ilmihal, kratka uputa u islam - idris resić prof. i dr. sulejman mašović

8/14/2019 ILMIHAL, kratka uputa u islam - Idris Resi prof. i dr. Sulejman Maovi

1/78

1


2/78

2

Priredili:

Idris Resi, Prof. i Dr. Sulejman Maovi

ILMIHALKRATKA UPUTA U ISLAM

Izdava:ISLAMIC RELIEF


3/78

3

S A D R A J

S A D R A J..................................................................................... 3PRISTUP............................................................................................. 6

ime poinjemo svaki dobar posao?.............................................. 6ta znai Bismilla?.......................................................................... 6Koji su to svakodnevni poslovi prije kojih trebo izgovoritiBismillu?......................................................................................... 6

ISLAM................................................................................................ 7ta je Islam?.................................................................................... 7Ko su muslimani?........................................................................... 7ta smo mi po vjeri?....................................................................... 8ta je Kur'an?.................................................................................. 8

ISLAMSKI POZDRAV - SELAM................................................... 10ta je selam?................................................................................. 10

I DIO - ISLAMSKO VJEROVANJE (IMAN).................... 11PRVA TEMELJNA ISTINA VJERE............................................... 13DRUGA TEMELJNA ISTINA VJERE............................................ 15TREA TEMELJNA ISTINA VJERE............................................. 16PETA TEMELJNA ISTINA VJERE................................................ 18ESTA TEMELJNA ISTINA VJERE.............................................. 19

II DIO - GLAVNE ISLAMSKE DUNOSTI.....................20

PRVA ISLAMSKA DUNOST....................................................... 21DRUGA ISLAMSKA DUNOST -NAMAZ (SALAT)................. 22

Kako stojimo u namazu?............................................................... 22Kako se pregibamo u namazu?..................................................... 22Kako se sputamo na zemlju u namazu?....................................... 23Kako sjedimo u namazu?.............................................................. 23

UVJETI ZA NAMAZ (NAMASKI ARTI).................................... 24PRVI UVJET ZA NAMAZ - OPA ISTOA.............................. 25


4/78

4

DRUGI UVJET ZA NAMAZ ABDEST....................................... 26UZIMANJE ABDESTA (slikovit prikaz)........................................ 27

O meshu........................................................................................ 29Tejemmum.................................................................................... 30Gusul............................................................................................. 31

TREI UVJET ZA NAMAZ - POKRIVANJE TIJELA.................. 32ETVRTI UVJET ZA NAMAZ - VRIJEME NAMAZA................ 33

Ezn............................................................................................... 33PETI UVJET ZA NAMAZ - KIBLA (KA'BA)................................ 35ESTI UVJET ZA NAMAZ -NIJJET (ODLUKA)......................... 36

Ikmet........................................................................................... 36SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA -NAMASKI RUKNOVI........ 37NAMASKI RUKNOVI (slikovit prikaz).......................................... 38Stupanje u namaz (iftith-i tekbir)................................................ 41

Pregibanje u namazu (ruk')......................................................... 42Sputanje lica na tle (sedda)........................................................ 43Sjedenje u namazu........................................................................ 43Ettehijjtu...................................................................................... 43Salavti.......................................................................................... 44Dove.............................................................................................. 44Zavretak namaza (selm)............................................................. 44

DODATAK O KIRETU................................................................ 45Subhneke..................................................................................... 45Eza i Bismilla.............................................................................. 45Sura El-Fatiha............................................................................... 46Sra Vel-Asri................................................................................ 46Sra Nasr (Iz de)...................................................................... 47Sura Tebbet-jed........................................................................... 47Sura Ihlas (Kul-huvallahu)............................................................ 48Sura Felek..................................................................................... 48Sura Nas........................................................................................ 49

PET DNEVNIH NAMAZA.............................................................. 50SABAH-NAMAZ......................................................................... 51AKAM-NAMAZ........................................................................ 52PODNE-NAMAZ......................................................................... 53IKINDIJA NAMAZ...................................................................... 55


5/78

5

JACIJA-NAMAZ.......................................................................... 56VITR-NAMAZ............................................................................. 57ZIKR............................................................................................. 58NAMASKA DOVA...................................................................... 60ZABORAV U NAMAZU (SEHV-I SEDDA)........................... 61TA KVARI NAMAZ.................................................................. 61POUKE O FARZ-NAMAZIMA.................................................. 62POUKE O SUNNETIMA............................................................. 62ZAJEDNIKO KLANJANJE (DEMAT)............................... 64OSTALI NAMAZI....................................................................... 64

TREA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST.................................. 65ETVRTA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST............................. 67PETA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST...................................... 69

III DIO - KULTURA ISLAMSKOG IVOTA.................. 71ISLAMSKI BLAGDANI.................................................................. 71

Ramazanskibajram....................................................................... 71Kurban-bajram.............................................................................. 71Nova muslimanska hidretska godina.......................................... 72Mevlud

..........................................................................................72

Mubarek-noi................................................................................ 72ISLAMSKO VLADANJE (AHLAK)............................................... 74

DUNOSTI PREMA ALLAHU.................................................. 74DUNOSTI PREMA SEBI.......................................................... 74DUNOSTI PREMA OSTALIM LJUDIMA.............................. 75

GRIJESI I KAJANJE........................................................................ 77Veliki grijesi.................................................................................. 77


6/78

6

PRISTUP

ime poinjemo svakidobar posao?

Svaki dobar posao poinjemo rijeima: BISMILLAHIR-RAHMNIRRAHIM, to znai: U IME ALLAHA, SVEMUDOBROINITELJA, MILOSTIVOG!

Ova formula naziva se BISMILLA.

ta znai Bismilla?Bismilla znai da se mi odluujemo da svaki svoj inuradimo

mislei na Allaha delle nuhu i molei Ga da nam pomogne.

Koji su to svakodnevni poslovi prije kojih trebo izgovoritiBismillu?

Svakodnevni poslovi prije kojih treba moliti Allaha za pomo iblagoslov su slijedei:

- kada peremo ruke i umivamo lice,- kada pristupamo objedu,- kada uimo Kur'an,- kada radimo kolski zadatak,- kada polazimo od kue na ulicu ih na posao,- kada radimo bilo koji posao u radionici ili na polju...

U ovim i slinim poslovima Bismillom spominjemo Boga imolimo Ga da nam dadne snagu i razum da zapoeti posao sretnozavrimo, jer na ivot, snaga i razum zavise od Njega, Allaha dellenuhu.


7/78

7

ISLAM

ta je Islam?

Islam je dragovoljna predanost Allahu delle nuhu u svakojmisli, osjeanju i poslu.

Islamje vjera koju je objavio Allah delle anuhu preko Svogaposljednjeg poslanika Muhammeda cijelom ovjeanstvu.

Islam ui da postoji samo jedan Bog, Allah, koji sve stvara,odrava i rastvara.

Islam ui da postoji materijalni i duhovni svijet i da pored ovogprolaznog ivota postoji vjeni ivot poslije smrti, Ahiret, i Sudnji dan,kada e ljudi pred Bogom dellenuhu polagati raune za svoja djela.

Islam predstavlja sistem istina datih u Kur'anu kao posljednjojBojoj objavi.

Islam vodi napretku i srei ovjeanstva, a njegovi propisi i

naela vae za sve prostore, vremena iprilike.Islam propisuje odravanje tjelesna i duevne higijene.

Islam ui da, kad volimo, to inimo u ime Allaha delle nuhu,i kad mrzimo, to takoer inimo u ime Allaha delle nuhu. Islamnareuje sve to je dobro i korisno, a zabranjuje sve to je tetno.

Ko su muslimani?

Muslimani su one osobe koje su prihvatile islamsko uenje kaoputokaz u svom ivotu.

Muslimani iskazuju svoju pripadnost islamu kroz:

- islamsko vjerovanje da je samo jedan Bog, Allah delleanuhu,


8/78

8

- izvravanje islamskih dunosti (ehadet, namaz, post, zekat ihad),

- ponaanje prema islamskim propisima...

ta smo mi po vjeri?

Mi smo po vjeri muslimani i muslimanke.

Svoju pripadnost islamu muslimani iskazuju kratkom obavezom pred Allahom koja glasi: Ja srcem vjerujem i jezikom izjavljujemnema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed savreno predan

Allahui

Njegov poslanik. Ovu obavezu pripadanja islamu trebamonauiti izgovarati na arapskomjeziku.

E-HEDU EN L-ILAHE ILLELLH VE E-HEDU ENNEMUHAMMEDEN ABDUHVE RESLUH .

Ova obaveza Allahu delle anuhu u naem narodu se nazivaehadet ili Kelime-i ehadet.

Svaki musliman i muslimanka mora nauiti izgovarati ovu

kratku obavezu pripadanja svojoj vjeri.

ehadet muslimani izgovaraju u svim ivotnim prilikama, kadasu u dobru i veselju i kada su u nevoljama, patnjama i kunjama.

O ovoj obavezi vjeri lijepo je i razmiljati i svojim razumom seopredijeliti za Boiju jedinost i Muhammedovo poslanstvo, a to znaivrsto vjerovati u ehadet.

ta je Kur'an?

Kur'an je Boija knjiga u kojoj je Uzvieni Allah objavio vjeruislam Muhammedu-alejhisselm s ciljem da je prenese i objasni ljudimakako bi primjenom tog zakona postigli sreu na ovom i buduemsvijetu.

Kur'an nas ui:


9/78

9

- ta i kako treba vjerovati,- koje islamske dunosti treba vriti i kako, te- kako se ljudi trebaju vladati.

Kur'an nije samo vjerozakonik. On je savreni zbornik moralnihpropisa, izvor pravnih normi i drutvenih zakonitosti.

Kur'an zahvata i opu povijest, pedagogiju, sociologiju,astronomiju, arheologiju, medicinu, biologiju, fiziku, matematiku idruge drutvene i prirodne znanosti.

Danas Kur'an potie mnoge naunike Zapada i Istoka razliitih profila da ga prouavaju i otkrivaju istine i upute za cjelovit razvoj

pojedinca i zajednice.


10/78

10

ISLAMSKI POZDRAV - SELAM

ta je selam?

Selam je islamski pozdrav obavezan za sve muslimane imuslimanke na cijelom svijetu pri njihovim meusobnim susretima.

Islamski pozdrav glasi: ES-SELMU ALEJKUM, to znai:

Mir i spas Boiji elim vama!

Musliman kome je nazvan selam treba da uzvrati slijedeimrijeima: VE ALEJKUMUS-SELM,to znai:I ja vama mir i spas

Boiji elim.


11/78

11

I DIO

ISLAMSKO VJEROVANJE (IMAN)

Da bismo mogli biti muslimani, duni smo nauiti te razumom isrcem prihvatiti islamsko vjerovanje (iman).

Islamsko vjerovanje sastoji se od est temeljnih istina vjere, azovemo ih imanski arti.

Temeljne istine vjere su:

1. vjerovati u Boga, Allaha delle anuhu (Stvoritelja iVladara svjetova);

2. vjerovati u Boije meleke (anele), duhovna bia;3. vjerovati u Boije kitabe (knjige);4. vjerovati u Boije poslanike (pejgambere);5. vjerovati uSudnji dan (Posljednji dan);6. vjerovati u Boije odreenje (kader), to jest da sve to se

dogaa, biva s Boijom voljom i odreenjem.

Svaki musliman i muslimanka duni su ove temeljne istine vjeresvakodnevno izgovarati na arapskom jeziku, a one glase:

1. AMENTU BILLH - Ja vjerujem u Boga,2. VE-MELIKETIH - u Boije meleke,3. VE KUTUBIH - u Boije Kitabe,4. VE RUSULIH - u Boije poslanike

(pejgambere),

5. VEL-JEVMIL-HIRI - u Posljednji (Sudnji) dan,6. VE BIL-KADERI HAJRIH VE ERRIH

MINELLHI TEL

- i vjerujem da sve to se dogaa,biva s Boijom voljom


12/78

12

i odreenjem.

Onaj koji ne vjeruje u svih est temeljnih istina vjere ne moebiti musliman odnosno muslimanka.


13/78

13

PRVA TEMELJNA ISTINA VJERE

Prva temeljna istina vjere je MENTU-BILLHI, to znai:

Ja vjerujem u Boga, Allaha delle anuhu, Stvoritelja i Vladarasvjetova.

Sve to vidimo na zemlji i na nebu skladno je i lijepo ureeno.Sve se razvija i kree u potpunom skladu i savreno tano; nita nijesluajno. Razmiljanje o redu u prirodi dovodi nas do vjerovanja dapostoji Bog koji vlada cijelim svijetom.

Prouavanje prirode i pojava u njoj dovodi nas do saznanja da postoji Stvoritelj koji sve zna i moe. Taj Stvoritelj je Allah delleanuhu.

Allaha znamo i vjerujemo po Njegovim svojstvima spomenutimuKur'anu kojih ima mnogo, a ovdje navodimo slijedea:

- Allah ima i postoji,- Allah je jedan,- Allah je oduvijek i nije postao,- Allah je zauvijek jer ga nee nestati,- Allah nije niemu slian,- Allah sam o sebi opstoji,- Allah ivi svojim vjenim ivotom,- Allah sve zna, uje i vidi,- Allah sve ini svojomvoljom,- Allah sve stvara, odrava i rastvara.

U suri IhlasKur'an kae:

Reci: On, Allah, -jedan je! Allah je utoite svakome!

Nije rodio nikoga, niti je On roen, i Njemu niko nije ravan!


14/78

14

Kad spominjemo Allahovo ime treba rei delle nuhu iliskraeno d..u pisanju.


15/78

15

DRUGA TEMELJNA ISTINA VJERE

Druga temeljna istina vjere je VE-MELIKETIH, to znai:

Ja vjerujem u Boije meleke (razumna duhovna bia).Meleki su nevidljiva duhovna bia koja nikada ne grijee, nego

uvijek sa zadovoljstvom i posluno vre dunosti koje im Allah d..odreuje.

Odreeni meleki prate ovjeka, donose mu dobre misli i piunjegova djela, a nazivaju seKiramen ktibini.

Meleka ima vrlo mnogo a najpoznatiji su:- Debrail - ima ulogu da prenosi od Boga Objavu

poslanicima;

- Azrail - rastavlja due od tijela u asu smrti, sa drugim zato odreenim melekima;

- Mikail - sa drugim melekima vri odredene dunosti u prirodnim pojavama i promjenama kao to su strujanjevjetrova, kretanje oblaka, padanje kie, listanje, rast isazrijevanje bilja, itd;

- Israfil - ima zadau da najavi prestanak ivota na zemlji(Posljednji dan) i ponovno oivljenje (Sudnji dan).

Druga nevidljiva bia koja donose ovjeku zle misli i navode gana grijehe zovu seejtani(avoli). Oni su nai neprijatelji i mi molimo

Allaha da nas sauva od njihovog djelovanja slijedeim rijeima: EZUBILLHI MINE-EJTNIR-RADM, to znai:

Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.


16/78

16

TREA TEMELJNA ISTINA VJERE

Trea temeljna istina vjere je VE KUTUBIH, to znai: Ja

vjerujem u Boije knjige, kitbe.Boije knjige (kitbi) su Boije objave koje su ljudima prenosili

Boiji poslanici. U Boijim kitabima sadrane su upute, savjeti i propisio ivotu ljudi i obavljanju vjerskih dunosti koje je Allah d.. tokompovijesti slao narodima da ih opomene i odvrati od loih djela i nasiljakoja su unitila mnoge civilizacije.

Naa Boija knjiga (kitb) je uzvieni Kur'an koji je dostavljenMuhammedu - alejhisselam - da bude putokaz ljudima kako bi bilisretni na ovom i buduem svijetu kao posljednja objava za sva buduavremena i prostore do Sudnjeg dana.

Najpoznatija su nam etiri velika kitaba:

- Tevrt, objavljen Msu a.s.- Zebr, objavljen Dvdu a.s.- Indl, objavljen Isu a.s.- Kur'n, objavljen Muhammedu a.s.

Pored spomenutih kitaba objavljeni su spisi ili svici pojedinimBoijim poslanicima.

Kur'an je zakonik i vodi u ivotu muslimana. Njegovi propisivode srei i napretku svih ljudi u koju svrhu ih Allah d.. poziva da ga

prouavaju i u ivotu primjenjuju. Muslimani su posebno duni da gaizuavaju i svoj ivot usklauju po njegovim propisima, jer e samotako postii sreu na ovom i buduem svijetu.

Kur'an je uvijek suvremen i bit e izvor za sticanje znanja iotkrivanje novih istina svim generacijama ljudskog roda do Sudnjegdana.


17/78

17

ETVRTA TEMELJNA ISTINA VJERE

etvrta temeljna istina vjere je VE RUSULIH, to znai: Javjerujem u Boije poslanike.

Boiji poslanici su odabrani ljudi (pejgamberi) kojima je Bogd.. slaosvoje objave da ih prenesu i objasne ljudima.

Bilo je mnogo Boijih poslanika a najpoznatiji su: Adem, Nh,Ibrahim,Ms, Is i Muhammed-alejhisselam.

Prvi pejgamber je Adem a. s. koji je ujedno i prvi ovjek nazemlji. Adema i njegovu enu Havu stvorio je Allah d..i od njih je

postao cijeli ljudski rod.

Posljednji Boiji poslanik je Muhammed a. s. PoslijeMuhammeda a.s. nee doi nijedan poslanik niti ijedna objava poslijeKur'ana.


18/78

18

PETA TEMELJNA ISTINA VJERE

Peta istina vjere je VEL-JEVMIL-HIRI, to znai: Ja

vjerujem u Posljednji i Sudnji dan.Posljednji je dan kada de ovaj svijet nestati i svi ljudi pomrijeti.

Sudnji je dan kada e Svemogui Bog stvoriti drugi vjeni ivoti svemrtvo oivjeti ipozvati ljude da im sudi za njihova djela.

Svakom ovjeku na Sudnjem danu bit e predoena njegovadobra i loadjela za koja e biti nagraen ili kanjen.

Za dobra djela nagrada na Sudnjem danu je Dennet (raj), a zaloa djelakazna je Dehennem (pakao).

Najtei grijesi su: nevjerovanjeu Boga, i za njihnema oprosta,pa e biti i najstroije kanjeni.


19/78

19

ESTA TEMELJNA ISTINA VJERE

esta temeljna istina vjere je VE BIL-KADERI HAJRIH VE

ERRIHMINELLHI TEL, to znai: Ja vjerujem da sve to sedogaa. biva s Boijom voljom i odreenjem.

Vjerovanje u Boije odreenje znai svjesno zalaganje zaostvarenje zadataka ivota u granicama propisa Allahove vjere.Odreenje treba ovako razumjeti: da je Svemogui Allah stvoriozemaljske i nebeske svjetove i On odreuje raspored i zbivanjau njima.Kada e i koliko ta potrajati, razvijati se i nestati, Allah odreuje,

rasporeuje i stvara. On je uzrok svim uzrocima. Niko ne moe Njegasprijeiti u Njegovoj volji i radu. Ono to Allah hoe, to biva,dogadase, a to nee, to se ne moe dogoditi niti biti.

Iako je sve odreeno, Allah d.. je dao ovjeku slobodnu volju,a to je naa sposobnost da se sami odluimo za neko djelo. Ako seodluimo za dobro djelo, bit emo nagraeni, a ako se odluimo za zlo,bit emo kanjeni.

Prema tome,grijenik se ne moe pravdati Boijom odredbom,sudbinom, jer e biti kanjen zato to se odluio na izvrenje nekoggrijeha, kao to e i dobroinilac biti nagraen zato to se odluio daizvri dobro djelo.

Ako nas zadesi neko zlo ili nezgoda (bolest, smrt, strah, teta isl.); trebamo znati da je to Allah d.. htio i odredio pa moramo bitistrpljivi dok se ne izmijeni Njegova odredba.

Sve nesree koje nas u ivotu zadese duni smo sprijeiti iotkloniti ako to moemo, a ako ne, treba ih strpljivo podnositi i molitiAllaha d.. da nas spasi i otkloni nevolje.


20/78

20

II DIO

GLAVNE ISLAMSKE DUNOSTI

Islam se zasniva na pet glavnih dunosti. Te glavne islamskedunosti su:

1. oitovati pripadnosti islamu (Kelime-i ehadet),2. klanjati propisane namaze (salat),3. postiti mjesec ramazan (savm),4. davati propisani dio od imovine (zekat),5. izvriti propisanu posjetu Ka'bi (had).

Pet glavnih islamski dunosti nazivamo islamskim artima.Islamski arti su povezani sa imanskim artima kao tijelo s duom, asrce im je Kelime-i ehadet. Stoga se pripadnost islamu oituje iliizjavljuje izgovorom Kelime-i ehadeta.


21/78

21

PRVA ISLAMSKA DUNOST

Prva i glavna islamska dunost je Kelime-i ehadet koji glasi:

E-HEDU EN L ILHE ILLELLH, VE E-HEDU ENNEMUHAMMEDEN ABDUHVE RESLUH,

to znai:

Ja vjerujem i oitujem da nema drugog Boga osim Allaha ivjerujem i oitujem da je Muhammed savreno predan Allahu i Njegovposlanik.

ehadet znai tvrditi ono to vjerujem a to i izjaviti (oitovatipred drugim ljudima). ehadetom se tvrdi i oituje pripadnost islamu.

Kelime-i ehadet ima dva dijela: oitovanje vjere u Boijujedinost i oitovanje vjerovanja u Muhammedovo a.s. poslanstvo.

Vjerovanje u Boiju jedinost izraavamo u izreci L ILHEILLELLH to znai da nema drugog Boga osim Allaha, to nampotvruje i Kur'an u suri Ihlas koja glasi:

KUL HUVALLHU EHAD, Reci: On, Allah, -jedan je.ALLHUS-SAMED, On je neogranieni Gospodar koga

svako treba molitiza pomo i milost.LEM JELID, VE LEM JLED, Nije nikoga rodio,niti je roen.VE LEM JEKUN LEH Njemu niko nije ravan.KUFUVEN EHAD.

Vjerovanje u Muhammedovo a.s. poslanstvo podrazumijeva daMuhammed a. s. nije ni po emu bie koje trebamo oboavati negosamo ovjek kao i drugi ljudi, ali za razliku od njih, on je bio savrenopredan Allahu i obdaren Njegovim poslanstvom.

Uzvieni Allah je odabrao Muhammeda a.s. za svog posljednjeg poslanika da ljudima dostavi i objasni zavrnu objavu i da im budeprimjer kako se u ivotu treba vladati. Zato mi slijedimo Muhammedaa.s. i njegovo uenje, mnogo ga volimo i cijenimo.


22/78

22

DRUGA ISLAMSKA DUNOST - NAMAZ (SALAT)

Druga islamska dunost je dnevno klanjati propisane namaze.

Namaz je muslimanska obaveza koja se vri svaki danklanjanjem i uenjem na propisani nain. Svaki dan treba klanjati petnamaza, i to: sabah, podne, ikindiju, akam i jaciju. Svaki namaz imasvoje vrijeme.

Namaz je propisan od Allaha d.. i ima est dijelova. Tisastavni dijelovi namaza su: poetni tekbir, stajanje, uenje Kurana,pregibanje, sputanje lica na zemlju i sjedenje. Ovih est dijelova ine

oblik namaza.Stajanje, pregibanje, sputanje lica na zemlju i sjedenje su

tjelesne radnje i treba ih nauiti vjebanjem.

Jedno stajanje, jedno pregibanje i dva sputanja lica na zemljuine jedan rekt namaza. Namazmoe imati dva, tri ili etiri rekata.

Kako stojimo u namazu?

U namazu stojimo mirno i skrueno, gledajui preda se. Nogetreba rastaviti jednu od druge najmanje tri prsta, a ruke sastaviti desnupo lijevoj. Mukarci stavljaju ruke preko pasa, a enske ih stavljaju naprsa. Stajanje u namazu zovemo kijm.

Kako se pregibamo u namazu?

U namazu se pregibamo preko polovine tijela, rukama seodupremo o koljena, glavu izravnamo s leima i gledamo u none prste.Pregibanje u namazu zovemo ruk'.


23/78

23

Kako se sputamo na zemlju u namazu?

Iz stajaeg poloaja pognemo se i povijemo noge, pa spustimona tle koljena, a zatim ruke, i izmeu njih spustimo nos i elo. To jesedda. Sa sedde podignemo glavu i ruke, a onda uinimo jo jednu

seddu. S druge sedde diemo se nadrugi rekat. Prvo diemo glavu,onda ruke, pa koljena.

Kako sjedimo u namazu?

U namazu sjedimo na koljenima. Mukarac sjedne, ako moe, nalijevu nogu, a desnu dri uspravljena stopala, povijenih prsta. enska

iskrene noge na desnu stranu. Ruke se dre na koljenima. Gleda sepredase, u ruke.


24/78

24

UVJETI ZA NAMAZ (NAMASKI ARTI)

Prije stupanja u namaz treba ispuniti est uvjeta ili priprema za

namaz. Uvjeti za namaz su:1. da bude isto tijelo, odijelo i mjesto gdje e se klanjati,2. uzeti abdest ili, ako jepotrebno, okupati se,3. biti pristojno obuen,4. na vrijeme klanjati,5

.

okrenutise

prema Kibli,

6. odluiti klanjati (nijjet).est uvjeta za namaz, nazivamo namaskim artima. Ako

nedostaje makar jedan uvjet, obavljanje namaza nije ispravno.


25/78

25

PRVI UVJET ZA NAMAZ - OPA ISTOA

Kod muslimana treba da bude isto: tijelo, odijelo i stan. U

istou spada: kupanje, pranje zuba, obrezivanje nokata, pranje ruku prije i poslije jela, pranje poslije obavljene nude te isto odravanjepazuha i stidnih dijelova tijela.

U neistou koju treba ukloniti spadaju svinjski proizvodi,neist, mokraa, alkohol, krv, kao i svaka druga neistoa koja jeislamskim propisima zabranjena.


26/78

26

DRUGI UVJET ZA NAMAZ ABDEST

Abdest je posebno pranje istom vodom radi klanjanja namaza

ili uenja gledajui iz Mushafa. Abdest se uzima ovako:1. prouimo Bismillu,2. operemo ruke do iza ake (tri puta),3. izaperemo usta i nos (tri puta). Desnom rukom ispiramo

usta, a lijevom rukom istimo nos.

4. operemo lice, odakle je kosa nikla do pod bradu i od uhado uha (tri puta),

5. operemo prvo desnu. a zatim lijevu ruku do iza lakta (triputa),

6. potaremo mokrom rukom prednji dio glave (mesh) jedanputa,

7. potaremo mokrim rukama ui i vrat (jedan puta).Kaiprst stavimo uuho,palac iza uha, a sa ostala tri prstavanjskom stranom potiremo vrat,

8. operemo prvo desnu, a onda lijevu nogu do iza lanaka(tri puta).

Uzimajui abdest moe se uiti Kelime-i ehadet ili koja dova.Nakon touzmemo abdest, lice i ruke obino obriemo istim pekirom.

S jednim abdestom, ako u meuvremenu nismo uinili nita tokvariabdest, moemo klanjati vie namaza.


27/78

27

UZIMANJE ABDESTA(slikovit prikaz)

1. Pranje ruku do iza aka 2. Izapiranje usta

3. Izapiranje nosa 4. Pranje lica


28/78

28

5. Pranje ruku do iza lakta 6. Potiranje mokrom rukomprednjeg dijela glave - mesh

7. Potiranje mokrom rukom prednjeg 8. Pranje nogu do iza lanakadijela glave (mesh)


29/78

29

ta kvari abdest?

Abdest e biti pokvaren: ako obavimo malu ili veliku nudu, akonam potee krv ili procuri gnoj ili uta voda, ako zaspimo, akopovratimo ili ako pustimo vjetar.

O meshu

Mesh znai potrati mokrom rukom jedan dio tijela radi ienjatog dijela ili pak potrati mokrom rukom jedan dio odjee, ako se - uizuzetnim sluajevima - ne moe oprati taj dio tijela.

a) Mesh po zavoju

Ako imamo na tijelu kakvu ranu ili ozljedu pa to zavijemoistim zavojem, moemo mesh initi po zavoju, prilikom uzimanjaabdesta, umjesto pranja, ako e nam pranje i kvaenje tih mjesta tetiti ipogorati zdravstveno stanje.

b) Mesh po mestvama

Ima ljudi koji su uobiajili nositi mestve (lahku kunu obuu), ito naroito u zimskom vremenu. U mestvama se moe klanjati poduslovom da budu iste, da pokrivaju none lanke, da nisu poderanekoliko tri prsta, da ne proputaju vodu, da se moe u njima komotnohodati i da se obuku, kad dotina osoba ima abdest.

Onaj ko je obukao mestve kad je imao abdest nee skidatimestve i prati noge kad bude opet uzimao abdest, nego e po njimamesh initi.

Mesh po mestvama ini se na taj nain to se mokrim prstimadesne ruke potare desna mestva od nonih prsta do lanaka, a isto takoprstima lijeve ruke lijeva mestva.

Mesh po mestvama moe se initi jedan dan i jednu no, tj. 24


30/78

30

sata, ako smo kod kue (mkim); a ako smo na putu (musfir), onda tridana i tri noi, tj. 72 sata.

TejemmumU izvjesnm sluajevima moe se, umjesto abdesta ili gusula,

uzeti tejemmum, tj. moe se obaviti formalno ienje istom zemljom(prahom) ilipredmetima napravljenim od zemlje.

Tejemmum se uzima, uglavnom, u ovim sluajevima:

1. kada u toku jednog namaskog vremena nije moguepribaviti vode;

2. kada imamo samo malo vode, koja nam je potrebna zapie ili za pribavljanje hrane;

3. kad se, u sluaju potrebe, nije mogue okupati.

Kako se uzima tejemmum

U tejemmuma su tri farza, a uzima se ovako:

1. Najprije se odlui (nijjet uini) radi ega se uzimatejemmum (na primjer, radi namaza ili prihvaanjaMushafa). Nijjet tejemmuma za namaz glasi:Ja odluihuzeti tejemmum radi namaza i radi toga da se oistim,kako bih se mogao pribliiti Uzvienom Allahu.

2. Zatim dotaknemo dlanovima istu zemlju, ili predmet odzemlje, dlanove otresemo i njima potaremo lice, kao daga peremo.

3. Na isti nain ponovo dotaknemo dlanovima istu zemlju,ili predmet od zemlje, pa potaremo lijevom desnu, adesnom lijevu ruku, sa vrha prstiju do iza laktova.

Sa jednim tejemmumom moemo klanjati vie namaza, sve dok

ne doemo do vode. Ali, im budemo u mogunosti uzeti abdest ili


31/78

31

okupati se, tejemmum nee vie vaiti pa se treba odmah okupati - akoje tejemmum uzet umjesto kupanja, ili uzeti abdest - ako je tejemmumuzet umjesto abdesta. Namaze koje smo klanjali sa tejemmumom netreba naklanjavati.

Sve to kvari abdest, pokvarie i tejemmum.

Gusul

Gusul je posebno vjersko kupanje koje je propisano u odreenimprilikama spolno zrelim mukarcima i enama.

Gusulse

uzima na ovaj nain:

1. usta i grlo vodom dobro isplakati;2. nos izaprati;3. zatim cijelo tijelo oprati da nigdje suho ne ostane ni

koliko se vrhom igle moe dotai.


32/78

32

TREI UVJET ZA NAMAZ - POKRIVANJE TIJELA

Kada hoemo da stupimo u namaz, treba da se pristojno

obuemo. Kod enskih mora biti pokriveno cijelo tijelo i kosa osim licai ruku do ake, s napomenom da je to islamski nain odijevanja ene usvim prilikama.


33/78

33

ETVRTI UVJET ZA NAMAZ - VRIJEME NAMAZA

Svaki namaz se klanja u svome vremenu, odnosno ima svoj

vakat. Poetak svakog namaskog vakta odreuje se prema poloajusunca na nebu.

Vrijeme sabahskog namaza poinje od zore i traje do izlaskasunca.

Vrijeme podnevskog namaza poinje kad sunce malo odmaknesa sredine neba i traje do ikindije.

Vrijeme ikindijskog namaza poinje kada sunce nagne zapadu itraje doakama.

Vrijeme akamskog namaza poinje od zalaska sunca i traje dojacije.

Vrijeme jacijskog namaza poinje kad potpuno nestanesunanog sjajana zapadu i traje do pred zoru.

Zabranjeno je klanjati u asu izlaska sunca i pola sata poslijeizlaska, kadsunce prelazi preko sredine neba i kad sunce zalazi.

Poetak namaskih vremena za cijelu godinu oznaen je utakvimu (muslimanskom kalendaru). Poetak namaskog vremenaoglaava mujezin uenjem ezana.

EznAllhu ekber, Allhu ekber,Allhu ekber, Allhu ekber.

Ehedu en l illhe illellh, Ehedu en l illhe illellh.

Ehedu enne Muhammeden reslullh, Ehedu enneMuhammeden reslullh.

Hajje ales-salh,Hajje ales-salh.


34/78

34

Hajje alel-felh, Hajje alel-felh.

Allhu ekber, Allhu ekber.

L illhe illellh.

U sabahskog ezna poslije Hajje alel-felah ui se:Essaltu hajrun minen-nevm, Essaltu hajrun minen-nevm.

Ezan ue samo mukarci. Ezan se ui na munari, a moe i nanekom drugom mjestu. On se ui usporeno i glasno.


35/78

35

PETI UVJET ZA NAMAZ - KIBLA (KA'BA)

U gradu Meki, u Arabiji, nalazi se mubarek mjesto Ka'ba i tamo

se okreemo kad klanjamo (Kibla). Meka se nalazi na jugoistoku odnae zemlje. Ako ne znamo gdje je smjer Meke, a nemamo nikogaupitati, onda se treba okrenuti onamo kuda mislimoda je Kibla.

Pokueno je klanjati prema slici na kojoj su ovjek ili ivotinjanaslikani.

Ka'ba u Meki


36/78

36

ESTI UVJET ZA NAMAZ - NIJJET (ODLUKA)

Prije nego to stupimo u namaz treba srcem odluiti koji emo

namaz klanjati. Tu odluku, u srcu donesenu, zovemo nijjet. Nijjet semoe izgovoriti posebnim rijeima na bosanskom ili arapskom jeziku.Svaki namaz ima svoj nijjet. Izgovarajui nijjet, treba sabrati misli i spotovanjem stupiti u namaz. Nijjet na arapskom jeziku za sve namazeglasio bi ovako:

Nevejtu en usallije lillhi tela saltel-vakti edenmustakbilel-kibleti Allahu ekber.

Prije nijjeta farz namaza mukarci ueIkmet.

Ikmet

Allhu ekber, Allhu ekber,Allhu ekber, Allhu ekber.

Ehedu en I ilhe illellh, Ehedu en l ilhe illellh.

Ehedu enne Muhammeden reslullah, Ehedu enneMuhammeden reslullah,

Hajje ales-salh, hajje ales-slah.

Hajje alel felh, hajje alel-felah.

Kad kmetis-saltu, kad kmetis-slah.

Allhu ekber, Allahu ekber.

L ilhe illelh.

Ikmet se ui ubrzano i u sebi, kad se namaz klanja pojedinano,a kad se klanja zajednii tj. u dematu onda ga ui mujezin naglas.


37/78

37

SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA - NAMASKI RUKNOVI

Namaz ima est sastavnih dijelova, i to:

1. poetni tekbir (iftith-i tekbir),2. stajanje (kijm),3. uenje Kur'ana (kiret),4. pregibanje (ruku'),5. sputanje lica na zemlju (sedde),6. sjedenje na svretku namaza (ka'de-i ehireh).Sastavni dijelovi namaza zovu se namaski rukni. Stajanje,

uenje, pregibanje i sputanje lica na zemlju ine jedan rekt.Namazmoe imati dva, tri ili etiri rekata.


38/78

38

NAMASKI RUKNOVI (slikovit prikaz)

1. Iftith-i tekbir: poetni tekbir (Allahu ekber) s kojim se stupau namaz (enska i muka osoba)

2. Kijm: stajanje u namazu, i 3. Kiret: uenje Kur'ana na kijamu


39/78

39

4. Ruk:sagibanje u namazu

5. Sedda: sputanje lica na tle pred Allahovim d. . velianstvom

6. K'de-i ehire: posljednje sjedenje na kraju namaza na kojem se

predaje selam


40/78

40

Selm: zavravanje namaza predajom selama na desnu i lijevu stranu


41/78

41

Stupanje u namaz (iftith-i tekbir)

Poetnim tekbirom (iftith-i

tekbir) stupa se u namaz.Dignemo ruke, dianova okrenutih

prema Kibli i izgovorimo: Allhu ekber.Mukarci diu ruke u visini uiju dodiru- jui palcima mehki dio uha. enske diuruke u visiniramena. Prsti su isprueni.

Stajanje u namazu (kijm)

Kada izgovorimo poetni tekbir i sastavimo ruke, stojimo mirnoi skrueno gledajui u mjesto gdje emo spustiti lice i uimo. Stajanje unamazu zove se kijm. Ko zbog bolesti ili starosti ne moe da stoji,klanjae sjedei.

Uenje Kur'ana u namazu(kiret)

1. ta je kiret?

Kiret znai uenje Kur'ana prilikom stajanja u namazu (tj.uenje Fatihe i sre).

(Uenje Kur'ana u namazu farz je na stajanjima svih rekata. Kodsvih farz-namaza farz je uiti Kur'an samo na prva dva rekata, a natreem i etvrtom rekatu uenje Kur'ana je vadib.)

2. ta se ui na stajanjima svih rekata u svih namaza?

Na stajanjima svih rekata u svih namaza ui se slijedee:

1) na stajanju prvog rekata u svih namaza ui se:


42/78

42

Subhneke, Eza, Bismilla, Fatiha i sra;

2) na stajanju drugog rekata u svih namaza ui se: Bismilla,Fatiha i sra;

3) na stajanju treeg i etvrtog rekata farz-namaza ui sesamo Bismilla i Fatiha;

4) na stajanju treeg rekata ikindijskog i jacijskog sunnetaui se: Subhneke, Eza, Bismilla, Fatiha i sra, tj. kao ina stajanju prvog rekata;

5) na stajanju treeg rekata podnevskog sunneta ui se:Bismilla, Fatiha i sra, tj. kao i na stajanju drugog

rekata;

6) na stajanju etvrtog rekata svih sunneta ui se: Bismilla,Fatiha i sra, tj. kao i na stajanju drugog rekata;

7) na stajanju treeg rekata u vitr-namaza ui se: Bismilla,Fatiha i sra, a zatim se dignu ruke kao kod iftitah-itekbira izgovarajui Allhu ekber, te se ruke stave naodreeno mjesto i proui se Kunut-dova. Ko ne zna

Kunut-dovu moe prouiti: Allahumme rabben tinafiddunj haseneten ve fiI-hireti haseneten vekinazbennr.

3. ta uimo na stajanju u namazu?

Osim Fatihe i sra na stajanju u namazu uimo: Subhneke,Ezu, Bismilla i Kunut-dovu.

Uenje Subhaneke, Euze i Bismille je sunnet, a uenje Kunut-dove je vadib.

Pregibanje u namazu(ruk')

Pregibanje preko polovine tijela zove se ruk'. Vrei ruk',izgovaramo: Subhne rabbijel-azm, tri puta. Diui se s ruk'a

izgovaramo: Semiallhu limen hamideh; zatim malo zastanemo i


43/78

43

reknemo: Rabben lekel-hamd, pa se, izgovarajui Allhu ekber,spustimo na tle. Kad inimo ruk, gledamo u noge.

Sputanje lica na tle (sedda)Kad smo stojei izgovorili: Rabennlekel-hamd,sputamo se

na tle i govorei Allhu ekber - inimo seddu. Prvo spustimokoljena, zatim dlanove, a onda nos i elo. Na seddi izgovaramo:Subhne rabbijel-ealtri puta. Izgovarajui tekbir dignemo glavu sazemlje i malo sjedemo, a onda, na isti nain, uinimo drugu seddu. Sasedde se, govorei Allhu ekber,diemo na drugi rekat. Na seddi

gledamo niz lice. Na seddise

dotiemo tla nonim prstima, koljenima,dlanovima, nosom i elom.

Sjedenje u namazu

Poslije svakog drugog rekata i na zavretku namaza sjedimo.Namazod dva rekata ima samo jedno sjedenje - kde-i ehire. Namazi

od tri ili etiri rekata imaju po dva sjedenja: prvo sjedenje poslijedrugog rekata i kde-i ehire na zavretku namaza. Na prvom sjedenjuuimo Ettehijjtu.

Na posljednjem sjedenju uimo Ettehijjtu, salavte i dove, papredamo (izgovorimo) selam.

Evo kako glase: Ettehijjtu, salavti i dove:

EttehijjtuEttehijjtu lillhi ves-salavtu vet-tajjibt.

Esselmu alejke ejjuhen-nebijju ve rametullhi veberektuh. Esselmu alejnve alibdillahis-slihin. Ehedu en lilhe illellh,ve ehedu enne Muhammeden abduh ve resuluh.


44/78

44

Salavti

Allahumme salli al Muhammedin ve al li Muhammed,kema sallejte al Ibrhime ve alali Ibrhim, inneke hamidum-medd.

Alluhumme brikalMuhammedin ve alli Muhammed,kema brekte alIbrhme ve alli Ibrhim, Inneke hamidum-medd.

DoveRabena tinfid-dunjhaseneten ve fil-hireti haseneten ve

kin azben-nr.Rabbena-gfir l ve livlidejje ve lil-muminne jevme

jekmul-hisb.

Zavretak namaza (selm)

Namaz zavravamo,predavanjem selama. Selam se predaje

ovako: okrenuvi glavu na desnu stranu, izgovorimo: Esselmualejkum ve rahmetullh.

Zatim okrenemo glavu na lijevu stranu i izgovorimo iste rijei.Izgovarajui selam, gledamo u vrhove ramena.

Poto predamo selm, prouimo:

Allhumme entes-selmu ve minkes-selm. Tebrekte j

zel-delli vel-ikrm.Dok ovo uimo, potiremo se dlanovima po licu.

Ranije smo nauili kako se sjedi u namazu.


45/78

45

DODATAK O KIRETU

(uenje sra i dova u namazu)

Prema onom to smo naveli da treba uiti na stajanjima isjedenjima u namazu, potrebno je da napamet nauimo sljedee sre idove:

SubhnekeSubhane-kellahumme ve bi-hamdike,ve tebre-kesmuke,ve te-'ldedduke,va l-ilhe gajruke.

Prijevod Subhaneke

Samo tebi pripada velianje, moj Boe, i

Tebi hvala.Tvoje je ime uzvieno,Tvoje je velianstvo veliko,nema drugog Boga osim Tebe.

Eza i Bismilla

Ezu billhimineejt-nirradmBismillhir-rahmnir-rahm

Prijevod Euze i Bismille

Utjeem se Allahuod prokletog ejtana.U ime Allaha, svemu Dobroinitelja, Milostivog.


46/78

46

Sura El-FatihaEl-hamdu-lillhiRabbil - 'lemn,

Errahmnir-rahm,Mliki jev-middn.Ijjke na'buduve ijjke nesten.Ihdi-nessirtal mustekm,sirtallezne en'amte'alejhim,gajril-magbi'alejhim ve leddlln.(Amin!)

Prijevod sre Fatihe

Hvala Allahu Gosposdaru svjetova,svemu Dobroinitelja, Milostivom.Vladaru Sudnjegdana.Samo Tebe oboavamo, i samo od Tebe pomo molimo.Uputi nas napravi put,na put onih kojima si darovao Svojeblagodati,a ne na put onih nakoje si se rasrdio i koji su zalutali.

Sra Vel-AsriVel-asri! Innel-insane lefi husr.

Illellezine menuve amilus-salihti,ve tevsav bilhakki,vetevsav bissabr.

Prijevod sre Vel-Asri

Tako Mi vremena!Zaista su svi ljudi na gubitkuosim onih koji vjeruju, radedobra djelai preporuuju jedni drugima istinui strpljivost.


47/78

47

Sra Nasr (Iz de)Iza de nasrullhi vel-feth

Ve re-ejtennse jedhulnefdinillhi ef vda.Fesebbih bihamdi Rabbikeves-tag-fir-h.Inneh kne tevvb.

Prijevod sre Izde

Kada doe Allahova pomo i pobjedai kada vidi da ljudiu skupinama ulaze u Allahovu vjeru,onda slavi i veliaj svogaGospodara i moli Gaza oprost,jer, zaista, On mnogo oprata.

Sura Tebbet-jed

Tebbet jedEbi-Lehebinve tebbe.Ma agn'anhu mluhve mkeseb.Sejaslnrenzte-Leheb.Vemre-etuhhamm-letel - hatab.Fi ddhahablun mim-mesed.

Prijevod sure Tebbet-jed

Proklete neka su ruke EbuLehebove, proklet neka je onsam.Njegova imovina i sve toje stekao nee mu pomoi.One biti pren na plamenu dehennemskom.Isto tako bie kanjena injegovaena Nosaica drva.Za njezin vrat bie privezano ueod vlakna palminog.

(Ebu Leheb i njegova ena Hammaletel-Hatab bili su najei

neprijatelji Muhammedaa.s. Ovom surom proklinje sesvako ko vrijea


48/78

48

islam i muslimane i ko im nanosi zlo.)

Sura Ihlas (Kul-huvallahu)Kul Huvallahu ehad.Allhus-Samed.Lem jelid, ve lem jled,ve lem jekullehkufuven ehad.

Prijevod sre Kul-huvallahuReci: On, Allah, -jedan je.On je Neogranieni Gospodar koga svako treba moliti za pomoi milost.

Nije nikog rodio, niti je roen.Njemu niko nije ravan.

Sura FelekKul ezu bi rabbil-felek.Min erri m halek.Ve min erri gsikin iz vekab.Ve min errin-neffasti fil-ukad.

Ve min erri hsidin iz hased.

Prijevod sure Felek

Reci: Utiem se Gospodaru svitanjaOd zla onoga to On stvara,I od zla mrkle noi kada razastre tmine,I od zla smutljivca kada smutnju sije,

I od zla zavidljivca kad zavist ne krije!


49/78

49

Sura Nas

Kul ezu bi rabbin-ns.Melikin-ns. Ilhin-ns.Min erril-vesvsil-hanns.Ellezi juvesvisu fi sudrin-ns.Minel-dinneti ven-ns.

Prijevod sure Nas

Reci: Traim zatitu Gospodara ljudi,Vladara ljudi,Boga ljudi,Od zla ejtana - napasnika,Koji zle misli unosi u srca ljudi Od dinova i od ljudi!


50/78

50

PET DNEVNIH NAMAZA

Uzvieni Allah naredio je klanjanje farz-namaza, a Muhammed

alejhisselam je preporuio i klanjanje sunnet-namaza. I farz-namaz isunnet-namaz klanjaju se na isti nain, a razlika je u onome tase ui nastajanju i sjedenju.

Spomenuli smo da namazi mogu imati dva, tri ili etiri rekata.Ovdje emo ih nauiti takvim redom.


51/78

51

SABAH-NAMAZ

Sabah namaz ima etiri rekata: dva rekata suneta i dva rekata

farza. Prvo se klanja sunnet, pa onda farz. Sabahski sunnet-namaz sezanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunnetil-fedrieden mustakbilel-kibleti - Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha sabahski sunnet okrenuvise prema Kibli - Allah je najvei.

Kad izvrimo poetni tekbir, sastavimo ruke, stojimo mirno iuimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i jednu suru.

Kada zavrimo uenje, izvrimo ruk' i dvije sedde, ustanemona drugi rekat.

Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakontoga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na koljena.

Na posljednjem sjedenju uimo Ettehijjatu, salavate i dove tepredamo selam. Ovim je zavren sabahski sunnet-namaz.

Onda ustanemo i zanijetimo sabahski farz-namaz. Mukarci prije nijjeta farz-namaza trebaju prouiti ikamet. Sabahski farz-namazse zanijeti ovako:Nevejtu en usallije lillhi tel salte fardil-fedrieden mustakbilel-kibleti -Allahu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha sabahski farz,okrenuvi seprema Kibli - Allah je najvei.

Nakon poetnog tekbira klanjaemo prvi i drugi rekat isto kao ikod sunnet-namaza, i zavriti sa sjedenjem i predajom selama.


52/78

52

AKAM-NAMAZ

Akam namaz ima pet rekata: tri rekata farza i dva rekata

sunneta. Prvo se klanja farz, pa onda sunnet.Akamski farz-namaz sezanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte fardil-magribieden mustakbilel-kibleti -Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha akamskifarz okrenuvi seprema Kibli - Allah je najvei.


Kada zavrimo uenje, izvrimo ruk' i dvije sedde iustanemona drugi rekat.

Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakontoga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na prvo sjedenje(kadei-la) i uimo samo Et-tehijjatu (bez salavata). Onda kaemo Allahuekber i ustajemo na trei rekat. Na treem rekatu uimo: Bismillu i

Fatihu (bez sure). Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemona posljednje sjedenje (kadei-ehre) i uimo Et-tehijjatu, salavate, dovui predamo selam.Ovim je zavren akamski farz.

Onda ustajemo i zanijetimo akamski sunnet ovako: Nevejtu enusallije lillhi tel salte sunnetil-magribieden mustakbilel-kibleti -

Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha akamskisunnet okrenuvi

se prema Kibli - Allah je najvei.Akamski sunnet se klanja isto kao i sabahski sunnet.


53/78

53

PODNE-NAMAZ

Podne namaz ima deset rekata: etiri rekata sunneta, etiri rekata

farza i dva rekata sunsunneta(posljednji sunnet). Prvo se klanja sunnet,pa onda farz, i na kraju sunsunnet.Podnevski sunnet-namaz se zanijjetiovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunnetiz-zuhri edenmustakbilel-kibleti -Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha podnevski sunnetokrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei.



Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakontoga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na prvo sjedenje (kadei-la) i uimo samo Et-tehijjatu (bez salavata). Onda kaemo Allahu

ekber i ustajemo na trei rekat. Na treem rekatu uimo: Bismillu,Fatihu i suru. Nakon toga izvrimo ruk' i dvije sedde pa ponovoustanemo na etvrti rekat i uimo isto to na treem rekatu, tj.:Bismillu,Fatihu i suru. Poslije ponovo izvrimo ruk i dvije sedde i ondasjednemo na posljednje sjedenje (kadei-ehre) i uimo Et-tehijjatu,salavate, dovu i predamo selam. Ovim je zavren podnevski sunnet.

Podnevski farz-namaz ima etiri rekata. Sjedi seposlije drugog ietvrtog rekata namaza. Nijjet se ini ovako: Nevejtu en usallije lillhitel saltefardiz-zuhri eden mustakbilel-kibleti -Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha podnevski farz okrenuvise prema Kibli - Allah je najvei.

Prva tri rekata klanjaju se isto kao akamski farz, s tim toposlije treeg rekata ustajemo na etvrti rekat.

I na etvrtom rekatu uimo Bismillu i Fatihu(bez sure). Poslije


54/78

54

toga izvrimo ruk', dvije sedde i posljednje sjedenje, pa predamoselam. Ovim je izvren podnevski farz-namaz.

Podnevski sunsunnet-namaz ima dva rekata, klanja se poslijefarza i zanijeti se ovako:Nevejtu en usallije lillhi tel salte

sunsunnetiz-zuhri eden mustakbilel-kibleti -Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha podnevski sunsunnetokrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei.

Ovaj sunsunnet se klanja isto kao i sabahski i akamski sunnet-namaz.


55/78

55

IKINDIJA NAMAZ

Ikindija namaz ima osam rekata: etiri rekata sunneta i etiri

rekata farza. Prvo se klanja sunnet, pa onda farz. Ikindijski sunnet-namaz se zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte

sunnetil-asri eden mustakbilel-kibleti -Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha ikindijski sunnet okrenuvise prema Kibli - Allah je najvei.



Na drugom rekatu uimo: Bismillu, Fatihu i jednu suru. Nakontoga izvrimo ruk' i dvije sedde pa sjednemo na prvo sjedenje (kadei-la) i uimo Et-tehijjatu i salavate (za razliku od podnevskog sunneta).Onda kaemo Allahu ekber i ustajemo na trei rekat.Na treem rekatu

uimo: Subhaneke, Euzu, Bismillu, Fatihu i suru. Nakon toga izvrimoruk' i dvije sedde pa ponovo ustanemo na etvrti rekat i uimo:Bismillu, Fatihu i suru. Poslije ponovo izvrimo ruk i dvije sedde ionda sjednemo na posljednje sjedenje (kadei-ehre) i uimo Et-tehijjatu,salavate, dovu i predamo selam. Ovim je zavren ikindijskisunnet.

Ikindijski farz-namaz ima etiri rekata. Klanja se isto kaopodnevski farz. Nijet se uini ovako: Nevejtu en usallije lillhi telsaltefardil-asri eden mustakbilel-kibleti -Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha ikindijski farz okrenuvi seprema Kibli - Allah je najvei.


56/78

56

JACIJA-NAMAZ

Jacija namaz ima trinaest rekata: etiri rekata sunneta, etiri

rekata farza, dva rekata sunsunneta (posljednji sunnet) i tri rekata vitrnamaza koji se obino klanja poslije jacijskog sunsunneta. Prvo seklanja sunnet, pa farz, pa sunsunnet i na kraju vitr namaz. Jacijskisunnet-namaz se zanijjeti ovako: Nevejtu en usallije lillhi tel salte

sunnetil-iieden mustakbilel-kibleti -Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha jacijski sunnet okrenuvi seprema Kibli - Allah je najvei.

Jacijski sunnet-namaz se klanja isto kao ikindijski sunnet-namaz.

Jacijski farz-namaz ima etiri rekata. Klanja se isto kao podnevski i ikindijski farz-namaz. Nijjet se uini ovako: Nevejtu enusallije lillhi tel saltefardil-iieden mustakbilel-kibleti -Allhuekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha jacijski farz okrenuvi seprema Kibli - Allah je najvei.

Jacijski sunsunnet ima dva rekata i klanja se isto kao i podnevskisunsunnet ili sabahski i akamski sunnet. Nijjet se uini ovako:Nevejtu en usallije lillhi tel salte sunsunnetil-ii eden

mustakbilel-kibleti -Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha jacijski sunsunnet

okrenuvi se prema Kibli - Allah je najvei.


57/78

57

VITR-NAMAZ

Vitr-namaz je posebni namaz, koji se klanja poslije jacijskog

posljednjeg sunneta. Vitr-namaz ima tri rekata. Nijjet se uini ovako:Nevejtu en usallije lillhi tel saltel-vitri eden mustakbilel-kibleti -

Allhu ekber.

Ja odluih da klanjam u ime Allaha vitr namaz okrenuvi seprema Kibli - Allah je najvei.

Ovaj namaz seklanja kao i akamski farz-namaz, ali se razlikujeu uenju na treem rekatu.

Trei rekat klanja se na ovaj nain: poto se proui Bismilla,Fatiha i sura, dignu se ruke, kao kod poetnog tekbira izgovarajui:Allahu ekber. Tada se ruke sastave (sveu), a zatim se ui Kunut-dova. Kad zavrimo Kunut-dovu, obavimo ruk', dvije sedde iposljednje sjedenje pa predamo selam.

Ako proe vitr-namaz, treba ga naklanjati.

Kunut-dova

(Kunut-dova se ui na treem rekatu vitr-namaza, poto seproui Bismilla, Fatiha i sra.)

Allahumme innneste-nuke ve nestag-firuke, ve nesteh-dkeve nu'minu bike, ve netbu ilejke ve netevekkelu 'alejke, ve nusn

'alejkel-hajre kulleh.Nekuruke va l nekfuruke. Ve nahle'u ve netruku men

jefduruke.

Allhumme ijjke na'budu ve leke nusall ve nesdudu, veilejke nes' ve nahfidu. Nerdrahmeteke ve nah 'azbeke. Inne'azbeke bil-kuffri mulhik.


58/78

58

ZIKR

(velianje i slavljenje Allaha d. .poslije namaza)

Kad potpuno zavrimo neki namaz, lijepo je prouiti Salat iTemdid, Ajetul-kursijj, tesbih i uiniti dovu.

SALAT I TEMDID

Ala resulillahi salavt.

Allahumme salli al Muhammedin ve al li Muhammed.Subhnallhi vel-hamdu lillhi ve l ilhe illellhu vallhu ekber.Ve l havle ve l kuvvete ill billhil-alijjil-azm.

A onda prouimo Euzu i Bismillu, pa ponemo Ajetul-kursiju.

JETUL-KURSIJJ

Ezu billhi mine-ejtnir-radm

Bismillhir-rahmnir-rahm

Allahu l illhe ill Hu. El-hajjul-kajjm. L tehuzuhsinetun ve l nevm. Leh ma fis-semvti ve m fil-erd. Men zellez

jefeu indeh ill bi-iznih. Jalemu m bejne ejdhim ve mhalfehum, ve l jahtne bi ej-in min ilmih ill bim e. Vesiakurijjuhus-semvti vel-erda, ve l jeduh hifzuhum ve huvel-alijjul-azm.

Kad zavrimo Ajetel-kursijj, onda uimo:
http://xn--lill-y90f.ve/http://xn--lill-y90f.ve/http://xn--lill-y90f.ve/


59/78

59

TESBIH

Ja Rabbi zel-delli subhnallah. Tada izgovorimosubhnallh33 puta.

Zatim uimo: Subhnel-baki dimen elhamdu lillh ireknemo Elhamdu lillh33 puta.

Najposlije uimo: Rabbil-llmine tela anuh. Allhuekber i izgovorimo Allahu ekber 33puta.

Tespih uzimamo radi lakeg brojenja onoga to uimo. a akonemamo tespihamoemo uiti napamet.

Iza toga uimo:

L ilahe illellhu vahdeh l erke leh. Lehul-mulku velehul-hamdu ve Huve al kulli ej-in kadr. Ve m erselnke illrahmeten lil-lemn.

Sad se dignu ruke, s dlanovima okrenutim nebu i ui se dova.Umjesto dove moe seprouiti samo Fatiha.


60/78

60

NAMASKA DOVA

Ezu billhi mine-ejtnir-radm

Bismillhir-rahmnir-rahm

El-hamdu lillhi rabbil-lemn. Ves-salatu ves-selmu alsejjidinMuhammedin ve alalihi ve sahbihi edmen.

Allhumme rabben tekabbel minn salaten inneke entes-semul-alm. Ve tub alejn ja mevln inneke entet-tevvbur-rahm.

Allhumme rabben tina fid-dunj haseneten ve fil-hiretihaseneten vekin azben-nr.

Rabbena-gfir l ve li vlidejje ve lil-muminne jevmejekumul-hisb.

Subhne rabbike rabbil-izzeti amm jesifun. Ve selmunalel-murseln. Vel-hamdu lillhi rabbil-lemn. El-ftiha.


61/78

61

ZABORAV U NAMAZU (SEHV-I SEDDA)

Kad ovjek nehotice u namazu uini neto drukije nego to

zahtijeva propis (izostavi Fatihu, suru ili prvo sjedenje), treba da izvridvije sedde, to zovemo sehv-i seddom. Sehv-i seda se ini na ovajnain:

Poslije predaje selama na desnu stranu uine se dvije sedde, aonda se ponovo proui Ettehijjatu, salavati i dove, pa se preda selam.

Ako greku uinimo hotimino, namaz treba ponoviti.

TA KVARI NAMAZ

Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest (pusti vjetar), ako se u

namazu progovori, nasmije, jaukne, glasno zaplae, bez potrebeiskaljava iliuini bilo ta to ne prilii da se uini u namazu.


62/78

62

POUKE O FARZ-NAMAZIMA

Obaveza klanjanja farz-namaza nastaje otkaka ovjek postane

punoljetan i traje sve do smrti. Roditelji su duni djecu od sedamgodina nauiti da klanjaju, a od deset godina privoljeti ih na klanjanje.

Farz-namaz se moe izostaviti samo kad postoji vjerom priznatazapreka ili smetnja. Ako ovjeku proe farz-namaz treba da ga naklanjaim prije. Naklanjavanje se vri isto kao i redovno klanjanje a u nijjetuse kae koji se namaz naklanjava, npr: sabahski. podnevski, ikindijski.akamski ili jacijski farz, i.ovako se zanijjeti: Ja odluih da naklanjam,

u ime Allaha,sabahski farz-namaz koji mi je proao.

POUKE O SUNNETIMA

Uz farz-namaz, kao od Boga propisanu islamsku dunost,Allahov poslanik Muhammed a. s. je iz velike ljubavi premaUzvienom Allahu klanjao i sunnet-namaze. Stoga i mi klanjamosunnete. Sunnet-namazi se klanjaju prije farza. poslije farza ili prije i poslije farza. Sunnet-namazi mogu imati dva ili etiri rekata. Sunnet-namazi se klanjaju kao i farz, a razlika je u uenju na treem i etvrtomrekatu i prvom sjedenju.

Kako se klanjaju sunnet-namazi?

Sunnet-namazi od dva rekata klanjaju seisto kao i sabahski fard-namaz.

Podnevski sunet od etiri rekata klanja se kao i fard-namazi odetiri rekata, ali se na treem i etvrtom rekatu poslije Fatihe ui i jedno


63/78

63

sure.

lkindijski sunnet od etiri rekata razlikuje se od podnevskogsunneta u tome to se u ikindijskog sunneta i na treem rekatu ui, kao ina prvom rekatu,i na prvom sjedenju se ui Ettehijatu,Salavati i Dove,

ali se ne predaje selam, nego ustajemo na trei rekat.Jacijski sunnet od etiri rekata klanja se isto kao ikindijski

sunnet.

Koji sunneti se mogu skratiti, akoji izostaviti?

Ikindijski sunnet i jacijski sunnet od etiri rekata moemoskratiti na dva rekata, a moemo ih i posve izostaviti.

Podnevska obadva sunneta, akamski sunnet i jacijski posljednjisunnet moemo izostaviti ako smo mnogo zaposleni ili nemoni.

Sabahski sunnet ne treba nikada izostaviti. Kad naklanjavamosabahski farzistog dana prije podne,naklanjaemo i sunnet. Osim ovogsluaja, sunnet-namazi se nikad ne naklanjavaju.

Kuranske sure uimo po redu kako su napisane u Mushafu, npr.prvi rekat - sure Kevser, drugi rekat - sure Ihlas, trei rekat - sure Feleki etvrti rekat - sure Nas.


64/78

64

ZAJEDNIKO KLANJANJE (DEMAT)

Farz-namaz klanjamo pojedinano, svako sam za sebe ili

zajedniki (dematile), a sunnet namaze klanjamo samo svako za se.Zajedniko klanjanje za imamom zove se demat (skup, zajednica).Klanjanje u dematu preporueno je Kuranom i Hadisom a ima i veunagradu od Boga d. .

Svaki demat ima imma, koji ga predvodi i mujezina.

OSTALI NAMAZI

Pored pet redovnih namaza klanjamo jo neke namaze kao tosu:

Duma-namaz, bajram-namaz, teravih-namaz, denaze-namaz,nafile namazi, itd.

Za svaki ovaj namaz postaje propisi. Duma-namaz, bajram-namazi i denaza-namaz klanjaju se uvijek zajedniki u damiji.Damija je mjesto za klanjanje i islamsko uilite.


65/78

65

TREA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST

Trea glavna islamska dunost je ramazanski post.

Ramazanski post znai uz ramazan se ustegnuti od jela, pia, puenja i spolnog uivanja od prije zore do zalaska sunca, u svrhuodanosti Bogu d.. Postiti je duan svaki musliman i muslimanka koji je punoljetan i zdrav. Ramazanski post se zanijeti ovako: Ja odluihpostiti ramazanski post u ime Allaha.

Ramazanski post se obino zanijeti prije zore, poslije nonogruka kad se i zaposti.

Ramazan je mjesec ibadeta, dobroinstva i vjerskog preporoda.U damijama se ui i tumai Kur'an, a kod kue se pomau siromani,doekuju i posjeuju roaci, komije i prijatelji.

Nou uz ramazan klanja se teravih-namaz. U toku danarazlikujemo dva osnovna termina:sehur- vrijeme poetka posta, i iftar- as kada treba prekinuti post.

Musliman zaposti tako to opere usta i zube i uini nijet, a omrsise obino uei Bismillu i najee vodomili hurmama.

Za vrijeme posta treba se uvati i svih hravih djela, to viebesposlena razgovora. Post ebiti pokvaren ako se neto pojede, popije,zapali cigareta i sl. Ako u zaboravu uinimo neto to kvari post, postnee biti pokvaren. ovjek koji uz ramazan ne posti grijean je i trebada kasnije naposti ramazan.

Krajem ramazana daje se siromanim muslimanima odreenamaterijalna pomo, dar u novcu ili namirnicama. To darivanje zove se

sadekatul-fitr, a moe se dati i za potrebe Islamske zajednice.

Dvadeset sedma no ramazana zove se Lejletul-kadr i to jenajsvetija no u godini jer je u njoj poela objava Kur'ana azimu ana.Po zavretku ramazana nastupa Bajram kao blagdan muslimanaposlijeispunjenih vjerskih dunosti.


66/78

66

Ramazanski post moe izostaviti: bolesnik, putnik koji seudaljava od boravita vie od 80km do 15 dana, vojnik na odsluenjuvojnog roka, zatvorenik, putnik, radnik na tekim fizikim poslovima,starije osobe nesposobne da izdre post, ena koja nosi ili doji dijete,ena za vrijeme mjesenog pranja. Sve navedene osobe dune su postnapostiti do idueg ramazana, a osobe koje nisu u stanju napostiti proputene dane zbog teke bolesti ih starosti dune su za svaki danizostavljenog posta podijeliti otkupninu u vrijednosti sadekatul-fitra(fidja).


67/78

67

ETVRTA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST

etvrta glavna isiamska dunost je zekat, obavezni vjerski

doprinos. Zekat je obavezno davanje jednog dijela iz vika imovinesiromanim muslimanima i muslimankama ili u druge korisne svrheislamske zajednice u cilju postizanja Allahova zadovoljstva.

Zekat se daje na imovinukoja pretjee od osnovnih potreba zaivot (nisb). Zekat se daje na novac, dragocjenosti (nakit, zlato,srebro), trgovaku robu, ivo blago (stoku) i ostale vrijednosti. Imovinakoja spada u zekat dijeli se u toku godine do vrijednosti od 2,5% od te

imovine. Vlasnici zlata i srebra duni su dati zekat ako budu imali uvlasnitvu vie od 90,6 grama zlata ili 641,5 grama srebra.

Zekat na ivo blago podlijee zekatu vie od 30 goveda ili 40ovaca. Zekat na ostalu robu - ito, brano, posteljina, odjea, namjetaj isl. ako je namijenjeno za trgovinu procjenjuje se u vrijednosti zlata isrebra ili gotovog novca i na to se daje 2,5%. Zekat na ito, voe ipovre daje se odmah i to 10% od ubranog (ur).

Zekat se moe dati: onima koji nemaju nita od imovine,siromanim licima ako imovina kojuposjeduju nije dovoljna za njihovoizdravanje, putnicima koji nemaju sredstava za povratak kui,zaduenim licima koja ne mogu otplatiti dug, te za vjerske aktivnostikoje nemaju drugih izvora sredstava.

Davanjem zekata postiemo slijedee koristi:

- stiemo zadovoljstvo, milost Allahovu,- istimo srce od krtosti i privikavamo se na dareljivost;- pomaemo siromahe i nevoljnike;- uklanjamo nesporazume i mrnju izmedu imunih i

siromanih;

- istimo imovinu od tueg prava;- podmirujemo potrebe islamske zajednice.


68/78

68

- Da bi zekat bio valjan i kod Allaha primljen potrebna sudva uvjeta:

- nijet zekata, tj. da se obavezno srcem odlui da se izdvajadio imovine uime Boga;

- svrha zekata - da se obavezni iznos zekata podijeli unajljepu svrhu koju sam odredi ili utvrdi nadleni organislamske zajednice.


69/78

69

PETA GLAVNA ISLAMSKA DUNOST

Peta glavna islamska dunost je had izvriti tj. Ka'bu jednom u

ivotu posjetiti kome je tome mogue.Allah d.. u Kur'anu poziva sve muslimane i muslimanke da

posjete Ka'bu i izvre propisane obrede hada ako zato imajumogunosti. Tako uzvieni Kur'an kae: Ljudi koji imaju mogunostduni su u ime Allaha posjetiti Ka'bu.

Had se obavlja uoi i uvrijeme Kurban-bajrama.

Had ima tri osnovna farza koja mora svaki hadija izvriti i to:- ihram obui (ihram se sastoji od dva ista ogrtaa za

mukarce, a ene pokrivaju i glavu);

- boraviti na Arefatu deveti dan zul-hideta,- tavafi zijaret tj. poasni obilazak oko Ka'be u danima

Kurban-bajrama.

ena koja odlui da obavi had treba da bude u drutvu svogasupruga ili blieg roaka sa kojim ne moe stupiti u branu zajednicu ilida bude u drutvu ena koje zajedno putuju na had.

Hadija je prije hada duan da:

- osigura svoju porodicu odgovarajuim ivotnimpotrebama do povratka sa hada,

-izmiri svoje dugove i zatrai oprost za uvrede koje jeeventualno nekada nekome nanio,

- da se pokaje za svoje grijehe i odlui da se po povratkusa hada posveti svojim obvezama prema Allahu d..

Glavne koristi od hada su slijedee:

- da hodoasnici izvre propisane vjerske obrede naodreenim mubarek mjestima,


70/78

70

- da se kod Ka'be na Arefatu, kod mezara Muhammeda a.s. u Medini i na drugim asnim mjestima obrate Allahud. . za oprost grijeha i zatrae sreu i napredak svojezajednice i svih ljudi.

- da se muslimani na hodoau Kabi meusobnoupoznaju i da se tjenje povezuju kako bi jedni drugepomagali u svim vanijim pitanjima,

- da sastanak na hadu u Meki koriste kao sveislamskiskup na kojem bi trebalo rjeavati vjerska, prosvjetna idruga drutvena pitanja islamskog svijeta.


71/78

71

III DIO

KULTURA ISLAMSKOG IVOTA

ISLAMSKI BLAGDANI

Muslimani imaju dva blagdana:

- Ramazanski bajram i- Kurban-bajram.

Ramazanski bajram

Ramazanski bajram je blagdan koji muslimani sveano

obiljeavaju po isteku ramazana 1., 2. i 3. dana mjeseca evvala u znakveselja to su izvrili dunost ramazanskog posta, klanjali teravih-namaze, posjeivali damiju i sluali predavanja, pa se nadaju uAllahovu milost i nagradu.

Kurban-bajram

Kurban-bajram je blagdan koji muslimani obiljeavaju 10., 11.,12. i 13. dana mjeseca zul-hideta. Osim bajram-namaza muslimani naKurban-bajram kolju kurbane.

Kurban je islamski obred koji se sastoji od klanja u ime Bogapropisane ivotinje u odreeno vrijeme. Od kurbanskog mesa treba 1/3podijeliti siromanim muslimanima i muslimankama, 1/3 podijeliti kaodar prijateijima, a 1/ 3 ostaviti za svoju porodicu.


72/78

72

Muslimani naeg podneblja uobiajili su prigodno obiljeiti islijedee dane:

- Nova muslimanska hidretska godina,- Mevlud i- mubarek-noi: Lejlei-regaib, Lejlei-mirad, Lejlei-berat i

Lejlei-kadr,

Nova muslimanska hidretska godina

Muslimanska hidretska godina odreduje se prema kretanju

Mjeseca oko Zemlje, a ima 354 ili 355 dana.Muslimanske hidretske godine raunaju se od seobe

Muhammeda a.s. i prvih muslimana iz Meke u Medinu.

Kao prvi dan Nove muslimanske godine uzima se 1. muharremsvake godine.

Mevlud

Mevlud je sveanost kojom muslimani obiljeavaju 12. rebiul-evel kao roendan Muhammeda a. s. Tom prilikom u damijama seproui mevlud i prigodna predavanja o ivotu i radu Boijeg Poslanika iuglednih ashaba, kao i u raznim drugim prilikama.

Mubarek-noi

Lejlei-regaib pada prvog uoi petka u mjesecu redebu. Te noiosjetila je hazreti Amina, da je ponijela Muhammeda a.s.

Lejlei-mirad pada 27. no mjeseca redeba. U toj noiMuhammed a. s. doivio je najvie duhovno uzdignue i dobio odAllaha d.. zaduenje za pet dnevnih namaza.

Lajlei- berat pada 15. no a'bana kada Allah d. . odreuje


73/78

73

ljudske sudbine za narednu godinu. Ona nas podsjea na skori dolazaknajdraeg nam gosta, ramazana, da bismo se duhovno i fizikipripremili za post i ostale ibadete.

Lejlei-kader pada 27. no ramazana. To je najodabranija no u

godini. Za nju veli Allah d.. da je bolja od hiljadu mjeseci jer je u tojnoi poeo Allah d.. objavljivati Kur'an a.. Muhammedu a.s.


74/78

74

ISLAMSKO VLADANJE (AHLAK)

Moral je skup pravila o dobrom vladanju. Izvori islamskog

morala su Kur'an, Hadis i nain ivota islamskih velikana.Propisi o islamskom moralu dijele se u tri grupe:

- dunosti prema Svemoguem Allahu,- dunosti prema sebi i- dunosti prema ostalim ljudima.

DUNOSTI PREMA ALLAHU

Prema Allahu smo duni:

-vrsto vjerovati u svih est temeljnih istina vjere;

- redovno i sa zadovoljstvomizvravati islamske dunosti;- imati uvijek na umu da je dobro to god je naredio

Svemogui Allah d..,a zlo to god je On zabranio.

DUNOSTI PREMA SEBI

ivot i zdravlje darovao nam je Svemogui Allah i mi trebamoda ih uvamo. U tu svrhu potrebni su: istoa, hrana, odijevanje iumjerenost u svemu. Naroito treba paziti na osobnu istou.

Bog nam je dao raznovrsnu hranu koju jedemo. Zabranjeno je


75/78

75

jesti: svinjsko meso i masti i svinjske preraevine, meso krepaneivotinje, meso ivotinje koja nije propisno zaklana i krv. Zabranjeno je piti sva alkoholna pia, radi otklanjanja brojnih tetnih posljedica odupotrebe navedenih jela i pia.

Muslimani i muslimanke treba da budu propisno odjeveni i dane pretjeruju u luksuzu. Mukarci ne smiju nositi svilu i zlato, a ene nesmiju nositi kratke, tijesne iprozirne haljine a dune su pokrivati cijelotijelo i kosu osim lica i aka.

Hrana, odijevanje i sve ostalo treba da budu od potenozaraenih sredstava.

Nauka i odgoj oplemenjuju nae srce i um i odvraaju nas od

hravih djela, misli i navika. Nije dovoljno imati samo znanje, nego setreba prema njemu i vladati. Da bismo postigli lijep odgoj trebamo bitiuljudni, stidljivi, promiljeni i strpljivi. Ne smijemo biti umiljeni,oholi, srditi i grubi.

ovjek mora raditi da sebi i svojoj porodici na poten nainosigura izdravanje, da bude u stanju pomoi siromaha i nemonog, teda moe doprinijeti neto i za napredak vjere i domovine.

DUNOSTI PREMA OSTALIM LJUDIMA

Prema ostalim ljudima smo duni bitidobri, pravedni, iskreni i

korisni.

Dobrota se sastoji: u dobru miljenju o drugima (ako tozasluuju), u pratanju i u pomaganju okoline dobrim djelima. Protivnidobroti su: mrnja, zavist i ogovaranje.

Istinost se sastoji u slijedeem: da ovjek govori istinu, da se ne pretvara i da ispunjava dato obeanje. Istinosti je protivna: la,dvolinost i pretvaranje. Neke stvari ne treba javno iznositi iako suistina, kao to su: prenoenje tuih rijei, otkrivanje tuih sramota,


76/78

76

mahana i tajni te ogovaranjedrugoga.

Pravednost se sastoji u tome da svaki pojedinac dobije ono to jenjegovo i to njemu pripada, a da prepusti drugima njihovo pravo.Pravednost je protivna nepravednosti.

Porodica je osnovna ljudska zajednica, koja nastaje naislamskombraku i ljubavi.

Roditelji su duni:

- brinuti se za zdravlje i ivot svoje djece,- brinuti se da ih dobro u vjeri odgoje,-

brinuti se da ih upute na nauku ili zanati

osposobe zaivot.

Djeca prema roditeljima imaju ove dunosti:

- da su zahvalna iposluna,- da ih sluaju, tuju, vole ipomau,- da se na svaki poziv roditelja odmah odazovu,- da mrtve roditelje spominju dovom i da u njihovo ime

daju sadaku ih pomo,

- ako su roditelji bolesni i iznemogli, moraju ih djecanjegovati, a ako su siromani a djeca imaju imetka ilimogu zaraivati, onda moraju izdravati svoje roditelje.

I ostalu rodbinu treba lijepo paziti ipomagati.


77/78

77

GRIJESI I KAJANJE

Vjera je Allahova uputa kojom se usmjeravaju ljudi da

dragovoljno ine ono to je samo po sebi dobro. Vjera zabranjuje sveto je loe i tetno za duu i tijelo, srce ili um, ivot i porodicu, imovinuili ast.

Ko radi to je vjerom zabranjeno ini grijeh. Ako ovjek uinikakav grijeh, hotimino ili nehotice, treba da se odmah pokaje (tevbuuini). Tevba se obino ini usmeno ovako: Milostivi Boe, ja seiskreno kajem to sam uinio grijeh i molim Tvoj oprost. Estagfirullh,

estagfirullh, estagfirullh ve etbu ilejh. Kad se ovo izgovori, prouise Amentu billahi i Kelime-i ehadet. Uz iskreno kajanje treba uiniti ineko dobro djelo.

Veliki grijesi

Veliki grijesi su oni za koje je predviena otra kazna, ali oni

ipak neizvode iz vjere (dina), odnosno poinilac tih grijeha nije prestao biti musliman, ali je zasluio otru kaznu, pa je potrebno da se za tegrijehe pokaje. Spomenuemo neke velike grijehe koji se najee ine:

1. piti i proizvoditi alkoholna pia i droge i baviti senjihovom prodajom iposluivanjem,

2. jesti svinjsko meso i mast ipreraevine od ovog mesa,3. vrijeati i ne potovati roditelje kao i ne brinuti se zanjihovo izdravanje, ako susiromani,4. ubiti ovjeka, osim u nunoj odbrani,5. lagati,6. ne htjeti istinu svjedoiti,7. krivo svjedoiti i krivo se zaklinjati,


78/78

8. biti dvolian,9. zinaluk initi, odnosno stupati u vanbrane spolne

odnose,

10.prisvajati tuu imovinu, otimati i unitavati,11.krasti i krivo mjeriti,12.drugog vrijeati,13.ivotinje spaljivati na vatri ili ih na neki drugi nain

muiti,

14.klevetati i tue mahane iznositi i iriti (gbet),15. prenositi tue rijei i time zavaati i mrnju sijati(nemmet),16.zavidjeti, tj. eljeti da nekome nestane neko dobro

(hased),

17.biti ohol, tj. praviti se velikim i precjenjivati se, a drugeponiavati(kibur),

18

.drugom zlo spremati,

19.biti krt, tj. ne izvravati svoje imovinske obaveze,20.odabirati zemaljska uivanja nad ahiretskim,21.ne bojati se Boije kazne,22.vraati i vraarima (gatarima) vjerovati,23.prigovarati za dobra djela,24.iskljuiti iz nasijea nekoga,25. namaz ne klanjati,

ilmihal, kratka uputa u islam - idris resić prof. i dr. sulejman mašović

Documents