K A Z A L O Aktualni problemi i zadaci hrvatskog šumarstva 2-4 Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu Hrvatske 5 Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode

6-7 Nacionalni parkovi Austrije

10 Požari na Internetu

11-12 Šćedro - otok gdje uspijevaju sateliti

111 1

111

1 1 1 1 1

r i 1 n 28

16-17

I • I I • • • • 26

18-19 Predstavljamo Šumariju Pleternica

20-21 Poplave i sušenje naša sudbina 22 Kasno je gasiti, treba spriječiti

N:

13-14 šumarija na vratima Nacionalnog parka 15 Nikad novca za zgradu Šumarije

Dnevno dežura pet patrola 24-25 Dobro se snašli u tržišnim uvjetima 29 Propise uređajnog elaborata podrediti ekonomičnosti 30-31 Vijesti iz naših uprava

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.

^ Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., Antun-ZIatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav

Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Šimić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: direkcija@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Naklada: 5000

Na naslovnoj strani: Detalj s Mljeta (I) (Foto: Z. Lončarić) Na ovitku: Praskozorje na Medvednici (foto: B. Krznarić)

SAVJETOVANJE: DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA, OGULIN, 25. LIPNJA 1999.

AKTUALNI PROBLEMI I ZADAĆE HRVATSKOG ŠUMARSTVA

u prošlom broju našeg časopisa »Hrvatske šume« br. 31 u sklopu izvještaja sa održanih »Dana hrvatskog šumarstva, Ogulin-Bjelolasica« dali smo kratki prikaz svih tema podnesenih na Savjetovanju, a u ovom broju dajemo cjelokupne refera­te tri podnositelja. U broju časopisa za rujan donijet ćemo ostale podnesene refe­rate, kako bi članovi Hrvatskog šumarskog društva tijekom jeseni mogli o njima raspravljati u svojim ograncima, prema naputcima predsjednika prof. dr. Slavka Matica izrečenim na samom otvorenju Savjetovanja.

e^^l^-Si:?--i---;,'--_?=•.:

Mr. se. Josip Dundović, dipl. inž.

Zapošljavanje šumarskih zaposlenika i razvoj poduzetništva u šumarstvu Hrvatske

Programom razvoja utvrđene ciljeve moguće

je ostvariti samo promjenom

poduzetničke kulture i sa osposobljenim

šumarskim zaposlenicima i

poduzetnicima, zbog toga je moto teme

savjetovanja - »Samo osposobljen šumarski

zaposlenik i poduzetnik, jamstvo za unapređenja gospodarenja šumama«

I. .\i ializa iia|H).sleiiili \ zapt>j,ient>sti ii

Hrvat ik in i sumama.«, p.o. Zacrefi

Za razdoblje 1990.-1998. godine teško je napraviti analizu zaposlenosti u »Hrvatskim šumama« zbog slijedećih razloga:

- Ratna zbivanja 1991-1995. godine značajno su utjecala na obujam radova u gospodarenju šumama, a isto tako na broj zaposlenih.

- Organizacijske promjene izvršene tijekom 1997. i 1998. bitno su utjecale na proizvodne kapacitete, broj zaposle­nih i količinu izvršenih radova, naročito u iskorištavanju šuma.

- Nedovoljno investiranje u proizvodnu opremu tijekom cijelog razdoblja, a poglavito posljednje tri go­dine uvjetovalo je manju uposlenost vlastitih kapaciteta i porast troškova proizvodnje.

- Stihijski razvoj poduzetništva bez

dovoljne potpore »Hrvatskih šuma« i hrvatske države imao je za posljedicu pojavu velikog broja nedovoljno ospo­sobljenih i opremljenih poduzetnika.

- Obavljanje radova s takovim po­duzetnicima dovelo je u pitanje izvrša­vanje tehnoloških rokova, kvalitetu izvršenih radova i ekonomičnost po­slovanja.

Časopis Hrvatske šume I 1

Analiza zaposlenih »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb su

svojim početkom rada (1991.) zapošljavale 14 296 zaposlenika. Od­nos režijskih zaposlenika prema proizvodnim tada je bio 37:63 posto. Izbijanjem ratnih sukoba dolazi do smanjenja broja zaposlenih. Oko 2950 (21 posto) zaposlenika je dobilo otkaz iz razloga nepojavljivanja na svojem radnom mjestu.

Tijekom vremena broj zaposlenih s prosječnom godišnjom stopom od 4,7 posto i dalje se smanjuje. Smanjenje

usluga i poduzetnika u II i III fazi iskorištavanja šuma.

- Apsolutno smanjenje broja šu­marskih zaposlenika i njihov relativno veći dio u strukturi zaposlenih držimo pozitivnim trendom i potrebnim jer time se iskazuje povećanje proizvod­nosti rada u neposrednoj proizvodnji.

Ana li 7 ;• U hrvatskom su šumarstvu i na

kraju devedesetih godina najzastuplje-niji strojno-ručni i ručni radovi pri kojima su zaposlenici u proizvodnji

proizvodnih zaposlenika bilo je izrazi-tije, po stopi od 6,2 posto nego režijskih radnika čije se smanjenje odvijalo po stopi od 2,6%. Sukladno tim trendovima krajem 1998. odnos zaposlenika u režiji naspram proizvo­dnim zaposlenicima bio je 45% prema 55%, a ukupni broj zaposlenih je 9750.

Kao rezime kretanja zaposlenosti u »Hrvatskim šumama«, možemo kon­statirati:

- Smanjenje ukupnog broja zapo­slenih, s gledišta efikasnosti rada ocje­njujemo pozitivnim.

- Udio zaposlenika u režiji u odno­su na proizvodne je povećano i to smatramo negativnim trendom tim više što preciznije analize pokazuju da je rast režije izrazitiji u dijelu takozva­nog stručnog pomoćnog osoblja (ad­ministrativno, knjigovodstveno i informatičko), nego što je to kod stručnog šumarskog osoblja.

- Najizrazitijc smanjenje broja za­poslenika je u kategoriji vozača i mehaničara što samo oslikava orijenta­ciju Poduzeća na korištenje vanjskih

izloženi mnogim opterećenjima i ne­povoljnim radnim uvjetima. Većina je šumskih radova fizički naporna, a zbog čestih povreda i profesionalnih oboljenja oni su visoko rizični za zdra­vlje zaposlenika i skupi za poslodavca. Nesporna j e činjenica da su struč­no osposobljeni i motivirani zapo­slenici nužni uvjet ekonomične šumarske proizvodnje.

Analiza titili

Prema podacima u tablici 7 vlastiti proizvodni zaposlenici obavljaju pri­bližno 60 posto sječe i izrade drva, 50 posto privlačenja drva, te 40 posto prijevoza drva. Potrebno je istaći da ostvareni učinci po radnom danu imaju tendenciju rasta, ali zbog sve slabijeg korištenja fonda radnih dana naročito zbog stalnog porasta bolo­vanja, ukupna proizvodnost pada.

Tijekom 1997. godine tadašnje po­slovodstvo »Hrvatskih šuma«, p.o. Za­greb pokreće aktivnosti kojima je cilj provesti izdvajanje najvećeg dijela

proizvodnih kapaciteta (šumskog tran­sporta i građevinarstva) u društva ograničene odgovornosti, bez nedo­voljno obrazloženog cilja izdvajanja. Od tako 17 ishitreno osnovanih društava 1998. s ukupnim gubitkom od 24,9 mil. kn završilo je 13 d.o.o.-a, a svega 4 d.o.o. iskazala su dobit u iz­nosu 0,4 min kn. Glavni uzroci gubi­taka su previsoka amortizacija (pre­cijenjena imovina), starost i dotrajalost opreme kao posljedica neinvestiranja kroz dulje razdoblje (previsoki troš­kovi održavanja, premala iskorištenost i neučinkovitost).

Anal. •.isletiosti podu/.rsnihii, obrtnika i lokalnt^ir '^-taiiovništva -

Očekivanja da će smanjene radne kapacitete »Hrvatskih šuma« pokriti stručno i radno osposobljeni vanjski izvođači radova nisu se sasvim ispuni­la. Prema ocjeni boniteta i kvalificira-nosti vanjskih izvođača šumskih rado­va na kraju 1997. godine od 94 ocje­njivana vanjska izvođača njih manje od 20 posto mogu se smatrati osposo­bljenim za obavljanje radova u šumar­stvu.

t i . SP*? '*"-3ice p r o g r a m a Hišliavania

Rješavanje problema zaposlenosti u »Hrvatskim šumama« ne trpi daljnje odlaganje i zato je potrebno žurno poduzeti slijedeće mjere:

- Utvrditi norme potpune zaposle­nosti zaposlenika na svim poslovima i organizacijskim razinama:

- Stručnih šumarskih zaposlenika -diplomirani inženjeri šumarstva i šumarski tehničari

- Stručnog pomoćnog osoblja -pravno-administrativno, knjigovod-stveno-računovodstveno i informa­tičko

- Proizvodnih i pomoćnih zaposle­nika

- Temeljem tako utvrđenih potreba za zaposlenicima kvantificirati po­stojeći višak ili manjak po organiza­cijskim razinama i radnim mjestima.

- Za utvrđeni višak zaposlenika izraditi Program učinkovitog zapo­šljavanja.

Ovim smjernicama daju se naznake o putevima i aktivnostima, koje se

2 / Časopis Hrvatske šume

namjerava poduzeti s ciljem racionali­zacije broja zaposlenih i povećanje proizvodnje po zaposlenom.

lU, Program učinkovitog zapošljavanja viška zaposlenika

Učinkovito zapošljavanje u »Hrva­tskim šumama« je vrlo složen, muko­trpan i dugotrajan posao. Prelaskom na tržišne uvjete privređivanja za nisku produktivnost rada, visoke troškove proizvodnje i slabu ekonomičnost ne­mamo kome ispostaviti račun. Zato je jedini ispravni put, izrada i provedba Programa učinkovitog zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glav­nih šumskih proizvoda, boljeg iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnostima Poduzeća .

Povećanje proizvodnje glavnih šumskih proizvoda

Proizvodnja glavnih šumskih pro­izvoda ograničena je propisanim etatom koji u »Hrvatskim šumama« po osnovi područja za razdoblje 1996-2005. godine iznosi 34 286 510 m^ gla­vnog prihoda i 15 055 482 m^ pretho­dnog prihoda ili ukupno 49 341 992 m\ Za prve tri godine (1996. - 1998.) promatranoga razdoblja užito (ostvare­no) je 6 905 256 m^ ili 20,14 % glavnog prihoda i 4 566 014 m3 ih 30,33% prethodnog prihoda, što ukupno izno­si 11 483 627 m3 ili 23,27% od propi­sanog etata. Naprijed iznijeti podaci pokazuju, da u granicama propisanog etata imamo znatne mogućnosti za povećanje proizvodnje glavnih šum­skih proizvoda, ako se zato stvore po­trebni preduvjeti:

- učinkovitije pomlađivanje sastoji-na propisanih za sječu glavnih prihoda

- radno nedostupne površine šuma zbog zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava razminiranjem privesti redo­vnom gospodarenju

- iznalaženje odgovarajućih tehno­logija koje će omogućiti smanjenje troškova proizvodnje i proširenje tržiš­ta, »Hrvatske šume« mogu znatno povećati proizvodnju manje vrijednih drvenih sortimenata (tanja tehnička oblovina, drvo za industrijsku preradu i drvo za ogrjev).

- stručnim radom na prikrajanju, izradi i preuzimanju drvnih sortime­

nata moguće je povećati iskorištenje i kvalitetu, odnosno prihod od prodaje istih na tržištu.

Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda

Pravilnikom o sporednim šumskim proizvodima, (Bilten br. 3/1997.) utvr­đuje se što se smatra sporednim šum­skim proizvodima, propisuje način njihovog korištenja, uvjete sakupljanja, otkupa i sve što je u svezi s njihovim iskorištavanjem.

Ovi resursi u razvijenim zemljama imaju sve veći značaj i predstavljaju

goročno je zacrtan razvoj i korištenje privatnog poduzetništva u gospoda­renju sa šumama, a prvenstveno poti­canjem vlastitih zaposlenika novčanim stimulacijama i organiziranjem podu­zetničke izobrazbe.

Predviđeno je postupno ostvarivanje ovih ciljeva s različitom dinamikom za pojedine vrste radova i dijelove Podu­zeća, zavisno od ponude poduzetnič­kih usluga, te osposobljenosti i oprem­ljenosti poduzetnika za kvalitetno i ekonomično obavljanje određenih ra­dova.

značajne izvore prihoda njihovog šu­marstva.

U »Hrvatskim šumama« sporedni šumski proizvodi predstavljaju »mrtve kapitale« iako smo uvjereni da se mogu brzo, uz relativno mala ulaganja i puno osmišljenog marketinga pretvoriti u nove prihode i osigurati zaposlenost (stalnu ili povremenu) za znatan broj zaposlenika.

Statutom »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, u članku 8. predviđena je širo­ka lepeza sporednih djelatnosti koje će se razvijati u Poduzeću.

U proteklom razdoblju na ovom gospodarskom području učinjeno je vrlo malo. Uzroci tome su mnogo­brojni i nećemo ih sada analizirati. Bu­dući smo uvjereni, da razvijanjem spo­rednih djelatnosti u Poduzeću mo­žemo učinkovito zaposliti znatan broj sadašnjeg viška zaposlenika.

v>Hrvat:ske šiirne« i razvoj poduzetništva

Programom razvoja »Hrvatskih šu­ma« (1991-2025), između ostaloga, du-

og mjera za prc)vt>ctciijc p rogra­ma zapošljavanja

Programom učinkovitog zapošljava­nja u »Hrvatskim šumama«, određeni su ciljevi i predloženi neki od mogućih putova za njihovo ostvarenje. Put do postavljenih ciljeva je dug i zahtijevati će puno stručnosti, kreativnosti i upor­nosti osoba zaduženih za njegovo pro­vođenje. Uspješna realizacija Programa je moguća ako prethodno stvorimo nužne kadrovske, zakonske, organiza­cijske i financijske preduvjete za njego­vo provođenje. Za stvaranje potrebnih uvjeta za ostvarenje postavljenih ciljeva trebati će na različitim organizacijskim razinama donijeti i provesti određene mjere.

Programom su predviđena dva stra­teška cilja za poboljšanje ovog stanja:

1. Učinkovitim zapošljavanjem vla­stitih zaposlenika povećati proizvodnost rada i ekonomičnost poslovanja.

2. Razvojem osposobljenog i oprem­ljenog poduzetništva povećati učin­kovitost i ekonomičnost poslovanja »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, -^j^

Časopis Hrvatske šume / 3

Tomislav Starčcvić, dipl. ini

Uprapljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode

Svjedoci smo brzopletog, znanstveno-stručno pa i formalno pravno neutemeljenog, a uz to i agresivnog procesa

proglašenja zaštićenih objekata prirode, zasnovanog na pre­težito deklarativnim postavkama zaštite okoliša. Vidljivo je kako

popratni učinci i posljedice na održivi razvoj gospodarstva Republike Hrvatske nisu sagledani, pa ocjenjujemo moralnim,

da znanstveno-stručnim argumentima upozorimo i obavijestimo Hrvatski državni Sabor, Vladu Republike Hrvatske i javnost

1. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, donesen na Zastupničkom domu Hrvatskog državnog Sabora, 7. svibnja 1999. ( N N br. 50/1999.), određuje i obvezuje;

- u točki 5-2 • na globalnoj razini važno je

uspostavljanje integralnog pristupa gospodarenju većim cjelinama pri čemu osobitu važnost imaju i područja šuma.

- u točki 5-4 • ispitati i korigirati dosadašnje

prostorno planske i razvojne proje­kcije osobito s gledišta pretežito deklarativnih postavki zaštite oko liša.

- u točki 5-11 • uskladenje Zakona o šumama i

Zakona o zaštiti prirode i odgo­varajućih podzakonskih akata s ci­

ljem preciznijih određenja i ovlaš­tenja zaštite i gospodarenja šu­mama.

- prema Zakonu o zaštiti priro­de, ( N N br. 30/1994.) članku 4, Nacionalni park je prostrano, pre­težno neizmijenjeno područje izni­mnih i višestrukih prirodnih vrije­dnosti gdje je izričito zabranjena uporaba prirodnih dobara.

Pitanje: - Kako je moguće da se u Hrva­

tskoj ide na proglašavanje nacional­nim parkovima područja koja su više od dva stoljeća utjecana gospo­darskim mjerama šumarske struke (proširenja N P »Risnjak«, N P »Pli­tvice« i novoproglašcnog N P »Sje­verni Velebit«, kao i prijedlog za proglašenje Parka prirode »Kopački rit« nacionalnim parkom?

- Kako je moguće da se unutar postojećih nacionalnih parkova vrše sječe, dakle da se vrši protu­zakonita gospodarska uporaba pri­rodnih dobara?

- Ako država želi imati nacional­ne parkove i u njima zadržati go­spodarske aktivnosti, onda mora izmijeniti Zakon o zaštiti prirode i objaviti međunarodnoj zajednici da odstupa od poznatih međunarod­nih kriterija kao i brojnih, od nas potpisanih konvencija.

2. Je li Hrvatski državni Sabor kod donošenja zakona o progla­šenju zaštićenih objekata prirode znao;

- da samo proširenjem površina nacionalnih parkova Risnjak, Pli­tvice i proglašenjem N P »Sjeverni Velebit« isključuje iz gospodarenja 19.694 ha šuma sa 3,563.439 m^ drvne zalihe i redovne godišnje dr­vne mase za sječu od 50.389 m-"*.

- da će odustajanjem od gospo­darenja sa šumama gdje se je stručno gospodarilo više od 200

4 / Časopis Hrvatske šume

godina, ozbiljno pasti broj zaposle­nika kako u šumarstvu tako i u pre­radi drva, kao i to da će tako dugo­trajno gospodareni šumski eko-su-stavi biti osuđeni na degradaciju.

- da je sa proglašenjem parkova prirode samo u 1998/1999. godini, pod upitan režim kontrole propi­san Pravilnikom o unutarnjem redu, temeljem članka 30. Zakona o zaštiti prirode, ugrozio izvo­đenje, istim zakonom u članku 5, dopuštenih djelatnosti i radnji na 81.018 ha sa drvnom zalihom od 11.928.061 m-̂ i godišnjom sječiv-om drvnom masom od 229.828

3 m - daje Zakonom o šumama (čl.

58.) i Zakona o zaštiti prirode (čl. 38.) propisana naknada Poduzeću za šume, na teret državnoga prora-

^mAadimir Camba, dipl. inž.

čuna ili proračuna županije odno­sno Grada Zagreba za ukupan iz­nos umanjenja prihoda, izazvanih proglašenjem šuma sa posebnom namjenom.

- da je Zakon o šumama u članku 8. obvezao Poduzeće za šu­me na obvezu gospodarenja i kori­štenja općekorisnih funkcija šuma.

- da će javne ustanove za upra­vljanje zaštićenim dijelovima pri­rode trajno opterećivati državni proračun, ili proračun županije od­nosno Grada Zagreba, ili se pak koristeći zaštićene dijelove prirode sukobljavati sa Poduzećem za šume.

- ne bi li u skladu sa Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske bilo nužno ispitati i kori­girati dosadašnje prostorno planske

i razvojne projekcije, osobito s gledišta pretežito deklarativnih po­stavki zaštite okoliša, a da temelj­ne odrednice kod programi­ranja i proglašavanja zaštićenih objekata prirode budu int­egralni upravljački i gospoda­rski pristup na osnovama međunarodnih kriterija i potpi­sanih konvencija, zasnovanih na znanstveno utvrđenim, racionalnim i provodljivim stu­dijama u okviru Programa pro­stornog uređenja Republike Hrvatske, čija će kompetentno kontrolirana provedba trajno osiguravati učinkovitu skrb o prirodi i okolišu, njen održiv razvoj i korištenje te novo zapošljavanje i razvoj pratećih djelatnosti. -^jL

Nacionalni parkovi u Austriji M eni je osobno veliko za­

dovoljstvo biti pozvan i imati mogućnost govoriti

pred ovim uvaženim i kompetent­nim skupom. Htio bih Vam u mojem kratkom izlaganju dati pregled nacionalnih parkova u Au­striji, to znači govoriti o zakon­skim normama i regulativima, načinu gospodarenja i upravljanja nacionalnim parkovima te o orga­nizacijski istih.

Austrija je globalno jedna vrlo mala zemlja, a ipak posjeduje ve­liki spektrum raznolikih prirodnih dobara i bogatstava; od moćnih vi-sokoalpskih vrhova pa sve do krajolika stepe na krajnjem istoku saveznog područja. Kao i svugdje drugdje tako je i u Austriji spor za zadnja zaštićena prirodna blaga istodobno spor protiv ekscesivnog korištenja prirodnih dobara sa strane našeg civilizacijskog društ­va. Može se stoga reći da je po­

vijest Austrijskih nacionalnih par­kova usko vezana s pokušajima energetskog korištenja ili spro-vodenja monstruoznih tehničkih projekata u netaknutim i vrijed­nim eko-sustavima. U Europi nai­lazimo razmjerno velike, kompak­tne i netaknute površine još samo u brdskim i visokoalpskim pod­ručjima, u tundrama ili djelomič­no uz tokove rijeka ili jezera. Da­nas postoji oko 2.200 nacionalnih parkova u 120 država.

U Austriji je trenutačno deklari­rano i ozakonjeno 5 nacionalnih parkova, od čega kod 4 parka šume sačinjavaju važni element prirod­nih dobara. Tri daljnja projekta su u fazi realizacije.

Prema Austrijskom saveznom ustavu zaštita prirode i okoliša leži u kompetenciji saveznih zemalja/ provincija. Time u Austriji imamo 9 različitih zakona o zaštiti priro­de, a koje sprovode savezne zem­

lje. U Austriji ne postoji okvirna ili paralelna kompetencija saveza, postoji samo koordiniran općedr-žavni interes za zaštitom prirode. Austrijski ciljevi s obzirom na na­cionalne parkove orijentiraju se uglavnom prema načelima i propi-

Casopis Hrvatske šume / 5

sima l U C N - a , to znači na zaštiti i razvoju prirodnih ekosustava.

l U C N , što stoji za International Union for Conservation of Natu­re and Natural Rcssources, je in­ternacionalna institucija koja obu­hvaća države, državne institucije i nedržavne organizacije ( N G O Non Govcrmental Organisations). Osnovan je 1948., a sastoji se od 800 članova iz 125 zemalja. Ovo nesvakidašnje partnerstvo djeluje po cijelom svijetu u smislu zaštite prirodne raznolikosti i mnogo-

rekreacije (kategorija II). Nacio­nalne parkove sačinjavaju tere-strična ili maritimna područja koja su izdvojena kako bi:

• sačuvala ekološku intaktnost jednog ili više eko-sustava za dalj­nje generacije

• isključila ona korištenja priro­dnih dobara, koja su proturiječna ciljevima izdvajanja te

• da bi bila temeljem duhovno-duševnog iskustva i pružala mogu­ćnost za znanstvena istraživanja, izobrazbu i rekreaciju posjetitelja

strukosti te se zalaže za trajno korištenje prirodnih resursa. l U C N jc 1949. formirao te zaključio kriterije menadžmenta/ upravljanja zaštićenim objektima prema sljedećim točkama:

a) Područje divljine/strogi pri­rodni rezervat

b) Nacionalni park c) Prirodni monument d) Biotop; područje zaštite poje­

dinih vrsta e) Zaštićen krajolik/gospoda­

renje dozvoljeno f) Zaštićeno rcsursno područje/

gospodarenje dozvoljeno Nacionalni park je po defini­

ciji zaštićeno područje, kojim se upravlja uglavnom s obzirom na zaštitu eko-sustava te s obzirom na mogućnost korištenja u svrhu

Ciljevi gospodarenja u nacio­nalnim parkovima prema l U C N kriterijima su:

• zaštita prirodnih regija i atrak­tivnih krajolika nacionalne i inter­nacionalne vrijednosti za duhov­ne, znanstvene, edukativne, turis­tičke i rekreacijske svrhe, nadalje

• trajno očuvanje karakteristič­nih primjera fizio-geografskih re­gija i genetskih resursa vrsta koje se nalaze u približno prirodnom stanju, da bi sačuvali ekološku sta­bilnost i mnogostrukost, nadaljni ciljevi jesu

• lokaliziranje posjetitelja i turističko korištenje nacionalnih parkova i to na onaj način koji omogućuje opstojanje prirodnog ili približno prirodnog stanja, re-spektiranje ekoloških, geomorfo-

loških, religioznih i estetskih atri­buta te osiguranje korištenja re­sursa domaćem stanovništvu i to na onaj način, koji ne izaziva ne­gativne posljedice glede drugih ci­ljeva gospodarenja.

I z b o r područ ja Područje treba biti karakte­

rističan primjer onog prirodnog okoliša posebne ljepote, u kojem su reprezentirana flora i fauna, životni prostori te geomorfološke pojave/prirodni fenomeni, a koji su važni za znanstvo, izobrazbu, turizam i slično. Nacionalni park treba biti dovoljno velik (uža zona više od 3/4 cjelokupne površine, vanjska zona do 1/4), kako bi mo­gao obuhvatiti jedan ili više eko­sustava.

K o m p e t e n c i j e Najviša nadležna služba države

trebala bi biti vlasnik te odgovorna za zaštićeno područje. Moguća je delegacija odgovornosti na druge vladine institucije, na gremij za­stupnika domaćeg/domorodskog stanovništva, na nakladu ili na jed­nu drugu pravnu instituciju, koja se brine za trajnu zaštitu područja.

Što se internacionalnog regula­tiva i uvjeta l U C N - a tiče, nacio­nalni parkovi ubrajaju se u ona područja, koja su najintenzivnije zaštićena. Oni su posjetiteljima samo u onoj mjeri pristupačni, ukoliko to dozvoljava i ne ospora­va ciljeve zaštite. Cilj j e izdvajanjfe veliko razmjernih, najmanje 1000 ha velikih prirodnih eko-sustava (eko-sustavnih kompleksa) u koji­ma je zabranjen svaki ljudski upliv ili korištenje.

Pošto u Austriji prirodni inven­tar ovih razmjera više skoro i ne postoji, programirani su konflikti s poljoprivredom, šumarstvom, lovom i ribolovom, turizmom ili sa starim pravima imovinskih zajednica. U cilju rješavanja ovih važnih ali spornih pozicija, po-

6 / Časopis Hrvatske šume

kazuje se svrhovita podjela nacio­nalnog parka u sržnu (užu) zašti­ćenu zonu (u smislu stroge zaš­tite) i u zonu zaštićenog okoliša (vanjsku zonu) u kojoj su doz­voljene određene mjere korištenja, ukoliko se ne protive ciljevima nacionalnog parka.

Regulativi l U C N - a međutim imaju samo »savjetodavni karak­ter«. Drže je kao »standard« za in­ternacionalno priznanje nacional­nih parkova. Savjetodavno tijelo, koje je institucionalizirano kod Saveznog ministarstva za zaštitu okoliša, sastoji se od zastupnika vladinih i nevladinih organizacija, zastupnika zemalja, znanstvenih institucija i od direktora Austrij­skih saveznih šuma.

Na kraju bih htio predstaviti or­ganizacijsku strukturu dviju na­cionalnih parkova sa značajnim šumskim površinama u posjedu Austrijskih Saveznih šuma, a to su nacionalni park Dunav i nacional­ni park Gornja Austrija-Krš.

Austrijske Savezne šume su mjerodavno djelovale na osni­vanju/uspostavljanju ovih nacio­nalnih parkova. U pripravnoj fazi osnivanja nacionalnih parkova Sa­vezne šume su kroz izradbu određenih koncepata zoniranja i upravljanja igrale važnu ulogu pri oblikovanju ovih zaštićenih pod­ručja. Oba parka stoje kao dobar primjer jedne uspješno sprovede­ne proaktivne strategije Austrij­skih Saveznih šuma glede saču-vanja stručne kompetencije gospo­darenja zaštićenim šumama i glede ostvarenja odgovarajućih odšteta za ponuđene usluge te nadoknadu za nesprovođene mjere eksploata­cije. Upravitelji šumarija u nacio­nalnim parkovima zastupljeni su kroz upravni odbor parka u admi­nistrativnim i upravnim struktura­ma. Oni sami i njihovi stručni su­radnici vrše sve preostale tradicio­nalne šumarskouzgojne zadaće i zadaće lovstva, a također sudjeluju

aktivno i kod očuvanja te u dalj­njoj izgradnji infrastrukture u na­cionalnim parkovima; oni educi­raju, brinu se, savjetuju i lokalizi­raju posjetitelje i slično. To znači, šumarije Saveznih šuma usko su integrirane u organizacijsku struk­turu nacionalnih parkova. Ovo ugrađivanje se nameće već samo po sebi stoga, jer su Savezne šume još prije deklariranja nacionalnih parkova ostvarile sve za deklaraciju potrebne pretpostavke glede go­spodarenja i zaštite okoliša. Mjere

na pola. T o znači, zakonodavac se kod upravljanja nacionalnih parkova koristi u operativi ek­spert izom i stručnim struktu­rama Austrijskih Saveznih šuma i isplaćuje za to odgova­rajuće nadoknade i odštete. Zako­nodavac, to su obično Savez i ze­mlje, određuje ciljeve gospoda­renja nacionalnim parkovima.

Na kraju bih htio napomenuti da su se u Austriji - pošto smo na osnovu kompetencija suočeni s devet zemaljskih zakona i pošto su

koje se u nacionalnim parkovima sprovode, a koje su značajne za struku jesu na primjer: ne ek­sploatiraju se stare sastojine, forsi­ra se prirodna obnova sastojina, odstranjuju se sastojine s egzo­tičnim neautohtonim vrstama, po potrebi se pošumljava sa domaćim vrstama i slično. Od osnivarya parka 1990. ovim mjerama pove­ćala se je primjerice uža/sržna zona nacionalnog parka Dunav na oko 80% sveukupne površine.

Prihodi od eksploatacije (pro­daja drva) i lovstva u nacionalnom parku Donau-Auen idu u korist Saveznih šuma. Prihod opada u skladu sa kontinuiranim porastom zaštićene (uže) površine.

U nacionalnom parku Kalkal-pen prihod između uprave, koja se vodi kao d.o.o., i šumarije se dijeli

u Austriji vrlo razvijene demokra­tske forme suodlučivanja građana - uspjeli razviti vrlo šarolike upra­vne , strukture u nacionalnim par­kovima kao d.o.o. (članovi udru­ge/ulagači su Savez i zemlja), nak­lade, društva (udruge) korporacije i slični konstrukti. Vlasnici i za­stupnici pojedinih interesnih gru­pa suodlučuju značajno kod ostva­renja projekata. Temeljno je, da se odštete i nadoknade izdvajaju iz javnih proračuna saveza i zemalja, da se odluke donose na konsen-zualnom temelju te daje šumarska struka mjerodavno uključena u svim stadijima procesa od osni­vanja pa sve do kontinuiranog ostvarenja cjelokupnog projekta nacionalni park. -Jj^.

Fotografije uz ovaj članak objavljujemo IjubaznoŠću Ureda za trgovinske i promindžbene odnose Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu i gospodina Drage Bujana.

Časopis Hrvatske šume / 1

ELEMENTARNE NEPOGODE

Sanacija šteta od olujnog vjetra na novogradiškom području

Najveće radilište u »Hrvatskim šumama«

N akon olujnog vjetra koji je početkom treće dekade lipnja zahvatio

novogradiško područje, izva-Ijeno je desetak tisuća stabala bukve, hrasta kitnjaka i četinjača u gospodarskim je ­dinicama »Južni Psunj« i »Zapadni Psunj« Uprave šuma Nova Gradiška. Ov­dašnji šumari odjednom su se našli u teškoj situaciji, jer su suočeni s rješavanjem problema doznake, izrade, izvlačenja i prodaje oko sto tisuća m^ neplanirane drvne mase na području šumarija Nova Gradiška i Okučani. Uz angažiranje sjekača iz novogradiške i slavonsko-brodske šumarije u pomoć su im priskočili sjekači iz požeške Uprave šuma, s dvije brigade iz šumarije Požega i s jednom iz veličke šumarije. Prema riječima rukovoditelja Prizvodnog odjela dipl. ing. Josipa Gašpara, riječ je o velikom poslu, najvećem

Najbolji požeški sjekač Stjepan Gagić morao se uspeti do jednog u nizu izvaljenih i teško dostupnih stabala

Sjekači požeške šumarije opkoljeni bukovim vjetroizpalama: Stjepan Gagić, Zvonko Markanjević i Josip Plešić s poslovođom

Božidarom Zlomislićem

ovogodišnjem radilištu u »Hrvatskim šumama«, a završetak radova, uz povećanje radne snage, očekuje se potkraj listopada. - Iz redovnog Plana sječa morat ćemo izbaciti drvnu masu cjelokupnog prethodnog prihoda, a vjerojatno i odsjeke predviđene za pri­premne sijekove unutar glavnoga pri­hoda te eventualno drvnu masu onih vrsta drveta koje nemaju plasman na tržištu - naglašava ing. Gašpar te napo­minje da se na pomoćna stovarišta izvlači tehnička oblovina i dio višemetarskog drva, uz primjenu polu-debalne metode rada. Naime, stabla se prikrajaju i preuzimaju na pomoćnom stovarištu. Budući da je bukva najviše

8 / Časopis Hrvatske šume

zastupljena i najosjetljivija, pronađeni su odmah kupci za oko 6000 m^ buko-vnih sortimenata (požeški Spin Valis, pleternički Oroplet i dr.), a bukva će se neprestano otpremati. U DIK »Beliš-će« mjesečno će se otpremiti i do 1.500 m^ višemetarskog drva.

U kolovozu intenzivniji poslovi

Kako smo doznali od ing. Gaš -para, na radilištima je uposleno za sada 25 sjekača, a na izvlačenju je an­gažirano 18 traktora iz šumarije Nova Gradiška, društava ograničene odgo­vornosti te onih u vlasništvu privatnih poduzetnika. Polovicom kolovoza bit će pojačani sječa i izvlačenje sa zapo­slenicima vinkovačke i osječke Uprave šuma. Kako bi izvaljena drvna masa na vrijeme bila doznačena, uposleno je stručno osoblje slavonskobrodske i novogradiške šumarije. Na doznaci stabala koja se suše (stupanj oštećenja 3b) na području Stare Gradiške rade revirnici šumarije Trnjani. Sjekači iz Uprave šuma Osijek (osmočlana eki­pa) angažirani su na sječi sušaca na prostoru jasenovačke šumarije. Poslije izrade oblovine vjetroizvaljenih staba­la, uslijedit će izrada višemetarskog drva i obnova sastojina.

Pojačati izvlačenje Na području »Južnog Psunja«, u

odjelu 69, zatekli smo jednu od dvije sjekačke grupe šumarije Požega, na čelu koje je poslovođa Božidar Z l o -mislić. Zvonko Markanjević, Stje­pan Gagić i Josip Plešić iskusni su

Zvonko Markanjanć obrađuje perač (pridanak) stoljetnoga bukovog stabla

sjekači s 15 do 20 godina radnoga staža, a jednodušni su u ocjeni da se dnevna norma na sječi, od gotovo 14 m^, može ostvariti, no problem je velik broj zakrčenih stabala, koje izvlači samo jedan zglobni traktor. Naime, kažu, riječ je o izvanrednim i nenor­malnim uvjetima rada zbog velikih hrpa granja, koje treba odstraniti da bi se došlo do stabala, a pritom se gubi vrijeme. Poslovođa Božidar Z lomi -slić 17 je godina u šumarstvu, pa ima primjedbu na organizaciju izvlačenja. Ističe da bi uz ovaj broj sjekača trebala dva traktora na izvlačenju, jer jedan traktor naprosto ne može pratiti sjekače koji dnevno pripreme i pedese­tak kubika drvne mase. Dnevni učinak traktora je oko 25 m^, a riječ je o zglobnom traktoru LKT 81 s dvobu-

Zglobni traktor LKT 81 među mnoštvom granja, izvaljenih i nagnutih stabala jedini se može kretati na tim prostorima

banjskim vitlom, kojim upravlja po blatnjavoj vlaci mladi privatni podu­zetnik Zdenko Barišić iz Cerničke Sagovine. Pomaže mu jedan kopčaš, jer vučno čelično uže nije nimalo lako provlačiti kroz gusto granje i između izvaljenih stabala. Uz poslovođu Zlo-mislića na pomoćnom stovarištu nalazi se i Branko Vlaović, poslovođa iz novogradiške šumarije te iskusni požeški sjekač Zlatko Ovad.

Na šumskoj cesti povećan promet

Za sječu i izradu u odjelima 78, 79 i 80 (predjel Crna bara) zaduženi su sjekači iz šumarije Nova Gradiška, Ve­lika i Požega, a radi se o drvnoj masi oko 3500 m^. Prema riječima dipl. ing. Mirjane Matković iz novo­gradiške šumarije, na izvlačenju radi 8 traktora, šest LKT-ovih i dva »Torpe­da«. Sesteročlanu sjekačku grupu šumarije Velika predvodi poslovođa Zdravko Solić a čine je Ivan Ciga-nović, Nedjeljko Perić, Ivan Đ o g o -lović, Štipan Manović, Zlatko Andrijašević i Đ u r o Majetić. Ogra­ničeno vrijeme, velik prostor na kojem su sječine i zagušenost šumskih cesta nisu nam dozvoljavali da obiđemo sjekače slavonskobrodske i druge gru­pe požeške šumarije. U odlasku na sječine i povratku nerijetko smo se su­sretali i mimoilazili s kamionima s prikolicom, koji su intenzivno prevo­zili bukove sortimente kupcima i tako stvarali veći prostor novim sortimenti-ma na pomoćnim stovarištima. ,Jđ

Tekst i snimci: I. Tomić

Časopis Hrvatske šume / 9

INTERNET

Novosti iz naše informatičke službe

JPožari i na Internetu N akon dužeg i već uhodanog

sustava prikupljanja podataka o požarima standardnim pa­

pirnatim obrascima, dojava telefoni­ma, telefaksima i drugim sredstvima, danas su se u Hrvatskim šumama stekli uvjeti za noVi iskorak. Cjelo­kupna evidencija šumskih požara (baza podataka o požarima) prebače­na je na Internet. Ali ne samo to. U novom internetskom sustavu riješen je i sustav dojave požara (za naše in­terne potrebe) kao i sustav analize požara, koji se dosad radio ručno, obično znatno po okončanju požarne sezone.

Kako sve to radi? Krajnje jednostavno, ali izrazito

brzo i učinkovito (kako to obično i bude kad su kompjutori i Internet u pitanju). Čim se u šumariji dozna za požar na njenom području i čim se odrade sve operativne zadaće u svezi s požarom, šumarija se uključuje na Internet u sustav požara Hrvatskih šuma i upiše sve u tom trenutku poz­nate činjenice o slučaju (mjesto, vrijeme izbijanja, vrijeme dojave, ...). Iste sekunde sve te podatke vide i za­dužene osobe u upravi šuma i u Di­rekciji, ukratko, svatko na ovom svijetu tko ima pristup Internetu i tko ima pravo gledati naše podatke. Kako se u šumariju stječu novi podaci tako se i oni mogu dodavati u sustav da bi se stvar okončala po okončanju kam­panje. U tom trenutku automatski se ispisuje standardni zapisnik o požaru, ovjerava i arhivira. Moguće gaje slati i dalje klasično, ali to nema više smi­sla jer taj isti zapisnik može se jed­nako i pregledati i ispisati i u upravi šuma i u Direkciji itd. Time smo znači pokrili dio dojava o tijeku požara, riješili pitanje klasične evi­dencije.

No, tu je i treća beneficija. Kako se podaci sa svih šumarija cijelo vrijc-

V

Cim se u nekoj šumariji dozna za požar i obrađeni podaci unesu u računalo, a sve šumarije su uključene na Internet, u sustavu »Hrvatskih šuma« istovremeno sve zadužene osobe diljem Hrvatske i svijeta imaju uvid i saznanja o tom požaru

me unose u središnju bazu podataka, to znači da se iste sekunde kad bude zaključen, svaki požar automatski pojavljuje i u svim analizama i izvje­štajima koji se rade u svezi sa šum­skim požarima.

Koliko je to primjenjivo i koliko košta?

Za ovaj sustav koriste se postojeća računala po šumarijama, za pristup Internetu postojeći modemi i ostale usluge »standardnog« komunikacijs­kog sustava HS, sa serversku osnovu već postojeći i za druge svrhe zaku­pljeni resursi HiNeta.

Dakle, ne košta ništa dodatno, a dostupno je svim šumarijama koje imaju opremu spremnu za Internet. A to su skoro sve šumarije UŠ Split (osim dvije) a u Istri je situacija nešto lošija. No redovna modernizacija in­formatičkog sustava koja se kontinui­rano vodi upravo tome, kako bi se sve

šumarije u HŠ dovele na istu raču­nalnu i komunikacijsku razinu.

A sigurnost podataka? Nije li Internet nešto javno, otvo­

reno svima? Načelno da. Ali, nitko vas na Internetu ne sprječava da po­nešto »zaključate« i sklonite od pogle­da. Sustav požara zaštićen je susta­vom PIN-ova i prići mu može samo onaj korisnik koji je za to registriran. Razinu zaštite možemo i povećavati ukoliko se to pokaže potrebnim.

Čitav sustav baze podataka o po­žarima napravljen je pod nadzorom i uz sugestije Službe za ekologiju HŠ, a cjelokupnu izvedbu je odradila Infor­matička služba. Tehnološki, ovaj su­stav predstavlja praktičnu primjenu jedne od novih tehnologija pred­stavljenih prije samo mjesec dana na Danima hrvatskog šumarstva na Bjelolasici, o čemu su čitatelji ovog lista obaviješteni u prošlom, broju.

(mb) :)rn.brc

10 / Časopis Hrvatski' šume

PUSTOLOVINE

Naše putešestvije po UŠ Split

ŠĆEDRO gdje uspijevaj H m teli ti

:amenjaru, meau ostacima škampa I

brancina, iz škrte otočke vegetacije izbija antena mobitela i pored njega mala stvarčica GPS -

veza sa cijelim svijetom i dijelom svemira

Svatko od nas koji smo imalo ra­dili po različitim šumama i šumarijama, u različitim Upra­

vama ili bivšim Gospodarstvima, zna­mo otprilike što znači skoknuti do šumarije, pa makar to bile i najdalje. Ali, kad iz Uprave šuma Split poželite »skoknuti« do šumarije Hvar (da o Korčuli i ne govorimo) - e to je već pustolovina! Sama kombinatorika -ovim ili onim putem, dal' iz Splita (ne, trajekt je već otišao) ili iz Drvenika, autom ili zvati Danku da te dočekuje na brodu...

Ukratko, u čast rijetkom posjeti­telju iz Direkcije biramo najdojmlji-viju varijantu i već nas eto pod više od trideset celzijevaca u »Tempri« (bez klime, naravno) na više stotinjaka kilo­metara i preko dva sata dugom putu prema znanom nam Drveniku i trajek­tu koji »ide često« i neće se biti pro-

SCEDRO Sćedro je otok južno od Hvara udaljen od obale 2700 m,

površine 900 ha, sa dvije duboke luke poznate u povijesti pomor­stva po nautičko-zaštitnoj ulozi (štedri = milostiv). Najviši je vrh Vela Glava 110 m. Klima je blaža nego hvarska i specifična je po dosta rose pa su se u prošlosti na njemu uzgajale žitarice. Na otoku su vrlo dobro sačuvane ilirske gomile impozantnih dimenzija (ka-dunje) a u uvali Moster (Kordiča uvali) i ostaci dominikanskog samostana sv. Marije od Milosrđa (štedra) iz 1465. godine. Vege­tacija je tipična mediteranska sa ponešto ponajviše makije igariga ali ne manjka ni gusti sklop alpskog bora - posljedica požara iz ranih osamdesetih.

blem ukrcati. I zaista, samo desetak usputni susret sa ponekim pozna-automobila i pola sata čekanja - taman nikom koji je ovdje odlučio odraditi dosta za osvježenje u »Quercusu« i svoje ljetovanje. I onda vožnja trajek-

Časopis Hrvatske šume/ 11

GPS ili Global Position Systemje su­stav točnog određivanja pozicije na Zemlji, uz pomoć signala koje odašilje mreža satelita. Pomoću relativno malog uređaja prate se signali sa nekoliko istodobno dostupnih satelita i iz njihova po­ložaja na nebu uređaj proračunava svoj položaj na tlu. Točnost je uglavnom dovoljna za naše šumarske potrebe pa tako otpadaju sve one ljepote povlačenja poligonih ili busolnih vlakova kroz guštare, njihova obračunavanja, izjednačenja...

tom, pa više od sata uzduž otoka po cestici koja na mjestima svakom nor­malnom tjera stravu u kosti i - voila -sa samim sutonom pozdravljamo up­raviteljicu ing. Danku Jelen i ostaje nam baš dosta vremena da s njom malo popričamo na terasi nove šumarije na obali jelšanske uvale.

I tako je to doći do šumarije, samo treće po udaljenosti u Upravi. Ali, zahvaljujući Danki i ekipi sesvetske »Mirte«, koji su se sutradan pojavili u Jelsi nakon cjelonoćne avanture, eto novog izazova - Šćedro. Sad ponovno slijedi gornja priča: svi znamo kako je iz šumarije poći u šumu... Ali ne i za Danku. Svaka sličnost počinje i za­vršava na staroj Lađi sa izvaljenim sjedalom i svim aromama koje takvim prometalima daju karnistri goriva, jučerašnji gablec... Najprije uzbrdo po cestici (pritom stvarno mislim »cesti­ci«) sa nekoliko zaustavljanja radi pro­puštanja dragih nam turista koji bi u suprotnom smjeru, pa čuveni jelšanski tunel koji je tako mali da se i u autu morate saginjati kako ne bi zapeli (jed­nosmjeran dakako), ali koji opet vodi u šumarima bliske lokalitete kao što su Sveta Nedjelja, Ivan Dolac (mada su meni ipak draži pošip i dingač). Zavala se zove mjesto u čijoj lučici nas već

čeka čovjek sa sombrerom, lulom i dojmljivim brkom - a kako bi drukčije izgledao lugar na Šćedru - dakle, Stjepko Kordić. Pokojni stari Pavo, pr­vobitni šćcdranski lugar, odgajao je sina da nastavi ovaj specifični posao u specifičnim uvjetima. Stjepko neće, njegovi sinovi jesu preko ljeta na Šćed­ru, ali - kao ugostitelji. Da, došli turisti i tamo prijeko. Kratka plovidba Stjep-kovim brodom (šumarijski je normal­no u kvaru) i iskrcavamo se u jednoj od dvije manje više ljeti naseljene zava­le u tipičnom ribarskom ugođaju.

Eto, nije prošlo ni 24 sata što puto­vanja što čekanja i već smo u gospo­

darskoj jedinici Šćedro čije je uređi­vanje pri kraju. Izvlačeći se iz prošlo-stoljetna ugođaja ribarske kućice i ognjišća valja nam opet na put. Danka je odlučila obići promatračnicu na najvišoj koti otoka. Pridružujemo se iako je blizu podne, zvizdan upržio a kota je pet kilometara dalje i 112 meta­ra višje. Prijevoz? Nema ničeg pokret­nog, valja nam na noge iako je čitav otok prošaran protupožarnim putevi-ma (malo održavanja i čišćenja ne bi im škodilo). N o lako za nas - proma­trači moraju svaki dan prevaliti taj put, a tjedno ponijeti i olovni akumulator kojim napajaju mobitel. N o na kraju sve to ispada sasvim ugodna vrela šetnja u nadasve zanimljivom i poseb­nom krajoliku.

A gdje su zanimljivosti? Preska­čemo za ovu priliku škrtu i ustrajnu kamenjarsku vegetaciju, preskočimo i dojam otoka, malog otoka, koji je sa­svim »dogledan« i tako čovjeku dohva­tljiv. Preskočili bi i brkatog i tako tipič­nog ribarolugara Stjepka, ali on je pok-rupniji. I sasvim će dobro poslužiti kao kontrast mlađahnom Vedranu koji se drznuo upravo ovdje, na kraju svijeta izvući GPS, povezati se sa satelitima i snimati koordinate granica odjela. Lijep je kontrast i priručna promatračnica na Veloj Glavi, gdje su Franko i Mate iz nekoliko kamena sačinili domaće og­njište i ukrasili ga ostacima škampa od jučerašnjeg gableca, i antene mobitela koju su uspjeli usaditi u krošnju sta­balca pod kojom su pronašli ponešto hlada u ovo vrelo podne. A nama stra­ncima svakako je kontrast i sam glas što je izašao iz zvučnika tog istog mo­bitela u obliku čistog domaćeg govora promatrača sa Sv. Nikole, najvišeg vrha Hvara, koji je samo javio da je kod njega sve u redu.

Tekst i snimci: Branko Meštrić

12 / Časopis Hrvatske šume

PREDSTAVLJAMO ŠUMARIJU GEROVO

Šumarija na vratima Nacionalnog parka

N a površini od 7168 ha držav­nih i 2184 ha privatnih šuma gospodari šumarija čije se

područje prostire u sjeverozapad­nom dijelu Gorskog kotara sa sjedištem u Gerovu. U četiri gospo­darske jedinice »Lividraga«, »Vršice«, »Lazac« i »Sušica« državne su šume, a privatne šume u g. j . »Sveta gora«.

Područje Šumarije prostire se na nadmorskoj visini od 350 (dolina čabranke) pa sve do najvišeg vrha Jelene (1480 m). I ovaj dio Gorskog kotara poznat je po svojim izuzet­nim ljepotama planinskih livada, po­toka, a osobito po gustim šumama bjelogorice i crnogorice. Od bjelo­goričnih vrsta prevladavaju bukva i jasen, a od crnogorice smreka i jela.

Sklad i idilu krajobraza na mje­stima narušavaju nagle promjene re­ljefa pa se ponegdje kao u g . j . »Suši­ca« može naići i na nepristupačne terene okomitih litica i izrazito du­bokih i strmih jaraka. U g.j . »Vršice« pak možemo vidjeti kraške fenome­ne kao što su glavice, kupovi, vrtače i ponori, a uz rubni dio gospodarske jedinice izvire i najduža hrvatska rijeka Kupa.

Sve te posebnosti i raznolikosti goranske ljepote na tako malom pro­storu upućuju nas na to da se u ne­posrednoj blizini nalazi Nacionalni park Risnjak sa kojim šumarija Ge-rovo graniči većim dijelom svoje površine. Zbog proširenja granica Nacionalnog parka ova šumarija ostala je i bez dijela svojih površina. Izdvojeno je 1488,78 ha, što po go­spodarskim jedinicama izgleda ova­ko: »Lividraga« 63,50 ha, »Vršice« 320,75 ha, »Lazac« 946,99 ha i »Sušica« 157,54 ha.

Mr. se. Josip Malnar, upravitelj šumarije Gerovo

Radi se uglavnom o državnim, a po svojoj namjeni i zaštitnim šuma­ma, strmim terenima na obroncima Snježnika, tako da gubitkom ovih površina nismo previše oštećeni u gospodarskom smislu, jer nam je etat ostao praktički isti, govori Upra­vitelj šumarije Gerovo mr. Josip Mal­nar dipl. inž.

Kraj je to i surove kontinentalne klime, sa kratkim i svježim ljetima.

dugim i hladnim zimama kada se temperature spuste i do -30° C. Du­gotrajno zadržavanje snježnog po­krivača na tlu i u šumi osobito u proljeće često je razlogom da se ra­dovi kako na uzgoju tako i na sječi počinju obavljati nešto kasnije. Ovo­ga proljeća upravo u jednom tako nepovoljnom razdoblju za rad na te­renima vlastite šumarije sjekači iz Gerova radili su na terenima šuma­rije Rijeka na uzgojnim radovima posebno njezi kultura.

Zadovoljni izvršenjem radova

U potpunosti smo zadovoljni izvršenjem uzgojnih radova na području naše šumarije ovoga pro­ljeća. Svi radovi uklopili su se u pla­niranu dinamiku, a doznaka je izvršena i iznad dinamike. U pro­ljetnoj kampanji pošumljavanja po­sađeno je 7000 komada sadnica smreke, jele i javora. Sadnice smreke nabavljene su u Rasadniku u Kuže-Iju, a javora i jasena u rasadniku u Kloštru Podravskom.

4 A nm^tdttimltm Nova poslovna zgrada šumarije Gerovo

1^W^^ Časopis Hrvatske šume I 13

Centralizirano mehanizirano skladište za otkoravanje četinjača

Na području šumarije tijekom ove godine izvršit će se kroz pro­širenu biološku reprodukciju: pri­premni radovi-podizanje na 1,53 ha, sadnja šumskog sadnog materijala 1,53 ha, suzbijanje biljnih bolesti 4,00 ha. U jednostavnoj biološkoj reprodukciji izvršit će se radovi: čiš­ćenje tla od korova 1,70 ha, njega podmlatka 24,91 ha, njega mladika 21.00 ha, čišćenje sastojina 35,00 ha, održavanje gospodarske podjele 40,00 ha.

Veliki zadatak na sječi bjelogorice

Zadatak na sječi osobito bjelogo­rice od 18653 m-̂ brutto drvne mase dostaje velik pa ćemo se morati zai­sta potruditi da ovaj plan na vrijeme izvršimo. Zbog toga ćemo i tijekom ljeta prići sječi bukve pod listom »takozvana sječa na suš«, a isporuka je već dogovorena i bit će usmjerena uglavnom na domaću drvnu indu­striju »Finvestcorp« Čabar i lokal­nim pilanama.

Posjeći ćemo i oko 1000 m^ ja­

vora koji će se prodati uglavnom na međunarodnim licitacijama, govori upravitelj.

Ove godine posjeći će se 11382 m^ crnogorice, koja će biti isporu­čena uglavnom domaćoj drvnoj in­dustriji. U sastavu šumarije radi i Centralizirano mehanizirano sto­varište gdje se vrši otkoravanje crno­gorice. Godišnji kapacitet CMS-aje 25000 do 30000 m^, a u prva četiri mjeseca ove godine otkorano je 6194 m^.

Svi ovi poslovi uspješno su obav­ljeni zahvaljujući velikom trudu i zalaganju svih zaposlenika, a na če­mu sam im ja vrlo zahavalan govori Upravitelj.

Zadovoljni su i time što će se od 1. srpnja ove godine vratiti natrag u šumarije traktori, a smatraju da će se njihovim povratkom efekti rada u proizvodnji povećati, jer će raditi stalno na domaćem terenu, a neće se kao do sada seliti po potrebi posla i na terene drugih šumarija. Tijekom zime znakovita je uloga traktora i u čišćenju šumskih prometnica.

Useljenje u novu zgradu Prošla godina za zaposlenike šu­

marije Gerovo bila je posebno lijepa, jer su se uselili u novi poslovni pro­stor, vrlo lijepo i funkcionalno ure­đen. Predstoji nam još uređenje parkirališnog prostora i okoliša šu­marije. Zahvalni smo Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu što nam je darovao izvjesnu količinu ukrasnog bilja za uređenje našeg okoliša govori upravitelj.

U šumariji je trenutno zaposle­no 54 djelatnika, od čega polovina u proizvodnji. Šumarija ima 11 sjekača, 16 radnika na uzgoju, 3 rad­nika u CMS. Od stručnog osoblja zaposleno je 7 revirnika i 12 po­moćnika revirnika, te upravitelj.

Šumarija Gerovo ima 1.056.646 m^ drvne zalihe bjelogorice i 997.382 m-̂ crnogorice. Desetgodi­šnji prirast bjelogorice iznosi 227.128 m3, a crnogorice 145.227 m-̂ . Otvorenost cestama je 18 km/ 1000 ha.

* P ' Vesna Pleše

14 / Časopis Hrvatske šume

PREDSTAVLJAMO VAM ŠUMARIJU SINJ

Nikad novca za zgradu šumarije Dalmatinskoj zagori na području gra-

dova Sinja, Trilja, Vrlike i općina Hr­vače, Dicmo i Otok, smještena je

Šumarija Sinj. Sjedište ove šumarije se nalazi u povijesnom hrvatskom gradu alkara i Go­spina svetišta, Sinju koji sa svojih 20-ak tisu­ća stanovnika predstavlja i urbano središte Si-njske krajine. Uostalom i cijeli prostor Šu­marije ima svoje prirodno gravitacijsko pod­ručje usmjereno prema kotlini sinjskog polja. Šumarija na svojoj sjeveroistočnoj strani pre­ko Kamešnicc u dužini od 80 km graniči s Bosnom i Hercegovinom. S druge strane je planina Svilaja na kojoj se nalazi tromeđa šu­marija Split, Drniš i Sinj, a na jugoistočnoj strani ova šumarija graniči s Šumarijom Imotski.

Sa svojih 66.290 ha površine ulazi u sku­pinu velikih šumarija u Upravi šuma Split od čega je obraslo 52702 ha, a na neplodnu površinu otpada tek 268 ha.

U Šumariji Sinj susrećemo upravitelja Šumarije, Vlatka Kuterovca dipl. ing. šum. koji nas pobliže upoznaje s životom ove šumarije. Ipak u tom susretu prva zanimljivost s kojom se susrećemo je sam upravitelj koji u svom radnom vijeku već ima uknjiženih 13 godina rada u Šumariji Cerna u Slavoniji. Pri prvom susretu nam je jasno da po fenotipskim karak­teristikama pred nama stoji tipični otvoreni Slavonac koji to ničim ne želi prikriti.

Na upit o Šumariji i odnosima s lokal­nim upravnim zajednicama, g. Kuterovac odgovara: - Iako je Šumarija smještena na jednom širokom prostoru stoje neusporedi­vo sa šumarijama u unutrašnjosti, primjerice u Slavoniji, nastojim izbalansirati proizvod­nju po svim dijelovima šumarije kako bi lo­kalno stanovništvo bilo zadovoljno. Cesto je to teško ostvarivo zbog ograničenih sredsta­va. Naime, Šumarija je podijeljena u 11 go­spodarskih jedinica od čega su samo četiri uređene (Kamešnica, Tijarica, Jclinak-Tovar-

Premda se kaže da je kuća ogledalo domaćina, za zgradu ove šumarije to ne možemo reći, jer je dotrajala i već godinama neobnavljana, dok u isto vrijeme šumarija prednjači u stručnim poslovima splitske uprave

nica i Kopršnica), pa smo često prisiljeni s oskudnim sred.stvima pratiti proizvodnjom samo program uređenih gospodarskih jedini­ca zbog čega se ponekad pojavljuje nerazu­mijevanje kod lokalnog stanovništva. Tako­đer nam probleme u odnosima s lokalnom samoupravom donose neuređeni prostorni planovi, koji se u zadnje vrijeme ipak sre­đuju. Održano je niz javnih rasprava na tu temu tako đa će i taj problem s vremenom biti riješen. Naime, tu se u prvom redu misli na proces legalizacije kamenoloma na pod­ručju Šumarije Sinj kojih je oko dvadeset.

Šumarija Sinj zapošljava 40 stalnih djeJatnika od čega su tri inženjera i petnaest šumarskih tehničara. U 1998. godini šuma­rija je sa povremenim zaposlenicima u konti­nuitetu imala oko 100 radnika. Prije rata, Šumarija je bila podijeljena u 30 lugarija da bi danas imala tek 17 od planiranih 22. Ako se poigramo brojkama onda to iznosi više od 4000 ha površine čuvanja državnih šuma po jednom čuvaru. Ovaj problem nije samo slu­čaj u ovoj šumariji već on prati i niz drugih šumarija na kršu gdje još struka, ali i praksa nije dala jasan odgovor na taj problem. No, mnogi stručnjaci misle da je to ipak previ.še za učinkovit rad čuvara šume.

Ova šumarija u svom uobičajnom godi­šnjem planu ima oko 4000 m"* sječe koja se plasira kao ogrjevno drvo i realizira se u sam-oizradi, zatim se izvršava 120-150 ha pošu­mljavanja te oko 150 ha njege i čišćenja. U ovoj godini su planirane i tri dionice šum­skog puta u svrhu zaštite šuma od požara s

Premda je rasadnik malen po površini proizvodi i više od milijun i 400 tisuća sadnica

Upravitelj Slavonac koji se dobro snašao u Dalmaciji - Vlatko Kuterovac, dipl. inž.

elementima šumske ceste u ukupnoj dužini od 16 km. Šumarija Sinj kao i sve šumarije koje su tijekom rata bile na crti bojišnice imaju problema s miniranim terenima što u određenim predjelima znatno onemogućava rad. Inače tijekom domovinskog rata 13,5 tisuća hektara ove šumarije je bilo pod oku­pacijom.

U ovoj prilici značajno je spomenuti i rasadnik Šumarije Sinj koji je vrlo važan u proizvodnim procesima Uprave šuma Split. U dogovoru s gradom Sinjom povećana mu je površina od 0,8 ha i u ovoj godini je plani­rano proizvesti oko 600.000 sadnica uglav­nom konteinerskog materijala (450.000 crni bor i 150.000 meduriac). Ovaj rasadnik je do 1998. proizvodio 200 do 300 tisuća sadnica da bi u prošloj godini doživio jedan nepriro­dan skok na 1,4 milijun sadnica. Moglo bi se reći da se cijela njegova proizvodnja odvija na improvizaciji u koju je uložen maksimalni trud zaposlenika od čega valja posebno istak­nuti _/i3(/rđ«feu Bulj. Na ovaj problem također upozorava i upravitelj Kuterovac:

— Ukoliko se želi zadržati ova količina proizvodnje mora se nešto hitno poduzeti. Prošle godine su vođeni ozbiljni razgovori o nabavi sadilica, punilica što se za sada sve obavlja ručno, međutim izgleda daje na raz­govorima priča i stala. Međutim mi na tome ne inzistiramo toliko puno jer imamo i većih briga od rasadnika. Primjerice, naša upravna zgrada koja je stara više od 100 godina i u koju nije ulagano tko zna od kada. S punim pravom se može reći da je rad u njoj u potpunosti neadekvatan. Tu bih mogao po­četi priču od drvenih podova koji se uruša-vaju do neprimjerenog sanitarnog čvora. Nažalost još od 1993. postoji projekt rekon­strukcije zgrade, ali je vječno prisutan nedo­statak novca. U zadnjih pet godina zgrada ulazi u plan investicija da bi se u jesen u re-balansu izostavila.

Zahvaljujući domaćinima na gostoprim­stvu, ostavljamo ih u nadi da će i ovakav glas pridonijeti u rješavanju životnih problema Šumarije Sinj. "^ft- I. SimiĆ

Časopis Hrvatske šume / 15

ODRŽAN 34. FL Među brojnim domaćim i inozemnim izlagačima na

ovogodišnjem FLORAARTU '99 svojim zapaženim izložbenim

prostorom zajednički su nastupili »Hrvatske

šume«, Šumarski fakultet i V

Šumarski institut

U ŽIVOTU SUM

Ideja kako se može napraviti jeftin i estetski lijep nogostup

vake godine početkom lip­nja u Zagrebu, u Boćar­skom domu, na Prisavlju, u

organizaciji zagrebačkog Zrinje-vca d.o.o. održava se među­narodna vrta izložba »Floraart«, ove godine priređena je po 34. puta. Pored brojnih domaćih izlagača, među kojima su bile i »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, na­stupili su i brojni inozemni izla­gači iz Austrije, Belgije, Danske, Francuske, Italije, Izraela, Ma­đarske, Nizozemske, Njemačke, SAD, Španjolske, Slovenije i prvi puta i iz Bosne i Flercegovine.

C v i j e t z a bo l j i svi jet - »Sve ono što duh osjeća,

pokušali smo ove godine na Prisa­vlju pretočiti u jezik cvijeća s ja­snom porukom da čovjek može i mora lice Zemlje svakim danom činiti sve ljepšim, da bi opravdao svrhu i bit svog postojanja«, istakao je Ante Ledić, direktor »Zri-njevca« d.o.o. na otvorenju ovogodiš­njeg »Floraarta '99«.

Pod motom »Cvijet za bolji svijet« što prati Floraart sintetski je izraz svih dosad održanih izložaba.

»Budući daje naše doba, napose za­dnje desetljeće drugog milenija, obi-

U središnjem dijelu dvorane »Zrinjevac« d.o.o. - cvjetni vodopad

- idejno i tehnički zaista

Iježeno i osobitom skrbi za okoliš, naglašenom preporukom »održivo razvitka« i naša izložba kao i slične i svijetu, sve više je usmjerena buđenj' ekologije svijesti građanstva. I ona teš ostvariti načelo prema kojemu je zdra\ život čovjeka moguće osigurati samo ' zdravim, prirodnim i po čovjeka obliko

HOUTVA SUME

Zajednički štand »Hrvatskih šuma«, Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta iz Jastreharskog

S L ^ M E TVOIE KUĆE, »ASKA NA TVOHE STOLU, P»l POSTEUA NA KOMJj SPAVAŠ I DRVO OO KOCA GRADlS Mi*. SVOJE LAOE.TA SAM DRŽALICA tV'OlE MOTIKE, VT?ATA •11 "r%A"%,f-»A ,,-^o/^vnA T\«\4-\ -ri/r^if" • i/>'\t n r - \ / i ^ r t MOTA/A/**/,-*/-' « "m SANDUKA. 1A SAH K\m OOBROTE r CVilEc'E l̂ ETO- i

-TE. PROLAZNICE, SLUŠAT M01U MOLITVU:„NE OZLfJ£I)( H E " ,. \ ^ •- W :> • , ' * « •

Pano sa riječima »Molitve šume«

16 / Časopis Hrvatske šume

lAART U ZAGREBU

' / NAŠ JE ŽIVOT

rao je izložak organizatora • završavao sa zemaljskom kuglom mašno izveden izložak

anim ambijentima u kojima neprirod-i utjecaji nisu u većoj mjeri opteretili ivnomjerno suglasje čovjeka i prirode« ističe Ante Ledić.

Izložbeni prostor »Hrvatskih šuma« a Floraartu '99 zajednički je nastup umarskog fakulteta u Zagrebu, Šumar-:og instituta iz Jastrebarskog i »Hrva­

tskih šuma« kojeg su osmislili prof. dr. Joso Vukelić dekan Šumarskog fakulteta, sa suradnici­ma doc. dr. se. Jure Cavlović iz Zavoda za uređivanje šuma, tnr. se. Marilena Idžojtić sa Zavoda za šumarsku genetiku i dendrolo-giju, mr. se. Milan Oršanić i Gordana Znidarić, dipl. inž. sa Zavoda za uzgajanje šuma, te Zeljko Orešković, dipl. inž. sa Šumarskog instituta Jastrebarsko i Tomislav Starčević, dipl. inž. i Milan Zglea, dipl. inž. iz Di­rekcije »Hrvatskih šuma« p.o. Za­greb.

Prostor je bio osmišljen tako da ima estetsku, ali i edukativnu funkciju. Šetnice od letvica vodile su do dva drvena panoa na kojima su bili plakati tematskog sadržaja s motom »Preuzmimo brigu o šumama Hrvatske u 21. stoljeću« i plakat Šumarskog fakulteta. Auto­rica plakata je bila Gordana Zni­

darić, dipl. inž. Posebnu pozornost velikog broja

posjetitelja privlačio je pano s ispisanim riječima »Molitve šume« a dobar potez organizatora je bio i taj što se letak sa tekstom »Molitve šume« mogao i po­nijeti kući.

Središnji dio prostora zauzimao je

ti-Jt -^^»i;

*^^'^'% ^^,^^- --r

M na ovom Floraartu nije moglo proći bez tradicionalnih uradaka naivnih umjetnika

krug koji je pokazivao postotni udjel šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj. Uz neizbježan ukrasni vrt s hortikulturnim sadržajem i kamenjarom u pozadini i s još nekoliko zanimljivih detalja, naš izložbeni prostor slovio je za jedan od najljepše uređenih štandova.

Važno je naglasiti da su ovakva pojavljivanja u javnosti »Hrvatskih šuma« jedan od načina mijenjanja mišljenja i razmišljanja običnih građana o šumarima kao uništavačima šuma. Njegujući i nastavljajući praksu naših prethodnika tijekom gotovo dva stoljeća i u budućnosti ćemo brinuti o boljem šumskom sutra u Hrvatskoj.

^ Jasenka Vizentaner • ^ 1 ^ Snimci: A.Z. Lončarić i

J. Vizentaner

DIO izložbenog prostora na našem štandu

Časopis Hrvatske šume / 17

PREDSTAVLJAMO VAM ŠUMARIJU PLETERNICA

Uspješni rezultati poslovanja J edna od šest šumarija požeške

Uprave šuma je šumarija Pleter-nica, koja se prostire na površini

7427 ha, a obuhvaća gospodarske jedi­nice »Sjeverni Dilj« I, »Požeška gora« i »Poljadijske šume«. Riječ je o gradskoj šumariji s tradicionalno kvalitetnom drvnom masom i dobrim poslova­njem. Sumarijska zgrada nalazi se u prirodnom okružju, u samom središtu Pleternice, mladoga grada smještenog na rijeci Orljavi (područje Požeške gore), na vratima Požeške kotline, u jugoistočnom dijelu Požeštine.

Gospodarska jedinica »Sjeverni Dilj« I zauzima krajnje zapadne i sjeve­rozapadne predjele Dilj-gore, najniže gore u vijencu Požeškoga gorja, s površinom 3425 ha. Cjelokupno ovo područje gravitira na prometnicu Ple-tcrnica-Ruševo. Jugozapadni, manji dio ovoga područja gravitira na asfalt-nu cestu Pleternica-Bilice. Brežuljka-sto-brdsko sredogorje prema sjeveru i zapadu postupno prelazi u nizine. Na ovim terenima nalaze se šume hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querceto -carpinetum croaticum Ht), šume buk­ve s bekicom (Luzulo fagetum Wrab), šume hrasta kitnjaka s bekicom (Luzu-

Ovogodišnji etat manji je nego prethodnih godina - ističe ing. Tomica Marinac, upravitelj

pleterničke šumarije

lo-quercetum petraea prov. Pelcer), šume hrasta s milavom i šume bukve s lazarkinjom. Pretežito su to sastojine hrasta i bukve s dosta cera i graba. Na području Požeške gore prostire se istoimena gospodarska jedinica, izme­đu 118 i 385 m n.v., s površinom 3827 ha. Osim šume hrasta s milavom i šu­me bukve s lazarkinjom, šumske zajednice su uglavnom kao i u gos­podarskoj jedinici »Sjeverni Dilj«. Najviša je kota Tromeđa (385 m), a

Ulaz u zgradu pleterničke šumarije

najniža kod sela Komorice (118 m). Najmanja gospodarska jedinica su »Poljadijske šume«, koje zauzimaju površinu tek 175 ha, a riječ je o šumama pretežito hrasta lužnjaka, uz rijeku Londžu. Šumarija Pletcrnica graniči sa šumarijama Požega, Caglin i Nova Kapela.

Najviše furnira u Upravi - Drvna zaliha pleterničke šuma­

rije iznosi 1.188.000 m^, deseto­godišnji etat je 386.000 m-"*, od čega je 254.000 m3 glavnoga i 132.000 m^ prethodnoga prihoda - ističe mladi upravitelj ing. Tomica Marinac te napominje da je ovogodišnji etat 23.000 m^ bruto drvne mase, što je manje nego prethodnih godina, kada se sjeklo i do 35.000 m l Od ovogodišnje sjcčive drvne mase, nag­lašava upravitelj, na glavni prihod otpada 15.600 m^, a 7500 m^ je prethodni prihod. Od ukupne bruto drvne mase 8800 m^ j e tehnička oblovina, od čega je oko 1400 m^ kvalitetnih furnirskih trupaca, pre­težito hrasta i bukve. Od ing. Marin-ca doznali smo da navedena količina furnirskih trupaca čini gotovo polo­vicu cjelokupnog furnira na stovari-štima Uprave šuma Požega. Ukupna drvna zaliha, uglavnom na pomoć­nim stovarištima, je velika i iznosi 3800 m^, a tri četvrtine čini prostor­no drvo, za kojeg privremeno nema plasmana.

Uspješni u svim fazama rada

U ovoj šumariji uposleno je na izvlačenje drvnih sortimenata 6 trak­tora (4 Torpeda, 1 Ecotrac i ILKT), a na uzgojnim radovima radi traktor STEYR sa sitnilicom, koju upotre­bljavaju i druge poslovne jedinice ove Uprave. Tijekom prvoga tromjesečja korištene su usluge na sječi i izvla­čenju od susjednih šumarija, koje nisu mogle raditi u otežanim snjež­nim uvjetima u svojim sječinama. Plan sječa do kraja godine bit će izvr­šen vlastitom radnom snagom. N a ­kon prva četiri mjeseca pleternička

18 / Časopis Hrvatske šume

Gusto razvijen podmladak hrasta kitnjaka nakon dovršnoga sijeka u odjelu l'la (g. j . »Sjeverni Dilj« I)

šumarija izvršila je na sječi 45 posto, na izvlačenju 44 posto, a na otpremi 32 posto svoga godišnjega plana, stoje svrstava među najuspješnije šumarije požeške Uprave.

Najviše posla na čišćenju guštika

O d ukupno 398 ha šumskouzgoj-nih radova u 1999. godini 247 ha su radovi na jednostavnoj, a 151 ha na

proširenoj biološkoj reprodukciji. U okviru jednostavne reprodukcije naj­više posla bit će na čišćenju guštika (81 ha) i prorjeđivanju mladih sastoji-na (84 ha). U sklopu proširene biolo­ške reprodukcije glavninu posla obuh­vaćaju njege u sastojinama starim do jedne petine ophodnje. Ove godine na području pleterničke šumarije bit će doznačeno za plan 2000. godine goto­vo 25.000 m^ bruto drvne mase, stoje

Izravna zaštita kvalitetnih kitnjakovih fumirskih trupaca protiv »mušićavosti« najednom od pomoćnih stouarišta šumarije Pleternica

nešto više od ovogodišnjeg etata. Tije­kom našega boravka nakratko smo posjetili s revirnicom ing. Vladimirom Leko-Kvesić grupu šumskouzgojnih ra­dnika, koji su u odsjeku 14 a (šumski predjel Patrebe), na području Požeške gore obavljali njegu mladika u sastoji-ni hrasta lužnjaka. Antun Cićković, Franjo Peić, Ivo Knežević, Stevo Jovanović, Antun Galović, Đ u r o Kšenek, Petar Sivonjić i Juraj R o ž m a n iskusni su radnici koji su ranije radili na sječi, ali im j e s godina­ma umanjena radna sposobnost. A n ­tun Cićković prešao je šezdesetu, a još uspješno radi na ovim poslovima. Ima preko 30 godina radnoga staža te misli raditi još nekoliko godina. Svi odreda zadovoljni su osobnim dohoci­ma, no imaju primjedbu na zaštitnu obuću, posebice čizme, koje neredovi­to dobivaju.

U šumariji Pleternica ima 54 za­poslenih, od čega je 32 proizvodnih radnika, a 22 zaposlenika čine režijsko osoblje. Osim upravitelja rade i tri re-virnika, pet poslovođa, dva otprem­nika i četiri čuvara šuma.

• Tekst i snimci: I. Tomić

Časopis Hrvatske šume / 19

ŠUMARIJA STARA GRADIŠKA

Poplave i sušenje omeli izvršenje plana

V

Šumarija Stara Gradiška jedna je od devet šumarija na području novogradiške Upra­

ve šuma, a prostire se na površini 6145 ha. Upravno-administrativno osoblje smješteno je u Okučanima, u sklopu iste zgrade u kojoj se nalaze i okučanska šumarija. U razgovoru s upraviteljem dipl. ing. Davorom Peč-njakom doznali smo daje drvna zali­ha starogradiške šumarije oko 1.980.000 m3, stoje 332 m^/ha. Ovo­godišnji plan sječa je 28.000 m^ bru­to drvne mase, od čega je 20.300 m^ glavnog i 7700 m^ prethodnoga pri­hoda. Od vrsta drveta u ukupnom prihodu prevladavaju poljski jasen (16.000 m^) i hrast lužnjak (gotovo 12.000 m3).Tijekom ove godine pla­nirano je izraditi 14.620 m-"* tehničke oblovine i oko 8500 m^ prostornoga drva. Unutar oblovine bit će izra­đeno 1.400 m^ lužnjakovih i 1.900 m^ jasenovih furnirskih trupaca.

Više pozornosti održavanju cesta

Zbog proljetnih poplava, koje su uobičajena pojava u ovom i drugim dijelovima Posavine, ističe ing. Peč-njak, na području gospodarske jedi­nice »Medustrugovi« oko 4000 m^ drvne mase glavnoga prihoda nije dostupno, što se negativno odrazilo na izvršenje polugodišnjeg plana. Očekuje se da će se ovi poslovi oba­viti tijekom rujna. - Prošle godine smo zbog poplava izgubili čak 60 ra­dnih dana, što je osobit problem, a kada se uzme u obzir i sve intenziv­nije sušenje lužnjakovih sastojina, oko 8.500 m^, zbog navedenih pop­lava i slučajnoga prihoda od sušaca, izvršenje redovnog plana za ovu go­dinu postaje upitno - naglašava sta-rogradiški upravitelj. Dodaje daje u

DIPL. ING. DAVOR PECNJAK: Mine, poplave i sušenje sastojina - zapreka izvršenju

planskih zadataka

gospodarskoj jedinici »Medustru­govi« procijenjeno oko 3500 m^, a na području gj . »Ljeskovača« oko 5000 m3 sušaca, a tome treba pri­brojiti problem nedostupne drvne mase, zbog nerazminiranog terena, posebno u gospodarskoj jedinici »Prašnik«.

U sklopu plana šumskouzgoj-nih radova na jednostavnoj biološ­koj reprodukciji treba obaviti 2380 ha, a na proširenoj biološkoj repro­dukciji 230 ha, stoje ukupno 2610 ha, a izvršenje ovih poslova ne bi smjelo doći u pitanje. U tijeku su radovi na gradnji šumske ceste u

Procjenjuje se da samo na području g. j . »Ljeskovača« ima oko 5000 m^ sušaca

20 / Časopis Hrvatske šume

Dionica nove šumske ceste na području šumarije Stara Gradiška u g. j . »Ljesko

ŠUMARIJA OKUCANI

dužini 1,2 km na području g j . »Ljeskovača«, a više pozornosti tre­ba usmjeriti, kaže upravitelj, na pravovremeno održavanje postoje­ćih cesta. Naglašava posebice i pro­blem prijevoza radnika, jer raspo­lažu sa samo jednim kombibusom. Da bi prijevoz funkcionirao, potre­ban je još jedan kombibus i kamio­net. Osim upravitelja, u šumariji su uposlena još tri revirnika, tri čuvara šuma, osam sjekača i jedan traktorist na »STEYR«-u, a ukupno s administrativnim osobljem šu­marija Stara Gradiška ima 25 zapo­slenika.

Tekst i snimci: 1. Tomić

I?olovica površina još uvijek nedostupna

Prošle su četiri godine otkako je u svibnju 1995. u vojno-redarstve-noj akciji »Bljesak« oslobođeno

područje zapadne Slavonije, a kratko vrijeme nakon toga šumarija Okučani počela je ponovno funkcionirati pod hrvatskom vlašću, u sklopu Javnoga poduzeća »Hrvatske šume«, p.o. Za­greb. U posljednje dvije godine upra­vitelj je mladi šumarski stručnjak dipl. ing. Željko Malenica, uz kojega su zapo­slena dva revirnika, tri pomoćnika re­virnika i dva čuvara šuma. Na poslovi­ma sječe radi osam sjekača, a s admini­strativnim osobljem ukupno su u okučanskoj šumariji 23 zaposlenika.

Ukupna drvna zaliha na 6600 ha okučanske šumarije je gotovo 1,6 mi­lijuna kubnih metara, a medu vrstama drveća najzastupljenija je bukva (70%), zatim kitnjak (20%), dok ostale vrste listače te četinjače čine 10 posto ukup­ne drvne mase. Prema riječima upravi­telja, plan sječa za ovu godinu iznosi 31.126 m^ bruto drvne mase, od čega je 17.664 m^ glavnog i 13.462 m^ prethodnoga prihoda. Od 26.460 m^ neto drvne mase 10.085 m^ je tehnička oblovina, a 16.375 m^ prostorno drvo. Od drvne mase tehničke oblovine 1800 m^ su furnirski trupci, 8100 m^je

KAKO DO VfETROIZVALA - iipravitelj Okučanske šumarije, DIPL. ING. ŽELJKO

MALENICA

pilanska oblovina, a ostalo je tanka oblovina. Polugodišnji plan sječa, kaže ing. Malenica, u potpunosti je izvršen, a osam zaposlenih sjekača, uz pomoć sjekača iz drugih šumarija, dovoljno je da se planirani poslovi izvrše.

U okviru jednostavne biološke re­produkcije planirano je načiniti pripre­mu staništa na oko 59 ha, popunja­vanje na 37 ha, njegu pod zastorom krošanja na 48 ha i čišćenje guštika na

63 ha, stoje ujedno i najzastupljeniji ovogodišnji šumskouzgojni posao. Premda ima dovoljno izvršitelja na ovim poslovima, budući da se koriste i usluge povremenih radnika, osnov­ni problem je prijevoz na posao i s posla, jer nedostaju potrebna vozila.

- Najveći problem s kojim smo suočeni na području šumarije Okučani jest činjenica da je polovica površina kojima gospodarimo nedo­stupno zbog nerazminiranog terena. Riječ je o 3280 ha na prostoru gospo­darskih jedinica »Okučanska brda« (726 ha) i »Zapadni Psunj« (2554 ha), kojih je ukupna površina 6600 ha -napominje okučanski upravitelj. Osim toga, nastavlja, problem nam čine i vjetroizvale na »Zapadnom Psunju«, nastale zbog olujnog vjetra 21. lipnja. Procjenjuje se da se radi o drvnoj masi između 5000 i 6000 m^, pretežito bukovih izvaljenih stabala. Veliki problem je i znatno stradala drvna masa od olujnog nevremena na području specijalnog rezervata priro­de »Muški bunar« (oko 1000 m^), koji je djelomično nerazminiran i nepristupačan - zaključuje ing. Ma­lenica.

^ r I. Tomić

Časopis Hrvatske šume / 21

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA UPRAVI ŠUMA BUZET

Kasno je gasiti, treba spriječiti Vehki jumbo plakat uz glavnu pro­

metnicu na ulazu u Rovinj, pita vas »Zar želite izazvati požar«? Slične

promidžbene poruke mogu se naći i na ostalim prometnicama i ulazima u turistička središta na Jadranu i dio su ve­likih aktivnosti koje su ove godine podu­zete kao preventivne mjere u sprečavanju šumskih (i drugih) požara. Nitko ne želi da se ponove prošlogodišnji Pelješac, Korčula...

Lani su u Hrvatskoj zabilježena 442 šumska požara u kojima je gorjelo preko 32 000 ha šuma i šumskog zemljišta od čega i zabrinjavajućih 6000 visokih šuma (alepski bor). Kako bi se ovakvi neželjeni rekordi ove godine izbjegli još krajem zime bili su organizirani prvi dogovori između MUP-a, Hrvatske vatrogasne zajednice i ostalih subjekata (Hrvatskih šuma među inima), o provođenju ovogodišnje preventive i kurative.

Hrvatske šume sa svoje su strane ove godine planirale u protupožarnu preven­tivu uložiti 50 milijuna kuna koje bi tre­balo utrošiti u izgradnju šumskih pro­sjeka s elementima cesta, za održavanje već postojećih prosjeka, podizanje novih osmatračnica, a uz sve to obavljat će se redovni uzgojni zahvati. No valja još jed­nom podsjetiti - sve to odnosi se na državne šume, i sav trud mogu uništiti, ili ga bar značajno umanjiti, nebriga o zapuštenom poljoprivrednom privatnom zemljištu, pa i privatnim šumama. Stati­stike pokazuju da tamo nastaje oko 60 posto požara koji kasnije prelaze u šumske.

U buzetskoj upravi koja pokriva istarske šume nije bilo takvih katastrofal­nih požara. N o s tim se nikad ne treba hvaliti, jer požar se uvijek može pojaviti. Što u Buzetu poduzimaju da se to ne dogodi, pitamo upravitelja uprave ing. Marijana Kolica.

- Unapređivati zaštitu od požara znači bolje se organizirati. Umjesto papi-rologije, u kojoj sve štima i sve je dobro, treba raditi na terenu. Znači, moramo isposlovati bolju tehničku opremljenost, napraviti nove osmatračnice, osposobiti i snabdjeti svim potrebnim stvarima pro­tupožarne patrole. One moraju biti spo­sobne gasiti početni, inicijalni požar.

•i- t»ii'dt^Kmi~ 1 " 1/4. i i "' - u preventivne aktivnosti trebala bi se više

uključiti i lokalna uprava: ing. Marijan Kolić

Naš primarni zadatak je sačuvati šume koje imamo, jer njihova

funkcija - ekološka, zaštitna i turistička u ukupnom vrednovanju

ovog kraja je neprocjenjiva -

naglašava Marijan Kolić, dipl. inž. šum.

Kad se jednom zapali, teško je gasiti

TREBAMO ZNANSTVENO RAZRAĐENU ZAŠTITU OD

POŽARA Nedavno je u razgovoru u »Glo­

busu« Tomislav Dimitrov, diplomira­ni inženjer sivometeorologije, struč­njak za predviđanje izbijanja i pona­šanja šumskih požara, autor studije »Šumski požari u Hrvatskoj - povod za razmišljanje«, iznio nekoliko zani­mljivih zapažanja. Prenosimo neka od njih. Na pitanje zašto se na hrvatskoj obali događaju tako katastrofalni požari, Dimitrov kaže:

»Uvijek sam govorio da nije pro­blem samo u prevenciji šumskih poža­ra. Uspješna zaštita šuma mora se te­meljiti na znanosti te mora biti timski rad skupina šumara, meteorologa, eko­loga i vatrogasnih postrojbi. Meni se čini, kao stručnjaku koji prati vrlo po­zorno što se događa na tom području te se redovito informira o novim dometi­ma zaštite šuma od požara u svijetu, da u Hrvatskoj, nažalost, nema takva znanstvena pristupa«.

Odnos između potrošenog novca i učinkovitosti gašenja on ocjenjuje: »Teško je o tome govoriti jer nemam takvih podataka. Po informacijama koje su mi dostupne iz hrvatskih me­dija mogu registrirati ciklično pona­vljanje godina s uspješnim i neuspješ­nim suzbijanjem šumskih požara«.

Može li se znati kakvo će biti ovo ljeto po broju i intenzitetu šumskih požara na obali, on procjenjuje: »Nema pouzdanog načina kojim bi se to moglo predvidjeti. Ta se ciklična razdoblja ne ponavljaju svakih 4-5 go­dina nego u dužem razdoblju kad su visoke temperature i relativno niska vlaga zraka. U takvim uvjetima iz­bijaju katastrofalni požari koje naše protupožarne snage ne mogu ugasiti. Te situacije valja predvidjeti kako bi gašenje bilo učinkovito«.

22 / Časopis Hrvatske šume

ŠUMARIJA ROVINJ

Uprava šuma Buzet gospodari s 65 000 ha državnih šuma no na njenom j e području i 78 000 ha šuma u privatnom vlasništvu. O ovim potonjim, kad j e zaštita u pitanju, brigaje vrlo slaba. Poduzeće izdvaja sredstva za zaštitu od požara, n o to nije dovoljno. U preventi­vu se mora uključiti i lokalna uprava, na ovom području trebalo bi inicirati osni­vanje više dobrovoljnih vatrogasnih društava kojih j e daleko premalo (pri­mjerice, na širem području Rovinja po­stoji samo j e d n o vatrogasno društvo, ono u Žmin ju ) . U buzetskoj upravi napra­vljen j e korak dalje - osnovane su dvije interventne jedinice za gašenje požara, j edna u Poreču, druga u Labinu. N o , kaže Kolić, što vrijede jedinice ako nisu opremljene. T u bi j o š trebalo dosta ula­gati i lokalna uprava mogla bi pomoći .

Ing. Kolić misli da bi i Hrvatske šume trebale više ulagati u preventivu, »jer kad se požar pojavi, onda se sve mijenja i sve zavisi od više faktora, od temperature, vjetra, razdoblja sušnog vremena«.

- Naš primarni zadatak j e sačuvati šume koje imamo j e r njihova funkcija u u k u p n o m vrednovanju ovog kraja, eko­loška, zaštitna, turistička j e neprocjenjiva. A u tome, j o š j e d n o m naglašavam, m o ­raju sudjelovati svi. (m) ' ^ ^

Dnevno dežura pet patrola

U šumariji Rovinj dobro su se pripremili za najvažniji ovoljetni zadatak-čuvanje šuma od požara. A to nije niti mali ni

lagan posao. Jer pred 15 radnika rovinjske šumarije (od 17 zaposlenih) koji su uključeni u sve preventivne aktivnosti je čuvanje od požara ne samo 6 220 ha državnih šuma već i briga o 5.800 ha privatnih šuma koje zapravo s novoobraslim površinama zauzimaju gotovo 10.000 ha.

- Područje šumarije pokriveno je s tri osmatračnice, Golaš, Sv. Mihovil i Jural, i pet patrola koje obilaze teren. Važno je reći da je oko 3.000 ha šuma kategorizirano u prvi stu­panj ugroženosti od požara te još 3.200 ha u drugi stupanj. Naši radnici u osmatračnicama dežuraju svakodnevno od 10 do 18 sati. To je vrijeme u kome su se prema svim dosadašnjim pokazateljima najčešće pojavljivali požari. Dojavljivanje i suradnja između ljudi u osmatračnicama i patrola u automobilima ko­ordinira se mobitelima, kazuje o temeljnim postavkama preventive u rovinjskoj šumariji revirnik Miljenko Pajić.

Na ovaj način preventivno je pokriveno 70 posto površine šumarije, no mi želimo da to bude u potpunosti, veli Pajić. Zapravo još i više, jer kod ovakvih aktivnosti treba zaboraviti granice šumarija i nadgledati ono što konfigu-

Osmatračnica Sv. Mihovil kod Bala nalazi se na 250 m nadmorske visine.

Za lijepog vremena odavde se vide Brijuni, a na jug do Pule.

Borova kultura na Golom brdu s izgrađenom prosjekom s elementima ceste kao mjerom protupožar­

ne preventive.

- Svi radnici rovinjske šumarije uključeni su ovih ljetnih dana u preventivne protupožarne aktivnosti, kaže revirnik u šumariji Miljenko Pajić

raciju terena dopušta i što se s pojedinih osmatračkih mjesta vidi. Naravno, tu se ne gleda na to je li se požar pojavio u državnoj šumi ili na nekoj zapuštenoj privatnoj čestici. Osmatračnice su postavljene na uzvisinama tako da pogled sa svake od njih daleko seže. S osmatračnice Sv. Mihovil iznad Bala, na 250 m nadmorske visine vidi se, na primjer, na istok do Brijuna a prema zapadu do Pule.

No u cijelom poslu javlja se problem koji to ne bi trebao biti - jer radi se o za cijelu zajednicu iznimno važnom i zajedničkom za­datku. Rovinjska šumarija pokriva, naime, uz grad Rovinj i područje općina Bale, Kanfanar i Žminj i slijedom toga vodi i brigu o zaštiti od požara. No i lokalne bi se samouprave trebale pridružiti šumariji u organizaciji i provođenju preventivne zaštite jer očuvanje šuma i zelenog pokrova u ovom je turističkom (k)raju nešto bez čega se ne može. A te pomoći zasada nema. Sama šumarija financijski nije u mogućnosti kvalitetno sve to pratiti, odnosno unapređivati zaštitu. U opremi samo jednog patrolnog automobila (a treba ga imati!) mora biti karta, dalekozor, busola, mobitel, a radi lakšeg lociranja i pronalaženja inicijalnog požara pa i njegovog gašenja trebala bi i dodat­na oprema, možda i mali rezervoar za vodu u autu.

Pajić ističe još jednu manjkavost: »Patrole nisu prepoznatljive, ljudi nemaju posebne uni­forme što je važno u situaciji kad se ovim područjem kreće velik broj turista koji vole zalaziti i u šumu«.

U protupožarnu preventivu spadaju i svi uzgojni zahvati koje u šumariji rade, čišćenje u borovim kulturama te održavanje i izgradnja protupožarnih prosjeka. J ^

PrJpremJo: Miroslav IVlrkobrad

Časopis Hrvatske šume 123

LOVSTVO

Kako rade trgovačka društva - Fazanerija d.o.o. Peski

Dobro se snaslt u tržišnim vodama

F roteklu poslovnu godinu, prvu otkako je fazanerija Peski izdvojena iz šumarstva i djeluje kao društvo s ograničenom odgovornošću, završili smo pozitivno. Za ovu lovnu godinu već

su formirana matična jata te ugovorena prodaja skoro 90 posto proizvodnje i ukoliko ne dođe do nekih nepredviđenih problema, možemo očekivati daljnje dobre rezultate, ocjenjuje trenutno stanje u novoosnovanom trgovačkom društvu njegov upravitelj ing. Franjo Zvonar.

Fazanerija Peski slijedila je sudbinu svih »nešumarskih« djelatnosti koje su u protekle dvije godine izdvojene iz »Hrvatskih šuma« i kao trgovačka društva s ograničenom odgovornošću upućena na samostalno tržišno poslovanje. S fazanerijom se u transformaciju krenulo nešto kasnije, u paketu s još nekoliko bivših radnih jedinica u okviru šumarstva, tako da Fazanerija Peski d.o.o. službeno radi od 1. listopada 1998. godine. Kasnilo se medu ostalim i zbog rasprava i dvojbi kako i na koji način osnovati novo društvo, sa ili bez pripadajuće lovne površine. Naime, bivša radna jedinica lovište Peski u sastavu šumarije Đurđevac bila je zaokružena lovna cjelina koja se u svojim objektima na Peskima bavila proizvodnjom fazana, jarebica i pataka te gospodarila lovištem površine oko 8000 ha, od čega je lovno produktivno bilo oko 4.800 ha.

- Stvaranjem trgovačkog društva napravljen je propust jer je ono napravljeno iz dvije djelatnosti, proizvodnje divljači i ugostiteljstva, dok je lovište na nečiju inicijativu odvojeno. Nedodjeljivanjem lovišta d.o.o. nije u mogućnosti zaokružiti svoju djelatnost i realizirati

- Da imamo i lovište poslovanje hi bilo još bolje: upravitelj Fazanerije d.o.o. Peski, ing. Franjo Zvonar ispred lovačkog doma na Peskima.

I sa starom opremom prošle godine proizvedeno je 60.000 fazanskih pilića: prvi jednodnevni pilići izleženi početkom svibnja.

2A I Časopis Hrvatske šume

Na Peskima se godišnje proizvede i 5.000 pataka - ovogodišnji nasad.

vlastitu proizvodnju, kaže Zvonar. Kad bi uspjeli dobiti lovište, a s ekonomske strane bilo bi logično, imali bi uvjete za još bolje poslo­vanje.

Nekadašnja lovna jedinica u kojoj je bilo zaposleno 18 radnika proizvodila je u fazaneriji 40.000 fazanskih pilića, oko 3000 jarebica i 5000 pataka. Danas Peski d.o.o. zapošljavaju 15 radnika i rade s povećanim kapacitetom. Prošle godine proizvedeno je 60.000 fazanskih pilića, 7.000 pataka, 5.000 jarebica, 500 kamenjarki (za kojima je potražnja s krškog područja). Dakako, sve u skladu sa zahtjevima tržišta koji rastu iz dana u dan. U kupnju su se naime uključili županijski lovački savezi u Koprivnici, Bjelovaru, Čakovcu, a javljaju se i drugi. Od ugostiteljske ponude tu je lijepo uređena lovačka kuća sa svim potrebnim konforom te odlična domaća kuhinja koja može zadovoljiti najprobirljivije ukuse. N o kako raste zainteresiranost, rastu i problemi. Za tržišnu utakmicu, za opstanak u konkurenciji, svjesni su u Đurđevcu, proizvodnja se mora modernizirati.

- Kapaciteti su stari, većina objekata u fazaneriji izgrađena je još 1963. godine i otad se ulagalo sporadično, kad je što trebalo popraviti. Prilikom izdvajanja razgovaralo se i o dokapitalizaciji, u ulaganju šumarstva u obnavljanje objekata, jer samo trgovačko društvo nema sredstava za investiranje. Čak smo s ono malo novca što smo imali

sami krenuli u izgradnju novog pogona za proizvodnju pataka, kako bi postojeće objekte mogli koristiti za fazane, govori Zvonar.

Daje sve to poprilično staro svjedoči i žičana ograda za fazane na pojedinim objektima, poduprta drvenim stupovima sa svih strana kako ne bi - pala. A inkubator u kome se legu fazani proizveden je prije 35 godina!

- I s ovako starom opremom uspješno radimo, veli Mirko Vinković koji brine o proizvodnji. Matično jato formirano je početkom ožujka, jaja su u inkubatoru bila u travnju, a početkom svibnja izleženi su prvi fazanski pilići.

Da lovstvo nije nikakva zlatna koka, lovci i oni koji se bave proizvodnjom u lovstvu to dobro znaju, no trebaju to naučiti i drugi. U sadašnjoj fazi, u trenutku kad su se našli na tržištu ovisni jedino o tome što će i koliko sami napraviti, u Đurđevcu su zadovoljni već samom činjenicom da su prvu godini preživjeli, da imaju plaće i da nitko nije ostao bez posla. Za nešto drugo i nešto više, a sve govori da se na Peskima može polučiti znatno više, treba »svježeg« novca. I to čak ne previše! A svako ulaganje bilo bi višestruko korisno. Jer ovo je jedino društvo s ograničenom odgovornošću koje su osnovale »Hrvatske šume« koje se bavi lovstvom i za čijim proizvodima, pokazuje to tržište, postoji interes, (m) 'JML

Odrasli fazani u »svom dvorištu« imaju sve uvjete za razvoj.

Časopis Hrvatske šume I 25

SEMINAR V

Iskorištavanje šuma / Sto znači uvođenje sječno izvlačnih jedinica V

Štednja i racionalizacija

Pisanićka Bilogora, 26b: šumari iz deset kontinentalnih uprava na seminaru o uvođenju sječno izvlačnih jedinica.

O dsjek kao najmanja obračunska jedinica koja se prati u iskori­štavanju šuma može se još po­

dijeliti na sječno izvlačne jedinice. Izdvajanje ovakvih jedinica ide za tim da se u jednom odsjeku, kada je veći i s različitom konfiguracijom terena, pa stoga i različitim daljinama privlače­nja - riječju, različitim uvjetima rada -uspostavi više sječno izvlačnih jedinica

u kojima bi bile različite norme. U svakoj od njih vršio bi se obračun a sve zajedno zbrajalo na razini odsjeka koji bi i dalje ostao zajednički nazivnik.

Ovaj novitet u proizvodnji, koji to doduše nije u potpunosti jer ovakvim se načinom u nekim upravama (Našice) već godinama radi, trebao bi pridonijeti boljem korištenju kapacite­ta i smanjenju troškova proizvodnje.

Kako bi to trebalo izgledati u prak­si moglo se vidjeti na terenu šumarije Velika Pisanica u bjelovarskoj upravi gdje je za 10 kontinentalnih uprava šuma održan prikaz rada u 26b odsjeku. Radi se o odsjeku na bre­žuljkastom terenu na Bilogori površine 31 ha i starosti 103 godine, u ure-dajnom razredu bukve. To je mje­šovita sastojina u fazi oplodne sječe. Elaborat pripremnih radova u iskori­štavanju šuma za taj odsjek u gospo­darskoj jedinici Pisanička Bilogora ponudio je podjelu odsjeka na tri sječno izvlačne jedinice koje su bile različite duljine, i različito položene. Ciljeve baš ovakve podjele odsjeka obrazložio je ing^. Andrija Stefančić koji je i nositelj projekta izdvajanja sječno izvlačnih jedinica. Šumare iz pojedinih

uprava zanimala su mnoga pitanja, od onih kada se kreće s ovakvom po­djelom i na koji način će pridonijeti štednji, do konkretnih slučajeva, kao što je vinkovački gdje se sječa radi u linijama i ne prati se odsjek.

Pojašnjavajući što znači uvođenje sječno izvlačnih jedinica, ing. Stefančić navodi da u malim odsjecima neće ni trebati izdvajati jedinice jer tamo je cijeli odsjek jedna jedinica. Na razini jedinice obavljat će se i primanje drv­nog materijala jer time će se vršiti i svojevrsna kontrola. Izdvajanjem takvih jedinica nastojat će se optimalno iskoristiti prirodne prednosti nekog te­rena što bi trebalo omogućiti racional­no korištenje postojeće mehanizacije, znači smanjenje troškova proizvodnje koliko god je to moguće, (m) -mj^

26 / Časopis Hrvatske šume

JAVORKO BEBEK, DIPL. lUR.

#•'•• ».-f-

akonu 0 mirovi R ješavanje problema invalida rada u djelatno­

sti šumarstva oduvijek je bilo na značajnom mjestu, no unatoč svim nastojanjima provo­

đenja preventivne zaštite i osiguravanja zaštitne opreme u našoj djelatnosti nismo pronašli način na koji bi se spriječilo nastajanje invalidnosti. Dosadašnji Zakon o mirovinsko-invalidskom osi­guranju omogućavao je raniji odlazak u mirovinu temeljem uplate beneficiranog radnog staža, te su sjekači uglavnom odlazili u punu mirovinu u pro­sjeku s 50 do 55 godina života. Novi Zakon uvjetuje odlazak u mirovinu s višom dobnom gra­nicom, te možemo očekivati velike probleme, jer je vrijeme od nastanka prvih oboljenja, pa do stjecanja prvog uvjeta za mirovinu produžen.

C3dreis , invalitiHosti i pojam invalida i...i s

Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika, od­nosno osigurane osobe ili izabranog doktora medi­cine. Prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju se u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Zakon o mirovinskom osiguranju određuje u čl. 35. daje invalid rada osiguranik koji je na osno­vi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku miro­vinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Znači, invalidnost postoji kada je kod osiguranika zbog pro­mjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice u odnosu na zdrave radnike iste naobrazbe što nazivamo profesionalna nespo­sobnost za rad. U djelatnosti šumarstva najviše je upravo slučajeva profesionalne nesposobnosti za rad.

Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu okloniti liječenjem nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad).

Ostvarivanje prava - p bilitacija i in

Osnovna prava koja invalidi ostvaruju su profesionalna rehabi­litacija i invalidska mirovina. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju daje velik značaj profesionalnoj rehabilitaciji, te utvrđuje kako prava invalida, tako i prava poslodavaca koji osiguraju uvjete za profesio­nalnu rehabilitaciju.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju zaposlenici kod kojih je nastala profesionalna nesposobnost za rad.

Poslovi prema kojima se ocjenjuje nesposobnost za rad osigura­nika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim poslovima na kojima se može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugome poslu.

Osiguraniku koji ostvaruje pravo osiguranja temeljem radnog odnosa, rehabilitaciju je dužan osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti, a troškove profesionalne rehabilitacije zaposlenika isplaćuje poslodavac na teret Zavoda.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojeg nastane invalidnost prije navršene 50. godine života,

Novim Zakonom bitno su promijenjena dosadašnja prava invalida rada a više

pozornosti posvećuje prevenciji i profesionalnoj rehabilitaciji invalida rada.

ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom. Profesionalnom rehabilita­cijom smatra se i prilagođavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premješten.

Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka invalidnosti. Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje osiguranik ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života - muškarac, odnosno 60 godina - žena i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invali­dsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Pored mirovine, invalid ostvaruje i naknadu zbog tjelesnog oštećenja uko-hko se utvrdi najmanje 30% tjelesnog oštećenja.

0 ovoj temi na Trećoj izbornoj skupštini sindikata govorio je Javorko Bebek,

dipl. iur.

Korisnicima prava koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998. prevode se ta prava od 1. siječnja 1999. po službenoj dužnosti na invalidsku mirovinu zbog

profesionalne nesposobnosti za rad prema odredbama Zakona. Zaposlenici - invalidi rada koji su po ranijim odredbama preu­

zeti na naknadu tadašnjeg Fonda ostvaruju invalidsku mirovinu u visini 66% pune mirovine, dok invalidi rada koji su ranije ostvarivali naknadu zbog umanjene plaće, pored plaće koje ostvaruju kod po­slodavca ostvaruju kod Zavoda 16% invalidske mirovine. Prijašnji korisnik prava na rad sa skraćenim vremenom za vrijeme zaposlenja ostvaruje 33% invalidske mirovine.

Za razliku od invalida koji su prava ostvarili po starom zakonu, zaposlenici kojima po novom Zakonu bude priznato pravo invalida rada, uz plaću kod poslodavca ostvariti i 50% invalidske mirovine u slučaju kad je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesional­nog oboljenja, odnosno 33% mirovine, ako je invalidnost uzrokova­na bolešću ili ozljedom izvan rada. Nezaposleni invalidi ostvarivat će kao i dosadašnji dvije trećine invalidske mirovine (66%).

Kao što smo mogli uočiti novim Zakonom bitno su pro­mijenjena dosadašnja prava invalida rada. Novi Zakon više pozorno­sti posvećuje prevenciji i profesionalnoj rehabilitaciji, dok su uvjeti za dobivanje statusa invalida rada i ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu stroži nego ranije. Zakon obvezuje poslodavca da svim mogućnostima pokuša pronaći rješenja za zapošljavanje invalida rada, no s druge strane preuzima i naknadu troškova rehabilitacije na teret Zavoda.

Ukoliko nije moguće promijeniti niti jednu od ovih metoda kao krajnja mogućnost ostaje osobno uvjetovani otkaz. U tom slučaju zaposlenik ostvaruje 66% invalidske mirovine kod Zavoda, a poslodavac mu je dužan isplatiti dvostruku otpremninu od one utvrđene Zakonom, naglašava Javorko Bebek. , ^ ^

Časopis Hrvatske šume I 27

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO ZAGREB

Medvednica šumarima!

Sa skupštine zagrebačkog ogranka HSD-a

Prvi zadatak novog Upravnog od­bora zagrebačkog ogranka Hrvat­skog šumarskog društva bit će

sređivanje evidencije te aktiviranje di­jela »zaspalog« članstva, rečeno je na izbornoj skupštini ogranka održanoj polovicom lipnja na kojoj je izabran novi Upravni odbor društva od 15 čla­nova i usvojen program rada za ovu godinu.

Šumarsko društvo Zagreb ima na papiru »oko« 350 članova, no aktivnih je malo, istakao je predsjednik ogranka ing. Herbert Krauthaker. Još zanimljivija je činjenica da su svojim radom naj­prisutniji stariji članovi, penzioneri. Nije to dakako loše, drži Krauthaker, no bilo bi dobro da i mladi preuzmu dio posla. Stoga je jedan od zadataka

društva ove godine i pomlađivanje strukture članstva.

Društvo je inače tokom prošle go­dine bilo vrlo aktivno. Na tribini četvrtkom u Šumarskom društvu or­ganizirano je niz predavanja o raz­ličitim temama na kojima su se po­sjetitelji mogli upoznati sa zanimljivo­stima iz šumarstva različitih zemalja.

U raspravi se ponajviše govorilo o Parku prirode Medvednica i novim »gospodarima« Zagrebačke gore, Jav­noj ustanovi pod kapom Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Šumari drže da je »napravljena greška u zakonu još ranije kad je dozvoljeno osnivanje posebnih ustanova za uprav­ljanje zaštićenim dijelovima prirode kojima oduvijek gospodare šumari«. A to traži nove stručne ljude kojih u ustanovama nema. Ako se, pak, zapo­sle, onda je to novi trošak za ono što se i dosad uspješno obavljalo. Ing. Stavko Horvatinović, jedan od članova ogranka, misli »da je pravilno gospodarenje šumama najbolja zaštita i čuvanje šuma, od kojih svim tim novim propisima svatko nešto želi i traži, (m) - ^ K

28 / Časopis Hrvatske šume

Propise uređajnog elaborata podrediti ekonomičnosti

Njega šume proredom mora biti kompromis između uzgojnog zahtjeva

i zahtjeva tržišta, ističe dipl. inž. Tomislav Starčević

ređivači »Hrvatskih šuma« sastali su se polovicom lipnja u šumsko-hortikulturnom rasadniku »Hajderovac«, na području požeške Uprave šuma, gdje su održali svoj redovni sastanak.

Osim stručnjaka iz Direkcije te rukovoditelja taksacija pojedinih uprava šuma i dvojice upravitelja šumarija, na skupu su bili nazočni predstavnici Državnog inspektorata za šumarstvo i Šumarskog insti­tuta Jastrebarsko. Najprije je na području šumarija Caglin i Kutjevo održan terenski kolokvij o gospodarenju jednodobnim sastojinama smanjenog obrasta, a u rasadniku je, pored rasprave o ovoj proble­matici, bilo riječi o izvršenju planskih zadataka za prvih pet mjeseci te o uređivanju privatnih šuma.

Manje brige za nekvalitetne sastojine u odsjeku 4b, koji je u sastavu gospodarske jedinice »Južna

Krndija čaglinska«, u sedamdesetgodišnjoj sjemenjači sladuna pred­viđenoj za proredu, površine oko 7 ha, obrast je 0,86 a intenzitet prorjcđivanja tek 15 mMia, pa je postavljeno pitanje je li gospodarski ekonomično u takvoj sastojini obaviti proredni zahvat. Dipl, ing. Tomislav Starčević iz Direkcije istaknuo je da njega šuma proredom mora biti kompromis između uzgojnog zahtjeva i zahtjeva tržišta. Nema te sastojine, kazao je, u kojoj ne treba poduzeti neki uzgojni zahvat, ali cjelokupni proces biološke proizvodnje mora imati financijski izvor, te se šumari trebaju ponašati na marketinški način. Napomenuo je da na požeškom području ima znatan broj nekvali­tetnih sastojina o kojima ne trebamo brinuti kao o kvalitetnim sastojinama hrasta lužnjaka. U ovom slučaju treba provesti uzgojni postupak, ali proredu je neekonomično raditi te ju treba odgoditi. Rukovoditelj požeške taksacije mr. Zeljko Najvirt također se osvrnuo na ovaj problem, naglasivši da je na području Uprave šuma Požega evidentirano čak 16 posto drvne mase sušaca od ukupnog etata kitnjaka. Dipl. ing. Ivica Milković, rukovoditelj Službe za uređivanje šuma iz Direkcije, napomenuo je da se dosad nikad nije odredilo koja je to donja granica obrasta pri kojoj se može prorjeđivati i koji je smisao toga uzgojnog zahvata u sastojinama s intenzitetom ispod 20 m'/ha. Tijekom diskusije postavljeno je pitanje što bi se dogodilo da se proreda ne izvrši u idućem polurazdoblju. Sudionici kolokvija bili su jednodušni u ocjeni da se šumi ne bi dogodilo ništa i da proredu, osim stabala za sanitarnu sječu, ne treba obaviti.

Na drugom stajalištu, u odjelu 94b, na području šumarije Kutjevo, u gotovo čistoj kvalitetnoj srednjodobnoj sastojini hrasta kitnjaka, obrasta 0,83 i starosti 75 godina, planirana je proreda. I ovdje je intenzitet prorjeđivanja nizak te iznosi 18 m^/ha, a odsjek spada u grupu sastojina sa smanjenim obrastom. Zaključeno je da u ovom slučaju proredu treba ipak provesti, težeći prema uspostavi normalne sastojine.

Produžiti intervale prorjeđivanja Diskusija je nastavljena u sindikalnoj sali kutjevačkog rasadnika,

a stručni suradnik za uzgajanje šuma u Direkciji, mr. Ondrej Lovaš predložio je da se u sastojinama smanjenog obrasta u razdoblju od 20 godina produže intervali prorjeđivanja. Naglasio je da prorede ne

donose nikakav profit. Na području Uprave šuma Osijek postoje sa­stojine stare oko 95 godina, s punim obrastom, u kojima se nema što propisivati, jer su ranijim proredama dobro iznjegovane. Propisi Osnove gospodarenja, istaknuo je mr Lovaš, ne trebaju biti impera­tiv, moramo biti tolerantni, a trebalo bi poraditi na izmjenama Pravilnika o uređivanju šuma i tako omogućiti uređivačima da budu kreatori. Tamo gdje zbog bilo kojega razloga dolazi do poremećaja u sastojini, ne bi trebalo propisivati prorede. Uređajni elaborati vrijede deset godina, a promjene u šumskim sastojinama događaju se tijekom dužega razdoblja. Dr. Tono Kružić iz Direkcije, napomenuo je da je uređivanje šuma planiranje, a za to treba imati informacije odnosno obrađene podatke, no informacijski sustav nam je najslabija karika u šumarstvu. Dr. Miroslav Benko iz Šumarskog instituta Jastre­barsko, govorio je o problemu tarifa koje su nastale u vrijeme kada nije bilo kompjutora, a tako je i s debljinskim stupnjevima i zaokružbenim promjerkama. Dobro je izmjeriti visine i što preciz­nije utvrditi drvnu zalihu, a prosjeci i procjene su osobit problem. Dipl. ing. Tomislav Starčević naglasio je nužnost terenskih instruktaža s uređivačima, koji trebaju imati što veći broj podataka i informacija. O tome da bi se u izradu propisa Osnove gospodarenja trebalo uključiti više šumarskih stručnjaka, da »ne padne sve na pleća« taksa-tora, govorio je dipl. ing. Dubravko Janeš, a dipl. ing. Zeljko Ledinski predlaže bolju suradnju između Ministarstva, inspekcija i uređivača.

Više suradnje s Ministarstvom Rukovoditelj vinkovačkog Odjela za uređivanje šuma dipl. ing.

Josip Grgljanič ističe problem krutosti članova Komisije za pregled Osnove gospodarenja, koji se strogo drže Pravilnika o uređivanju šuma, te smatra da Pravilniku ne treba robovati. Potrebno je više elastičnosti i suradnje između Ministarstva i uređivača. Dipl. ing. Franjo Prebanić iz Državnog inspektorata za šumarstvo smatra da u navedenim komisijama trebaju biti verificirane osobe, a rukovoditelj delničke taksacije dipl. ing. Boris Pleše informirao je nazočne o tome da u Upravi šuma postoji interna komisija za odobrenje uređajnog elaborata, a tek nakon toga pregleda slijede daljnji postupci. O velikoj fluktuaciji ljudi u Uređivanju šuma govorio je rukovoditelj ove službe u Direkciji, istaknuvši problem kontrole izmjere visina i prirasta stabala. Napomenuo je da, kada je riječ o prirasno-prihođ-nim tablicama i normalama, nedostaju modeli za mješovite sastojine.

Predstavnici pojedinih uprava šuma podnijeli su izvještaje o izvršenju pripremnih, završnih i terenskih radova na uređivanju šuma, a istaknuti su problemi nerazminiranoga terena, manjka terenskih vozila i opreme, velikih udaljenosti terena. Primjerice, mr. Ivica Grginčić iz Uprave šuma Karlovac upozorio je na problem neizvršenja oko 14.000 ha terenskih radova zbog manjka terenskih vozila. U Upravi šuma Gospić prosječne terenske udaljenosti su oko 200 km, u UŠ Buzet nedostaju šumarski inženjeri, u UŠ Ogulin završni radovi kasne...

Bez novca za privatne šume Kada je riječ o uređivanju privatnih šuma, mr. Grginčić napo­

minje da na karlovačkom području treba razlikovati gospodarenje i vlasničke odnose. Naime, ima dio uzurpiranih šuma a ove čestice i reguliranje vlasničkih odnosa trebala bi rješavati Županija. Stoga od uređivanja takvih šuma neće biti ništa, dok se to ne riješi. Sudionici sastanka zaključili su da se moraju pokrenuti radovi na uređivanju privatnih šuma, no prethodno treba utvrditi po pojedinim upravama izvore financiranja. Konstatirano je da većina uprava nema za tu namjenu potrebna sredstva. k ^

" ^ r I. Tomić

Časopis Hrvatske šume / 29

j l NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA DELNICE

Slavonci pritekli u pomoć

Dio radnika đakovačke šumarije sa svojim domaćinima

Poslovna politika koja se provodi u našem poduzeću »Hrvatske šume« p.o. Za­greb dobar je primjer kako se korištenjem vlastitog kadra i mehanizacije može postići puna zaposlenost, a time i znakovite uštede u radu u proizvodnji bez angažiranja do­datnih kapaciteta sa strane. Zbog potreba posla, ako ga nema dovoljno na terenima jedne uprave šuma, ljudi se upućuju na rad u drugu upravu šuma, ako za to postoji potreba. Za ljude u šumarstvu navikle na terenski rad to nije nikakva novina, već normalan radni zadatak kojeg će obaviti na vrijeme i kvalitetno. Ovakav način rada osobito se pokazao dobar tijekom domo­vinskog rata, kada se na pojedinim područ­jima Lijepe naše nije moglo raditi, pa su se radnici upućivali na rad na terene onih uprava šuma gdje se nisu vodile ratne ope­racije.

Ove godine početkom ljeta iz Slavo­nije u Gorski kotar došle su dvije partije od četrnaest sjekača sa zadatkom da pomognu u sječi šumarijama Uprave šuma Delnice. U Gorskom kotaru ostali su mjesec dana. Radili su uglavnom na sječi crnogorice a uzgojne radove na područjima Šumarije Rijeka. Ukupno su posjekli na području Šumarija Gomirjc, Ravna gora i Fužine 4600 m-̂ crnogorice.

Obavljenim poslom vrlo smo zado­voljni, a sjekači iz Šumarije Đakovo doka­zali su se kao vrlo kvalitetni i vrijedni rad­nici koji su u svakom trenutku spremni obaviti povjerene im zadatke. Ovo je već druga godina zaredom kako koristimo u radu usluge radnika sjekača iz Uprave šuma Osijek, a nadamo se i daljnjoj sura­dnji ako to bude potrebno, govori rukovo­ditelj odjela za proizvodnju Uprave šuma Delnice Srećko Pctranović, dipl. inž.

Posao sjekača težak, ali premalo plaćen

A kako su bili zadovoljni sjekači iz Slavonije sa svojim domaćinima i bora­vkom u Gorskom kotaru pokušali smo saznati posjetivši ih na terenima Šumarije Gomirje u gj . »Potočine-Crna kosa«.

Svojim boravkom u Gorskom kotaru bili su u potpunosti zadovoljni, kao i gostoljubivošću svojih kolega iz Uprave šuma Delnice.

Na sječi u Gorkom kotaru radili su sjekači sa dvadeset i više godina radnog staža u šumarstvu.

Sa njima smo porazgovarali i o tome kako su zadovoljni svojim poslom, plaćom, uvjetima rada, terenskim dodatkom, zaštitnom opremom.

Posao radnika sječaka vrlo je naporan i težak, iako su uvjeti rada sada daleko lakši nego prije. Ono što im je nekada bila mo­tivacija da se zaposle u šumarstvu - plaća, danas više nije. Plaće su male, kao i teren­ski dodatak i naknada za topli obrok. Rad na sječi težak je i ljeti i zimi, ali ljudima naviklima na taj rad godinama ništa nije teško. Voljeli bi kažu da im je i zaštitna oprema nešto bolja, osobito obuća.

O svom radu u Gorskom kotaru kažu, isprva im je bilo teško naviknuti se na nove terene koji su daleko teži nego li u Slavo­niji. Nakon dva dana rada u novonastalim uvjetima, privikli su se i rad je normalno krenuo.

Zurili su se da poslove u Gorskom kotaru što prije obave i da se vrate svojim kućama u Slavoniju, na svoja imanja. Uz sjekački posao i malu plaću prisiljeni su, kažu, dodatni izvor zarade za svoju obitelj zarađivati na poljoprivredi pa im svaki od­lazak na teren daleko od kuće teško pada.

No nadaju se boljemu i vjeruju da nije daleko dan kada će se u šumarstvu opet bolje zarađivati, a onda kažu ni odlazak na teren neće im biti težak kao sada, jer raditi se mora, a raditi je lakše ako si zadovoljan.

Vesna Pleše

Sindikat u akciji Da je suradnja i razumijevanje

poslovodstva Uprave šuma Delnice I za Rasadnik u Kuželju veliko, po-\ kazuje zorno i primjer koji je za svaku

pohvalu. Krajem svibnja u organizaciji

Sindikata stručnih službi Uprave šuma Delnice, pedesetak ljudi su­djelovalo je u akciji uređenja i čišćenja u Rasadniku Kuželj.

U akciji su sudjelovali i rukovo­ditelji pojedinih odjela u stručnim službama Uprave šuma Delnice pa i sam upravitelj Herman Sušnik, dipl. ing.

Veoma smo zahvalni poslovod­stvu što nas je podržalo u ovoj akciji. Odaziv ljudi bio je izvrstan i ovom prigodom najljepše im se zahvaljujem

i • • • '• •-: • i M M M i i i i M i i i — — l a f i — ^ • a i

što su izvrsno obavili posao, a time su dokazali da su ne samo dobri stručnjaci u svom poslu već i ljudi spremni pridonijeti dobrom i uspješnom radu Uprave šuma Delni­ce, govori Valerija Vukelić, glavna sin­dikalna povjerenica.

Uspjelom akcijom u rasadniku zadovoljna je i Katica Krstanović-Alić, dipl. ing., voditeljica Rasadnika. Ova akcija najbolji je dokaz kako se uz malo truda, ali puno razumijevanja i poslovodstva i Sindikata može puno napraviti. Zelja nam je da ovakvih akcija bude još više, a ljudima iz Stručnih službi zahvaljujem na pruženoj pomoći i dobro obavljenom poslu u Rasadniku.

V. P.

30 / Časopis Hrvatske šume

Uređajni elaborat za »Oštrovicu «

Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u društvu sa inženjeri­ma iz Uprave šuma Delnice, slijeva: Krešimir Turk, Damir Delač,

Zvonko Zmečak, Nedeljko Erjavac, Karlo Bezak

Krajem svibnja u Upravi šuma Delnice izvršenje komisijski pre­gled elaborata Programa gospodarenja za gj . »Oštrovica« šumarije Rijeka. Komisija je imala zadatak utvrditi je li elaborat izrađen sukladno Zakonu o šumama, Pravilniku o uređivanju šuma i odredbama Sumsko-gospodarskc osnove područja.

Predsjednik komisije koju je imenovalo Ministarstvo poljoprivre­de i šumarstva, bio je Krešimir Turk, dipl ing., a članovi dr. se. Karlo Be­zak, dipl. ing. i Zvonko Zmečak, dipl. ing. Radu Komisije bili su nazočni

od strane Odjela za uređivanje šuma mr. se. Boris Pleše i ing. Damir Delač, a od šumarije rijeka Dejan Svob, dipl. ing. i Nedeljko Erjavac, dipl. ing.

Dosadašnje gospodarenje g j . »Oštrovica« temeljilo se na propisi­ma Programa gospodarenja od 1988. do 1997. g.

Novi uređajni Elaborat vrijedi od 1. siječnja 1998. g. do 31. pro­sinca 2007. g. Površina ove gospodarske jedinice iznosi 3646,63 ha. U odnosu na ranije stanje površina gospodarske jedinice se povećala za 703,22 ha. Prema Uredbi o izmjenama i dopunama Zakona o šumama sva državna zemljišta kojima su ranije gospodarile druge pravne osobe prešla su u trajno gospodarenje Javnog poduzeća »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, pa je stoga došlo i do povećanja površine. Za potrebe novog Programa gospodarenja napravljen je novi iskaz površina prema po­sjedovnom stanju katastra u Rijeci.

Gospodarska jedinica »Oštrovica« ima 77 odjela i 75 odsjeka. Površina najvećeg odsjeka je 57,77 ha, a najmanjeg 0,32 ha. Drvna za­liha iznosi 43421 m^ ili 13 m-'/ha. Prirast iznosi 1832 m-* ili 5,7 m^/ha.

Za ovu gospodarsku jedinicu propisani su i šumsko uzgojni radovi i to u jednostavnoj biološkoj reprodukciji: radovi na njezi sastojina (čišćenje sastojina na 70 ha, prorjedivanje sastojine (treći dobni razred) na 150 ha, sjetva i sadnja šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala (sadnja crnog bora) na 6 ha.

Komisija je prihvatila predloženi propis šumsko uzgojnih radova u jednostavnoj biološkoj reprodukciji i zaštitu šuma.

Godišnji plan za 1998. je donijet i odobren i predstavlja propis za prvu godinu važenja Programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na području krša za gj . »Oštrovica«.

Za sve šume i šumska zemljišta napravljen je plan sređivanja imo-vinsko-pravnih odnosa. Kako prostorni plan Primorsko-goranskc župa­nije još nije donijet, navedeni Elaborat nije mogao biti usklađen sa na­vedenim Planom. •\j -p

INSTRUKTAZNI SEMINAR ZA DOZNACARE POŽEŠKE UPRAVE SUMA

Ujednačiti kriterije pri odabiranju stabala Polovicom svibnja održan je za dozna-

čare požeške Uprave šuma dvodnevni in-struktažni seminar. Na području šumarije Velika, u gospodarskoj jedinici »Južni Papuk«, postavljene su tri pokusne plohe. U odsjeci­ma 63a i 90d (proreda), na dvjema pokusnim plohama veličine 2500 m^, trebalo je izvršiti doznaku po metodi biološko-gospodarske klasifikacije stabala prof. Dekanica. Po ovoj metodi stabla se razvrstavaju u proizvodni i pomoćni dio i tri visinske etaže. U A-etaži su dominantna (vladajuća) stabla u sastojini, u B-etaži nalaze se subdominantna (suvlada-juća) stabla, koja u svakom trenutku mogu zamijeniti stabla iz A-etaže. U pomoćnom dijelu sastojine, u C-etaži, su stabla koja ne mogu nikada prijeći u proizvodni dio sastoji­ne. Tijekom doznake bilo je potrebno pri­državati se pravila da se iz A i B-etaže mora izvaditi najmanje toliko posto drvne mase s koliko ona sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sastojine (odsjeka). Iz C-etaže može se doznačiti najviše toliko posto drvne mase s koliko ona sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sastojine. Na plohi u odsjeku 119 d, veličine 5000 m^ (naplođni sijek) doznačivalo se po principu doznake za oplodnu sječu, uz

dozvoljeno odstupanje : ne mase za doznaku.

:15 posto od propisa-

Usporedba s doznakom povjerenstva

u Povjerenstvu za provođenje seminara bili su ing. Ondrej Lovaš, stručni suradnik za uzgajanje šuma iz direkcije »Hrvatskih šuma«, ing. Luka Milošević, stručni suradnik za uz­gajanje iz požeške Uprave i ing. Ivica Đurčević, upravitelj šumarije Velika sa surad­nicima. Povjerenstvo je prethodno izvršilo na navedenim plohama obrojčavanje stabala, za­tim doznaku i obračun drvnih masa, a podaci su upisani u propisane obrasce. Doznačari s pojedinih šumarija upisivali su svatko u svoj obrazac doznačena stabla, a nakon toga izvršena je usporedba s doznakom koju je izvršilo Povjerenstvo, kako bi se utvrdila manja ili veća odstupanja.

Primjerice, na plohi broj 3 (odsjek 63a), površine 0,25 ha, obrojčana su i izmjerena 103 stabla (412/ha), s drvnom masom 123,44 m^ (493 m^/ha), a doznačeno je 12 stabala s drvnom masom 16,04 m^ ili 64,16 m^/ha. Iz A-etaže »izvađeno« je 12,59 m', iz B-etaže 3,03 m-*, a iz pomoćnog dijela sastojine (C-

etaža) 0,42 m^. Riječ je o vrlo dobroj čistoj bukovoj sjemenjači veličine 54 ha i starosti 80 godina (prethodni prihodi) na jugozapadnoj ekspoziciji. Neznatno su primiješani grab, hrast kitnjak i ostale tvrde listače, a prostire se na zaravnima, uvalama i padinama manjih nagiba, s gusto razvijenim prizemnim rašćem.

Naučiti pravilno doznačivati Dvadesetak šumarskih stručnjaka za­

duženih za doznaku iz šumarija Požega, Ple-ternica, Caglin, Kutjevo, Kamenska i Velika tijekom dva dana pažljivo je odabirala stabla za sječu, a naknadno su doznali, kada su usporedili doznačenu drvnu masu s drvnom masom koju je doznačilo Povjerenstvo, ko­liko su ispravno doznačivali. Prema riječima stručnoga suradnika za uzgajanje šuma ing. Luke Miloševića, koji je vodio seminar, cilj je ovakvih stručnih skupova da se nauči pravil­no doznačivati te na taj način ujednače krite­riji pri odabiranju stabala za sječu. Nedvojbe­no je da će naučeno na seminaru korisno po­služiti ne samo početnicima već i iskusnim doznačarima da u svojoj praksi s većom točnošću i sigurnošću provode ovaj važan uz­gojni postupak. (I. T.)

Časopis Hrvatske šume I 3 1

IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA »ŠUMAR«

Prvi izlet na Sljeme ^P*'* i »'•

Prvi izlet članova našeg planinarskog društva, sredinom srpnja na Sljeme - snimak ispred planinarskog doma »Grafičar«

Već na prvom izletu, članovi našeg društva uvježbavali su orijentaciju i korištenje novog

sustava GSM-satelitske navigacije, što će dobro doći na pohodima naših planinara u visoka

gorja u nepoznatim predjelima

Premda su već započeli godišnji odmori naših uposle­nika, članovi tek osnovanog na Bjelolasici Planinar­skog društva »Šumar« upriličili su i prvi društveni izlet

sredinom srpnja. Nekolicina njih, ne želeći čekati jesen, odlučila je poći na jednodnevni izlet organizirano na Sljeme, u kratku šetnju i s velikom željom da se već u rujnu

zajedno okupe na našim tradicionalnim planinarskim izleti­ma.

Tako je njih sedam u jednodnevnoj šetnji posjetilo Medvedgrad, planinarski dom »Risnjak« i »Grafičar«.

Na ovoj stranici redovito ćemo pratiti aktivnosti članova našeg planinarskog društva, (z. 1.)

Shodno Statutu Planinarskog društva »Šumar« Zagreb, već tijekom kolovoza osnovani su i prvi ogranci po našim upravama i šumarija­ma. Za sada ogranci su osnovani u Splitu, Bjelo­varu i Osijeku.

Za predsjednika Ogranka Split, izabran je Zlatko Lalić, dipl. inž. iz UŠ Split, za predsjed­nika Ogranka Bjelovar, izabran je Željko Gu-bijan, dipl. inž. iz Šumarije Vrbovec, a za pred­sjednika Ogranka Osijek, izabran je Darko Ha-milton, dipl. inž. iz UŠ Osijek.

Ovim obavještavamo sve ljubitelje planinar­stva, zaštite prirode i pješačenja, da se ukoliko se žele priključiti našem društvu:

- P. D . »Šumar« Zagreb, jave tele­fonom tajniku Društva na tel. 01/4804-111 ili 031/211-199 (Lončarić) a m o ž e i p i smom na: ' Planinarsko društvo »ŠUMAR« - Zagreb, Vukotinovića 2.

32 / Časopis Hrvatske sume

Labuđi bračni par snažnim nogama podiže mulj ili pak kljunom vadi rogoz, kako bi brojna mladunčad došla do hrane

sklopu Šumarije Repaš nalazi se vode­na površina Cambina na čijoj je obali i

\ « , poznata lovačka kuća pod istim nazi­vom. Posljednje četiri godine (od 1996.) ova vodena površina postala je redovito gnijezdilište crvenokljunog labuda (Cygnus olor Gm.). Promjenu redovite selice zimova-lice u gnjezdaricu ovog područja uvjetovalo je poglavito povećanje brojnosti crveno­kljunog labuda kao rezultat zaštite područja gniježdenja u sjevernoj i srednjoj Europi. Labudovi u koprivničkoj Podravini svoju su rijetku pojavu u posljednjih petnaest godina zamijenili stalnim i sve brojnijim zimo­vanjem. Krajem osamdesetih godina pod­ručje koprivničke Podravine preraslo je u jedno od najznačajnijih zimovališta crveno­kljunog labuda u Republici Hrvatskoj s brojnošću od nekoliko stotina jedinki.

Medu brojnim crvenokljunim labudo­vima nalaze se i prstenovani primjerci. Na području koprivničke Podravine očitani su u prirodi prstenovi sljedećih ornitoloških cen­trala: ZAGREB - Zavod za ornitologiju, Hr­vatska, BUDAPEST - Hungarian Ornitho-logical Socyethy, Mađarska, Gdansk - Stacja Ornitologiczna, Poljska, PRAHA - National Museum, Češka. Podaci se obraduju preko Zavoda za ornitologiju pri Hrvatskoj akade­miji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Ukup­no je obrađeno više od 50 prstenovanih crve-nokljunih labudova s oko stotinjak nalaza, na osnovu kojih smo spoznali smjerove kretanja do vodenih površina koprivničke Podravine koji iznose od 59 km (Balaton) do više od 600 km iz Poljske (okolica Grabovnice, Wro-clawa). Praćenjem prstenovanih labudova po zimovanjima utvrđena je privrženost zimo­valištu uz porast brojnosti i povećanje broja dana provedenih na zimovanju upućivalo je

Crvenokljuni labud - gnjezdarica Cambine na pretpostavku kako bi ovo područje Podra­vine moglo postati gnijezdilište ove ptice. Ta konstatacija potvrđena je 1995. kada je crve­nokljuni labud prvi puta postao gnjezdarica ovog područja. Godinu dana kasnije, redovi­to svako proljeće i na Cambini možemo uži­

vati u plivanju snježnobijelih labudova iza kojih u redu jedan za drugim plivaju maleni tamnosivi labudići. ^ ^

Tekst i snimci: Krunoslav Arač, dipl. inž. šum.

Crvenokljuni labud s vratnim i nožnim prstenovima