hrvatski nacionalni monitoring program “projekt jadran ”

Hrvatski nacionalni monitoring program

“Projekt Jadran”1998-2009 2010-

R. Precali i G. Kušpilić

&EU Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC)

EU Okvirna direktiva o morskoj strategiji (2008/56/EC)

Projekt Jadran & EU Direktive

Odlukom Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. usvojena je Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC) kojom je uspostavljen zajednički okvir za djelovanje Europske Zajednice na području politike voda, što u prvom redu podrazumijeva:1) Uspostavu integriranog vodnog gospodarstvo temeljenog

na riječnim slivovima2) Promocija razborite uporabe vode kroz ispravno

definiranje cijene vode3) Povezivanje s drugim sektorima kao što su poljoprivreda,

akvakultura, prostorno planiranje...4) Sudjelovanje javnosti u svim fazama Direktive5) Sveobuhvatnu zaštitu voda i postizanje dobre kakvoće

(‘dobrog stanja’) voda do 2015. g.


• 96 slivova • 69 nacionalnih• 27 međunarodnih

1) Uspostavu integriranog vodnog gospodarstvo temeljenog na riječnim slivovima

Zahtjev ODV:Donošenje Planovaupravljanja riječnim slivovima koji uključuju:-Odabrane ciljeve u okolišu-Programe mjera-Postaje, frekvencije i parametre monitoringa-Registar zaštićenih područja


Potrošnja mineralnih gnojiva

Direktiva (75/440/EEZ) nije uspjela promijeniti trend, a rezultati monitoringa su pokazali da je u EU:- više od 20% podzemnih voda suočeno s značajnim porastom

koncentracije nitrata, te da su - u 30 do 40 % rijeka i jezera ustanovljeni simptomi eutrofikacije, i

ozbiljan problem daljnjeg transporta dušika u područje prijelaznih i priobalnih voda. Iz tih razloga je 1991 donesena je Direktiva o zaštiti voda od onečišćenja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (91/676/EEZ) (Nitratna direktiva).

3. Povezivanje s drugim sektorima

Problem onečišćenja voda nitratima uočen je u 70’ prošlog stoljeća, te se pokušao kontrolirati sa Direktivom Vijeća od 16. lipnja 1975. o kakvoći površinske vode namijenjene zahvaćanju vode za piće (75/440/EEZ).

Projekt Jadran & EU DirektivePolazeći od saznanja da su nitrati poljoprivrednog podrijetla glavni uzrok onečišćenja voda Zajednice iz difuznih izvora, države članice moraju:

• Utvrditi onečišćene vode i vode kojima prijeti onečišćenje• • U roku od dvije godine od notifikacije ove Direktive, proglasiti

sva poznata zemljišta na svojem teritoriju na kojima se javljaju onečišćene vode i vode kojima prijeti onečišćenje kao ranjive zone;

• U cilju osiguranja opće razine zaštite svih voda od onečišćenja, odrediti jedan ili više kodeksa dobre poljoprivredne prakse, koje će poljoprivrednici dobrovoljno primjenjivati

Granične koncentracije (NO3): - podzemne vode 50 mg/L

- površinske vode 25 mg/L


Kakvo je stanje u RH?

Postaja

0.00

0.50

1.00

1.50

2.00

2.50

c (N

O3)

/ m

g/L

31010 31011 31012

Mirna

Postaja

0.00

1.00

2.00

3.00

4.00

c (N

O3)

/ m

g/L

31021 31024

Raša

Postaja

0.00

0.20

0.40

0.60

0.80

1.00

c (N

O3)

/ m

g/L

40207 40208 40210

Zrm anja

Postaja

0.00

0.20

0.40

0.60

0.80

1.00

c (N

O3)

/ m

g/L

40415 40416 40417 40420 40421

Krka

Postaja

0.00

0.20

0.40

0.60

0.80

1.00

c (N

O3)

/ m

g/L

40101 40103 40107 40110 40131 40134

Cetina

40102 40105 40109 40111 40133 40135


čl. 24: Službeno prenošenje u nacionalne zakone 12. 2003.

čl. 5: Analiza okoliša, ekonomska analiza 12. 2004.

čl. 8: Programi monitoringa u funkciji 12. 2006.čl. 14: Početak sudjelovanja javnosti najkasnije 12. 2006.

čl. 13: Nacrti planova upravljanja riječnim slivom 12. 2008.

čl. 13: Gotovi planovi upravljanja riječnim slivom 12. 2009.

Provedba, procjena, prilagodba i postizanje ciljeva do 2015. g.

4. Sudjelovanje javnost: Implementacija ODV-a - stalan i transparentan proces

2. krug 3. krug

Ažuriranje analize okoliša 12. 2013. 12. 2019. Nacrt plana upravljanja riječnim slivom 12. 2014. 12. 2020.

Objava plana upravljanja riječnim slivom 12. 2015. 12. 2021.


5. Sveobuhvatnu zaštitu voda i postizanje dobre kakvoće (‘dobrog stanja’) voda do 2015. g.

Površinske i podzemne vode

5. Sveobuhvatnu zaštitu voda i postizanje dobre kakvoće (‘dobrog stanja’) voda do 2015. g.

Dobru ekološku kakvoću BEK FitoplanktonBEK MakroalgeBEK Bentoski beskralješnjaciBEK Morske cvjetnice (Posidonia oceanica)BEK Ribe &Podržavajući fiz.-kem. parametri

Dobro kemijsko stanje Prioritetne tvari


Određivanje ekološkog i kemijskog stanja obavlja se u osnovnim cjelinama površinskih voda, tj. u vodnim tijelima.

Određivanje vodnih tijela

1. Definiranje područja riječnih slivova2. Podjela površinskih voda u slivu u jednu od šest kategorija

Rijeka Jezero Prijelazna voda Priobalna voda

Umjetno v.t. i Značajno izmijenjeno v.t.

3. Tipizacija pojedine kategorije površinskih voda


Tipizacija prijelaznih i priobalnih voda

1. Fiksna tipizacija 2. Tipizacija prema ključnim čimbenicima

Projekt Jadran & EU DirektivePrijelazne vode Priobalne vode

TIP 1 2 3 TIP 1 2 3 4

Analiza pritisaka i utjecaja u pojedinim tipovima voda na biološke elemente kakvoće i kemijskog stanja

- Točkasti izvori onečišćenja- Difuzno onečišćenje, Pokrovnost zaleđa- Hidromorfološki pritisci- -Strane, invazivne vrste- Vjerojatnost izvanrednog/iznenadnog onečišćenja

Područja za zahvaćanje vode za pićeZakonom zaštićena područja

3

3a 3b 3c

3


• Tipizacija prijelaznih i priobalnih voda u RH započeta je 2006.:• Postupak određivanja vodnih tijela i provedba monitoringa je u postupku izrade:


• čl. 1: Svrha• čl. 2: Definicije• čl. 3: Administrativni ustroj• čl. 4: Ciljevi i iznimke• čl. 5: Analiza okoliša i ekonomska analiza• čl. 6: Zaštićena područja• čl. 7: Zahvaćanje vode za piće• čl. 8: Programi monitoringa• čl. 9: Određivanje cijene vode• čl. 10: Kombinirani pristup (važan za 76/464/EEZ)• čl. 11: Program mjera• čl. 12: Pitanja koja se ne mogu rješavati na razini ZČ

(međunarodna suradnja)• čl. 13: Planovi upravljanja riječnim slivovima • čl. 14: Sudjelovanje javnosti

Upute za provedbu tipizacije, postupak određivanja vodnih tijela, ocjenjivanja ekološkog stanja i provedbu monitoringa, radne grupe su našle u 25 članaka Direktive i 11 dodataka Direktive


čl. 15: Izvješćivanječl. 16: Zagađenje površinskih voda – prioritetne tvaričl. 17: Zagađenje podzemnih vodačl. 18: Izvješća Komisiječl. 19 – 21: Postupci Odbora i proces revidiranjačl. 22: Opozivičl. 23: Sankciječl. 24: Prenošenje

ali i u Vodičima radnih skupina za zajedničku provedbu strategije

“Common Implementation Strategy”

Organizacija CIS (2005.-2006.)

RavnateljiVođenje procesa provedbe

Predsjedava: Predsjedništvo, dopredsjedava: Komisija

Strateška skupina za koordinacijuKoordinacija programa rada

Predsjedava: Komisija

Interesne strane, nevladine organizacije, istraživači, stručnjaci, itd.

čl. 21 Odbor

Radna skupina A“ekološko stanje”

Predsjedavaju: JRC, DE and UK

Radna skupina B“integrirano upravljanje

riječnim slivom”Predsjedavaju: FR i ES

Radna skupina D“izvješćivanje”


Radna skupina E“prioritetne tvari”


Radna skupina C“podzemne vode”

Predsjedavaju: Komisija i AT

"GIS” stručna mreža

“kemijski monitoring”

Strateška upravna skupina“ODV i poljoprivreda”

Predsjedavaju: UK i Komisija

Stručni savjetodavni forum“Obrana od poplava”


“kemijski monitoring”



• 2 x godišnje za BEK Fitoplankton• Svake treće godine bentoske BEK• Svake treće godine za BEK Ribe• 4 x godišnje za podržavajuće fizikalno-kemijske parametre

• 1 x mjesečno za prioritetne tvari

Monitoring ekološkog i kemijskog stanja u vodnim tijelima- Nadzorni monitoring, minimalni zahtjevi su:

- Operativni monitoring, u vodnim tijelima za koje se procjenjuje da postoji velika vjerojatnost ne postizanja “dobrog stanja” prilikom njihove ocjene kemijskog i ekološkog stanja. Monitoring se obavlja preko najosjetljivijih parametara za ocjenu pritiska kojem je vodno tijelo izloženo.

- Istraživački monitoring, u slučaju kad su razlozi nepostizanja “dobrog stanja” nejasni.


Monitoring BEK (Referentni uvjeti, sustav klasifikacije... (Robert)Prioritetnih tvari

ODV je definirala33 prioritetnih tvari (Dodatak X ODV)8 tvari iz kćeri direktiva (daughter directives) u odnosu na Direktivu EU 76/464 (Dodatak IX ODV)

- CCl4, aldrin, dieldrin, endrin, isodrin, DDT- ukupno i posebno za p,p´-DDT, tetrakloroetilen, trikloroetilen

Za ove tvari i spojeve donijeti su Standardi kvalitete u odnosu na okoliš (EQS - Environmental quality standards) za površinske vode i za3 tvari/spoja u bioti:

- živa i spojevi žive (20 µg/kg m.m.), heksaklorobenzen (10 µg/kg m.m.), heksaklorobutadien (55 µg/kg m.m.)

- EQS is defined for prey tissue, "choosing the appropriate indicator from among fish, mullusces, crustaceans and other biota"


EQS-vrijednost: Metali


EQS-vrijednost: VOC


EQS-vrijednost: Pesticidi


EQS-vrijednost: PAH-ovi


EQS-vrijednost: Ostale prioritetne tvari


• EQS vrijednosti date su za cijeli uzorak, a jedino se vrijednosti za metale odnose na filtrirani uzorak

• EQS vrijednosti se razlikuju za kopnene površinske vode i za prijelazne, odnosno priobalne vode

• Za vrednovanje rezultata monitoringa koriste se annual average-EQS ("AA-EQS" = aritm. srednjak za 12 mjesečnih vrijednosti)

• maximum allowable concentration ("MAC-EQS“) koja je nešto veća u odnosu na AA-EQS

• Ako se EQS-vrijednosti za biotu (Hg, heksaklorobenzen i heksaklorobutadien) ne primijenjuju članice moraju uvesti strože EQS-vrijednosti za vodu kako bi se postigla ista razina zaštite.

Projekt Jadran & EU Direktive• Za 13 tvari/spojeva predviđeno je sljedećih 20 godina

"phasing-out“: • anthracene brominated

diphenylethers • cadmium and its compounds C10-13-

chloroalkanes• endosulfan hexachlorobenzene• hexachlorobutadiene hexachlorocyclohexane• mercury and ist compounds nonylphenol• pentachlorobenzene• polyaromatic hydrocarbons (PAH)• tributyltin compoundsMeđutim 13 spojeva već čeka za uvrštenje na listu

prioritetnih tvari

AMPA bentazonbísphenol A dicofolEDTA free cyanideglyphosate mecopropmusk xylene perfluorooctanesulphonic acid (PFOS)quinoxyfen dioxinsPCB

hrvatski nacionalni monitoring program “projekt jadran ”

Documents