Impresionizam

IMPRESIONIZAM

-Najznačajniji umjetnički pokret u 19. st.-Jedan od prvih modernih pokreta u umjetnosti uopće-Utjecao je na formiranje umjetničkih pokreta s prijelaza stoljeća te početka novog –postimpresionizam, simbolizam, fovizam i kubizam-Javio se 60-ih godina 19. st. – nije nastao kao pokret međusobno povezanih slikara-Nije nastao spontano i ni iz čega – oslanja se na tradiciju romantizma te je povukao iskustva čitavog jednog naraštaja slikara

-Eugene Delacroix i slikari romantizma pokazali su da umjetnici imaju pravo slikati obične ljude i trivijalne prizore te da tema umjetničkog djela ne mora biti uzvišena i veličanstvena da bi djelo bilo kvalitetno

-Slikati ono što se doista vidi a ne ono što nalažu konvencije Akademije bio je credo romantista koji su prihvatili i impresionisti

IMPRESIONIZAM

-Slikanje u krajoliku i prirodi postali su popularni već kod barbizonaca i prerafaelita te kod slikara poput Constablea i Corota-Slikanje na otvorenom prostoru – PLEN AIR (fra.) postaje glavna inspiracija impresionista-Temeljna načela sažeo je slikar Eugene Boudin puno prije nego je sam pokret dobio ime

“Sve naslikano izravno na licu mjesta i na mjestu događaja ima takvu snagu, moći i životnost izraza kakva se nikada ne može postići u ateljeu. Tri poteza kistom u prirodi vrijede više nego dva dana rada za štafelajom ”

-bojom su pokušali što je moguće vjernije prenjeti vizualno iskustvo koje oko prenosi mozgu-nastojali su rasčlaniti boje i nijanse zadanog motiva što je moguće točnije te naslikati igru svjetla na površini predmeta

Impresionizam

• Ime su dobili slučajno – po slici Claudea Moneta koju je sam slikar u trenutku nadahnuća nazvao Impresija ili izlazak sunca

• Louis Leroy – likovni kritičar je tu izložbu podrugljivo nazvao izložbom impresionista

Impresionizam• Cilj impresionista je bio uhvatiti

izravan odnos svjetlosti i boje – da bi to ostvarili, slikali su vrlo brzo, kratkim i jakim potezima kista te su zanemarili elemente koji su se do tada na dobroj slici smatrali važnima – besprijekorna kompozicija, ozbiljan sadržaj i završna glazura

• Reakcije publike i kritike – krajnje neprijateljske, optuživalo ih se da ne znaju slikati

• Slikari impresionizma su međusobno veoma različite ličnosti i svaki je razvio vlastiti individualni stil

Eugene Bodin (1824-98)• Sin knjižara, skromnog

porijekla• Počeo je kao trgovac sa malo

umjetničkog pribora• Samouk slikar amater – nije

završio nikakvu slikarsku naobrazbu

• Potpuno se posvetio umjetnosti te je dvije godine u Louvreu precrtavao umjetnička djela

• Shvatio je da atelje nije prihvatljiva alternativa slikanju na otvorenom

• Veliki doprinos pokretu impresionizma

• Manet, Monet, Pissaro i dr. su se povodili za njegovim primjerom

Eugene Bodin• Anvers s vrha

Flandersa, 1871.g

• Htio je zorno predočiti učinak koji svjetlo ima na prizor te na platno što vjernije prenijeti atmosferu koju to svjetlo stvara

• Podsjeća na Vermeera Van Delfta i njegovu sliku Pogled na Delft

Eugene Bodin• Johanes Wermeer Van

Delft; Pogled na Delft, 17

• Prostrano, svijetlo nebo; niski obzor, oblaci koji se ogledaju u vodi

• Razlike su očite: Bodinovo djelo je prozračnije i “lakše”, oblici su nepravilni i nedovršeni, nema jasnoće i mirnoće Van Delfta

Camille Pissarro (1830-1903)• Rodio se u St.Thomasu – roditelji su ga poslali u Pariz na školovanje• 1855.g napušta poslovnu karijeru te se posvećuje umjetnosti• 1859.g. upoznaje C. Moneta te s njim izlaže na Pariškom Salonu• Slikar “krajolika i pejzaža” – to je bio žanr koji mu je postao životna

opsesija• 1870.g. uslijed rata s Prusijom odlazi u Englesku gdje provodi godinu

dana• Na povratku otkriva da su pruski vojnici provalili u njegovu kuću i

uništili mu 20-godišnji rad – slike su koristili kao daščice za hodanje preko blata

• Bila mu je opsesija, kao i mnogim impresionistima, slikati isti motiv u različitim vremenskim uvjetima i različitim dobima dana

• Zanosio se jedinstvom forme i sadržaja koji se postiži takvim načinom slikanja

• Veliki most u Rouenu te Avenue de l´Opera dvije su najpoznatije serije motiva koje slika i do 40-ak puta

Camille Pissarro• Avenue de l´Opera,

snježni dojam, 1899.g.

• Pariška serija posvećena samo ovom motivu sadrži desetak slika

• Avenija na raskrižju ulice St. Honore i trga Theatre Francais

• Prikazan je dojam koji ostavlja padanje snjega na ulicu

• Sjajno je uhvaćeno posebno osvjetljenje što se odražava od neba na ulicu u trenutku razvedravanja

Edouard Manet (1822-83)• Jedan od vođa impresionista

no on o sebi nije nikada tako mislio

• Pokazuje impresionističke karakteristike tek u zreloj fazi

• Nikada nije izlagao na izložbama impresionista

• Imućan pripadnik srednje klase

• Revolucionaran u pariškim umjetničkim krugovima

• Svojim je slikama izazvao skandal na Salonu

Edouard Manet – Doručak na travi

Bar u Foilles-Bergeru

Edouard Manet -Claude Monet slika u svom čamcu

Edgar Degas • Ples je bio iznimno popularna

tema no Degas se za njega zanimao na posve drugačiji način

• Želio je naslikati trenutačan prizor, prikazati težak rad koji stoji iza dopadljivosti koja se prikazuje publici

• Proučavao je plesne pokrete te ih je pokušavao prenjeti na papir i platno

• Na isti način je obrađivao i temu konjskih utrka

• kasnije, kad mu je oslabio vid, bavi se skulpturom

• Svoje plesačice i konje onda modelira u vosku i drvu

• Česta tema su mu i žene prilikom kupanja – nastoji postići efekt virenja kroz ključanicu – ne radi se o izravnom aktu

Edgar DegasNa pozornici

Konjske utrke

Edgar DegasŽena u kadi

• U mladosti se divio Ingersu i Davidu, klasičnom slikarstvu i mitologiji

• U svojim djelima izbjegava mitologiju i pokušava se što više približiti stvarnosti

• Prikazuje ljude kakvi doista jesu, u trenutcima kada rade svakodnevne stvari i kada su posve nezapaženi

Edgar DegasŽena se briše • S lakoćom kombinira boju i

oblik• Nije ga zanimao eksterijer –

jedan je od rijetkih umjetnika koji slika uglavnom u interijeru

• Djela su mu intimnog karaktera

• Težnja naturalizmu i ugođaju ostvarenom samo bojom

Edgar Degas

14. godišnja balerina

Žena u kadi

James McNeill Whistler• Podrijetlom Amerikanac• Smatra se slikarem koji je bio

na rubu impresionizma prije nego li je pripadao samom tom pokretu

• Živio je u Londonu – proveo je većinu života

• Prva slikarska iskustva – Pariz• Pod velikim je utjecajem

japanske umjetnosti čije elemente unosi u svoje slikarstvo

• Utječe na impresioniste i postimpresioniste

Kod klavira

James McNeill Whistler

Ugođaj u crno-sivom – “ Whistlerova majka”

• Nema tipične impresionističke lepršavosti ni upotrebe svjetla karakteristične za impresionizam

• Izolirana pojava u umjetničkom svijetu 2.pol.19.st

• Nadahnut realizmom Coourbeta

Alfred Sisley

Obale Seine blizu Bougivala

• Podrijetlom Englez• Jedan od utemeljitelja

impresionizma• Shvatio kako njegovom

temperamentu najviše odgovara rad u plain – airu

• Zbog rata propao mu je očev posao te se morao uzdržavati prodajom slika

• Stalno se selio – živio je na ladanju izvan Pariza

Alfred Sisley

Čamas za vrijeme poplave u Port-Marlyu

• Slika poplavu koja je zahvatila selo na Seini

• Serija od 6 slika – među najboljima u njegovom opusu

• Istančanost za boje i osjetljivost za svjetlosne efekte sunčevih zraka na zgradama

• Slika trenutak kad se poplava povlači

• Isprekidani potezi kista daju slici polet i teksturu

Claude Monet• Sisley i Monet su od svih

slikara impresionizma najviše ostali vjerni izvornim načelima tog stila

• Počeo je slikati tako što je upoznao Boudina koji je potakao njegov žar za rad na otvorenom

• 60-ih godina Monet odbacuje akademska načela slikanja te se sa Sisleyem i Renoirom usmjerava na rad u prirodi

Mrtva supruga

Monet – Livada u Givernyu

• Selo u kojem je kupio kuću i gdje je uredio raskošan vrt koji je postao tema mnogih njegovih djela

• Slike odskaču zbog istančanosti i raznih nijansi iste boje te različitih kuteva upotrebe kista

Claude MonetLopoči

• Slikao je serije slika iste teme• 4. serije - plastevi sijena,

katedrala u Rouenu, jablani i lopoči

• Promatrao je lopoče u svom vrtu u različita doba dana i pod različitim svjetlom

• Nastojao je prikazati njihov odraz na površini jezera

• Cilj mu je bio uhvatiti jedan trenutak tj. prikazati trenutno stanje nastalo zbog neke prirodne pojave

Pierre Auguste Renoir• Umjetničku karijeru je

započeo kao naučnik za oslikavanje porculana

• Razvio je istančano umijeće koje je kasnije davalo posebnu toplinu njegovim radovima

• Osim impresionističkih slika, istodobno je slikao i konvencionalne akademske portrete koje je prodavao imućnim kupcima

• Monet i Renoir su zajedno radili i često slikali iste prizore

• Eksperimentirali su s mnogim stvarima – bojama – te otkrivali kako boju nanositi na platno brže da bi se postigao efekt svjetlosti

• Pejzaž mu nikada nije bio glavna tema

Pierre Auguste RenoirAkt u krajoliku

• “najjednostavniji motivi su vječni, ničija mašta ne može smisliti ništa bolje”

• Akt je predano slikao cijeli život

• Aktovi nisu nastali kao djela rezultat trenutnog nadahnuća nego su rezultat dugog niza studija i skica

• Poznati su po toplom, ružičastom tonu i bisernom efektu ženske puti – da bi to ostvario, nanosio je sloj po sloj boje u tankim namazima

Pierre Auguste RenoirKupačice

• Prva velika kompozicija

• Tri ženska akta• Trebalo mu je

nekoliko godin ada je završi

• Impresionistički tretman pejzaža

Berthe Morrisot• Pohađala je satove umjetnosti

kod Corrotova prijatelja u čijem je ateljeu radila

• Vješta slikarica, pokazivala je naklonist prema idejama impresionizma

• Upoznala je Maneta 60-ih godina te su utjecali jedno na drugo u slikarskom smislu

• Udala se za njegova brata• Pod njenim utjecajem, Manet

je počeo slikati u plain-airu

• Slika tkz. “ženske teme”• Kućni prizori, majke s djecom

ili prizore iz vrta• Razlozi tome su i društvene

prirode• Razvila je osobitu tehniku –

odbacuje male i pravilne poteze te boju nanosi u snažnim i jasnim potezima koje razmazuje u svim smjerovima

Berthe MorrisotKraj kolijevke U ateljeu

Alfred Sisley

Edgar Degas

Edgar Degas

P.A.Renoir

Berthe Morissot