Veoma bitni za samu dramu jesu elementi kao što su likovi, radnja, vrijeme, prostor...a ti

elementi su veoma bitni elementi i jedne ozbiljne naratološke analize. Tu je bitno sve, od

hora, ukoliko postoji, zatim dijaloga likova, pa do opisa koje daju, stavova o određenom

događaju, ličnih monologa itd. 1 Upravo svijest o naratologiji unutar dramskih tekstova jeste

dovela do javljanja novih, improviziranih formi izvođenja, te poigravanja sa različitim

žanrovima i medijima unutar dramskog iskaza.

Veoma bitan elemenat, kao što sam već spomenula, naratološkog ispitivanja jednog djela jeste

pitanje vremena i prostora u njemu. To možemo primijeniti i na dramu bez ikakvih problema.

Događaji su definisani kao procesi, a oni su promjena i razvoj te predstavljaju sukcesiju u

vremenu ili hronologiju. Svi događaji su u vremenu i slijede jedan iza drugog po nekom

određenom rasporedu.2 U „Majci Hrabrost...“ događaji su raspoređeni u nepunih dvanaest

godina. Sve kreće u proljeće 1624. godine a završava u januaru 1636. godine. Počinje

odlaskom u rat jednog sina Majke Hrabrost, koji poslije umire, a završava smrću jedine

kćerke, Katrin. U međuvremenu, u tih dvanest godina, Majka Hrabrost gubi i mlađeg sina,

Švajcarka, te na samom kraju ona ostaje „Majka bez djece“. Niti jedno od njenih troje djece

nije živo, te ona na neki način i prestaje biti majka, jer više nema niti jedne osobe koja će je

zvati tim imenom, i koja će je doživaljavati tako. Nama se prije početka svake scene jasno

daje vremenski okvir tako da znamo koja je godina tridesetogodišnjeg rata u pitanju. Između

scena vrlo često imamo dosta duga razdoblja, ali i jedna scena može obuhvatiti razdoblje od

npr. dvije godine, kao što je slučaj sa drugom, gdje radnja podrazumijeva periode između

1625. i 1626. godine kada Majka putuje sa svojim kolima kroz Poljsku i prodaje pronađene

predmete. Nakon toga imamo pauzu od tri godine, pa scenu u kojoj zarobljavaju Majku

Hrabrost i u kojoj ona gubi svoga mlađeg sina. Bitan elemenat naratološke analize

podrazumijeva i mjesto radnje, što je također primjenjivo na dramu. U ovom slučaju, imamo

raznolik prostor, s obzirom na to da radnja počinje u Njemačkoj, a nastavlja se u Poljskoj,

Moravskoj, Bavarskoj, Italiji...Sve se odvija u razrušenom prostoru, prostoru koji je pogođen

ratom, ali Majka Hrabrost nije tužna i njen lik na neki način djeluje zbunjujuće u situaciji u

kojoj se nalazi. Njoj nije drago zbog razaranja koje primjećuje oko sebe, ali joj to razaranje

ujedno pruža mogućnost da profitira, da ostvari ekonomsku dobit, što je čini sretnom.

1 Hühn, Peter; Sommer, Roy. Narration in Poetry and Drama. Hamburg: Interdisciplinarni centar za naratologiju, 2012. URL: http://wikis.sub.uni-hamburg.de/lhn/index.php/Narration_in_Poetry_and_Drama#Topics_for_Further_Investigation:_Drama2 Bal, Mike. Naratologija: Teorija priče i pripovedanja. Beograd: Narodna knjiga Alfa, 2000. Str. 172.

Reakcije na ovakvu dramu su u početku bile vrlo emotivne što je Brecht želio izbjeći po

svaku cijenu, te je u svoje djelo uveo songove koji će prekidati napete i emotivne trenutke i

onemogućiti takvu vrstu identifikacije publike sa likovima, o čemu ću nešto više reći

naknadno.