raznolikost i integracija među središnjim izazovima modernog društva (Kessler i sur.,

2010, prema Murray i Marx, 2013). Integracijska politika podrazumijeva određivanje ciljeva i

načela te niza mjera, aktivnosti i njima pripadajućih dionika koji će raditi na uključivanju

imigranata i specifično izbjeglica u određeno društvo (Bužinkić i Kranjec, 2012). Došlo je do

potrebe za sve većim brojem istraživačkih radova u ovom području. Rezultati istraživanja

(primjerice European Social Survey /ESS/ i Citizenship, Involvement, Democracy /CID/)

provedenih u većini europskih zemalja i u SAD-u pokazuju da su u većini zemalja (u njih 19 od 21

u kojima je provedeno istraživanje) ispitanici bili skloniji ideji o kulturnoj homogenosti, to jest,

slagali su se sa tvrdnjom da je za zemlju bolje da gotovo svi njeni pripadnici dijele iste običaje i

tradiciju (Citrin i Sides, 2004). Iz navedenih rezultata vidljivo je da se imigracija potencijalno

doživljava kao ugrožavajući faktor i kao prijetnja nacionalnom integritetu.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rasa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjera

https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalnost

https://hr.wikipedia.org/wiki/Politika

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEava

3

U svom istraživanju, Jewell, Mergal, Molina i Rossi (2009) koristili su podatke iz 31 države

te su ustanovili da su dob, spol, obrazovanje, stanje na tržištu rada te politička i religiozna

pripadnost važni pokazatelji stavova prema imigrantima. Najznačajniji faktor u njihovom

istraživanju bilo je obrazovanje; veći stupanj obrazovanja pozitivno je povezan sa pozitivnijim

stavovima prema imigrantima. Sukladno s navedenim nalazima, Aynilian i Renar (2014) u

komparativnoj analizi Slovenije i Francuske dobili su da su se stavovi stanovnika obje države

prema imigrantima poboljšavali što su sudionici bili obrazovaniji. Također, pokazali su mogućnost

predviđanja stavova prema imigrantima na temelju političke orijentacije; konzervativniji, politički

desno orijentirani pojedinci pokazivali su negativnije stavove prema imigrantima u obje države.

Paas i Halapuu (2012) u svom su istraživanju obuhvatili 26 europskih zemalja i rezultati su

pokazali da stavovi europskih građana variraju ovisno o: 1) osobnim karakteristikama sudionika,

2) stavovima sudionika prema državnim institucijama i socioekonomskoj sigurnosti te 3)

specifičnim uvjetima u državi. Neke od ovih odrednica, primjerice obrazovanje, mjesto prebivališta

i radno iskustvo, mogu se mijenjati tijekom života kao rezultat osobnih odluka i vladinih politika

dok neke poput osobnih karakteristika ostaju stabilne tijekom života (Paas i Halapuu, 2012).

1.1. Dosadašnja istraživanja i teorije

Područje znanstvenog istraživanja stavova prema imigrantima polazi od dvije teorije:

Teorija realističnog sukoba (Brewer, 1979; LeVine i Campbell, 1972; Sherif, 1966) i Teorija

socijalnog identiteta (Brewer, 2001).

Teorija realističnog sukoba nalaže da natjecanje za pristup ograničenim resursima vodi do

konflikta između grupa (Sherif, Harvey, White, Hood i Sherif, 1961). Ova teorija fokusira se na

ekonomske motive lokalnog stanovništva u objašnjenju njihovih stavova prema imigrantima i

prema njezinim polazištima grupe imigranata predstavljaju prijetnju ekonomskim interesima

dominantne grupe (lokalnog stanovništva) prilikom natjecanja za resurse (Quillian, 1995).

Campbell (1965) naglašava kako percepcija da dobitak jedne grupe znači gubitak druge grupe

dovodi do percepcije grupne prijetnje što rezultira predrasudama i negativnim stereotipima prema

vanjskoj grupi, unutar grupnom solidarnošću, svjesnošću unutar grupnog identiteta, unutarnjom

kohezijom (uključujući netoleranciju prema devijantnim članovima unutar vlastite grupe),

4

etnocentrizmom i diskriminatornim ponašanjima. Za razliku od nekih teorija koje uključuju

psihologijske faktore, primjerice, osobnost u objašnjenju nastajanja konflikata i predrasuda, teorija

realističnog sukoba fokusira se na okolinske čimbenike. Socijalno i ekonomski ugroženi pojedinci

pokazuju veću razinu diskriminatornih i isključujućih stavova prema strancima, a takvi stavovi

postaju izraženiji povećavanjem udjela manjinske populacije te porastom ograničenih resursa za

domicilno stanovništvo (Semyonov, Raijman i Gorodzeisky, 2006).

Pojedinci koji su socijalno i ekonomski ugroženi više iskazuju diskriminatorne i

isključujuće stavove prema populaciji stranaca, a i takav skup stavova raste koliko se povećava

udio manjinske populacije i koliko ekonomska sredstva postaju ograničenja za domicilno

stanovništvo u uvjetima ekonomskog pada i recesije (Semyonov i sur., 2006). Na individualnom

nivou, teorija realističnog sukoba predviđa da će pojedinci imati negativne stavove prema

imigrantima s kojima su u izravnom natjecanju za ekonomske resurse, primjerice, manje

obrazovani domaći pojedinci izražavati će neprijateljske stavove prema manje obrazovanim

imigrantima nego prema obrazovanijim imigrantima jer je vjerojatnije da će biti u sukobu sa manje

obrazovanim imigrantima (Turper, Iyengar, Aarts i van Gerven, 2015).

Prema teoriji socijalnog identiteta stavovi prema imigrantima određeni su mjerom u kojoj

je vlastita grupa favorizirana, to jest mjerom u kojoj je vanjska grupa smatrana neprijateljskom

(Turper i sur., 2015). Teoriju socijalnog identiteta postavili su Tajfel i Turner (1986) i njezina

osnovna pretpostavka je da je već samo članstvo u nekoj grupi dovoljan uvjet da se kod pojedinca

razvije osjećaj pripadnosti. Pripadanje grupi i socijalna identifikacija moguća je samo u usporedbi

s grupama kojima ne pripadamo pa se socijalni identitet odnosi i na razlikovanje od drugih grupa,

drugim riječima, uključena je sličnost unutar vlastite grupe i razlikovanje od drugih grupa

(Franceško, Kodžopeljić, Majstorović i Mihić, 2002). Jedna vrsta socijalnog identiteta je nacionalni

identitet kojeg Šiber (1997) definira kao osjećaj pripadnosti, zajedništva te sustav stavova prema

vlastitoj nacionalnoj grupi. Kada dominantna grupa u društvu podcjenjuje ili ponižava manjinsku

grupu kod članova manjinske grupe može se razviti negativni socijalni identitet (Phinney, 1990).

Kosić i Caudek (2005) su u sklopu teorije socijalnog identiteta u svom istraživanju ispitivali

povezanost etničke identifikacije i stavova prema vanjskim grupama. Na uzorku (studenata) 168

Slovenaca i 134 Talijana većinske grupe te 110 Slovenaca manjinske grupe pokazalo se da su

pripadnici većinske grupe sa većom razinom identifikacije sa vlastitom grupom imali negativnije

5

stavove prema vanjskim grupama od onih koji su imali manju razinu identifikacije sa vlastitom

grupom. Ovakvi stavovi suprotstavljaju se Teoriji multikulturalnosti prema kojoj veća razina

etničke identifikacije vodi k većoj razini prihvaćanja vanjskih etničkih grupa (Verkuyten, 2005).

Autori Jelić, Čorkalo Biruški i Ajduković (2014) u svom istraživanju bavili su se ispitivanjem uloge

socijalnog konteksta na formiranje stavova većinske grupe prema multikulturalnosti i

asimilacionizmu te su utvrdili da etnička većina nije homogena u pogledu stavova prema istima.

Usporedba ideoloških stavova većinske grupe u dvije višeetničke sredine u Hrvatskoj – Istri i

Vukovaru - pokazala je da Hrvati u Istri imaju značajno pozitivniji stav prema multikulturalnosti i

negativniji prema asimilacionizmu od Hrvata u Vukovaru (Jelić, Čorkalo Biruški i Ajduković,

2014), a dobiveno je i da su odrasle osobe u obje sredine više orijentirane prema multikulturalnosti

od njihove djece.

Percepcija međugrupne prijetnje javlja se kada postupci, uvjerenja ili obilježja jedne grupe

ugrožavaju ostvarenje cilja ili dobrobit druge grupe (Riek, Mania i Gaertner, 2006). Rezultati

istraživanja koje su proveli Hainmueller i Hiscox (2007) pokazuju da su negativni osjećaji prema

imigrantima snažno povezani sa kulturalnom prijetnjom i percepcijom identiteta; razlike u

kulturalnim vrijednostima i vjerovanjima, prije nego strah od natjecanja na tržištu i ekonomskog

blagostanja, pružaju poveznicu između obrazovanja i stavova prema imigrantima. U istom

istraživanju ispitali su 22 europske države, a sudionicima su postavljena pitanja o njihovim

stavovima prema imigrantima iz „bogatijih“ i „siromašnih“ zemalja, što je povezano sa razinom

vještina imigranata. Rezultati su pokazali da su u svim ispitanim državama sudionici sa većim

stupnjem obrazovanja (i/ili boljim radnim vještinama) više favorizirali imigrante bez obzira na

njihovo porijeklo ili potencijalne vještine. Općenito, obrazovaniji pojedinci pokazuju niže razine

etnocentrizma, veću važnost pridaju kulturalnoj raznolikosti te su optimističniji što se tiče

ekonomskih utjecaja imigracije (Card, Dustmann i Preston, 2012).

Nadalje, prema integrativnoj teoriji prijetnje (Stephan, Ybarra, Martinez, Schwarzwarld i

Tur-Kaspa, 1998) različiti tipovi prijetnje igraju ulogu u tvorbi međugrupnih stavova (realistična

prijetnja, kulturalna ili simbolička prijetnja, međugrupna anksioznost i negativni stereotipi).

Stephan i sur. (1998) posebno ističu kulturalnu prijetnju (definiranu kao percipiranu štetu

uzrokovanu od strane imigranata koji imaju različite morale, pravila i vrijednosti) te smatraju da

ukoliko pojedinac osjeća da je njegova/njezina kultura ugrožena potencijalnom integracijom

6

specifičnog seta imigranata u postojeće društvo, ta će osoba imati negativnije stavove prema toj

grupi. Koristeći podatke dobivene na sudionicima iz Finske te 18 drugih država, Ervasti (2004)

dobio je da na općenitoj razini Finci imaju negativne stavove prema rastućem broju imigranata u

Finskoj. Ipak, u istom istraživanju, na komparativnoj razini sa ostalih 18 europskih zemalja

ustanovljeno je da Finska ima tolerantnije stavove od ostalih Europljana kada se u obzir uzmu

percepcija ekonomske i kulturalne prijetnje. Istraživanje provedeno u Srbiji (Vesković Anđelković

i Bobić, 2015) potvrdilo je hipotezu da pod utjecajem konteksta srpskog društva građani Srbije više

primjećuju ekonomski utjecaj doseljenika nego kulturni utjecaj. Stephan, Renfro, Esses, Stephan i

Martin (2005) u svojim su istraživanjima testirali integrativnu teoriju prijetnje ispitujući utjecaj

koje percipirane prijetnje imaju na stavove prema imigrantima. U prvom istraživanju, studentima

su dali informacije o grupi imigranata koje su upućivale na to da se radi o realističnoj prijetnji,

simboličkoj prijetnji, oba tipa prijetnje ili odsutnosti prijetnje u potpunosti te su dobili da su najviše

negativnih stavova imali studenti kojima su prezentirana oba tipa prijetnje. U drugoj njihovoj

studiji sudionici su dobili različite informacije o imigrantskoj grupi, to jest da posjeduju negativne

osobine, pozitivne osobine ili kombinaciju pozitivnih i negativnih osobina te su utvrdili da su

negativni stereotipi vodili značajno negativnijim stavovima prema imigrantskoj grupi (Stephan i

sur., 2005). U posljednjoj studiji sudionici su dobili opise vanjske grupe koji su vodili visokoj razini

međugrupne anksioznosti što je rezultiralo negativnim stavovima prema stranim studentima na

razmjeni, ali također su utvrdili da je empatija prema tim studentima smanjila negativne stavove

prema njima (Stephan i sur., 2005).

1.2.Istraživanja u Republici Hrvatskoj

Prema podacima MUP-a, u razdoblju od 16.09.2015. do 23.01.2016. godine u Hrvatsku je

ušao 603771 migrant, a 2015. godine 152 osobe, pretežno iz Alžira, Sirije i Nigerije, zatražile su

međunarodnu zaštitu (MUP, 2016). U Hrvatskoj je broj imigranata i azilanata s Bliskog istoka još

uvijek relativno malen, no s obzirom na nedavne migracijske krize u Europi te specifičnost

geografskog položaja Republike Hrvatske na Balkanskoj ruti (RH predstavlja tranzitnu zonu prema

zapadnoj Europi s obzirom da je na Balkanskoj ruti ona prva granica prema Europskoj Uniji)

tematika imigracije postala je više nego aktualna među stanovništvom, ali i nadležnim tijelima.

7

Rezultati istraživanja (Gregurović, Kuti, Župarić-Iljić, 2016) provedenog na 1110

sudionika Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije ukazali su na percepciju imigranata

radnika unutar dimenzije kulturalne prijetnje te značajan stupanj društvene distance od imigranata.

Nadalje, u istom istraživanju tražitelji azila percipirani su kao sigurnosna i ekonomska prijetnja, a

stavovi prema objema grupama (imigrantima radnicima i tražiteljima azila) bili su pod utjecajem

dobi i političke orijentacije na način da su stariji i desno orijentirani pojedinci izražavali negativnije

stavove prema objema grupama. Značajne negativne stavove prema objema grupama predviđali su

i pripadnost konzervativizmu, podržavanje agresije i submisivnosti, socijalna dominacija,

dominantna submisivna autoritarnost i društvena otuđenost te izražavanje većeg interesa za politiku

(Gregurović i sur, 2016). Pozitivniji stav prema doseljavanju imigranata općenito imaju mlađi

pojedinci, oni koji svoj životni standard procjenjuju višim te pojedinci koji se ne smatraju domaćim

u svom mjestu boravka (Franc, Šakić i Kaliterna-Lipovčan, 2010).

Župarić-Iljić i Gregurović (2012) proveli su istraživanje na uzorku od 277 studenata i

studentica društvenih, prirodnih i tehničkih smjerova Zagrebačkog sveučilišta čiji su rezultati

pokazali da veći doživljaj tražitelja azila kao društvene i kulturne prijetnje imaju studenti koji

studiraju tehničke znanosti, pripadaju desničarskoj političkoj orijentaciji, koji su vjernici ili

religiozni i oni koji nemaju uopće ili imaju samo jednog prijatelja stranca u RH, dok doživljaj

tražitelja azila kao zdravstveno-ekonomske prijetnje imaju samo oni studenti koji studiraju

tehničke ili prirodne znanosti. U jednom svom istraživanju Čačić-Kumpes, Gregurović i Kumpes

(2011) ispitivali su kako građani Republike Hrvatske percipiraju dolazak stranih radnika na

hrvatsko tržište rada i njihove stavove prema integraciji i asimilaciji. Uključivši sociodemografske

varijable (dob, spol, stupanj obrazovanja, socioekonomski status) na uzorku od 1300 sudionika

utvrdili su da većina njih strane radnike doživljava kao prijetnju na tržištu rada više nego kao

kulturalnu prijetnju.

Šram (2010) je u svom radu ispitivao rasprostranjenost i prediktore dimenzija

etnocentrizma u Hrvatskoj te je multiplom regresijskom analizom ustanovio da su najznačajniji

prediktori percepcija prijetnje vlastitoj nacionalnoj sigurnosti od strane određenih nacionalnih

manjina te percepcija prijetnje kulturnom integritetu države koja može potjecati od imigranata.

Suprotno tome, istraživanje koje su proveli Mesić i Bagić (2011) bavilo se ispitivanjem stavova

hrvatskih građana o kulturalnoj raznolikosti (raznolikost se u ovom slučaju odnosi na nacionalne i

8

religijske zajednice) unutar hrvatskog društva te su dobili da hrvatski građani u manjoj mjeri

pružaju otpor prema multikulturalnom društvu; njih 8 posto je izjavilo da je multikulturalizam loš

ili iznimno loš za državu. Nadalje, u usporedbi sa Europskom Unijom, građani Hrvatske izražavali

su umjereni optimizam i tek je manji postotak njih u odnosu na Europsku Uniju vjeruje da

pridruženje Europskoj Uniji prijeti nacionalnom kulturalnom identitetu (Mesić i Bagić, 2011). U

medijima je često prikazana spremnost građana i volontera na pomoć izbjeglicama (Bogić, 2016),

dok pak neki građani pokazuju nezadovoljstvo idejom da bi se izbjeglice mogle zadržati u

Hrvatskoj (Balen, 2015).

Vidljivo je da u Republici Hrvatskoj prevladavaju podijeljena mišljenja što se tiče primanja

imigranata i implementacije različitih kultura u vlastitu, stoga se postavlja pitanje što leži u

pozadini formiranja stavova prema imigrantima. Zašto su neki pojedinci otvoreni prema ideji o

multikulturalizmu, dok su drugi pojedinci skloni odbijanju različitih ljudi i kultura?

1.3.Osobine ličnosti i Kognitivno-motivacijska teorija ideologije i predrasuda

Ideja da osobnost snažno utječe na politička i ideološka uvjerenja i ponašanja ima dugu povijest

u društvenim znanostima. Ranije navedena istraživanja u ovom radu u obzir ne uzimaju ulogu

osobina ličnosti u kreiranju stavova prema imigrantima o čemu će u nastavku biti riječ. Ličnost je

definirana kao „skup psihičkih osobina i mehanizama unutar pojedinca koji su organizirani i

relativno trajni te utječu na interakcije i adaptacije pojedinca na intrapsihičku, fizičku i socijalnu

okolinu“ (Larsen i Buss, 2008).

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, veliki broj psihologa u području ličnosti potaknutih

leksičkim pristupom opisu ličnosti (De Raad, 2000; Digman, 1990; Goldberg, 1982) počeo je

razmatrati crte ličnosti kao pet velikih, opsežnih dimenzija, a pregled literature u području

osobinskog pristupa ličnosti predstavlja dva najčešće korištena modela: model Velikih Pet

(Goldberg, 1992) te Petfaktorski model Coste i McCraea (1988). Oba modela modela nalažu da

suma svih karakteristika ličnosti može biti kategorizirana u 5 osnovnih dimenzija ličnosti –

ekstraverzija, neuroticizam, savjesnost, ugodnost i otvorenost prema iskustvu/intelekt. Petfaktorski

model i model Velikih Pet razlikuju se u nazivu dimenzije „otvorenost prema iskustvu“ jer prema

modelu Velikih Pet ova dimenzija dobiva naziv „intelekt“ te dimenziji „neuroticizam“ koja je u

9

modelu Velikih Pet pod nazivom „emocionalna stabilnost“. Nadalje, za razliku od modela Velikih

Pet, Costa i McCrae (1988) u Petfaktorskom modelu određuju 30 faceta za definiciju svakog

pojedinog faktora, a izvorno, struktura Petfaktorskog modela ličnosti proizašla je iz leksičkog

pristupa na temelju kojeg su znanstvenici proučavali rječnike svakodnevne upotrebe jezika te su

uvidjeli način na koji oni oslikavaju individualne razlike u socijalnoj i psihološkoj stvarnosti

(Krapić, 2005).

U Petfaktorskom modelu svaka od dimenzija sastavljena je od više komponenti koje zajedno

predstavljaju osnovne značajke pojedinca (John i Srivastava, 1999). Prema tome, ekstraverzija je

dimenzija koja obuhvaća komponente kao što su društvenost, razgovorljivost, živahnost, aktivnost,

optimističnost i sl., dok suprotni pol ove dimenzije – introverzija – opisuje pojedinca kao

nedruštvenog, tihog, povučenog, ozbiljnog i rezerviranog (Trninić, Barančić, Nazor, 2008).

Ugodnost jest dimenzija koja sumira ponašanja kao što su spremnost na surađivanje, ljubaznost,

sklonost pomaganju (Krapić, 2005) te brižnost i emocionalna podrška, dok suprotni pol ove

dimenzija opisuje pojedinca kao neprijateljski nastrojenog, egoističnog i onog koji ne mari za druge

(John i Srivastava, 1999). Savjesnost je dimenzija koja opisuje pojedince koji su oprezni, pouzdani,

odgovorni, skloni napornom radu i postignuću (Krapić, 2005), a pojedinci na drugom polu ove

dimenzije su nemarni, lijeni, neodgovorni i nepažljivi (Mlačić, 2002). Neuroticizam kao dimenzija

identificira pojedince koji običavaju osjećati negativne emocije kao što su anksioznost, ogorčenost

i tuga te se loše suočavaju sa stresom, previše su emocionalni, nesigurni, nepovjerljivi i uzrujani,

dok su pak pojedinci na suprotnom polu ove dimenzije smireni, opušteni, izdržljivi i

samozadovoljni (Trninić, Barančić i Nazor, 2008). Naposljetku, otvorenost prema iskustvu opisuje

pojedince koji su inteligentni, pronicljivi i kreativni (ove osobine u užem smislu predstavljaju

intelekt), radoznali, liberalnih pogleda, maštoviti (otvorenost prema iskustvu) te one koji posjeduju

interese za umjetnost, nisu skloni konformizmu i imaju potrebu za različitim iskustvima (Krapić,

2005).

Pregled literature pruža nam neke uvide o potencijalnom utjecaju pet temeljnih osobina

ličnosti na formiranje stavova prema imigrantima. Primjerice, u jednom istraživanju dobiveno je

da su otvorenost prema iskustvu, i u manjoj mjeri ugodnost i savjesnost povezane sa etničkim i

rasnim predrasudama (Sibley i Duckitt, 2008). Pojedinci koji su nisko na otvorenosti prema

iskustvu cijene tradicionalne vrijednosti i moralne propise o tome kako bi svijet trebao izgledati te

10

je vjerojatnije da bi kao takvi bili osjetljiviji na potencijalne percipirane prijetnje postojećem

društvu od strane vanjske grupe (Sibley i Duckitt, 2008). Sukladno ovim rezultatima, Dinesen,

Klemmensen i Nørgaard (2014) u svom istraživanju potvrdili su rezultate ranije navedenog

istraživanja dobivši da je otvorenost prema iskustvu povezana sa stavovima prema imigrantima i

to na način da pojedinci koji su visoko na ovoj dimenziji imaju veću volju za prihvaćanjem

imigranata, dok su pojedinci koji su nisko na dimenziji ugodnosti i visoko na dimenziji savjesnosti

osjetljiviji na razine vještina imigranata.

Prema prijašnjim teorijama sociopolitički stavovi organizirani su pretežno na temelju

političkog opredjeljenja lijevo ili desno, no empirijski dokazi odbacili su ovakvu pretpostavku te

je na temelju tih dokaza predloženo postojanje dviju različitih dimenzija ideoloških stavova,

desničarska autoritarnost i orijentacija k socijalnoj dominaciji (Sibley i Duckitt, 2010). Duckitt

(2001) predstavlja Kognitivno-motivacijsku teoriju ideologije i predrasuda (Dual Process Model

of Ideology and Prejudice. Sukladno Kognitivno-motivacijskoj teoriji ideologije i predrasuda

naglašava se važnost dualnih procesa u objašnjenju međugrupnih stavova. U osnovi, ova teorija

predlaže postojanje dvaju motivacijskih ciljeva i vrijednosti koja dovode do formiranja predrasuda,

potreba za grupnom sigurnošću i kontrolom, što je izraženo u obliku desničarske autoritarnosti

(Right Wing Authoritarianism-RWA) te natjecateljske potrebe za grupnom dominacijom i

superiornošću, što je izraženo u obliku orijentacije k socijalnoj dominaciji (Social Dominance

Orientation-SDO). Kognitivno-motivacijska teorija ideologije i predrasuda nalaže da će povećana

reakcija na percipiranu društvenu prijetnju, kao i potreba za kontrolom iste, dovesti do motivacijske

osnove za nastanak predrasuda prema vanjskoj grupi kod osoba izraženije desničarske

autoritarnosti, dok će osobe izraženije orijentacije k socijalnoj dominaciji više iskazivati

negativnije stavove prema vanjskoj grupi, odnosno više će favorizirati vlastitu grupu (Sibley i

Duckitt, 2010). Ipak, ova teorija u obzir uzima osobnost kao i socijalizacijska iskustva (odnosno

društvena uvjerenja) koja osobe posjeduju. Upravo će te individualne razlike igrati ulogu u

određivanju stupnja u kojem će pojedinci u određenim situacijama reagirati (ne)iskazivanjem

predrasuda u situacijama međugrupne prijetnje, natjecanja i slično (Sibley i Duckitt, 2010).

Nadalje, teorija nalaže da su dimenzije desničarska autoritarnost i orijentacija k socijalnoj

dominaciji produkt kombinacije različitih osobina ličnosti (Velikih Pet) koje su potom

modificirane kasnijim društvenim iskustvima i učenjima (Sibley i Duckitt, 2009). Prva skupina crta

ličnosti odnosi se na „otvorenost prema iskustvu“ te na „savjesnost“; niska razina otvorenosti

11

prema iskustvu te visoka razina savjesnosti uz pomoć socijaliziranog uvjerenja da je svijet opasno

i prijeteće mjesto izražene su kod pojedinaca sa visokom razinom desničarske autoritarnosti (Sibley

i Duckitt, 2009). Druga skupina crta ličnosti uključuje „ugodnost“ čija niska razina uz pomoć

socijaliziranog uvjerenja da je svijet kompetitivno i bezosjećajno mjesto predstavlja ličnost koja je

visoko na razini orijentacije k socijalnoj dominaciji (Sibley i Duckitt, 2009).

Jedno od glavnih pitanja koje Kognitivno-motivacijska teorija postavlja (u vidu politike) jest

kako se formiraju specifični sociopolitički stavovi na temelju osnovnih psiholoških procesa te u

kakvom su odnosu navedeni procesi sa specifičnim stavovima (Sibley i Duckitt, 2009) i ova teorija

predlaže da različita kombinacija dviju navedenih dimenzija ideoloških stavova (desničarska

autoritarnost i orijentacija socijalnoj dominaciji) daje podlogu određenim političkim ideologijama

(Duckitt, 2001). Visoka razina desničarske autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj dominaciji

proizvodi desno orijentiranu ili konzervativnu karakteristiku u današnjem zapadnjačkom i

demokratskom društvu, dok niska razina desničarske autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj

dominaciji proizvodi lijevo orijentiranu ili liberalnu karakteristiku (Sibley i Duckitt, 2009).

U drugom svom istraživanju objavljenom iste godine, Sibley i Duckitt (2009) su u okviru

kognitivno-motivacijske teorije ispitivali odnos osobina ličnosti petfaktorskog modela i dimenzija

desničarske autoritarnosti (RWA) i orijentacije k socijalnoj dominaciji (SDO) na uzorku od 924

sudionika. Rezultati su pokazali da su pojedinci koji su bili nisko na dimenziji ugodnosti imali

tendenciju promatrati svijet kao kompetitivno mjesto, što je zauzvrat predvidjelo povećanu

motivaciju za grupno utemeljenom dominacijom i superiornošću (orijentacija k socijalnoj

dominaciji), dok su pojedinci nisko na dimenziji otvorenosti prema iskustvu i visoko na dimenziji

savjesnosti pokazivali povećanu motivaciju za sigurnosti i kohezijom (desničarska autoritarnost)

(Sibley i Duckitt, 2009).

U svom ranijem istraživanju, Sibley i Duckitt (2008) napravili su meta-analizu 71-og

istraživanja (N=22068) koja su se bavila poveznicom između Velikih Pet osobina ličnosti,

desničarske autoritarnosti, orijentacije k socijalnoj dominaciji i predrasuda te su dobili sljedeće:

desničarsku autoritarnost bilo je moguće predvidjeti na temelju niske razine otvorenosti prema

iskustvu te savjesnosti, dok je pak orijentaciju k socijalnoj dominaciji bilo moguće predvidjeti na

temelju niske razine ugodnosti i u manjoj mjeri niskom razinom otvorenosti prema iskustvu.

Nadalje, orijentacija k socijalnoj dominaciji bila je medijator u utjecaju ugodnosti na formiranje

12

predrasuda, dok je desničarska autoritarnost kao varijabla bila medijator u utjecaju otvorenosti

prema iskustvu na formiranje predrasuda (Sibley i Duckitt, 2008)

Nekoliko godina kasnije, Sibley i Duckitt (2013) ispitivali su odnose između ličnosti,

društvenih svjetonazora i ideologije na temelju Kognitivno-motivacijske teorije ideologija i

predrasuda. Dobiveni rezultati pokazuju sljedeće: niska razina otvorenosti prema iskustvu

predviđala je promjenu u opasnim svjetonazorima, koja je s druge strane predviđala desničarsku

autoritarnost dok je niska razina ugodnosti predviđala kompetitivne svjetonazore, a koji su zauzvrat

predviđali orijentaciju k socijalnoj dominaciji.

1.4.Teorija socijalne dominacije (SDT)

U pokušaju shvaćanja kako su društvene hijerarhije temeljene na grupama formirane i

održavane razvijena je Teorija socijalne dominacije (SDT – „Social Dominance Theory“) koja

ljudska društva promatra kao sisteme. Navedena teorija nalaže da je potrebno razumjeti procese

koji stvaraju i održavaju predrasude i diskriminaciju na različitim razinama analize, uključujući

kulturalne ideologije i politike, institucionalne prakse, odnos pojedinaca i ostalih izvan i unutar

grupe, psihologijske predispozicije pojedinaca i interakciju između psihologijskih aspekata

muškaraca i žena (Sidanius, Pratto, van Laar i Levin, 2004).

Iz teorije socijalne dominacije proizašao je koncept orijentacija k socijalnoj dominaciji

(SDO – „Social Dominance Orientation“). SDO je originalno konceptualiziran kao mjera razine u

kojoj pojedinci priželjkuju hijerarhiju u društvenim grupama (Pratto, Sidanius, Stallworth i Malle,

1994) a povezan je sa predrasudama i preferencijama grupne dominacije na temelju roda, etničke

pripadnosti, staleži i sviđanja. Sidanius i Pratto (1999) definiraju SDO kao „izražavanje vrijednosti

koju ljudi pridaju ne-egalitarnim i hijerarhijski strukturiranim vezama unutar društvenih grupa“.

Orijentacija socijalnoj dominaciji je psihološki konstrukt vezan uz socijalnu dominaciju i na nju

utječu četiri faktora: grupni status, socijalizacija, spol i temperament (Sidanius i Pratto, 1999).

Osoba koja je visoko na orijentaciji socijalnoj dominaciji favorizirati će hijerarhiju društvenih

grupa (Pratto i sur, 1994). U nekoliko istraživanja pokazalo se da je orijentacija k socijalnoj

dominaciji povezana (u različitim uzorcima, kontekstima i društvima) sa različitim varijablama,

primjerice: rasizam, seksizam, podrška ratnoj agresiji, generalizirane predrasude, odabir karijere,

13

diskriminatorna ponašanja, negativni stavovi prema miješanju rasa, empatija, ali i aktivacija

moždanih regija odgovornih za mogućnost osjećanja zabrinutosti (Sidanius i Pratto, 1994).

Također, Sidanius i Pratto (1999) smatraju da je orijentacija k socijalnoj dominaciji

zadovoljavajući prediktor stavova prema drugim društvenim grupama općenito, bilo da su

temeljene na rasi, nacionalnosti, vjeri ili spolu.

Maričić, Franc i Šakić (2008) ispitivali su strukturu skale orijentacije k socijalnoj

dominaciji na hrvatskom uzorku te su potvrdili postojanje dvodimenzionalne faktorske strukture,

opozicija jednakosti i grupno utemeljena dominacija. Također, utvrdili su da je opozicija

jednakosti veća kod muškog dijela sudionika, onih manje religioznih te desno politički orijentiranih

dok je grupno utemeljena dominacija više karakteristična za sudionike slabijeg socioekonomskog

statusa i manje obrazovane, starije te muške sudionike (Maričić, Franc i Šakić, 2008).

Dok autoritarnost s jedne strane predstavlja pokoravanje autoritetu vlastite grupe,

orijentacija k socijalnoj dominaciji odnosi se na stavove o hijerarhijski uređenim različitim

grupama. Pojedinci koji su visoko na orijentaciji k socijalnoj dominaciji češće su mlađe osobe,

niže razine obrazovanja i samoodređenja te su nisko na univerzalizmu i tradicionalnosti (Duriez i

Van Hiel, 2005). Altemeyer (2004) u svom je istraživanju detektirao sudionike koji su imali visoke

rezultate na skali autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj dominaciji i kao takvi su pokazali najveći

stupanj predrasuda te želju za dominacijom i kontrolom drugih ljudi sa istovremenom tendencijom

za pokoravanjem.

1.5.Autoritarnost

Autoritarnost je koncept kojeg su prvi predstavili Adorno, Frenkel-Brunswik, Levinson i

Sanford (1950) sa ciljem razumijevanja razlika u ličnosti povezanih sa netolerancijom,

predrasudama i podržavanjem fašističke ideologije, no s obzirom da je ovaj koncept bio kritiziran

zbog nedostataka u samoj teoriji i mjerenju, Altemeyer (1981) je redefinirao autoritarnost kao odraz

volje za podređivanjem autoritetu, pridržavanjem i održavanjem unutar grupnih konvencija te

sklonosti agresivnom postupanju prema onima koji afirmirani autoritet i unutar grupne konvencije

dovode u pitanje.

14

Adorno i sur. (1950) smatraju da je autoritarnost posljedica roditeljskog strogog odgoja i

kažnjavanja djeteta. Ovi su autori konstruirali mjernu skalu autoritarnosti, takozvanu F-skalu koja

se koristila u više od tisuću različitih istraživanja i publikacija (Meloen, 1993) i pridonijela je

dokumentaciji mnoštva zanimljivih društvenih i političkih stavova i karakteristika (Kemmelmeier,

2015). Altemeyerova ideja koncepcije autoritarnosti nalaže da bi se autoritarnost trebala shvaćati

kao skup usklađenih stavova prema različitim pitanjima, a ne kao osobina ličnosti (Mihić, Bodroža

i Ćolović, 2009). Samim time, Altemeyerovo istraživanje usmjerilo se na konstrukciju nove, prema

njegovom mišljenju, psihometrijski prihvatljive skale, što je rezultiralo skalom desničarske

autoritarnosti (skraćeno RWA „Right Wing Authoritarianism“). Altemeyer (1988) dobio je snažnu

pozitivnu povezanost skale desničarske autoritarnost i percipiranja svijeta kao opasnog i prijetećeg

mjesta.

Istraživanje koje su proveli de Regt, Smits i Mortelmans (2011) u 31-oj europskoj zemlji u

razdoblju od 1999-2008 pokazalo je da je u većini zapadnoeuropskih zemalja (osim Nizozemske)

razina izraženosti autoritarnosti značajno opala tijekom navedenog razdoblja, dok je primjerice u

većini istočnoeuropskih zemalja razina autoritarnosti značajno porasla tijekom istog razdoblja.

Promjene u razini izraženosti autoritarnosti u ovom istraživanju povezane su sa ekstremno

desničarskim i antidemokratskim osjećajima u europskim društvima (de Regt i sur, 2011). Prema

Altemeyeru (1988, 1996) ljudi skloni desničarskoj autoritarnosti imaju visoku razinu a) autoritarne

submisivnosti, jer imaju tendenciju prikloniti se onima koje smatraju legitimnim autoritetom, b)

autoritarne agresije, jer imaju oštre stavove prema onima koji se suprotstavljaju autoritetu i c)

konvencionalizma, jer imaju sklonost čvrsto se držati konvencija koje su uspostavljane od strane

autoriteta i društva.

Altemeyerovo istraživanje (1996) ide u prilog hipotezi o povezanosti RWA i

konvencionalizma te autoritarne agresije. Nadalje, pojedinci koji su visoko na RWA teže

konformiranju, tradicionalnosti, društvenom konzervativizmu, sigurnosti i odobravanju od strane

drugih (Walter, Thorpe i Kingery, 2001). Prema radu Adorna i sur. (1950) ustanovljeno je da su

desničarske tendencije povezane sa rigidnijim načinom razmišljanja, tendencijom podjele svijeta

na prijatelje i neprijatelje te općenitog negativnog stava prema pojedincima različitog izgleda ili

porijekla. Također, poveznica između desničarskog političkog opredjeljenja i ksenofobije

predložena je u više ranijih istraživanja radikalnog glasovanja u Europi (Lubbers, Gijsberts i

15

Scheepers, 2002; Norris, 2005; Pardos-Prado, 2011). Craig i Richeson (2014) u svom istraživanju

ispitivali su ulogu nacionalnog konteksta u oblikovanju podrške politici, specifičnije, ispitivali su

u kolikoj mjeri nacionalni politički kontekst moderira predviđanje podrške politici na temelju

desničarske autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj dominaciji. Rezultati ovog istraživanja

otkrivaju da orijentacija k socijalnoj dominaciji predviđa podršku politici neovisno o nacionalnom

kontekstu (medijator ovog efekta je percipirano natjecanje). Nadalje, desničarska autoritarnost

predviđa podršku politici jedino u slučaju kada politika utječe na domaće migracije (medijator ovog

efekta je percipirana kulturalna prijetnja) (Craig i Richeson, 2014). Ovakvi rezultati ističu ulogu

percipirane kulturalne prijetnje vlastitoj grupi i percipirano natjecanje u oblikovanju stavova prema

imigraciji te osvjetljavaju neke od motiva koji su u podlozi nedavnih strogih imigracijskih politika

koje su u sve većem porastu.

1.6.Ciljevi ovog istraživanja

S obzirom na ranije navedene rezultate različitih istraživanja, ali i nedovoljan broj istraživanja koja

se bave proučavanjem tematike migracije i stavova lokalnog stanovništva prema imigrantima u

Republici Hrvatskoj, ovo istraživanje ispitati će stavove punoljetnog dijela građana Hrvatske o

imigrantima. Uzevši u obzir da neka istraživanja van Republike Hrvatske ukazuju na postojanje

negativnih stavova prema imigrantima (Citrin i Sides, 2004, Čačić-Kumpes, Gregurović i Kumpes,

2012; Semyonov i sur., 2006; Turper i sur., 2015; Kosić i Caudek, 2005), ali i neka provedena u

Republici Hrvatskoj (Gregurović i sur, 2016; Župarić-Iljić i Gregurović, 2013; Šram, 2010) ispitati

će se što leži u podlozi takvih mogućih stavova prema imigrantima. Nadalje, rezultati nekih

istraživanja (de Regt i sur, 2011; Pardos-Prado, 2011) ukazala su na povezanost visoke razine

autoritarnosti i antidemokratskih i krajnje desničarskih stavova, dok su neka istraživanja (Sidanius

i Pratto, 1994) utvrdila povezanost orijentacije k socijalnoj dominaciji sa preferencijom

hijerarhijskog poretka u društvu, ovo istraživanje ispitivati će na koji su način izraženost

desničarske autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj dominaciji povezane sa stavovima prema

imigrantima u hrvatskom kontekstu. Naposljetku, neka istraživanja uvidjela su važnost osobina

ličnosti u formiranju stavova prema imigrantima te su u ispitivanje uvrstili petfaktorski (Big Five)

model (Sibley i Duckitt, 2008; Sibley i Duckitt, 2009; Sibley i Duckitt, 2013; Klemmensen i

Nørgaard, 2014) i dobili da određene dimenzije ličnosti igraju ulogu u formiranju stavova prema

16

imigrantima i općenito pogledima na svijet i to je ono što će ovo istraživanje također uzeti u obzir

prilikom ispitivanja stavova punoljetnih hrvatskih građana prema imigrantima. Uz sve navedeno,

u ovom istraživanju nastojati će se utvrditi efekt prebivališta na stavove prema imigrantima,

konkretno uzeti će se tri točke usporedbe, gradovi Split, Zagreb i Slavonski Brod te će se ispitati

potencijalne razlike u stavovima prema imigrantima kod stanovnika navedenih područja, kao i

razlike ovisno o drugim socioekonomskim karakteristikama (spol, dob, razina obrazovanja,

religioznost i politička orijentacija). Potonja tri grada odabrana su prvenstveno temeljem podataka

Državnog zavoda za statistiku (2016) prema kojima je vidljivo da su u ukupnom broju doseljenih

osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2016. najveći udio imali Grad Zagreb (23,8%) i

Splitsko-dalmatinska županija (14,0%), a slijede Osječko-baranjska županija s 10,0% i Zagrebačka

županija s 8,0%. Rezultati istraživanja Jelić, Čorkalo Biruški i Ajduković (2014) također su

potaknuli ideju komparacije stavova prema imigrantima s obzirom na mjesto prebivališta jer su

svojim istraživanjem ustanovili da su Hrvati u Istri pokazali značajno pozitivniji stav prema

multikulturalnosti i negativniji prema asimilacionizmu od Hrvata u Vukovaru.

17

2. CILJ I PROBLEMI

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos osobina ličnosti, izraženosti desničarske autoritarnosti i

orijentacije k socijalnoj dominaciji i nekih sociodemografskih karakteristika punoljetnih građana

Republike Hrvatske te stavova prema imigrantima u vidu percepcije realistične i simboličke

prijetnje. Nastojati će se ispitati doprinos osobina ličnosti, desničarske autoritarnosti, orijentacije k

socijalnoj dominaciji te nekih sociodemografskih karakteristika u objašnjenju stavova prema

imigrantima. Problemi i hipoteze su sljedeće:

1. Prvi problem jest utvrditi doprinos sociodemografskih karakteristika u objašnjenju stavova

prema imigrantima.

H1: Stariji sudionici, muškog spola negativnije će percipirati imigrante.

H2: Manje obrazovani, religiozniji i desno orijentirani sudionici imat će negativnije stavove

prema imigrantima.

H3: Stanovnici istočnog dijela Republike Hrvatske (Slavonskog Broda) negativnije će

percipirati imigrante nego stanovnici ostalih dijelova Republike Hrvatske (grada Zagreba i

Splita).

2. Drugi problem jest utvrditi doprinos osobina ličnosti, desničarske autoritarnosti te

orijentacije k socijalnoj dominaciji u objašnjenju stavova prema imigrantima u vidu

percepcije realistične i simboličke prijetnje.

H1: Sudionici izraženije „otvorenosti prema iskustvu“, „ugodnosti“ i „ekstraverzije“

pozitivnije će percipirati imigrante (u vidu realistične i simboličke prijetnje) za razliku od

onih koji su izraženijeg „neuroticizma“ i „savjesnosti“.

H2: Sudionici izraženije desničarske autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj dominaciji

izražavati će negativnije stavove prema imigrantima.

18

3. METODA

3.1. Sudionici

Sudionici ovog istraživanja bili su punoljetni građani iz različitih dijelova Republike Hrvatske

(N=255) prilikom čega je njih 99 (38.8%) iz grada Zagreba, 76 (29.8%) iz Splita, 16 (6.3%) iz

Slavonskog Broda te 64 (25.1%) iz ostalih mjesta. Od ukupnog broja sudionika njih 84 (32.9%) je

muškog, a 171 (67.1%) ženskog spola u rasponu dobi od 19 do 66 godine. Prosječna starost

sudionika jest 34 godine (M=33.82, sd=12.36). Prosječna vrijednost na skali religioznosti iznosi

3.9 (sd=2.929). Ostale ispitivane karakteristike uzorka prikazane su u Tablici 3.1.1.

Tablica 3.1.1. Prikaz osnovnih sociodemografskih podataka sudionika

Spol muški 84 32.94%

ženski 171 67.06%

Mjesto prebivališta Zagreb 99 38.82%

Split 76 29.80%

Slavonski Brod 16 6.27%

drugo 64 25.10%

Stupanj obrazovanja nezavršena osnovna škola 1 0.39%

završena osnovna škola (NSS) 0 0.00%

završena srednja škola (SSS) 75 29.41%

viša stručna sprema (VŠS) 58 22.75%

visoka stručna sprema (VSS) 115 45.10%

doktorat 6 2.35%

Politička orijentacija ljevica 86 33.73%

desnica 18 7.06%

centar 47 18.43%

neopredijeljeni 104 40.78%

19

3.2. Instrumenti

1. Instrument koji se koristio za mjerenje i procjenu ličnosti sudionika jest Jednočestični

upitnik ličnosti (Single Item Measures of Personality-SIMPs; Woods i Hampson, 2005).

Ovaj upitnik već je ranije preveden na hrvatski jezik za potrebe istraživanja autorica

Ćurković i Franc (2010) te je taj prijevod korišten u ovom istraživanju. Izvorni upitnik

SIMPs jest kratka verzija upitnika koji mjeri pet osnovnih dimenzija ličnosti u sklopu

petfaktorskog modela ličnosti, a to su ekstraverzija/introverzija, neuroticizam, ugodnost,

savjesnost i otvorenost prema iskustvu. Svaka od navedenih dimenzija sadrži po jedan par

kratkih opisa ličnosti pri čemu jedan opis u paru predstavlja karakteristike ličnosti na

jednom polu pripadne dimenzije (primjerice ekstraverzija), dok drugi opis istog para

predstavlja opise ličnosti karakteristične za suprotan pol pripadne dimenzije (primjerice

introverzija). Navedeni opisi rezultat su psihometrijski najboljih čestica iz IPIP 50 upitnika

ličnosti (International Personality Item Pool, 2001) kao i Upitnika velikih pet (Big Five

Inventory; John i Srivastava, 1999). Između dva suprotna pola pojedine dimenzije sudionici

zabilježavaju odgovor koji ih najbolje opisuje na skali od 1 do 9. Tri čestice su obrnuto

bodovane kako bi viši rezultat ukazivao na višu izraženost osobina: ekstraverzija,

neuroticizam, ugodnost, savjesnost i otvorenost prema iskustvu. Izvorni SIMPs upitnik

prošao je psihometrijsku provjeru te je pokazano da posjeduje zadovoljavajuću test-retest

pouzdanost (r=0,71) kao i konvergentnu valjanost, odnosno povezanost sa drugim mjernim

instrumentima (r=0,61) (Woods i Hampson, 2005).

2. Za potrebe mjerenja orijentacije k socijalnoj dominaciji korištena je Skala orijentacije

socijalnoj dominaciji (Pratto i sur., 1994, adaptirali Maričić, Franc i Šakić, 2008).

Navedena skala ukupno sadrži 16 čestica od kojih njih 8 mjeri tendenciju protivljenja

jednakosti (primjerice čestica „Imali bismo manje problema kada bi ljude češće tretirali

jednako.“), a njih 8 mjeri tendenciju grupnoj dominantnosti (primjerice čestica: „Da bi se

u životu napredovalo ponekada je nužno «gaziti» druge grupe.“). Sudionici zaokružuju

odgovor na skali od 1 („uopće se ne slažem“) do 7 („slažem se u potpunosti“) za pojedinu

česticu, a ukupan rezultat predstavlja prosječnu vrijednost odgovora na svim česticama pri

čemu veći rezultat ukazuje na veću orijentaciju socijalnoj dominaciji (čestice kojima se

20

mjeri tendencija protivljenja jednakosti obrnuto su bodovane). Prethodna istraživanja

ukazuju na zadovoljavajući koeficijent unutarnje konzistencije za čitavu skalu koji iznosi

α=.89 (Jakšić, 2014). Navedeno je potvrđeno i na ispitivanom uzorku (α=0.924).

Faktorskom analizom potvrđena je dvofaktorska struktura, kojom je moguće objasniti

60.76% varijance. S obzirom na visoku homogenost čestica te visoke saturacije ukoliko se

primijeni jednofaktorska struktura, opravdano je u analizi koristiti i ukupni rezultat na Skali

orijentacije socijalnoj dominaciji.

3. Instrument kojim smo mjerili razinu autoritarnosti jest hrvatski prijevod Skala

autoritarnosti desnog krila autora Boba Altemeyera (1999). Prijevod na hrvatski jezik

ranije je proveden za potrebe drugog istraživanja (Jaković, 2006) i taj je prijevod korišten

u ovom istraživanju. Izvorna skala sadrži 30 čestica, a sudionici procjenjuju svoj odgovor

na Likertovoj skali od 9 stupnjeva, od -4 (vrlo snažno neslaganje sa tvrdnjom) do +4 (vrlo

snažno slaganje sa tvrdnjom). Odgovor označen sa 0 predstavlja neutralan odgovor (niti se

slažem niti se ne slažem). Najveći rezultat koji sudionik može postići jest 120, a najmanji -

120, s tim da veći rezultat predstavlja i veću razinu autoritarnosti sudionika. Čestice 2, 4,

7, 8, 10, 11, 13, 15, 18, 20, 21, 24, 25, 27 i 29 boduju se u obrnutom smjeru. Prema

rezultatima faktorske analize Altemeyer (1996) je utvrdio da je njegova skala

jednodimenzionalna te da skoro uvijek dobije jedan faktor koji objašnjava 25%-35%

ukupne varijance. U dvofaktorskim strukturama koje bi ponekad dobio, čestice zasićene

prvim faktorom predstavljale bi mjeru autoritarne agresije i submisivnosti, dok bi čestice

zasićene drugim faktorom predstavljale konvencionalizam i autoritarnu submisivnost

(Altemeyer, 1996). Ovaj mjerni instrument provjeren je u različitim kulturalnim uvjetima

te su dobivene zadovoljavajuće visoke pouzdanosti: Mac Farland, Ageyev i Abalakina-

Paap (1992) utvrdili su vrijednost α = 0.80 na uzorku od 440 građana Moskve, dok je autor

jednog istraživanja (Stone, 1994, prema Altemeyer, 1996) dobio pouzdanost α = 0.94 na

uzorku od 108 studenata Sveučilišta Maine. Zadovoljavajuće visok stupanj pouzdanosti

potvrđen je i ovim istraživanjem (α = 0.908). Faktorskom analizom moguće je zaključiti da

se radi o jednom dominantnom faktoru, kojim se objašnjava 28.98% varijance.

21

4. Za potrebe mjerenja stavova prema imigrantima kao mjerni instrument koristila se Skala

realistične i simboličke prijetnje (Gonzalez, Verkuyten, Wessie i Poppe, 2008) prevedena

za potrebe provođenja na hrvatskom uzorku. Obje skale sadrže po 7 čestica, a sudionici

odabiru svoj odgovor na ljestvici od 1 („uopće se ne slažem“) do 5 („u potpunosti se

slažem“). Neke od čestica na skali realistične prijetnje uključuju tvrdnje poput „Imigranti

neće ugrožavati radna mjesta ostalim građanima Hrvatske.“, „Zbog imigranata građani

Hrvatske imaju dodatne troškove.“ i „Imigranti više dobivaju od Hrvatske nego što joj

doprinose.“ Neke od čestica na skali simboličke prijetnje sadrže tvrdnje kao što su

„Imigranti ugrožavaju postojeću kulturu građana Hrvatske.“, „Imigranti bi trebali prihvatiti

pravila i norme ostalih građana Hrvatske što je prije moguće.“, „Vrijednosti i uvjerenja

imigranata u pogledu morala i religijskih pitanja gotovo su jednaka onima koje imaju ostali

građani Hrvatske.“ Neke od čestica u izvornoj skali postavljene su u obrnutom smjeru te ih

je bilo potrebno kodirati kako bi se sve čestice bodovale u istom smjeru, nakon čega veći

rezultat na skali označava veću percepciju realistične i simboličke prijetnje, odnosno

negativnije stavove prema imigrantima. Pouzdanost skale realistične prijetnje iznosi α =

.80, a pouzdanost skale simboličke prijetnje iznosi α = .89 što ukazuje na iznimno visoku

pouzdanost obiju skala (Gonzalez i sur., 2008). Slični rezultati dobiveni su i ovim

istraživanjem. Faktorskom analizom potvrđena je dvofaktorska struktura (prati konstrukte

realistične i simboličke prijetnje), kojom je moguće objasniti 54.24% varijance. S obzirom

na visoku homogenost čestica (α=0.901) te visoka zasićenja ukoliko se primijeni

jednofaktorska struktura (od 0.493 do 0.830), opravdano je zaključiti da percepcija

realistične i simboličke prijetnje odražava negativne stavove prema imigrantima te je

formiran i ukupan rezultat na skali.

5. Upitnik o općim podacima sudionika sadržavao je pitanja o spolu, dobi, mjestu prebivališta,

stupnju obrazovanja (mogući odgovori: nezavršena osnovna škola, završena osnovna škola,

završena srednja škola, viša stručna sprema, visoka stručna sprema i doktorat), religioznosti

(na skali od 1 - „niti malo religiozan/na“ do 10 – u potpunosti religiozan/na“) i političkog

opredjeljenja (mogući odgovori: ljevica, desnica, centar, neopredijeljen/na).

22

3.3. Postupak

Zbog pokušaja obuhvaćanja što raznovrsnijeg uzorka (primjerice, po dobi i mjestu prebivališta)

punoljetnog dijela građana Republike Hrvatske ovo istraživanje provedeno je online putem u

obliku online upitnika koji je objavljen na Facebook platformi uključujući razne Facebook grupe

(primjerice, studentske grupe, „Tražim/nudim posao“ grupe, grupe raznih udruga i slično).

Sudionicima je dana uputa prije početka samog upitnika te na početku svakog seta pitanja. Upitnik

su ispunjavali samostalno, a u uvodnoj uputi navedena je garancija anonimnosti sudionika kao i

obavijest da će se rezultati koristiti isključivo u znanstvene svrhe. Sudionicima je u uputi također

navedeno kako se samo ispunjavanje upitnika smatra njihovim pristankom na sudjelovanje.

Vrijeme potrebno za ispunjavanje upitnika bilo je 8-10 minuta, a vremenski rok za sudjelovanje u

istraživanju bio je mjesec dana.

23

4. REZULTATI

4.1. Deskriptivni podaci

Prije analiza koje su provedene u svrhu odgovaranja na postavljene probleme kratko ćemo se

osvrnuti na deskriptivne podatke o promatranim osobinama i stavovima.

Tablica 1. Osnovni statistički pokazatelji skala korištenih upitnika (N=255)

Broj

čestica min max

Teorijski

raspon skale M sd

Ekstraverzija 1 1 9 1 - 9 5.64 2.001

Ugodnost 1 1 9 1 - 9 5.27 2.053

Neuroticizam 1 1 9 1 - 9 4.76 1.996

Savjesnost 1 1 9 1 - 9 5.11 2.152

Otvorenost prema

iskustvu 1 1 9 1 - 9 6.03 1.843

Desničarska autoritarnost 30 -115 61 -120 do 120 -53.96 35.19

Orijentacija k socijalnoj

dominanaciji 16 1 7 1 - 7 2.08 1.142

Realistična prijetnja 7 7 35 7 - 35 15.11 6.629

Simbolička prijetnja 7 7 35 7 - 35 21.17 5.983

Stavovi prema

imigrantima 14 14 70 14 - 70 36.28 11.610

Kao što se može vidjeti iz Tablice 1., sve su skale osim desničarske autoritarnosti dosegle svoj

teorijski minimum i maksimum. Dobivene vrijednosti osobina ličnosti kreću se oko sredine

teorijskog raspona skale. Prema niskim prosječnim vrijednostima na skalama autoritarnosti desnog

krila (M= -53.96; sd=35.19) i orijentacije socijalnoj dominaciji (M=2.08; sd=1.142) te izgledu

distribucija koje su izrazito pozitivno asimetrične, može se zaključiti kako sudionici ovog

istraživanja nemaju dominantno izraženu desničarsku autoritarnost, kao ni orijentaciju k socijalnoj

dominaciji. Stavovi prema imigrantima (M=36.28; sd=11.610) uglavnom su pozitivniji, tim više

što sudionici u manjoj mjeri percipiraju realističnu prijetnju (M=15.11; sd=6.629).

24

4.1.1. Spolne razlike u stavovima prema imigrantima

Kada je u pitanju testiranje spolnih razlika u percepciji realistične i simboličke prijetnje, rezultati

ukazuju na značajne razlike za obje komponente (t(RP)=4.2; p<0.01 i t(SP)=3.73; p<0.01), kao i

generalno stavove prema imigrantima (t=4.27; p<0.01). Pritom muškarci dominantnije percipiraju

realističnu i simboličku prijetnju, tj. imaju negativnije stavove prema imigrantima u odnosu na

žene.

Tablica 2. Usporedba stavova prema imigrantima ovisno o spolu (n(m)=84; n(ž)=171) te testiranje

značajnosti razlika

spol M Sd t P

Realistična prijetnja muški 17.52 6.535

4.20 <0.01 ženski 13.93 6.366

Simbolička prijetnja muški 23.05 6.402

3.73 <0.01 ženski 20.25 5.556

Stavovi prema

imigrantima

muški 40.57 11.842 4.27 <0.01

ženski 34.18 10.926

4.3. Razlike u stavovima prema imigrantima ovisno o razini obrazovanja

Tablica 3. Usporedba stavova prema imigrantima ovisno o stupnju obrazovanja (n(SSS)=75; n(VŠS)=58;

n(VSS)=115; n(doktorat)=6) te testiranje značajnosti razlika

stupanj

obrazovanja M sd F P

Realistična prijetnja

SSS 15.75 7.143

1.85 >0.05 VŠS 15.71 6.908

VSS 14.65 6.199

doktorat 9.83 2.639

Simbolička prijetnja

SSS 22.04 6.179

1.29 >0.05 VŠS 21.48 5.195

VSS 20.48 6.234

doktorat 19.33 4.761

Stavovi prema

imigrantima

SSS 37.79 12.166

1.68 >0.05 VŠS 37.19 11.269

VSS 35.13 11.536

doktorat 29.17 4.622

25

Radi utvrđivanja značajnosti razlika u stavovima o imigrantima ovisno o razini obrazovanja,

provedena je analiza varijance. Iako se usporedbom aritmetičkih sredina može uočiti trend

pozitivnijih stavova kako raste stupanj obrazovanja (posebice odskače skupina sudionika sa

završenim doktoratom), razlike se nisu pokazale statistički značajne niti za percepciju realistične

(F=1.85; p>0.05) niti simboličke prijetnje (F=1.29; p>0.05), kao ni u ukupnom rezultatu koji

odražava stav prema imigrantima (F=1.68; p>0.05).

4.1.3. Razlike u stavovima prema imigrantima ovisno o mjestu prebivališta

Tablica 4. Usporedba stavova prema imigrantima ovisno o mjestu prebivališta (n(Zg)=99; n(St)=76; n(SB)=16;

n(drugo)=64) te testiranje značajnosti razlika

mjesto

prebivališta M sd F P


Zagreb 14.42 7.044

1.33 >0.05 Split 16.16 5.233

Slavonski Brod 13.50 6.325

Drugo 15.34 7.422


Zagreb 21.01 6.410

0.96 >0.05 Split 21.66 5.522


Drugo 21.39 6.255

Stavovi prema

imigrantima

Zagreb 35.43 12.580

1.24 >0.05 Split 37.82 9.422


Drugo 36.73 12.865

Analiza varijance provedena je i u svrhu testiranja razlika u stavovima o imigrantima ovisno o

mjestu prebivališta. Rezultati ukazuju da ne postoji statistički značajna razlika između stanovnika

Zagreba, Splita i Slavonskog Broda u izraženosti stava (F=1.24; p>0.05), kao ni u pojedinim

komponentama (F(RP)=1.33; p>0.05 i F(SP)=0.96; p>0.05).

26

4.1.4. Razlike u stavovima prema imigrantima ovisno o političkoj orijentaciji

Zadnja promatrana karakteristika po kojoj se očekuju razlike u stavovima o imigrantima je

politička orijentacija. Provedbom analize varijance može se zaključiti kako postoje statistički

značajne razlike u stavovima (F=13.47; p<0.01), kao i komponentama percepcije realistične

(F=12.53; p<0.01) i simboličke prijetnje (F=10.22; p<0.01).

Tablica 5. Usporedba stavova prema imigrantima ovisno o političkoj orijentaciji (n(ljevica)=86; n(desnica)=18;

n(centar)=47; n(neopredijeljeni)=104) te testiranje značajnosti razlika

politička

orijentacija M sd F P


Ljevica 12.53 6.118

12.53 <0.01 Desnica 21.44 7.477

Centar 14.72 6.128

Neopredijeljeni 16.33 6.113


Ljevica 19.47 5.759

10.22 <0.01 Desnica 27.50 3.761

Centar 20.98 5.951

Neopredijeljeni 21.57 5.757

Stavovi prema

imigrantima

Ljevica 32.00 10.945

13.47 <0.01 Desnica 48.94 10.446

Centar 35.70 11.155

neopredijeljeni 37.89 10.671

S obzirom na značajnost razlika proveden je i Sheffee-ov post-hoc test kako bi se utvrdilo između

kojih skupina postoje značajne razlike. Rezultati ukazuju na to kako se desno orijentirani sudionici

statistički značajno razlikuju od svih ostalih na skali realistične prijetnje (MDD-Lj=8.91, p<0.01;

MDD-C =6.72, p<0.01; MDD-N=5.12, p<0.05), skali simboličke prijetnje (MDD-Lj=8.03, p<0.01;

MDD-C=6.52, p<0.01; MDD-N=5.93, p<0.01), kao i generalno u stavovima prema imigrantima

(MDD-Lj=16.94, p<0.01; MDD-C =13.24, p<0.01; MDD-N=11.05, p<0.01). Od ostalih međugrupnih

razlika, značajne su one u stavovima između ljevice i neopredijeljenih (MDLj-N = -5.89; p<0.01)

kao posljedica različite percepcije realistične prijetnje (MDLj-N= -3.79; p<0.01).

27

4.2. Interkorelacije varijabli uključenih u istraživanje (stavovi o imigrantima, osobine ličnosti,

desničarska autoritarnost, orijentacija k socijalnoj dominaciji, sociodemografske karakteristike)

U svrhu početnog razmatranja odnosa među promatranim varijablama ispitana je značajnost

koeficijenata korelacija između stavova o imigrantima, pet osobina ličnosti, desničarske

autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj dominaciji, kao i nekih sociodemografskih karakteristika

(dobi i religioznosti).

Kao što se može vidjeti iz matrice korelacija prikazane u Tablici 6., najviša povezanost postoji

između dvije komponente stavova o imigrantima – realistične i simboličke prijetnje (r=0.694;

p<0.01). Povezanosti stavova o imigrantima i osobina ličnosti vrlo su niske, a uočena je jedino

značajna pozitivna povezanost s osobinom savjesnosti (r(RP)=0.180; p<0.01 i r(SP)=0.174; p<0.01)

te značajna negativna s osobinom otvorenosti za iskustva (r(RP)= -0.158; p<0.05 i r(SP)= -0.128;

p<0.05). Više razine desničarske autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj dominaciji umjereno su

povezane s izraženijim percepcijama realistične (r(DA)=0.539; p<0.01 i r(OSD)=0.587; p<0.01) i

simboličke prijetnje (r(DA)=0.491; p<0.01 i r(OSD)=0.536; p<0.01). Kad su u pitanju

sociodemografske karakteristike, postoji niska negativna povezanost između dobi i percepcije

realistične prijetnje (r= -0.157; p<0.05), kao i pozitivna između religioznosti i obje komponente

stavova prema imigrantima (r(RP)=0.217; p<0.01 i r(SP)=0.138; p<0.05). Pritom valja naglasiti kako

su povezanosti svih promatranih osobina nešto više s percepcijom realistične prijetnje u odnosu na

simboličku prijetnju.

Što se tiče interkorelacija pojedinih osobina ličnosti, može se zaključiti kako osobe s izraženijom

ekstraverzijom iskazuju niže razine neuroticizma (r= -0.191; p<0.01), one s izraženijom osobinom

ugodnosti iskazuju manje savjesnosti (r= -0.272; p<0.01), a više otvorenosti prema iskustvu

(r=0.187; p<0.01) te one s višom razinom savjesnosti iskazuju manje otvorenosti prema iskustvu

(r= -0.389; p<0.01).

Nadalje, bitno je izdvojiti značajnu povezanost desničarske autoritarnosti s orijentacijom k

socijalnoj dominaciji (r=0.512; p<0.01), a od sociodemografskih karakteristika onu s religioznosti

(r= 0.400; p<0.01). Što se tiče odnosa s osobinama ličnosti, više razine desničarske autoritarnosti

povezane su s višim razinama savjesnosti (r=0.133; p<0.05) i nižom otvorenosti prema iskustvu

(r= -0.195; p<0.01), a izraženija orijentacija k socijalnoj dominaciji s nižom razinom ugodnosti

(r= -0.138; p<0.05), iako povezanosti nisu visoke.

28

Tablica 6. Interkorelacije varijabli uključenih u istraživanje (N=255)

Stavovi prema

imigrantima Osobine ličnosti

Autoritarnost i

socijalna dominacija

Sociodemografske

karakteristike

Realistična

prijetnja

Simbolička

prijetnja Ekstraverzija Ugodnost Neuroticizam Savjesnost

Otvorenost

prema

iskustvu

Desničarska

autoritarnost

Orijentacija

k socijalnoj

dominaciji

Dob Religioznost

Realistična

prijetnja 1 0.694** -0.076 -0.010 -0.021 0.180** -0.158* 0.539** 0.587** -0.157* 0.217**

Simbolička

prijetnja 1 -0.054 -0.080 0.001 0.174** -0.128* 0.491** 0.536** -0.117 0.138*

Ekstraverzija 1 -0.007 -0.191** -0.094 0.013 -0.032 -0.077 -0.084 -0.024

Ugodnost 1 -0.091 -0.272** 0.187** 0.018 -0.138* 0.062 0.067

Neuroticizam 1 0.119 -0.045 0.007 -0.001 -0.056 0.081

Savjesnost 1 -0.389** 0.133* 0.072 -0.168** -0.021

Otvorenost

prema iskustvu 1 -0.195** -0.021 0.052 -0.030

Desničarska

autoritarnost 1 0.512** -0.063 0.400**

Orijentacija k

socijalnoj

dominaciji 1 -0.057 0.114

Dob 1 -0.083

Religioznost 1

*p<0.05; **p<0.01

29

4.3. Predikcija stavova prema imigrantima na temelju osobina ličnosti, izraženosti desničarske

autoritarnosti, orijentacije k socijalnoj dominaciji i sociodemografskih karakteristika

Tablica 7. Značajnost modela predikcije stavova o imigrantima uz pomoć sociodemografskih karakteristika,

osobina ličnosti, religioznosti i političke orijentacije, desničarske autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj

dominaciji

R R2 F p F(promjena) p

Model 1a 0.322 0.089 7.19 <0.01

Model 2b 0.373 0.107 4.39 <0.01 2.02 >0.05

Model 3c 0.414 0.134 4.56 <0.01 4.76 <0.01

Model 4d 0.697 0.458 17.43 <0.01 73.22 <0.01

a prediktori: sociodemografske karakteristike (spol, dob, mjesto prebivališta i stupanj obrazovanja) b prediktori: sociodemografske karakteristike i osobine ličnosti (ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, neuroticizam i otvorenost

prema iskustvu) c prediktori: sociodemografske karakteristike, osobine ličnosti, religioznost i politička orijenatcija d prediktori: sociodemografske karakteristike, osobine ličnosti, religioznost, politička orijenatcija, desničarska autoritarnost i

orijentacija k socijalnoj dominaciji

Tablica 8. Testiranje značajnosti standardiziranih regresijskih koeficijenata u modelu predikcije stavova o

imigrantima

Model β t p

Model 1 -

sociodemografske

karakteristike

Spol -0.261 -4.32 <0.01

Dob -0.158 -2.62 <0.01

Mjesto prebivališta 0.020 0.33 >0.05

Stupanj obrazovanja -0.079 -1.28 >0.05

Model 2 -

sociodemografske

karakteristike i osobine

ličnosti

Spol -0.251 -4.06 <0.01

Dob -0.142 -2.31 <0.05



Ekstraverzija -0.083 -1.34 >0.05

Ugodnost 0.007 0.12 >0.05

Neuroticizam 0.008 0.13 >0.05

Savjesnost 0.115 1.67 >0.05

Otvorenost prema iskustvu -0.082 -1.24 >0.05

30

Model 3 -

sociodemografske

karakteristike, osobine

ličnosti, religioznost i

politička orijentacija

Spol -0.240 -3.94 <0.01

Dob -0.112 -1.80 >0.05




Ugodnost -0.004 -0.07 >0.05

Neuroticizam -0.004 -0.07 >0.05

Savjesnost 0.126 1.86 >0.05


Religioznost 0.163 2.68 <0.01

Politička orijentacija 0.056 0.86 >0.05

Model 4 -

sociodemografske

karakteristike, osobine

ličnosti, religioznost,

politička orijentacija,

desničarska autoritarnost i

orijentacija k socijalnoj

dominaciji

Spol 0.007 0.13 >0.05

Dob -0.086 -1.74 >0.05




Ugodnost 0.046 0.92 >0.05

Neuroticizam -0.033 -0.66 >0.05

Savjesnost 0.104 1.93 >0.05


Religioznost 0.016 0.32 >0.05

Politička orijentacija 0.021 0.42 >0.05

Desničarska autoritarnost 0.277 4.47 <0.01

Orijentacija k socijalnoj

dominaciji 0.456 7.82 <0.01

U svrhu odgovora na istraživačka pitanja, postavljen je hijerarhijski regresijski model. Najprije su

u model uvedene sociodemografske varijable – spol, dob, mjesto prebivališta i stupanj obrazovanja.

Model je dosegao razinu statističke značajnosti (F=7.19; p<0.01), iako se promatranim

karakteristikama može objasniti tek 8.9% varijance stavova prema imigrantima. Pritom su značajni

prediktori jedino spol (β= -0.261; t= -4.32; p<0.01) i dob (β= -0.158; t= -2.62; p<0.01).

Kada se u model kao prediktori postave i osobine ličnosti, značajnost modela se ne mijenja

značajno (F=2.02; p>0.05) te je moguće objasniti tek dodatnih 1.8% varijance stavova.

Treći uveden set prediktora ticao se religioznosti i političke orijentacije te se njime povećala

značajnost modela (F=4.76; p<0.01). Tim modelom moguće je objasniti 13.4% varijance stavova,

pri čemu je religioznost značajan prediktor (β=0.163; t= 2.68; p<0.01).

31

Najveća promjena (F=73.22; p<0.01) uočena je uključivanjem varijabli izraženosti desničarske

autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj dominaciji. Ukupnim setom prediktora u ovom istraživanju

moguće je objasniti čak 45.8% varijance stavova prema imigrantima, a jedini značajni prediktori

su upravo desničarska autoritarnost (β=0.277; t= 4.47; p<0.01) i posebice orijentacija k socijalnoj

dominaciji (β=0.456; t= 7.82; p<0.01).

Predikcija pojedinih komponenti stavova prema imigrantima (percepcije realistične i simboličke

prijetnje) na temelju osobina ličnosti, izraženosti desničarske autoritarnosti, orijentacije k

socijalnoj dominaciji i sociodemografskih karakteristika

Tablica 9. Značajnost modela predikcije percepcije realistične i simboličke prijetnje uz pomoć

sociodemografskih karakteristika, osobina ličnosti, religioznosti i političke orijentacije, desničarske

autoritarnosti i orijentacije k socijalnoj dominaciji

Kriterijska

varijabla R R2 F p F(promjena) p

Model 1a

realistična

prijetnja 0.317 0.086 6.97 <0.01

simbolička

prijetnja 0.275 0.061 5.09 <0.01

Model 2b

realistična

prijetnja 0.369 0.104 4.27 <0.01 2.00 >0.05

simbolička

prijetnja 0.323 0.071 3.15 <0.01 1.56 >0.05

Model 3c

realistična

prijetnja 0.424 0.143 4.83 <0.01 6.51 <0.01

simbolička

prijetnja 0.345 0.079 2.97 <0.01 2.01 >0.05

Model 4d

realistična

prijetnja 0.679 0.432 15.78 <0.01 62.45 <0.01

simbolička

prijetnja 0.608 0.335 10.83 <0.01 47.75 <0.01

a prediktori: sociodemografske karakteristike (spol, dob, mjesto prebivališta i stupanj obrazovanja) b prediktori: sociodemografske karakteristike i osobine ličnosti (ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, neuroticizam i otvorenost

prema iskustvu) c prediktori: sociodemografske karakteristike, osobine ličnosti, religioznost i politička orijenatcija d prediktori: sociodemografske karakteristike, osobine ličnosti, religioznost, politička orijenatcija, desničarska autoritarnost i

orijentacija k socijalnoj dominaciji

32

Tablica 10. Testiranje značajnosti standardiziranih regresijskih koeficijenata u modelu predikcije dvije

komponente stavova o imigrantima

Model Realistična prijetnja Simbolička prijetnja

β t p β t p

Model 1 -

sociodemografske

karakteristike

Spol -0.259 -4.27 <0.01 -0.220 -3.58 <0.01

Dob -0.164 -2.72 <0.01 -0.125 -2.04 <0.05

Mjesto prebivališta 0.036 0.59 >0.05 -0.001 -0.01 >0.05

Stupanj obrazovanja -0.060 -0.96 >0.05 -0.087 -1.39 >0.05

Model 2 -

sociodemografske

karakteristike i

osobine ličnosti

Spol -0.247 -3.40 <0.01 -0.213 -3.37 <0.01

Dob -0.152 -2.48 <0.05 -0.106 -1.70 >0.05

Mjesto prebivališta 0.032 0.52 >0.05 0.010 0.16 >0.05


Ekstraverzija -0.091 -1.48 >0.05 -0.060 -0.95 >0.05

Ugodnost 0.044 0.70 >0.05 -0.035 -0.54 >0.05

Neuroticizam -0.002 -0.04 >0.05 0.018 0.28 >0.05

Savjesnost 0.108 1.56 >0.05 0.104 1.48 >0.05

Otvorenost prema

iskustvu -0.091 -1.38 >0.05 -0.058 -0.86 >0.05

Model 3 -

sociodemografske

karakteristike,

osobine ličnosti,

religioznost i

politička orijentacija

Spol -0.234 -3.86 <0.01 -0.207 -3.28 <0.01

Dob -0.113 -1.83 >0.05 -0.091 -1.42 >0.05



Ekstraverzija -0.077 -1.27 >0.05 -0.055 -0.88 >0.05

Ugodnost 0.031 0.51 >0.05 -0.043 -0.67 >0.05

Neuroticizam -0.015 -0.24 >0.05 0.008 0.13 >0.05

Savjesnost 0.120 1.77 >0.05 0.112 1.60 >0.05

Otvorenost prema

iskustvu -0.073 -1.13 >0.05 -0.049 -0.73 >0.05

Religioznost 0.178 2.94 <0.01 0.120 1.90 >0.05

Politička orijentacija 0.087 1.36 >0.05 0.012 0.17 >0.05

Model 4 -

sociodemografske

karakteristike,

osobine ličnosti,

religioznost, politička

orijentacija,

desničarska

autoritarnost i

orijentacija k

socijalnoj dominaciji

Spol 0.000 0.00 >0.05 0.013 0.22 >0.05

Dob -0.088 -1.74 >0.05 -0.069 -1.26 >0.05



Ekstraverzija -0.033 -0.66 >0.05 -0.016 -0.29 >0.05

Ugodnost 0.082 1.59 >0.05 -0.002 -0.03 >0.05

Neuroticizam -0.042 -0.83 >0.05 -0.017 -0.31 >0.05

Savjesnost 0.100 1.82 >0.05 0.091 1.52 >0.05

Otvorenost prema

iskustvu -0.065 -1.20 >0.05 -0.034 -0.58 >0.05

Religioznost 0.045 0.84 >0.05 -0.018 -0.31 >0.05

Politička orijentacija 0.056 1.07 >0.05 -0.021 -0.37 >0.05

Desničarska

autoritarnost 0.241 3.80 <0.01 0.270 3.94 <0.01

33

Orijentacija k

socijalnoj dominaciji 0.447 7.49 <0.01 0.390 6.04 <0.01

Ukoliko se usporedi značajnost predikcije pojedinih komponenata stava o imigrantima, može se

zaključiti kako su sociodemografske karakteristike važnije za predikciju percepcije realistične

prijetnje (objašnjavaju 8.6% varijance), u odnosu na simboličku (objašnjavaju 6.1% varijance).

Pritom su spol i dob značajni prediktori realistične prijetnje (βspol= -0.259; t= -4.27; p<0.01 i βdob=

-0.164; t= -2.72; p<0.01) te je spol značajan prediktor simboličke prijetnje (β= -0.220; t= -3.58;

p<0.01) na razini značajnosti od 1%, a dob (β= -0.125; t= -2.04; p<0.05) tek ukoliko se pogleda

blaži kriterij od 5%.

Uvođenjem u model seta prediktora koji se sastoji od pet osnovnih osobina ličnosti ne mijenja se

značajnost predikcije niti percepcije realistične (F=2.00; p>0.05) niti percepcije simboličke

prijetnje (F=1.56; p>0.05).

Treći set prediktora koji uključuje religioznost i političku orijentaciju, značajno je poboljšao

predikciju percepciju realistične (F=6.51; p<0.01), ali ne i simboličke prijetnje (F=2.01; p>0.05).

Pritom je jedino stupanj religioznosti značajan prediktor realistične prijetnje (β= 0.178; t= 2.94;

p<0.05).

Kao i prilikom predikcije stavova o imigrantima najveća promjena (F(RP)=62.45; p<0.01 i

F(SP)=47.75; p<0.01) uočena je uključivanjem posljednjeg seta varijabli - desničarske autoritarnosti

i orijentacije k socijalnoj dominaciji. Obje varijable važan su prediktor pojedinih komponenti

stavova prema imigrantima, pri čemu je orijentacija k socijalnoj dominaciji nešto važniji prediktor

percepcije i realistične (β=0.447; t=7.49; p<0.01) i simboličke prijetnje i (β=0.390; t=6.04; p<0.01)

u odnosu na izraženost desničarske autoritarnosti (β(RP)=0.241; t=3.80; p<0.01 i β(SP)=0.270;

t=3.94; p<0.01).

34

5. RASPRAVA

Ovim istraživanjem na uzorku punoljetnih građana Republike Hrvatske nastojala se ispitati

povezanost Velikih Pet osobina ličnosti, desničarske autoritarnosti te orijentacije k socijalnoj

dominaciji sa stavovima prema imigrantima (u vidu percepcije realistične i simboličke prijetnje) u

okviru Duckittove kognitivno-motivacijske teorije ideologije i predrasuda (2001). Također, u obzir

su se uzele i socioekonomske karakteristike (spol, dob, razina obrazovanja, religioznost i politička

orijentacija) te mjesto prebivališta u Republici Hrvatskoj.

Prvi problem ovog istraživanja bio je ispitati razlikuju li se sudionici u percepciji realistične

i simboličke prijetnje s obzirom na sociodemografske karakteristike (spol, dob, stupanj

religioznosti, razinu obrazovanja, mjesto prebivališta i političku orijentaciju). Prva hipoteza

pretpostavljala je da će sudionici starije dobi i muškog spola negativnije percipirati imigrante.

Navedena hipoteza djelomično je potvrđena na način da su muški sudionici značajno negativnije

percipirali imigrante na skalama realistične i simboličke prijetnje. Dio hipoteze koji se odnosi na

dob nije u potpunosti potvrđen; Iako su stariji sudionici pokazivali u manjoj mjeri pozitivnije

stavove prema imigrantima u pogledu realistične prijetnje, nije utvrđena značajna povezanost kada

se u obzir uzme percepcija simboličke prijetnje. Rezultati koji se odnose na dob nisu u skladu sa

prijašnjim istraživanjima (Franc, Šakić i Kaliterna-Lipovčan, 2008) koja su pokazala da mlađi

sudionici imaju pozitivnije stavove prema imigrantima, ali su u skladu sa istraživanjem Jelić,

Čorkalo Biruški i Ajduković (2013) koji su na svom uzorku utvrdili pozitivnije poglede na

imigrante od strane odraslih osoba za razliku od njihove djece.

Druga hipoteza nalagala je da će manje obrazovani, religiozniji te desno orijentirani

sudionici imati negativnije stavove prema imigrantima. Obrazovanje se nije pokazalo značajnim

prediktorom na ovom uzorku što je u suprotnosti sa ranijim istraživanjima (Turper i sur., 2015;

Card i sur., 2012) koja su pokazala da su manje obrazovani pojedinci izražavali negativnije stavove

prema imigrantima, odnosno da su obrazovaniji pojedinci u većoj mjeri favorizirali imigrante i

imali niže razine etnocentrizma. Religiozniji sudionici izražavaju negativnije stavove prema

imigrantima i u jačoj mjeri ih percipiraju kao prijetnju s naglaskom na realističnu prijetnju. Dio

hipoteze koji se odnosi na religioznost potvrđen je što je u skladu sa rezultatima istraživanja

Župarić-Iljić i Gregurović, 2013) koji nalažu da religiozniji pojedinci (na uzorku studenata)

percipiraju tražitelje azila kao društvenu i kulturalnu prijetnju. Dio hipoteze koji je pretpostavljao

35

da će desno orijentirani sudionici imati negativnije stavove prema imigrantima u potpunosti je

potvrđen na način da su desno orijentirani sudionici snažnije percipirali i realističnu i simboličku

prijetnju, odnosno imaju negativnije stavove prema imigrantima i to u usporedbi sa svim drugim

političkim opredjeljenjima.

Treća hipoteza pretpostavljala je da će stanovnici istočnog dijela Republike Hrvatske

(Slavonskog Broda) negativnije percipirati imigrante nego stanovnici ostalih dijelova Republike

Hrvatske (grada Zagreba i Splita). Kao točke usporedbe odabrani su gradovi Split, Zagreb i

Slavonski Brod. Navedena hipoteza je odbačena, nisu se utvrdile statistički značajne razlike u

percepciji imigranata ovisno o mjestu prebivališta. Štoviše, prilikom usporedbe triju odabranih

polaznih točaka stanovnici Slavonskog Broda pokazali su najpozitivnije stavove prema

imigrantima, premda ne postoji statistički značajna razlika, no također treba napomenuti da je

uzorak premalen da bi se mogla uopće ispitivati razlika u navedenim gradovima. Ideja komparacije

stavova prema imigrantima s obzirom na mjesto prebivališta potaknuta je rezultatima istraživanja

Jelić, Čorkalo Biruški i Ajduković (2014) koje je uspoređivalo stavove Hrvata u Istri i Vukovaru i

ustanovljeno je da su Hrvati u Istri pokazali značajno pozitivniji stav prema multikulturalnosti i

negativniji prema asimilacionizmu od Hrvata u Vukovaru. Osim navedenog, ideja je potaknuta i

nedavnim migracijskim zbivanjima i migracijskom krizom prilikom čega je Republika Hrvatska

imala ulogu tranzitne zone. Slavonski Brod odabran je s obzirom da se tamo nalazi kamp za

izbjeglice i stanovništvo je bilo u izravnom kontaktu sa izbjeglicama te je s obzirom na tu činjenicu

predstavljao zanimljivu podlogu za ispitivanje stavova prema imigrantima.

Drugi problem bio je utvrditi doprinos osobina ličnosti, desničarske autoritarnosti te

orijentacije k socijalnoj dominaciji u objašnjenju stavova prema imigrantima u vidu percepcije

realistične i simboličke prijetnje. Prva hipoteza ovog cilja nalagala je da će sudionici izraženije

„otvorenosti prema iskustvu“, „ugodnosti“ i „ekstraverzije“ pozitivnije percipirati imigrante (u

vidu realistične i simboličke prijetnje) u odnosu na sudionike izraženijeg „neuroticizma“ i

„savjesnosti“. Postavljena hipoteza je odbačena jer se navedene dimenzije nisu pokazale značajnim

prediktorima stavova prema imigrantima osim dimenzije „savjesnosti“. Dobiveni rezultati u

suprotnosti su sa prijašnjim istraživanjima koja su dobila da su otvorenost prema iskustvu i

ugodnost povezani sa etničkim i rasnim predrasudama na način da pojedinci koji su nisko na ovim

dimenzijama percipiraju vanjsko društvo kao prijetnju (Sibley i Duckitt, 2008). Dobiveni rezultati

36

suprotni su rezultatima istraživanja autora Dinesen, Klemmensen i Nørgaard (2014) koji su dobili

da pojedinci visoko na dimenziji „otvorenosti prema iskustvu“ imaju veću tendenciju prihvaćanja

imigranata u vlastito društvo, a oni koji su nisko na dimenziji „ugodnosti“ percipiraju imigrante

kao prijetnju u pogledu njihovih vještina. Nadalje, rezultati Sibleya i Duckitta (2009) također

kontriraju rezultatima ovog istraživanja; dobili su da pojedinci nisko na dimenziji „ugodnosti“

češće percipiraju svijet kao natjecateljsko mjesto što dovodi do povećane motivacije za grupnom

dominacijom. Jedan od razloga nepodudaranja rezultata može biti i relativno malen uzorak ovog

istraživanja (N=255) u odnosu na spomenuto istraživanje (N=924) kao i korištenje različitih

mjernih instrumenata u mjerenju ličnosti (primjerice, Jednočestični upitnik ličnosti u odnosu na

skraćenu verziju IPIP upitnika ličnosti). Drugi dio hipoteze pretpostavljao je da će sudionici visoko

na dimenziji „savjesnosti“ i „neuroticizma“ imati negativnije stavove prema imigrantima

djelomično je potvrđena. Naime, dimenzija „savjesnosti“ pokazala se jedinim značajnim

prediktorom i to u pogledu percepcije realistične prijetnje, na način da pojedinci kojima je

izraženija savjesnost negativnije percipiraju imigrante. Ovakvi rezultati u skladu su sa rezultatima

prijašnjih istraživanja (Sibley i Duckitt, 2009) koja su potvrdila da visoka razina savjesnosti vodi

percepciji svijeta kao opasnog i prijetećeg mjesta.

Druga hipoteza pretpostavljala je da će sudionici izraženije desničarske autoritarnosti i

orijentacije k socijalnoj dominaciji izražavati će negativnije stavove prema imigrantima i navedena

hipoteza je kao takva potvrđena. Rezultati su potvrdili da osobe sa većom razinom desničarske

autoritarnosti imaju negativnije stavove prema imigrantima u pogledu i realistične i simboličke

prijetnje. Dobiveni rezultati u skladu su sa prijašnjim istraživanjima (Župarić-Iljić i Gregurović,

2013) koja su utvrdila da pripadnost desničarskoj političkoj orijentaciji povećava vjerojatnost

percepcije tražitelja azila kao društvene i kulturne prijetnje. Nadalje, rezultati su u skladu i sa

dobivenim rezultatom Altemeyera (1988) koji je utvrdio pozitivnu povezanost skale desničarske

autoritarnosti i percipiranja svijeta kao opasnog i prijetećeg mjesta. Također su u skladu i sa

rezultatima Adorna i sur. (1950) koji je utvrdio povezanost desničarskih sklonosti i rigidnijih

načina razmišljanja, te općenito negativnog stava prema pojedincima različitog izgleda i porijekla.

Povezanost desničarskog opredjeljenja i negativnijih svjetonazora te ksenofobije vidljiva je i u

ranijim istraživanjima (Lubbers i sur, 2002; Norris, 2005; Pardos-Prado, 2011).

37

Rezultati su također potvrdili da će sudionici koji su visoko na razini orijentacije k socijalnoj

dominaciji izražavati negativnije stavove prema imigrantima – osobe sa izraženijom orijentacijom

k socijalnoj dominaciji imaju više rezultate na skalama realistične i simboličke prijetnje, odnosno

izražavaju negativnije stavove prema imigrantima. U nekim istraživanjima (Sidanius i Pratto,

1994) utvrdila se povezanost orijentacije k socijalnoj dominaciji sa varijablama kao što su rasizam,

seksizam, generalizirane predrasude, diskriminatorna ponašanja i sl. te su dobiveni rezultati u

skladu sa navedenim, ali i sa rezultatima Altemeyerovog istraživanja (2004) koji je zaključio da

sudionici visoko na orijentaciji k socijalnoj dominaciji te autoritarnosti izražavaju najveći stupanj

predrasuda.

U istraživanju je korišten hijerarhijski regresijski model kojim se nastojalo odgovoriti na

istraživačka pitanja. U model su prvo uvrštene sociodemografske varijable (spol, dob, mjesto

prebivališta i stupanj obrazovanja). Ovaj model pokazao se statistički značajnim pri čemu navedene

vatrijable objašnjavaju 8.9% varijance, a jedini značajni prediktori su spol i dob. Zatim su u model

uvrštene osobine ličnosti čime je moguće objasniti samo dodatnih 1.8% varijance stavova prema

imigrantima. U trećem setu uvedeni su prediktori religioznosti i političke orijentacije nakon čega

je tim modelom bilo moguće objasniti 13.4% varijance stavova, a religioznost se pokazala kao

jedini značajni prediktor. Nakon uključivanja varijabli izraženosti desničarske autoritarnosti i

orijentacije k socijalnoj dominaciji ukupnim setom prediktora bilo je moguće objasniti 45.8%

varijance stavova pri čemu su značajni prediktori desničarska autoritarnost i orijentacija k

socijalnoj dominaciji.

5.1. Ograničenja i praktične implikacije istraživanja

Provedeno istraživanje ima nekoliko nedostataka. Prije svega, s obzirom da su u istraživanju

mogli sudjelovati punoljetni građani Republike Hrvatske ukupan broj sudionika (N=255) je

relativno malen te rezultate kao takve nije moguće generalizirati na širu populaciju. Možda bi bilo

bolje da se istraživanje usredotočilo na nešto određeniju populaciju (primjerice: studenti određenog

sveučilišta, sudionici slični po dobi, sudionici određenog mjesta prebivališta i sl.) čime bi se možda

postigao bolji uvid u stavove određenog dijela građana Republike Hrvatske. Ovim istraživanjem

nastojao se obuhvatiti što veći broj sudionika sa različitih mjesta prebivališta kako bi se dobio što

38

raznovrsniji uvid građana Republike Hrvatske, no s obzirom na relativno nedovoljan odaziv na

sudjelovanje, ovim uzorkom obuhvaćena je samo nekolicina sudionika sa određenih područja.

Nadalje, anketa sadržava veliki broj pitanja i vrijeme ispunjavanja bilo je 8-10 minuta prilikom

čega je moglo doći do zamora sudionika u rješavanju te eventualnog odustajanja. Sukladno s tim,

jedan od nedostataka jest i dužina instrumenata, primjerice Skale autoritarnosti desnog krila

(Altemeyer, 1999) što može dovesti do zamora prilikom rješavanja posebice s obzirom da je u

kombinaciji sa drugim mjernim instrumentima. Anketu su sudionici mogli ispunjavati samo online

putem čime je zapostavljen dio građana koji eventualno nemaju pristup internetu. Iako je u anketi

zagarantirana anonimnost sudionika, sudionici su eventualno mogli davati socijalno poželjne

odgovore s obzirom da se radi o relativno osjetljivoj društvenoj temi. Također, postoji mogućnost

da sudionici nisu u potpunosti razlikovali pojmove „imigrant“ i „izbjeglica“ što je moglo utjecati

na davanje odgovora u anketi. Ovim istraživanjem nije omogućeno uzročno-posljedično

zaključivanje što se tiče povezanosti varijable čime je otežana interpretacija rezultata.

S druge strane, prednost ovog istraživanja jest činjenica da u Republici Hrvatskoj još uvijek ne

postoji dovoljno istraživanja koja se bave ovom tematikom i može poslužiti kao podloga za daljnja

istraživanja u budućnosti na većem broju sudionika. Provedeno istraživanje zasnivalo se na ideji

kako bi stavovi građana Republike Hrvatske prema imigrantima mogli poslužiti prilikom

formiranja potencijalnih rješenja i intervencija kojima bi se nastojalo smanjiti predrasude i povećati

prihvaćanje novodoseljenog stanovništva. Preporuka za daljnja istraživanja svakako bi bila

obuhvaćanje većeg broja sudionika. Također, možda bi bilo korisno osim jednočestičnog upitnika

ličnosti koristiti neki drugi mjerni instrument kojim bi se obuhvatio veći broj čestica i time

potencijalno dobilo više informacija o povezanosti osobina ličnosti i stavova prema imigrantima.

Nadalje, s obzirom da se u političkom i medijskom pogledu imigracija nerijetko predstavlja kao

društveni problem (APA Presidential Task Force on Immigration, 2012) bilo bi korisno ispitati

načine na koje bi mediji i prvenstveno politika mogli doprinijeti u ublažavanju negativnih

posljedica prilikom susreta domaćeg i novodoseljenog stanovništva. Svrha ovog istraživanja jest

osvještavanje društva o ovoj iznimno važnoj tematici i to u svrhu kreiranja potencijalnih rješenja

koja bi doprinijela smanjenju predrasuda među različitim grupama, u ovom slučaju domaćeg i

novodoseljenog stanovništva.

39

6. ZAKLJUČAK

Svrha ovog istraživanja bio je na uzorku punoljetnih građana Republike Hrvatske ispitati

povezanost Velikih Pet osobina ličnosti, desničarske autoritarnosti te orijentacije k socijalnoj

dominaciji sa stavovima prema imigrantima (u vidu percepcije realistične i simboličke prijetnje) u

okviru Duckittove kognitivno-motivacijske teorije ideologije i predrasuda uzimajući pritom u obzir

socioekonomske karakteristike (spol, dob, razina obrazovanja, religioznost te politička orijentacija)

te mjesto prebivališta u Republici Hrvatskoj.

Prvi cilj bio je utvrditi doprinos sociodemografskih karakteristika u objašnjenju stavova

prema imigrantima. Sudionici muškog spola negativnije su percipirali imigrante u pogledu

realistične i simboličke prijetnje, dok se dob pokazala značajna samo za percepciju realistične

prijetnje na način da su stariji sudionici pokazivali pozitivnije stavove prema imigrantima.

Obrazovanje se nije pokazalo značajnim prediktorom stavova, dok su religiozniji sudionici

izražavali negativnije stavove prema imigrantima i u jačoj mjeri ih percipirali kao prijetnju s

naglaskom na realističnu prijetnju. Sudionici koji se politički opredjeljuju desno izražavali su

negativnije stavove prema imigrantima na obje skale. Prilikom usporedbe stavova prema

imigrantima stanovnika gradova Splita, Zagreba i Slavonskog Broda nisu utvrđene statistički

značajne razlike u percepciji imigranata na obje skale.

Drugi cilj bio je utvrditi doprinos osobina ličnosti, desničarske autoritarnosti te orijentacije

k socijalnoj dominaciji u objašnjenju stavova prema imigrantima u vidu percepcije realistične i

simboličke prijetnje. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da osobine ličnosti nisu

značajni prediktori stavova prema imigrantima osim osobine „savjesnosti“ na način da su osobe

izraženije savjesnosti pokazivali negativnije stavove prema imigrantima na skali realistične

prijetnje. Nadalje, rezultati su pokazali da osobe sa većom razinom desničarske autoritarnosti ali i

koji su visoko na razini orijentacije k socijalnoj dominaciji izražavaju negativnije stavove prema

imigrantima u pogledu i realistične i simboličke prijetnje i navedeni prediktori pokazali su se

najznačajnijima.

40

7. LITERATURA

American Psychological Association, Presidential Task Force on Immigration. (2012). Crossroads:

The psychology of immigration in the new century. Retrieved from

http://www.apa.org/topics/immigration/report.aspx

Adorno, T., E. Frenkel-Brunswick, D. Levinson, and N. Sanford. (1950). The authoritarian

personality. New York: Harper

Altemeyer, B. (2004). Highly dominating, highly authoritarian personalities. Journal of Social

Psychology, Vol. 14, 421-47.

Altemeyer, B. (1996). The authoritarian specter. Cambridge, MA: Harvard University Press

Altemeyer, B. (1988). Enemies of freedom: Understanding right-wing authoritarianism. San

Francisco, CA: Jossey-Bass Inc.

Altemeyer, R. A. (1981) Right-wing authoritarianism. Winnipeg, Canada: University of Manitoba

Press.

Anić, Š., Klaić, N. i Domović Ž. (1998). Rječnik stranih riječi. Zagreb: Sani-plus.

Balen, V. (2015, 22. listopada). Stotinjak brođana prosvjedovalo protiv izbjegličkog kampa.

Večernji list. Preuzeto sa: http://www.vecernji.hr/hrvatska/stotinjak-brodanaprosvjedovalo-

protiv-izbjeglickog-kampa-1032433

Bogić, B. (2016, 11.ožujka). Prosvjed na Markovu trgu protiv zatvaranja granica za imigrante.

Radio Sljeme. Preuzeto sa: http://radio.hrt.hr/radio-sljeme/clanak/prosvjed-namarkovu-trgu-

protiv-zatvaranja-granice-za-migrante/114535

Brewer, M. B. (2001), The Many Faces of Social Identity: Implications for Political Psychology.

Political Psychology, Vol. 22, 115–125. doi:10.1111/0162-895X.00229

Brewer, M. B. (1979). Ingroup bias in the minimal intergroup situations: a cognitive-motivational

analysis. Psychological Bulletin, Vol. 86, 307-324.

Card, D., Dustmann, C. i Preston, I. (2012). Immigration, wages, and compositional amenities.

Journal of the European Economic Association, Vol. 10, 78–119.

Citrin, J. i Sides, J. (2004). More than Nationals: How Identity Choice Matters in the New Europe,

in R. Herrmann, T. Risse and M. Brewer, eds, Identities in Europe and the Institutions of the

European Union (London: Rowman and Littlefield, 2004), 161–85.

Costa, Paul & R. McCrae, Robert. (1988). From Catalog to Classification: Murray's Needs and the

Five-Factor Model. Journal of Personality and Social Psychology, 55, 258-265.

Craig, M. A., & Richeson, J. A. (2014). Not in my backyard! Authoritarianism, social dominance

orientation, and support for strict immigration policies at home and abroad. Political

Psychology, 35(3), 417-429.

http://radio.hrt.hr/radio-sljeme/clanak/prosvjed-namarkovu-trgu-protiv-zatvaranja-granice-za-migrante/114535

http://radio.hrt.hr/radio-sljeme/clanak/prosvjed-namarkovu-trgu-protiv-zatvaranja-granice-za-migrante/114535

41

Čačić-Kumpes, J., Gregurović, S. i Kumpes, J. (2011). Promjena migracijskog obrasca i stavovi

građana Hrvatske prema priljevu stranih radnika u Hrvatsku. A. Štulhofer, I. Tomić-

Koludrović, B.Ančić(ur.). Sociologija i promjena - izazovi budućnosti (str. 22-22). Zagreb:

Hrvatsko sociološko društvo (Knjiga sažetaka)

Ćurković, K. i Franc, R. (2010). Stereotip fizičke privlačnosti 'lijepo je dobro' u okviru

petofaktorske teorije ličnosti. Psihologijske teme, 19(1), 123-144.

De Raad, B. (2000). The Big Five Personality Factors: The psycholexical approach to personality.

Hogrefe & Huber Publishers.

de Regt S, Smits T, Mortelmans D. 2011. Trends in authoritarianism: evidence from 31 European

countries. International Journal of Humanities and Social Science Studies, 3(1), 395–404.

Digman, J.M. (1990). Personality structure: Emergence of the five-factor model. In M.R.

Rosenzweig & L.W. Porter (Eds.), Annual Review of Psychology, Vol. 41, 417-440.

Dinesen, P. T., Klemmensen, R., & Nørgaard, A. S. (2016). Attitudes toward immigration: The

role of personal predispositions. Political Psychology, 37(1), 55-72.

Državni zavod za statistiku (2016). Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2016. Priopćenje.

Dostupno na :http://www.dzs.hr/

Duckitt, J., & Sibley, C. G. (2010). Personality, Ideology, Prejudice, and Politics: A Dual‐Process

Motivational Model. Journal of personality, 78(6), 1861-1894.

Duckitt, J., & Sibley, C.G. (2009). A dual process model of ideological attitudes and system

justification. J.T. Jost, A.C. Kay, i H. Thorisdottir (Ur.), Social and psychological bases of

ideology and system justification, 292–313. New York: Oxford University Press.

Duckitt, John. (2001). A Dual-Process Cognitive-Motivational Theory of Ideology and Prejudice.

Advances in Experimental Social Psychology, Vol. 33, 41-113. doi: 10.1016/S0065-

2601(01)80004-6.

Duriez, B., Van Hiel, A. i Kossowska, M. (2005), Authoritarianism and Social Dominance in

Western and Eastern Europe: The Importance of the Sociopolitical Context and of Political

Interest and Involvement. Political Psychology, 26, 299–320. doi:10.1111/j.1467-

9221.2005.00419.x

Ervasti, H. (2004). Attitudes Towards Foreign-born Settlers: Finland in a Comparative Perspective.

Yearbook of Population Research in Finland, 40, 25-44.

Franc, R., Šakić, V. i Kaliterna-Lipovčan, Lj. (2010). Percipirane posljedice doseljavanja i stav

prema doseljavanju. Društvena istraživanja Zagreb, Vol. 19, 3(107), 421-440.

Franceško, M., Kodžopeljić, J., Majstorović, N. i Mihić, V. (2002.), Aspekti Evropskog identiteta

operacionalizovani skalom EUROID 2002. Ličnost u višekulturnom društvu, Vol. 4, 105-

114.

42

Goldberg, L. R. (1992). The development of markers for the Big-Five factor structure.

Psychological Assessment, 4(1), 26–42.

Goldberg, L.R. (1982). From Ace to Zombie: Some explorations in the language of personality.

C.D. Spielbrger i J.N. Butcher (Ur.), Advances in personality assessments, Vol. 1, 203-234.

Hillsdale, NJ: Erlbaum.

González, K. V., Verkuyten, M., Weesie, J. i Poppe, E. (2008). Prejudice towards Muslims in the

Netherlands: Testing integrated threat theory. British Journal of Social Psychology, Vol.

47, 667-685.

Gregurović, M., Kuti, S. i Župarić-Iljić, D. (2016). Attitudes towards Immigrant Workers and

Asylum Seekers in Eastern Croatia: Dimensions, Determinants and Differences. Migracijske

i etničke teme, Vol. 32(1). doi:10.11567/met.32.1.4

Hainmueller, J. i Hiscox, M.J. (2007). Educated Preferences: Explaining Attitudes toward

Immigration in Europe. International Organization, Vol. 61 (2), 399–442.

Howard, M. M., Gibson, J.L. i Dietlind S. (2006). United States Citizenship, Involvement,

Democracy (CID) Survey. Ann Arbor, MI: Inter-university Consortium for Political and

Social Research preuzeto sa: https://doi.org/10.3886/ICPSR04607.v2

International Organization for Migration. (2011). Facts and figures: Global estimates and trends.

Retrieved from http://www.iom.int/jahia/ Jahia/about-migration/facts-and-figures/lang/en

Jaković, D. (2006). Povezanost autoritarnosti, religioznosti i negativnih stavova prema

homoseksualcima. Diplomski rad. Zagreb: Hrvatski studiji.

Jakšić, K. (2014). Povezanost sklonosti gađenju i orijentacije na socijalnu dominaciju sa stavovima

prema muškarcima homoseksualne orijentacije. Završni rad. Zadar: Sveučilište u Zadru.

Jelić, M., Čorkalo Biruški, D. i Ajduković, D. (2014). Ideološki stavovi većinske grupe u dvije

višeetničke sredine. Revija za socijalnu politiku, Vol. 21(1), 19-41.

doi:10.3935/rsp.v21i1.1149

John, O. P. i Srivastava, S. (1999). The Big-Five trait taxonomy: History, measurement, and

theoretical perspectives. L. A. Pervin i O. P. John (Ur.). Handbook of personality: Theory

and research, Vol. 2, 102–138. New York: Guilford Press.

Kemmelmeier, M. (2015). Authoritarianism. J. D. Wright (Ur.), International Encyclopedia of the

Social & Behavioral Sciences, Vol. 2 (2), 262–268.

Kessler, T., Mummendey, A., Funke, F., Brown, R., Binder, J., Zagefka, H., . . . Maquil, A. (2010).

We all live in Germany but…Ingroup projection, group-based emotions and prejudice against

immigrants. European Journal of Social Psychology, Vol. 40, 985–997.

doi:10.1002/ejsp.673

Kosić, M. i Caudek, C. (2005). Ethnic identification and outgroup attitudes in minority and

majority groups. Review of Psychology, Vol. 12(2), 103-113.

43

Krapić, N. (2005). Dimenzije ličnosti petofaktorskog modela i radno ponašanje. Psihologijske

teme, 14 (1), 39-55.

Larsen, R.J. i Buss, D.M.(2008). Psihologija ličnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap.

LeVine, Robert A., i Donald T. Campbell. 1972. Ethnocentrism. New York: John Wiley

Lubbers, M., Gijsberts, M. i Scheepers, P. (2002). Extreme right-wing voting in Western Europe.

European Journal of Political Research, 4(3), 345–378.

Maričić, J., Franc, R. i Šakić, V. (2008). Dimensionality and correlates of the Social Dominance

Orientation Scale on Croatian sample. Rad prezentiran na „XXIX International Congress

of Psychology“, Berlin, Njemačka.

Meloen, J. D. (1993). The F Scale as a predictor of Fascism: An overview of 40 years of

authoritarianism research. W. F. Stone, G. Lederer, i R. Christie (Ur.), Strengths and

weaknesses: The authoritarian personality today (47-69). New York: Springer.

Mesić, M. i Bagić, D. (2011). Stavovi hrvatskih građana prema kulturnim

različitostima. Migracijske i etničke teme, 27(1), 7-38.

Mihić, V., Bodroža, B. i Čolović, P. (2009). Latentna struktura i konvergentna validnost nove skale

autoritarnosti. Primjenjena psihologija, 2, 111-128.

Ministarstvo unutarnjih poslova (2016). Međunarodna zaštita. Dostupno na:

http://www.mup.hr/main.aspx?id=47#zaštita 2

Mlačić, B. (2002). Leksički pristup u psihologiji ličnosti: pregled taksonomija opisivača osobina

ličnosti. Društvena istraživanja, 11(4-5), 553-576.

Norris, P. (2005). Radical Right: Voters and Parties in the Electoral Market. Cambridge University

Press, New York.

Paas,T., Halapuu, V. (2012). Attitudes towards Immigrants and the Integration of Ethnically

Diverse Societies. Eastern Journal of European Studies, 3(2), 161–176.

Pardos-Prado, S. (2012). The Electoral Effect of Immigration Preferences and the Centre–

Periphery Cleavage in Spain. South European Society and Politics, 17(3), 503-518.

Phinney, J. S. (1990.), Ethnic identity in adolescents and adults: review of research, Psychological

Bulletin, 108, 499-514.

Pratto, F., Sidanius, J., Stallworth, L. M., i Malle, B. F. (1994). Social dominance orientation: A

personality variable predicting social and political attitudes. Journal of Personality & Social

Psychology, 67, 741–763.

Riek, B.M., Mania, E.W. i Gaertner,S.L. (2006). Intergroup Threat and Outgroup Attitudes: A

Meta-Analytic Review. Personality and Social Psychology Review, 10(4), 336-353.

44

Semyonov, M., Rajiman, R. i Gorodzeisky, A. (2006). The Rise of Anti-foreigner Sentiment in

European Societies, 19882000. American Sociological Review, 426449.

Sherif, M. (1966). Group conflict and co-operation: Their social psychology. London: Routledge

Kegan Paul.

Sherif, M., Harvey, O. J., White, B. J., Hood, W. R., i Sherif, C. W. (1961). Intergroup conflict

and cooperation: The Robbers Cave experiment (Vol. 10). Norman, OK: University Book

Exchange.

Sibley, C. G., Duckitt, J., Bergh, R., Osborne, D., Perry, R., Asbrock, F., ... i Barlow, F. K. (2013).

A dual process model of attitudes towards immigration: person× residential area effects in a

national sample. Political Psychology, 34(4), 553-572.

Sibley, C.G. i Duckitt, J. (2009). Big-Five Personality, Social Worldviews, and Ideological

Attitudes: Further Tests of a Dual Process Cognitive-Motivational Model. The Journal of

Social Psychology, 149(5), 545–561.

Sibley, C. G. i Duckitt, J. (2008). Personality and prejudice: A meta-analysis and theoretical

review. Personality and Social Psychology Review, 12(3), 248-279

Sidanius, J., Pratto, F., van Laar, C. i Levin, S. (2004). Social dominance theory: Its agenda and

method. Political Psychology, 25, 845–880.

Sidanius, J. i Pratto F. 1999. Social Dominance: An Intergroup Theory of Social Hierarchy and

Oppression. New York: Cambridge University Press.

Stephan, W. G., Ybarra, O., Martinez, C., Schwarzwald, J. i TurKaspa, M. (1998). Prejudice toward

immigrants to Spain and Israel: An integrated threat theory analysis. Journal of Cross-

Cultural Psychology, 29, 559 –576. doi:10.1177/0022022198294004

Stephan, W. G., Renfro, C. L., Esses, V. M., Stephan, C. W. i Martin, T. (2005). The effects of

feeling threatened on attitudes toward immigrants. International Journal of Intercultural

Relations, 29(1), 1-19. http://dx.doi.org/10.1016/j.ijintrel.2005.04.011

Šiber, I. (1997). War and the Changes in Social Distance Toward the Ethnic Minorities in Croatia.

Politička misao, 34(5), 3-26.

Šram, Z. (2010). Etnocentrizam, percepcija prijetnje i hrvatski nacionalni identitet. Migracijske i

etničke teme, 26(2), 113–142.

Todd Jewell, R., Melgar, N., Melna, D. i Rossi, M. (2009). Attitudes towards immigrants: a cross-

country perspective. Departamento de Economia, Universidad de la Republic, Urugvaj.

Trninić, V., Barančić, M. i Nazor, M. (2008). The five-factor model of personality and

aggressiveness in prisoners and athletes. Kinesiology, 40(2), 171-182.

Turner, J. C. i Tajfel, H. (1986). The social identity theory of intergroup behavior. Psychology of

intergroup relations, 7-24.

45

Turper, S., Iyengar, S., Aarts, K. i van Gerven, M. (2015). Who is Less Welcome?: The Impact of

Individuating Cues on Attitudes towards Immigrants. Journal of Ethnic and Migration

Studies, 41(2), 239–259.

United Nations High Commissioner for Refugees. (2011). UNHCR Global Trends 2010. Geneva,

Switzerland: Author.

Verkuyten, M. (2005). Immigration discourses and their impact on multiculturalism: A discursive

and experimental study. British Journal of Social Psychology, 44, 223–240.

doi:10.1348/014466604X23482

Vesković Anđelković, M. i Bobić, M. (2015). Stavovi građana centralnog dela Srbije prema uticaju

doseljenika na tradiciju i kulturu njihove lokalne zajednice. Migracijske i etničke teme, 31(2),

221–246.

Walter, M.I., Thorpe, G.L. i Kingery, L.R. (2001). The Common Beliefs Survey-III, The situational

self-statement, and affective state inventory and their relationship to authoritarianism and

social dominance. Journal of Rational-Emotive & Cognitive-Behavior Therapy, 19 (2), 105-

118.

Woods, S. A. i Hampson S. E. (2005). Measuring the Big Five with single items using a bipolar

response scale. European Journal of Personality, 19(5), 373-390.

Župarić-Iljić, D. i Gregurović, M. (2013). Stavovi studenata prema tražiteljima azila u Republici

Hrvatskoj. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 22(1), 41-62.

doi:10.5559/di.22.1.03.

povezanost osobina ličnosti i autoritarnosti sa stavovima

Documents