hrvatskog kulturnog druŠtva pomurje -...

HKD Pomurje na 46. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu

Izlet Hrvatskog kulturnog društva Pomurje u Slavoniju i Baranju

Hrvatsko kulturno gastronomski dan

Prosinac 2012 BROJ 13

HRVATSKOG KULTURNOG DRUŠTVA POMURJE

2 Glas HKD www.hkd-pomurje.si

Glas HrvatskoG kulturnoG društva Pomurje

glavni urednikRenata Lugomer Pohajda

uredništvoRenata Lugomer Pohajda

Đanino Kutnjak

Vanjski članoVi uredništVaprof. Aleksej Milinovićprof. Teodor Vočanec

recenzijeprof. Sonja Vršić

Za iZdaVačaĐanino Kutnjak

Grafička obradaZef design www.zef-design.com

tisakArma d.o.o.Naklada: 300 primjeraka nakladnikHKD pomurjeGlavna ulica 289220 Lendava

uvodna riječ ............................................................................... 37. Hrvatski bal ............................................................................ 5bogračfest 2012 .......................................................................... 6Hkd na “lendavski trgatvi” ............................................................. 9Proslava dana ............................................................................10državnosti .................................................................................10Hkd Pomurje na 46. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu .................11Hrvatsko kulturno ........................................................................12gastronomski dan .......................................................................12Završna priredba učenika dopunske nastave hrvatskog jezika ..................13nastava hrvatskog jezika u lendavi ..................................................14stručni skup za odgojitelje, učitelje i nastavnike pripadnika hrvatske nacionalne manjine, iseljenika i Hrvata u biH ...........................15folklorni ansambl ........................................................................16u koprivnici ...............................................................................16tjedan hrvata u nagykanizsi ...........................................................17dežela sanjska kulinarika božanska ..................................................18nastup folklornog ansambla Hkd Pomurje u termama lendava ..............18sudjelovanje na Picokijadi .............................................................19Pozdrav jeseni u Zasadbregu ..........................................................20smotre tamburaških skupina i orkestara ............................................21duge zimske noći... ....................................................................22teorija zavjere ili kako nam je “Grinch” ukrao božić ..............................24izlet Hrvatskog kulturnog društva Pomurje u slavoniju i baranju ................26Hrvatska u kraljevini sHs ..............................................................31što je muškarac bez brkova (a. tomić) ili što je čovjek bez društva ..........33Zašto smo agresivni? ...................................................................34tradicionalni hrvatski običaji za božić ...............................................35

sadržaj

Glas HKDwww.hkd-pomurje.si 3

Uvodna riječ

uVodna riječ

Đanino kutnjak

Novi broj časopi-sa je pripreman da izađe u blagdansko predbožićno vrije-me i donosi aktual-na događanja koja su se odvijala u na-šem društvu una-

trag pola godine. Na svojim stranicama izvještava o dvadesetak priredbi koje smo organizirali, suor-ganizirali ili bili sudionici.

Statistički gledano, na godišnjem nivou, ove go-dine smo imali 2-3 događaja mjesečno u raznim segmentima kulturnog, prosvjetnog i zabavnog ži-vota našega društva.

Pregledom rezultata djelovanja nakon drugog četverogodišnjeg mandata, ova garnitura vodstva HKD Pomurje je proširila horizonte djelovanja i osim što je društvo postalo most suradnje između dviju država, svojem članstvu omogućava kulturno zabavno djelovanje i zajedničkom sinergijom kroz godinu organiziramo:par izložbi, kazališnu pred-stavu, godišnju skupštinu sa zabavom, Dan hrvat-ske kulture, proslavu dana državnosti sa piknikom, dvodnevni izlet u razne turističke destinacije, Hr-vatski bal, Božićni koncert i misu na hrvatskom je-ziku, nastupe Folklornog ansambla u Sloveniji i u susjednim državama, besplatno učenje hrvatskog jezika za učenike osnovne i srednje škole, besplat-nu školu folklora i školu tamburaških instrumenata, besplatna dva broja časopisa Glas HKD Pomurje. Uspješno održavamo Hrvatski dom i u njemu odr-

žavamo sastanke društva te lijepa i prijatna druže-nja. Ove godine je i kompletirana bogata knjižnica s knjigama pretežno na hrvatskom jeziku, koju su popisale i za posudbu uredile naše članice: Biser-ka Bensa i Andreja Magyar. Omogućeno je čitanje tjednog i mjesečnog hrvatskog i slovenskog tiska. Kontinuirano nastupamo na svim kulturno-turistič-kim priredbama u Lendavi i pritom uspješno su-rađujemo s Općinom Lendava, Zvezom kulturnih društev Lendava, Javnim skladom RS za kulturne dejavnosti- območna ispostava Lendava, Zvezom Muranija, Kulturnim domom Lendava, Banffy cen-trom, Turizmom Lendava, Župnijom Lendava, Ter-mama Lendava. Sve je uspješnija suradnja s insti-tucijama iz Republike Hrvatske koje nam i pomažu u radu: Međimurska županija, Grad Čakovec, Grad Prelog, Grad Mursko Središče, Grad Đurđevac, Radio 105, Župa Čakovec, Ministarstvo školstva RH. Ne ide nam uvijek sve glatko te i naše druš-tvo u radu nailazi na poteškoće uzrokovane općim stanjem u društvu (pesimizam, malodušje, depre-sivnost, nezaposlenost). Prof. hrvatskog jezika, Teodor Vočanec upozorava na slab upis učenika na dopunsku nastavu hrvatskog jezika. Da bi se to omogućilo je bilo uloženo puno truda i entuzi-jazma. Prilikom upisa čujemo razne izjave rodite-lja, od jednih koji se srame svog hrvatskog porije-kla do drugih koji su djecu formalno upisali jednu godinu i po tom odustali. Ima i opravdanih razloga nedolaska djece na nastavu zbog previše školskih i vanškolskih obaveza. Uspostavili smo suradnju sa Veleučilištem iz Čakovca koje nudi ovogodišnjim maturantima upis na više studijskih programa u sklopu Veleučilišta.

Počela je i četvrta godina škole folklora (učimo zagorske i prekmurske plesove) što nam je novi izazov i s veseljem bi proširili folklorni ansambl s

Završava drugi četverogodišnji mandat ove garniture vodstva HKDP.


još plesača ali nema dovoljno interesa. Kod tam-buraša je malo bolje, nakon godinu dana učenja pod mentorstvom Zlatka Bacingera, tamburaškom sastavu se je pridružio Vladimir Magdalenić. Zbor se priprema za nastup na badnjak pred polnočkom u lendavskoj crkvi Sv. Katarine s programom pod nazivom: „Hrvatski badnjak“. Savez hrvatskih dru-štava Slovenije ove godine je u potpunosti ispunio svoje poslanstvo. U okviru saveza organizirane su priredbe: „Sabor hrvatske kulture u Sloveniji“, „Put prijateljstva Ljubljana-Vukovar“, sudjelovanje na nogometnom prvenstvu iseljene Hrvatske. Savez je omogućio da institucije Hrvatske države zadužene za brigu o Hrvatskom iseljeništvu dopru i do naših društava u Sloveniji te tako predstavnike saveza i pojedinih društava participiraju u radu Matice hr-vatskih iseljenika, hrvatskog svjetskog kongresa, sudjeluju na seminarima za učenje jezika, folklora i tradicijske kulture te zajedno s hrvatskim katolič-kim misijama u Sloveniji organiziraju vjerski život i

obilježavaju obljetnice i razne događaje. Savez se nije zadovoljio s pukom predajom zahtjeva za pri-znanje Hrvata kao nacionalne manjine u Sloveniji nego sustavno radi na pridobivanju statusa u čemu su postignuti manji pomaci. Usprkos svim teško-ćama, naše društvo i u budućnosti čekaju svijetli trenuci i u tom smjeru će i dalje biti angažirano vodstvo društva koje računa na podršku i aktivno sudjelovanje u radu društva, svih njegovih članova.

Mjesec prosinac je prepun događaja i „Hrvatski dom“ je u ove pred blagdanske dane najposjeće-niji. Društvo će uz tjedne vježbe folklornog ansam-bla i zbora, te druženja članova poslovnu godinu tradicionalno zaključiti misom na hrvatskom jeziku i Božićnim koncertom u lendavskoj crkvi kada nam u goste dolazi i Župa Čakovec.

Svima članovima i njihovim obiteljima želim blagoslovljeni Božić i sretnu i uspješnu Novu godinu.

sretan božić

Neka sretan Božić bude za kršćane, dobre ljude.

Nek ne manjka nikom kruha, nek dovoljno bude ruha. Nek se ljudi češće grle, neka jedni k drugim hrle, s pjesmama na usnama,

sa željama u srcima, da posjete svoje bližnje,

da nestane svake mržnje, pa da ljubav stalno cvjeta svih naroda- diljem svijeta!

stanislava čarapina

Uvodna riječ


TradiCionaLna doGaĐanja

7. HrVatski balĐanino kutnjak

foto: lendavainfo.com

Održan je sedmi po redu tradicionalni kultur-no-zabavni događaj Hrvatski bal na kojem se ove godine predstavljao grad Zagreb.

Dočekom gostiju kojima su bili ponuđeni karak-teristični aperitivi i kolači zagrebačkog kraja, zapo-čelo je druženje. Sve prisutne pozdravili su u ime domaćina predsjednik Hrvatskog kulturnog druš-tva, Đanino Kutnjak i brojni gosti uzvanici: župan općine Lendava, Anton Balažek, zamjenik župana Međimurske županije, Matija Posavec, zamjenik gradonačelnika grada Mursko Središće, Dražen Srpak, predsjednik Gradskog vijeća grada Čakov-ca, Gordan Vrbanec.

U glazbenom dijelu bala na temu Zagreba, se predstavila Maja Šuput i grupa Enjoy. Vesela, vrc-kava i poskočna Maja,držala je u plesno-koncer-tnom štimungu prepun plesni podij 4-5 sati, sa kraćim pauzama u kojima su se posjetioci s njom fotografirali, tražili autograme i razgovarali.

Treba spomenuti prezentaciju i degustaciju vina Zagrebačke županije te odlično pripremljena jela koja su bila ponuđena u dva zagrebačka menija. Gastronomija Zagreba pripremljena je u kuharskoj suradnji kuhara iz Hotela Lipa Jože Horvata i zlat-nog hrvatskog kuhara Miroslava Dolovčaka, pred-sjednika Udruge kuhara grada Zagreba.

U prezentaciju Zagreba uključila se i Turistička zajednica grada Zagreba koja je darovala suvenire i glavnu nagradu za tombolu (vikend paket u Zagre-bu za dvije osobe).

Cijelu koncepciju i tijek bala odlično je organizi-ralo Hrvatsko kulturno društvo Pomurje na zado-voljstvo brojnih posjetioca koji su se odazvali i u ova nepopularna i krizna vremena za takvu vrstu kulturno-zabavnog događaja.



boGračfest 2012Đanino kutnjak

I ove godine HKD Pomurje bilo je suorganizator Bogračfesta u zadnju subotu kolovoza u sklopu ci-jelo tjednog festivala „Lendava vabi“. Prošlogodiš-nje proglašenje Lendave (od strane predsjednika republike) za svjetsku prijestolnicu Bograča, motiv je i obaveza da priredba u organizacijskom smislu bude još bolja i sadržajna.

Organizacijski odbor ove zahtjevne priredbe za-počeo je radom mjesecima prije da pripremi i re-alizira sve potrebno. Predsjednik HKD Pomurje: Đanino Kutnjak član organizacijskog odbora, bio je zadužen za dovođenje ekipa i gostiju uzvanika iz Hrvatske,te organizaciju prezentacije turizma Me-đimurja.

Priredba Bogračfest je dvodnevna; prvi dan se

u Gradskoj vijećnici održavao stručni skup-Vino, gastronomija i kultura u turističkoj ponudi. Cjelo-kupnu turističku ponudu Međimurja predstavio je Kristijan Kovačić-predsjednik udruge turističkih vodiča Međimurja. Turističke značajke Grada Ča-kovca predstavio je Gordan Vrbanec-predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca. Turizam Grada Đurđevca predstavio je gradonačelnik Đurđevca Slavko Gračan. Bilo je i niz interesantnih izlaganja gostiju iz Mađarske i na kraju je župan općine Len-dava Anton Balažek predstavio turističke dosege Lendavskog kraja –„Otok vina v morju žita“.

Drugi dio bio je protokolaran i održao se je na dvorištu lendavskog starog grada. Prvo je potpi-san sporazum o suradnji između Mađarskog gra-da Gyonaycsa i Općine Lendava, zatim se odvijala svečanost proglašenja novih „grajskih topničarja“. Nagrada koja se dodjeljuje za promociju Lendave: „grajski Topničarji lendavskog grada i Muranije“ postali su: ministar gospodarstva RS, Radovan Žerjav, poslanik državnog zbora, Jožef Horvat i predsjednik HKD Pomurje, Đanino Kutnjak.

Nakon svečane podjele i prigodnog domjenka, gosti uzvanici spustili su se do „Grajske kleti „ na gala večeru.

Drugog dana lendavčane budi glasni puhač-ki orkestar koji je posebno za ovu priliku došao iz

Kuhanje bograča

Novi topničari lendavskog grada


Goričana. Organizatori od jutra dovršavaju zadnje pripreme i pregledavaju od ulaznih portala unifor-mirana ekipna mjesta (svaka ekipa zaduži jednaki stol s klupama, suncobran i naravno kotlić s namir-nicama za „bograč“). Ove godine je predstavljena i jedna novina u obliku gastronomskih paviljona ( njih 5) koji su bili sastavljeni od Radio ekipa i ugo-stiteljske ponude bograča . Mjesto između ekipa našli su i špricer štandovi opremljeni sa ponudom vina i lendavskih pereca.

Radio stanice koje su prenosile program direk-tnim uključivanjem na valove svojih frerkvencija uživo su svojim slušaocima dočaravale su ugođaj Bogračfesta sa lendavskih ulica.

Bili su to: Radio 105 Selnica, Radio Maxi Ljuto-mer, Radio Center Celje, Murski val Murska So-bota, Mađarski radio, Lendava. HKD Pomurje je dijelilo paviljon sa Radiom 105 i „Hrvaškom turi-stičnom skupnosti iz Ljubljane“ i tako smo zajed-

no predstavljali hrvatski dio Bogračfesta u kojem je i takmičarski nastupilo desetak hrvatskih ekipa: Međimurska županija, Grad Prelog, Grad Čakovec, Grad Mursko Središće, Grad Đurđevac, Općina Sv. Martin na Muri, Općina Podturen, Međimurske no-vine, List Međimurje, Radio 105 i HKD Pomurje.

Uz prekrasno, prevruće vrijeme, 90 ekipa je isto-vremeno započelo sa paljenjem vatre (pod kotlićem gdje se ložilo isključivo s drvima) i kuhanjem bogra-ča. Na glavnoj pozornici izmjenjivali su se glazbeni izvođači i zabavljači. Naš paviljon su predstavljali Darko Domijan i Tamburaši HKD Pomurje. Cijela Lendava je mirisala na bograč . Mnoštvo ekipa i posjetioca popunili su ulicu sa prekrasno uređenim štandovima.

Lijepo je bilo biti dio ekipa i pritom izmjenjiva-ti kuharska iskustva, isprobavati različite bograče, različita vina i delicije koje su sa sobom donijeli sudionici iz raznih krajeva. Bilo je i novih poznan-

Štand HKDP na Bogračfestu Ekipa HKDP

Tamburaši u programu Bogračfesta

Radio 105, predsjednik RS i HKD Pomurje



reCePt Za boGrač

stava, prijateljstva i pozivanje na slične događaje u različite krajeve i mjesta.

Zadnju riječ kod ocijene bograča ima stručna komisija koja je ocijenila da je najbolji bograč sku-hala ekipa Eko-park, 2.Šentjurski dečki, 3.Osnovna škola Lendava.

Treba spomenuti da su lendavski studenti imali paralelni bogračfest i ljetnu pozornicu sa cjelod-nevnim programom. Program za najmlađe se odvi-jao u parku „Lendavska roža“ sa kazališnim pred-stavama za djecu.

Nakon cjelodnevnog kuhanja, večernji program se nastavio pod velikim šatorom uz zabavu sa gru-pom Viktori.

Količine za 10 oseb:

- 70 dag govejega bočnika ali pleč

- 70 dag divjačine (srna, jelen)

- 70 dag svinjskih pleč

- 1,5 do 2 kg čebule

- 5 dag česna

- 10 dag masti ali olja

- 5 dag mlete rdeče paprike

- 50 dag sveže paprike (zelene in rdeče)

- 1,5 kg krompirja

- 4 dl suhega belega ali rdečega vina

(modra frankinja)

- sol, poper v zrnu in mleti poper,

lovorjev list, ostra madž. paprika ali

Postopek priprave:

Na mašcobi prepražimo zelo drobno sese-kljano čebulo, da postekleni, dodamo česen, da zadiši in na večje kocke narezano govedi-no (3-4 dag kos), še malo popražimo in malo podušimo. Ko sok izhlapi, potresemo mleto rdečo papriko, jo rahlo popražimo ter zalijemo z vodo. Dušimo, da se govedina do polovi-ce zmehča. Nato dodamo prav tako na koc-ke narezano divjačino in čez čas še svinjsko pleče ter svežo papriko, narezano na manj-še kocke ali trakce. Solimo, dodamo poper v zrnu in lovorjev list. Ko je meso že na tri četrt kuhano, pa naložimo na vrh mesa olupljen, na krhlje narezan krompir. Prilijemo toliko vode, da je krompir zalit. Posodo pokrijemo, počasi dušimo in jedi ne mešamo pogosto, saj mora krompir ostati v kosih. Počasi kuhamo do mehkega. Pred koncem bograč zalijemo z vi-nom, ki ga tudi pokuhamo in bograč na koncu začinimo še z začimbami po lastni izbiri.



Hkd na “lendaVski trGatVi”renata lugoMer - PoHajda

Ove godine je 1. rujna održana tradicionalna lendavska kulturno-etno-gastronomska priredba, LENDAVSKA TRGATEV u organizaciji „Turizma“ Lendava i „Zveze kulturnih društev“, Lendava, na kojoj su i folkloraši HKD Pomurje predstavili naše kulturno društvo u svečanoj povorci zajedno s kul-

turno umjetničkim društvima iz Pomurja, Mađarske i Hrvatske. Priredba je dio ljetnog festivala, Lenda-

va koji se organizira od lipnja do rujna na području cijele opčine. Svečana povorka u kojoj je sudjelo-valo sedamnaest društava je prijepodne započela u starom gradskom centru i predvodila ju je sku-pina mažoretkinja iz Nedelišča iz hrvatskog Međi-murja zajedno s puhačkim orkestrom iz Nedelišča. U povorci su slijedili: Kočija s pomurskom vinskom kraljicom, Društvo vinara iz Čentibe, Romsko druš-tvo „Romano Jilo“ iz Dolge vasi, muški i ženski pjevački zborovi te kulturna društva iz Mađarske, Kulturno turističko društvo Črenšovci, naš folklorni ansambl s tamburašima „HKD Pomurje“ Lendava, KUD Stari graničar iz Cirkvene iz Hrvatske, bicikli-stički klub, klub „Varaški šujstri“, Kulturno društvo „Primurka“ iz Benice, folklorno društvo Prekmurje iz Lendave, Kulturno društvo „Zarja“ i Društvo vi-nara iz Hotize . Povorki je slijedio kulturni program pred hotelom Elizabeta u Lendavi gdje su na veli-koj pozornici nastupili zborovi, plesači i glazbenici iz više od 20 kulturnih društava iz Slovenije, Ma-đarske i Hrvatske.

Na trgu pred hotelom Eliza-beta su kulturna društva na štan-dovima predstav-ljala etnografsko - gastronomsku ponudu i uprizori-la prikaze običaja u vrijeme berbe. Naš štand je i ove godine prezenti-rao običaj peče-nja rakije koja se na štandu mogla degustirati za-jedno s domaćim kolačima koje su ispekle vrijedne

Štand s kolačima HKD Pomurje

Folkloraši HKD Pomurje u svečanoj povorci



Folklorni ansambl u povorci

Toni peče rakiju

Pripreme piknika

ruke naših članica i domaćim lendavskim vinima naših članova. Naši folkloraši su se zajedno s tam-buraškim ansamblom pobrinuli za dobar „štimung“ i uz veselu svirku i pjesmu smo se svi zajedno do-bro zabavili.

Kulturna događanja u sklopu LENDAVSKE TR-GATVE su ove godine proširena na kulturnu ponu-du za djecu (dječja predstava „Čisto prava pred-stava“; ansambl KU-KUC) i za omladinu (mjuzikl „Pariz i ja“ i koncerti amaterskih glazbenih grupa).

Manifestacija je zaključena u večernjim satima koncertom poznate slovenske pjevačice Tinkare Kovač, Anike Horvat i Art Music Orchestra te Na-vihankama.

Svake godine sve bolja priredba i ovoga puta nam je pružila mogućnost da damo svoj doprinos kulturno zabavnoj ponudi naše Lendave.

Proslava dana držaVnosti

Đanino kutnjak

Tradicionalni piknik našega Društva povodom Dana državnosti Republike Hrvatske i Republike Slovenije proslavili smo veselo i u velikom broju.

Za održavanje našeg druženja ovaj smo put oda-brali Lovački dom u Dolini koji je smješten na bla-goj uzvisini; dovoljno da se kao na dlanu vidi veliki dio Međimurja, a u daljini obronci Ivančice, Kalnika i Ravne gore.

Gastronomski dio proslave započeo je tradi-cionalnim, već pripremljenim, odličnim vojničkim grahom dok je sportsko –rekreativno natjecanje izostalo zbog kišnog vremena koje nas je pratilo cijelo vrijeme. Velika natkrivena terasa sa ljetnom kuhinjom nudila nam je sve mogućnosti zabave i zaštitu od kiše.

Stigli su i naši gosti iz KUD »Mihovljan« s koji-ma surađujemo već par godina. Pozvali smo ih na naš piknik kako bismo im uzvratili ovogodišnje gostoprimstvo budući da su oni bili naši domaćini na zajedničkoj priredbi u Mihovljanu.

Uz glazbenu podlogu našeg DJ Tonija započelo je veselje i ples, a ekipa na čelu s našim kuharom Josipom ubrzano je za večeru pripremala specija-litete s roštilja.

U kulturnom programu predstavili su se Tam-buraši HKD »Pomurje« koji su kasnije uz poznate tamburaške skladbe zabavljali veselo društvo još dugo u noć.



Hkd PoMurje na 46. Medunarod-noj smotri folklora u ZaGrebu

Đanino kutnjak

Smotra folklora u Zagrebu održava se od 1930. godine da bi 1966. godine postala međunarodna ugledna manifestacija izvornog folklora,odnosno folklornog amaterizma temeljenog na njegovanju i prikazivanju zavičajne baštine.

Ovogodišnja 46. Međunarodna smotra folklora posvećena je djeci, odnosno dječjoj folklornoj ba-štini.

Kao predstavnik Slovenije nastupio je Folklorni ansambl Hrvatskog kulturnog društva »Pomurje«.

U pet dana trajanja smotre nastupilo je 25 su-dionika iz Hrvatske i 12 sudionika iz inozemstva (Bugarska, Iran, Kenija,Litva, Njemačka,Rusija, Slovačka, Ukraina i Hrvati iz Bosne i Hercegovine te Slovenije).

Najprije su članovi Folklornog ansambla HKD »Pomurje« zajedno s ostalim sudionicima Smotre nazočili svečanoj misi u u zagrebačkoj katedrali. Brojne su folklorne skupine u živopisnim narodnim nošnjama oživjele unutrašnjost katedrale, a pjesme pod vodstvom crkvenog zbora iz Tisnog (otok Murter) dale još svečaniji ton misnom slavlju.

Za sve predstavnike 46.smotre folklora bio je or-ganiziran svečani prijem u palači Dverce i tom se prilikom organizator Koncertne direkcije Zagreba zahvalio svim folklornim skupinama na dolasku u Zagreb i sudjelovanju u programu Smotre.

Petodnevni program Smotre odvijao se na mno-gobrojnim lokacijama u Zagrebu, a posljednjeg dana na Trgu bana Josipa Jelačića i na Gradecu.Folklorni ansambl HKD »Pomurje« predstavio se scensko- plesnom koreografijom »Jurjevo v Jurjev-skom kraju«. Za nastup na Gradecu bila je predvi-đena koreografija« Dok ja dojdem v Međimurje« (međimurske pjesme i plesovi) koja je nažalost ot-pala zbog lošeg vremena.

Zadovoljni cjelodnevnim događanjima te vlasti-tim nastupom- najznačajnijim do sada- sretni, s osmijehom i pjesmom na usnama vratili smo se iz Zagreba.

Nakon mise u Katedrali

Svečani prijem u palači Dverce

doGaĐaj Godine

Ispred Manduševca


Kotlovina majstor

Kuharska ekipa

Hrvatsko kulturnogastronoMski dan

Đanino kutnjak

U sklopu lendavskog ljetnog festivala »Lendava vabi« između dviju velikih priredbi;Bogračfesta i Lendavske trgatve kroz cijeli tjedan u velikom šato-ru odvijale su se tematske večeri.Počelo je sa Slo-venskom gastromomsko-kulturnim danom,zatim Mađarskim,Hrvatskim nastavljeno je sa Etno večeri i na kraju Festivalom vina.

Organizator Zveza kulturnih društev Lendava i Turizem Lendava ponudio je svu potrebnu logistiku a za sadržaj i gastro ponudu trebao se je pobrinu-ti suorganizator.Predsjednik HKD Pomurje Đanino Kutnjak član organizaciskog odbora prihvatio je suradnju i krenuli smo u akciju organizacije.Temat-ske večeri organizirale su institucije iza kojih stoje profesionalci a naše malo kulturno društvo je ma-lobrojno i prepušteno samo sebi, stim da se to prvi puta organizira i postoji i financiski rizik.No to nas nije omelo da se dobro pripremimo i predstavimo Hrvatsku kulturu i gastronomiju.Odmah su započe-le viježbe Folklornog ansambla a za gastronomiju smo se odlučili na tradicionalnu ponudu poznatu diljem hrvatskih sajmova:kotlovina sa zapečenim grahom i dodali smo pretepenu juhu poznatu u Međimurju.

U realizaciji je sudjelovalo preko tridesetak čla-nova,«kuhari«su več započeli oko podneva sa pripremama i u 17.00 sati več je hrana bila pripre-mljena.Folklorni ansambl je izveo program sa dvije koreografije Međimurskih plesova i pjesama,da bi u pauzama nastupa tamburaši svirali od stola do stola i zabavljali prisutne goste.

Cijelokupni veseli i raspjevani štimung,zamamni mirisi dopirali su od kotlovine privukli su veliko mnoštvo posjetioca koji ispunili veliki šator.Prired-ba se je debelo produžila od predviđenih 21.00 sati, kuhari su rasprodali svu pripremljenu hranu i pridružili se folklorašima i veseloj zabavi.

Usudili smo se prihvatiti zahtjevne priredbe i uspjeli,i več smo planirali da sljedeče godine doda-mo neke novine da bude još bolje.

KULTUrno GaSTronoMSKa doGaĐanja


DOPUNSKA ŠKOLA HRVATSKOG JEZIKA

ZaVršna Priredba učenika doPunske nastave Hrvatskog jezika

teodor VočaneC

U lendavskom Hrvat-skom domu održana je za-vršna svečanost podjele učeničkih knjižica polazni-cima Hrvatske dopunske nastave u Lendavi. U krat-kom programu predstavili su se učenici Dvojezične srednje škole u Lendavi:Sa-ša Juretić,Anamarija Nađ,-Monika Horvat,Sašo Zver,-sa svojim interpretacijama nekih od najpoznatijih do-moljubnih pjesama hrvat-skih pjesnika, te svojim izričajem pridonijeli obilje-žavanju ove velike svečano-sti, prve godine uspješnog učenja Hrvatskog jezika i kulture u Lendavi, u surad-nji Hrvatskog društva Po-murje Lendava u suradnji sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta Repu-blike Hrvatske. U kratkim govorima učenicima i njiho-vim roditeljima obratili su se predsjednik HKD Pomurje gospodin Đanino Kutnjak i učitelj Hrvatske dopunske nastave u Sloveniji Teodor Vočanec, te su ukratko upo-znali goste sa programom i ciljevima nastave, i zahvalili se roditeljima na pomoći u provođenju ovog projekta. Projekta koji se zahvaljujući

Učenici polaznici nastave

Sašo Zver Ana-Marija Nađ



njima proširio i na druge gradove u Sloveniji (Lju-bljana,Maribor,Velenje) i nastaviti če se sljedećih godina, te se truditi očuvati tradiciju hrvatskog je-zika i hrvatskih običaja u susjednoj nam Republici Sloveniji.

Priredba je završila podjelom učeničkih knjižica u kojima je upisana ocjena hrvatskog jezika koja se priznaje kod upisa u hrvatske škole ili fakultete.

Učnici su primili i prigodne poklone od strane predsjednika HKD Pomurje i svi zajedno uz prigod-ni domjenak su nastavili neformalno druženje.

nastava Hrvatskog jezika u lendavi

teodor VočaneC

Nažalost prošlogodišnji dosta dobri rezultati s pokretanjem hrvatske dopunske nastave u Lenda-vi nisu se odrazili i na ovu godinu. Prošlu godinu završili smo s 11 polaznika u DOŠ Lendava, te 8 polaznika u DSŠ Lendava što su bili jako lijepi re-zultati za ovaj kraj. Ali uvidjeli smo već i tada da dosta ljudi u ovom kraju krajnje neozbiljo shvaća tu inicijativu, pa s toga danas i imamo ovako poraža-vajuće rezultate da su samo po dvoje zainteresira-nih kandidata u osnovnoj i srednjoj školi u Lendavi. Ove godine zadržali smo nastavu u osnovnoj školi, ali u srednjoj za sada ne.

Nakon ovakvih rezultata moramo se zapitati da li Hrvati još uvijek žive na ovom prostoru i kako zapravo oni misle očuvati svoj „ja“. I zar nije sra-motno da se više Slovenaca, koji su također do-brodošli na nastavi, interesira za nastavu hrvatskog jezika od vas koji ste dio tog naroda i u čijim žilama teče krv vaših hrvatskih predaka.

Moram ponovno naglasiti, da je ovo nastava koja se temelji na višegodišnjem programu upo-znavanja hrvatskih krajeva i jezika, te očuvanju hr-vatske kulturne baštine u dijaspori, a namijenjena je pripadnicima hrvatskih iseljenika i njihovim po-tomcima osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, jer prihvaćanjem spoznaje da su pripadnici dviju vrijednih europskih kultura bogatimo svoj duh, te širimo toleranciju među narodima. Naravno da oni mogu dovesti i svoje prijatelje iz Slovenije kako bi im boravak na nastavi bio još ugodniji i ljepši.

Potaknite mlade da dođu na nastavu i pridone-site očuvanju hrvatskog naroda, hrvatskog jezika i kulture u Sloveniji!

Nakon ovakvih rezultata moramo se zapitati da li Hrvati još uvijek žive na ovom prostoru i kako zapravo oni misle očuvati svoj „ja“.

Roditelji u publici


stručni skuP Za odGojitelje, učitelje i nastavnike PriPadnika Hrvatske naCionalne manjine, iseljenika i HrVata u biH

Stručni skup organizirala je Agencija za odgoj i obrazovanje RH. Voditeljica programa bila je Ti-hana Radojčić, prof. Usavršavanje je trajalo od 2. do 7. srpnja 2012. u Vodicama. Može se reći da su prisustvovali Hrvati iz cijelog svijeta, od Kana-de, Australije, Italije, Rumunjske, Mađarske, Srbije, Švedske, Austrije… Voditeljica programa, Tihana Radojčić, bila je posebno vesela da smo se i mi iz Slovenije odazvali pozivu i priključili skupu.

Na početku stručnoga skupa bilo je predstavlja-nje svih sudionika skupa, te predstaviljanje grada Vodica kao domaćina skupa. Svaki dan odvijale su se različite teme i radionice:

- Hrvatska usmena književnost,- Biološka raznolikost Hrvatske,- Lado – ansambl narodnih plesova i pjesama

Hrvatske,- Biblija - jedan mogući pedagoški pristup od

gojno-obrazovnom procesu,- Glagoljica – pismo Hrvata,- Infinitivizacija u hrvatskom jeziku,- Hrvatska tradicionalna glazba….

To je samo dio tema i radionica sa stručnoga skupa. Bili su organizirani posjeti dječjem vrtiću i osnovnoj školi.

Najviše nas se dojmio posjet OŠ Bartula Kaši-ća u Zadru. Školu pohađa 979 učenika, ima 46 ra-zrednih odjeljenja i 69 učitelja. Kada smo vidjeli u kako skromnim uvjetima postižu visoke obrazovne rezultate unutar općine, regije i republike, ostali smo bez riječi. Iznimno se ponose svojim masli-nikom iz kojega svake godine dobivaju maslinovo ulje koje više godina za redom donosi zlatna odlič-ja u Hrvatskoj i Europi. Jedina su škola u RH koja ima referentnu geološku zbirku. Učenici sudjeluju na dvadesetak međunarodnih projekata. Priredili su nam izuzetno srdačan doček iako je već bio kraj

školske godine. Učenici su nam u kratkom progra-mu pokazali što sve znaju i umiju.

Nakon posjete školi i kratkog razgledavanja Za-dra, obišli smo i Nin, koji je 15 km. udaljen od Za-dra. Područje Nina je naseljeno već 3000 godina. Bio je prva hrvatska prijestolnica. Vidjeli smo ostat-ke najvećeg antičkog hrama v Hrvatskoj, najmanju katedralu na svijetu, jedinstvenu romaničku crkvu i još druge arheološke ostatke. Slobodno se može reći da je Nin povijest u sadašnjosti.

Vsi sudionici skupa smo bili suglasni s zaključ-kom da je bilo naporno, ali jako zanimljivo. Saznali smo i vidjeli mnogo novih stvari. I na kraju najvaž-nije od svega je bilo druženje i upoznavanje. Vrije-diš toliko, koliko imaš prijatelja!!!

andreja MagYar

Sudionici iz Slovenije



NAŠI FOLKLORAŠI I TAMBURAŠI

folklorni ansambl u koPrivnici

Đanino kutnjak

Započeta suradnja u Lendavi,između KUD »Po-dravka« Koprivnica i HKD »Pomurje«, nastavila se nastupom Folklornog ansambla HKD »Pomurje« u Koprivnici.

U sklopu trodnevne manifestacije »Podrav-ski motivi« u dijelu kulturnog programa zajedno s mnogobrojnim folklornim skupinama predstavio se i Folklorni ansambl HKD »Pomurje« spletom međi-murskih pjesama i plesova pod nazivom »Dog ja dojdem v Međimurje«.

Po krasnom, malo prevrućem, danu cjelodnevni izlet u Podravinu započeo je posjetom obitelji Po-hajda (članovi našega društva) koji imaju vikendicu na obali poznatog jezera Šoderica, a nakon kraćeg osvježenja i razgledavanja jezera, nastavili smo put do nedaleke Koprivnice.

U Koprivnici su nas uime domaćina dočekale Jadranka Lakuš i Zrinka Roksandić i predstavile nam događanja koja predstoje taj dan.

»Podravski motivi« su spoj bogate gastronom-ske ponude poznate tvtke » Podravka« (kilometar-ska palačinka, tradicionalni jeger) i tradicionalnih jela.Uz gastro ponudu odvijala se izložba podrav-skih likovnih umjetnika na otvorenom prostoru sre-dišnjeg gradskog trga, bio je otvoren i gospodar-ski sajam te prikaz starih zanata i rukotvorina.

Nakon nastupa i večere kojom su nas počastili domaćini u poznatoj pivnici »Kraluš«, uključili smo se u rijeku posjetioca i razgledavali sve izložbene prostore koji su se raširili na više gradskih ulica Koprivnice.

Za kraj smo prisustvovali koncertu »Kavalira« i uživali u izvornoj glazbi zagorskog (bednjanskog) kraja.

Domaćinima smo zahvalili na srdačnom gosto-primstvu te dogovorili sljedeći susret u Lendavi na tradicionalnoj »Lendavskoj trgatvi«.


tjedan Hrvata u nagYkanizsi

U tjednu prepunom kulturnih događaja, koje su pripremili Hrvati izNagykanIzse,na završnoj priredbi sudjelovalo je i Hrvatsko kulturno društvo Pomurje iz Lendave.

Ovo nije prva suradnja između Manjinske samo-uprave Grada NagykanIzse i Hrvatskog kulturnog društva Pomurje iz Lendave, ali je ovaj puta zna-čajna zbog potpisivanja sporazuma o suradnji.

Sporazum obavezuje i potiče izgradnju,njegova-nje i održavanje veze između Hrvata iz susjednih zemalja(Mađarske i Slovenije)kod organiziranja kul-turnih priredaba,zajedno sudjelovanje u natječaji-ma i projektima Europske unije i programa vezanih uz očuvanje hrvatske kulture,jezika i tradicije.

Na kulturnoj priredbi koja se održavala u Dvora-ni Diosdy nastupili su Tamburaši HKD Pomurje,Hr-vatski pjevački zbor iz Serdahelja i domaćini koje je predstavljao pjevački zbor i tamburaški orkestar.

Nakon redovnog programa uslijedila je folklorna plesna radionica u koju su se uključili i sudionici programa i posjetitelji. Prigodnim domjenkom zavr-šio je Tjedan Hrvata u Nagykanizsi.

Lendavska kuharska ekipa

U očekivanju bograča

Podpisivanje sporazuma

boGračfest u čakoVCu

Đanino kutnjak

Turizam Lendava i Hrvatsko kulturno društvo Pomurje su zajedno promovirali dolazeču priredbu Bogračfest.

U prepunom Čakovcu kojeg je tog dana posjeti-lo po procjenama domačina oko 20 000 posjetioca na dane Čakovečkog proštenja Porcijunkolova.

Na štandu koji smo dobili od organizatora Tu-rističke zajednice Grada Čakovca,kuhao se je bograč kojeg su posjetioci mogli probati.Promo-virao se i lendavski ljetni festival „Lendava vabi“ i usmeno predstavljao lendavska gastronomija,vina i turizam.

Fotografije sve govore o organizaciji i samoj pro-mociji i posječenosti našeg lendavskog štanda.


nastuP Folklornog ansambla Hkd Pomurje u terMaMa lendava

dežela sanjska kulinarika božanska

Đanino kutnjak



Naziv je gastronomske priredbe u Kranjskoj Gori, kroz cijeli tjedan predstavljeni su gastronomski specijaliteti pojedinih slovenskih regija u organiza-ciji Turističkog društva Kranjska Gora. Iz Lendave je u ranim jutarnjim satima krenuo autobus prema Kranjskoj Gori u kojem su bili članovi Vinogradar-skog društva, Prekmurske folklorne skupine i Tam-buraši HKD Pomurje.

U Kranjskoj Gori svi zajedno sa Turizmom Len-dava i kuharima Hotela Lipa predstavili su turi-stičku-gastronomsku i kulturnu ponudu Lenda-ve (bograč, pereci lendavska vina). Nastupom na glavnoj pozornici pažnju publike su privukli prek-murski folklor, tamburaši sa poznatim tamburaškim skladbama i prekmurska glazbena skupina.

Osim obaveza nastupa u zabavnom dijelu cije-lodnevne priredbe, bilo je i vremena za turistički obilazak Kranjske gore i njezine predivne gorske okoline.Bilo je i vremena za druženje i upoznavanje sa domačinima i turistima.

Krasan primjer predstavljanja Lendave zajednič-kim snagama.

U sklopu gastronomsko- zabavnog programa „Dani Međimurske kuhinje“kojeg su za svoje goste pripremile Terme Lendava,nastupio je Folklorni an-sambl HKD Pomurje.

Pred prepunom ljetnom terasom Taverne koja se nalazi u sklopu hotela Lipa,u programu plesnih koreografija,vokalnih nastupa i zborskog pjeva-nja koji je trajao sat vremena predstavio se je cijeli Folklorni ansambl.U nedostatku vlastitih tambura-ša(odsutnih zbog dopusta) u pomoč su nam došli i izvrsno se predstavili tamburaši iz Preloga,koji su zajedno sa tamburašima Hkd Pomurje činili veliki tamburaški sastav sa dva bajza.Nakon folklornih koreografija,predstavio se je i zbor HKD Pomurje i nakraju su tamburaši zabavljali internacionalnu ho-telsku publiku.


U Đurđevcu je 22. lipnja 2012. u sklopu tradi-cionalne Picokijade održano natjecanje u kuhanju pilećeg paprikaša “Picoki po picekima”. Na natje-canju je sudjelovalo 18 ekipa iz Podravske županije i jedna iz Slovenije. Bruno Perša direktor Turizma Lendava, Slavko Bošnjak i Antun Rumplin članovi HKD Pomurje sačinjavali su ekipu lendavske opći-ne. .

Poslije početne nervoze i treme, jer nam je ne-što sastojaka falilo za pripremu paprikaša, sve smo posložili na svoje mjesto i u stilu največih majstora kuhinje, počeli sa pripremama za kuhanje paprika-ša.

U vrlo izjednačenom natjecanju, na kojem je svaka ekipa imala svoju tajnu dobrog paprikaša, odlučivale su nijanse. Stručni žiri na čelu s hrvat-skim „masterchefom“ Šimom Sušićem i stručnja-cima iz kulinarskog tima Podravke, imao je težak zadatak proglasiti najbolji od najboljih paprikaša.

Komisija je bila sa našim načinom pripreme i kuhanja paprikaša jako zadovoljna, tako smo kod svog prvog kuhanja dobili kompliment da naš pa-prikaš najviše sliči onome kako bi morao izgledati. Kod nas su se ocjenjivači i najduže zadržali,dobro se zabavljali zajedno sa voditeljem priredbe Bran-kom Uvodićem.

Paprikaš smo podijelili posjetiocima priredbe, negdje oko 30 porcija. Ljudi su hvalili okus, tak da nam je zaista bilo prijatno slušati sve te pohvale,

kojih je bilo jako puno. Osim hrane hvalili su i len-davsko vino, kojeg smo pored promocije HKD Po-murja i grada Lendave, te njezine turističke ponude također predstavili gostima priredbe.

Martin Mahović- pročelnik gradske uprave bio je naš domaćin,primio nas je srdačno i s nama je bio od samoga početka pa do kraja, Pozdravit nas je došao direktor turističke zajednice župani-je i gradonačelnik grada Đurđevca Slavko Gračan, koji nam je otkrio, da je već pripremljena povelja o sudjelovanju između gradova Đurđevca i Lendave.

Kad smo završili sa kuhanjem, naš domaćin Martin nas je poveo u obilazak grada Đurđevca i galerije u starome gradu.

Puni lijepih dojmova i doživljaja, kasno navečer vratili smo se u Lendavu.

sudjelovanje na Picokijadi

antun ruMPlin



PoZdraV jeseni u ZasadbreGu

Đanino kutnjak

U toplo ranojesensku subutnje predvečerje is-punilo se dvorište zasadbreške škole i Društvenog doma. Stigle su folklorne grupe i zborovi iz šire i dalje okolice, članovi KUU »Zasadbreg« čekali su svoje goste i kao pravi domaćini pobrinuli se da gostima ništa ne nedostaje i da svi zajedno u po-vorci, obučeni u živopisne narodne nošnje, krenu prema crkvi Kraljice mira. Misno slavlje predvodio je vlč. Ivica Puškadija , župnik župe Sv.Juraj na Bregu, uz zborsku i tamburašku pratnju članova KUU »Zasadbreg«.

Nakon mise uslijedio je kuturni program u prepu-nom Društvenom domu, koji su započeli domaćini odnosno članovi dječje folklorne skupine, a zatim i odrasli plesači uz pratnju tamburaša.

Iz Zagorja su stigla dva kulturno umjetnička druš-tva: KUD »Salinovec« i KUD »Marof«. U programu su se sudjelovali u dva navrata: KUD »Marof« s Muškom vokalnom skupinom i plesnom koreogra-fijom Posavina, a KUD »Salinovec« s dvije zagor-ske koreografje s pjesmama i plesovima. Ženska vokalna skupina »Stridona« iz Štrigove izvela je ne-koliko međimurskih i dalmatinskih skladbi.

U programu ovog malog folklornog festivala na-

stupili su Hrvati iz Mađarske i Slovenije. Tambu-raška skupina »Sumartonski lepi dečki« odsvirala je nekoliko međimurskih i slavonskih pjesama dok su članovi folklornog ansambla Hrvatskog kultur-nog društva »Pomurje« iz Lendave otplesali međi-mursku koreografiju »Dok jo dojdem v Međimurje«.

Na kraju kulturne priredbe predsjednica KUU »Zasadbreg« Mirjana Korunić zahvalila je svim su-dionicima i predala prigodne zahvalnice i, u skladu sa nazivom priredbe, poklone s jesenskim plodo-vima. Pozvala je sve sudionike na večeru i zabavu.

Vrijedni domaćini začas su na stolove nosili hra-nu i piće i uz župnikov blagoslov počela je večera, a za zabavu, ples i pjesmu kraj tolikih tamburaša i folkloraša nije trebalo brinuti.Tako je i bilo. Pjevalo se iz svih grla, tamburaši su se izmjenjivali, plesali plesove i kola i stari i mladi- prava međimurska za-bava.

Na kraju je uslijedilo opraštanje, pozdravi, pozi-vi, ali i obećanja da se i sljedeće godine opet nađe-mo zajedno.



smotre tamburaškiH skuPina i orkestara

dragutin koVačić

Tamburaši Folklornog ansambla HKD Pomurje, smo ove godine nastupili na dvije takve revije. U mjesecu junu smo se odazvali pozivu iz Strahonin-ca tamošnjeg kulturnog društva, koje memorijalno održava smotru tamburaških skupina i orkestara u znak sječanja i zahvalnosti na njihovog glazbe-nog pedagoga Stjepana Buljana Stipiča. Na smo-tri smo nastupili uz još sedam sastava iz Zagorja i Međimurja. Revija je tradicionalnog karaktera, te je brezprjekorno organizirana. Pohvala kudovcima iz Strahoninca.

U mjesecu oktobru bilježimo i najznačajniji solo tamburaški nastup ove godine. Naime Javni sklad R. Slovenije za kulturne djelatnosti ispostave Gor-nja Radgona, organizirao je Susret tamburaških skupin Pomurja. Revija tamburaša je održana u Kongresnoj dvorani Hotela Radin u Radencima. U programu su nastupili tamburaši iz Stročje vasi, Črešnjevec, dva sastava iz Ljutomera, domačini iz Radenaca, te mi, HKD Pomurje iz Lendave. Struč-ni pratitelj revije je bio mag. Damir Zajec. Namjena ovakvih smotri je cjelokupna ocjena svakog sasta-va a sve u svrhu, sugerirati skupinama što, gdje i kako ispraviti ako je to potrebno. Naš nastup je ocijenjen kao vrlo uspješan, te je jedan od najboljih nastupa u protekle tri godine koliko i naša tambu-raška skupina u ovom sastavu djeluje.

Tamburaši se ovim putem, svome mentoru i pri-mašu g. Zlatku Bacingeru zahvaljujemo na struč-nom i nesebičnom prenosu svog znanja i bogatog glazbenog iskustva na nas u budučnosti neke svi-rače.


01 SIJEČANJ 02 VELJAČA 03 OŽUJAK

04 TRAVANJ 06 LIPANJ05 SVIBANJ

MARIJA BOGORODICA, Nova godinaBazilije Veliki, Grgur NazijanskiPresveto Ime Isusovo, Genoveva, CvijetaAnđela, Dafroza, BorislavaMiljenko, Emilija, Gaudencije, EduardBOGOJAVLJENJE - Sveta tri kraljaRajmund, Rajko, Zorislav, ZoranSeverin, Teofil, BogoljubJulijan, Miodrag, Živko, VlatkoAgaton, Dobroslav, Dobriša, AldoHonorat, Neven, Higin, ZdravkoErnest, Tatjana, Tanja, BenediktKRŠTENJE ISUSOVO, Hilarije, VeronikaFeliks, Srećko, Rajko, Malahija pr.Pavao pustinjak, Anastazija, StošijaMarcel, Oton, MiroslavAntun opat, Lavoslav, Marijan, CvjetkoMargareta Ugarska, Priska, LiberataMario, Marta, Ljiljana, Kanut2. kroz god., Fabijan i Sebastijan mčč.Agneza, Janja, NežaVinko đakon, Irena, AnastazijaEmercijana, Ema, VjeraFranjo Saleški, Bogoslav, FelicijanObraćenje sv. Pavla ap., AnanijaTimotej i Tit, Bogoljub, Paula, Tonka3. kroz godinu, Anđela Merici Toma Akvinski, Tomislav, LeonidaValerije, Tvrtko, ZdravkoMartina, Darinka, GordanaIvan Bosco, Vanja, Julije, Ljudevita

12345678910111213141516171819202122232425262728293031

USČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČ

Sever, Brigita, Gita, MiroslavPRIKAZANJE GOSP. - SVIJEĆNICA4. kroz godinu, Blaž, Vlaho, OskarAndrija Corsini, Izidor, VeronikaAgata, Dobrila, JagodaPavao Miki i dr., Doroteja, Dorabl. Pio IX. papa, Rikard, DržislavJeronim Emilijani, Jerko, MladenSkolastika, Apolonija, Sunčana5. kroz godinu, bl. Alojzije StepinacGospa Lurdska, Mirjana, MarijaZvonimir, Zvonko, Damjan ČISTA SRIJEDA - PEPELNICAValentin, Zdravko, ValentinaVitomir, Klaudije ColombierJulijana, Miljenko, Danijel1. KORIZMENA, 7 utem. Reda slugu BDMGizela, Šimun, Bernardica, FlavijanKonrad, Ratko, RajkoLav, Leon, LeaPetar Damiani, Eleonora, DamirKatedra sv. Petra, TvrtkoPolikarp, Grozdan, Romana - KVATRE2. KORIZMENA, Montan, Goran, JulijanViktorin, Hrvoje, BerislavAleksandar, Sandra, BranimirGabrijel od Žalosne Gospe, DonatRoman, Veseljko, Bogoljub, Teofil

12345678910111213141516171819202122232425262728

PSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČ

Albin, Zoran, JadrankaLucijan, Iskra, Ines, Lucije3. KORIZMENA, Kunigunda, MarinKazimir, Eugen, NatkoTeofil, Lucije, VedranZvjezdana, Viktor, MarcijanPerpetua i Felicita, BogoljubIvan od Boga, Boško, IvšaFranciska Rimska, Franka, Fanika4. KORIZMENA, 40 mučenika, EmilKandid, Firmin, TvrtkoBernard, Budislav, MaksimilijanKristina, Rozalija, Ratka, ModestaMatilda, Miljana, Borislava, Borka, EvaLongin, Veljko, Vjekoslava, ŽarkoSmiljan, Hrvoje, Tihomir5. KORIZMENA, PatrikĆiril Jeruzalemski, Edo, CvjetanJosip zaručnik BDM, JoškoVladislav, Klaudija, DionizijeKristijan, Vesna, Vlasta, KasijanOktavijan, Jaroslav, Lea RimskaOton, Jasna, DraženCVJETNICA - NEDJELJA MUKE, LatinNAVJEŠTENJE GOSPOD. - BLAGOVIJESTEmanuel, Montan i MaksimaLidija, Rupert, Lada, AugustaVeliki četvrtak, Priska, Sanja, SonjaVeliki petak, Jona, Bertold, EustazijeVelika subota, Viktor, Kvirin, VlatkoUSKRS - USKRSNUĆE GOSPODNJE

12345678910111213141516171819202122232425262728293031

PSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSN

Uskrsni ponedjeljak, Hugo, TeodoraFranjo Paulski, Dragoljub, BožidaraRikard, Radojka, CvijetaIzidor, Žiga, Strahimir, BenediktVinko Ferrerski, Irena, JulijanaVilim, Celestin, Rajko2. Uskrsna - BIJELA, Ivan SaleškiDionizije, Timotej, AlemkaMarija Kleofina, DemetrijeApolonije, Sunčica, EzekijelStanislav, Nino, RadmilaJulije, Viktor, DavorkaMartin I. papa, Ida, Justin3. USKRSNA, Valerija, Zdravka, MaksimAnastazija, StošijaBenedikt, Bernardica, Josip LabreRudolf, Robert, SalvatorApolonije, Eleuterije, Agija, RomanKonrad, Ema, Timon, Rastislav, LeonBogoljub, Vilim, Marcijan4. USKRSNA, Anzelmo, Fortunat, SilvioKajo i Soter, Vojmil, TeodorJuraj, Jure, Đurđica, ĐuroFidelis, Vjera, VjeranMarko ev., Maroje, FranjkaKleto i Marcelin, Zovko, Višnja, Jakov Z.bl. Ozana Kotorska, Zita, Teofil5. USKRSNA, Petar Chanel, LjudevitKatarina Sienska, KataPio V. papa, Josip Cottolengo, Silvije

123456789101112131415161718192021222324252627282930

PUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPU

Praznik rada, Josip Radnik, JosipaAtanazije, Eugen, BorisFilip i Jakov app., Jakša, MladenFlorijan, Cvjetko, Cvijeta, Iskra, Silvan6. USKRSNA, Anđelko, Mira, IrenaJudita, Dominik SavioDujam, Duje, Duško, BorisMarija Posrednica, Marina, ViktorUZAŠAŠĆE GOSPODINOVO - SPASOVObl. Ivan Merz, Gospa TrsatskaFranjo H., Mamerto, Atanazije7. USKRSNA, Leopold Bogdan MandićGospa Fatimska, EmaMatija ap., Matko, Mate, JustaIzidor seljak, Solinski mučenici, SofijaIvan Nepomuk, Nenad, Adam, CvjetkoPaskal, Paško, BrunoIvan I. papa, FeliksPEDESETNICA - DUHOVI, Celestin V. papaBDM Majka Crkve, Bernardin SienskiDubravka, Zdravko, EugenJelena, Rita, Renata, JagodaŽeljko, Želimir, VilimMarija PomoćnicaGrgur VII. papa, Urban - KVATREPRESVETO TROJSTVO, Filip Neri, ZdenkoAugustin Canterburski, JulijeBDM Majka Crkve, Velimir, VilimVećeslav, Maksim, Ervin TIJELOVO, Ferdinand, Ivana ArškaPohod BDM, MB Kamenitih vrata, Marija

12345678910111213141516171819202122232425262728293031

SČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČP

Justin, Mladen, Teofil9. KROZ GODINU, Marcelin i PetarKarlo Lwanga i dr., DragoKvirin Sisački, Predrag, SpomenkaDarinka, Valerija, ZdravkaNorbert, Neda, BertoPRESVETO SRCE ISUSOVO, RobertBezgrešno Srce Marijino, Vilim10. KROZ GODINU, Efrem, RankoMargareta, GretaBarnaba, Borna, FortunatIvan Fakundo, Bosiljko, NinoAntun Padovanski, Ante, AntonijaRufin, Elizej, Marcijan, ZlatkoVid, Modest, Krescencija11. KROZ GODINU, Franjo Regis, GvidoAdolf, Bratoljub, LauraMarko i Marcelijan, LjubomirJulijana, Bogdan, RajkaSilverije, Naum Ohridski, MargaretaAlojzije Gonzaga, Vjekoslav, SlavkoDan antifašističke borbe, Toma More12. KROZ GOD., Josip Cafasso, ZdenkaRođenje Ivana Krstitelja, KrstoDan državnosti, Vilim, Adalbert, MaksimIvan i Pavao, Vigilije, ZoranĆiril Aleksandrijski, Ladislav UgarskiRatko, Mirko, Dobroslav, IrenejPetar i Pavao app., Krešimir, Beata13. KROZ GOD., Rimski prvomučenici

123456789101112131415161718192021222324252627282930

SNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSN

08 KOLOVOZ

12 PROSINAC

07 SRPANJ

11 STUDENI10 LISTOPAD

09 RUJANAron, Šimun, Teobald, OliverOton, Višnja, Ostoja, MladenTOMA AP., Tomislav, TomoElizabeta Portugalska, Elza, BertaĆiril i Metod, Antun M. Zakarija, SlavenMarija Goretti, Marica, Bogomila14. kroz godinu, Klaudije, VilibaldAkvila i Priscila, Hadrijan, Eugenbl. Marija od Propetog, Leticija, VeronikaAmalija, Alma, LjubicaBENEDIKT OP., Olga, BenkoMohor, Ivan G., Mislav, Tanja, SuzanaMB Bistrička, Henrik, Margareta, Hinko15. kroz godinu, Kamilo de LellisBonaventura, Bono, DobrišaBDM Karmelska, Karmen, ElviraBranimir, Dunja, LeoFridrik, Dalibor, ArnoldMakrina, Zora, Justa i Rufina, ZlataIlija prorok, Ilijana, Margareta, Biserka16. KROZ GODINU, Lovro, Danijel, DanicaMarija Magdalena, Manda, LenkaBRIGITA, Ivan Cassian, ApolinarKristina, Mirjana, KunigundaJakov ap., Kristofor, ValentinJoakim i Ana - roditelji BDM, AnkaKlement, Natalija, Gorazd, Nataša17. KROZ GODINU, Nazarije, ViktorMarta, Vilim, MiraPetar Krizolog, Rufin, AnđaIgnacije Loyolski, Vatroslav, Ognjen

12345678910111213141516171819202122232425262728293031

PUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUS

Alfonz Liguori, Vjera, NadaBDM od Anđela - Porcijunkulabl. Augustin Kažotić, Lidija, Tin18. kroz godinu, Ivan Marija VianneyDan domovinske zahvalnosti, SnježanaPREOBRAŽENJE GOSPODNJE, PredragSiksto papa, Donat, AlbertDominik, Nedjeljko, DinkoTerezija Benedikta, Roman, TvrtkoLovro, Lovorka, Zvjezdana, Laura19. kroz godinu, Klara, Jasna, SuzanaIvana, Hilarija, VeseljkaPoncijan i Hipolit, Ivan BerchmansMaksimilijan Kolbe, Alfred, DemetrijeUZNESENJE MARIJINO - VELIKA GOSPAStjepan kralj, Rok, Roko, KrunoHijacint, Miron, Slobodan, Liberat20. k. g., Jelena KrižaricaIvan Eudes, Ljudevit, DonatBernard, Samuel, Branko, DinoPio X. papa, Hermogen, SidonijaBDM Kraljica, Regina, VladislavaRuža Limska, Filip Benicije, ZdenkoBartol ap., Bariša, Zlata, Romano21. kroz god., Ljudevit kralj, Josip Kal.Rufin, Jadranko, HadrijanMonika, Časlav, HonoratAugustin, Gustav, TinMučeništvo Ivana Krstitelja, SabinaFeliks, Radoslava, GaudencijaRajmund, Rajko, Željko

1234567891011121314]516171819202122232425262728293031

ČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPS

22. kroz godinu, Branimir, VerenaKalista, Divna, VeljkaGrgur Veliki, Grga, GordanaRuža Viterbska, Dunja, Ida, Marcelbl. Majka Terezija, Lovro JustinijaniZaharija, Davor, Doris, Darko, DorotejaSV. MARKO KRIŽEVČANIN, Regina23. kroz g., ROĐ. BDM - MALA GOSPAPetar Claver, Strahimir, KorbinijanNikola Tolentinski, Sebastijan, IzabelaHijacint, Miljenko, CvjetkoIme Marijino, Marija, DubravkoIvan Zlatousti, Zlatko, LjuboUzvišENJE svETOG Križa, Višeslav24. kroz godinu, BDM ŽalosnaKornelije i Ciprijan, EugenijaRane sv. Franje, Robert Belarmin, JustinJosip Kupertinski, Sonja, IrenaSuzana, Emilija, ŽeljkoAndrija Kim, Svjetlana, NevenkaMatej ap. i ev., Matko, Mato - KVATRE25. kroz godinu, Toma VilanovskiPio, Lino papa, SofijaGospa od Otkupljenja, MiroslavZlata, Kleofa, AurelijaKuzma i Damjan, Damir, GideonVinko Paulski, Gaj Vjenceslav, Većeslav, Veco26. kroz g., Mihael, Gabrijel i RafaelJeronim, Jerko, Sofija

123456789101112131415161718192021222324252627282930

NPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNP

Terezija od Djeteta Isusa, GrgurAnđeli čuvari, Anđela, AnđelkoKandid, Gerhard, MaksimilijanFranjo Asiški, Franka, Franciska, ZlataFlavijan, Placid, Miodrag, Velimir27. kroz godinu, Bruno, Vjera, VericaBDM od Krunice, Ruža, AugustDan nezavisnosti, Demetrije, ZvonimirDionizije, Denis, Ivan LeonardiFranjo Borgia, Daniel, Dankobl. Ivan XXIII. papa, German, MilanMaksimilijan, Serafin, Bruno, Velibor28. kroz godinu, Edvard, Edo, HugoKalist I. papa, Divko, KrasnaTerezija Avilska, Tereza, RezikaHedviga, Marija Margareta, BiserkaIgnacije Antiohijski, VatroslavLuka ev., Lukša, Flavijan, JustusPavao od Križa, Ivan B., Izak J.29. kroz godinu, Maksimilijan, IrenaUršula, Zvjezdan, Hilarijabl. Ivan Pavao II. papa, Marija SalomaIvan Kapistran, Borislav, SeverinAntun M. Claret, Martin op., JaroslavKatarina Kotromanić, Darija, KrizantDimitrije, Zvonimir, Zvonko, Radovan30. kroz god., Sabina Avil., GordanaŠimun i Juda Tadej ap., Tadija, SinišaNarcis, Donat, Honorat, Darko, IdaMarcel, Marcijan, MarojkoAlfonz Rodriguez, Wolfgang, Vuk

12345678910111213141516171819202122232425262728293031

USČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČ

SVI SVETI, Svetislav, SvetoDUŠNI DAN, Duško, Dušica, Viktorin31. kroz godinu, Martin iz PorresaKarlo Boromejski, Drago, DragicaEmerik, Mirko, ZakarijaLeonard opat, Vedran, SeverEngelbert, Anđelko, Lazarbl. Gracija Kotorski, Bogdan, BogoljubaPosveta later. bazilike, Teodor, Božo32. kroz godinu, Leon Veliki papa, LavMartin biskup, Martina, DavorinJozafat Kuncević, Renato, EmilijanStanislav Kostka, Stanko, DobroslavNikola Tavelić, Ivan TrogirskiAlbert Veliki, Leopold, BertoMargareta, Gertruda, Otmar33. kroz godinu, Elizabeta UgarskaPosveta bazilike svetih Petra i PavlaMatilda, Janja, Jakov pustinjakFeliks Valois, Srećko, EdmundPrikazanje BDM, Gospa od ZdravljaCecilija, Cilika, SlavujkaKlement Rimski, Kolumban, MilivojKRIST KRALJ, Andrija, Krizogon, KrševanKatarina Aleksandrijska, KajaSilvestar, Leonardo, Konrad, DubravkoMaksim, Severin, VelimirKatarina Laboure, Jakov M.Saturnin, Svjetlana, Iluminata, VlastaAndrija ap., Andreja, Hrvoslav, Narcis

123456789101112131415161718192021222324252627282930

PSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPS

1. DOŠAŠĆA, Natalija, Nataša, BoženaBibijana, Živka, BlankaFranjo Ksaverski, Klaudije, LucijeBarbara, Ivan DamaščanskiSaba, Sabina, KristinaNikola biskup, Nikša, Nikica, VladimirAmbrozije, Agaton, Dobroslav2. DOŠAŠĆA, BEZGREŠNO ZAČEĆE BDMValerija, Zdravka, RadmilaGospa Loretska, Julija, JuditaJosip Egipatski, Damir, DamazIvana Franciska Chantal, Gospa Guadal.Lucija, Svjetlana, JasnaIvan od Križa, Oton, Krševan - KVATRE3. DOŠAŠĆA, Drinske mučeniceAdela, Albina, ZorkaLazar, Olimpija, FlorijanBosiljko, Dražen, GracijanUrban V. papa, VladimirEugen, Makarije, Hrvatin, Tin, AmonPetar Kanizije, Snježana, Severin4. DOŠAŠĆA, Flavijan, Honorat, ČaslavIvan Kentski, ViktorijaBADNJAK, Adam i Eva, Adela ROĐENJE ISUSOVO - BOŽIĆ, BožidarSTJEPAN PRVOMUČENIK, KrunoslavIvan ap. i ev., Ivo, JankoNevina dječica, Nevenka, MladenSVETA OBITELJ, Toma Becket, DavidSabin, Trpimir, TihomirSilvestar papa, Silvije, Goran, ZAHVALA

12345678910111213141516171819202122232425262728293031

NPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPU


duGe Zimske noći...

andreja MagYar

Došle su do nas, iako ih nismo pozvali da nas posjete. Svake godine se ponavlja isto. Većinu vremena provedemo uz dosadne TV programe ili igrajući se i surfajući po internetu. Zašto ne bi ove zime nešto promijenili? Skuhali si dobro domaće vino, udobno se namjestili u toploj sobi i pijuckajući toplo vino prelistali ka-kvu zanimljivu knjigu.

Približava se i prosinac, mjesec obiteljskih praznika, kada uspijemo nešto više vremena provesti s našima najdražima. Knjiga nije za-nimljiva kada ju čitamo samo za sebe. Lijepo je i podijeliti vrijeme provedeno uz knjigu sa prijateljima i rođacima. U svakoj knjizi se uvi-jek nađe nešto novo i zanimljivo. Zašto to ne bi podijelili sa ostalima!

Evo nekoliko prijedloga za duge zimske noći:Kao i uvijek djeca imaju prednost, pa ću prvo pred-ložiti nekoliko knjiga za njihovu zabavu. Naravno, najmlađima će se pridružiti i roditelji:

1. Jennifer Moore-Mallinos: Sjećam se…Tu autoricu sam već predložila u prijašnjem broju. Mislim da je sa svojim djelima zaslužila još jedan prijedlog. Sada je to slikovnica za najmlađe koja na lijep edukativan način govori o ljubavi i zadovolj-stvu koje nam mogu priuštiti naši kućni ljubimci. Istovremeno govori i o tuzi u obitelji koju njihova smrt može uzrokovati, što osobito pogađa djecu. Smrt kućnoga ljubimca često je djetetov prvi su-sret s gubitkom.

2. Želimir Hercigonja: Poštar zeko Brzo-nogiPisac je pravi znalac bajkovite priče kojom ulijeva nadu u ljubav i ljepotu življenja. U hrvatskoj dječ-joj književnosti su ga proglasili »novoim Anderse-nom«. Obavezno pročitajte zajedno s djecom, jer će vas odrasle ponijeti u svijet bajki iz vašega dje-tinjstva.3. 101 omiljena priča iz Biblije Knjiga prigodna za dolazeće nam praznike. Uvijek se lijepo sjetiti starih priča. Još ljepše je kada se to čita zajedno s djecom.

4. Ivana Brlić-Mažuranić: Priče iz davni-neKlasika hrvatske književnosti. Priče su pune mito-loških bića koja prenose vjerovanja stari Slavena. Književnica je spojila osjećajnost i osjetljivost maj-ke sa slavenskom osjećajnošću, radošću i tugom. Bajke su pune skrivenih poruka.

5. Ručni radovi za djecu: Papir i kartonNešto malo drugačija knjiga od ostalih. Ova knjiga nudi zanimljive ideje kako od papira i kartona izra-diti kreativne radove i uz to se još dobro zabaviti. Moglo bi se reći – knjiga za cijelu obitelj! Probudi-mo svoju i dječju kreativnost!

Sada ćete reći: Moramo se angažirati i čitati knji-ge zajedno s djecom. Neće ostati ništa vremena

naŠa KnjiŽniCa -ToP 10


za nas odrasle. Nije istina! Zaboravili ste kako su duuuge zimske noći! Zaboravili ste na toplo ku-hano vino i udoban naslonjač u vašoj toploj sobi! Pročitajte prijedloge i mislim da će te se vrlo brzo udobno smjestiti i uzeti koju od predloženih knjiga u svoje ruke!

1. Manuel Vazquez Montalban: DaviteljRoman koji se pročita u jednom dahu. Inspiriran istinitim događajem, protkan laganom ironijom. U romanu se miješaju snoviđenja i maštarije zatvore-nika sa stvarnim ubojstvima. Glavni junak je u ran-gu, ako ne još zanimljiviji od slavnoga Hannibala Lectera. Obavezno, nemojte biti sami u sobi kada budete čitali taj roman!

2. Branimr Bilić i sugovornici: Znakovi novoga vremena Hrvatski eminentni novinar, urednik i komentator je u više knjiga zabilježio svoje razgovore sa su-govornicima renomirane i vrlo gledane televizijske emisije Misli 21. stoljeća. Knjiga koja će vas izne-naditi mislima najkreativnijih pojedinaca iz pod-ručja znanosti, kulture i gospodarstva. Misao iz te knjige:«Hrvatski građani, ne bojte se, ne savijajte kralježnice, promjenite sebe i društvo, budite slo-bodni, kreativni, solidarni i odgovorni, jer to je uvjet kvalitativne promjene i čovjeka i hrvatskog društva. To je pouzdan znak novoga života.«

3. Dragutin Tadijanović: PrstenKlasika hrvatske lirike. Nešto za nježne duše i malo romatike s okusom soli. Uvijek se lijepo sjetiti sun-čanih dana, mora, ljetnih sumraka. Mislim da će se svakome raznježiti srce uz čitanje pjesme «Dugo u noć, u zimsku bijelu noć«.

4. Pjesme na receptKnjigu su izdali Zagrebački liječnici pjevači. Ne mo-rate biti nadareni pjevač da bi otvorili tu knjigu. Bit će vam toplo pri srcu kada nađete tekstove i note starih hrvatskih pjesama. Dovoljno je da koju pro-čitate i vratit će vam se sjećanja na davne dane. Naravno možete u društvu i zapjevati do kasno u noć…

5. Recepti iz Vegetine kuhinje

naŠa KnjiŽniCa -ToP 10

Za kraj jedna »praktična« knjiga. Nije samo za žen-ski dio čitateljstva! Na vrlo jednostavan način su opisani zanimljivi recepti iz cijeloga svjeta. Nešto malo drugačije od one hrane koju jedemo svaki dan, a još uvijek jako prihvatljivo za naše novča-nike.

Želim vam da uživate zajedno s obitelji i prijateljima uz listanje i čitanje knjiga. Neka vam postanu zim-ske noći kraće i pune novih doživljaja. I još nešto! Mislim da za dobre želje nikada nije prerano- Že-lim vam lijep i blagoslovljeni Božić i sretnu i uspješ-nu Novu godinu!


KOLUMNA

Eto i ova godina, 2012. je pri kraju i ponovno sabiremo dojmove i rezultate koje smo ostvarili u proteklih dvanaest mjeseci te analiziramo da li je bila uspješna ili nije. U proteklim godinama nam je prešlo u naviku da za sve slabo krivimo krizna vre-mena. Kada upalimo televiziju ili radio sa željom da se informiramo, svakodnevno nas zasipa bujica lo-ših i pesimističnih informacija, a o crnoj kronici da i ne govorimo. Puno ljudi baš to najviše i zanima jer pri tome osjete neku vrstu zadovoljstva što se to „nešto loše“ događa nekome drugome, a ne njima. Tužno. Čovječanstvo je izmanipulirano do te mjere da smo počeli vjerovati u teoriju zavjere svega i svačega. Za sve loše što se oko nas dešava sluti-mo da je u pozadini neki zavaravajući plan tajnog udruženja moćne elite koji tako upravljaju svijetom. No u to nije teško povjerovati jer smo u zadnjem desetljeću s napretkom tehnologije i informati-ke sve bolje informirani. Mnoštvo novih virusnih bolesti te prirodne katastrofe moguće je povezati s tehnikama specijalnog ratovanja i tako je cijelo čovječanstvo između ostaloga, postalo i pokusni poligon za ratnu i farmaceutsku industriju. Jedan od najistaknutijih znanstvenika na području cje-piva objavio je snimku na kojoj otvoreno govori o tome da su cjepiva jedne farmaceutske tvrtke koja

su davana Amerikancima, kontaminirana sa leuke-mijom i virusima raka. Kada to pročitamo, pitamo se ne radi li to netko namjenski ne bi li se ujedno i smanjio broj stanovnika ove naše zemaljske ku-gle, a one preostale zarobilo kao ovisnike o svojim uslugama? Uvjeravaju nas da nas da je zemlja pre-napučena i da nas je previše za resurse koje nam zemlja može pružiti. Eksperimentira se s klimatskih promjenama. Vjerojatno ste već čuli za „manipula-ciju vremenskim uvjetima“ ili „kontrolu meteorološ-kih uvjeta kao oružje“. Ovakva tehnologija je u svi-jetu u punoj upotrebi, na primjer: blizu Abu Dhabija gdje se nalazi ogromna mreža generatora negativ-nih iona koji proizvode umjetne kišne oluje koje op-skrbljuju pustinju sa milijunima litara svježe vode. Ako postoji civilna primjena ovakve tehnologije tko kaže da vojska nije već razvila tehnologiju ratova-nja kontrolom suša, uragana, poplava i sl. Da li je moguće namjerno izazivati potrese čiji rezultat su ogromni vodeni valovi koji pustoše sve pred so-bom? Da li je istina da smo sve većom upotrebom fosilnih goriva oštetili atmosferu i tako izazvali glo-balno zatopljenje? Najveći zagovornici te teorije su multinacionalne kompanije koje se bave prodajom nuklearne energije i možda nas žele uvjeriti da oni imaju rješenje za nas. Prijeti li nam novo, ekonom-

teorija zavjere ili kako naM je “GrinCH” ukrao božić

renata lugoMer - PoHajda


sko porobljavanje svijeta?! Da li se slučaj financij-skog propadanja Grčke i njoj sličnih zemalja do-godio slučajno? Nismo niti mi daleko od toga da ćemo morati jeftino prodavati svoje resurse da bi otplatili dugove „moćnicima“ koji drže u rukama svjetske banke.

Mogli bi tako nabrajati u nedogled i to nikuda ne vodi osim što od silne negativne energije možemo postati prestrašeni i depresivni. Zbog svih tih spo-znaja i zapovijedi potrošačkog društva, osjećamo se slabo i nemoćno i kao takvi postajemo predme-tom manipulacija. Pri tome zaboravljamo na našu osnovnu ulogu ovdje, a ta je: BITI, a ne, IMATI. Što ćemo više misliti o tome kako što kvalitetnije ži-vjeti u suživotu s drugim ljudima, to ćemo se bolje osjećati i nećemo se umarati teorijama urota jer na njih ionako nemamo utjecaja. Bliža nam se Božić i novogodišnji blagdani koji su za sve nas simbol ljubavi i zajedništva. Provedimo te dane okruženi s obitelji i najdražim prijateljima. To će nas napuniti s novom energijom i dati nam snage da se borimo za što kvalitetniji život dostojan svakog čovjeka. Ne smijemo dopustiti da se osjećamo kao da nam je ukraden duh blagdana što nas podsjeća na po-znati film „Kako je GRINCH ukrao Božić“ koji nam prikazuju na TV svake godine. Izvucimo iz toga do-bru pouku. Ne smijemo dopustiti da se zbog potro-šačke groznice i nemogućnosti da puno trošimo, osjećamo slabo i tako propustimo osjetiti BIT blag-dana. Ne smijemo dopustiti da duh konzumerstva nadvlada našu potrebu po sreći i ispunjenju nego pokušajmo napraviti nešto dobro za svoje bližnje: napravimo neko dobro djelo, poklonimo nekome sitnicu koja će ga razveseliti, oprostimo neku staru zamjeru. Pokušajmo barem u te blagdanske dane biti istinski dobri do onih koji nas okružuju i vjeru-jete to će nam se svima vratiti u najboljem mogu-ćem obliku. Osjetit ćemo kako nas ispunjava ljubav i spokoj, a to je bit postojanja. Dopustite da vas preuzme „duh Božića“. Pripravljanje i slavljenje bo-žićnih običaja te pjevanje božićnih pjesama, pobu-diti će u svima nama doživljaj blagdana. Ti običaji svake godine iznova obnavljaju u svima nama niz sadržajnih i ljudski vrijednosti i vrlina kao što su: čovjekoljublje (od čestitanja i darivanja) do izmire-nja zavađenih i novog poleta u obiteljskom životu. Pjesme pak stvaraju atmosferu radosti i svečano-

sti. Božić nas uvijek podsjeća na temeljne ljudske vrednote. Božićni običaji i pjevanje božićnih pjesa-ma nas navode na osjećajnost i suosjećanje pre-ma svim ljudima koji trpe. Simbolika djeteta – boga koje je došlo na svijet i rodilo se u štalici zato da bi spasilo čovječanstvo od kazne božje za sve grije-he, nas podsjeća da je najvažnija od svega: ljubav. Upravo ta poruka se prenosi proslavom blagdana, od starih pokoljenja na nove generacije. Slavite blagdane i u njima pronađite izraz vlastite duše te dopustite da vas osjećaji koje pri tome doživljava-te, preplave i oblikuju. To su običaji naroda koji se u njima prepoznaje, s njima poistovjećuje i upravo njima najbolje izražava svoja vjerovanja u čovječ-nost i bolju budućnost.

ČESTIT BOŽIĆ SVIMA I NEKA NAM NOVA GODINA 2013 DONESE BLAŽENSTVO I MIR

KOLUMNA


GODIŠNJI IZLET

15.9.2012 u ranim jutarnjim satima, nepun auto-bus članova HKD Pomurje krenuo je s autobusnog kolodvora u Lendavi na planirani godišnji izlet u Slavoniju i Baranju. Svima onima koji su iz bilo ko-jega razloga odustali od ovogodišnjeg izleta može-mo mirne duše poručiti da su propustili jedan od boljih izleta do sada i da je slavonska ravnica osvo-jila srca svih nas te smo se teško odvojili od tog prekrasnog dijela naše Hrvatske.

U 10 sati prije podne stigli smo u Osijek i na-kon što smo stvari ostavili u hotelu, u pratnji vodiča smo krenuli na razgledavanje "slavonske prijestol-nice". Osijek je smješten u ravnici na desnoj obali rijeke Drave i najveći je grad u Slavoniji, četvrti po veličini u Hrvatskoj te sjedište Osječko-baranjske županije. Osijek se sastoji od starog grada, Tvrđe (izgrađenog većinom u 18. Stoljeću), zatim Gornjeg i Donjeg grada te Novog grada. Prijazni vodič nam je temeljito pokazao grad uz mnoštvo zanimljivih detalja. Tako smo, između ostaloga, doznali i da je Osijek grad s najviše zelenila i zelenih površina u Hrvatskoj te da se na području grada nalazi 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m². Ime Osijek je grad dobio zbog ponešto povišenog mje-sta od okolnih voda, mjesto gdje je "oseka" , te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. Tvrđa

Povijesna jezgra Osijeka je tzv. Tvrđa. To je ostatak nekadašnje osječke tvrđave koji je postu-pno prerastao u gradski prostor. Podignule su je austrijske vojne vlasti nakon oslobođenja od Tu-raka 1687. godine, kao sjedište generalata i važ-nu obrambenu točku jugoistočnog dijela carstva. Središnji trg u Tvrđi je Trg sv. Trojstva na kojemu se ističu barokne zgrade. Kao što smo vidjeli, život građana svakodnevno se isprepliće s prostorom staroga grada. Kao da smo se vratili u prošlost, prolazeći pored starih zidina i diveći se monumen-talnosti građevine koja se proteže uz samu obalu rijeke Drave.

Ulaz u osječku TVRĐU

TVRĐA (pogled s obale Drave)

izlet Hrvatskog kulturnog društva Pomurje u slaVoniju i baranju



Umirući vojnik, Frangešov spomenik 78.

Odmor uz rijeku Dravu Pješački most preko Drave

Pogled na grad s pješačkog mosta

GODIŠNJI IZLET

Gornji gradUrbano središte Osijeka je Gornji grad. Ondje je

glavni gradski trg trokutnog oblika - Trg Ante Star-čevića. Gornji je grad izgrađen najvećim dijelom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pa ga karak-terizira arhitektura historicizma. Najistaknutija gra-đevina je župna crkva sv. Petra i Pavla, građena 1894. do 1899. u neogotičkom stilu, prema pro-jektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera. To je velika, prekrasna, crveno popločena građevina koja svojom ljepotom i monumentalnošću dominira prostorom. U pauzi za ručak smo se raštrkali po glavnom osječkom trgu i uživali u pogledu na cr-kvu. Neki su utažili glad i žeđ na restoranima na rijeci Dravi pod pješačkim mostom koji spaja dvije obale .

Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhi-tekturom secesije. U tom je pogledu značajna Eu-ropska avenija, reprezentativna avenija s raskoš-nim secesijskim palačama podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. sto-ljeća. Donji grad

Donji grad obuhvaća velik istočni dio Osijeka. Iako je začet u ranije vrijeme, obilježila ga je arhi-tektura 19. stoljeća. Osijek je jedini hrvatski grad osim Zagreba kojim prometuju tramvaji.

Poslije šetnje Osijekom i okrijepe u smo se au-

tobusom zaputili na panoramski obilazak Baranje, obilazak Kopačkog rita, tipičnih slavonskih sela te spomenika nad Dunavom u selu Batina. Kopački rit


GODIŠNJI IZLET

Park prirode Kopački rit se geografski nalazi na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske sjeverno od ušća Drave u Dunav u središnjem dijelu njegove poplav-ne doline. Prostire se na ukupno 17700 ha površi-ne, a južno od njega nalazi se područje posebnog zoološkog rezervata na 7143 hektara. Ime je dobio od mađ. „kapocs“ = kopča i „rét“ = močvarna liva-da. Riječ kopča označava poveznicu, a tu su funk-ciju oduvijek imali mnogobrojni drveni mostići koji su povezivali dvije obale kanala/fokova kojih je rit prepun . Kopački rit je prirodni fenomen. Unutraš-nja je Delta Dunava i Drave, u Europi, jedinstve-na pojava i najveće fluvialno močvarno područje srednjeg Podunavlja. Danas je to najveće rastilište i mrijestilište ribe čitavog Podunavlja, a ujedno je-dan od važnijih u svijetu u kojem se svake godine gnijezdi oko 140 vrsta ptica, većinom gnjezdari-ca. Velika bioraznolikost od 2000 bioloških vrsta u Parku odraz je bogatstva flore i faune koje su pak posljedica razvijenog ekosustava kojeg redovito svake godine plave vode Dunava i Drave (samo za ekstremno visokih vodostaja). U vrijeme naše-ga obilaska je gotovo cijela površina Kopačkog rita bila presušena zbog dugotrajne suše.Spomenik u Batini

Batina je jedino Baranjsko mjesto smješteno uz Dunav. Nekadašnje selo ribara i selo s riječnom lukom poznato je po čuvenoj Batinskoj bitci u 2. svjetskom ratu kada je tu u studenom 1944. go-dine poginulo 1297 ruskih vojnika koji su se borili protiv fašističkih agresora. Spomenik je podignut na krvlju natopljenom tlu Batinske bitke u spomen izuzetnom junaštvu XII. udarnog korpusa. Odlično

održavanje spomenika i okolice djelomično financi-ra Ruska Federacija. O Bitci se sve može saznati u manjem muzeju u kojem je moguće kupiti i baranj-ske rukotvorine, te uratke tamošnjih slikara.

U Batini smo posjetili i nezaobilaznu vinari-ju "Kalazić" koja se diči bogatom tradicijom proi-zvodnje vina. Na nalazištima rimske civilizacije su na tom području nađeni dokazi o tradiciji proizvod-nje vina tako da se može s pravom tvditi da se pro-ces prerade grožđa bazira na tisućljetnoj tradiciji. U vinariji smo poslušali poučnu priču o nastanku vina i isprobali Cahrdonnay, Pinot bijeli i sivi, Rajn-ski rizling te crna vina Pinot I Cabernet sauvignon. Na odlasku iz vinarije smo si kupili po butelju kva-litetnoga vina kao suvenir i zahvalili se vrijednim I ljubazni domaćinima.Večera kod Javora

Doživljaje prvoga dana smo zaključili svečanom večerom u krčmi Kod Javora gdje su nam poslu-žena tradicionalna slavonska jela: fish paprikaš i čobnac. Ljubitelji ljute, začinjene hrane su došli na svoje jer su tradicionalno ljuta jela napravljena s mnogo domaće crvene paprike. Uz dobra domaća vina I odličan tamburaški bend koji nam je ispunio sve glazbene želje smo uz pjesmu I veselje uživali do kasnih sati. Umorne I zadovoljne nas je na kraju večera, autobus odvezao do našega hotela.Ogled etno zbirke obitelji Sklepić u Karancu

Slijedeći dan smo se odmoreni I dobro raspolo-ženi poslije obilnog doručka u hotelu pozdravili s Osijekom I zaputili u upoznavanje Slavonije I Bara-nje. Usput smo se zaustavili na slavonskom kirvaju I na štandovima kupili domaće proizvode: od kola-ča do vijenaca luka I češnjaka te medičarskih proi-zvoda I prikaza pečenja šarana na rašljama. Bilo je tu svega: tamburaša I veselja. Slavonija u malome.

Put nas je po nepreglednoj ravnici hrvatske žit-

nice, kako Slavoniju obično nazivaju, dovela do baranjskog etno sela Karanac koje je kao I većina tamošnjih sela, zadržalo duh nekih prošlih vreme-na.

Na salašu obitelji Sklepić nas je dočekao gaz-da na konju I ponosno uveo u dvorište stare kuće njegovih djedova koju je obitelj pretvorila u etno Spomenik ruskom borcima u Batini


GODIŠNJI IZLET

Šarani na rašljama Dio etno zbirke u kući obitelji Sklepić

Ganjek etno kuće Sklepić u Krancu

Slavonski tamburaši Predjelo u izletištu Tri mudraca

muzej. Svaka prostorija u kući pričala nam je neku svoju priču, a ljubazni domaćini su nam prepustili da zavirimo u svaki kutak seoskog domaćinstva I uživamo u tragovima prošlosti. Gastronomski doživljaj na imanju "Tri Mu-draca" u Karancu

S nostalgijom smo se oprostili I zaputili na ru-

čak u susjedstvo, na izletište "Tri mudraca" u Ka-rancu koje vodi mlada obitelj vrlo ambiciozno I s puno pažnje do gostiju. Prekrasan rustikalno ure-đen restoran u etno stilu ispod kojega se proteže stari s opekom nadsvođeni podrum koji će zaživjeti u nekim boljim vremenima I lijepo uređeno seosko dvorište bili su idealni ambijent za objedovanje pod novom masivnom nadstrešnicom koja nas je ujed-no štitila od septembarskog sunca. Ručak je bio gastronomski doživljaj I za najveće gurmane. Pred nama se širila lepeza najbolje slavonske gastro-nomije, od nadaleko poznatog, kulena do salate s krumpirom I sušenom riječnom ribom te fish papri-kaša I čobanca. Fino domaće vino samo je uve-ćalo doživljaj. Za ljubazne domaćine možemo reći samo sve u superlativima.

1. hrvatska kušaonica piva obitelji Bošnjak u Sičicama


Uvjereni da smo doživjeli najljepše moguće, pre-siti I ispunjeni prelijepim dojmovima, nismo mogli vjerovati da nas još nešto može više ushititi. Za-putili smo se prema selu Sičice gdje obitelj naše članice Nade Bošnjak-Tot ima malu pivnicu I kuša-onicu domaćega piva. Na putu do Sičica smo se u Osijeku zaustavili I odložili vodiča kojem smo se zahvalili za odlično organiziranu turističku prezen-taciju Osijeka te Slavonije I Baranje. Do Sičica smo se vozili skoro dva sata I kada smo napokon stigli pred kućom nas je čekalo nekoliko domaćih ljudi koji su nas čekali i znatiželjno promatrali jer je naš

dolazak bio najavljen. Iza ulaznih vrata na samom početku dvorišta toplo su nas dočekali domaćini s pivskim pultom na kojemu su nam ponudili doma-će aperitive od kojih je višnjevača prednjačila po svojoj značajnoj aromi. Znatiželjno smo razgledali

pivnicu I poslušali stručna objašnjenja domaćina o tome kako je proizvodnja piva iz hobija prerasla u turističku ponudu kraja. Pivo Bošnjak izvrsne je kvalitete proizvodi se iz pivskoga ječma ili slada, hmelja kvasa I vode. Zanimljivo je da se u pivo dodaje hmelj samo kao začin, a osnovni sastojak je slad. Nije neobično da se u Sičicama proizvodi pivo kada se zna da je tvrtka Slavonija Slad iz Nove Gradiške regionalni lider u proizvodnji slada. Puno smo toga naučili i čuli o nastanku piva od braće Maria I Daria Bošnjak i poslije predstavljanja pivni-ce su nas domaćini i naši članovi, obitelj Bošnjak, kraljevski počastili pečenom janjetinom i svinjeti-nom te prefinim domaćim kolačima. Uz hektolitre piva koje smo pri tom popili, to je bio pravi gastro-nomski maraton. Nema riječi zahvale za sve što smo u obitelji Bošnjak doživjeli. Bilo je prekrasno i nezaboravno. Toliko ljepote, dobrote i širokogrud-nosti rijetko je moguće doživjeti.

Slavoniju smo napustili puni sjete i prekrasnih

dojmova. Duša slavonska dotakla nas se vrlo du-boko i ostala nam je u nezaboravnom sjećanju. Svi smo si obećali da ćemo se prvom prilikom ovamo vratiti.

Izletište TRI MUDRACA u Karancu

GODIŠNJI IZLET


POVIJESNI FELJTON

Hrvatska u kraljevini sHs (1918.-1928.)

teodor VočaneC

Novostvorena Država SHS bez vlastite vojske i međunarodnog priznanja uskoro se našla u be-zizlaznoj situaciji prodorom talijanske vojske u Istru i Dalmaciju, te srpske vojske na istoku. Na sjedni-cama Središnjeg odbora Narodnog vijeća Države SHS vodila se velika polemika o načinu poveziva-nja s Kraljevinom Srbijom. Grupa okupljena oko Svetozara Pribićevića zalagala se za hitno i be-uzvjetno sjedinjavanje, a grupa okupljena oko Stje-

pana Radića za federativ-no uređenje buduće dr-žave i pret-hodna jam-stva srpske strane da će taj dogovor ispoštovati. Nakon burne rasprave sa-stavljeno je izaslanstvo koje je sa N a p u t k o m (prijedlogom ujedinjenja)

krenulo u Beograd, na veliko protivljenje samog Radića. Iz tog vremena je i onaj poznati njegov ci-tat koji se često spominje „ ne srljajte kao guske u maglu“. Naputak nije bio prihvatljiv srpskoj strani, zbog čega delegacija Države SHS hitno sastavlja novi dokument popularno nazvan Adresa kojom prihvaća hitno ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom bez posebnih zahtjeva. 1. prosinca 1918. godine regent Aleksandar Karađorđević proglasio je ujedi-njenje Države Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevi-nom Srbijom u jedinstveno Kraljestvo Srba, Hrvata i Slovenaca, te je time nastala tzv. Prva Jugoslavija.

Prema izjavama Ante Trumbića koji je u ime de-legacije iz Zagreba potpisao akt o ujedinjenju, to

je bio jedini izlaz i mogućnost očuvanja teritorija, te je time spriječen daljnji prodor talijanskih snaga na teritorij Hrvatske. Talijani su zauzeli cijelu Istru, Zadar, otoke Cres, Lošinj, Ilovik, Susak, Unije, La-stovo i Palagružu, a ujesen 1919. talijanski pjesnik fašističkih nazora Gabrielle D'Annunzio ulazi u Ri-jeku. Nakon priznanja nove države od strane veliki svjetskih sila dolazi do mirovnih pregovora s Itali-jom tako da je 1921. potpisan Rappalski ugovor po kojem Italija dobiva Istru, neke kvarnerske otoke, Zadar, Lastovo i Palagružu. Rijeka je trebala posta-ti samostalan i slobodan grad, ali je vrlo brzo već 1924. Rimskim sporazumom pala pod vlast Italije. 1922. u Trianonu je potpisan mirovni sporazum s Mađarskom kojim dio Hrvata ostaje na mađarskoj strani posebice u području Pečuha i zapadnog di-jela Gradišća, a cijela Vojvodina pripaja se Kraljevi-ni SHS.

Uskoro nakon ujedinjena vidjelo se kako srpska strana nova područja smatra proširenjem svoje kra-ljevine. Največa pljačka vidljiva je u tečaju zamjene austrougarskih kruna u dinare u omjeru 4:1. Došlo je do velikih nezadovoljstava socijalnim prilikama i novostvorenim državnim stanjem te je 5. prosin-ca 1918. ekskaliralo u Zagrebu oružanim sukobom hrvatskih domobrana i nove žandarmerije gdje su pale i prve žrtve novog režima tzv. prosinačke žr-tve. Da srpska strana neće dozvoliti ni demokrat-


POVIJESNI FELJTON

ski parlamentarizam vidljivo je nakon izbora za Ustavotvornu skupštinu gdje je postavljen zahtjev da se odmah zastupnici zakunu na vjernost kralju

i monarhiji, što su zastu-pnici Radićeve Hrvatske republikanske seljačke stranke odbili te tako na-pustili Skupštinu, iako su bili 4. najjača stranka u sazivu. Tako je na kraju ustav donesen običnom (natpolovičnom) večinom što nije bilo u skladu s dogovorima. Još jedna provokacija je i sam da-

tum donošenja ustava, bilo je to 28. lipnja 1921. ili na Vidovdan jedan od glavnih srpskih blagdana pa je i nazvan Vidovdanskim ustavom.Njime je drža-va proglašena parlamentarnom monarhijom u kojoj kralj ima velike ovlasti ( protežu se ideje unitariz-ma i centralizma). Po prvi puta u povijesti ukinut je Hrvatski sabor, a i povijesne pokrajine te je zemlja podijeljena na 33 oblasti.

Vidovdanski je ustav sam po sebi generirao po-litičku i društvenu nestabilnost zemlje stoga ne iznenađuje podatak da nijedna vlada nije okon-čala svoj četverogodišnji mandat. Zbog velikog broja štrajkova pokretanih od strane sve jače Ku-munističke partije 1921. donesen je Zakon o zašti-ti države kojim su ograničene slobode političkog djelovanja, a Komunističkoj partiji je zabranjeno djelovanje. Dvadesetih godina jača položaj Hrvat-ske republikanske seljačke stranke koja zastupa ideje federativnog uređenja države, protivi se cen-tralizmu i unitarizmu, te nastoji osporiti legitimnost Vidovdanskog ustava i svih odluka donešenih na Narodnoj skupštini vezanih uz obveze Hrvatske prema novoj državi. 1923. godine na novim izbo-rima HRSS postaje druga najjača stranka u zemlji odmah poslije radikala, a Radić kreće u europsku turneju nastojeći pridobiti pomoć drugih zemalja u reorganizaciji Jugoslavije, ali bezuspješno. 1924. u Moskvi je HRSS učlanio u Seljačku internaciona-lu koja je pod snažnim utjecajem komunista te je zbog toga nakon povratka u zemlju, Radić uhap-šen po odredbama Zakona o zaštiti države. Unatoč tome na izborima 1925. HRSS ostaje druga najja-ča stranka, a Radić se odlučuje na veliki politički zaokret. Nastojeći da radom u Narodnoj skupštini izbori bolje uvjete za hrvatsku stranu u dogovoru s radikalima odlučuje se za priznanje ustava i kra-

lja, te briše iz naziva stranke riječ republikanska i ulazi u Vladu kao ministar prosvjete. Ali ni time ne uspjeva promijeniti situaciju te se uskoro vraća u oporbu. Novog saveznika nalazi u Pribićeviću s kojim 1927. osniva Seljačko-demokratsku koalici-ju čiji su ciljevi ravnopravnost svih krajeva i naroda unutar Kraljevine SHS te jačanje demokratskih na-čela u političkom životu zemlje. Nova koalicija po-stala je ozbiljna prijetnja državnom režimu i dolazi do sve veće napetosti u samoj Narodnoj skupšti-ni koja doživljava vrhunac 20. lipnja 1928. godine, kada je zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić

pucao na zastupnike Hrvatske seljačke stranke i prilikom toga usmrtio Pavla Radića i Đuru Basari-čeka, a ranio Stjepana Radića, Ivana Pernara i Iva-na Granđu. Cijeli čin bio je pomno isplaniran u naj-višem državnom vrhu što nam potvrđuje činjenica kako je Puniša Račić dobio zatvorsku kaznu od 20 godina koju je proveo u kućnom pritvoru. Dan na-kon atentata izbili su veliki proturežimski prosvjedi u Zagrebu gdje su ponovno pale žrtve. 8. kolovoza 1928. Stjepan Radić umire od posljedica ranjava-nja, a njegov pogreb pretvoren je u veliku političku manifestaciju protiv beogradskog hegemonizna. S time prestaje na području Hrvatske i bilo kakva že-lja za savezom sa Srbijom i udruživanjem u Jugo-slaviju.


čLanovi HKd Se PredSTavLjajU

što je muškaraC beZ brkoVa (a.tomić) ili što je čoVjek beZ društva

mag. jasna Vuradin PoPoVić

Moj boravak u Sloveniji je privremen…To je bila moja misao prije 25 godina kad je moj dečko (sada muž!) u Murskoj Soboti služio vojni rok. Vjerojat-no mu se svidjela Sobota jer je i nakon odsluženog staža u vojsci ostao raditi ovdje. A ja tada nisam imala drugih briga, nego da slijedim svog muža. Nije ni krajem osamdesetih bilo jednostavno dobiti zaposlenje - napisala sam 6 molbi po cijelom Po-murju prije nego što sam dobila posao psihologa u Nafti Lendava. U to doba bili samo jedna država i slovenski jezik se učio postepeno. Tadašnji kole-gi bili su vrlo susretljivi, pomagali su mi u pisanju i književnom izražavanju. Danas radim na Gimna-ziji Murska Sobota kao profesor psihologije, pa je predpostavka da sam relativno dobro usvojila slo-venski književni jezik. Na radnom mjestu sam pri-

lično angažirana u radu s učenicima, naročito na razvoju istraživačkog rada. Skoro svake godine moji učenici predstavljaju svoje radove na držav-nom nivoju. Stručno sudjelovanje sa Zavodom za šolstvo Republike Slovenije pokazalo se je u tri pri-ručnika za učitelje psihologije kojem sam napisala sa kolegama iz cijele Slovenije. Iako sam tri godine provela u Lendavi, nažalost nisam savladala ma-žarski jezik.

U svojoj novoj domovini, deželi, sam dobro pri-hvaćena u privatnom društvu i uspješna na struč-nom području. Ali, što kaže hrvatski suvremeni pisac Ante Tomić u svojoj knjizi da muškarac nije muškarac bez brkova (u svakom slučaju ima pravo jer svi muški imajo brkove, samo neki ih briju!) tako ni čovjek nije čuvjek bez društva. Hrvatsko kultur-no društvo Pomurje i svi njegovi članovi pomažu mi njegovati uspomene na naše zajedničke predke i održavati vezu sa matičnom domovinom. Časo-pis Glas sa svojim prilozima me prisjeti na mnoge hrvatske riječi koje bi polako pale u zaborav jer ih ne koristim u svakodnevnom govoru. A najviše mi duša pjeva kad mogu s tamburašima obnoviti i utvrditi lijepe hrvatske pjesme.

Lijepo se je družiti, govoriti, čitati i pjevati na svom materinjem jeziku, zato rado dolazim u hrvat-sko društvo . Sve to je moguće jer živimo među ljudima koji razumiju i poštuju različitost – među prijateljima u Sloveniji.


Zašto smo aGresiVni?

mag. jasna Vuradin PoPoVić

U svakodnevnom životu često nailazimo na poje-dince ili skupine koji se ponašaju agresivno ili čak trpimo posljedice njihove agresivnosti.Što je uopće agresivnost? Agresivnost se u pshi-

logiji definira kao ponašanje koje ima za cilj uzro-kovati psihičko mučenje ili nanošenje tjelesnih po-vreda. Već i sama takva namjera definira se kao agresivnost. Što učiniti s agresivnim pojedincem?Da bi naše ponašanje bilo primjereno, odnosno

da bolje razumijemo osobe koje se ponašaju agre-sivno, dobro je znati nešto o uzrocima i oblicima agresivnog ponašanja. Agresivnost može biti pa-sivna ili aktivna. Aktivna agresivnost izražava se fizičkim napadima na druge osobe ili uništavanje imovine drugih, može biti i verbalna kad sa svojim govorom vrijeđamo i omalovažavamo druge, ogo-varamo ih ili im prijetimo, te im na taj način namjer-no uzrokujemo psihičko trpljenje. Neke osobe sklonije su izražavanju pasivne agresivnost koju je teže prepoznat. Ista se pokazuje u neaktivnom ponašanju, odnosno ne uradimo ništa da bi kod drugog spriječili ili smanjili trpljenje. Konkretno se pasivna agresivnost izražava kao nesudjelovanje u zajedničkim aktivnostima, često kašnjenje na sa-stanke, nepoštivanje dogovora i izbjegavanje svo-jih obaveza. Osobe kod kojih često srećemo takav model ponašanja teško priznaju da se radi o vrsti agresivnosti ili toga nisu svjesne. U svakom slučaju radi se o ponašanju s kojim se iskazuju otpor i ne-slaganje s okolino. Uzroci agresivnog ponašanja vrlo su različiti. Kod

nekih osoba agresivnost je crta ličnosti povezana sa temperamentom što znači da se međusobno razlikujemo po načinu doživljavanja i izražavanja svojih emocija. Agresivnost može biti i obrambeni mehanizam s kojim branimo svoj ja (ego) u slu-čaju doživljenog neuspjeha. Da bi sačuvali dobro mišljenje o sebi, krivnju za svoj neuspjeh pripisu-jemo drugome te agresivno nastupamo do drugih osoba ili predmeta. Neki Autori kao što S. Freud i Lorenzo smatrajo da je agresivnost prirođena te

nam omogućava očuvanje vrste i preživljavanje. Novija istraživanja ukazuju da su mnogi oblici agre-sivnog ponašanja naučeni s učenjem po modelu ili s instrumentalnim uvjetovanjem - određeno pona-šanje usvojimo jer nam to donosi koristi. Mnogima je model za ponašanje agresivni lik iz filma, časo-pisa ili njihove blizine jer s takvim ponašanje po-stižu uvažavanje okoline i doživljavaju svoj uspjeh. Npr. dijete koje je u obitelji podvrgnuto nasilju, bit će agresivno do svojih vršnjaka jer se identificira sa svojim roditeljima i na taj način doživljava uspjeh i moč jer ga se drugi boje. Izražanje agresivnosti nije uvijek samo po sebi negativno i nepoželjno. Odre-đen stupanj agresivnosti je potreban i izražava se u načinu kako brinemo za svoje potrebe i osobni razvoj. U tom primjeru govorimo o asertivnosti. U našoj okolini ili na radnom mjestu često srećemo

agresivne ljude. Možda i sami potjeću iz agresivnih obitelji te ne poznaju drugog načina rješavanja pro-blema. Možda su neuspeješni na osobnom ili pro-fesionalnom planu, pa pomoću agresije kompenzi-raju osjećaj manje vrijednosti. Uglavnom, određeni pojedinci slabije su prilagođeni i u situacijama koje izazivaju napor i suočavanje sa preprekom češće reagiraju agresivno umjesto s konstruktivnim ob-licima ponašanja ( povečana aktivnost, strpljenje, promjena cilja). Poznavanje uzroka agresivnosti pomaženam razumjeti njihovo ponašanje što nika-ko ne znači da se s njihovim ponašanjem slažemo ili još gore da dozvolimo da smo žrtve njihovog ne-prilagođenog ponašanja. Pokušamo ih usmjeriti na drugačije načine rješavanja problema. Odazivati se na agresivnost sa agresivnošću donosi uglavnom slabe rezultate - kratkoročno smo pobjednici, ali dugoročno će se razvijati sve veća agresivnost.Postoje mnogi načini da izrazimo svoju osobnost

zato je agresivnost jedan od manje uspješnih na-čina.

čLanovi HKd Se PredSTavLjajU


Informacije koje bi trebali znati o običajima veza-nim uz vrijeme ADVENTA i BOŽIĆA:- Božić se do pred kraj IV. stoljeća obilježavao 6.

siječnja, da bi potom bio premješten na 25. prosin-ca kako bi se potisnula, još od cara Aurelija (270.-275.) uvedena rimska svetkovina Natalis Solis Invi-cti, a koja je padala u vrijeme zimske obratnice. - Kršćani su dan Isusovog rođenja smatrali i po-četkom Nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Eu-ropi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma „Narodil nam se kralj nebeski“ sa stihom: „na tom mladom letu veselimo se“, upuću-je na Božić kao prvi dan Nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao 1. dan Nove godine- Advent ili Došašće je vrijeme priprema za do-lazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna koja neposredno prethode Božiću i koji sim-boliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova- Adventski vijenac je simbol Adventa, koji

ukazuje na Božić i poziva na obiteljsku molitvu. Plete se od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjel-nice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, ot-kupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri. - U većini hrvatskih krajeva već na Svetu Ka-

tarinu (25. studenoga) počinje božićna priprava i traje točno mjesec dana.- Nakon Svete Katarine slijede dani Svete

Barbare (4. prosinca), Svetog Nikole (6. prosin-ca) i Svete Lucije (13. prosinca) koji u pojedinim krajevima imaju istu ulogu početka kruga božićnih običaja.- Sjetva pšenice, na dan Svete Barbare ili Sve-

te Lucije simbolizira život u katolika i pripravlja ze-lenilo za ukras kuće i stola kod svetkovanja Božića.

Sam običaj pretkršćanskog je porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovije hrvatskom trobojnicom, a u nekim se kraje-vima posred pšenice stavi jabuka te svijeće. Na-kon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

- Slama razasuta po tlu je znak Isusova rođe-nja u štalici, dok je simbolika snopova i vijenaca vezana uz plodnost. Poslije blagdana tu slamu se smatrali blagoslovljenom i jamstvom dobrog uroda u vrtu i polju.- U Hrvatskoj se sve do 1850. nije običavalo kiti-

ti božićno drvce, iako je takva praksa u njemač-kim pokrajinama postoji još od 16.st, a zanimljivo je da su prva božićna stabla bila bjelogorična. Ki-ćenje doma zelenilom od davnine je uvriježen obi-čaj i dužnost koju su obično obavljala djeca, a sim-bolika kićenja doma zelenilom označava životnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode.- Svijeće su jedan od božićnih ukrasa i imaju

dvojaku simboliku: one su znak buđenja prirode i znak svjetla koje je Isusovo rođenje donijelo svije-tu.- Badnjak je dan uoči Božića, a ime mu dolazi

od riječi "bdjeti", jer se na Badnju večer bdije po-božno čekajući Kristovo rođenje.

- Na Badnjak se ne kuha ručak, jer se posti do večeri, a jede se samo navečer, ali i tada samo bezmesnu hranu. Večera na Badnjak je posna, a izbor jela i pića osobit - Polnoćka je vrhunac badnjeg bdijenja. Upravo

tradiCionalni HrVatski običaji Za božić


RAZNO


s bdijenjem je povezan niz običaja: unošenje drva "badnjaka" koje gori na ognjištu tu noć i kasnije, zatim božićne svijeće, jedne ili tri, redovito pove-zane trobojnicom. Bdijenje počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame.- Božić je blagdan mira. Ručak na Božić je sve-

čan i obilan, a za stolom se treba naći čitava obi-telj. Do iza ručka su svi ukućani na okupu, a po-podne mlađa čeljad odlazi čestitati prijateljima i znancima. Ako na Božić pad kiša, vjeruje se da će roditi sve što se motikom okopava. Božić se pre-težno svetkuje po tradiciji intimnije, strogo unutar same obitelji. - Božićni tjedan, blagdan Sv. Stjepana, Sv.

Ivana, Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina, također su krcati božićnim događanjem koje pra-te osobiti pučki običaji: na Stjepanje ili Štefanje grupe mladića obilaze selo i s popratnim pjesma-ma čestitaju Stjepanima i Šteficama imendan; na Svetog Ivana, koji dolazi iza Stjepanja, blagoslove se vina, iznosi slama iz kuće i stavlja na voćke da bolje rode; na Nevinu dječicu, Mladence ili Herdo-ševo, dan iza Svetog Ivana, u mnogim je krajevima običaj da se s vrbovim šibama ljudi lagano udaraju šibanje, a nekoć i starohrvatsko "biranje kralja" te drugih narodnih dužnosnika.

- Tri kralja božićni blagdani završavaju 6. siječ-nja, kada Crkva slavi Bogojavljenje.Ovim blagdanom Crkva se spominje dvaju do-

gađaja iz Isusova života. Prvi je Isusovo krštenje u rijeci Jordan pa se taj dan naziva i Vodokršće a u crkvu donosi krstiti voda s kojom se poslije bla-goslivljaju polja i životinje. Drugi je pohod triju mu-draca s istoka koji su se došli pokloniti malome Isusu donijevši mu darove, mirtu, zlato i tamjan. Na dan Bogojavljenja ili Sveta Tri kralja posljednji put pale se božićne svijeće i drvo badnjak, a blaguju

se i određena božićna peciva. Blagdanom Tri kralja zaključuje se središnji skup božićnih običaja. Toga dana se skidaju božićni ukrasi i u kući završava obiteljski božićni ugođaj. Tim danom završava se osobit period - tzv. "dvanaest dana"-

- Dvanestodnevnica i blagoslov kuća, koje obično počinje drugi dan iza Božića i traje do Sveta Tri kralja. Kršćansko značenje bla-

goslova domova temelji se na božićnoj istini da se je Bog udomio na zemlji. Svećenik započinje bla-goslovnu molitvu zazivom: "Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj!". Blagoslov kuća stoga želi naglasiti da su naše kuće i stanovi obitavališta Božja i zazivlju da se Bog ne iseli iz naših domova. Stoga valja blagosloviti čovjeka, obitelj, da bi on sam, njegova obitelj i njegov svijet - bili dom Božji. Božićni krug običaja završava na Svijećnicu i bla-goslovom grla na dan Svetog Blaža. Bez obzira na mnoštvo različitih običaja, s pravom se može reći da je Božić čisti obiteljski blagdan. U duhovnom svijetu Božić je mjera vrijednosti, mira, sloge, po-štovanja doma, moralnih normi i obilja.

RAZNO


božićne Pjesme

Uz božićne blagdane su vezane i brojne božićne pjesme i popijevke. Po izričaju i melodici se razlikuju one iz sjevernih od onih iz južnih krajeva Hrvatske. Jedne i druge se opet dijele na one koje se pjevaju u crkvi i one koje se pjevaju na neliturgijskim slavljima. Jedna od najpoznatijih pjesama iz južne Hrvatske je "U se vrime godišta", a iz sjeverne "Narodi nam se kralj nebeski". U neliturgijske pjesme spadaju i one koje pjevaju koledari i veseljaci idući od kuće do kuće navješćujući Božić, Mladence, Novu godinu i Sve-ta Tri kralja.

U to vrijeme godišta

U to vrijeme godištaMir se svijetu navještaPorođenjem DjetešcaKom je Majka Djevica.

Anđeli se javiliRajsku pjesmu slagali

Slava Bogu pjevaliA mir ljudma prosili. Djeva Sina rodila,Đavlu silu slomila,

Svijetu Spasa podala,Nama majka postala

Radujte se narodi

Radujte se narodi, kad čujete glas,da se Isus porodi u blaženi čas.

Svaki narod čuj, čuj,i Betlemu pristupljuj,

pristupljuj. Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici

I tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.To otajstvo čuj, čuj,

i k jaslicam pristupljuj!Pristupljuj!

Raduje se Marija s Josipom gledećiAnđeo pjeva “Glorija” po zraku leteći

I ti, svijete čitavi,Spasitelja pozdravi!

Veselje ti navješćujem

Veselje ti navješćujem,puče kršćanski.

Jerbo se kralj u Betlemurodi nebeski.

Još mali, u štali,Kog stvorenje svako slavi

Štuje, diči, jer je praviOn naš Spasitelj

i Otkupitelj. ko slavi

Štuje, diči, jer je praviOn naš Spasitelj

i Otkupitelj. Pored njega stoji Majka,

Djeva Marija.Pa sveg svijeta Spasitelja

lijepo povija. Njeg doji i goji,

Uspavljuje njegujući“Spavkaj, spavkaj” pjevajući

U toj štalici,sve na slamici.

RAZNO


Kyrie Eleison

Kyrie eleison, eleison,Isus se rodi u štalici

Pojte pastiri,tamo se njemu poklonite.

Kriste eleison, eleison!On za nas trpi čim se rodi

Pojte pastiri,tamo se njemu poklonite.

Kyrie eleison, eleison!U jasle mora da se skriva!

Pođite kralji,tamo se njemu poklonite.

O Betleme

O Betleme, grade slavni od BogaNajveći si ti od grada svakogaJer iz tebe nam izađe vojvodaIsus dragi, Davidova poroda. Marija ga, Djeva čista, porodi

I u jasle ona njega položi.Dostojno se ona njemu poklanja,

I s veseljem srca svoga pozdravlja.

Oj, pastiri

Oj, pastiri, čudo novoNiste nigdar vidjeli ovo:

U jaslicam prostim rodio se BogKoji s neba siđeradi puka svog.

Betlem, evo, nije daleko,Znajte da vam istinu rekoh:

U štalici prostoj leži djetešceNa slamici oštroj,

kao janješce. Ljubav Božja prevelika

Primi pravu put čovjeka:S neba siđe dolje radi grešnika

Rodi se u štali,radi čovjeka.

Svim na zemlji

Svim na zemlji mir, veselje,Budi polag Božje volje.To sad nebo navješćujeI glas s neba potvrđuje. Dobre volje svaka duša

grijeha neka već ne kušaNego hvali, diči Boga,

Što je posl’o Sinka svoga. Sinka svoga, Boga moga,

S Ocem, Duhom jednakogaDuhom Svetim začetoga

Od Djevice rođenoga.

Narodi nam se

Narodi nam se kralj nebeskiOd Marije, čiste Djevice.

Na tom mladom ljetuveselimo se,

Mladoga Kralja mi molimo. Po njemu slijedi sveti StjepanPrvi mučenik Gospoda Boga.

Na tom mladom ljetuveselimo se,

Mladoga Kralja mi molimo. Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje

Na tom mladom ljetu svega obiljaNa tom mladom ljetu

veselimo se,Mladoga Kralja mi molimo

RAZNO


MEDIJI O HKD POMURJE

Ponedjeljak, 24.12.2012. Gradonačelnik Slavko Gračan u ime Grada Đu-

rđevca, a župan Anton Balažek u ime slovenske Občine Lendava stavljenjem potpisa na "Povelju o prijateljstvu", u subotu su potvrdili svoju nakanu da se započeta suradnja nastavlja na dobrobit stanov-nika Đurđevca i Lendave, odnosno šire regije, pa i Hrvatske i Slovenije. Suradnju ovih dviju prijatelj-skih lokalnih uprava potakla je brojna hrvatska za-jednica u Lendavi, poglavito Đanino Kutnjak, pred-sjednik Hrvatskog kulturnog društva „Pomurje“, pa je ovaj slovenski grad "Povelju o prijateljstvu" s Pi-cokima potpisao već početkom godine.

Nakon svečanog čina potpisivanja Povelje u Gradskoj vijećnici, kojem su nazočili najbliži surad-nici oba gradonačelnika, svečano je otkriven puto-kaz prema Lendavi, na „Putokazu prijeteljstva“ na Trgu sv. Jurja, a onda su se đurđevački domaćini sa svojim slovenskim prijateljima kratko zadržali na Božićnom sajmu uz kuhano vino đurđevačke Udruge vinogradara i voćara, a potom i na izložbi Marijana Štimca u Galeriji Ex libris Gradske knjiž-nice, te razgledanju galerijskog prostora u Starom gradu. Gradonačelnik Gračan je prilikom potpisi-vanja naglasio da Đurđevac puno može naučiti od jedne multikulturalne i gospodarski razvijene lokal-ne zajednice, te da računa na zajedničke projek-te pogotovo druge godine kad se granice između dviju država brišu. Župan Balažek je pak zaključio da nas nakon puno sličnosti iz zajedničke prošlo-sti, čeka i zajednička europska budućnost u kojoj će Lendava biti dobar i odgovoran prijatelj Gradu Đurđevcu.

PotPisana Povelja Prijateljstva i suradnje s lendavoM u sloveniji

http://www.djurdjevac.hr


SPONZORI

Avtobusni promet d.d. M. Sobota • Čakovečki bazeni, Čakovec • Kulturni dom Lendava • Studio estetike dr. Vrbanec Mor. Toplice • Vinogradarstvo i vinarija KOS iz Zeline • Centar za kulturo Čakovec • Coca-Cola HBC Slovenija d.o.o. Trzin • MMR – Muravidéki Magyar Rádió • Viena Džemail Džemaili s.p. Lendava • Prekmurec d.o.o. • Radtrans d.o.o. Radmožanci • Frizerski salon Mitja, M. Sobota • dr. Slavica Brkič • Tobačna Grosist, d.o.o. Ljubljana-Črnuče • Kozmetički studio Ane-gisele , T. Fartek • Triotehna Lendava d.o.o. • Valerija Magyar, Lendava • Megateks d.o.o. Mur. Središče • Obrtna zbornica Lendava • Turistička zajednica grada Čakovca • Center za kulturo, Čakovec • Čateks Čakovec • Ritlop s.p. • Gostilna Jaklin, Milan Jaklin s.p. • Mizarstvo Banfi d.o.o. • Kmetijsko gospodarstvo Lendava • Hrvatsko seljačko pjavačko društvo iz Gračana • Frizerski salon Aranka Magyar • Kozmetični salon SIMONA • Frizerski salon EVA • Gostilna “ KANČAL” Eva Banutai s.p. • Avtoprijevoz i servis Josip Dobranić M. Središče • Beks d.o.o. Mursko Središče • BEAUTY WORD-DROGERIJA • GRAD-GALERIJA LENDAVA • Lovski dom, Lendava • Pizerija Marija Marič s.p. Lendava • Turistički kompleks Cimper M. Središče • Avtopralnica Škafar dušan s.p. M. Sobota • Pomlej, zadrugaza razvoj podeželja z.o.o., Mala Polana • Malibu, Kapca • Zavarovalniško zastopanje Andrea Magyar s.p., Lendava • Ocean Orchids d.o.o. Dobrovnik • Pčelin Andrej – Petrol d.d. • Merkur d.d. Lendava • POT. SI Ljubljana • Mercator market, Lendava • Vinarstvo Magdič Lend. Gorice • Foto Siniša Mursko Središče • Slastičarna Rogljiček gor. Pristava • Foto Šimonka, Lendava • Gostilna Lovski dom Lendava • LIDL pe Lendava • Regal mejni prehod Petišovci • Avto Škafar, Lendava • Friz. Salon Magyar Aleksander, Lendava • ARMA Lendava s.p. • Makoter d.o.o., Cven • Cuk Irena s.p. Lendava • Hiša vina Cuk Lendava • Kmetija Peter Cuk • Babić Janko, Crkvenjak • Mizarstvo Kolarič s.p. • Cvetličarna Matko s.p. • Vinar Tišlarič Milan, Praporčan • Dnevni bar PAL Mercator center

HRVATSKI BAL 2012 Novčana sredstva donirali ili sponzorirali su:

Darovatelj obitelj TURK J.

p.e. Lendava

Brid d.o.o.Čakovec

Zlatarna Bruno Posavec Mur. Središče

Međimurska županija

hrvatskog kulturnog druŠtva pomurje -...

Documents