hrvatska i svijet 1

Zdenko Samaržija

Hrvatska i svijetpriručnik za nastavnike povijesti

u četverogodišnjim strukovnim školama

urednik

mr. sc. Zoran Velagić

lektor

Petar Vuković

korektorica

Vesna Škarica

grafičko-likovni urednik

Iva Dokmanović

Uporaba priručnika odobrena je

rješenjem Ministarstva prosvjete

i športa Republike Hrvatske

klasa UP/I°-602-09/03-01/0131

ur. broj 532-02-03/1-03-1,

Zagreb, 12. svibnja 2003.

© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2003.

Nijedan dio ove knjige ne smije se

umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji drugi

način reproducirati bez nakladnikova

pismenog dopuštenja.

CIP dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj

knjižnici Zagreb, 430519072

ISBN 953-0-50388-1

tisak

GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE, d.o.o.,

Zagreb

Zdenko Samaržija

HRVATSKA I SVIJETpriručnik za nastavnike povijesti

u četverogodišnjim strukovnim školama

Školska knjiga, Zagreb, 2003.

S A D R Ž A JUVOD................................................................ 7

UČENIK .................................................................... 8

PROGRAM ............................................................... 9

OCJENJIVANJE.....................................................10

ISPITIVANJE ..........................................................11

HRVATSKA I SVIJET 1

Priručnik za nastavnike povijesti u prvom razredu

četverogodišnjih strukovnih škola ....................... 13

PLANIRANJE .........................................................14OBRADA GRADIVA ..............................................161. UVODNI SAT .....................................................162. UVOD U UČENJE POVIJESTI ......................183. ŽIVOT I KULTURA LJUDI U

PRAPOVIJESNO DOBA................................. 204. UVOD U UČENJE POVIJESTI.

PRAPOVIJESNO DOBA................................. 225. STARI VIJEK................................................... 236. DRŽAVE I NARODI STAROG ISTOKA ..... 247. GRČKA U STAROME VIJEKU .................... 268. RIM .................................................................... 269. STARI VIJEK....................................................27

10. POČECI RAZVOJA KRŠĆANSTVA............ 2811. PODRUČJE HRVATSKE TIJEKOM

PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA.......... 2912. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM

PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA.......... 3013. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK.

KRŠĆANSTVO..................................................3114. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK.

KRŠĆANSTVO..................................................32RANI SREDNJI VIJEK ........................................ 3415. SREDNJI VIJEK. RANI SREDNJI VIJEK

UVOD................................................................. 3416. VELIKA SEOBA NARODA I NJEZINE

POSLJEDICE ................................................... 3617. EUROPA OD 9. DO 11. STOLJEĆA............... 3918. EUROPA U RANOME SREDNJEM

VIJEKU ............................................................. 4019. DOSELJENJE HRVATA..................................4120. PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE................. 4221. DOSELJENJE HRVATA.

PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE ................. 4422. HRVATSKO KRALJEVSTVO U 10.

STOLJEĆU – TOMISLAV.............................. 4523. HRVATSKA U DOBA PETRA

KREŠIMIRA IV. I DMITRA ZVONIMIRA.................................................... 46

24. KULTURA HRVATA U RANOME SREDNJEM VIJEKU...................................... 48

25. HRVATSKA U RANOME SREDNJEM VIJEKU ............................................................. 49

26. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U RANOME SREDNJEM VIJEKU .................. 50

27. UTVRĐIVANJE OCJENA NA KRAJU PRVOGA POLUGODIŠTA ............................. 52

RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK – EUROPA I SVIJET ................................................ 5328. RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK ..... 5329. USPON EUROPE.............................................. 5430. SUSRETI SREDNJOVJEKOVNIH

CIVILIZACIJA ................................................ 5531. EUROPA U RAZVIJENOME SREDNJEM

VIJEKU ............................................................. 5732. EUROPA I SVIJET OD 12. DO

15. STOLJEĆA ................................................. 5833. SREDNJOVJEKOVNA KULTURA .............. 5934. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME I

KASNOME SREDNJEM VIJEKU................ 6035. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME I

KASNOME SREDNJEM VIJEKU.................61

HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU...................... 6336. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME

I KASNOME SREDNJEM VIJEKU ............. 6337. HRVATSKA U DOBA ARPADOVIĆA.......... 6438. HRVATSKA U DOBA ANŽUVINACA I

ŽIGMUNDA LUKSEMBURŠKOG ............... 6639. SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA

DRŽAVA ............................................................ 6740. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME

SREDNJEM VIJEKU...................................... 6841. SREDNJOVJEKOVNI DUBROVNIK ........... 7042. HRVATSKA U DOBA MATIJE KORVINA I

DINASTIJE JAGELOVIĆA.............................7143. GOSPODARSTVO I KULTURA ................... 7344. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM RAZVIJENOGA

I KASNOGA SREDNJEG VIJEKA ...............7445. HRVATSKE ZEMLJE U KASNOME

SREDNJEM VIJEKU.......................................7546. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME

I KASNOME SREDNJEM VIJEKU ..............7647. SREDNJI VIJEK .............................................. 79NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK ..................... 8048. NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK............... 8049. VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRIĆA.......... 8250. GOSPODARSTVO, KULTURA I

ZNANOST NOVOVJEKOVNE EUROPE..... 8451. PROTESTANTIZAM I KATOLIČKA

OBNOVA............................................................ 8752. EUROPSKE DRŽAVE U NOVOM

VIJEKU – RAZVOJ APSOLUTISTIČKIH MONARHIJA ............ 88

53. RANI NOVI VIJEK ......................................... 9054. RANI NOVI VIJEK..........................................91

HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKU.... 9455. HRVATSKA U RANOME NOVOM

VIJEKU ............................................................. 9456. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU –

BORBE PROTIV OSMANLIJA .................... 9657. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU.

DRŽAVNI SUSTAVI ........................................ 9758. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU.

SOCIJALNA PREVIRANJA.......................... 9959. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU.

UTJECAJ SNAŽNIH OSOBA.......................10160. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU.............10261. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU .............10462. ZRINSKI I FRANKAPANI – OTPOR

BEČKOM CENTRALIZMU .........................10763. OSLOBAĐANJE HRVATSKIH

KRAJEVA OD OSMANLIJSKE VLASTI ...10764. HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 18.

STOLJEĆA ......................................................11065. HRVATSKA KULTURA U NOVOM

VIJEKU ............................................................11166. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM NOVOGA

VIJEKA ............................................................11267. USTANOVE I SIMBOLI HRVATSKE

DRŽAVNOSTI.................................................11368. HRVATSKA U RANOME NOVOM

VIJEKU ............................................................11469. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U

RANOME NOVOM VIJEKU ........................11570. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU

ŠKOLSKE GODINE .......................................116

HRVATSKA I SVIJET 2

Priručnik za nastavnike povijesti u drugom

razredu četverogodišnjih strukovnih škola ..........119

OBRADA GRADIVA ........................................... 1221. UVODNI SAT .................................................. 1222. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18.

DO SREDINE 19. STOLJEĆA ....................... 1233. RAZVOJ GOSPODARSTVA,

PROMETNICA, TEHNIKE I ZNANOSTI TE KULTURE I UMJETNOSTI OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ..................... 126

4. VELIKE EUROPSKE DRŽAVE POTKRAJ 18. STOLJEĆA........................... 129

5. RAZVOJ SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA ...........................................................131

6. FRANCUSKA REVOLUCIJA...................... 1347. EUROPA U DOBA NAPOLEONA

BONAPARTEA............................................... 1368. EUROPA NAKON NAPOLEONA.

NACIONALNI POKRETI I REVOLUCIJE U EUROPI DO SREDINE 19. STOLJEĆA ............................ 138

9. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA .............................139

10. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ......................143

11. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ......................144

12. HRVATSKA U VRIJEME PROSVIJEĆENOGA APSOLUTIZMA.......146

13. HRVATSKA U DOBA NAPOLEONOVIH RATOVA...........................................................149

14. DOPREPORODNO DOBA U BANSKOJ HRVATSKOJ ...................................................151

15. HRVATSKI NARODNI PREPOROD ...........15316. DJELOVANJE BANA JOSIPA

JELAČIĆA ...................................................... 15517. RAZVOJ GOSPODARSTVA,

PROMETNICA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ..................... 158

18. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ......................159

19. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA.................................................162

20. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA ...........................164

21. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA I ZNANOSTI U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA .........167

22. EUROPSKE DRŽAVE I SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA ...........................168

23. IMPERIJALIZAM. ŠIRENJE KOLONIJALNIH CARSTAVA .....................170

24. PROMJENE U NAČINU ŽIVOTA. SOCIJALNI PROBLEMI...............................171



28. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU PRVOGA POLUGODIŠTA.............177

29. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA.................................................178

30. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA .........181

31. HRVATSKE ZEMLJE U RAZDOBLJU BACHOVA APSOLUTIZMA.........................184

32. HRVATSKE ZEMLJE U OSVIT MODERNOGA DOBA. SABORI 1861. GODINE ...........................................................186

33. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA I NJEZINO ZNAČENJE.................................. 188

34. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1850. I 1870. GODINE .................................................189

35. HRVATSKE ZEMLJE NAKON NAGODBE....................................................... 190

36. HRVATSKE ZEMLJE POTKRAJ 19. STOLJEĆA. VLADAVINA KHUENA HÉDERVÁRIJA........................... 193

37. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1871. I 1903. GODINE.............................................. 194

38. BOSNA I HERCEGOVINA POD UPRAVOM AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE ................................................. 196

39. ISELJAVANJE IZ HRVATSKIH ZEMALJA. HRVATI U BANATU, BAČKOJ I GRADIŠĆU................................. 199

40. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA .......................... 200

41. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA .......................... 202

42. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET POČETKOM 20. STOLJEĆA....................... 205

43. MEĐUNARODNI SAVEZI, RATOVI I REGIONALNE KRIZE................................. 207

44. PRVI SVJETSKI RAT................................... 20945. ZBIVANJA 1917. I 1918. GODINE................21146. HRVATSKA U VRIJEME PRVOGA

SVJETSKOG RATA .......................................21447. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET

POČETKOM 20. STOLJEĆA........................21548. SUVREMENO DOBA. HRVATSKA,

EUROPA I SVIJET IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA ...................................217

49. VERSAILLESKI SUSTAV I NJEGOV SLOM................................................................219

50. USUSRET NOVOM RATU ............................22151. UKLJUČIVANJE HRVATSKE U

PRVU JUGOSLAVENSKU DRŽAVU. MONARHISTIČKA JUGOSLAVIJA ......... 223

52. BANOVINA HRVATSKA ............................. 225

53. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA.....................227

54. DRUGI SVJETSKI RAT. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA .......................... 230

55. TIJEK RATA .................................................. 232

56. PREKRETNICE U RATU. SVRŠETAK DRUGOGA SVJETSKOG RATA................. 233

57. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA .......... 234

58. HRVATSKI NAROD U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI........................ 236

59. DRUGI SVJETSKI RAT................................ 238

60. SUĐENJE RATNIM ZLOČINCIMA. UJEDINJENI NARODI ..................................241

61. HLADNI RAT................................................. 242

62. RAZVOJ GOSPODARSTVA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA .......................... 246

63. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA .......................... 247

64. HRVATSKA U SASTAVU SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE........... 249

65. NASTANAK REPUBLIKE HRVATSKE.... 250

66. HRVATSKA U OBRANI DRŽAVNE NEOVISNOSTI. VELIKOSRPSKA AGRESIJA ...................................................... 252

67. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA ..................................................... 254

68. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA ........ 255

69. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA ........ 257

70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE ...................................... 258

UVOD

Na sta va po vije sti u če tve ro go diš njim stru kov nim ško la ma vrlo je zah tjevna. Po treb no je na ći za do-vo lja va ju ći om jer sv jet ske po vije sti, na ci o nal ne po vije sti, am bijen tal no ga pri stu pa na sta vi (za vi čaj ne po vije sti) i proš lo sti stru ke ko ja će bi ti uče ni ko vo za ni ma nje. Is to tako, po treb no je na ći za do vo lja va ju ći om jer iz me đu tzv. tra di ci o nal ne na stave, heu ri stič ke na stave, pro blem ske na sta ve i os ta lih ob li ka sa mo-stal no ga is tra ži vač kog ra da uče nika.

Uče ni ci su u zah tjev noj ži vot noj dobi. U po tra zi su za vla sti tim iden ti te tom, kri tič ki su us mje re ni pre ma au to ri te ti ma i kat ka da ih nije la ko us mje ra va ti u uče nju i is tra ži va nju stvar no sti ne ko ga proš log vre mena. Ako se, pak, u ra du pri mje nju ju kla sični, da kle, na ra tiv ni ob li ci pou ča va nja, rad s tom po pu-la ci jom mo že bi ti iz nim no te žak.

Ovaj me to dič ki pri ruč nik tre bao bi po tak nu ti pro fe so re po vije sti u če tve ro go diš njim stru kov nim ško lama da na sta vu uči ne još za nim lji vi jom pa sa mim tim i ko ri sni jom uče ni cima. Pri pre me za iz vo đe-nje na stav nih je di ni ca ko je do no si ovaj pri ruč nik ni su og ra ni ča va ju ći okvir iz ko je ga se ne smije izići. Štoviše, pripreme ne prate uvijek tekst udžbenika „iz lekcije u lekciju”. One su tek smjernica profesoru kako organizirati nastavu povijesti, a ponajprije kako poticati samostalan istraživački rad učenika. Unutar jedne nastavne cjeline, primjerice, učenici samostalnim radom istražuju upravne i gospodarske sustave, prate razvoj poljoprivrede, tehnike, znanosti ili kulture, ali i utjecaj snažnih ličnosti na razvoj povijesnih procesa. Da bi to ostvario, profesor, primjerice, može organizirati rad u skupinama ili u parovima – priručnik u tom slučaju ponajprije ima zadaću razjasniti korake istraživanja te pomoći profesoru da uputi učenike kako se koristiti tekstom, ilustracijama, zemljovidima, grafikonima i slikama iz udžbenika, ali i kako i kada rješavati zadatke iz vježbenice. Riječju, pripreme su cr ti ca za na dah nu će ko je će, na damo se, obo ga ti ti na sta vu i iz van na stav ne ak tiv no sti, te su sm jer ni ca ka ko po mo ći uče ni ci ma ko ji že le i mo gu nau či ti više, ali i po mo ći uče ni ci ma po ti snu tih spo sob no sti da us pješ no sv la da ju gra divo.

Autor i Školska knjiga

8

Zdenko Samaržija

UČENIK

OkružjeSa mo na sta va ko ja po ve zu je uče nje sa ži vot nim kon tek stom jam či da će mo uče ni ka os po so bi ti za sna-

la že nje u nje go vom ži vot nom okružju. Sto ga na stav ni sa dr ža ji ko ji se pre zen ti ra ju uče ni ku mo ra ju bi ti ra zum ljivi. On u nji ma mo ra vi dje ti smi sao i mora, u ko nač nici, os je ti ti ko rist od uče nja – ma te ri jalnu, da kle, do bi ti oc jenu, i prak tičnu, pri mije ni ti zna nja u kon kret noj ži vot noj si tu a ciji.

Uče nik, da kako, du bo ko pro živ lja va stvar nost te na se bi svoj s tven na čin tu ma či svijet. Uče nik je kri-tički, kat kad i ne pri ja telj ski ra spo lo žen pre ma ne pri mje re nim na stav nim sa dr ža jima, a bur no rea gi ra na pro fe so ro ve po stup ke ko je sma tra ne pra ved nima.

Sv je sni smo da je za ni ma nje za proš lost užeg za vi ča ja ili obi te lji, si gurno, sta ro ko li ko i ljud ski rod, a opi si va nje proš lo sti, po go to vo neo bič nih sud bi na i pu sto lo vi na u ko je su se up le le i broj ne le gende, mo gli bi smo reći, utka no je u ljud sku pri rodu. U uče ni ka je la ko pra vil nim po stav lja njem pro ble ma po bu di ti za ni ma nje za is tra ži va nje po drije tla je la i pića, od je će i obuće, bi lja ka i ži vo ti nja te rije či ko je upo treb-ljava. La ko ga je mo ti vi ra ti za is tra ži va nja po drije tla na zi va mje sta, proš lo sti jav nih zg rada, cr ka va i sa mo stana, grob lja, par kova, spor t skih klu bova, mo sto va te pro met ni ca i tvor ni ca u užem za vi čaju. Tek in di vi du a li za ci ja na stave, to jest pri la god ba sa dr ža ja i me to da sva kom uče niku, jam či pot pun us pjeh na sta ve po vije sti.

Motivacija učenika

Po vijest uče ni ci ma po sta je za nim lji va i pri stu pač na ako joj pri stu pa mo pu tem priča, mi to va i le gen di ko je zao kup lja ju maš tu te ako pro fe sor pri ča bio gra fije važ nih po vije snih osoba. Pri če o ve li kim lju dima, oso bi to o oni ma ko je bi uče ni ci mo gli pri hva ti ti kao mo del iden ti fi ka cije, va žan su čim be nik na sta ve po vije sti. No na sta va ne smije bi ti na ra ci ja – i naj lje pše pri če s vre me nom do sade. Na sta va mo ra bi ti kre-a ti van pro ces u ko jem pro fe sor ne pre sta no po ve ća va zah tje ve pri mje re ne uče nič koj dobi.

Uče ni ci ma tre ba po ti ca ti maš tu i uvo diti, što je vi še mo guće, ra zli či te as pek te proš lo sti. Pri mje rice, tre ba im pre do či ti ne da će zbog su ro vih kli mat skih uvjeta, to ta li tar nih po li tič kih su sta va i ne po sto ja nja ele me na ta zaš ti te sla bi jih i pod či nje nih od sa mo vo lje moć nika. Tre ba is tra ži va ti stra hove, pa nike, bje ža-nja u ira ci o nal ne sv je to ve itd.

Is tra ži va njem svih vi do va proš lo sti i nji ho vim po ve zi va njem sa sa daš njošću, da kle ak tu a li za ci jom po vije snih sa dr žaja, na sta va će po vije sti u pot pu no sti is pu ni ti svo ju svrhu.

9

Hrvatska i svijet

PROGRAM

Zadaci nastave i njihovo ostvarivanje. Klasična nastava. Problemska nastava. Suradničko učenje

Te melj na je za da ća na sta ve po vije sti u če tve ro go diš njim stru kov nim ško la ma os po so bi ti uče ni ka za sa mo stal ni in te lek tu al ni rad na nje mu pri mje re nim iz vo rima. Ta se za da ća ne mo že os tva ri ti u su sta vu kla sič ne na stave. U kla sič noj na stavi, ko ja je pri mar no na ra tivna, ne ma is tra ži va nja, da kle ni iza zova. Uče ni ci zna nja re pro du ci ra ju pred pro fe so rom. Uče nič ka ini ci ja ti va u ta kvoj na sta vi re me ti red. Pri sje ti mo se, me đu tim, ki ne ske po slo vi ce: „Š to ču jem – za bo ra vim, što vi dim – za pam tim, što uči nim – ra zu mijem i znam.” Ne re al no je oče ki va ti da uče ni ci iš ta za pam te u su sta vu kla sič ne na ra cije, jer kon cen tra ci ja pro-sječ ne oso be tra je vrlo kratko.

Pre da vač ku na stavu, ipak, ne smije mo od ba citi. Ko ri stit će mo se nje zi nim pred no sti ma uvo de ći uče-ni ke u na stav ne cje line. Pro fe sor će na len ti vre me na pri ka za ti vre men sko-pro stor ni okvir cje li ne ko ju će uče ni ci u ne ko li ko idu ćih sa ti is tra ži va ti te će is tak nu ti naj važ nije pro ce se ko ji su obi lje ži li od re đe no po vije sno ra zdob lje. Da ka ko da će se pro fe sor, iz la žu ći gra divo, obil no ko ri sti ti gra fič kim ma te ri ja lom iz udž be ni ka i po vije snim zem ljo vi di ma te da će, ka ko bi do dat no mo ti vi rao uče nike, is pri ča ti po ko ju aneg do tu ili bi zar nost.

U pro blem skoj na sta vi uče nik is tra žu je pri mje re ne iz vo re zna nja, no una prijed je za dan cilj is tra ži va-nja i sva ki je druk či ji od go vor po gre šan. Osim toga, u pro blem skoj na sta vi ne ma in di vi du a li za cije – svi do bi va ju is te upute, ia ko svi uče ni ci ni su is tih vješ ti na i is te ra zi ne zna nja.

Pro blem ska se na sta va mo že do bro pri mije ni ti u pr vim sa ti ma is tra ži va nja na ci o nal ne po vije sti i pri-go dom is tra ži va nja po vije sti užeg za vi čaja. Pro ce se ko je su uče ni ci nau či li is tra žu ju ći eu rop sku po vijest (ili po vijest hrvat sko ga na ro da) tre ba pri mije ti ti u proš lo sti užeg za vi čaja. Is tra ži va nje am bijen tal ne po-vije sti ta ko mo že bi ti od lič no po nav lja nje gra diva.

Na gla sak je heu ri stič ke na sta ve na tra ga nju i otkri va nju. Po stav lja njem pi ta nja uče ni ka se po ti če i us mje ra va na pro na la že nje i otkri va nje no vih spo znaja. U tzv. plo do no snom tre nutku, od no sno aha-do-živ ljaju, po je di nac do ži vi spo zna ju – heu reku. Ta kva spo zna ja po sta je traj nim zna njem.

No, ve ći na je uče ni ka ve ćim dije lom na stav nog sa ta u heu ri stič koj na sta vi pa sivna. Ne ma is tra ži va nja ili na tje ca nja pa ti me ni iza zo va – na stav nik se ob ra ća „p ro sječ nom” uče ni ku pa je ta kva na sta va za dio uče ni ka pre teška, a za dru ge pre la gana.

Su rad nič ko je uče nje naj ra ci o nal nije. Zah tije va do bru pri premu, no upo ra bom za da ta ka iz rad ne bi-ljež nice, u ko ji ma se pre fe ri ra kri tič ko ana li zi ra nje iz vora, te prije dlo ga tek sto va za su rad nič ko uče nje ko ji se na la ze u pri ruč niku, ne će bi ti teš ko or ga ni zi ra ti su rad nič ko uče nje. Pri rje ša va nju no vo na sta lih si tu a ci ja uče nik an ga ži ra svo ja već stje če na is ku s tva, tj. vješ ti ne is tra ži va nja. Pro fe sor ov dje stva ra pro-blem sku si tu a ci ju ko ju uče nik is tra ži va njem sam rje ša va i iz vo di zak lju čak te ga uo bli ča va u pi sa na iz-vje šća. Spo zna ja ko ja slije di po stat će nje go vo traj no zna nje.

10

Zdenko Samaržija

Problemska nastava Klasična nastava Suradničko učenje

Ob lik nastaveučenici istražuju samostalno ili u manjim skupinama

naracijasuradnja svih učenika i profesora

Glav ni iz vor informacija

prilagođeni izvori znanja profesorprilagođeni izvor informacija, rasprava

Ak tiv nost učenikaaktivnost jedne skupine često ometa rad druge skupine

svaka aktivnost ometa izlaganje

maksimalna aktivnost

Nedostacinajčešće radi samo vođa skupinenema individualizacije

pasivnost učenika

OCJENJIVANJEPra će nje ra da sva ko ga uče ni ka i su stav no bi lje že nje uče nič kih ak tiv no sti, kao i re dov no oc je nji va nje,

za da ća je sva kog pro fe sora. Uče ni ke va lja is pi ti va ti če sto, us me no i pi smeno. Ja sno je da je lo še i ne ra ci-o nal no pi ta ti jed nog uče ni ka dva de se tak mi nuta. Još je go re pi ta ti is to dob no ne ko li ko uče nika.

Pro fe sor ko ji tije kom go di ne re do vi to is pi tu je i vo di bi lješ ke o na pre do va nju uče ni ka la ko će na kra-ju po lu go diš ta i na kra ju na stav ne go di ne (bez stre sa za uče ni ke i sebe, bez ra ču na nja pro sje ka) utv r di ti zak ljuč nu oc jenu.

Oc je na je ve ći ni uče ni ka mo tiv par ex cel lence. Uče ni ke za zna nje tre ba na gra di ti do brom oc je nom, uz ko ju nei zo stav no mo ra slije di ti i po hvala. Ta ko đer tre ba na gra di ti uče ni ke ko ji su na pi sa li re fe rat ili se mi nar ski rad, pri re di li pa no ili iz ložbu, su dje lo va li u ak tiv no sti ma iz van ško le itd. U uvod nom dije lu sa ta tre ba na gra di ti uče ni ke ko ji su do bro na pra vi li do ma ću za daću, ali i opo me nu ti one ko ji nisu.Tre ba pod sje ti ti da se oc je ne da ju javno, pred ra zre dom. Uče ni ku se sva ka upi sa na oc je na mo ra ob ra-zlo žiti. Ako uče nik os po ri oc jenu, na stav nik je du žan po nov no ob ra zlo ži ti ele men te oc je nji va nja ko je uče nik nije za do vo ljio.

11

Hrvatska i svijet

ISPITIVANJE

Sva ko is pi ti va nje, su klad no Pra vil ni ku o oc je nji va nju, mo ra bi ti naj av ljeno, ne smije bi ti di s kri mi ni-ra juće, po ni ža va ju će (za ono ga tko nije spre man od go va ra ti) ili is cr p lju juće. Us me no is pi ti va nje uče ni ka tre ba bi ti što kraće.

Jed na ko tako, i pi sme na is pi ti va nja mo ra ju bi ti naj av ljena.Pro fe sor is pi ti va njem stva ra oz ra čje me đu sob no ga poš ti va nja i po ti če na tje ca telj ski duh me đu uče-

ni cima. Zna nje po sta je po zi tiv na ka te go rija, po se bi ce zna nje do ko je ga su uče ni ci doš li sa mo stal nim ra dom, is tra ži va njem ili su rad nič kim uče njem. U ta kvom su sta vu uče ni ci ne će iz bje ga va ti is pi ti va nja, ko ja su čest ra zlog izo sta ja nja s na stave.

Pi ta nje mo ra bi ti po stav lje no ja sno i ne dvo smi sleno. Ne smije se po sta vi ti vi še pi ta nja is to dobno. Pi-ta nje ne smije bi ti de s krip tivno, ni ti u se bi smije sa dr ža va ti od go vor. Ako uče nik ne po zna je na stav ne sa dr ža je i ne zna od go vo ri ti na pi ta nje, tre ba ga mo ti vi ra ti da pro u či gra divo.

Primjeri za usmeno ispitivanje

Pozitivni Negativni

Što je van da li zam? Zaš to je Klo dvig ste kao na klo nost Cr kve?

Tko je Klodvig? S kim se oženio i zašto? Od kada do kada je vladao i protiv koga je ratovao? Zašto je dobio naklonost Crkve, a zašto careva Bizantskog Carstva?

Tko je bio Kar lo Ve li ki? Karlo Veliki?

U ko joj je dr ža vi vla dao Ju sti ni jan? Je li Justinijan, koji je vladao u 6. stoljeću, bio najveći bizantski vladar?

Po dr ža vaš li Hi tle rov mo del iz la ska iz kri ze? Ob ra zloži.

Je li Hitler izvukao Njemačku iz krize?

Uloga vježbenice u ispitivanju

Mnoš tvo pri mje ra za pi sme no is pi ti va nje na la zi se u vjež be ni ca ma uz udž be ni ke Hr vat ska i svijet 1 i Hr vat ska i svijet 2.

No, ve ći na za da ta ka u vjež be ni ca ma nije ob jek tiv nog ti pa – za da ci su os miš lje ni ta ko da mo ti vi ra ju uče ni ke i da im po ka žu ka ko za nim ljivo, ali svr si shodno, pro u ča va ti proš lost. Da bismo rije ši li za dat ke uz jed nu na stav nu cje linu, mo ra mo zav r ši ti tu cje linu, jer broj ni za da ci po ti ču po ve zi va nje gra di va i uo ča-va nje uz roč no-po slje dič nih veza. Sto ga uče ni ke mo ra mo upo zo ri ti da za dat ke iz vjež be ni ce rje ša va ju ili na kon ob ra de cje li ne ili pre ma iz ri či toj upu ti na stav nika.

HRVATSKA I SVIJET 1

Priručnik za nastavnike povijesti u prvom razredu

četverogodišnjih strukovnih škola

14

Zdenko Samaržija

PLANIRANJE

Bez do bre pri pre me na sta va po vije sti bi la bi sti hij ska. Pla nom mo ra mo obu hva ti ti za dat ke na sta ve (ob ra zovne, od goj ne i fun k ci o nal ne), os nov ne sa dr žaje, no ve poj move, iz vo re zna nja te na stav na sred-stva i po ma gala.

Iz ved be ni pla no vi u ovom pri ruč ni ku na prav lje ni su pre ma ra z gra na tim udž be ni ci ma za pr vi i dru gi ra zred če tve ro go diš njih stru kov nih ško la au to ra Zden ka Sa maržije.

Uvod. Prapovijest. Stari vijek

1. Uvodni sat

2. Uvod u učenje povijesti – obrada

3. Život i kultura ljudi u prapovijesno doba – obrada

4. Uvod u učenje povijesti. Prapovijesno doba – ponavljanje

5. Stari vijek – uvod

6. Države i narodi starog istoka – obrada

7. Grčka u starome vijeku – obrada

8. Rim – obrada

9. Stari vijek – ponavljanje

10. Počeci razvoja kršćanstva – obrada

11. Područje Hrvatske tijekom prapovijesti i starog vijeka – obrada

12. Uži zavičaj tijekom prapovijesti i starog vijeka – obrada

13. Prapovijesno doba. Stari vijek. Kršćanstvo – ponavljanje

14. Prapovijesno doba. Stari vijek. Kršćanstvo – provjeravanje

Srednji vijek. Rani srednji vijek

15. Srednji vijek. Rani srednji vijek – uvod

16. Velika seoba naroda i njezine posljedice – obrada

17. Europa od 9. do 11. stoljeća – obrada

18. Europa u ranome srednjem vijeku – ponavljanje

19. Doseljenje Hrvata – obrada

20. Prve hrvatske kneževine – obrada

21. Doseljenje Hrvata. Prve hrvatske kneževine – ponavljanje

22. Hrvatsko kraljevstvo u 10. stoljeću – Tomislav – obrada

23. Hrvatska u doba Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira – obrada

24. Kultura Hrvata u ranome srednjem vijeku – obrada

25. Hrvatska u ranome srednjem vijeku – ponavljanje

26. Hrvatska, Europa i svijet u ranome srednjem vijeku – provjeravanje

27. Utvrđivanje ocjena na kraju prvog polugodišta

Razvijeni i kasni srednji vijek – Europa i svijet

28. Razvijeni i kasni srednji vijek – uvod

15

Hrvatska i svijet

29. Uspon Europe – obrada

30. Susreti srednjovjekovnih civilizacija – obrada

31. Europa u razvijenome srednjem vijeku – ponavljanje

32. Europa i svijet od 12. do 15. stoljeća – obrada

33. Srednjovjekovna kultura – obrada

34. Europa i svijet u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – ponavljanje

35. Europa i svijet u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – provjeravanje

Hrvatske zemlje u razvijenome i kasnome srednjem vijeku

36. Hrvatske zemlje u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – uvod

37. Hrvatska u doba Arpadovića – obrada

38. Hrvatska u doba Anžuvinaca i Žigmunda Luksemburškog – obrada

39. Srednjovjekovna bosanska država – obrada

40. Hrvatske zemlje u razvijenome srednjem vijeku – ponavljanje

41. Srednjovjekovni Dubrovnik – obrada

42. Hrvatska u doba Matije Korvina i dinastije Jagelovića – obrada

43. Gospodarstvo i kultura – obrada

44. Uži zavičaj tijekom razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka – obrada

45. Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku – ponavljanje

46. Hrvatske zemlje u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – provjeravanje

47. Srednji vijek – provjeravanje

Novi vijek. Rani novi vijek

48. Novi vijek. Rani novi vijek – uvod

49. Velika zemljopisna otkrića – obrada

50. Gospodarstvo, kultura i znanost novovjekovne Europe – obrada

51. Protestantizam i katolička obnova – obrada

52. Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija – obrada

53. Rani novi vijek – ponavljanje

54. Rani novi vijek – provjeravanje

Hrvatska u ranome novom vijeku

55. Hrvatska u ranome novom vijeku – uvod

56. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Borbe protiv Osmanlija – obrada

57. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Državni sustavi – obrada

58. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Socijalna previranja – obrada

59. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Utjecaj snažnih osoba – obrada

60. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću – ponavljanje

61. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću – sistematizacija

62. Zrinski i Frankapani – Otpor bečkom centralizmu – obrada

63. Oslobađanje hrvatskih krajeva od osmanlijske vlasti – obrada

16

Zdenko Samaržija

64. Hrvatska u prvoj polovici 18. stoljeća – obrada

65. Hrvatska kultura u novom vijeku – obrada

66. Uži zavičaj tijekom novoga vijeka – obrada

67. Ustanove i simboli hrvatske državnosti – obrada

68. Hrvatska u ranome novom vijeku – ponavljanje

69. Hrvatska, Europa i svijet u novom vijeku – provjeravanje

70. Zaključivanje ocjena na kraju školske godine

OBRADA GRADIVA

1. UVODNI SAT

1. Zadaci nastave1.1. Ob ra zov ni

Po no vi ti i utv r di ti naj važ ni ja zna nja ko ja su uče ni ci ste kli na na sta vi po vije sti u os nov noj ško li; upo zna ti uče ni ke s udž be ni kom, te s Pra vil ni kom o oc je nji va nju i ele men ti ma oc je nji va nja.

1.2. Od goj ni

Pra vil nim po stav lje njem pro ble ma po bu di ti u uče ni ka za ni ma nje za is tra ži va nje za vi čaja, do mo vine, su-sjed nih na ro da i dr žava, Eu ro pe i svijeta. Is tra ži va njem tih te ma i pra vil nim sm jer ni ca ma, do bi ve ni ma od pro fe so ra, po bu dit će se u uče ni ka do mo ljub lje te vjer ska i na ci o nal na snoš lji vost.

1.3. Fun k ci o nal ni

Ob ja sni ti me to de is tra ži va nja te na či ne uče nja. Is tra žu ju ći na pri mje re nim mu iz vo ri ma zna nja, uče nik će ov la da ti teh ni kom sa mo stal no ga ra da i ste ći vješ ti ne ko ji ma mo že kva li tet no pre zen ti ra ti us vo je na zna nja. De fi ni ra ti kri te rije oc je nji va nja. Vjež ba nje sna la že nja u vre me nu (len ta vre me na) i sna la že nja u pro storu.

2. Oblici rada

Fron tal ni

3. Metode rada

Iz la ga nje, ra zgo vor, de mon s tra cija.

17

Hrvatska i svijet

4. Nastavna sredstva

Zid ni zem ljo vid, len ta vre me na (po vije sna ra zdob lja), sli ke zna me ni tih Hr vata.

5. Artikulacija sata

UVOD NI I GLAV NI DIO SA TA

Pr vi ko rak

Na kon pred stav lja nja i upo zna va nja uče ni ka s ob ve za ma (do no še nje na na sta vu udž be ni ka i bi ljež nice, pi sa nje do ma ćih za daća, re do vi to od go va ra nje) pro fe sor će pro či ta ti dije lo ve iz Pra vil ni ka o oc je nji va nju, kao i ele men te oc je nji va nja. Pro fe sor će s uče ni ci ma pre li sta ti udž be nik te ob ja sni ti što će is tra ži va ti u ovoj škol skoj go dini. Za dr žat će se na ilu s tra ci jama, zem ljo vi di ma i gra fi ko ni ma i po no vit će s uče ni ci-ma ka ko se iz gra fi ko na i ilu s tra ci ja stva ra sli ka stvar no sti. Is to tako, pro fe sor će s uče ni ci ma pre li sta ti vjež be ni cu uz udž be nik.

Dru gi ko rak

Ra zgo vor o na či ni ma uče nja.Tre ći ko rak

Pro fe sor pi ta nji ma po ti če uče ni ke na ra zmiš lja nje te od njih tra ži od go vo re cije lim re če ni cama.Pri mje ri pi ta nja:

a) Je li po vijest za pra vo po vijest ne prav di?

b) Pi šu li po vijest po bjed ni ci?

c) Je li po vijest uči te lji ca ži vo ta?

d) U tje ču li po stup ci po li ti ča ra na stva ra nje po vije sti?

e) I ma ju li au to mo bi li po vije st?

f) Po sto ji li po vijest ži vo ti nja?

g) Po sto ji li po vijest drža va?

h) Ko ja je ra zli ka iz me đu dr ža ve i druš tva?

Pro fe sor us mje ra va ra zgo vor pre ma sta vu da je po vijest zna nost ko ja pro u ča va proš lost lju di i pro mje ne ko je se zbi va ju me đu njima.Za pi si va nje de fi ni cije na plo ču:Po vijest je zna nost ko ja pro u ča va proš lost lju di i PRO M J E NE me đu njima.

ZAV R Š NI DIO SA TA

Pro fe sor uče ni ke upo zo ra va na dije lo ve udž be ni ka (slu že ći se uvod nom du ple ri com). Po ti če že lju za uče-njem i re do vi tim slu že njem udž be ni kom i vjež be ni com. Upo zo ra va ih da za dat ke u vjež be ni ci rje ša va ju tek ka da sv la da ju cije lu na stav nu cje linu.

18

Zdenko Samaržija

2. UVOD U UČENJE POVIJESTI

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s nastavom povijesti.1.2. Odgojni

Pravilnim postavljanjem problema pobuditi interes u učenika za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta.

1.3. Funkcionalni

Objasniti metode istraživanja „povijesti povijesti”. Vježbati snalaženje u vremenu (lenta vremena) i u prostoru.

2. Oblici rada

Frontalni, samostalni rad.

3. Metode rada

Izlaganje, razgovor, demonstracija.


Udžbenik


UVODNI DIO SATA

Ponavljanje s prošloga sata. Definiranje povijesti.

GLAVNI DIO SATA – DO KRAJA SATA

Prvi korak

Definiranje pojma „promjena”.Primjeri pitanja (predviđeni odgovori).

a) Je li promjena ako tko oboji kosu u zeleno? (Nije.) (Naravno da jest.)

b) Je li on što bitno promijenio u životu? (Nije.)

ZAKLJUČAK: DAKLE, PROMJENA JE NEŠTO BITNO NOVO.

c) Bilježi li povijest vladavinu svih vladara u nekoj državi? (Ne.)

d) Zašto su neki vladari važniji od drugih?

e) Jesu li sva ljudska društva bila jednako organizirana?

f) Je li državni i društveni sustav Kine i Hrvatske jednak?

g) Je li državni i društveni sustav Bosne i Hercegovine i Hrvatske jednak?

19

Hrvatska i svijet

ZAKLJUČAK: TIJEKOM POVIJESTI RAZLIČITI SU NARODI RAZLIČITO RAZVIJALI SVOJA DRUŠTVA I NA RAZLIČITE NAČINE ORGANIZIRALI DRŽAVU.Pisanje zaključka na ploču.

Drugi korak

Definiranje različitoga poimanja povijesti. Definiranje različitoga poimanja vremena.Pitanja

a) Ima li povijest prošlost?

b) Kako mjerimo vrijeme?

c) Što je kalendar?

ZAKLJUČAK: U RAZLIČITIM SU DRUŠTVIMA LJUDI RAZLIČITO POIMALI POVIJEST.Ljudi su različito mjerili vrijeme.Pisanje zaključka na ploču.

Treći korak

Definiranje povijesnih razdoblja.

a) Kako dijelimo povijest? (Na povijesna razdoblja.)

Profesor pokazuje lentu vremena u udžbeniku.Analiza lente vremena. Profesor naznačuje da su rubne godine povijesnih razdoblja važne jer označuju velike promjene.

Četvrti korak

Koji su najvažniji povjesničari?Crtanje tablice.Učenici čitaju udžbenik i popunjavaju tablicu.

Svjetski povjesničari Hrvatski povjesničariIstraživači prošlosti

mojeg zavičaja

20

Zdenko Samaržija

3. ŽIVOT I KULTURA LJUDI U PRAPOVIJESNO DOBA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s prapovijesnim razdobljem razvoja čovječanstva.1.2. Odgojni

Razvijati spoznaje o postupnom razvoju ljudskoga roda.1.3. Funkcionalni

Razvijati u učenika pojmovno mišljenje.

2. Oblici rada


3. Metode rada



Udžbenik, povijesni zemljovid.


UVODNI DIO SATA

Profesor pokazuje lentu vremena u udžbeniku. Analiza lente vremena. Profesor naznačuje da su rubne godine povijesnih razdoblja važne jer su se u njima dogodile velike promjene.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Profesor postavlja pitanja.Što je prapovijest?Od kada do kada traje?Gdje su najvažnija nalazišta?Kako dijelimo prapovijest?Zašto to razdoblje nazivamo prapoviješću?Upisivanje zaključaka na ploču.

Drugi korak

Definiranje pojma čovjek.Vrste ljudi.Čitanje udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka. Analiza zemljovida.

21

Hrvatska i svijet

Treći korak

Život ljudi kamenog doba.Upisivanje u tablicu.

Paleolitik Mezolitik NeolitikMetalno doba

bakreno brončano željezno

Trajanje

Vrsta čovjeka

Prehrana

Stjecanje hrane

Prebivališta

Oružja i oruđa

Životinje

Biljke

Udruživanje

Vjera

ZAVRŠNI DIO SATA

Pregledavanje bilježaka. Za domaću zadaću učenici će nadopuniti tablicu.

PLAN PLO ČE

Prapovijest je povijesno razdoblje koje traje od pojave čovjeka do pronalaska pisma.Nalazišta:

Australopitecus Homo erectus

Homo sapiens

neandertalac kromanjonacsuvremeni

čovjek

Kameno doba – glavna oruđa i oružja napravljena su od kamena.Metalno doba – glavna oruđa i oružja napravljena su od metala.

22

Zdenko Samaržija

4. UVOD U UČENJE POVIJESTI. PRAPOVIJESNO DOBA

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest te iz prapovijesti.1.2. Odgojni

Pobuditi interes za redovito ponavljanje gradiva.1.3. Funkcionalni

Ponoviti i utvrditi metode samostalnoga istraživanja.

2. Oblici rada

Frontalni, rad u parovima.

3. Metode rada



Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.


UVODNI DIO SATA

Objašnjavanje važnosti ponavljanja gradiva.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Prijedlog pitanja za ponavljanje (predviđeni odgovori):Što je povijest? (Znanost o prošlim događajima.)Tko proučava povijest? (Povjesničari.)Na temelju čega? (Na temelju povijesnih izvora.)Kako dijelimo povijesne izvore? (Na materijalne, pisane…)Kako smo podijelili prošlost? (Na prapovijest – prije otkrića pisma – i povijest.)Kako smo podijelili povijest? (Stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)Kako računamo godine? (Pomoću razdoblja – era.)Koje ere znamo? (Olimpijsku, rimsku, židovsku, kršćansku, muslimansku…)Što je lenta vremena? (Crta na koju upisujemo godine i događaje.)

Drugi korak

Rješavanje zadataka iz vježbenice.

23

Hrvatska i svijet

ZAVRŠNI DIO SATA

Pregledavanje radova. Ocjenjivanje.

5. STARI VIJEK

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Približiti učenicima povijest starog vijeka.1.2. Odgojni

Razvijati stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg pamćenja.

2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Profesor postavlja pitanja.Što je povijest? (Znanost o prošlim događajima.)Kako smo podijelili povijest? (Na stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.

Pojava čovjeka →

Oko 3500. g. pr. Krista →

476. → 1492. → 1918. → 1990. →

24

Zdenko Samaržija

Što je plodni polumjesec?Analiza zemljovida Plodni polumjesec.

GLAVNI DIO SATA

Profesor na ploči crta shemu povijesti staroga vijeka.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o promjenama klime kao bitnom pokretaču svjetske povijesti.

PLAN PLO ČE

Stari vijek je povijesno razdoblje koje traje od pronalaska pisma do propasti Zapadnoga Rimskog Carstva.

Prve civilizacijeSusjedni narodi

Civilizacije na obalama Sredozemljacivilizacija rijeka

Egipat Nil Semiti Indoeuropljani Kreta

Mezopotamija Eufrat, Tigris Feničani Hetiti Grčka

Indija Ind Židovi Perzijanci Rim

Kina Hunagho, Jangtze Arapi

6. DRŽAVE I NARODI STAROG ISTOKA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Naučiti povijest prvih civilizacija.1.2. Odgojni

Razvijati u učenika spoznaje o postupnom razvoju ljudskoga društva.1.3. Funkcionalni

Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike, grafikona i zemljovida.

2. Oblici rada

Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.

25

Hrvatska i svijet

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje sheme staroga vijeka.

GLAVNI DIO SATA – DO KRAJA SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu.

Eg

ipa

t

Mezo

po

tam

ija

Ind

ija

Kin

a

Fen

iča

ni

Žid

ovi

Pe

rzijan

ci

Kre

ća

ni

Grc

i

Rim

ljan

i

Smještaj

Klima

Poljodjelstvo

Stočarstvo

Društvo

Utemeljenje države

Organizacija države

Najvažniji vladari

Najvažniji ratovi

Pismo

Kultura

Vjera

Najvažnija božanstva

26

Zdenko Samaržija

7. GRČKA U STAROME VIJEKU

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću kretske civilizacije i poviješću antičke Grčke.1.2. Odgojni

Razvijati u učenika spoznaje o postupnom razvoju ljudskog roda. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila. Poticati osjećaj za različitosti, toleranciju, osjećaj snošljivost te socijalne vrednote.

1.3. Funkcionalni

Vježbati objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike, grafikona i zemljovida.

2. Oblici rada

Frontalni – davanje uputa, samostalni rad i rad u parovima.

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje sheme staroga vijeka.Davanje uputa za samostalni rad.

GLAVNI DIO SATA

Učenici čitaju tekst iz udžbenika i u tablicu s prošlog sata upisuju rezultate istraživanja.

ZAVRŠNI DIO SATA

Pričanje grčkih mitova.

8. RIM

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

27

Hrvatska i svijet

Upoznati učenike s poviješću rimske civilizacije.1.2. Odgojni

Razvijati u učenika spoznaje o postupnom razvoju ljudskoga roda. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni

Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike i zemljovida.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje sheme staroga vijeka.Davanje uputa za samostalni rad.

GLAVNI DIO SATA

Učenici čitaju tekst iz udžbenika i u tablicu s prošlog sata upisuju rezultate istraživanja.

ZAVRŠNI DIO SATA

Pričanje detalja iz svakodnevice Rimljana.

9. STARI VIJEK

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest te iz prapovijesti.1.2. Odgojni

Pobuditi interes za redovito ponavljanje gradiva. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, sa mo-poštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote.Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

28

Zdenko Samaržija

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





Dovršavanje popunjavanja tablice.Rješavanje zadataka iz vježbenice.

10. POČECI RAZVOJA KRŠĆANSTVA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s najranijim razdobljem kršćanstva.1.2. Odgojni

Razvijati u učenika pozitivne stavove prema siromašnima i obespravljenima. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni

Učvrstiti tehniku istraživanja života i djela važnih pojedinaca. Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike i zemljovida.

2. Oblici rada


3. Metode rada


29

Hrvatska i svijet




UVODNI DIO SATA

Davanje uputaKada trebaš ispričati o nekoj povijesnoj osobi ili kada o nekoj osobi trebaš napisati referat, odgovori na ova pitanja:

– gdje i kada je rođena

– kakvo obrazovanje ima

– od koga prima ideje

– koji su joj glavni događaji u životu

– od čega živi

– kakve tekstove piše

– na koga utječe

– gdje, kada i kako umire?

GLAVNI DIO SATA

Istraživanje. Čitanje udžbenika. Istraživanje s pomoću pojmovnika, slika i zemljovida.

ZAVRŠNI DIO SATA

Pregledavanje zadataka.

11. PODRUČJE HRVATSKE TIJEKOM PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s najranijom prošlošću današnjega hrvatskog područja.1.2. Odgojni

Razvijati stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan stav učenika prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu itd.

1.3. Funkcionalni

Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike i zemljovida.

30

Zdenko Samaržija

Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje teksta Zemljopisni okvir.Pravljenje bilježaka.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje do kraja sata.

Kameno doba

Metalno doba

Iliri Kelti Grci Rimljani Kršćanstvo Bizant

Trajanje

Nalazišta

Društvo

Vjera

Kultura

12. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću staroga vijeka.

31

Hrvatska i svijet

1.2. Odgojni

Razvijati stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu. Pravilnim postavljenjem problema pobuditi učenički interes za istraživanje užega zavičaja.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponoviti smjernice društvenoga i političkog razvoja užeg zavičaja.

GLAVNI DIO SATA

Analiza jednostavnijih izvora te uvid u relevantnu literaturu.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o povijesti užega zavičaja.

13. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK. KRŠĆANSTVO

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest i iz prapovijesti.1.2. Odgojni

Pobuditi interes za redovno ponavljanje gradiva. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, sa mo-po štovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emo cionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

32

Zdenko Samaržija

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponoviti smjernice društvenoga razvoja u prapovijesti te društvenoga i političkog razvoja civilizacija staroga vijeka.

GLAVNI DIO SATA


ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o povijesti staroga vijeka. Ocjenjivanje učeničkih radova.

14. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK. KRŠĆANSTVO

Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest i iz prapovijesti, staroga vijeka i početaka kršćanstva.1.2. Odgojni

Pobuditi interes za redovito ponavljanje gradiva.1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni, samostalni.

33

Hrvatska i svijet

3. Metode rada



Udžbenik, vježbenica.


Pitanja za usmeno ili pisano ispitivanje

Što je povijest?Tko proučava povijest?Kako dijelimo povijesne izvore?Kako smo podijelili prošlost?Kako računamo godine?Koje ere znamo?Što je lenta vremena?Ima li povijest svoju prošlost?Kako mjerimo vrijeme?Što je kalendar?Tko su najvažniji hrvatski povjesničari?Tko su najvažniji svjetski povjesničari?Što je prapovijest?Od kada do kada traje prapovijest?Gdje su najvažnija prapovijesna nalazišta?Kako dijelimo prapovijest?Što je stari vijek?Od kada do kada traje stari vijek?Kako dijelimo stari vijek?Gdje je Mezopotamija?Koji su narodi živjeli u Mezopotamiji u starom vijeku?Kako nazivamo vladara u Egiptu?Što su piramide?Što je polis?Koja su dva najvažnija polisa u Grčkoj?Tko je pobijedio u Grčko-perzijskim ratovima?Nabroji najpoznatije grčke bogove i božice.Tko je bio Aleksandar Makedonski?Tko je, prema legendi, osnovao grad Rim?Što je Zagrebačka lanena knjiga i kojim je pismom pisana?Tko se borio u Punskim ratovima i kakav je bio njihov ishod?Tko su bili najpoznatiji pučki tribuni?Tko je bio Gaj Julije Cezar?

34

Zdenko Samaržija

Nabroji nekoliko rimskih careva.Koji je car počeo progone kršćana?Koji je car proglasio kršćanstvo jedinom vjerom u Carstvu?Kada je Rimsko Carstvo podijeljeno na dva dijela?Kada je propalo Zapadno Rimsko Carstvo?Što je limes?Što je Bizant?

RANI SREDNJI VIJEK

15. SREDNJI VIJEK. RANI SREDNJI VIJEK – UVODUvodni sat

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću srednjega vijeka.1.2. Odgojni

Razvijati pozitivan stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.

35

Hrvatska i svijet

oko 3500. g. pr. Krista → 476. → 1492. → 1918. →

Profesor će započeti raspravu o obrambenim sustavima prvih civilizacija.Očekivani odgovori: Postoje civilizacije koje nemaju obrambene sustave, koje imaju obrambene sustave i civilizacije koje su izgradile obrambene sustave.Zašto se grade obrambeni sustavi?(Naracija) Rimsko je društvo postalo društvo suprotnosti. Unutarnja je kriza nagrizla Carstvo, a promjena klime prisilila je germanska i slavenska plemena da potraže bolju pašu za svoju stoku. Provala germanskih i slavenskih plemena na područja Zapadnoga Rimskog Carstva naznačila je njegov skori slom. Razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do Kolumbova otkrića Amerike nazivamo srednjim vijekom.

GLAVNI DIO SATA

(Naracija) Da bismo lakše uočili procese koji su obilježili gotovo 1 000 godina dugo povijesno razdoblje, srednji smo vijek podijelili na rani, razvijeni i kasni srednji vijek.U tablicu ćemo uvrstiti rezultate istraživanja tijekom idućih mjeseci.

Rani srednji vijek Razvijeni srednji vijek Kasni srednji vijek

Trajanje

Procesiseoba naroda; razvoj civilizacija na obalama Sredozemnog mora

susreti civilizacijarazvoj gospodarstva i kulture; uspostava stabilnih država

Obrade zemlje

Oporezivanje

Umjetnost

Događaji

Važnije osobe

ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza slikovnog materijala iz udžbenika.

PLAN PLO ČE

– seljenje naroda u novu domovinu– prelazak s politeizma na monoteizam– prelazak s nomadskoga stočarstva na sesilno ratarstvo– uspostava država

36

Zdenko Samaržija

16. VELIKA SEOBA NARODA I NJEZINE POSLJEDICE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Odrediti na lenti vremena razdoblje srednjega vijeka. Razumjeti da su Europu naselili novi narodi te da su se u srednjem vijeku na obalama Sredozemlja smjestile arapska, bizantska i civilizacija zapadnoga kršćanstva. Ocijeniti značenje vjere u povijesnom razvoju nekog naroda te značenje vjere u razvoju pismenosti i u kulture srednjovjekovne Europe.

1.2. Odgojni

Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje srednjega vijeka. Razvijati negativan učenički stav prema osvajačkim ratovima

1.3. Funkcionalni

Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu.

2. Oblici rada

Frontalni – davanje uputa, suradničko učenje.

3. Metode rada

Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.




UVODNI DIO SATA

Zajedničko čitanje pripreme.Profesor objašnjava način istraživanja. Učenike ćemo podijeliti u sedam grupa, a svaka će dobiti svoju temu. Nakon obavljenog istraživanja i upisivanja rezultata istraživanja u bilježnicu, grupe će za domaću zadaću pripremiti pano.

Prva grupa: provala Huna

Pažljivo pročitaj opise Huna koje je sastavio rimski povjesničar Amijan Marcelin.„Okrutnost i barbarstvo Huna nadilaze svako barbarstvo i divljaštvo koje se može zamisliti. Oni svojoj novorođenoj djeci duboko izbrazdaju obraze željezom da bi ožiljcima uništili dlake na bradi… Njihovo zdepasto tijelo s golemim gornjim udovima i nerazmjerno velikom glavom daju im nakazan izgled; rekli biste – dvonožne životinje… U hrani ne znaju ni za pečenje ni za začine; korijenje divljega bilja i meso ma kakve životinje, čije čerke (odreske) griju držeći ih između svojega sedla i konjskih leđa, čine njihovu hranu. Nikada se ne služe plugom; ne stanuju ni po kućama ni po kolibama. Vječno lutaju po šumama i planinama, bez prestanka mijenjajući prebivalište… od djetinjstva naviknuti su na sva zla: na hladnoću, glad i žeđ. Odijelo im se sastoji od košulje od lanenoga platna i kožuha od koža divljih štakora, sašivenih

37

Hrvatska i svijet

zajedno. Kožuh im je tamne boje i kada se jednom uvuku u to odijelo, ne skidaju ga dok se ne raspadne. Kaciga ili zabačena kapa i jareća koža uvijena oko njihovih rutavih nogu dopunjavaju njihovu opremu. Obuća je skrojena bez mjere i oblika, smeta im toliko da ne mogu hodati i sasvim su nesposobni da se bore kao pješaci. Njihovi su konji brzi kao strijele. Oni na konju provode život, čas jašući, čas sjedeći po strani po ženski; tu čak i spavaju savijeni prema vratu svoga konja. U bitkama jure bez reda i plana, a na poticaj starješina ustreme se na neprijatelja s užasnom vikom. Ako naiđu na otpor, rasprše se, ali se vraćaju istom brzinom. No, oni se ne umiju uspeti na utvrđenja niti znaju udariti na ušančeni logor. S izvanrednom vještinom bacaju, na nevjerojatne daljine, strijele s vrhom od šiljastih kostiju koje su isto toliko tvrde i smrtonosne kao da su od željeza. Izbliza se bore mačem koji drže u jednoj ruci i mrežom koju imaju u drugoj i kojom obavijaju neprijatelja…”

Zadaci

Svrstaj u tablicu običaje i vojnu taktiku Huna prema Rimljanima 5. stoljeća.

Život i društvo

Sukobi

Ratne vještine

Izgled ratnika

Prehrana

Obitavališta

Objasni zašto je rimske pisce zanimao hunski način ratovanja.

Razumije li Amijan Marcelin društveno uređenje Huna?

Druga grupa: seoba Germana

Pažljivo pročitaj opise Germana koje su sastavili Gaj Julije Cezar, rimski političar, državnik i vojskovođa, i Tacit, rimski povjesničar.

38

Zdenko Samaržija

Cezar: „Za obrađivanje polja ne mare te im je većim dijelom hrana mlijeko, sir i meso. Nitko od njih (misli se na Germane) nema točno odmjeren komad zemlje niti posjeduje privatnoga vlasništva. Starješine i vođe dodjeljuju rodovima i zajednicama rođaka zemlju … (koliko im je potrebno) … pa ih nakon godinu dana natjeraju da prijeđu na drugo mjesto… (Kada su u ratu), odabiru se poglavari koji će im biti na čelu i oni imaju vlast nad životom i smrću. U miru nemaju zajedničkoga poglavarstva.”Tacit: „Kada god ne ratuju, mnogo vremena provode u lovu, ali još više u besposlici, podajući se snu i jelu. Upravo najhrabriji i najratoborniji ništa ne rade prepuštajući brigu oko kuće, ognjišta i polja ženama, starcima i uopće najslabijima u porodici … Zemlju, u ovisnosti o broju zemljoradnika, zauzimaju svi zajedno redom, a zatim je dijele međusobno po dostojanstvu.”

Svrstaj u tablicu običaje i vojnu taktiku Germana.

Život i društvo

Sukobi

Ratne vještine

Izgled ratnika

Prehrana

Obitavališta

Objasni zašto je rimske pisce zanimao germanski način ratovanja.

Treća grupa: seoba Slavena

a) Rješavanje zadatka iz vježbenice.

b) Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Slavena. Navesti važni-je vladare.

Četvrta grupa: Mađari i Normani

Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Mađara i Normana. Navesti važnije vladare.

Peta grupa: Bizantsko Carstvo

Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Bizantskog Carstva. Navesti važnije vladare.

39

Hrvatska i svijet

Šesta grupa: Franačka Država

Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Franačke. Navesti važnije vladare. Kako uspostavljaju državu?

Sedma grupa: Arapi i islam

Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Arapa. Navesti važnije vladare. Kako uspostavljaju državu?

17. EUROPA OD 9. DO 11. STOLJEĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Učvrstiti znanja o Franačkoj Državi i Bizantskom Carstvu te utvrditi utjecaj Franačke i Bizantskog Carstva na slavenske narode. Razumjeti osnovna obilježja feudalnoga društva, to jest razumjeti odnose između različitih slojeva feudalnoga društva.

1.2. Odgojni

Odrediti položaj kmetova u feudalnom društvu te razviti negativan stav učenika prema neravnopravnosti među ljudima.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje samostalnog mišljenja i zaključivanja.

2. Oblici rada

Frontalni – davanje uputa, rad u skupinama, samostalni rad.

3. Metode rada

Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad s izvorima.




UVODNI DIO SATA

Postavljanje panoa. Svaka skupina u nekoliko minuta iznosi najvažnije rezultate svojih istraživanja.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst iz udžbenika, izraditi bilješke, a po pitanjima iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata.

40

Zdenko Samaržija

Germanske države Slavenske države Normanske državeMađarska

država

Države

Gospodarstvo

Društvo

Vjera

ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza tablice. Razgovor o crkvenom raskolu.

18. EUROPA U RANOME SREDNJEM VIJEKU

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti znanja o Franačkoj Državi te utvrditi utjecaj Franačke na slavenske narode. Spoznati uzročno--posljedične veze između događanja u Bizantu i njihov utjecaj na slavenske narode. Ponoviti znanja o političkim, gospodarskim i društvenim prilikama u Europi nakon velike seobe naroda.

1.2. Odgojni

Uočiti i ocijeniti franačku prevlast u Europi i razviti kritički stav prema odnosu feudalaca i kmetova. Razvijati zanimanje za prošlost, stvarati naviku ponavljanja gradiva.

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost povezivanja i pamćenja gradiva, uočavanja uzročno-posljedičnih veza i snalaženja u prostoru i vremenu.

2. Oblici rada


3. Metode rada



Udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop.

41

Hrvatska i svijet


UVODNI DIO SATA

Ponovno pročitati Tacitov i Cezarov tekst o Germanima. Kako dijele zemlju? Kako obrađuju zemlju? Do kakve je promjene došlo kada su germanska plemena naselila područja Zapadnoga Rimskog Carstva?

GLAVNI DIO SATA

Ponavljanje prema planu ploče (koji možemo izraditi unaprijed i projicirati preko grafoskopa).

ZAVRŠNI DIO SATA

Rješavanje zadataka iz vježbenice.Popunjavanje tablice iz uvodnog sata.

PLAN PLO ČE

feud – zemljoposjed – temelj feudalnog društvasenior – gospodar – daje zemlju u feudvazal – gospodarev podložnik – prima zemlju u zamjenu za službudva sloja – 1. feudalac – posjednik feuda

feud alodij

selište – 2. kmet – ovisni obrađivač zemljekmetska renta: radna, naturalna ili novčana

19. DOSELJENJE HRVATAObrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Usvojiti znanja o podrijetlu i doseljenju Hrvata, o prostornom razmještaju sklavinija, o ulozi Franačke i Bizanta u pokrštavanju Hrvata.

1.2. Odgojni

Pravilnim postavljenjem problema pobuditi učenički interes za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta. Poticati razvoj nacionalne svijesti.

1.3. Funkcionalni

Vježbati snalaženje na povijesnom zemljovidu, vježbanje prepričavanja i objašnjavanja.

42

Zdenko Samaržija

2. Oblici rada


3. Metode rada

Izlaganje, razgovor, demonstracija, snalaženje na zemljovidu, rad s izvorima.




UVODNI DIO SATA

Prisjetiti se lekcije Područje Hrvatske tijekom prapovijesti i starog vijeka.Pročitati Prokopijev tekst iz vježbenice.

GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika. Odgovaranje na pitanja.

1. Kako Hrvati u pradomovini dolaze do plodne zemlje?

2. Kako do plodne zemlje dolaze nakon doseljavanja u Ilirik?

3. Koje su životinje u pradomovini imali pripitomljene, a koje su životinje zatekli u Iliriku?

4. Usporedi imovinsko raslojavanje Germana i Hrvata nakon prestanka seljenja.

ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza tvrdnji iz uvodnoga sata. Obilježja ranoga srednjeg vijeka jesu:

– seljenje naroda u novu domovinu

– prelazak s politeizma na monoteizam

– prelazak s nomadskoga stočarstva na sesilno ratarstvo

– uspostava država.

20. PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Usvojiti znanja o prvim knezovima i prilikama u hrvatskim zemljama u 9. stoljeću te o utjecaju papa na srednjovjekovno društvo.

43

Hrvatska i svijet

1.2. Odgojni

Ocijeniti vladavinu narodnih vladara u 9. stoljeću. Razvijati učenički stav o važnosti državne samostalnosti i o značenju međunarodnoga priznanja. Razvijati pozitivno stajalište učenika prema težnji naroda za neovisnošću i samostalnošću.

1.3. Funkcionalni

Vježbanje snalaženja u vremenu, pamćenja i usmenog izražavanja učenika te sposobnosti logičkog mišljenja.

2. Oblici rada

Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Učenici čitaju pripremu i komentiraju tekst.

GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i samostalno pravljenje bilježaka.Primjeri bilježaka:Sklavinije – prve slavenske države; Primorska Hrvatska, Posavska Hrvatska i Neretvanska kneževina819. – 823. ustanak Ljudevita Posavskoghrvatski vladari u 9. stoljeću:

– Borna

– Trpimir (Trpimirovići) – 852. Trpimirova darovnica

– Domagoj – ratovao protiv Arapa i Mlečana

– Branimir – 879. papa Ivan VIII. blagoslovio kneza Branimira i njegov narod – priznanje Hrvat-ske kao neovisne države

ZAVRŠNI DIO SATA


44

Zdenko Samaržija

21. DOSELJENJE HRVATA. PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi znanja o doseljenju Hrvata te o postanku hrvatskih kneževina.1.2. Odgojni

Jačati interes učenika za hrvatsku povijest. Stvarati naviku ponavljanja gradiva. Stvoriti pozitivan stav prema znanju.

1.3. Funkcionalni

Vježbati uočavanje uzročno-posljedičnih veza i snalaženje u prostoru i vremenu.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje najvažnijih pojmova:etnogeneza, pokrštavanje, sklavinije

GLAVNI DIO SATA

Analiza povijesnih izvora.Rješavanje zadataka iz vježbenice.

ZAVRŠNI DIO SATA

Pregledavanje zadataka iz vježbenice.

45

Hrvatska i svijet

22. HRVATSKO KRALJEVSTVO U 10. STOLJEĆU – TOMISLAV

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Usvojiti osnovna znanja i činjenice o vladavini kralja Tomislava, o crkvenim saborima 925. i 928. Usvojiti nove pojmove.

1.2. Odgojni

Razvijati domoljublje. Razvijati interes za velikane hrvatske povijesti.1.3. Funkcionalni

Vježbanje snalaženja na povijesnom zemljovidu, samostalni rad učenika na tekstu, uočavanje bitnog, uočavanje načela kauzalnosti.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje pripreme.Analiza političke situacije u ovom dijelu Europe početkom 10. stoljeća.

GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka do kraja sata.

ZAVRŠNI DIO SATA


46

Zdenko Samaržija

PLAN PLO ČE

Tomislav (910. – 928.)

– uspješni vojni pohodi protiv Mađara i Bugara

– kao bizantski saveznik dobio upravu nad Dalmacijom

– povezao Hrvatsku od Drave do Jadranskog mora

– papa Ivan X. počinje Tomislava nazivati kraljem

– 925. i 928. crkveni sabori u Splitu

– odlučivalo se o izboru crkvenog poglavara i o slavenskom bogoslužju

Nin Zadar Split

Nakon smrti snažnoga vladara – anarhija.Stjepan Držislav (969. – 996.)

– osnažio državu; saveznik Bizanta

– rat protiv Samuila, makedonskoga vladara

– dobio znakove kraljevske vlasti iz Carigrada.

23. HRVATSKA U DOBA PETRA KREŠIMIRA IV. I DMITRA ZVONIMIRA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Usvojiti osnovna znanja i činjenice o vladavini Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira, o crkvenim saborima i priklanjanju Hrvatske zapadnome civilizacijskom krugu. Steći znanja o promjenama na hrvatskom prijestolju početkom 12. stoljeća i usvojiti znanja o položaju Hrvatske u vrijeme sklapanja Pacte Convente.

1.2. Odgojni

Razvijati domoljublje. Razvijati interes za velikane hrvatske povijesti. Ocijeniti dobre i loše strane ujedinjenja Hrvatske i Ugarske.

1.3. Funkcionalni

Vježbanje snalaženja na povijesnom zemljovidu, samostalni rad učenika na tekstu, uočavanje bitnog, uočavanje načela kauzalnosti.

47

Hrvatska i svijet

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje pripreme.Analiza političke situacije u Europi početkom 11. stoljeća.

GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka.

ZAVRŠNI DIO SATA


PLAN PLO ČE

– sukob Držislavovih sinova oko prijestolja – uspostavljena mletačka vlast nad istočnom ja-dranskom obalom

– crkveni raskol 1054. godine – Hrvati pripadaju Katoličkoj crkvi

Petar Krešimir IV. (1058. – 1075.)– kao gospodar Dalmacije potiče razvoj dalmatinskih gradova– jadranska orijentacija– 1060. crkveni sabor u Splitu– crkvene prilike u Hrvatskoj uređene prema zapadnom uzoru

Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.)– okrunjen u Solinu za kralja Hrvatske i Dalmacije– dobri odnosi s papom Grgurom VII.– oženjen mađarskom princezom Jelenom– poklanjao Crkvi zemljišne posjede (Baščanska ploča)– nakon njegove smrti – anarhija– 1094. Ladislav utemeljio biskupiju u Zagrebu– 1097. sukob Kolomana i Petra – Petrova pogibija– 1102. Pacta Conventa – personalna unija Hrvatske i Ugarske

48

Zdenko Samaržija

24. KULTURA HRVATA U RANOME SREDNJEM VIJEKU

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći osnovna znanja o obilježjima hrvatske kulture do 11. stoljeća i o spomenicima iz tog razdoblja.1.2. Odgojni

Razvijanje interesa za hrvatsku kulturnu baštinu. Razvijati osjećaj za umjetničko blago i doživljaj umjetnosti.

1.3. Funkcionalni

Vježbati samostalni rad učenika sa slikovnim materijalom, uočavanje bitnog, snalaženje u prostoru i vremenu.

2. Oblici rada


3. Metode rada



Udžbenik, vježbenica, grafoskop.


UVODNI DIO SATA

Učenik čita pripremu. Uz pitanja što ih postavlja profesor, učenici ponavljaju gradivo o hrvatskim vladarima koji su dali sagraditi crkve i samostane.

GLAVNI DIO SATA

Analiza obilježja predromanike. Učenici promatraju slike predromaničkih crkava i uočavaju ta obi-lježja.S pomoću teksta i slika u udžbeniku učenici uočavaju osnovna obilježja pleterne ornamentike.

ZAVRŠNI DIO SATA

Na prozirnici prikažemo usporednu glagoljsku i latiničnu abecedu, a učenici trebaju napisati svoje ime na glagoljici.Razgovor o položaju Hrvatske na razmeđi kulturnih utjecaja.

49

Hrvatska i svijet

PLAN PLO ČE

– predromanika – crkve različitih tlocrta

– pleter – crkveni ukras

– na kamenim su ulomcima ostala sačuvana imena hrvatskih vladara (Trpimir, Branimir, Muncimir, Stjepan Držislav)

– srednjovjekovna hrvatska pisma: – glagoljica

– latinica

– ćirilica

– oko 1100. godine nastala je Baščanska ploča – najvredniji glagoljski spomenik u Hrvatskoj

25. HRVATSKA U RANOME SREDNJEM VIJEKU

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Utvrditi znanja o društvenim, političkim i gospodarskim prilikama u hrvatskim zemljama u ranome srednjem vijeku.

1.2. Odgojni

Razvijati interes za povijest Hrvata, osobito užega zavičaja, te povijest struke koja će biti učenikovo buduće zanimanje.

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost pamćenja, razmišljanja i povezivanja gradiva, snalaženje u prostoru i vremenu.

2. Oblici rada


3. Metode rada

Razgovor, demonstracija.



50

Zdenko Samaržija


UVODNI DIO SATA

Na početku sata profesor će objasniti učenicima da će gradivo nastavne cjeline ponoviti s pomoću lente vremena i zadataka u vježbenici.

GLAVNI DIO SATA

Profesor će učenicima objasniti da za svako stoljeće trebaju u lentu vremena upisati najvažnije do-gađaje.

ZAVRŠNI DIO SATA

Na kraju sata profesor će provjeriti kako su učenici riješili zadane vježbe.Rješavanje zadataka iz vježbenice.

26. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U RANOME SREDNJEM VIJEKU

Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti, utvrditi i usustaviti stečena znanja o prilikama u Europi u ranome srednjem vijeku.1.2. Odgojni

Uvidjeti utjecaj vjere na razvoj kulture, razvijati negativan stav učenika prema ratu prouzročenom vjerskim razlikama. Upozoriti na vrijednosti sustavnosti i redovitosti u izvršavanju školskih obveza.

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost povezivanja gradiva, usmenog izražavanja i uočavanja bitnog. Razvijati interes za prošlost i naviku ponavljanja gradiva.

2. Oblici rada


3. Metode rada

Izlaganje, razgovor.



51

Hrvatska i svijet


UVODNI DIO SATA

Profesor će nacrtati dvije lente vremena:

a) područje Hrvatske od 5. do 11. stoljeća,

b) Europa i svijet od 5. do 11. stoljeća.

GLAVNI DIO SATA

S pomoću pitanja učenici će ponavljati najvažnije događaje na području Hrvatske od 5. do 11. stoljeća, te u Europi i svijetu u istom vremenu. Te će događaje upisivati na lentu vremena.

Zadaća za samostalni rad

Svrstaj navedene pojmove u civilizaciju kojoj pripadaju. Zatim iste pojmove svrstaj u djelatnosti na koje se odnose. Pazi – isti pojam može biti u dvije ili više djelatnosti.Pojmovi: alodij, ban, bazilika, benediktinci, biskup, beduin, crkveni raskol, ćaba, ćirilica, dukat, dužd, era, džamija, džihad, evanđelistar, Fatima, feud, feudalac, feudalna renta, freska, glagoljica, helenizacija, hidžra, ikona, islam, kalif, kalifat, kapitel, Karlo Martel, klerik, Klodvig, kmet, Kur’an, latinaši, Lobel, Maruša, metropolit, misal, mozaik, Muć, nadbiskup, oaza, oltarna pregrada, opat, opatija, Pacta Conventa, papa, patrijarh, personalna unija, pleter, predromanika, reforma, selište, senior, seoska općina, sinod, sklavinije, tema, tribun, vazal, župnik.

Arapska civilizacija Bizantska civilizacijaCivilizacija zapadnog

kršćanstvaHrvatska

Vjera Gospodarstvo Umjetnost Politika

ZAKLJUČNI DIO SATA

Razgovor s učenicima. Rješavanje zadataka iz vježbenice.

52

Zdenko Samaržija

27. UTVRĐIVANJE OCJENA NA KRAJU PRVOGA POLUGODIŠTA

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom prvoga polugodišta.1.2. Odgojni

Razvijati kod učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom prvoga polugodišta.1.3. Funkcionalni

Primjena stečenoga znanja. Razvijati povjerenje učenika u vlastito znanje i sposobnost, poticati učeničku znatiželju.

2. Oblici rada

Individualni

3. Metode rada

Razgovor




UVODNI DIO SATA

Profesor će na početku sata učenicima objasniti da će zaključiti ocjene na kraju prvoga polugodišta.

GLAVNI DIO SATA

Zaključivanje ocjenaTijekom prvoga polugodišta profesor je ocjenjivao usvojenost osnovnih činjenica, uočavanje uzročno--posljedičnih veza, snalaženje u vremenu i prostoru te samostalni rad učenika na satu. Uz pomoć učenika razmotrit će se ocjene i rad svakoga učenika, te na temelju toga zaključiti ocjene na kraju prvoga polugodišta.

ZAVRŠNI DIO SATA

Profesor će svim učenicima pročitati zaključene ocjene.

53

Hrvatska i svijet

RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK – EUROPA I SVIJET

28. RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEKUvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka.1.2. Odgojni

Razvijati stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje uvoda u nastavnu cjelinu.Analiza zemljovida Europe i Azije.

GLAVNI DIO SATA

(Naracija) U ranom srednjem vijeku Europu su naselili novi narodi – pokazati na zemljovidu smjer kretanja Germana i Slavena te Normana i Mađara. Oni su u novoj domovini prešli s politeizma na monoteizam te s nomadskoga stočarstva na sesilno ratarstvo te uspostavili države. U razvijenome srednjem vijeku došlo je do susreta civilizacija. Europljani nisu samo upoznali civilizacije na obalama Sredozemnoga mora – pokazati na zemljovidu područje Bizantskoga Carstva te arapskih kalifata – nego su saznali i o kineskoj civilizaciji, civilizaciji u Indiji i u Japanu. Uznapredovali feudalni odnosi u europskim zemljama

54

Zdenko Samaržija

te neprestan tehnološki napredak, osobito u obradi zemlje, omogućili su nagli uspon Europe u razvijeno-me srednjem vijeku.Razvoj gospodarstva i kulture te uspostava stabilnih centralističkim država u Europi obilježja su kasnoga srednjeg vijeka. Uznapredovala trgovina s izvaneuropskim civilizacijama omogućila je mnogim Europljanima bogaćenje pa time i drukčiji svjetonazor. Uskoro će takvi snažni pojedinci pokrenuti mnoga otkrića, tehnološka i zemljopisna. I Europa, nekoć siromašna rođaka moćnih civilizacija, nadmašit će sve poznate civilizacije i nametnuti se stanovnicima Zemlje.

ZAVRŠNI DIO SATA

Izrada plana ploče.

PLAN PLO ČE

Razvijeni srednji vijek Kasni srednji vijek

Obrada zemlje tropoljni sustav plodored, gnojenje zemlje

Vučne životinje goveda konji

Neagrarna zanimanja svećenstvo, putujući trgovci, slobodni zidari

obrtnici, bankari, učitelji, trgovci, poduzetnici

Glavne odrednice susreti civilizacija uspostava centralističkih država

29. USPON EUROPE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Odrediti uzroke i posljedice promjena u europskom gospodarstvu u 11. i 12. stoljeću. Objasniti urbanizaciju Europe. Usvojiti osnovna znanja o životu svećenstva, plemstva, građanstva i seljaka u razvijenome i kasnome srednjem vijeku.

1.2. Odgojni

Uočavanje društvenih i gospodarskih promjena i njihov utjecaj na život ljudi razvijenoga srednjeg vijeka.

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost samostalnog zaključivanja i mišljenja, uvježbavanje rada sa slikom.

55

Hrvatska i svijet

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje pripreme.Najava petominutnoga kontrolnog rada na kraju sata.

GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika.Samostalno pravljenje bilježaka.

ZAVRŠNI DIO SATA

Petominutno provjeravanje

1. Koji su izvori europskog feudalizma?

2. Što je primogenitura?

3. Nabroj staleže srednjovjekovnoga društva.

4. Zašto plemstvo zovemo politički narod?

5. Što znači socijalna pokretljivost?

6. Što je urbanizacija?

7. Što su cehovi?

30. SUSRETI SREDNJOVJEKOVNIH CIVILIZACIJA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Odrediti uzroke i posljedice križarskih ratova te steći osnovna znanja o zbivanjima u Aziji tijekom razvijenoga srednjeg vijeka.

56

Zdenko Samaržija

1.2. Odgojni

Poticanje interesa za različite civilizacije i kulture. Stvaranje tolerantnog odnosa prema kulturološkim različitostima.

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost snalaženja u prostoru i vremenu i uočavanja uzročno-posljedičnih veza.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje pripreme.Najava petominutnoga kontrolnog rada na kraju sata.

GLAVNI DIO SATA

Čitanje tekstova iz udžbenika – Križarski ratovi, Provala Tatara i Turci Osmanlije.Samostalno pravljenje bilježaka.

ZAVRŠNI DIO SATA

Petominutno provjeravanje

1. Navedi uzroke križarskih ratova.

2. Odredi povod križarskih ratova.

3. Na kojoj su rijeci Tatari potukli vojsku Bele IV.?

4. Tko je uveo timarski sustav?

5. Tko su akindžije?

6. Tko su janičari?

Domaća zadaća: napraviti bilješke iz teksta u udžbeniku (preostale teme).

57

Hrvatska i svijet

31. EUROPA U RAZVIJENOME SREDNJEM VIJEKU

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Utvrditi znanja o prilikama u gospodarstvu i društvu u razvijenome srednjem vijeku, te o doticajima različitih civilizacija putem ratova i trgovine.

1.2. Odgojni

Razvijati tolerantan stav prema različitim kulturama i civilizacijama; razvijati naviku ponavljanja gradiva.

1.3. Funkcionalni

Snalaženje u prostoru i vremenu, uočavanje bitnog. Razvijanje usmenog i pisanog izražavanja.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Pregled domaće zadaće.Objašnjenje za obradu gradiva – na prozirnici su ispisana pitanja na koje učenici trebaju dati odgovor čitajući udžbenik.

GLAVNI DIO SATA

Učenici će čitati tekst te prema pitanjima izraditi bilješke.Pitanja za istraživanje

1. Zašto se u 11. i 12. stoljeću stanovnici Europe preseljavaju sa zapada na istok?

2. Gdje nastaju srednjovjekovni gradovi?

3. Zašto se građani bore za samoupravu u srednjovjekovnim gradovima?

4. Koji su uzroci napredovanja Mongola?

5. Navedi razliku između feudalizma na zapadu Europe i osmanlijskoga feudalizma.

ZAVRŠNI DIO SATA

Pregledavanje i komentiranje bilješki.

58

Zdenko Samaržija

32. EUROPA I SVIJET OD 12. DO 15. STOLJEĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Usvojiti pojmove: epidemija, centralistička monarhija, parlament, rekonkvista.1.2. Odgojni

Uočiti razlike u srednjovjekovnom društvu.1.3. Funkcionalni

Uvježbavanje rada sa skicom i slikama, navikavanje učenika na samostalni rad, poticanje kreativnosti učenika.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje pripreme.Davanje uputa.Čitajući tekst u udžbeniku, učenici će izraditi bilješke, a najvažnije će događaje i procese upisati u tablicu (projicirajmo je preko prozirnice).

GLAVNI DIO SATA

Istraživanje – do kraja sata.

Crna smrt

Parlament

Centralizam

Engleska

Francuska

Sveto Rimsko Carstvo

59

Hrvatska i svijet

Italija

Češka

Portugal i Španjolska

Rusija

Arapi

33. SREDNJOVJEKOVNA KULTURA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o razvoju znanosti i kulture u razvijenome i kasnome srednjem vijeku. Usvojiti pojmove: geocentrično učenje, gotika, hereza, humanizam, inkvizicija, renesansa.

1.2. Odgojni

Razvijanje interesa za srednjovjekovnu kulturu, razvijanje svijesti o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara, razvijanje smisla za lijepo, poticanje učeničke znatiželje.

1.3. Funkcionalni

Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Razgovor o udjelu Crkve na razvoj kulture, umjetnosti i znanosti.Davanje uputa: čitajući tekst u udžbeniku, učenici će izraditi bilješke, a znanja upisati uz tablicu.

60

Zdenko Samaržija

GLAVNI DIO SATA

Istraživanje – do kraja sata.

Arapska kultura

Bizantska kultura

Romanika

Gotika

Renesansa

Humanizam

Hereze

Herman Dalmatin

Paracelzus

Gutenberg

34. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi znanja o društvenim i kulturnim prilikama u srednjem vijeku od 12. do 15. stoljeća.1.2. Odgojni

Uočiti i ocijeniti utjecaj društvenih prilika na razvoj kulture. Razvijati osjećaj odgovornosti prema postavljenim zadacima

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost uspoređivanja, vježbanje samostalnog rada sa slikama.

2. Oblici rada


3. Metode rada




61

Hrvatska i svijet


UVODNI DIO SATA

Najava ponavljanja.

GLAVNI DIO SATA

Razgovor o razvijenome i kasnome srednjem vijeku. Analiza slika, skica i zemljovida u udžbeniku. Rješavanje zadataka iz vježbenice. Najaviti provjeru znanja za sljedeći sat.

35. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU

Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni

Vrednovanje stečenoga znanja.1.3. Funkcionalni

Primjena stečenoga znanja.

2. Oblici rada

Frontalni, individualni.

3. Metode rada





Prijedlozi pitanja.Nacionalna povijest

1. Navedi legendu o doseljenju Hrvata.

2. Potkrijepi argumentima tvrdnju: Hrvati niotkuda nisu došli – oni su se ovdje formirali.

3. Odredi smjerove i načine pokrštavanja Hrvata.

4. Odredi značenje primanja kršćanstva na razvoj kulture i pismenosti Hrvata.

62

Zdenko Samaržija

5. Koja je dinastija vladala Hrvatskom od Trpimira do kraja 11. stoljeća?

6. Što je Trpimirova darovnica?

7. Odredi vanjskopolitičke i vjerske odrednice Tomislavove politike.

8. O čemu se raspravljalo na crkvenim saborima u Splitu?

9. Kakve su bile posljedice crkvenog raskola za Hrvate?

10. Što se događalo u Hrvatskoj nakon Zvonimirove smrti?

11. Tko je osnovao biskupiju u Zagrebu?

12. Što je personalna unija?

13. Što je Pacta Conventa?

14. Što je predromanika?

15. Što je pleter?

16. Koji je najpoznatiji glagoljski spomenik u Hrvatskoj?

17. Koja su pisma upotrebljavana u Hrvatskoj tijekom srednjega vijeka?

Svjetska povijest

1. Tko je bio osnivač Franačke Države?

2. Opiši vladavinu Karla Velikog.

3. Nabroji neke zapadnoslavenske države.

4. Opiši dolazak Mađara u Europu.

5. Odredi smjerove normanskih prodora.

6. Što je feudalno društvo?

7. Koja su znanstvena dostignuća Arapi prenijeli Europljanima?

8. Opiši vladavinu cara Heraklija.

9. Opiši ustrojstvo Katoličke crkve.

10. Što znaš o razvoju gradova i o jačanju građanstva?

11. Kako su započeli križarski ratovi?

12. Što su cehovi?

13. Tko je bio Johannes Gutenberg?

14. Što je humanizam?

63

Hrvatska i svijet

HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU

36. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s hrvatskom poviješću razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka.1.2. Odgojni

Razvijati stav učenika o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.Čitanje uvodnog teksta u nastavnu cjelinu.

64

Zdenko Samaržija

GLAVNI DIO SATA

Ponoviti glavne odrednice povijesti razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka. Najaviti da ćemo u povijesti Hrvata istraživati upravo te promjene.Crtanje tablice: promjene vlasti u hrvatskim zemljama od 12. do sredine početka 16. stoljeća.

1102. 1301. 1358. 1410. 1444. 1463. 1493. 1526.

Slavonija i Srijem

Banska Hrvatska

Istra

Dalmacija

Dubrovačka Republika

Bosna i Hercegovina

37. HRVATSKA U DOBA ARPADOVIĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Odrediti uzroke i posljedice promjena u hrvatskom gospodarstvu u 12. i 13. stoljeću. Objasniti urbanizaciju Hrvatske. Usvojiti osnovna znanja o životu svećenstva, plemstva, građanstva i seljaka u razvijenome i kasnome srednjem vijeku u hrvatskim zemljama.

1.2. Odgojni

Uočavanje društvenih i gospodarskih promjena i njihov utjecaj na život ljudi razvijenoga srednjeg vijeka. Ocijeniti utjecaj vanjskih sila na povijesni razvoj hrvatskih zemalja. Razvijati potrebu učenika za poznavanjem nacionalne povijesti.

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost samostalnog zaključivanja i mišljenja.

65

Hrvatska i svijet

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje pripreme.Razgovor o značenju dolaska stranaca na hrvatsko prijestolje.

GLAVNI DIO SATA

Crtanje tablice.

1097. 1102. 1205. 1222. 1242. 1288. 1301.

Učenici upisuju na lentu što se dogodilo pojedinih godina.Čitanje teksta iz udžbenika i pravljenje bilježaka za pojedinoga vladara.

ZAVRŠNI DIO SATA

Rješavanje zadataka iz vježbenice – slobodni kraljevski gradovi.

66

Zdenko Samaržija

PLAN PLO ČE

Hrvatsko-Ugarska Država (1102. – 1526.)

– 1102. godine – Pacta Conventa

– 1526. godine – Bitka na Mohačkom polju

Arpadovići od 1102. do 1301. godineKoloman

– potvrđuje povlastice dalmatinskim gradovima

– kasnije sukob s Mlečanima

Andrija II.

– Mlečani uz pomoć križara osvajaju Zadar 1202. godine

Zlatna bula plemstvudijeli imanja crkvenim redovimaBela IV.

– provala Tatara 1241./42.

– slobodni kraljevski gradovi

Vinodolski zakonik 1288. godine

38. HRVATSKA U DOBA ANŽUVINACA I ŽIGMUNDA LUKSEMBURŠKOG

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Odrediti značenje obitelji Šubić. Uočiti procese razvijenoga srednjeg vijeka u hrvatskim zemljama u vrijeme vladanja dinastije Anžuvinaca te Žigmunda Luksemburškog.

1.2. Odgojni

Uvidjeti ulogu obitelji Šubić u dovođenju dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Razvijati pozitivne stavove učenika prema prošlosti vlastitog naroda.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i razvijanje sposobnosti stvaranja vlastitih zaključaka na temelju pročitanog teksta.

67

Hrvatska i svijet

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje pripreme.Analiza

GLAVNI DIO SATA

Crtanje tablice.

1301. 1340. 1358. 1385. 1396. 1409. 1437.

Učenici upisuju na lentu što se dogodilo pojedinih godina.Čitanje teksta iz udžbenika i pravljenje bilježaka za pojedinoga vladara.

ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza značenja Zadarskoga mira.

39. SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRŽAVA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Usvojiti znanja o srednjovjekovnoj povijesti Bosne. Odrediti značenje pada Bosne pod Osmanlije za daljnju povijest hrvatskih zemalja.

68

Zdenko Samaržija

1.2. Odgojni

Ocijeniti vjerski utjecaj na povijesne događaje u Bosni. Poticati senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote, kao i složene socijalne odnose i pravila.

1.3. Funkcionalni

Vježbanje rada na tekstu, vježbanje izdvajanja bitnih podataka. Uputiti na povezanost prošlosti i sadašnjosti.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Razgovor o Bosni. Koji narodi danas žive u Bosni?

GLAVNI DIO SATA

Profesor upozorava učenike na pitanja na kraju nastavne jedinice. Čitajući tekst iz udžbenika te ana li zi-ra jući zemljovide i ilustracije, učenici trebaju odgovoriti na pitanja.

ZAVRŠNI DIO SATA

Profesor provjerava zadatke.Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.

40. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME SREDNJEM VIJEKU

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Utvrditi i ponoviti stečena znanja o prilikama u Hrvatskoj za vrijeme vladavine Arpadovića i Anžuvinaca. Ponoviti povijest srednjovjekovne Bosne.

69

Hrvatska i svijet

1.2. Odgojni

Ocijeniti utjecaj vladavine stranih vladarskih obitelji na hrvatske zemlje. Razvijati osjećaj odgovornosti prema postavljenim zadacima. Njegovati vještinu samostalnog rješavanja zadataka.

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost povezivanja gradiva i uočavanja uzročno-posljedičnih veza, snalaženje u vremenu, sposobnost pamćenja.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Stečena znanja svrstat ćemo u sustav. Ukratko ćemo napisati bilješke o događajima u hrvatskim zemljama u razvijenome srednjem vijeku.

Primjer bilježaka

Slavonija i SrijemUžurbani gospodarski razvojDolazak crkvenih redova – ivanovci, templari, dominkanici, franjevci, a otprije su tu bili benediktinciPlemićke obitelji: Gorjanski, Korođski

Istrapodjela Istre: – Venecija (obalni dio) – Habsburgovci (unutrašnji dio)u obalnom pojasu razvija se komunalni sustavu kontinentalnom dijelu razvijaju se feudalni odnosiVenecija sprječava gospodarski razvoj istarskih komuna

BosnaLenta vremena s imenima i godinama vladanja bosanskih vladara

70

Zdenko Samaržija

GLAVNI DIO SATA

Popunjavanje tablice.

Život svećenstva Život plemstva Život građana Život seljaka

Naslovi iz kojih se crpe informacije:Gospodarstvo i kultura,

Crkveni redovi i

obrazovanje

Naslovi iz kojih se crpe informacije:Personalna unija,

Uspon plemićkih obitelji

Naslovi iz kojih se crpe informacije:Personalna unija,

Urbanizacija,

Razvoj gospodarstva

Naslovi iz kojih se crpe informacije:Razvoj gospodarstva

ZAVRŠNI DIO SATA


41. SREDNJOVJEKOVNI DUBROVNIK

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći osnovna znanja o postanku i razvoju Dubrovačke Republike.1.2. Odgojni

Uočiti utjecaj zemljopisnog položaja na razvoj Dubrovačke Republike. Poticati osjećaj domoljublja i nacionalne pripadnosti. Izgrađivati pozitivne stavove prema načelima slobode i samostalnosti.

1.3. Funkcionalni

Uvježbavanje rada na tekstu, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti donošenja vlastitih zaključaka.

2. Oblici rada


3. Metode rada

Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad na izvorima.



71

Hrvatska i svijet


UVODNI DIO SATA

Na zemljovidu odrediti osobitosti tla i klime Dubrovačkog primorja. Odrediti prometni položaj Du brov-ni ka. Zaključke zapisati u bilježnicu.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Čitanje teksta Nastanak grada. Pravljenje bilježaka.Drugi korak

Profesor na ploči crta lentu vremena.Učenici na nju unose najvažnije događaje iz srednjovjekovne povijesti Dubrovnika.

Treći korak

Čitanje zadatka uz tekst Filipa de Diversisa iz vježbenice.

ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza ilustracija.Zadavanje domaće zadaće – pročitati tekst Kulturni razvoj Dubrovačke Republike i napraviti bilješke.

42. HRVATSKA U DOBA MATIJE KORVINA I DINASTIJE JAGELOVIĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s kasnim razdobljem hrvatske srednjovjekovne povijesti.1.2. Odgojni

Istražiti uzroke stagnacije i propasti Hrvatsko-Ugarske Države. Razviti pozitivan stav prema nužnosti gospodarskog razvoja.

1.3. Funkcionalni

Razviti tehniku samostalnog istraživanja.

2. Oblici rada


3. Metode rada


72

Zdenko Samaržija




UVODNI DIO SATA

Čitanje uvoda i pravljenje koncepta za pisanje bilježaka.Profesor na lenti vremena označuje razdoblje vladavine Matije Korvina i dinastije Jagelovića te upisuje najvažnije godine – učenici istražuju u tekstu što se dogodilo pojedinih godina.

1437. 1458. 1463. 1490. 1493. 1516. 1521. 1526.

GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i samostalno pravljenje bilježaka.Mogući izgled bilježaka:Matija Korvin (1458. – 1490.)

Stvara centraliziranu monarhiju

Porezne i vojne reforme

Oslanja se na sitne plemiće i građanstvo

Nakon pada Bosne (1463. godine) stvara Jajačku i Srebreničku banovinu te Senjsku kapetaniju – štit od prodora OsmanlijaPotiče razvoj znanosti i kulture – renesansaJanus PannoniusJagelovići (1490. – 1526.)

Poništavaju reforme Matije Korvina

Poštuju volju magnata

Kriza

godine 1493. Bitka na Krbavskom polju

internacionalizacija hrvatskoga pitanja

Marko Marulić, Julije Klović

godine 1526. poraz na Mohačkom polju – raspad Hrvatsko-Ugarske Države

ZAVRŠNI DIO SATA


73

Hrvatska i svijet

43. GOSPODARSTVO I KULTURA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Usvojiti znanja o hrvatskoj kulturi u razvijenome i kasnome srednjem vijeku.1.2. Odgojni

Razvijati interes za hrvatsku kulturnu baštinu; razvijati osjećaj za lijepo.1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost opažanja, rad sa slikovnim materijalom i s tekstom.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Profesor na lenti vremena upisuje razdoblje romanike, gotike i renesanse.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Analiza osnovnih arhitektonskih elemenata romanike, gotike i renesanse – analiza ilustracija.Drugi korak

Popunjavanje tablice

Razvoj ratarstva Razvoj stočarstva Razvoj prometa Razvoj trgovineRazvoj

novčarskih odnosa

ZAVRŠNI DIO SATA


74

Zdenko Samaržija

44. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM RAZVIJENOGA I KASNOGA SREDNJEG VIJEKA

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike sa zavičajnom poviješću.1.2. Odgojni

Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja.1.3. Funkcionalni

Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu.

2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada



Udžbenik, zemljovid zavičaja.


UVODNI DIO SATA

Priča o povijesti regije i užega zavičaja u razvijenome i kasnome srednjem vijeku.

GLAVNI DIO SATA

Istraživanje o ustroju Crkve, plemićkih obitelji (Hrvatska u doba Arpadovića, Uspon plemićkih obitelji), razvoju gradova i svakodnevici trećega staleža.

ZAVRŠNI DIO SATA

Upoznavanje s monografijama, zbornicima i web stranicama o povijesti užega zavičaja.

75

Hrvatska i svijet

45. HRVATSKE ZEMLJE U KASNOME SREDNJEM VIJEKU

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti povijest hrvatskih zemalja u kasnome srednjem vijeku. Utvrditi znanja o razvoju Dubrovnika. Ponoviti razvoj gospodarstva i kulture Hrvata u kasnome srednjem vijeku.

1.2. Odgojni

Pravilnim postavljenjem problema pobuditi interes učenika za ponavljanje gradiva.1.3. Funkcionalni

Stvoriti sustav radi trajnog pamćenja.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

S pomoću zemljovida (Dubrovačka Republika i Bosna do kraja 14. stoljeća) učenici će ponoviti zemljopisni položaj Dubrovnika i Bosne.

GLAVNI DIO SATA

Učenici će dobiti tri skupine pitanja. Zadaće će rješavati skupno te s pomoću udžbenika i bilježnice. Dovršit će za domaću zadaću. Učenike treba upozoriti da će slična pitanja biti i u skorom ispitu znanja.

Prvi korak ponavljanja

1. Kako je nastao Dubrovnik?

2. Opiši trgovinu Dubrovčana.

3. U kakvom je odnosu Dubrovnik bio s Anžuvincima?

4. U kakvom su odnosu bili Dubrovčani s Osmanlijama?

5. Tko je bio ban Kulin?

6. Opiši ustroj Crkve bosanske.

7. Navedi područja kojima je vladao Stjepan Tvrtko I.

8. Opiši ulogu dominikanaca i franjevaca u srednjovjekovnoj Bosni.

76

Zdenko Samaržija

Drugi korak ponavljanja

1. Tko je bio odgojitelj i najbliži suradnik Matije Korvina?

2. Navedi reforme Matije Korvina.

3. Kako se zove vojna postrojba čije je zapovjedništvo bilo u Senju?

4. Navedi pozitivne i negativne segmente vanjske politike Matije Korvina.

5. Tko je bio Jakub paša?

6. Kako Marko Marulić, Šimun Kožičić Benja te mnogi intelektualci šire istinu o teškom položaju Hrvata početkom 16. stoljeća?

7. Opiši značenje Bitke na Mohačkom polju.

Treći korak ponavljanja

1. Kojim pismima pišu Hrvati u razvijenome i kasnome srednjem vijeku?

2. Što je Hrvojev misal?

3. Što su stećci?

4. Kojem stilu u umjetnosti pripadaju crkva svete Stošije u Zadru te katedrale u Trogiru, Rabu i Splitu?

5. Kojem stilu u umjetnosti pripadaju crkva svetoga Marka u Zagrebu te Medvedgrad, dvorac po-dno Medvednice?

6. Tko su latinisti?

7. Tko je napisao Juditu?

8. Tko je napisao Dunda Maroja?

ZAVRŠNI DIO SATA


46. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU

Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni


Vrednovanje stečenoga znanja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, sen-zi bi liziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

77

Hrvatska i svijet

1.3. Funkcionalni

Pismena primjena stečenoga znanja.

2. Oblici rada


3. Metode rada



Pripremljeni ispiti znanja.

5. Artikulacija sata – primjeri ispita znanja

Grupa A

Ime i prezime ___________________________________ razred ____________

1. Zlatnu bulu plemstvu daje:

a) Karlo Drački,

b) Andrija II.,

c) Ladislav Napuljski,

d) Žigmund Luksemburški.

2. Bitka na Krbavskom polju zbila se _____________ godine.

3. Poveži:

Andrija Buvina šibenska katedrala sv. Jakova

majstor Radovan vratnice splitske katedrale sv. Dujma

Juraj Dalmatinac slike u crkvi sv. Marije pokraj Berma

Vincent iz Kastva portal trogirske katedrale sv. Ivana

4. Što je Vinodolski zakonik?

5. Odredi smjerove dubrovačke trgovine.

6. Prvi bosanski kralj bio je:

a) Hrvoje Vukčić Hrvatinić,

b) Stjepan Tvrtko I.,

c) Mladen Šubić,

d) Katarina Kosača.

7. Prvi značajniji ban u Bosni bio je ________________________.

8. Odredi ulogu franjevaca u Bosni.

9. Zašto je Žigmund Luksemburški želio suzbiti moć velikaša?

78

Zdenko Samaržija

10. Tko je naslijedio Matiju Korvina?

11. Tko je najpoznatiji hrvatski srednjovjekovni minijaturist?

12. Zadarski mir potpisan je ________________ godine.

Grupa B

Ime i prezime ___________________________________ razred ____________

1. Vojsku Bele IV. potukli su:

a) križari,

b) Tatari,

c) Poljaci,

d) Kumani.

2. Bela IV. dodijelio je Gradecu Zlatnu bulu godine:

a) 1209.

b) 1222.

c) 1242.

d) 1526.

3. Opiši ustroj Crkve bosanske.

4. Koga je Hrvoje Vukčić Hrvatinić pozvao u pomoć protiv Žigmunda?

5. Sultan Mehmed II. Osvajač osvojio je Bosnu nakon dugih i iscrpljujućih bitaka.

T N

6. Objasni ustroj komuna u Istri.

7. Poveži:

Kačići Krk

Frankapani Slavonija

Šubići Bribir

Babonići Omiš

8. Što su slobodni kraljevski gradovi?

9. Protiv koga se Ludovik I. borio za jadranske luke?

10. Bitka na Mohačkom polju zbila se ____________ godine.

11. Tko je napisao Kroniku salonitanskih i splitskih biskupa?

79

Hrvatska i svijet

47. SREDNJI VIJEK

Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni


Vrednovanje stečenoga znanja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, sen-zi bi liziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada

Razgovor


Vježbenica


Dok profesor pregledava domaće zadaće, vježbenicu, ocjenjuje referate te usmeno ispituje učenike, učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.

Prijedlog pitanja za usmeno ispitivanje

1. Tko je pokrenuo seobe Germana?

2. Tko su bili Huni? Kako se zvao njihov vođa?

3. Nabroji nekoliko germanskih naroda.

4. Tko su Vandali?

5. Tko je Karlo Veliki?

6. Kako je nastala Francuska?

7. Što je parlament?

8. Tko je Ivana Orleanska?

9. Tko su Normani?

10. Zašto dio Francuske zovemo Normandija?

11. Što je Bizant? Gdje se nalazi? Nabroji neke bizantske careve.

12. Tko su Arapi? Kako se zvala njihova vjera, tko ju je utemeljio i kada?

80

Zdenko Samaržija

13. Što je etnogeneza?

14. Nabroji prve hrvatske vladare.

15. Iz koje su vladarske obitelji (dinastije) oni pretežito bili?

16. Kad su i od koga Hrvati primili kršćanstvo?

17. Nabroji stilove u srednjovjekovnoj umjetnosti.

18. Kako su Arpadovići došli na hrvatsko prijestolje?

19. Tko je pokrenuo križarske ratove i kada?

20. Koje su posljedice tih ratova?

21. Koja dinastija vlada Hrvatskom nakon Arpadovića?

22. Što su hereze?

23. Objasni povezanost Bosne s hrvatskim zemljama.

24. Objasni prodor Osmanlija.

25. Koje posljedice za Hrvatsku ima osmanlijsko zauzimanje Bosne?

26. Tko su spahije, a tko janičari?

27. Tko je pokušao organizirati obranu od Osmanlija i kako?

28. Koje su najveće bitke Hrvata u borbi protiv Osmanlija?

29. Opiši političke, društvene i gospodarske prilike u Dalmaciji u vrijeme mletačke vlasti.

30. Opiši političke, društvene i gospodarske prilike u Istri u vrijeme mletačke vlasti.

31. Opiši političke, društvene i gospodarske prilike u srednjovjekovnom Dubrovniku.

NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK

48. NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću novoga vijeka.1.2. Odgojni

Razvijati stav učenika o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.

1.3. Funkcionalni


81

Hrvatska i svijet

2. Oblici rada


3. Metode rada



Udžbenik


UVODNI DIO SATA


GLAVNI DIO SATA

Razgovor s učenicima. Teme razgovora i predviđeni odgovori:Što je povijest? (Znanost o prošlim događajima.)Tko proučava povijest? (Povjesničar.)Kako povjesničar istražuje prošlost? (Proučava izvore.)Kakvi izvori mogu biti? (Materijalni, pisani…)Kako smo podijelili povijest? (Stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)Zašto smo tako podijelili povijest? (Zato što su događaji i procesi unutar nekoga prošlog razdoblja povezani.)Razgovor o važnim procesima u novom vijeku.Zaključci se upisuju na ploču.Najava istraživanja tih procesa.

ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza slika i ilustracija iz udžbenika.

PLAN PLO ČE

Novi vijek nije jednoznačno određen, već na zbivanja utječu mnogi čimbenici:

– intenzivna razmjena biljnoga i životinjskog svijeta

– dinamičan razvoj tehnologije i znanosti

– mnoge promjene u društvenim odnosima

– stvaranje kolonija – ovisnih zemalja koje se gospodarski iskorištavaju

– prenošenje europskoga načina življenja na druge kontinente

– središte se svjetske trgovine, pa tako i znanosti i umjetnosti, premjestilo sa Sredozemlja na obale Atlantskoga oceana.

82

Zdenko Samaržija

49. VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRIĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Usvojiti znanja o uzrocima i posljedicama velikih zemljopisnih otkrića.1.2. Odgojni

Ocijeniti značenje velikih zemljopisnih otkrića na razvoj čovječanstva. Istaknuti potrebu ljudi za stjecanjem novih spoznaja i težnju za ispitivanjem novoga i nepoznatog.

1.3. Funkcionalni

Vježbati izdvajanje bitnih podataka, snalaženje u vremenu i u prostoru.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje pripreme. Čitanje teksta Širenje vidika i jačanje komunikacije. Analiza zemljovida Poznati svijet srednjovjekovnih Europljana.Analiza pohoda Marka Pola i Ibna Bautute.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Istraživanje uzroka, povoda, tijeka i posljedica velikih zemljopisnih otkrića – zajedničko pravljenje bilježaka.

Drugi korak

Rješavanje pripadajućeg zadatka iz vježbenice.

ZAVRŠNI DIO SATA

Čitanje teksta Srednjovjekovni pomorci. Rješavanje pripadajućih zadatka iz vježbenice.

83

Hrvatska i svijet

PLAN PLO ČE

preduvjeti:

– svijest da je Zemlja okrugla

– kvalitetne karte i navigacijska oprema

– brodovi kojima se može preploviti ocean

uzroci:

– želja Europljana za širenjem trgovine, vjere i političke moći

povod:

– osmanlijskim zauzimanjem Bliskoga istoka trgovina je zakratko prekinuta, a roba je znatno poskupjela

– trgovina između azijskih civilizacija i Europljana dobila je drukčiji smjer

tijek:

– od druge polovice 15. do druge polovice 16. stoljeća

– pomorci:

– Kolumbo

– Magellan

– da Gama

– Diaz

posljedice:

– intenzivna razmjena biljnog i životinjskog svijeta

– užurbani razvoj brodarstva i navigacijske tehnologije


– središte se svjetske trgovine premjestilo sa Sredozemlja na obale Atlantskoga oceana.

Domaća zadaća

Istraživanje podrijetla biljaka i životinja iz naše okoline.

84

Zdenko Samaržija

50. GOSPODARSTVO, KULTURA I ZNANOST NOVOVJEKOVNE EUROPE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o razvoju znanosti i kulture u novom vijeku.1.2. Odgojni

Razvijanje interesa za kulturu, razvijanje svijesti o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara, razvijanje smisla za lijepo, poticanje učeničke znatiželje.

1.3. Funkcionalni

Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Zajedničko čitanje pripreme.Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. Svaka će grupa za domaću zadaću pripremiti pano.

GLAVNI DIO SATA

Prva grupa: Razvoj poljoprivrede

Rani srednjivijek

Razvijeni srednji vijek

Kasni srednji vijek

Novi vijek

Trajanjeod 5. do 11. stoljeća

12. i 13. stoljeće 14. i 15. stoljećeod 16. do 20. stoljeća

Kako oplemenjuju zemlju?

paljenje i krčenje šuma;dvopoljni sustav

tropoljni sustav;govedo je najvažnija vučna životinja

gnojenje zemlje; upotreba konja u obradi zemlje

85

Hrvatska i svijet

Razvoj stočarstva

Položaj seljaka

Druga grupa: Urbanizacija i oblici proizvodnje

Rani srednjivijek


Kasni srednji vijek

Novi vijek



Urbanizacija deurbanizacijarazvoj gradova;slobodni kraljevski gradovi

urbanizacija zbog demografske eksplozije

Čime se bave građani

poljoprivreda,trgovina,obrt

obrt i trgovina; obrazovanje;rad u državnim službama

Oblici proizvodnje

obrt – jedna osoba obavlja sve etape proizvodnoga procesa

manufakutra,industrija

Treća grupa: Razvoj znanosti

Rani srednjivijek


Kasni srednji vijek

Novi vijek



Tko su nosioci znanosti?

benediktincibenediktinci, dominikanci

dominikanci, znanstvenici izvan svećenskogstaleža

isusovci, pavlini, dominikanci, znanstvenici izvan svećenskogastaleža

Položaj znanosti prezrena razvoj teologije

razvoj zemljopisa; proučavanje djela antičkih pjesnika, pisaca, matematičara, fizičara i filozofa

Koji su najveći znanstvenici?

Avicena, Abelard, Toma Akvinski

Paracelzus, Erazmo Roterdamski …

86

Zdenko Samaržija

Koji su najveći hrvatski znanstvenici?

Herman Dalmatin,Augustin Kažotić…

Ivan Vitez,Ivan Česmički

patristika skolastika humanizam racionalizam, empirizam,prosvjetiteljstvo

Četvrta grupa: Razvoj umjetnosti i kulture

Rani srednjivijek


Kasni srednji vijek

Novi vijek



Nositelji kulture benediktincibenediktinci, dominikanci, franjevci, plemići

benediktinci, dominikanci, franjevci, plemići, građani

isusovci, pavlini, benediktinci, dominikanci, franjevci, plemići, građani

Stilovi u umjetnostipredromanika; romanika

gotika renesansa barok

Najvažnija djela svjetske kulturne baštine

Najvažniji umjetnici

Najvažnija djela hrvatske kulturne baštine

Najvažniji hrvatski umjetnici

87

Hrvatska i svijet

51. PROTESTANTIZAM I KATOLIČKA OBNOVA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Usvojiti znanja o uzrocima i posljedicama reformacije i katoličke obnove.1.2. Odgojni

Ocijeniti utjecaj zbivanja u Crkvi na društveni i politički razvoj Europe. Poticati osjećaj snošljivosti i tolerancije. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.

1.3. Funkcionalni

Vježbati uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijati sposobnosti samostalnog objašnjavanja.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Prvi korak

Postavljanje panoa. Svaka skupina u nekoliko minuta iznosi najvažnije rezultate istraživanja.Drugi korak

Razgovor o nauku Katoličke crkve – siromaštvo kao životni ideal.Učenje Jeana Calvina – Bogat čovjek je Bogu ugodna osoba.Zaključci se zapisuju na ploču i u bilježnicu.

GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka.

ZAVRŠNI DIO SATA


88

Zdenko Samaržija

PLAN PLO ČE

uzrok:

– nesklad između stvarnosti i nauka Katoličke crkve

povod:

– prodaja oprosta (indulgencije)

– trgovina visokim crkvenim položajima

tijek:

– prva polovica 16. stoljeća; Martin Luther

– Njemačka, a poslije se protestantizam širi i na ostale europske zemlje

– vjerski ratovi: – Njemački seljački rat – čija je zemlja, njegova je i vjera

– Tridesetogodišnji rat – taktika spržena zemlja

posljedice:

– raskol Katoličke crkve

katolička obnova – Tridentski koncil, isusovci, barok

52. EUROPSKE DRŽAVE U NOVOM VIJEKU – RAZVOJ APSOLUTISTIČKIH MONARHIJA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o širenju kolonijalnih sila i o razvoju apsolutnih i parlamentarnih monarhija u Europi.1.2. Odgojni

Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.1.3. Funkcionalni

Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitoga mišljenja, vježbanje rada s tekstom i slikom.

2. Oblici rada


89

Hrvatska i svijet

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Analiza religijskog zemljovida Europe. Otkrivanje veze između gospodarske razvijenosti i vjerskog sastava.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Čitanje teksta Apsolutističke monarhije. Pravljenje bilježaka.Drugi korak

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata.

Fra

nc

uska

En

gleska

Ru

sija

Po

rtug

al

Šp

an

jolska

Italija

Ha

bsb

urška

Mo

na

rhija

Sve

to R

imsko

C

arstvo

Nizo

zem

ska

Osm

an

lijsko

Ca

rstvo

Kin

a

Jap

an

Dinastija

Najvažniji vladari

Izgradnja apsolutističke monarhije

Protivnici apsolutističke monarhije

Ratovi i socijalna previranja

Gospodarstvo

Najvažniji političari

Kolonije

Znanost i umjetnost

90

Zdenko Samaržija

PLAN PLO ČE

Apsolutistička monarhija: sustav u kojem su zakonodavna, izvršna i sudska vlast u rukama vladara.

Pristaše Protivnici

Tko Zašto Tko Zašto

građanizaštićeni od samovolje plemića

magnatiizgubili su gospodarsku i političku moć

trgovciukidaju se unutarnje carine

crkveni velikodostojniciizgubili su gospodarsku i političku moć te utjecaj na vladara

obrazovani pripadnici trećeg staleža i osiromašeni plemići

zapošljavanje u državnim službama – napredak na društvenoj ljestvici

cehovigube monopol nad proizvodnjom

kmetovizaštićeni od samovolje plemića

poduzetnici slama se moć cehova

53. RANI NOVI VIJEKPonavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Utvrditi i ponoviti znanja o zbivanjima u Europi i u svijetu do sredine 18. stoljeća; velikim zemljopisnim otkrićima, razvoju znanosti, reformaciji i katoličkoj obnovi te o pojavi apsolutnih monarhija.

1.2. Odgojni

Ocijeniti utjecaj prilika unutar Crkve na društvene i političke prilike u Europi. Razvijati naviku ponavljanja nastavnih sadržaja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti povezivanja gradiva i pismenog izra-žavanja.

2. Oblici rada


91

Hrvatska i svijet

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Najava ponavljanja.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Učenici crtaju lentu vremena s upisanim važnim datumima. Što se dogodilo tih godina, trebaju pronaći u udžbeniku.

1453. 1492. 1497. 1517. 1543. 1566. 1618. 1648. 1708.

Drugi korak

Rješavanje zadataka iz vježbenice – do kraja sata. Profesor provjerava rješenja i ocjenjuje ih.Najaviti provjeravanje znanja za sljedeći nastavni sat.

54. RANI NOVI VIJEK

Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Utvrditi i ponoviti zbivanja u Europi i u svijetu do sredine 18. stoljeća.1.2. Odgojni

Ocijeniti utjecaj prilika unutar Crkve na društvene i političke prilike u Europi. Razvijati naviku ponavljanja nastavnih sadržaja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, sposobnost povezivanja gradiva i usmenog izražavanja.

92

Zdenko Samaržija

2. Oblici rada


3. Metode rada

Razgovor


Pripremljeni ispit znanja, povijesni zemljovid.


Provjeravanje znanja.Pojmovi i imena koje su učenici trebali usvojiti:

– kalvinizam

– Anglikanska crkva

– kapitalizam

– Montesquieu

– Ibn Batuta

– Lyon

– Rt muka

– San Salvador

– Amerigo Vespucci

– Diago Cão

– Vasco da Gama

– Fernando Magellan

– Nikola Kopernik

– Giordano Bruno

– Tyho Braha

– Galileo Galilej

– Rene Descartes

– Baruch de Spinoza

– John Locke

– Isaak Newton

– Martin Luther

– Igancije Loyola

– Karlo V.

– Filip II.

– Oliver Cromwell

93

Hrvatska i svijet

– Romanovi

– karavela

– portulan

– gospodarska ophodnja

– kameralizam

– fiziokratizam

– merkantilizam

– Tridentski koncil

– apsolutistička monarhija

– Bartlomejska noć

– hugenoti

– Versailles

– intenzivna razmjena biljnog i životinjskog svijeta

– dinamičan razvoj tehnologije i znanosti

– mnoge promjene u društvenim odnosima

– stvaranje kolonija – ovisnih zemalja koje se gospodarski iskorištavaju


– središte se svjetske trgovine, pa tako i znanosti i umjetnosti, premjestilo sa Sredozemlja na obale Atlantskoga oceana

Utvrđivanje kronologije1453. (Osmanlije zauzele Carigrad)1484. (ekspedijcija Diaga Cãoa)12. listopada 1492. (Kolumbo nabasao na otok San Salvador)1497. (Vasco da Gama oplovio Afriku)1517. (Martin Luther)1543. (izašla knjiga Nikole Kopernika)1566. (ustanak Nizozemaca protiv Filipa II.)1609. (dalekozor)1618. – 1648. (Tridesetgodišnji rat)1707. (nastanak Velike Britanije)

94

Zdenko Samaržija

HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKU

55. HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKUUvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću hrvatskog novovjekovlja.1.2. Odgojni

Pravilnim postavljanjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta.

1.3. Funkcionalni

Objasniti metode istraživanja.

2. Oblici rada

Frontalni, suradničko učenje.

3. Metode rada

Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad s tekstom, povijesnim zemljovidom i slikom.




UVODNI DIO SATA

Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.Naznačit će da je to bilo teško razdoblje neprestanih sukoba velesila na hrvatskom nacionalnom području.

Pitanja

Koja sila nadire s Bliskoga istoka?Koje se sile suprotstavljaju Osmanlijama?Koji su razlozi napredovanja osmanlijske vojske?Zajedničko popunjavanje tablice prema tekstovima iz udžbenika: Susreti srednjovjekovnih civilizacija, Turci Osmanlije, Velika seoba naroda i njezine posljedice, Franačka Država, Uspon Europe, Staleži srednjovjekovnog društva, Hrvatska u doba Arpadovića, Personalna unija Hrvatske i Mađarske te Ustanove i simboli hrvatske države, Ustroj vojske.

95

Hrvatska i svijet

Rješenje

Kršćanske države Osmanlije

Opremanje vojnika svatko sebe oprema za ratplemići opremaju vojsku; carska komora

Pješadija seljacipomoćni vojni odredi sastavljeni od kršćanskih podanika

Konjanici plemići plemići

Jurišna konjicapomoćni vojni odredi sastavljeni od kršćanskih podanika

Profesionalne postrojbe malobrojne i nemotivirane janjičari

Artiljerija malobrojnaznatna sredstva uložena u ratnu tehnologiju

GLAVNI DIO SATA

16. stoljeće – prodiranje Osmanlija, povlačenje Habsburgovaca i Mlečana.Učvršćenje linija razdvajanja.Potom: povlačenje Osmanlija, a prodiranje Habsburgovaca i Mlečana.Crtanje tablice: Promjene vlasti u hrvatskim zemljama od 16. do sredine 18. stoljeća.

1526. 1566. 1599. 1606. 1664. 1683. 1699. 1717. 1737.

Slavonija i Srijem

Banska Hrvatska

Istra

Dalmacija


Vojna krajina

Bosna i Hercegovina

ZAVRŠNI DIO SATA


96

Zdenko Samaržija

56. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU – BORBE PROTIV OSMANLIJA

Pet sati obrade.Prvi sat

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Istražiti najvažnije čimbenike povijesti Hrvata u 16. i 17. stoljeću.1.2. Odgojni

Poticati osjećaj nacionalne pripadnosti i privrženosti vlastitu narodu. Ocijeniti izbor Habsburgovaca i uočiti negativnosti građanskog rata u Hrvatskoj nakon toga izbora.

1.3. Funkcionalni

Razumjeti pojam drukčijega društvenog ustroja.

2. Oblici rada


3. Metode rada

Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.




UVODNI DIO SATA

Čitanje pripreme Hrvatska u 16. stoljeću. Razgovor o strahu. Razgovor o zločinima.Čitanje pripreme Istra, Dalmacija, Dubrovnik.Razgovor.

GLAVNI DIO SATA

Profesor će navesti najvažnije odrednice povijesti Hrvata u 16. i 17. stoljeću.Ponovno će s učenicima analizirati grafikone s prošloga sata. Naznačit će posljedice prodora Osmanlija – migracije te nestabilnost tržišta i pad vrijednosti novca, što je, u konačnici, glavni uzrok Seljačke bune.

ZAVRŠNI DIO SATA


97

Hrvatska i svijet

PLAN PLO ČE

Hrvatska u 16. i 17. stoljeću – borbe protiv OsmanlijaNastavak razjedinjavanja hrvatskih zemaljaRazličiti politički, gospodarski, vjerski i kulturološki sustaviŽelja za obranom od prodora Osmanlija – biranje Habsburgovaca za hrvatske kraljeve; Vojna krajinaMigracije – Hrvata – VlahaSusret katolika, protestanata, pravoslavaca, muslimana i Židova

1514. Buna pučana na Hvaru 1526. Bitka na Mohačkom polju1537. Pad Klisa 1566. Umro sultan Sulejman1573. Seljačka buna 1593. Bitka kod Siska1606. Žitvanski mir 1664. Vašvarski mir1671. Pokret hrvatskih i mađarskih plemića 1683. Bitka kod Beča1699. Mir u Srijemskim Karlovcima

57. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU. DRŽAVNI SUSTAVI

Pet sati obrade.Drugi sat

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Istražiti temeljne procese prvih stoljeća hrvatskoga novovjekovlja.1.2. Odgojni

Ocijeniti nužnost stvaranja Vojne krajine i uočiti povlašten položaj Vlaha.1.3. Funkcionalni

Razumjeti pojam drugačijeg društvenog ustroja.

2. Oblici rada

Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, rad u skupinama, suradničko učenje.

3. Metode rada


98

Zdenko Samaržija




UVODNI DIO SATA

Rad u skupinama – suradničko učenjeNajava cilja: Već je početkom 15. stoljeća počeo proces potpadanja hrvatskih zemalja pod različite upravne, vjerske i gospodarske sustave. U 16. stoljeću taj se proces nastavio. Na ovom satu istraži upravne, vjerske i gospodarske sustave koji su dominirali hrvatskim zemljama u ranom novom vijeku.

GLAVNI DIO SATA

IstraživanjeProblemske zadaće za skupinu Osmanlije.

1. Odakle dolaze Osmanlije?

2. Koje su vjere?

3. Opiši ustroj osmanlijske vojske.

4. U kojim su hrvatskim zemljama vladale Osmanlije?

5. Kako je organizirana osmanlijska vlast u hrvatskim zemljama (zemljovidi)?

6. Odredi razlike između feudalizma zapadnoeuropskih zemalja i osmanlijskoga feudalizma (Su-sreti srednjovjekovnih civilizacija, Turci Osmanlije, Bosna u doba osmanlijske vlasti, Osmanlij-ski feudalizam).

7. Koji su razlozi propasti osmanlijske vlasti u Podunavlju (Granice Bosanskog pašaluka)?

Problemske zadaće za skupinu Habsburgovci

1. Odakle dolaze Habsburgovci?

2. Koje su vjere?

3. Kada stupaju na hrvatsko prijestolje?

4. Kakve obveze preuzimaju?

5. Kako je organizirana habsburška vlast u hrvatskim zemljama?

6. Opiši ustroj Vojne krajine.

Problemske zadaće za skupinu Mlečani

1. Kada su Mlečani došli u posjed jadranske obale?

2. Koje su vjere?

3. Čime se bave Mlečani?

4. Odredi uzroke Uskočkoga rata (Istra pod mletačkom vlašću).

5. Što je Splitska skala (Dalmacija pod mletačkom vlašću)?

6. Kako je organizirana mletačka vlast u hrvatskim zemljama (Dalmacija pod mletačkom vlašću; Rat u Dalmaciji; Novi ratovi i Mir u Požarevcu)?

99

Hrvatska i svijet

Problemske zadaće za skupinu Dubrovčani

1. Čime se bave Dubrovčani?

2. Tko su najvažniji dubrovački književnici i slikari 16. stoljeća?

3. Tko su najvažniji dubrovački književnici i slikari 17. stoljeća?

4. Koji su razlozi slabljenja moći Dubrovačke Republike?

5. Tko je Nikola Bunić?

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o različitim upravnim sustavima.

58. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU. SOCIJALNA PREVIRANJA

Pet sati obrade.Treći sat

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Usvojiti znanja o osmanlijskim osvajanjima u Hrvatskoj tijekom 16. stoljeća, s posebnim naglaskom na Bitku kod Siska te spoznati uzroke Seljačke bune 1573. godine i ostalih socijalnih previranja u 16. i 17. stoljeću.

1.2. Odgojni


1.3. Funkcionalni

Uočiti i ocijeniti položaj društvenih slojeva tijekom 16. i 17. stoljeća. Poticati kritičko razmišljanje i zaključivanje.

2. Oblici rada

Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, rad u skupinama, suradničko učenje.

3. Metode rada

Razgovor, promatranje, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.



100

Zdenko Samaržija


UVODNI DIO SATA

Nastavak istraživanja u skupinama.Istraživanje socijalnih problema.

GLAVNI DIO SATA

Tekst za sve skupine.U 16., 17. i u prvoj polovici 18. stoljeća došlo je do mnogih socijalnih previranja. Protiv onodobnoga društvenog ustroja bunili su se gotovo svi slojevi stanovništva. Protiv postupaka državnih vlasti i plemića bunili su se slobodni seljaci, kmetovi i građani, a protiv reformi koje su provodili vladari, a koje su ograničavale samovolju plemića, bunili su se viši društveni slojevi.

1. Odredi razlike između feudalizma zapadnoeuropskih zemalja i osmanlijskoga feudalizma.

2. Odredi razliku između komunalnog sustava komuna na Jadranu i feudalizma zapadnoeuropskih zemalja, kakav se razvio u Banskoj Hrvatskoj.

3. Zašto je došlo do prestanka udjela kmetova u trgovini Banske Hrvatske?

4. Pročitaj tekst Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija.

Prva grupa: Ustanak pučana na Hvaru

1. Koji društveni slojevi u jadranskim komunama pod vlašću Mletačke Republike imaju vlast, a koji društveni slojevi ne sudjeluju u vlasti?

2. Odredi povod buni pučana na Hvaru.

3. Opiši tijek bune.

4. Koje su posljedice bune pučana na Hvaru?

Druga grupa: Pokret plemića u Banskoj Hrvatskoj.Pročitaj lekciju Zrinski i Frankapani – otpor bečkom centralizmu.Pročitaj i tekst Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija, Apsolutističke monarhije.Izlaganje pripremi tako da ukratko navedeš uzroke, povod, tijek i posljedice pokreta plemića Banske Hrvatske

Treća grupa: Seljačka buna 1573. godine

1. Zašto su kmetovi istisnuti iz trgovine Banske Hrvatske?

2. Koje zemljopisne odrednice utječu na nezadovoljstvo kmetova Banske Hrvatske?

3. Koji su simboli ustanka kmetova?

4. Tko su vođe ustanka?

5. Opiši postupke plemića prema kmetovima nakon sloma ustanka.

ZAVRŠNI DIO SATA

Izlaganje skupina.Zajedničko pravljenje bilježaka.

101

Hrvatska i svijet

59. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU. UTJECAJ SNAŽNIH OSOBA

Pet sati obrade.Četvrti sat

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni



1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, rad u parovima, rad u skupinama, suradničko učenje.

3. Metode rada



Udžbenik, djelo Znameniti i zaslužni Hrvati.


UVODNI DIO SATA

Istraživanje snažnih povijesnih osoba.

GLAVNI DIO SATA

Rad u skupinama.Zadaće za skupine: Kada trebaš prepričati život neke povijesne osobe ili o njoj napisati referat, odgovori na ova pitanja:

• Gdje i kada je rođena?

• Kakvo je obrazovanje stekla?

• Od koga prima ideje?

• Koji su glavni događaji u njezinu životu?

• Od čega živi?

• Što piše?

• Na koga utječe?

• Gdje, kada i kako je umrla?

102

Zdenko Samaržija

Učenici se udružuju u parove ili skupine i istražuju biografije znamenitih Hrvata.Marko Antonije de DominisNikola BunićLuka IbrišimovićMarko MesićDaniel RodrigaJuraj HabdelićIvan BelostenecFran Krsto FrankapanNikola ZrinskiPetar ZrinskiBartol KašićPavao Ritter VitezovićIvan GundulićRuđer BoškovićĐuro BagliviMatija Vlačić IlirikMehmed-paša SokolovićHasan-paša PredojevićNikola Šubić Zrinski – Sigetski

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o utjecaju istaknutih osoba na povijesne procese.

60. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi usvojenost znanja o političkim i ratnim zbivanjima u Hrvatskoj tijekom 16. i 17. stoljeća.

1.2. Odgojni

Vježbati snalaženje u prostoru (zemljovid) i vremenu (lenta vremena), razvijati sposobnost pamćenja i uočavanja bitnog. Osposobiti učenike za razumijevanje nacionalne povijesti.

1.3. Funkcionalni


103

Hrvatska i svijet

2. Oblici rada


3. Metode rada



Udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.


UVODNI DIO SATA

Nakon što si istražio uzorke pojedinih buna, ustanaka i protudvorskih pokreta, skiciraj uzroke ne za do-volj stva pojedinih društvenih slojeva.

GLAVNI DIO SATA

Učenici će čitati tekst te će pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popuniti tablicu. Istraživanje – do kraja sata.

KmetoviSlobodni

seljaciGrađani Vojnici Plemići Svećenici

Porez

Nadzor nad trošenjem sredstava prikupljenih porezima

Teret obrane od neprijateljskih vojski

Sudjeluju li u trgovini?

104

Zdenko Samaržija

Banska Hrvatska

Hrvatske zemlje pod

osmanlijskom vlašću

Hrvatske zemlje pod

vlašću Mletačke Republike


Vojna krajina

Koji društveni slojevi plaćaju poreze?

Razvijenost obrta i manufaktura

Koji društveni slojevi sudjeluju u trgovini?

Potiče li vlast razvoj obrta i manufakture te širenje trgovine?

Kakve su prometnice?

61. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU

Sistematizacija

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni


Pravilnim postavljanjem problema probuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, suradničko učenje.

105

Hrvatska i svijet

3. Metode rada



Udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica, opći priručnici (enciklopedija ili leksikon).


UVODNI DIO SATA

Najava cilja. Sistematizacija znanja.

GLAVNI DIO SATA

Rad u skupinama.Prijedlog pitanja prema kojima će se pisati izvješća.

1. Tko ima vlast?

2. Kakav je ustroj lokalne vlasti?

3. Koje životinje uzgajaju te koje biljke imaju kultivirane?

4. Koji slojevi stanovništva žive u toj zemlji?

5. Čime se bavi pojedini sloj?

6. Koji su najvažniji procesi obilježili život Hrvata u 16. stoljeću?

7. Koje su najvažniji procesi obilježili život Hrvata u 17. stoljeću?

8. Koji su najvažniji političari i djelatnici u kulturi?

Skupine

1. Slavonija i Srijem

2. Banska Hrvatska

3. Vojna krajina

4. Istra

5. Dalmacija

6. Dubrovnik

7. Bosna i Hercegovina

IzvješćaPrimjer bilježakaBosanski pašaluk – središte u Sarajevupodjela pašaluka na sandžakesmanjenje Bosanskog pašaluka u 17. i 18. stoljećupromjene u nacionalnom sastavu:

– iseljavanje i islamizacija katolika

106

Zdenko Samaržija

– doseljavanje muslimana

– naseljavanje pravoslavnih Vlaha

– puran, rajčica, kukuruz, krumpir, bundeva, mak, riža …

položaj kršćana u Bosanskom pašaluku:

– potpora Pravoslavnoj crkvi

– ometanje djelovanja Katoličke crkve

– uspješno djelovanje franjevaca

utjecaj islama na bosansko graditeljstvo i književnost

Primjer bilježakaaristokratska republika na čelu koje su knez, Malo vijeće i Veliko vijećeSenat vodi vanjsku i unutarnju politikuu 16. stoljeću Dubrovnik je snažna pomorsko-trgovačka sila; temelj je gospodarstva trgovinazahvaljujući vještoj diplomaciji, Dubrovnik je pod zaštitom Španjolske i Osmanlijskog Carstvaslabljenje gospodarske moći u 17. stoljeća1667. godine potresponovno jačanje Dubrovnika u 18. stoljećuPrimjer bilježakauzroci slabljenja Mletačke Republike:

– premještanje svjetske trgovine sa Sredozemlja na Atlantski ocean

– sve jača zapadnoeuropska trgovačka konkurencija

– sukobi s Osmanlijskim Carstvom

Venecija ograničava razvoj dalmatinske trgovine1510. – 1514. godine – buna pučana na otoku Hvarumletačke posjede u Dalmaciji ugrožavaju osmanlijski napadi i sukobi s uskocimaširenje mletačke vlasti u dalmatinsku unutrašnjostPrimjer bilježakauzroci slabljenja Mletačke Republike:

– premještanje svjetske trgovine sa Sredozemlja na Atlantski ocean

– sve jača zapadnoeuropska trgovačka konkurencija

– sukobi s Osmanlijskim Carstvom

Venecija ograničava razvoj trgovine istarskih komunamletačka vlast u obalnom dijelu i gradovima gdje žive pretežno Talijanihabsburška vlast u unutrašnjosti gdje živi hrvatsko stanovništvona sjeverozapadu žive i SlovenciPrimjer bilježakasustav obrambenih utvrda od Drave do Jadranskog morasenjski uskocipodjela Vojne krajine:

107

Hrvatska i svijet

– Hrvatska (između Kupe i Jadranskog mora)

– središte Karlovac

– Banska (između Save i Kupe)

– središte Sisak

– Slavonska (između Save i Drave)

– središte Varaždin

1630. godine – Vlaški statuti

ZAVRŠNI DIO SATA

Zadavanje domaće zadaće – zadaci iz zavičajne povijesti u 16. i 17. stoljeću.

62. ZRINSKI I FRANKAPANI – OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Utvrditi znanja o otporu Zrinskih i Frankapana bečkom centralizmu i njegovim posljedicama na hrvatsku povijest.

1.2. Odgojni

Razvijati interes učenika za hrvatsku povijest; jačati nacionalnu svijest.1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza i samostalno zaključivanje.

2. Oblici rada

Frontalni, rad u parovima, suradničko učenje.

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponoviti znanja s prošlih sati. Utvrditi pojam apsolutne monarhije.

108

Zdenko Samaržija

GLAVNI DIO SATA

Razgovarajući s učenicima, izložiti činjenice o pokretu hrvatskih i mađarskih plemića.Pitanja koja će profesor postavljati

1. Odredi uzroke otpora hrvatskih i mađarskih plemića.

2. Odredi povod pokretu hrvatskih i mađarskih plemića.

3. Tko su vođe pokreta hrvatskih i mađarskih plemića?

4. Kojim su se državama hrvatski i mađarski plemići obratili za pomoć?

5. Kako je Beč doznao za plan otpora?

6. Kako je završio pokret hrvatskih i mađarskih plemića?

7. Objasni odnos Beča prema preostalim članovima obitelji Zrinskih i Frankapana.

8. Koja je najvažnija posljedica sloma pokreta hrvatskih i mađarskih plemića?

9. Gdje su, prema tvojem mišljenju, Zrinski i Frankapani pogriješili u organizaciji otpora?

ZAVRŠNI DIO SATA


PLAN PLO ČE

– ostaci ostataka nekada slavnoga hrvatskog kraljevstva– Zrinski i Frankapani – najmoćnije hrvatske obitelji

uzrok pokreta:

– kršenje plemićkih prava nakon uvođenja apsolutizma

povod:

– Vašvarski mir 1664. godine

vođe otpora:

– Nikola Zrinski– Franjo Wesseleny– smrt Nikole Zrinskog– Petar Zrinski i Fran Krsto Frankapan

– traženje pomoći od Francuske, Poljske, Venecije i Osmanlijskog Carstva– uspješna akcija kraljevske vojske i predaja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana– pogubljenje u Bečkome Novom Mjestu 1671.– uništenje obitelji Zrinskih i Frankapana

posljedice sloma otpora:– učvršćenje apsolutizma– uništenje najmoćnijih hrvatskih velikaških obitelji

109

Hrvatska i svijet

63. OSLOBAĐANJE HRVATSKIH KRAJEVA OD OSMANLIJSKE VLASTI

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Utvrditi znanja o borbi Hrvata protiv Osmanlija tijekom 17. i 18. stoljeća.1.2. Odgojni

Uočiti i ocijeniti nužnost i opravdanost oslobodilačkog rata.1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost snalaženja u prostoru i vremenu, uočavanje uzročno-posljedičnih veza.

2. Oblici rada


3. Metode rada

Razgovor, demonstracija, rad s tekstom, povijesnim zemljovidom i slikom, samostalni rad na tekstu, izlaganje.




UVODNI DIO SATA

Davanje uputa za rad.Profesor će iznijeti uzroke slabljenja moći Osmanlijskoga Carstva (učenici će pročitati tekst Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija, Osmanlijsko Carstvo), a tijek oslobađanja hrvatskih zemalja pratit će na zemljovidu Hrvatska 1606. – 1718. godine.

GLAVNI DIO SATA

Događaji se zapisuju na lentu vremena na ploči.

ZAVRŠNI DIO SATA

Čitanje teksta Stradanje stanovništva. Razgovor.

110

Zdenko Samaržija

PLAN PLO ČE

uzroci slabljenja Osmanlijskoga Carstva:

– prestanak osvajačkih ratova

– slabljenje središnje sultanove vlasti

– zaostajanje osmanlijskog gospodarstva za europskim

opsada Beča 1683.Sveta ligaoslobođenje hrvatskih zemalja:

– Slavonija (Luka Ibrišimović)

– Lika i Krbava (Marko Mesić)

– Dalmacija (oslobađanje vodi Mletačka Republika)

– neuspješan prodor carske vojske kroz Srbiju i Makedoniju do Albanije radi opkoljavanja Bosne i Hercegovine

– 1697. Bitka kod Sente

– prodor Eugena Savojskog do Sarajeva i iseljavanje Hrvata iz Bosne

– Mir u Srijemskim Karlovcima (1699. godine)

64. HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 18. STOLJEĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o političkim, društvenim i gospodarskim prilikama u Hrvatskoj nakon oslobođenja od Osmanlija.

1.2. Odgojni

Ocijeniti utjecaj rata na prilike u Hrvatskoj.1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost uočavanja bitnog, samostalnog rada na tekstu i usmenog izražavanja.

2. Oblici rada


111

Hrvatska i svijet

3. Metode rada

Razgovor, demonstracija, rad s tekstom, povijesnim zemljovidom i slikom; samostalni rad na tekstu, izlaganje.




UVODNI DIO SATA

Davanje uputa za rad.Priča o turcizmima u hrvatskom jeziku.

GLAVNI DIO SATA

Analiza značenja Pragmatičke sankcije.Analiza mirovnih ugovora u Požarevcu i Beogradu te utjecaj njihovih odredbi na današnje granice Republike Hrvatske.Pisanje bilježaka o glavnim procesima u hrvatskim zemljama u prvoj polovici 18. stoljeća.

ZAVRŠNI DIO SATA

Nastavnu jedinicu ponovit ćemo rješavanjem zadataka iz vježbenice.

PLAN PLO ČE

– Pragmatička sankcija (1712. godine)

– Mir u Požarevcu (1718. godine) – današnje granice Republike Hrvatske

– Mir u Beogradu (1739. godine)

65. HRVATSKA KULTURA U NOVOM VIJEKU

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Uputiti učenike na kulturna dostignuća Hrvata od 16. do 18. stoljeća kao važnu sastavnicu nacionalnoga identiteta.

1.2. Odgojni

Uočiti utjecaje raznih naroda na razvoj hrvatske kulture. Razvijati smisao za lijepo te poticati učenike na donošenje samostalnih estetskih prosudbi.

112

Zdenko Samaržija

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost uočavanja bitnog, uočavanje uzročno-posljedičnih veza i logičko zaključivanje.

2. Oblici rada

Frontalni, rad u parovima.

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Utvrđivanje pojmovlja.

GLAVNI DIO SATA

Utvrditi osnovne odrednice baroka. Čitanje odabranih tekstova iz udžbenika. Odgovaranje na pitanja.

ZAVRŠNI DIO SATA

Učenici će pročitati odgovore, a profesor će ih komentirati.

PLAN PLO ČE

– pojava baroka u Hrvatskoj – kraj 16. stoljeća; isusovci i pavlini

– gradnja novih naselja, raskošnih palača i feudalnih dvoraca

– barokne crkve – Sv. Katarina u Zagrebu i pavlinska crkva u Lepoglavi

– talijanski utjecaj na razvoj umjetnosti u Dalmaciji i Istri

– utjecaj crkvenih redova na razvoj školstva u Hrvatskoj

66. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM NOVOGA VIJEKA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Odgojni

Upoznati učenike s poviješću užega zavičaja.

113

Hrvatska i svijet

1.2. Obrazovni

Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja.1.3. Funkcionalni

Usavršiti tehniku istraživanja.

2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponoviti smjernice društvenoga i političkog razvoja užega zavičaja.

GLAVNI DIO SATA

Analiza jednostavnijih izvora te uvid u relevantnu literaturu.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o povijesti užega zavičaja.

67. USTANOVE I SIMBOLI HRVATSKE DRŽAVNOSTI

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Istražiti elemente hrvatske državnosti u prijašnjim povijesnim razdobljima.1.2. Odgojni

Buditi nacionalnu svijest.1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost samostalnog istraživanja.

2. Oblici rada

Frontalni

114

Zdenko Samaržija

3. Metode rada



Udžbenik


UVODNI DIO SATA

Profesor će na ploči nacrtati lentu vremena i učenici će na nju unositi najvažnije podatke iz teksta u udžbeniku.

GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta iz udžbenika i odgovaranje na pitanja.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o hrvatskom grbu i zastavi.

68. HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKU

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Utvrditi znanja o društvenim, političkim i gospodarskim prilikama u hrvatskim zemljama u ranome novom vijeku.

1.2. Odgojni

Razvijati interes za povijest Hrvata, osobito užega zavičaja, te povijest struke koja će biti buduće zanimanje učenika. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote.Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost pamćenja, razmišljanja i povezivanja gradiva, snalaženje u prostoru i vremenu.

2. Oblici rada


115

Hrvatska i svijet

3. Metode rada

Razgovor




UVODNI DIO SATA

Na početku sata profesor će objasniti učenicima da će gradivo ponoviti s pomoću lente vremena i zadataka u vježbenici.

GLAVNI DIO SATA

Profesor će učenicima objasniti da za svako stoljeće trebaju u lentu vremena upisati najvažnije događaje.

ZAVRŠNI DIO SATA

Na kraju sata profesor će provjeriti kako su učenici riješili zadane vježbe.Rješavanje zadataka iz vježbenice.

69. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U RANOME NOVOM VIJEKU

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi stečena znanja iz povijesti novog vijeka.1.2. Odgojni

Upozoriti na vrijednosti sustavnosti i redovitosti u izvršavanju školskih obveza. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni

Razvijati sposobnost povezivanja gradiva i uočavanja bitnog. Razvijanje sposobnosti generalizacije i sistematiziranja nastavnoga gradiva.

116

Zdenko Samaržija

2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Profesor će nacrtati dvije lente vremena:

a) Hrvatska od 16. do 18. stoljeća,

b) Europa i svijet od 16. do 18. stoljeća.

GLAVNI DIO SATA

S pomoću pitanja učenici će ponavljati najvažnije događaje u Hrvatskoj od 12. do 18. stoljeća, te u Europi i svijetu od 16. do 18. stoljeća. Te će događaje upisivati na lentu vremena.

ZAKLJUČNI DIO SATA

Razgovor s učenicima. Rješavanje zadataka iz vježbenice.

70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom školske godine.1.2. Odgojni

Razvijati u učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom školske godine. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

117

Hrvatska i svijet

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Individualni

3. Metode rada

Razgovor




UVODNI DIO SATA

Profesor će na početku sata učenicima najaviti da će zaključiti ocjene na kraju školske godine.

GLAVNI DIO SATA – ZAKLJUČIVANJE OCJENA

Tijekom školske godine profesor je ocjenjivao usvojenost osnovnih činjenica, uočavanje uzročno--posljedičnih veza, snalaženje u vremenu i prostoru te samostalni rad učenika na satu. Uz pomoć učenika razmotrit će se ocjene i rad svakoga učenika, te na temelju toga zaključiti ocjene na kraju školske godine.

ZAVRŠNI DIO SATA


HRVATSKA I SVIJET 2

Priručnik za nastavnike povijesti u drugom razredu

četverogodišnjih strukovnih škola

120

Zdenko Samaržija

Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća

1. Uvodni sat

2. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – uvod

3. Razvoj gospodarstva, prometnica, tehnike i znanosti te kulture i umjetnosti od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – obrada

4. Velike europske države potkraj 18. stoljeća – obrada

5. Razvoj Sjedinjenih Američkih Država – obrada

6. Francuska revolucija – obrada

7. Europa u doba Napoleona Bonaparte – obrada

8. Europa nakon Napoleona. Nacionalni pokreti i revolucije u Europi do sredine 19. stoljeća – obrada

9. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – ponavljanje

10. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – provjeravanje

Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća

11. Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – uvod

12. Hrvatska u vrijeme prosvijećenog apsolutizma – obrada

13. Hrvatska u doba Napoleonovih ratova – obrada

14. Dopreporodno doba u Banskoj Hrvatskoj – obrada

15. Hrvatski narodni preporod – obrada

16. Djelovanje Josipa Jelačića – obrada

17. Razvoj gospodarstva, prometnica, kulture, znanosti i umjetnosti od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – obrada

18. Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – ponavljanje

19. Hrvatska, Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – provjeravanje

Europa i svijet u drugoj polovici 19. stoljeća

20. Europa i svijet u drugoj polovici 19. stoljeća – uvod

21. Razvoj gospodarstva, prometnica i znanosti u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada

22. Europske države i Sjedinjene Američke Države u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada

23. Imperijalizam. Širenje kolonijalnih carstava – obrada

24. Promjene u načinu života. Socijalni problemi – obrada

25. Kultura i umjetnost u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada

26. Europa i svijet u drugoj polovici 19. stoljeća – ponavljanje

27. Europa i svijet od sredine 18. do početka 20. stoljeća – provjeravanje

28. Utvrđivanje ocjena na kraju prvoga polugodišta

Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća

29. Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća – uvod

30. Razvoj gospodarstva, prometnica, znanosti, kulture i umjetnosti u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada

31. Hrvatske zemlje za Bachova apsolutizma – obrada

32. Hrvatske zemlje u osvit modernoga doba. Sabori 1861. godine – obrada

33. Hrvatsko-ugarska nagodba i njezino značenje – obrada

121

Hrvatska i svijet

34. Hrvatske zemlje između 1850. i 1870. godine – ponavljanje

35. Hrvatske zemlje nakon Nagodbe – obrada

36. Hrvatske zemlje potkraj 19. stoljeća. Vladavina Khuena Hédervárija – obrada

37. Hrvatske zemlje između 1871. i 1903. godine – ponavljanje

38. Bosna i Hercegovina pod upravom Austro-Ugarske Monarhije – obrada

39. Iseljavanje iz hrvatskih zemalja. Hrvati u Banatu, Bačkoj i Gradišću – obrada

40. Hrvatske zemlje u drugoj polovici 19. stoljeća – ponavljanje

41. Hrvatske zemlje u drugoj polovici 19. stoljeća – provjeravanje

Hrvatska, Europa i svijet početkom 20. stoljeća

42. Hrvatska, Europa i svijet početkom 20. stoljeća – uvod

43. Međunarodni savezi, ratovi i regionalne krize – obrada

44. Prvi svjetski rat – obrada

45. Zbivanja 1917. i 1918. godine – obrada

46. Hrvatska u vrijeme Prvoga svjetskog rata – obrada

47. Hrvatska, Europa i svijet početkom 20. stoljeća – ponavljanje

Suvremeno doba. Hrvatska, Europa i svijet između dvaju svjetskih ratova

48. Suvremeno doba. Hrvatska, Europa i svijet između dvaju svjetskih ratova – uvod

49. Versailleski sustav i njegov slom – obrada

50. Ususret novom ratu – obrada

51. Uključivanje Hrvatske u prvu jugoslavensku državu. Monarhistička Jugoslavija – obrada

52. Banovina Hrvatska – obrada

53. Hrvatska, Europa i svijet između dvaju svjetskih ratova – ponavljanje

Drugi svjetski rat

54. Drugi svjetski rat. Hrvatska, Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – uvod

55. Tijek rata – obrada

56. Prekretnice u ratu. Svršetak Drugoga svjetskog rata – obrada

57. Nezavisna Država Hrvatska – obrada

58. Hrvatski narod u antifašističkoj borbi – obrada

59. Drugi svjetski rat – ponavljanje

Hrvatska, Europa i svijet nakon Drugoga svjetskog rata

60. Suđenje ratnim zločincima. Ujedinjeni narodi – obrada

61. Hladni rat – obrada

62. Razvoj gospodarstva, prometnica, kulture, tehnike, znanosti i umjetnosti u drugoj polovici 20. stoljeća – obrada

63. Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – ponavljanje

64. Hrvatska u sastavu socijalističke Jugoslavije – obrada

65. Nastanak Republike Hrvatske – obrada

66. Hrvatska u obrani svoje državne neovisnosti. Velikosrpska agresija – obrada

122

Zdenko Samaržija

67. Hrvatska u drugoj polovici 20. stoljeća – ponavljanje

68. Hrvatska, Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – ponavljanje

69. Hrvatska, Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – provjeravanje

70. Utvrđivanje ocjena na kraju školske godine

OBRADA GRADIVA

1. UVODNI SAT

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s nastavom povijesti u drugom razredu strukovnih škola. Ponoviti i utvrditi najvažnija znanja koja su učenici stekli na nastavi povijesti u prvom razredu strukovnih škola. Upoznati učenike s udžbenikom, Pravilnikom o ocjenjivanju i elementima ocjenjivanja.

1.2. Odgojni

Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja, domovine, povijesti Hrvata te susjednih naroda i država, Europe i svijeta. Istraživanjem tih tema i pravilnim smjernicama, dobivenima od profesora, pobudit će se u učenika domoljublje te vjerska i nacionalna snošljivost.

1.3. Funkcionalni

Objasniti metode istraživanja te načine učenja. Istražujući na primjerenim mu izvorima znanja, učenik će ovladati tehnikom samostalnoga rada i steći vještine kojima može kvalitetno prezentirati usvojena znanja. Definirati kriterije ocjenjivanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja u prostoru.

2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada



Zidna karta, pano, lenta vremena – povijesna razdoblja, slike znamenitih Hrvata.

123

Hrvatska i svijet


UVODNI I GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Nakon predstavljanja i upoznavanja učenika s obvezama (donošenje na nastavu udžbenika i bilježnice, izrada domaćih zadaća, redovno odgovaranje) profesor će pročitati dijelove iz Pravilnika o ocjenjivanju, kao i elemente ocjenjivanja. Profesor će s učenicima prelistati udžbenik te objasniti što će istraživati u ovoj školskoj godini. Zadržat će se na ilustracijama, zemljovidima i grafikonima i ponovit će s učenicima kako se iz grafikona i ilustracija stvara slika stvarnosti.Isto tako, s učenicima će profesor prelistati radnu bilježnicu.

Drugi korak

Razgovor o načinima učenja.Treći korak

Pitanja za ponavljanje gradiva.

Primjeri pitanja

1. Što je povijest?

2. Je li povijest učiteljica života?

3. Kako dijelimo povijesne izvore?

4. Kako računamo godine?

5. Što je lenta vremena?

6. Kako smo podijelili povijest?

Profesor pitanjima potiče učenike na razmišljanje te od njih traži odgovore cijelim rečenicama.

ZAVRŠNI DIO SATA

Profesor pokazuje udžbenik. Pokazuje također ilustracije, zemljovide, fotografije, dodatke. Potiče optimizam govoreći kako je udžbenik primjeren učenicima, kako neće biti učenja napamet nego će učenici iznositi svoj stav, rješavati zadatke, križaljke, anagrame i mnoge zadatke koji se nalaze u vježbenici.

2. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s počecima znanstveno-tehničke civilizacije.

124

Zdenko Samaržija

1.2. Odgojni

Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Profesor postavlja pitanja.Kako smo podijelili povijest? (Na stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?Što je novi vijek? (Povijesno razdoblje od Kolumbova otkrića Amerike do svršetka Prvoga svjetskog rata.)

GLAVNI DIO SATA


1492. → 1750. → 1800. → 1848. → 1918. →

Kolumbovo otkriće Amerike

svršetak Prvoga svjetskog rata

Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati:Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva.Burne društvene promjene – buđenje nacionalne svijesti.U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.

125

Hrvatska i svijet

Tablica – Važni procesi

Trajanje 1690. – 1789. 1789. – 1794. 1795. – 1815. 1815. – 1830. 1830. – 1848. 1848.

Temeljne odrednice

Reforme prosvijećenoga apsolutizma

Francuska revolucija

Napoleonovo doba

Razdoblje Bečkoga kongresa i Svete alijanse

Razdoblje narodnih preporoda

Proljeće naroda – godina revolucije

Vladari

Promjene u društvenim odnosima

Izumi i izumitelji

Razvoj kolonijalnog sustava

Razdoblja u filozofiji

Razdoblja u umjetnosti

Znanstvenici

Glazbenici

Književnici

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o želji obogaćenih društvenih slojeva za usponom na vlast.

126

Zdenko Samaržija

3. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA, TEHNIKE I ZNANOSTI TE KULTURE I

UMJETNOSTI OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u novom vijeku. Odrediti utjecaj otkrića parnoga stroja na ostale izume i razumjeti promjene u društvu koje su nakon toga otkrića nastale – uvesti učenike u početke znanstveno-tehničke civilizacije.

1.2. Odgojni

Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati ekološku svijest i kritičnost na primjeru loše strane industrijalizacije (onečišćenje okoliša).

1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporaba pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu referata.

2. Oblici rada

Frontalni, skupni, suradničko učenje.

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Prvi korak

Zajedničko čitanje uvoda u nastavnu cjelinu i pripreme lekcije Razvoj Europe i velike europske države u 18. stoljeću.Analiza grafikona.Pitanje (predviđeni odgovor).Što je znanstveno-tehnička civilizacija? (Civilizacija kojoj mi pripadamo. Njezini su počeci u drugoj polovici 18. stoljeća.)

Drugi korak

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Dijeljenje u skupine. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima s prozirnice (ili napisanima na ploči) napisat će izvješće. Domaći rad – skupine će prirediti pano.

127

Hrvatska i svijet

GLAVNI DIO SATA

Pitanja napisana na prozirniciSkupina 1.

ZA ISTRAŽIVANJE

Što je poljoprivredna revolucija?

Kada je započela?

Gdje je započela?

Kako je započela?

Zašto je započela?

ZA PISANJE IZVJEŠĆA

Što su uzroci poljoprivredne revolucije?

Što je povod poljoprivrednoj revoluciji?

Odredi tijek poljoprivredne revolucije.

Koje su posljedice poljoprivredne revolucije?

Skupina 2.

ZA ISTRAŽIVANJE

Što je Prva industrijska revolucija?

Kada je započela?

Gdje je započela?

Kako je započela?

Zašto je započela?


Što su uzroci Prve industrijske revolucije?

Što je povod Prvoj industrijskoj revoluciji?

Odredi tijek Prve industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).

Koje su posljedice Prve industrijske revolucije?

Skupina 3.

ZA ISTRAŽIVANJE

Što je prosvjetiteljstvo?

Kada je započelo?

Gdje je započelo?

Kako je započelo?

Zašto je započelo?

128

Zdenko Samaržija


Što su uzroci prosvjetiteljstva?

Što je povod prosvjetiteljstvu?

Odredi tijek prosvjetiteljstvu (najvažniji filozofi i mišljenja).

Koje su posljedice prosvjetiteljstva?

Skupina 4.

ZA ISTRAŽIVANJE I PISANJE IZVJEŠĆA

Što je merkantilizam?

Kada je započeo?

Koje su glavne postavke merkantilista?

Što je fiziokratizam?

Kada je započeo?

Koje su glavne postavke fiziokrata?

Što je tržišni liberalizam?

Kada je započeo?

Tko je najvažniji predstavnik liberalista?

Koje su glavne postavke liberalista?

Skupina 5.

ZA ISTRAŽIVANJE I PISANJE IZVJEŠĆA

Što je sekularizacija?

Kada je započela?

Što je klasicizam?

Koje su odlike klasicizma?

Tko su najvažniji klasicistički književnici i glazbenici?

Što je romantizam?

Koje su odlike romantizma?

Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike?

Istraživanje i čitanje izvješća.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovori o izvješćima.

129

Hrvatska i svijet

4. VELIKE EUROPSKE DRŽAVE POTKRAJ 18. STOLJEĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o širenju kolonijalnih sila i razvoju parlamentarnih monarhija u Europi te o reformama vladara prosvijećenog apsolutizma.

1.2. Odgojni


Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitoga mišljenja, vježbanje rada s tekstom i slikom.

2. Oblici rada


3. Metode rada



Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.


UVODNI DIO SATA

Prvi korak

Postavljanje panoa. Skupine podnose kratka izvješća, a najvažniji se podaci upisuju u tablicu.Drugi korak

Ponavljanje znanja o apsolutističkim monarhijama.Na prozirnici:Apsolutistička monarhija

– Državni sustav u kojem su zakonodavna, izvršna i sudska vlast u rukama vladara.

– Vladar povlači plemiće iz provincija.

– Državne službe obavljaju činovnici potekli iz trećega staleža.

130

Zdenko Samaržija

Pristaše Protivnici

Tko Zašto Tko Zašto

Kmetovizaštićeni od samovolje plemića

magnatiizgubili su gospodarsku i političku moć

Građanizaštićeni od samovolje plemića

crkveni velikodostojniciizgubili su gospodarsku i političku moć te utjecaj na vladara

Trgovci ukidaju se unutarnje carine cehovigube monopol nad proizvodnjom

Obrazovani pripadnici trećeg staleža i osiromašeni plemići

zapošljavanje u državnim službama – napredak na društvenoj ljestvici

Poduzetnici slama se moć cehova

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu, koju profesor projicira s prozirnice. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaći rad.U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.

Fra

nc

uska

Ve

lika B

ritan

ija

Ru

sija

Italija

Ha

bsb

urška

Mo

na

rhija

Pru

ska

Nizo

zem

ska

Osm

an

lijskoC

arstvo

Sje

din

jene

Am

erič

ke D

ržave

Republika ili monarhija/Dinastija

Najvažniji vladari

Strateški interesi

Reforme

Ratovi i socijalna previranja

131

Hrvatska i svijet

Gospodarska osnovica


Gdje ima kolonije?

Znanstvenici, književnici, umjetnici, graditelji

5. RAZVOJ SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVAObrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti uzroke američkog Rata za neovisnost. Odrediti značenje uspostave Sjedinjenih Američkih Država.

1.2. Odgojni

Čitajući Deklaraciju o neovisnosti, razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema nejednakom položaju muškaraca i žena. Ocijeniti položaj Crnaca i Indijanaca. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom i slikom.

2. Oblici rada


3. Metode rada



Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.


UVODNI DIO SATA

Igra: Natjecanje između redova. Profesor postavlja pitanja i za točan odgovor pojedini red dobije bod.

132

Zdenko Samaržija

Pitanja

1. Što je novi vijek?

2. Po kome je Amerika dobila ime?

3. Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?

4. Koje su biljke i životinje donesene iz Starog svijeta u Ameriku?

5. Što su kolonije?

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Zajedničko traženje odgovora na postavljena pitanja.Koji narodi koloniziraju Sjevernu Ameriku? (Čitanje teksta iz udžbenika Kolonizacija Amerike – pokazivanje na zemljovidu – upisivanje u bilježnicu.)Odredi razliku između britanskih kolonizatora i ostalih Europljana na tlu Amerike. (Čitanje teksta iz udžbenika Kolonizacija Amerike – pokazivanje na zemljovidu – upisivanje u bilježnicu – skiciranje.)

Drugi korak

Samostalno istraživanje:

133

Hrvatska i svijet

PLAN PLO ČE koji učenici prepisuju s prozirnice i koji trebaju dopuniti.

Nastanak Sjedinjenih Američkih DržavaGodine 1492. _________________ je otkrio Ameriku, koja je nazvana prema _____________ .U 16. stoljeću Sjevernu Ameriku naseljavaju ________________ , u 17. _______________i ___________________.Trinaest britanskih kolonija nalazi se na _________________ obali današnjega SAD-a.U britanskim kolonijama razvio se _______________ gospodarski sustav jer nije bilo ____________ društva. Svi su plaćali poreze.Rat za neovisnostUzroci:– gospodarski _______________________________________________– politički _______________________________________________Povod: _______________________________________________Tijek: _______________________________________________

Vrijeme Događaj

1492. godine

16. stoljeće

17. stoljeće

prva polovica 18. stoljeća

1756. – 1763. godine

oko 1770. godine

1773. godine

1774. godine

proljeće 1775. godine

4. srpnja 1776. godine

1781. godine

1783. godine

1787. godine

Posljedice: ________________________________________________

Treći korak


134

Zdenko Samaržija

ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza teksta Deklaracije.Domaći radSkiciranje sustava vlasti u SAD-u

6. FRANCUSKA REVOLUCIJA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti uzroke i posljedice Francuske revolucije.1.2. Odgojni

Čitajući Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom i sa slikom.

2. Oblici rada


3. Metode rada



Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.


UVODNI DIO SATA

RazgovorKako su uspjesi američkih revolucionara odjeknuli u Europi?Prisjetimo se ideja prosvjetiteljskih filozofa.Tko je sebe nazvao kraljem Sunce?Provode li francuski vladari reforme?

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Samostalno istraživanje

135

Hrvatska i svijet



– Tijekom _____ i _____ stoljeća izgrađena je u Francuskoj ________________ monarhija

– Kralj Luj _______ . dao je sagraditi dvorac ________________ .

– Francusko je društvo podijeljeno na _______________________________ .

– Filozofi _________________ tražili su korjenite društvene promjene. Tražili su opću _____________ pred sudom, ukidanje ____________ povlastica te nadzor nad _______________ novca prikupljenog porezima.

– Gubitak ____________________ u Sedmogodišnjem ratu, kao i godine nerodice učinile su teško gospodarsko stanje u Francuskoj.

Oblici vlasti u Francuskoj od 17. stoljeća do 1815. godine

Skupština staleža

Narodna skupština

Ustavo-tvorna

skupština

Zakono-davna

skupštinaKonvent Direktorij Konzulat Carstvo

Trajanje

Vodeći političari

Vrijeme Događaj

1614. godine

lipanj 1789. godine

14. srpnja 1789. godine

1791. godine

1792. godine

1793. godine

1794. godine Robespierre pogubljen na giljotini

Posljedice Francuske revolucije:

– srušen feudalni i uspostavljen građanski poredak,– jača nacionalna svijest u građanskome staležu,– ideje slobode, jednakosti i bratstva šire se Europom.

Drugi korak

Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.

136

Zdenko Samaržija

ZAVRŠNI DIO SATA

Usporedba Deklaracije o pravima čovjeka i građanina i Deklaracije o neovisnosti.

7. EUROPA U DOBA NAPOLEONA BONAPARTEA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti uzroke i posljedice Napoleonovih osvajanja.1.2. Odgojni

Poticati zanimanje za prošlost, razvijati odgovornost prema radu te stvarati negativne stavove prema osvajanjima. Razvijati osjećaj za pravo naroda na slobodu i samoodređenje. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom i slikom.

2. Oblici rada


3. Metode rada

Slušanje glazbe, razgovor, demonstracija.


Grafoskop, udžbenik, kasetofon ili CD-player, kaseta s Odom radosti, tekst Ode radosti napisan na prozirnici.


UVODNI DIO SATA

Slušanje Ode radosti.Pitanje

Tko je skladao ovu kompoziciju? (Ludwig van Beethoven)Tko je napisao tekst? (Friedrich Schiller)Istražimo u udžbeniku kojem stilu u umjetnosti pripadaju ovi stvaraoci? (Beethoven klasicizmu, Schiller romantizmu.)Ponavljanje – odrednice stila u umjetnosti

137

Hrvatska i svijet

Stil Klasicizam Romantizam

odrednice

umjetnici

Očito je Beethoven razdjelnica stilova.Komu je posvećena Oda radosti? (Napoleonu)

Razgovor

Koje su ideje Francuske revolucije?Zašto one toliko zaokupljaju europske građane, intelektualce i umjetnike?Opčinjenost Napoleonom i idejama Francuske revolucije.

GLAVNI DIO SATA


PLAN PLO ČE koji učenici sami ispisuju čitajući tekst iz udžbenika.

Vrijeme Događaj

1769. godine

1793. godine

1795. – 1799.

1797. godinea)b)

1798. godine

1800. godine

1804. godine

1805. godinea)b)

1807. godine

1812. godine

1813. godine

1814. godine

1815. godine

ZAVRŠNI DIO SATA


138

Zdenko Samaržija

8. EUROPA NAKON NAPOLEONA. NACIONALNI POKRETI I REVOLUCIJE

U EUROPI DO SREDINE 19. STOLJEĆAObrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ocijeniti ulogu nacionalne svijesti u razvoju gospodarstva.1.2. Odgojni

Razvijati osjećaj za socijalnu pravdu i prava djece. Odrediti se prema skupinama koje koče pozitivne društvene procese. Istaknuti pravo svakog naroda na slobodu i samostalnost.

1.3. Funkcionalni

Ovladavanje tehnikom samostalnoga rada. Stjecanje vještina kojima može kvalitetno prezentirati usvojena znanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja u prostoru (sinkronistička tablica).

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Razgovor o idejama Francuske revolucije.Rješavanje zadataka iz vježbenice – pozitivni i negativni učinci francuske vlasti u osvojenim ze-mljama.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak


Položaj radnika Položaj kmetova

139

Hrvatska i svijet

Drugi korak

Davanje uputa za samostalno istraživanje.Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu, koju profesor projicira s prozirnice. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaći rad.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o problemu nacije u višenacionalnim državama.Definiranje kapitalizma: društveni sustav koji počiva na nepovredivosti privatnoga vlasništva, slobodi pojedinca i slobodnom poduzetništvu.

Francuska RusijaTalijanske

zemljeHabsburškaMonarhija

Njemačke zemlje

OsmanlijskoCarstvo

Kada izbija revolucija?

Gdje izbija revolucija?

Zahtjevi revolucionara

Postignuća revolucije

Istaknuti revolucionari


Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi povezanost pojedinih otkrića na društvene promjene i promjene u svakodnevici. Istražiti društvene promjene. Usustaviti znanja o Prvoj industrijskoj revoluciji te o zbivanjima u europskim i izvaneropskim zemljama od sredine 18. do sredine 19. stoljeća.

1.2. Odgojni

Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

140

Zdenko Samaržija

1.3. Funkcionalni

Objasniti načine učenja. Vježbanje samostalnoga rada i stjecanje vještina kojima će učenik kvalitetno prezentirati usvojena znanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja u prostoru.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje pojma kapitalizam.Prvi korak

Dovršavanje tablice. Suradničko učenje.Razvoj umjetnosti i kulture.

141

Hrvatska i svijet

Ra

ni s

red

nji

vije

kR

azv

ijen

i sr

ed

nji

vije

kR

azv

ijen

i sr

ed

nji

vije

kN

ovi

vij

ek

Tra

jan

je

od 5

. d

o 1

1.

sto

ljeća

12.

i 13

. st

olje

će14

. i 1

5.

sto

ljeće

16.

sto

ljeće

17.

sto

ljeće

18.

sto

ljeće

prv

a p

olo

vica

19

. st

olje

ćad

rug

a

po

lovi

ca

19.

sto

ljeća

No

site

lji

kultu

re

be

ne

dik

tinci

b

en

ed

iktin

ci,

do

min

ika

nci

, fr

an

jevc

i, p

lem

ići

be

ne

dik

tinci

, d

om

inik

an

ci,

fra

nje

vci,

ple

mić

i, g

rađ

an

i

isu

sovc

i, p

avlin

i,b

en

edik

tinci

, d

om

inik

an

ci,

fra

nje

vci,

ple

mić

i, g

rađ

an

i,kr

alje

vski

d

vor

kra

ljevs

ki

dvo

r,

isu

sovc

i,p

lem

ići,

gra

đa

ni

kra

ljevs

ki

dvo

r,

gra

đa

ni,

ple

mić

i

na

cio

na

lne

in

stitu

cije

(k

aza

lišta

, a

kad

em

ije,

sve

uči

lišta

)

Um

jetn

ički

st

ilovi

pre

dro

ma

nik

a,

rom

an

ika

gotik

are

ne

san

sab

aro

kb

aro

k,

roko

kokl

asi

ciza

mro

ma

ntiz

am

, re

aliz

am

, n

atu

raliz

am

Um

jetn

ici

Um

jetn

ička

d

jela

142

Zdenko Samaržija

Drugi korak

Usmeno ispitivanje. Rješavanje zadataka iz vježbenice.

ZAVRŠNI DIO SATA

Najava pismenoga ispitivanja.

Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje

Što je povijest? Nabroji najvažnije ruske vladare.Kako smo podijelili povijest? Kako je Katarina II. izgradila apsolutističku vlast?Koje su temeljne odrednice novoga vijeka? Što znaš o podjeli Poljske?Što je kapitalizam? Po kome je Amerika dobila ime?Što je znanstveno-tehnička civilizacija? Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u

Stari svijet?Što je poljoprivredna revolucija? Koje su biljke i životinje donesene iz Staroga svijeta

u Ameriku?Kada je započela poljoprivredna revolucija? Što su kolonije?Gdje je započela poljoprivredna revolucija? Koji narodi koloniziraju Sjevernu Ameriku?Koje su posljedice poljoprivredne revolucije? Odredi značenje Sedmogodišnjega rata.Što je Prva industrijska revolucija? Zašto su na plantaže pamuka dovođeni afrički crnci?Kada je započela Prva industrijska revolucija? Objasni značenje Bostonske čajanke.Gdje je započela Prva industrijska revolucija? Opiši tijek Rata za neovisnost.Odredi tijek Prve industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).

Što je ustav?

Koje su posljedice Prve industrijske revolucije? Kako se zove parlament u SAD-u?Što je prosvjetiteljstvo? Kako su uspjesi američkih revolucionara odjeknuli

u Europi?Navedi najvažnije filozofe prosvjetiteljstva. Tko je sebe nazvao Kraljem Sunce?Koje su posljedice prosvjetiteljstva? Provode li francuski vladari reforme?Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?

Kako se glasovalo u Skupštini staleža?

Što je merkantilizam? Kada je počela Francuska revolucija?Koje su glavne postavke merkantilista? Ocijeni vladavinu jakobinaca.Što je fiziokratizam? Komentiraj rečenicu: Revolucija jede vlastitu djecu.Koje su glavne postavke fiziokrata? Objasni Napoleonov položaj u Direktoriju.Što je tržišni liberalizam? Kako je Napoleon prisvojio apsolutnu vlast?Nabroji najvažnije predstavnike liberalizma. Tko je skladao Odu radosti?Koje su glavne postavke liberalista? Komu je posvećena Oda radosti?Što je sekularizacija? Navedi uzroke Napoleonova sloma u Rusiji.Što je klasicizam? Koje su odluke usvojene na Bečkom kongresu?

143

Hrvatska i svijet

Koje su odlike klasicizma? Što je Sveta alijansa?Nabroji najvažnije klasicističke književnike i glazbenike. Kakav je bio položaj radništva?Što je romantizam? Što misliš o dječjem radu?Koje su odlike romatizma? Zašto radništvo nazivamo četvrtim staležom?Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike.

Zašto se 1848. naziva proljećem naroda?

Objasni gospodarske i političke uzroke dinamičnog razvoja Velike Britanije.

Opiši sličnosti i razlike revolucija u Njemačkoj i Italiji 1848. godine.

Što je apsolutistička monarhija? Koje su posebnosti revolucija u Austrijskom Carstvu?Tko su najvažniji vladari dinastije Hohenzollerna? Što su tražili Mađari?Koja je dinastija vladala Pruskom u 18. stoljeću? Kako je ugušena mađarska revolucija?Što je militarizam? Što je Istočno pitanje?Navedi najvažnije vladare dinastije Romanova. Opiši borbu Grka i Srba za slobodu.


Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni




2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada

Pisanje


Grafoskop, prozirnica.


Pitanja za pismeno ispitivanje.(U pripremi s prošloga sata.)

144

Zdenko Samaržija

11. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s novim razdobljem hrvatske povijesti.1.2. Odgojni

Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Prvi korak

Pitanja:Kako smo podijelili povijest?Što je novi vijek?

Drugi korak

Rješavanje pripadajućeg zadatka iz vježbenice

GLAVNI DIO SATA

Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati:

1. Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva.

2. Burne društvene promjene – buđenje nacionalne svijesti.

3. Česte izmjene upravnih sustava u pojedinim hrvatskim zemljama.

145

Hrvatska i svijet

U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica za sadržaje koje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.Tablica – važni procesi

Trajanje 1740. – 1790. 1790. – 1804. 1804. – 1815. 1815. – 1830. 1830. – 1848. 1848.

Temeljne odrednice

reforme prosvijećenoga apsolutizma

refeudali-zacija

doba Napoleona

razdoblje Bečkoga kongresa i Svete alijanse

razdoblje narodnih preporoda

proljeće naroda – godina revolucije

Vladari i političari

Zakoni

Ratovi

Tvornice, manufakturne radionice, brodogradilišta

Prometnice, luke

Građevine


Znanstvenici

Izumi i izumitelji

Intelektualci, kulturni i javni djelatnici


Umjetnici

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o želji obogaćenih društvenih slojeva da se uspnu na vlast.

146

Zdenko Samaržija

12. HRVATSKA U VRIJEME PROSVIJEĆENOGA APSOLUTIZMA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Odrediti utjecaj reformi vladara prosvijećenoga apsolutizma te otkrića parnoga stroja i ostalih izuma na promjene u društvu. Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim zemljama u vrijeme prosvijećenoga apsolutizma. Uvesti učenike u početke znanstveno-tehničke civilizacije.

1.2. Odgojni

Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i ap strakt-nog mi šljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.

2. Oblici rada

Frontalni, skupni, rad u parovima.

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Natjecanja između parova.Pitanja

Što je povijest?Kako smo podijelili povijest?Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?Što je kapitalizam?Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?Što je poljoprivredna revolucija?Kada je započela poljoprivredna revolucija?Gdje je započela poljoprivredna revolucija?Koje su posljedice poljoprivredne revolucije?

147

Hrvatska i svijet

Što je Prva industrijska revolucija?Kada je započela Prva industrijska revolucija?Gdje je započela Prva industrijska revolucija?Odredi tijek Prve industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).Koje su posljedice Prve industrijske revolucije?Što je prosvjetiteljstvo?Navedi najvažnije filozofe prosvjetiteljstva.Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?Što je merkantilizam?Koje su glavne postavke merkantilista?Što je fiziokratizam?Koje su glavne postavke fiziokrata?Što je tržišni liberalizam?Nabroji najvažnije predstavnike liberalizma.Koje su glavne postavke liberalista?Što je sekularizacija?Što je klasicizam?Koje su odlike klasicizma?Nabroji najvažnije klasicističke književnike i glazbenike.Što je romantizam?Koje su odlike romatizma?Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema natuknicama iz bočnoga stupca dopunit će tablicu. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.Osobitu pažnju treba posvetiti istraživanju užega zavičaja.Tablica s prozirnice:

148

Zdenko Samaržija

Sla

voni

ja i

Sri

jem

Ban

ska

Hrv

atsk

aIs

tra

Dal

mac

ijaD

ubro

vačk

a R

epub

lika

Voj

na k

rajin

aB

osna

i H

erce

govi

naM

eđim

urje

Vla

dari

i po

litič

ari

Mar

ija T

erez

ija,

Josi

p II.

Mar

ija T

erez

ija,

Josi

p II.

Mle

čani

/Hab

sbur

govc

iM

leča

nisa

mos

taln

a re

publ

ika

Hab

surg

ovci

Osm

anlij

sko

Car

stvo

Mar

ija T

erez

ija,

Josi

p II.

Raz

mje

na

biljn

og i

živo

tinjs

kog

svije

ta

krum

pir,

kuku

ruz,

du

d,ov

ce,

prot

jeriv

anje

ko

za

krum

pir,

kuku

ruz,

du

d,ov

ce,

prot

jeriv

anje

koz

a

krum

pir,

kuku

ruz,

du

d, o

vce,

pr

otje

rivan

je

koza

krum

pir,

kuku

ruz,

du

d, o

vce,

pr

otje

rivan

je

koza

Obr

t, m

anuf

aktu

ra,

indu

strij

a

Zveč

evo

– st

akla

na,

Pož

ega

– sv

ilana

, O

sije

k –

svila

na

Rije

ka –

raf

iner

ija

šeće

ra,

Trak

ošća

n –

stak

lana

Por

eč

– su

knar

a,

Rov

inj

– pr

oizv

odnj

a lik

era

i kož

ara

Pro

met

nice

Car

ska

cest

aK

arol

ina,

Joz

efin

a

Luke

Rije

ka, S

enj,

Kar

loba

gsv

aka

kom

una

ima

svoj

u lu

ku

svak

a ko

mun

a im

a sv

oju

luku

Sis

ak,

Kar

lova

c

Pro

mje

ne u

dr

uštv

enim

od

nosi

ma

razv

oj

man

ufak

tura

boga

ćenj

e tr

gova

ca, r

azvo

j m

anuf

aktu

ra

boga

ćenj

e tr

gova

ca,

razv

oj

man

ufak

tura

Javn

i dje

latn

ici

Em

erik

Pav

ić,

Mat

ija P

etar

K

atan

čić

Jura

j Mul

ih,

Hila

rion

Gaš

paro

ti,

And

rija

Jam

breš

ić,

Julij

e B

ajam

onti,

Filip

G

rabo

vac,

And

rija

Dor

otić

Ruđ

er B

oško

vić

Filip

Las

trić

, A

ndrij

a La

švan

in

Knj

ižev

nici

Mat

ija A

ntun

R

eljk

ović

, Jo

sip

Stje

pan

Rel

jkov

ić, E

mer

ik

Pav

ić

Tito

Bre

zova

čki,

Ada

m B

alta

zar

Krč

elić

And

rija

Kač

ić

Mio

čić,

Ignj

at Đ

urđe

vić,

Đ

uro

Ferić

, Đ

uro

Hid

ža,

Džo

no R

astić

,R

ajm

und

Kun

ić,

Brn

e Z

aman

ja

Dža

man

jić

-Fi

lip L

astr

ić,

And

rija

Lašv

anin

Gla

zben

ici

Luka

S

orko

čevi

ć-

149

Hrvatska i svijet

ZAVRŠNI DIO SATA

Neke rezultate istraživanja uvrstiti u tablicu iz uvodnoga sata.

13. HRVATSKA U DOBA NAPOLEONOVIH RATOVA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Odrediti utjecaj reformi koje je provela francuska vlast u Istri i Dalmaciji. Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim zemljama kojima su vladali Francuzi.

1.2. Odgojni

Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Odrediti se prema skupinama koje koče pozitivne društvene procese.

1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu referata.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Prvi korak

Natjecanja između parova.Pitanja

Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?Što je kapitalizam?Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?Što je poljoprivredna revolucija?Što je Prva industrijska revolucija?

150

Zdenko Samaržija

Što je prosvjetiteljstvo?Nabroji najvažnije filozofe prosvjetiteljstva.Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?Koje su ideje Francuske revolucije?Tko je Napoleon Bonaparte?Što je sekularizacija?Što je klasicizam?Što je obrt?Što je manufaktura?Tko su Filip Grabovac i Andrija Dorotić?Tko je Josip Stjepan Reljković?Tko je Julije Bajamonti?

Drugi korak

Prati na tablici promjene upravnih sustava u Istri i Dalmaciji.Pitanje

S kojim su političkim događajima povezane te promjene?Što se dogodilo nakon potpisivanja mira u Campo Formiju?Kada je Napoleon došao u posjed Istre i Dalmacije?

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje.Na prozirnici je tablica koju ćemo ispuniti zajedno s učenicima.Francuska vlast u hrvatskim zemljama

1805. – 1809. 1809. – 1813.

Dalmacija, Dubrovnik i Boka kotorska, Istra

Dalmacija, Dubrovnik i Boka kotorska, Istra te područja Banske Hrvatske i Vojne krajine južno od Save

Središte vlastiDalmacija, Dubrovnik i Boka kotorska: Zadar Istra: Kopar

Ljubljana

Izvršitelji vlasticivilna vlast: Dandolovojna vlast: Marmont

Marmont

Reforme u poljoprivredi

uvođenje novih kultura – krumpir, luk, dud, maslina;kopanje bunara, isušivanje močvara, protjeruju se koze, a dovode ovce;pošumljavanje goleti

poticanje gospodarskoga razvoja

Razvoj manufakture i industrije

otvaraju se kovačnice, pilane i mlinoviotvaraju se tvornice sapuna, papira, usoljene ribe, ribljih konzervi; prerađuje se voće, prave likeri i destilira alkohol

151

Hrvatska i svijet

Razvoj prometa grade se ceste na otocima regulacija Kupe

Reforme u prosvjetiotvaranje osnovnih škola, stručnih škola i studija (Trogir, Zadar)

Reforme u sudstvuukinuta tortura, ukinute staleške povlastice svećenstvu i plemstvu

Razvoj kultureizlaze novine na hrvatskome jeziku i tiskaju se gramatike i rječnici

ZAVRŠNI DIO SATA


14. DOPREPORODNO DOBA U BANSKOJ HRVATSKOJ

Obrada.

1. Zadaci nastave

1.2. Odgojni

Odrediti utjecaj reformi vladara prosvijećenoga apsolutizma, otkrića parnoga stroja i ostalih izuma te ideja Francuske revolucije na buđenje hrvatske nacionalne svijesti. Učiti povezanost političke razjedinjenosti i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja.

1.1. Obrazovni

Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati svijest o nacionalnom jedinstvu (sjedinjenje Dalmacije, Istre i Banske Hrvatske). Ocijeniti ideju mađarskih preporoditelja o stvaranju velike Mađarske, države od Karpata do Jadrana, u kojoj se ne bi poštovalo pravo manjina. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu referata. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.

2. Oblici rada


3. Metode rada



Grafoskop, prozirnica, udžbenik, vježbenica.

152

Zdenko Samaržija


UVODNI DIO SATA

Prvi korak

Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.Drugi korak

Analiza mađarskoga narodnog preporoda.Ponoviti djelatnost mađarskoga grofa Széchényja te Lajosa Kossutha.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Čitanje teksta Kraljevina Ilirija.Odgovaranje na pitanja.

Drugi korak

Rješavanje pripadajućeg zadatka iz vježbenice.Treći korak

Čitanje teksta Potreba za integracijom i nastup mladoga naraštaja.Zajedničko pravljenje bilježaka.

ZAVRŠNI DIO SATA

Samostalni rad.Nakon istraživanja učenici prema pitanjima popunjavaju tablicu.Mađarska presezanja i odgovor Hrvata.

Događaj Uzrok

1790.hrvatsko je plemstvo dio političkih i financijskih poslova prepustilo Ugarskome saboru

strah od novih reformi bečkoga dvora

1790.

Mađari su tražili da se u službenu upotrebu u Banskoj Hrvatskoj uvede mađarski jezik. Zauzvrat će Mađari pružiti zaštitu hrvatskom plemstvu.

širenje mađarskih gospodarskih i kulturnih interesa

1827.Hrvatski je sabor potvrdio odluku da se u Hrvatskoj i Slavoniji u svim školama mađarski jezik uči kao obvezni predmet

širenje mađarskih gospodarskih i kulturnih interesa

1830.Josip Kušević objavio knjigu O municipalnim

pravima i statutima Kraljevina Dalmacije,

Hrvatske i Slavonije

Hrvatska ima povijesna prava na zaseban položaj u Ugarskome Kraljevstvu

153

Hrvatska i svijet

PLAN PLO ČE

Nacionalna svijest

– osjećaj pripadnosti nekom narodu. Ljubav prema jeziku, povijesti i kulturi nekoga naroda.

– sredstvo s pomoću kojeg se podiže hrvatska nacionalna svijest – USPOSTAVA JEDINSTVENOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA.

Integracijski elementi Dezintegracijski elementi

jedan narod živi na različitom geografskom i klimatskom području – obilje prirodnih bogatstava

politička rascjepkanost

uz prometnice se razvijaju trgovački staleži tromi feudalni, upravni, financijski i porezni sustav

potreba za obrtničkim i manufakturnim proizvodima

blizina granice s Osmanlijskim Carstvom te postojanje militarizirane Vojne krajine, koja ima zasebno zakonodavstvo

sa školovanja u inozemstvu vraćaju se intelektualci modernoga svjetonazora

slaba obrazovanost puka

dio plemića prihvaća ideje o općem gospodarskom i kulturnom napretku

presezanja mađarskih preporoditelja, na čiju je stranu stala većina hrvatskoga plemstva

15. HRVATSKI NARODNI PREPORODObrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Odrediti uzrok, povod, tijek i posljedice hrvatskoga narodnog preporoda.1.2. Odgojni

Poticanje znatiželje učenika. Odrediti se prema skupinama koje koče pozitivne društvene procese. Ocijeniti ideju mađarskih preporoditelja o stvaranju velike Mađarske, države od Karpata do Jadrana, u kojoj se ne bi poštovalo pravo manjina. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i apstrakt-nog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.

2. Oblici rada


154

Zdenko Samaržija

3. Metode rada



Grafoskop, udžbenik, vježbenica.


UVODNI DIO SATA

Što je nacionalna svijest?Analiza mađarskoga narodnog preporoda.Koji stalež vodi hrvatski narodni preporod?

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Odrediti uzroke hrvatskoga narodnog preporoda.Pisanje natuknica na ploču.Preporoditelji žele uspostaviti nacionalno tržište, ukinuti feudalne odnose, svima omogućiti bogaćenje i uspinjanje na društvenoj ljestvici. Žele uvesti jedinstveni mjerni i financijski sustav, osnovati institucije potrebne modernome društvenom i gospodarskom sustavu.

Drugi korak

Odrediti povod hrvatskoga narodnog preporoda.Mađarski preporoditelji žele gospodarski i kulturno podrediti Hrvatsku.

Treći korak

Odrediti tijek hrvatskoga narodnog preporoda.a) Profesor izlaže osnovne smjernice i upozorava na djelatnost hrvatskih intelektualaca i političara.

1790. – 1830. 1831. – 1843. 1843. – 1848. 1848.Druga

polovica 19. stoljeća

Tito BrezovačkiMatija Petar KatančićMaksimilijan VrhovacJosip Kušević

djelatnost Ljudevita Gaja

Ljudevit GajIvan Kukuljević SakcinskiStanko Vraz

Josip Jelačić

širenje preporodnih aktivnosti izvan Banske Hrvatske

b) U kojim se gradovima odvijaju preporodne aktivnosti?U gradovima Banske Hrvatske smještenima uz glavne prometnice.c) Samostalno istraživanje.Davanje uputa. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima s prozirnice dopunit će tablicu. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.

155

Hrvatska i svijet

Vrijeme Događaj

1827.Hrvatski je sabor potvrdio odluku da se u Hrvatskoj i Slavoniji u svim školama mađarski jezik uči kao obvezni predmet

1830. a) Kušević je objavio knjigu O municipalnim pravima i statutima Kraljevina Dalmacije, Hrvatske

i Slavonije,b) Gaj je objavio Kratku osnovu horvatsko–slavenskoga pravopisanja

1832. Drašković je objavio Disertatiu iliti razgovor darovan gospodi poklisarom

1835.Izlaze Gajeve novine Novine Horvatzke s književnim prilogom Daniczom Horvatzkom, Slavonzkom y Dalmatinzkom

1836. Gajeve novine mijenjaju naziv – Ilirske narodne novine i Danica Ilirska

1841.a) osnovana Horvatsko-vugerska stranjkab) osnovana Ilirska stranka

1842. osnovana Matica ilirska

1843. Kukuljević održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru

1845. srpanjske žrtve

1847. Hrvatski je sabor proglasio hrvatski jezik službenim

Četvrti korak

Odrediti posljedice hrvatskoga narodnog preporoda.Stvorena je svijest o uspostavi nacionalne države.Ideje hrvatskoga narodnog preporoda šire se i na Hrvate izvan Banske Hrvatske.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o elementima određivanja nacije. Utječe li etničko podrijetlo na nacionalnu svijest.

16. DJELOVANJE BANA JOSIPA JELAČIĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti uzroke i posljedice djelovanja Josipa Jelačića.1.2. Odgojni

Poticati zanimanje za prošlost, razvijati odgovornost prema radu te stvarati negativne stavove prema osvajanjima. Razvijati osjećaj za pravo naroda na slobodu i samoodređenje. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

156

Zdenko Samaržija

1.3. Funkcionalni

Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom i slikom.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje uzroka, povoda, tijeka i posljedica hrvatskoga narodnog preporoda.Tko poriče dosege hrvatskoga narodnog preporoda?– Mađari – jer ne nogu ostvariti ideju Velike Mađarske– dio hrvatskih plemića – jer su im ugrožene staleške povlastice.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Čitanje teksta Narodni zahtjevi. Ukinuće kmetstva.Analiza teksta Zahtijevanje naroda.Odredi prosvjetiteljske elemente u tekstu.Odredi elemente hrvatskoga narodnoga preporoda.Učenici upisuju u tablicu.

Prosvjetiteljski elementi Elementi hrvatskoga narodnog preporoda

ukidanje kmetstva i staleškog poretka; osnivanje narodne vojske;uvođenje jednakosti svih ljudi pred zakonom i u poreznim obvezama;uvođenje građanskih sloboda (slobode govora, tiska i ispovijesti vjere);uvođenje stalnoga zastupničkog umjesto staleškog sabora.

imenovanje krajiškoga vojnog zapovjednika Josipa Jelačića banom;ujedinjenje svih hrvatskih zemalja;ustroj vlade odgovorne Hrvatskom saboru i neovisne o ugarskoj vladi;uvođenje financijske neovisnosti Hrvatske.

Drugi korak

Samostalno istraživanjeUzroci rata između Hrvata i Mađara

157

Hrvatska i svijet

Povod ratu Hrvata i Mađara

Trajanje rata između Hrvata i Mađara

Zaraćene strane

Ratna taktika

Ratna tehnika

Najveće bitke

Posljedice rata Hrvata i Mađara

ZAVRŠNI DIO SATA

Uspoređivanje teksta Zahtijevanje naroda s tekstom američke Deklaracije o neovisnosti te Deklaracije o pravima čovjeka i građanina.

158

Zdenko Samaržija

17. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI

OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆAObrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim zemljama od sredine 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća.

1.2. Odgojni

Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku.1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg za pam ći-vanja.

2. Oblici rada

Frontalni, grupni, suradničko učenje.

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje važnih političkih događaja i glavnih procesa od sredine 18. do sredine 19. stoljeća

1492. 1750. 1800. 1848. 1918.


svršetak Prvoga svjetskog rata

1. Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva

2. Burne društvene promjene – buđenje nacionalne svijesti

3. Česte izmjene upravnih sustava u pojedinim hrvatskim zemljama.

GLAVNI DIO SATA

Dovršavanje tablice iz uvodnoga sata novonaučenim znanjima – do kraja sata.Suradničko učenje.

159

Hrvatska i svijet

18. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Odgojni

Ponoviti i utvrditi zbivanja u hrvatskim zemljama od sredine 18. do sredine 19. stoljeća.1.2. Obrazovni


1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje pojmova kapitalizam i nacionalna svijest.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.Drugi korak

Dok profesor ispituje, učenici rješavaju zadatak s prozirnice.

Pročitaj pjesmu Matije Petra Katančića o kozama koje su Valpovčani protjerali.„Grmlje, trnjake i drijenke i ljeske glođete, kozeBrze, bezazlene sad, koliki vas čeka jad,

izgon vam prijeti, na cijelom strnjaku na obali Dravelijevoj primaju sad u goste srdačno vas.

160

Zdenko Samaržija

Plakat će dječca nježna i plakat će sela, što ostabijelog bez nektra svog ognjište svako i dom.

Ali vi bježite od nas, vi koze, štetočine šumske,zemlja će drugačija biti, krasno pitomo tle.

Opet će lijeska žirom, a čokoti rađati grozdom,hrastovi davat će plod, pletene mladice krov."

Osijek, 1785.

Prostor za unošenje rješenja:Slažeš li se s tvrdnjom: Koza je krava siromaha, a ovca je investicija poduzetnika.Slažem se Ne slažem seObrazloži odgovor.

Koji su razlozi protjerivanja koza iz Slavonije u Baranju?

Odredi posljedice protjerivanja koza na zdravlje Slavonaca.

Kako se zove civilni upravitelj Dalmacije za vrijeme Napoleonove vlasti koji je protjerao koze iz Dalmacije?

Pitanja za usmeno ispitivanje

1. Objasni razloge teškoga gospodarskoga stanja u Istri i u Dalmaciji.

2. Gdje je bilo središte mletačke vlasti za Istru i Dalmaciju?

3. Zašto Habsburgovci nisu ništa poduzimali u cilju ujedinjenja hrvatskih zemalja?

4. Opiši stanje u Dubrovniku u 18. stoljeću.

161

Hrvatska i svijet

5. Zašto je oslabio dubrovački udio u kopnenoj trgovini sa zaleđem? 6. Tko su Filip Grabovac i Andrija Dorotić? 7. Tko je Josip Stjepan Reljković? 8. Tko je Julije Bajamonti? 9. Tko je Maksimilijan Vrhovac? 10. Tko je Tito Brezovački? 11. Tko je Matija Petar Katančić? 12. Kako se zovu dokumenti kojima je Marija Terezija uredila odnose između kmetova i feudalaca? 13. Zašto su se plemići opirali reformama prosvijećenoga apsolutizma? 14. Objasni etničke i vjerske promjene u Bosni i Hercegovini u 18. stoljeću. 15. Što je čitlučenje? 16. Kako je propala Dubrovačka Republika? 17. Što su Ilirske pokrajine? 18. Što je Kraljevina Ilirija? 19. Što se dogodilo nakon potpisivanja mira u Campo Formiju? 20. Kada je Napoleon došao u posjed Istre i Dalmacije? 21. Što je nacionalna svijest? 22. Što je hrvatsko plemstvo približilo mađarskome plemstvu? 23. Koji je spis politički temelj hrvatskoga narodnog preporoda? 24. Koje su novine izdavali hrvatski preporoditelji? 25. Što su željeli hrvatski preporoditelji? 26. Koje su prve političke stranke u Hrvata? 27. Tko je napisao Razgovor ugodni naroda slovinskoga? 28. Tko je napisao knjigu O municipalnim pravima i statutima Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i

Slavonije? 29. Tko je napisao Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja? 30. Tko je napisao Disertatiu iliti razgovor darovan gospodi poklisarom? 31. Odrediti uzrok hrvatskoga narodnog preporoda. 32. Odrediti povod hrvatskoga narodnog preporoda. 33. Odrediti tijek hrvatskoga narodnog preporoda. 34. Odrediti posljedice hrvatskoga narodnog preporoda. 35. U kojim se gradovima odvijaju aktivnosti hrvatskih preporoditelja? 36. Kada je osnovana Matica ilirska? 37. Što je najviše usporavalo širenje preporoda u Dalmaciji i Istri? 38. Što znaš o „srpanjskim žrtvama”? 39. Tko je ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj? 40. Koji su uzroci rata između Hrvata i Mađara? 41. Što je povod ratu između Hrvata i Mađara? 42. Koje su posljedice rata između Hrvata i Mađara?

162

Zdenko Samaržija

Teža pitanja

1. Objasni reforme u upravi i sudstvu koje su u hrvatskim zemljama proveli Marija Terezija, Josip II., Vicko Dandolo i Auguste Marmont.

2. Opiši ulogu franjevaca u očuvanju hrvatskoga identiteta u Bosni i Hercegovini.

3. Odredi trasu i značenje Karoline, Jozefine, Lujzijane i Carske ceste.

4. Odredi prometno značenje Karlovca i Siska. Što je kočilo razvoj Siska?

5. Objasni razloge mađarskih presezanja za Hrvatskom.

6. Koji su prosvjetiteljski elementi, a koji elementi hrvatskoga narodnoga preporoda u tekstu Zahti-jevanje naroda?

19. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA

Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.2. Odgojni

Ponoviti i utvrditi znanja iz povijesti Hrvatske, Europe i svijeta od sredine 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća.

1.1. Obrazovni

Pobuditi interes za redovno ponavljanje gradiva.1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





Pitanja za usmeno ili pismeno ispitivanje



163

Hrvatska i svijet

3. Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?

4. Što je kapitalizam?

5. Što je znanstveno-tehnička civilizacija?

6. Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?

7. Što je poljoprivredna revolucija?

8. Što je Prva industrijska revolucija?

9. Kada je započela Prva industrijska revolucija?

10. Koji su najvažniji izumi i izumitelji Prve industrijske revolucije?

11. Što je prosvjetiteljstvo?

12. Tko su najvažniji filozofi prosvjetiteljstva?

13. Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?

14. Što je merkantilizam?

15. Koje su glavne postavke merkantilista?

16. Što je fiziokratizam?

17. Koje su glavne postavke fiziokrata?

18. Što je tržišni liberalizam?

19. Tko je najvažniji predstavnik liberalista?

20. Koje su glavne postavke liberalista?

21. Što je sekularizacija?

22. Što je klasicizam?

23. Koje su odlike klasicizma?

24. Tko su najvažniji klasicistički književnici i glazbenici?

25. Što je romantizam?

26. Koje su odlike romatizma?

27. Tko su najvažniji romatičarski književnici i glazbenici?

28. Objasni gospodarske i političke uzroke dinamičnog razvoja Velike Britanije.

29. Koja je dinastija vladala Pruskom u 18. stoljeću?

30. Što je militarizam?

31. Nabroji najvažnije ruske vladare.

32. Kako je Katarina II. izgradila apsolutističku vlast?

33. Što znaš o podjeli Poljske?

34. Po kome je Amerika dobila ime?

35. Koje su biljke i životinje donesene iz Starog svijeta u Ameriku?

36. Što su kolonije?

37. Koji narodi koloniziraju Sjevernu Ameriku?

38. Odredi značenje Sedmogodišnjega rata.

39. Zašto su na plantaže pamuka dovođeni afrički Crnci?

164

Zdenko Samaržija

40. Objasni značenje Bostonske čajanke.

41. Opiši tijek Rata za neovisnost.

42. Što je ustav?

43. Kako se zove parlament u SAD-u?

44. Kako su uspjesi američkih revolucionara odjeknuli u Europi?

45. Tko je sebe nazvao Kraljem Sunce?

46. Provode li francuski vladari reforme?

47. Kako se glasovalo u Skupštini staleža?

48. Kada je počela Francuska revolucija?

49. Ocijeni vladavinu jakobinaca.

50. Komentiraj rečenicu: Revolucija jede vlastitu djecu.

51. Objasni Napoleonov položaj u Direktoriju.

52. Kako je Napoleon prisvojio apsolutnu vlast?

53. Tko je skladao Odu radosti?

54. Komu je posvećena Oda radosti?

55. Navedi uzroke Napoleonova sloma u Rusiji.

56. Koje su odluke usvojene na Bečkom kongresu?

57. Što je Sveta alijansa?

58. Kakav je bio položaj radništva? Što misliš o dječjem radu?

59. Zašto radništvo zovemo četvrtim staležom?

60. Zašto se 1848. naziva proljećem naroda?

61. Opiši sličnosti i razlike revolucija u Njemačkoj i Italiji 1848. godine.

62. Koje su posebnosti revolucija u Austrijskoj Carevini?

63. Što su tražili Mađari?

64. Kako je ugušena mađarska revolucija?

65. Što je Istočno pitanje?

66. Opiši borbu Grka i Srba za slobodu.

20. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću Europe i svijeta u drugoj polovici 19. stoljeća.

165

Hrvatska i svijet

1.2. Odgojni


1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Kako smo podijelili povijest?Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?Što je novi vijek?Koje su važne odrednice novoga vijeka?

Profesor na lenti vremena crta shemu povijesti novoga vijeka

1492. 1690. – 1789. 1789. – 1794. 1795. – 1815. 1815. – 1830.




doba Napoleona


1830. – 1848. 1854. – 1871. 1871. – 1890. 1890. – 1914. 1914. – 1918.


doba Napoleona III.

razdoblje Otta von Bismarcka

razdobljevojno-političkihsaveza

Prvi svjetski rat

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati (plan ploče):Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstvaOpčinjenost nacionalnom državomBurne društvene promjene – socijalni problemi

166

Zdenko Samaržija

Drugi korak

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca dopunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.

Trajanje 1854. – 1871. 1871. – 1890. 1890. – 1914.

razdoblje Napoleona III.


razdoblje vojno-političkih saveza

Temeljne odrednice ravnoteža strahaskladni odnosi između velesila

stvaranje vojnih saveza – priprema za rat

Ratovi i krize

Krimski rat (1853. – 1856.) Građanski rat u SAD-urat između Pruske i Francuske 1871. godine

ustanak u Bosni i Hercegoivini

marokanske krize aneksijska krizaBalkanski ratovi


Znanstvenici

Izumi i izumitelji

Razvoj kolonija

Filozofi


realizam impresionizam moderna, kubizam

Glazbenici

Književnici

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o prijelaznom razdoblju.

167

Hrvatska i svijet

21. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA I ZNANOSTI U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, tehnike i znanosti u novom vijeku. Odrediti utjecaj otkrića motora s unutarnjim izgaranjem te električne energije na ostale izume i razumjeti promjene u društvu koje su uslijedile nakon tih otkrića. Pratiti razvoj znanstveno-tehničke civilizacije.

1.2. Odgojni

Poticanje znatiželje učenika. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati ekološku svijest i kritičnost na primjeru loše strane industrijalizacije (onečišćenje okoliša).

1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Osposobiti učenike za izradu referata.

2. Oblici rada

Frontalni – davanje uputa, samostalna rad.

3. Metode rada





5. 1. UVODNI DIO SATA

Profesor postavlja pitanje:Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Zajedničko čitanje uvoda u cjelinu i pripreme u nastavnu jedinicu.Analiza grafikona – skraćivanje plovidbe.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanjeUčenici će čitati tekst iz udžbenika, odgovarat će na pitanja na kraju teksta i prema njima samostalno napisati bilješke.Pomoćna se pitanja nalaze na prozornici.Što je Druga industrijska revolucija?Kada je započela?Odredi tijek Druge industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).

168

Zdenko Samaržija

Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?

Kemija Fizika Biologija Medicina

Znanstvenici

Izumi

Najvažnija tehnološka otkrića

Promet Komunikacije PoljoprivredaSvakodnevica – kućanski aparati

Izumitelji

Izumi

Drugi korak

Pregled razvoja prometnica i trgovine. Analiza tablice iz udžbenika.

22. EUROPSKE DRŽAVE I SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o širenju kolonijalnih sila i razvoju parlamentarnih monarhija u Europi te o reformama vladara prosvijećenoga apsolutizma.

1.2. Odgojni


1.3. Funkcionalni

Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom i sa slikom.

2. Oblici rada


3. Metode rada


169

Hrvatska i svijet




UVODNI DIO SATA


GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaću zadaću.U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.

FrancuskaVelika

BritanijaRusija

Talijanske zemlje

Habsburška Monarhija

Njemačke zemlje

Osmanlijsko Carstvo

Sjedinjene Američke

Države

Republika ili monarhija/dinastija

Najvažniji vladari

Sirovinea) rude

Sirovineb) ugljen

Sirovinec) drvo

Sirovined) nafta i zemni plin

Vodeni resursi

Položaj radne snage

Strateški interesi

Ratovi i soci-jalna previranja


Kolonije

Znanost i umjetnost

170

Zdenko Samaržija

23. IMPERIJALIZAM. ŠIRENJE KOLONIJALNIH CARSTAVA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o širenju kolonijalnih sila i razvoju parlamentarnih monarhija u Europi te o reformama vladara prosvijećenoga apsolutizma.

1.2. Odgojni


Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu referata.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje s prošloga sata.

GLAVNI DIO SATA

Nastavak istraživanja s prošloga sata.Analiza gospodarskih resursa i tržišta.Analiza zemljovida iz udžbenika.

ZAVRŠNI DIO SATA


171

Hrvatska i svijet

24. PROMJENE U NAČINU ŽIVOTA. SOCIJALNI PROBLEMI

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o promjenama u načinu života zbog otkrića motora s unutarnjim izgaranjem i električne energije te razumjeti promjene u društvu koje su uslijedile nakon tih otkrića. Pratiti razvoj znanstveno--tehničke civilizacije.

1.2. Odgojni

Poticanje znatiželje učenika. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati ekološku svijest i kritičnost na primjeru loše strane industrijalizacije (onečišćenje okoliša). Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. Razvijati osjećaj za socijalnu pravdu i prava djece. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva

1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja. Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom i sa slikom.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Profesor postavlja pitanja.Što je Druga industrijska revolucija?Kada je započela?Odredi tijek Druge industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?

GLAVNI DIO SATA

Uvodna pitanja

Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Davanje uputa za samostalno istraživanje.

172

Zdenko Samaržija

Učenici će čitati tekst iz udžbenika, odgovarat će na pitanja na kraju teksta i prema njima samostalno napisati bilješke.Pomoćna se pitanja nalaze na prozornici.

Položaj radnikaRadno vrijeme

Uvjeti rada

Rad žena i djece

Kako pojedini filozofi žele poboljšati položaj radnika?Robert Owen

Saint-Simon i Charles Fourier

Karl Marx i Friedrich Engels

173

Hrvatska i svijet

Katolička crkva


Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi povezanost pojedinih otkrića na društvene promjene i promjene u svakodnevici. Istražiti društvene promjene. Usustaviti znanja o Drugoj industrijskoj revoluciji te zbivanjima u europskim i izvaneropskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća.

1.2. Odgojni



2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje pojma kapitalizam.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Dovršavanje tablica s prošlih sati.

174

Zdenko Samaržija

Tablica a)

Trajanje 1854. – 1871. 1871. – 1890. 1890. – 1914.

razdoblje Napoleona III.razdoblje Otta von Bismarcka

razdobljevojno-političkih saveza

Tablica b)

FrancuskaVelika

BritanijaRusija

Talijanske zemlje

Habsburška Monarhija

Njemačke zemlje

Osmanlijsko Carstvo

Sjedinjene Američke Države

Suradničko učenje.Drugi korak

Dovršavanje tablica. Suradničko učenje.Razvoj umjetnosti i kulture

Nositeljii kulture

Umjetnički stilovi

Najvažniji umjetnici

Umjetnička djela

Treći korak

Usmeno ispitivanje. Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje



3. Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?


5. Što je liberalizam?

6. Što je imperijalizam?

7. Što je socijalizam?

8. Koji su najvažniji socijalisti-utopisti?

175

Hrvatska i svijet

9. Što je temelj njihovog učenja?

10. Kako Marx i Engels gledaju na položaj radnika?

11. Što žele komunisti?

12. Kako je na položaj radnika reagirala Katolička crkva?

13. Navedi najvažnija obilježja viktorijanskoga doba.

14. Navedi uzrok, povod, tijek i posljedice ujedinjenja Njemačke.

15. Tko je ukinuo ropstvo u SAD-u?

16. Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Građanskoga rata u SAD-u.

17. Što je potaknulo izum tramvaja?

18. Što je klasicizam?

19. Koje su odlike klasicizma?

20. Koji su najvažniji klasicistički književnici i glazbenici?

21. Što je romantizam?

22. Koje su odlike romatizma?

23. Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike?

24. Što je impresionizam?

25. Koje su odlike impresionizma?

26. Koji su najvažniji impresionistički književnici i glazbenici?

27. Što je moderna?


29. Koje su odlike moderne?

31. Nabroji najvažnije modernističke književnike i glazbenike.Što znaš o:

1. Napoleonu III.,

2. Giuseppeu Garibaldiju,

3. Ottu von Bismarcku,

4. Henriju Dunantu,

5. Abarahamu Lincolnu?

Teža pitanja

1. Objasni povećanje potrebe za drvetom, rudama, ugljenom i vodom u razdoblju Druge industrij-ske revolucije.

2. Koji su uzroci gospodarskih kriza?

3. Zašto je nastala podzemna željeznica?

4. Što je dualizam?

5. Što je abolicionizam?

6. Što je istočno pitanje?

Objasni gospodarske i političke uzroke slabljenja Velike Britanije te jačanja Njemačke i SAD-a.

176

Zdenko Samaržija

ZAVRŠNI DIO SATA

Najava pismenoga ispitivanja.


Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni




2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada

Pisanje




Pitanja za pismeno ispitivanje(u pripremi prošloga sata).

177

Hrvatska i svijet

28. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU PRVOGA POLUGODIŠTA

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom prvoga polugodišta.1.2. Odgojni

Razvijati kod učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom prvoga polugodišta.1.3. Funkcionalni

Primjena stečenog znanja. Stvarati osjećaj povjerenja učenika u svoje znanje, poticati učenikovu znatiželju.

2. Oblici rada

Individualni

3. Metode rada

Razgovor




UVODNI DIO SATA

Profesor će na početku sata učenicima objasniti da će zaključiti ocjene na kraju prvoga polugodišta.

GLAVNI DIO SATA

Zaključivanje ocjenaTijekom prvoga polugodišta profesor je ocjenjivao usvojenost osnovnih činjenica, uočavanje uzročno--posljedičnih veza, snalaženje u vremenu i prostoru te samostalni rad učenika na satu. Uz pomoć učenika razmotrit će se ocjene i rad svakoga učenika, te na temelju toga zaključiti ocjena na kraju prvoga polugodišta.

ZAVRŠNI DIO SATA


178

Zdenko Samaržija

29. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću Hrvata u drugoj polovici 19. stoljeća. Uočiti povezanost političke raz je di-nje nosti i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja.

1.2. Odgojni

Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila. Povezati ukidanje feudalizma s gospodarskim i društvenim razvojem Hrvatske.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Pitanja


2. Što je novi vijek?

3. Koje su važne odrednice novoga vijeka?




7. Što je znanstveno-tehnička civilizacija?

8. Što je Druga industrijska revolucija?

9. Gdje je započela Druga industrijska revolucija?

10. Koji su najvažniji izumi i izumitelji Druge industrijske revolucije?

11. Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?

179

Hrvatska i svijet

12. Objasni povećanje potrebe za drvetom, rudama, ugljenom i vodom u razdoblju Druge industrij-ske revolucije.




16. Navedi posljedice ujedinjenja Njemačke.


18. Koje su odlike impresionizma?

19. Koji su najvažniji impresionistički književnici i glazbenici?

20. Što je naturalizam?

21. Što je moderna?

22. Koje su odlike moderne?

23. Koji su najvažniji modernistički književnici i glazbenici?

24. Što je dualizam?

25. Što je istočno pitanje?

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Profesor s prozirnice projicira lentu vremena te označuje razdoblje koje ćemo istraživati.a) Svjetska povijest

1492. 1690. – 1789. 1789. – 1794. 1795. – 1815. 1815. – 1830.


reforme prosvijećenog apsolutizma


doba Napoleonarazdoblje Bečkoga kongresa i Svete alijanse

1830. – 1848. 1854. – 1871. 1871. –1890. 1890. –1914. 1914. –1918.


doba Napoleona III.


razdobljevojno-političkihsaveza

Prvi svjetski rat

b) Hrvatska povijest

1740. – 1790. 1790. – 1804. 1804. – 1815. 1815. – 1830. 1830. – 1848.


refeudalizacijadoba Napoleona



180

Zdenko Samaržija

1848. 1851. – 1859. 1861. 1867. 1873. – 1895. 1903. – 1918.

Proljeće naroda – godina revolucije

Bachov apsolutizam – početak tranzicije

uspostavaparlamentarizma

uspostava dualizma

velika agrarna kriza; modernizacija; širenje ideja hrvatskoga narodnog preporoda

traženje novih rješenja

Drugi korak

Zajedničko čitanje uvoda u cjelinu.a) Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati:

Politika Gospodarstvo

razvoj parlamentarne demokracijerazvoj novčarskih zavoda i banaka;izgradnja gospodarskih komora;poticanje slobodnoga poduzetništva

b) Strukturiranje čimbenika koji potiču razvoj gospodarstva i kulture Hrvata te čimbenika koji koče razvoj gospodarstva i kulture Hrvata.

+ –

Želja Hrvata da izgrade demokratsko društvo.Aktivnosti pojedinaca i skupina koje su znatno unaprijedile gospodarstvo, školstvo, znanost, umjetnost u Hrvata.

Prometna nepovezanost hrvatski zemalja.Nedovoljna iskorištenost resursa.Dualistički sustav.Velika agrarna kriza.Suprotnost interesa bečkih i peštanskih vlasti s nacionalnim i gospodarskim interesima Hrvata.

Treći korak

Promjene vlasti u hrvatskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća – samostalno crtanje sheme.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o želji obogaćenih društvenih slojeva da se uspnu na vlast.

181

Hrvatska i svijet

30. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI

U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆAObrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim zemljama od sredine 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća.

1.2. Odgojni

Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Uočiti povezanost političke razjedinjenosti i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja. Povezati ukidanje feudalizma s gospodarskim i društvenim razvojem Hrvatske.

1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg za-pamćivanja.

2. Oblici rada

Frontalni, skupni, suradničko učenje.

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Pitanja

1. Koje su važne odrednice novoga vijeka?







182

Zdenko Samaržija

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Čitanje teksta Hrvatska u desetljeću apsolutizma (1851. – 1860.), Gospodarsko stanje.Pitanja

Što žele Ambroz Vranyczány i Juraj Haulik?Kako bi oni unaprijedili:

1. zemljoradnju

2. stočarstvo

3. prometnu infrastrukturu

4. podigli razinu radne snage u hrvatskim zemljama

5. omogućili poduzetnicima nesmetanu aktivnost?

Koje su njihove zamisli ostvarene, a koje zamisli još nisu provedene?Drugi korak

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaću zadaću.U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.Razvoj gospodarstva, prometa i kulture u hrvatskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća

Slavonija i Srijem

Banska Hrvatska

Vojna krajina Istra DalmacijaBosna i

Hercegovina

Poljoprivreda

prelazak s ekstenzivnog na stajsko stočarstvo,gospodarska ophodnja




ekstenzivno stočarstvo

ekstenzivno stočarstvo

Sirovinea) rude

dovoljno za početak industrijali-zacije


malodovoljno za početak industrijalizacije

malo obilje

Sirovineb) ugljen



malo obilje malo obilje

Sirovinec) drvo

obilje obilje obilje obilje malo obilje

Sirovined) nafta i zemni plin

obilje obilje

183

Hrvatska i svijet

Vodeni resursi

termalni izvori, brze planinske rijeke koje u nizinu donose vodu, veliki plovni putevi

obilje slatke vode, termalni izvori

Sava, obilje vode u Lici

more,obilje slatke vode, termalni izvori

more,obilje slatke vode na kopnu,oskudica vodom na otocima

obilje slatke vode, termalni izvori

Tvornice, manufakturne radionice, brodogradilišta

iskorištavanje drveta, prehrambena i tekstilna industrija

iskorištavanje drveta, prehrambena, tekstilna industrija

iskorištavanje drveta i prehrambena industrija

razvoj brodarstva, usoljavanje ribe,proizvodnja soli i vina, prehrambena i duhanska industrija

razvoj brodarstva, usoljavanje ribe,proizvodnja soli, sira, maslinova ulja i vina

iskorištavanje drveta, ruda i ugljena

Ceste, luke

Carska cesta,Osijek, Vukovar

prometnice koje povezuju Sredozemlje sa Srednjom Europom,Zagreb

Sisak Pula Split

Željeznicevicinalne, državne

vicinalne, državne

državne vicinalne vicinalne

Građevine, razvoj tehnologije

isušivanje močvara,parni stroj,tramvaj

isušivanje močvara,parni stroj, tramvaj,Slavoljub Penkala

isušivanje močvara,parni stroj

regulacije vodotokova

parni stroj, hidrocentrale na rijekama

Prosvjeta

škole u većim selima, od Mažuranića škole u svim selima

škole u većim selima, od Mažuranića škole u svim selima

škole u većim selima – problem nastavnoga jezika

škole u većim selima – problem nastavnoga jezika

vjerske škole, srednje škole samo u velikim gradovima

Događaji u kulturi

tiskanje dvosveščane Hrvatske enciklopedije

osnivanje mnogih kulturnih ustanova, javnih zgrada, časopisa (Vijenac)

novine – Jadranski Slavjan,molitvenici,

općinsko kazalište u Splitu (1893)

Kulturno--pripomoćno društvo Napredak, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Intelektualci te kulturni i javni djelatnici

Josip Juraj Strossmayer

Izidor Kršnjavi, Ambroz Vranyczány, Juraj Haulik

Ognjeslav Utješinović Ostrožinski

Antun Bajamonti

Ćiro Truhelka, Josip Stadler, Josip Vancaš

184

Zdenko Samaržija

SlikariAdolf Waldinger

Anastas Bocarić, Oton Iveković, Ivan Kobilca

GlazbeniciFerdo Livadić,Franjo Kuhač

Ivan Zajc

Književnici

Ivan Mažuranić,Eugen Kumičić,August Šenoa, Ante Kovačić,Antun Gustav Matoš, Ivana Brlić--Mažuranić

Silvije Strahimir Kranjčević

31. HRVATSKE ZEMLJE U RAZDOBLJU BACHOVA APSOLUTIZMA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Istražiti temeljne procese prvoga desetljeća kapitalističkoga društvenog ustroja.1.2. Odgojni

Pravilnim postavljenjem problema probuditi interes u učenika za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada



Grafoskop, udžbenik, vježbenica, Opća enciklopedija, Znameniti i zaslužni Hrvati.

185

Hrvatska i svijet


UVODNI DIO SATA

Pitanja

1. Što je feudalizam?


3. Što je tranzicija?

4. Koje su institucije potrebne kapitalističkom sustavu?

5. Analiza tablice.

6. Položaj kmeta i položaj kolona.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanjeUčenici će čitati tekst iz udžbenika i po pitanjima s prozirnice napisat će izvješće.

Pitanja s prozirnice

1. Što je Bachov apsolutizam?

2. Od kada do kada traje?

3. Što se želi postići Bachovim apsolutizmom?

4. Kako se zovu njegovi činovnici?

5. Kojim jezikom govore?

6. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili činovnici.

7. Osobitu pažnju treba posvetiti istraživanju užega zavičaja.

Tablica s prozirnice:

Slavonija i Srijem

Banska Hrvatska Vojna krajina Istra Dalmacija


rješavanje položaja kmetova

rješavanje položaja kmetova

definiranje obveze Krajišnika

rješavanje položaja kmetova i kolona

rješavanje položaja kolona

Obrt, manufaktura,industrija

dolazak poduzetnika i trgovaca Židova u gradove, trgovišta, veća sela

dolazak poduzetnika i trgovaca Židova u gradove, trgovišta, veća sela

Petrinja, Bjelovar, Nova Gradiška, Gospić – dolazak poduzetnika i trgovaca Židova

Prometnice Carska cestaKarolina, Jozefina, Lujzijana

186

Zdenko Samaržija

LukeOsijek, Vukovar

Rijeka, Senj,Karlobag

Sisak, Karlovacsvaka komuna ima svoju luku

svaka komuna ima svoju luku

Gospodarske komore

Osijek Zagreb, RijekaZadar, Split, Dubrovnik

Novčarski zavodi i banke

Zagreb


Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer,Juraj Haulik,Ambroz Vranyczány

Fran Kurelac,Juraj Dobrila

Mihovil Pavlinović,Natko Nodilo,Luka Botić,Ante Kuzmanović

KnjiževniciIvan Mažuranić,Mirko Bogović,Ivan Filipović

ZAVRŠNI DIO SATA

Neke rezultate istraživanja uvrstiti u tablicu s prošlog sata.

32. HRVATSKE ZEMLJE U OSVIT MODERNOGA DOBA. SABORI 1861. GODINE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Istražiti zbivanja i procese u hrvatskim zemljama šezdesetih godina 19. stoljeća.1.2. Odgojni

Ocijeniti ideju srpskih preporoditelja o stvaranju Velike Srbije u kojoj se ne bi poštovalo pravo ma-njina.

1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te korištenja pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu referata.

2. Oblici rada


3. Metode rada

Razgovor, promatranje, demonstracija; samostalni rad na tekstu, izlaganje.

187

Hrvatska i svijet


Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid, Opća enciklopedija, Znameniti i zaslužni Hrvati.


UVODNI DIO SATA

Pitanja

1. Što je Bachov apsolutizam?

2. Od kada do kada traje?

3. Što se želi postići Bachovim apsolutizmom?

4. Kako se zovu njegovi činovnici?

5. Kojim jezikom govore?

6. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili činovnici.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanjeUčenici će čitati tekst iz udžbenika i prema pitanjima s prozirnice napisati izvješće.

Pitanja s prozirnice

Što je Listopadska diploma?Što je dikasterij?Što je Hrvatska dvorska kancelarija?Osobitu pažnju treba posvetiti istraživanju užega zavičaja.Tablica s prozirnice:

Slavonija i Srijem

Banska Hrvatska Vojna krajina Istra Dalmacija

Političko središe

Zagreb Zagreb Zagreb/Beč Poreč Zadar

Političke stranke

narodnjaci, unionisti i pravaši

narodnjaci, unionisti i pravaši

političke borbe između Talijana i Hrvata

Narodna stranka, autonomonaši

Obrt, manufaktura,industrija

početak iskorištavanja drveta, parni strojevi

početak iskorištavanja drveta, razvoj manufaktura,pilane, staklane i tvornice tekstila

dolazak poduzetnika i trgovaca Židova,isušivanje močvara

brodogra-dilišta

pilane, staklane i tvornice tekstila, brodogradilišta

Prometnicevicinalne željeznice

gradnja pruga (1862)

osuvremenjivanje cesta, mostova

188

Zdenko Samaržija

Gospodarske komore

prva gospodarskaizložba Zagreb (1864)

Zadar, Split, Dubrovnik

Novčarski zavodi i banke

Zagreb

Događaji u kulturi

JAZU (1866),hrvatskosrpski spor

hrvatskosrpski spor

Narodni list (1862), hrvatskosrpski spor


Josip Juraj Strossmayer,Franjo Rački

Fran Kurelac,Juraj Dobrila

Miho Klaić,Mihovil Pavlinović,Natko Nodilo,Luka Botić,Ante Kuzmanović

ZAVRŠNI DIO SATA

Neke rezultate istraživanja uvrstiti u tablicu iz uvodnoga sata.

33. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA I NJEZINO ZNAČENJE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Istražiti zbivanja i procese koji su doveli do sklapanja Nagodbe. Odrediti posljedice Nagodbe.1.2. Odgojni

Pravilnim postavljenjem problema probuditi interes u učenika za istraživanje Hrvatske, osobito užega zavičaja.

1.3. Funkcionalni

Razumjeti pojam drukčijeg društvenog ustroja.

2. Oblici rada


3. Metode rada


189

Hrvatska i svijet




UVODNI DIO SATA

Ponoviti razloge nastanka Austro-ugarske nagodbe.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Čitanje teksta Austro-Ugarska Monarhija. Odgovaranje na pitanja ispod teksta. Izrada sheme državnoga ustroja.

Drugi korak

Položaj hrvatskih zemalja u nagodbenom sustavu.

Austrijski dio Zajednička uprava Ugarska vlast Ugarski dio

Istra i Dalmacija,dovršetak narodnoga preporoda

Vojna krajinaMeđimurjeBaranjaRijeka

Banska Hrvatska, Slavonija i Srijem

Treći korak

Izrazi nezadovoljstva.Samostalno istraživanje.Odrediti uzroke, povod, tijek i posljedice Rakovičke bune i Krivošijskoga ustanka.Pisanje u bilježnicu.

Rakovička buna Krivošijski ustanak

Uzroci

Povod

Tijek Vrijeme

Mjesto

Sudionici

Posljedice

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o pozitivnim i negativnim učincima dualističkoga sustava.

190

Zdenko Samaržija

34. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1850. I 1870. GODINE

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponavljanje i provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni



2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada

Pisanje




Primjeri pitanja za ponavljanje

1. Što je mađarizacija? 2. Što se željelo postići Bachovim reformama? 3. Odredi značenje osnutka Zagrebačke nadbiskupije. 4. Tko su lideri hrvatskih političkih stranaka? 5. Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Istri. 6. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji? 7. Što je talijanizacija? 8. Navedi najvažnije odrednice iz Hrvatsko-ugarske nagodbe. 9. Što je Riječka krpica? 10. Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Rakovičke bune. 11. Što je germanizacija? 12. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili Bachovi činovnici. 13. Kada je puštena u promet prva željeznica na području Hrvatske? 14. Koje su stranke osnovane nakon zasjedanja Hrvatskoga sabora 1861. godine? 15. Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji. 16. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri? 17. Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Krivošijskog ustanka.

191

Hrvatska i svijet

ZAVRŠNI DIO SATA


35. HRVATSKE ZEMLJE NAKON NAGODBE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Istražiti zbivanja i procese u hrvatskim zemljama u prvim desetljećima nagodbenog sustava.1.2. Odgojni

Pravilnim postavljanjem problema probuditi interes u učenika za istraživanje Hrvatske, osobito užega zavičaja.

1.3. Funkcionalni

Osposobiti učenike za izradu referata.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponoviti razloge nastanka Austro-ugarske nagodbe.Ponoviti razloge nastanka Hrvatsko-ugarske nagodbe.Odrediti posljedice sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Dijeljenje u skupine. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima s prozirnice (ili napisanima na ploči) napisat će izvješće.

Prva skupina

Agrarna kriza

Što je agrarna kriza?

Kada je počela agrarna kriza?

192

Zdenko Samaržija

Kakve je posljedice imala za hrvatske seljake?

Što je vlast poduzela da ublaži posljedice krize?

Što je vlast poduzela do otkloni uzroke krize?

Što je liberalizam?

Druga skupina

Reforme bana Ivana Mažuranića

Kada je vladao Ivan Mažuranić?

Što je dogovorio s Mađarima?

Navedi reforme Ivana Mažuranića

u sudstvu,

prosvjeti,

zdravstvu,

vjerskim pitanjima.Koji su razlozi njegova podnošenja ostavke?

Treća skupina

Narodni preporod Hrvata u Istri.

Odredi uzroke narodnoga preporoda Hrvata u Istri.

Što je povod narodnoga preporoda Hrvata u Istri?

Tko su važni sudionici narodnoga preporoda Hrvata u Istri?

Kojim se sredstvima služe preporoditelji?

Kako je završio narodni preporod Hrvata u Istri?

Četvrta skupina

Narodni preporod Hrvata u Dalmaciji.

Odredi uzroke narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji.

Što je povod narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji?

Tko su važni sudionici narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji?

Kojim se sredstvima služe preporoditelji?

Kako je završio narodni preporod Hrvata u Dalmaciji?

ZAVRŠNI DIO SATA

Rješavanje pripadajućih zadataka u vježbenici.

193

Hrvatska i svijet

36. HRVATSKE ZEMLJE POTKRAJ 19. STOLJEĆA. VLADAVINA KHUENA HÉDERVÁRIJA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Istražiti zbivanja i procese u hrvatskim zemljama u desetljećima nagodbenog sustava.1.2. Odgojni

Pravilnim postavljenjem problema probuditi u učenika interes za istraživanje Hrvatske, osobito užega zavičaja.

1.3. Funkcionalni

Osposobiti učenike za izradu referata.

2. Oblici rada


3. Metode rada

Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje, slušanje glazbe.


Udžbenik, povijesni zemljovid, kasetofon ili CD-player.


UVODNI DIO SATA

1. Što je velika agrarna kriza?

2. Kakve je posljedice imala za hrvatske seljake?

3. Kada je vladao Ivan Mažuranić?

4. Što je revizija Nagodbe?

5. Kako je Ivan Mažuranić unaprijedio sudstvo?

6. Kako je Ivan Mažuranić unaprijedio školstvo?

7. Zašto je podnio ostavku?

8. Koji su najvažniji istarski preporoditelji?

9. Što su tabori?

10. Koji su najvažniji hrvatski preporoditelji u Dalmaciji?

GLAVNI DIO SATA


194

Zdenko Samaržija

Prva skupina

Vojna krajina

Što je Vojna krajina?

Kada je nastala Vojna krajina?

Koje područje zauzima Vojna krajina?

Kako je organizirana Vojna krajina?

Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Vojne krajine?

Kada je Austro-Ugarska uvela opću vojnu obvezu?

Kakve to posljedice ima za stanovnike Vojne krajine?

Zašto se nakon priključenja Vojne krajine znatno razvija gospodarstvo Banske Hrvatske?Druga skupina

Ladislav Pejačević

Kada je vladao Ladislav Pejačević?

Kakvu je politiku provodio?

Što je bio povod nemirima u Banskoj Hrvatskoj?

Kako su završeni nemiri?

Koji su razlozi njegova podnošenja ostavke?

Treća skupina

Khuen-Héderváry

Kada je vladao Khuen-Héderváry?

Kakvu je politiku provodio?

Kakve je reforme proveo u sudstvu?

Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Banske Hrvatske u Khuenovo doba?

Koji su razlozi njegova podnošenja ostavke?

ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza pjesme Ustani bane.Najava pismenog ispita.

37. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1871. I 1903. GODINE

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponavljanje, sistematiziranje i provjeravanje stečenoga znanja.

195

Hrvatska i svijet

1.2. Odgojni



2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada

Razgovor


Grafoskop


Pismeni ispitSkupina A

1. Što je mađarizacija?

2. Što se željelo postići Bachovim reformama?

3. Što su tabori?

4. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji?

5. Navedi najvažnije odrednice iz Hrvatsko-ugarske nagodbe.



8. Kada je Austro-Ugarska uvela opću vojnu obvezu?

9. Zašto se nakon priključenja Vojne krajine znatno razvija gospodarstvo Banske Hrvatske?

10. Što su nijemi grbovi?

11. Kada je vladao Khuen-Héderváry?

12. Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Banske Hrvatske u Khuenovo doba?

Skupina B

1. Što je germanizacija?

2. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili Bachovi činovnici.

3. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri?

4. Što su tabori?

5. Kada je Austro-Ugarska uvele opću vojnu obvezu?

6. Zašto se nakon priključenja Vojne krajine znatno razvija gospodarstvo Banske Hrvatske?

7. Navedi najvažnije odrednice iz Hrvatsko-ugarske nagodbe.


196

Zdenko Samaržija


10. Što su nijemi grbovi?

11. Kada je vladao Khuen-Héderváry?

12. Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Banske Hrvatske u Khuenovo doba?

ZAVRŠNI DIO SATA

Najava idućih istraživanja. Za domaću zadaću učenici trebaju pročitati lekciju Austro-ugarska vlast u Bosni i Hercegovini i odgovoriti na pitanja ispod teksta.

38. BOSNA I HERCEGOVINA POD UPRAVOM AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Istražiti zbivanja i procese koje je u Bosni i Hercegovini uzrokovala austrougarska vlast.1.2. Odgojni

Istaknuti ulogu austrougarske vlasti u stvaranju pozitivnih i negativnih promjena u Bosni i Hercegovini. Kritički promotriti djelatnost hrvatskih intelektualaca i političara u stvaranju suživota raznih naroda i vjera u Bosni i Hercegovini.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Pregled domaće zadaće.

197

Hrvatska i svijet

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalni rad.Učenici s prozirnice prepisuju shemu austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini i, čitajući tekst iz udžbenika, dopunjuju bilješke – do kraja sata.

Uzroci austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine

Povod austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine

Trajanje austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini

Uprava

Socijalne reforme

Promjene u gospodarstvu i u prometu

198

Zdenko Samaržija

Najvažniji događaji u kulturi – javni djelatnici

Posljedice austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini

39. ISELJAVANJE IZ HRVATSKIH ZEMALJA. HRVATI U BANATU, BAČKOJ I GRADIŠĆU

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Stjecati znanja o Hrvatima koji žive izvan hrvatskoga nacionalnog područja.1.2. Odgojni

Razvijati interes za proučavanje povijesti Hrvata izvan domovine. Uočiti važnost djelatnosti svećenika na očuvanju hrvatskoga jezika i kulture Hrvata izvan Hrvatske.

1.3. Funkcionalni

Vježbati snalaženje u prostoru. Osposobiti učenike za izradu referata.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Što su migracije?

199

Hrvatska i svijet

Koji su razlozi seljenja ljudskih skupina?Gdje žive moliški Hrvati?Od kada ondje žive?Tko je očuvao njihovu nacionalnu i jezičnu samobitnost?

GLAVNI DIO SATA


Prva skupina

Bunjevci

Na kojem području žive?

Od kada tamo žive?

Koji su razlozi naseljavanja toga područja?

Čime se bave?

Kakva im je socijalna struktura?

Nabroji važnije kulturne i javne djelatnike.

Kako su organizirani?

Kakve novine izdaju?

Kakve knjige izdaju?

Druga skupina

Šokci


Od kada tamo žive?


Čime se bave?


Koji su važni kulturni i javni djelatnici?




Treća skupina

Gradišćanski Hrvati


Od kada tamo žive?


Čime se bave?

200

Zdenko Samaržija


Koji su važni kulturni i javni djelatnici?



Kakve knjige izdaju?Četvrta skupina

Hrvatsko iseljeništvo


Od kada tamo žive?


Čime se bave?


Nabroji važnije kulturne i javne djelatnike.




ZAVRŠNI DIO SATA

Čitanje teksta Jožefa Franje Žgolanića. Analiza.

40. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponavljanje, sistematiziranje i provjeravanje stečenoga znanja.1.2. Odgojni

Vrednovanje stečenoga znanja. Utvrditi povezanost političke razjedinjenosti i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

201

Hrvatska i svijet

3. Metode rada

Pisanje


Grafoskop


UVODNI DIO SATA

Pregled domaćih zadaća. Analiza referata.

GLAVNI DIO SATA

Prva etapa:Davanje uputa za samostalno istraživanje – izrada tablice. Učenici će na primjeru Istre i Dalmacije popuniti tablicu za ostale hrvatske zemlje.Na prozirnici

Banska Hrvatska Slavonija i Srijem Istra Dalmacija Vojna krajina

Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme

Novine Jadranski

Slavjan

pedesetih godina

u škole uvedeno obvezno učenje njemačkoga jezika

1853.

Dobrila objavio molitvenik Otče budi

volja Tvoja.

1854.društvo Neboj se

šezdesetih godina

talijanski jezik proglašen uredovnim jezikom Istarskoga sabora

nakon Bachova apsolu-tizma

traženje da se u upravu uvode hrvatski jezik

nakon Bachova apsolu-tizma

tabori – uključivanja seljaka u narodni preporod

sedamde-setih godina

Novine Narodni list

1862.

Novine Naša sloga

1870.

202

Zdenko Samaržija

Laginja je progovorio na Istarskome saboru hrvatskim jezikom

1883.

hrvatski jezik postao je uredovnim jezikom Dalmatin-skoga sabora, a ulazio je i u upravu i sudstvo

1883.

u Pazinu je otvorena hrvatska gimnazija

1899.Učiteljska škola u Arbanasima

uvedeno opće pravo glasa

1907.

ZAVRŠNI DIO SATA

Najava usmenog ispitivanja.

41. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponavljanje i provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni


Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, sposobnost povezivanja gradiva i usmenog izražavanja. Primjena stečenoga znanja.

2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada

Pisanje

203

Hrvatska i svijet




Dok profesor ispituje, učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje

Što je novi vijek?Koje su važne odrednice novoga vijeka?Što je kapitalizam?Što je liberalizam?Što je imperijalizam?Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Što je Druga industrijska revolucija?Gdje je započela Druga industrijska revolucija?Koji su najvažniji izumi i izumitelji Druge industrijske revolucije?Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?Objasni povećanje potrebe za drvetom, rudama, ugljenom i vodom u razdoblju Druge industrijske revolucije.Koji su uzroci gospodarskih kriza?Što je socijalizam?Što žele komunisti?Što je mađarizacija?Što je germanizacija?Što je talijanizacija?Što se željelo postići Bachovim reformama?Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili Bachovi činovnici.Odredi značenje osnutka Zagrebačke nadbiskupije.O kojim se problemima razgovaralo na Hrvatskom saboru 1861. godine?Koji su lideri hrvatskih političkih stranaka?Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji.Koji su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji?Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Istri.Nabroji protivnike hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri.Zašto je Austrija podržavala talijanaše u Istri?Nabroji vođe narodnoga preporoda Hrvata u Istri.Što su tabori?Nabroji vođe narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji.Zašto je izbio hrvatsko-srpski spor?Kada je nastala Austro-Ugarska Monarhija?Navedi najvažnije odrednice iz Hrvatsko-ugarske nagodbe.Koje poslove Hrvatska obavlja samostalno?

204

Zdenko Samaržija

Što je Riječka krpica?Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Rakovičke bune.Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Krivošijskog ustanka.Što je revizija Nagodbe?Zašto je ban Ivan Mažuranić podnio ostavku?Objasni položaj Vojne krajine nakon austrijske okupacije Bosne i Hercegovine.Kada su osnovane Bjelovarsko-križevačka, Modruško-riječka i Ličko-krbavska županija?Što su nijemi grbovi?Opiši banovanje Khuena Héderváryja.Tko su gradišćanski Hrvati?Tko su Bunjevci, a tko Šokci?Odredi gospodarske i političke razloge iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje.Što je istočno pitanje?Što je o Bosni i Hercegovini odlučeno na Berlinskome kongresu?Što su esnafi?Odredi razdoblja austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini.Što je naturalizam?Što je moderna?Koje su odlike moderne?Koji su najvažniji modernistički književnici?

Što znaš o

Jurju Dobrili,Ambrozu Vranyczányju,Jurju Hauliku,Josipu Jurju Strossmayeru,Anti Starčeviću,Eugenu Kvaterniku,Antunu Bajamontiju,Ivanu Mažuraniću,Matku Laginji,Mihovilu Pavlinoviću,Mihi Klaiću,Khuen-Héderváryju,Izidoru Kršnjavom,Josipu Franku,Mati Meršiću Miloradiću,Ivanu Antunoviću,Benjaminu Kállayu,Josipu Stadleru,Grgi Martiću,Ćiri Tuhelki.

205

Hrvatska i svijet

Teža pitanja

Usporedi značenje Napoleonova Građanskog zakonika s Građanskim zakonikom donesenim u Austrijskoj Carevini 1852. godine.Odredi položaj hrvatskih intelektualaca za vrijeme Bachova apsolutizma.Navedi razlike između kolona i kmeta.Odredi značenje prve gospodarske izložbe u Zagrebu.Što znaš o regulaciji Lonjskoga polja?Objasni slogan Čije su željeznice, njegova je i zemlja.Koje su sličnosti i razlike narodnog preporoda Hrvata u Istri i Dalmaciji?Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice ustanka u Bosni i Hercegovini.Kako je austrougarska vlast promijenila socijalnu strukturu Bosne i Hercegovine?

42. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET POČETKOM 20. STOLJEĆA

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću Hrvatske, Europe i svijeta početkom 20. stoljeća.1.2. Odgojni


1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada




206

Zdenko Samaržija


UVODNI DIO SATA

Kako smo podijelili povijest?Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?Profesor na lenti vremena crta shemu povijesti novoga vijeka te označuje razdoblje koje ćemo istra-živati.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati.Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstvaOpčinjenost nacionalnom državomBurne društvene promjene – socijalni problemi

Drugi korak

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca dopunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.

Trajanje1854.

– 1871.1871.

– 1890.1890.

– 1914.1914. 1915. 1916. 1917. 1918.

razdoblje Napoleona III.


razdoblje vojno--političkih saveza

munjeviti rat, uspostava bojišnica

rovovski ratrovovski rat

rovovski rat

rovovski rat

Temeljne odrednice

ravnoteža straha

skladni odnosi između velesila

stvaranje vojnih saveza – priprema za rat

Njemačka + Austro--Ugarska / V. Britanija + Francuska + Rusija

u rat na strani Centralnih sila ulaze Bugarska i Turska, a na strani Antante Italija

velike bitke

Rusija izlazi iz rata

ulazak SAD-a u rat

Znanstvena otkrića

Tehnološ-ke inovacije

Položaj Hrvatske

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o položaju malih ljudi u razdoblju rata.

207

Hrvatska i svijet

43. MEĐUNARODNI SAVEZI, RATOVI I REGIONALNE KRIZE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o međunarodnim savezima te o lokalnim ratovima i regionalnim krizama kao odmjeravanju velesila prije Prvoga svjetskog rata. Pratiti razvoj znanstveno-tehničke civilizacije.

1.2. Odgojni

Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanju unutarnjih i vanjskih problema neke države.

1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Analiza razdoblja Napoleona III. i Otta von Bismarcka.Analiza temeljnih interesa pojedinih velesila.

208

Zdenko Samaržija

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanjeUčenici će čitati tekst iz udžbenika i prema pitanjima i natuknicama uvrstiti bilješke u tablicu.

Što se dogodilo?

Kada se dogodilo?

Gdje sedogodilo?

Kako se dogodilo?

Zašto se dogodilo?

rat Japana i Kine 1898. Kina Japan napao KinuJapan želi doći do ruda, energenata i tržišta

rat između SAD-a i Španjolske

1898.današnje južne države SAD-a

SAD želi istisnuti europske sile s američkoga kontinenta

Burski rat 1903. Južna Afrika

Britanci napali potomke nizozemskih kolonizatora

potomci kolonizatora ne žele plaćati poreze matici

dolazak Karađorđevića na vlast

1903. Srbija

Smijenjena proaustrijski orijentirana dinastija Obrenovića

odgovara interesima Rusije

kriza u Maroku 1905. i 1911.Maroko i mirovne konferencije

Njemački je car izjavio da želi s marokanskim sultanom razgovarati kao s neovisnim vladarom.

Njemačka iskušava moć protivnika

revolucija u Rusiji 1905. Rusija Veliki gradovi Rusije

glad, godine nerodice, loša zakonska regulativa, mnogi ostaci feudalizma smetaju napretku gospodarstva

mladoturska revolucija

1908. Osmanlijsko Carstvo

Europski i azijski dijelovi Osmanlijskoga Carstva

mnogi ostaci feudalizma smetaju napretku gospodarstva

aneksijska kriza 1908.Bosna i Hercegovina

Austro-Ugarska je priključila Bosnu i Hercegovinu.

zbog prevrata u Srbiji ugroženi su važni interesi Njemačke i Austro--Ugarske (izgradnja Bagdadske željeznice)

209

Hrvatska i svijet

Italija zauzela Dodekanez

1912.otočje između Turske i Grčke

Italija koristi Marokanske krize i slabost Turske

želi zauzeti bolju poziciju na obalama Sredozemnoga mora

Prvi balkanski rat 1912.Kosovo, jug Srbije, Makedonija, sjever Grčke

želja balkanskih naroda za teritorijalnim proširenjem

Drugi balkanski rat

1913. MakedonijaBugarska napala nekadašnje saveznike

nezadovoljstvo Bugarske iskoristila je Austro-Ugarska

ZAVRŠNI DIO SATA

Zadavanje domaće zadaćeNabroji članice Antante.Nabroji članice Centralnih sila.Što su marokanske krize?Kada su izbile?Zašto su izbile revolucije u Rusiji i u Osmanlijskom Carstvu?Koje su sile zadovoljne ishodom Balkanskih ratova, a koje sile Balkanskim ratovima nisu ostvarile svoje ciljeve?

44. PRVI SVJETSKI RAT

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Prvoga svjetskog rata.1.2. Odgojni

Poticanje znatiželje učeničke. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema neke države.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


210

Zdenko Samaržija

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Pregled domaće zadaće. Zajedničko odgovaranje na pitanja.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalni radUčenici s prozirnice prepisuju shemu Prvoga svjetskog rata, i, čitajući tekst iz udžbenika, dopunjuju bilješke – do kraja sata.

Uzroci Prvoga svjetskog rata

Povod Prvoga svjetskog rata

Trajanje Prvoga svjetskog rata

Zaraćene strane

211

Hrvatska i svijet

Ratna taktika

Ratna tehnika

Najveće bitke

Posljedice Prvoga svjetskog rata

45. ZBIVANJA 1917. I 1918. GODINE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Prvoga svjetskog rata.1.2. Odgojni


1.3. Funkcionalni

Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Osposobiti učenike za izradu referata.

212

Zdenko Samaržija

2. Oblici rada

Frontalni – davanje uputa, suradničko učenje.

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Pregled bilježaka s prošloga sata.Pitanja

Što žele komunisti?Tko su utemeljitelji komunizma?

GLAVNI DIO SATA

Podjela učenika u skupine. Istraživanja.Prva skupina

Rusija

Koja je dinastija vladala Rusijom od 17. stoljeća do 1917. godine?

Koji su najvažniji ruski vladari?

Koji je strateški interes Rusije?

Kakvi su ruski resursi?

Zašto Rusija, unatoč znatnim resursima, nije postala industrijska velesila?

Kada je u Rusiji ukinut feudalizam?

Koje su najvažnije posljedice Februarske revolucije?

Tko je Oktobarskom revolucijom došao na vlast u Rusiji?

Kakve posljedice za Njemačku ima rusko izlaženje iz rata?

Druga skupina

SAD

Kada je nastao SAD?

Koji je strateški interes SAD-a?

Kakvi su resursi SAD-a?

Koji su uzroci gospodarskoga napretka SAD-a?

Zašto SAD ulazi u rat na strani Antante?

Tko je bio predsjednik SAD-a u razdoblju rata?

Kako se zove dokument kojim je definiran američki ratni cilj?

213

Hrvatska i svijet

Treća skupina

Četrnaest točaka

Tko je napisao Četrnaest točaka?

Kada su objavljene?

Koje se točke odnose:

– na opća načela ratovanja,

– na stanje i odnose nakon svršetka rata,

– na koje se točke pozivaju Hrvati,

– na osnutak Lige naroda?Četvrta skupina

Pariška mirovna konferencija

Što je Pariška mirovna konferencija?

Kada je održana?

Gdje je održana?

Koji su glavni sudionici?

Koji je temeljni dokument Pariške mirovne konferencije?

Koje su najvažnije odluke?

Njemačka Austrija Mađarska Bugarska Turska

Teritorijalni gubici

+ + + + +

Gubitak nacionalnoga područja

– – + – +

Plaćanje ratne odštete

+ – – – –

Ograničen broj vojnika

+ – – – –

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o ubojitim oružjima i o razvoju tehnologije u razdoblju ratova.

214

Zdenko Samaržija

46. HRVATSKA U VRIJEME PRVOGA SVJETSKOG RATA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o Hrvatskoj u Prvome svjetskom ratu.1.2. Odgojni

Poticanje znatiželje učenika. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanju unutarnjih i vanjskih problema neke države.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje dualističkoga sustava Austro-Ugarske Monarhije.Ponavljanje uzroka, povoda, tijeka i posljedica Prvoga svjetskoga rata.

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Čitanje i komentiranje pripreme uz nastavnu jedinicu.Čitanje teksta Hrvati u austrougarskoj vojsci – razgovor.

Drugi korak

Samostalno istraživanje. Profesor će na ploči nacrtati tablicu koju će popuniti učenici nakon čitanja teksta iz udžbenika.

215

Hrvatska i svijet

Hrvatski političari U domovini U emigraciji

Stjepan Radić

Kakve rezolucije donose?

S kim pregovaraju?

ZAVRŠNI DIO SATA

Čitanje teksta Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ustroj Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Pravljenje bilježaka uz profesorovu pomoć.

47. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET POČETKOM 20. STOLJEĆA

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi znanja o Hrvatskoj, Europi i svijetu početkom 20. stoljeća. Provjera stečenoga znanja.

1.2. Odgojni



2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada

Pisanje


Grafoskop


Primjeri pitanja za usmeno ili pismeno ispitivanje

Kako smo podijelili povijest?Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?Što je novi vijek?

216

Zdenko Samaržija

Koje su važne odrednice novoga vijeka?Što je kapitalizam?Što je liberalizam?Što je imperijalizam?Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Što je Druga industrijska revolucija?Kada je započela Druga industrijska revolucija?Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?Kako Marx i Engels gledaju na položaj radnika?Što žele komunisti?Navedi posljedice ujedinjenja Njemačke.Tko je ukinuo ropstvo u SAD-u?Zašto je Rusija unatoč znatnim resursima gospodarski zaostajala za zemljama zapadne Europe?Što je impresionizam?Koje su odlike impresionizma?Koji su najvažniji impresionistički književnici i glazbenici?Što je moderna?Koje su odlike moderne?Koji su najvažniji modernistički književnici i glazbenici?Što je kubizam?Koji su najvažniji slikari kubizma?Nabroji članice Antante.Nabroji članice Centralnih sila.Što su marokanske krize?Kada su izbile?Tko su Buri?Odredi uzrok i povod aneksijske krize. Zašto su izbile revolucije u Rusiji i u Osmanlijskom Carstvu?Koje su sile zadovoljne ishodom Balkanskih ratova, a koje sile Balkanskim ratovima nisu ostvarile svoje ciljeve?Što je uzrok Prvoga svjetskog rata?Tko je i zašto ubio austrougarskog prestolonasljednika?Kako je Austro-Ugarska reagirala na atentat u Sarajevu?Zašto je Italija ušla u rat na strani Antante?Objasni položaj Srba i Talijana u hrvatskim zemljama za vrijeme Prvoga svjetskog rata.Koje su najveće bitke Prvoga svjetskog rata?Koja je ratna tehnika prvi put upotrijebljena u Prvom svjetskom ratu?Koji su najvažniji događaji iz 1917. godine?Što je uzrokovalo pojavu hajdučije u hrvatskim zemljama?Što je zeleni kader?Koje su najvažnije posljedice Februarske revolucije?Tko je Oktobarskom revolucijom došao na vlast u Rusiji?

217

Hrvatska i svijet

Kakve posljedice za Njemačku ima rusko izlaženje iz rata?Zašto SAD ulazi u rat na strani Antante?Tko je bio predsjednik SAD-a u razdoblju rata?Kako se zove dokument kojim je definiran američki ratni cilj?Tko je napisao Četrnaest točaka?Kada su objavljene?Koji su društveni, a koji vojni razlozi sloma Centralnih sila?Objasni razlike između Jugoslavenskog kluba i Jugoslavenskog odbora.Što je potaknulo srbijansku vladu na pregovore s Jugoslavenskim odborom?Što je zaključeno nakon pregovora na Krfu?Što je Pariška mirovna konferencija?Kada je održana?Gdje je održana?Koji su glavni sudionici?Koji je temeljni dokument Pariške mirovne konferencije?

Teža pitanja

Objasni važnost Bosne za Austro-Ugarsku, Rusiju i Srbiju.Opiši opseg rata i stradanja koja je prouzročio.Koje odredbe Wilsonovih Četrnaest točaka nisu ispunjene do danas.Objasni značenje Ženevske deklaracije.Odredi uzroke nastanka i tijek Države Slovenaca, Hrvata i Srba.

48. SUVREMENO DOBA. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću suvremenoga doba.1.2. Odgojni

Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu.1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

218

Zdenko Samaržija

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Pitanja za uvodni dio sata – ponavljanje.Kako smo podijelili povijest? Što je suvremeno doba?

GLAVNI DIO SATA

Nakon uvoda profesor izlaže osnovne smjernice povijesti suvremenog doba.Na prozirnici:

Suvremeno doba

1918. – 1990.

sukob ideologije kapitalizma i ideologije komunizma

Kapitalizam Komunizam

nepovredivost privatnoga vlasništvaoduzimanje privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju

višestranački sustav i parlamentarna demokracijavladavina jedne partije bez demokratske kontrole – totalitarizam

bogaćenje opća jednakost

vodeće zemlje: od 1918. do 1939. Velika Britanija i Francuska;od 1945. do 1990. SAD

SSSR

1918. – 1939. 1939. – 1945. 1945. – 1990.

razdoblje između dvaju svjetskih ratova

Drugi svjetski rat Hladni rat

Profesor izlaže osnovne smjernice povijesti između dvaju svjetskih ratova. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.

219

Hrvatska i svijet

1918. – 1939.

Razdoblje između dvaju svjetskih ratova

Versailleski sustav Velika gospodarska kriza Dominacija Adolfa Hitlera

1918. – 1929. 1929. – 1933. 1933. – 1939.

Kazniti Njemačku Uzroci:ispraviti nepravde nanesene Njemačkoj na Pariškoj mirovnoj konferenciji

Uspostaviti štit od prodora komunizma iz Sovjetske Rusije

Povod:uspostaviti novi politički poredak u Europi – pod dominacijom Njemačke

Liga naroda Tijek:

Samoizolacija SAD-a Posljedice:

49. VERSAILLESKI SUSTAV I NJEGOV SLOM

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ocijeniti značenje versailleskog sustava i velike gospodarske krize.1.2. Odgojni

Upozoriti na pozitivna i negativna obilježja versailleskog sustava te Sovjetske Rusije. Razvijati osjećaj za socijalnu pravdu. Istaknuti pravo svakog naroda na slobodu i samostalnost.

1.3. Funkcionalni

Ovladavanje tehnikom samostalnoga rada. Stjecanje vještina kojima se može kvalitetno prezentirati usvojena znanja – sažeto reproducirati pročitani tekst. Osposobiti učenike za izradu referata.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Razgovor o elementima versailleskog sustava.

220

Zdenko Samaržija

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje.Učenici će čitati tekst iz udžbenika i prema pitanjima s prozirnice pripremiti izvješća.

Skupina Pobjednici

Koje su zemlje pobjednice Prvoga svjetskog rata?Objasni uzroke gospodarskoga poleta u zemljama pobjednicama.Zašto se je SAD povukao iz rada Pariške mirovne konferencije?

Skupina Poraženi

Koje su zemlje poražene u Prvom svjetskom ratu?Objasni uzroke gospodarske krize u poraženim zemljama.Kojim političkim strujama pogoduju gospodarske krize?

Skupina Novonastale zemlje

Koje su zemlje nastale nakon Prvoga svjetskog rata?Objasni uzroke gospodarske krize u novonastalim zemljama.Kojim političkim strujama pogoduju gospodarske krize?

Skupina Liga naroda

Što je Liga naroda?Kako je osnovana?Koja su njezina najvažnija radna tijela?

Skupina Velika gospodarska kriza

Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice velike gospodarske krize.Modeli izlaska iz krize

Demokratski Totalitarni

masovni javni radovi masovni javni radovi

jačanje parlamentarne demokracije uvođenje jednostranačja

jačanje demokratske kontrole nad vojskom i policijom militarizacija, stvaranje totalitarnoga društva

SAD, Velika Britanija, JapanItalija, Njemačka, Japan, monarhistička Jugoslavija i ostale novonastale zemlje

Skupina Turska

Koji su uzroci krize u poslijeratnoj Turskoj?Navedi reforme Mustafe Kemala.

Skupina Sovjetska Rusija

Što je ratni komunizam?Što je NEP?Što je petogodišnji plan?Zašto SSSR nije potresla velika gospodarska kriza?Tko je Lenjin?Tko je Trocki?

221

Hrvatska i svijet

Tko je Staljin?Što je kult ličnosti?

ZAVRŠNI DIO SATA

Podnošenje izvješća. Razgovor o problemu nacije u višenacionalnim državama.

50. USUSRET NOVOM RATU

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Istražiti desničarke totalitarne sustave, fašizam, nacizam i militarizam.1.2. Odgojni

Upozoriti na obilježja totalitarnih sustava. Istaknuti pravo pojedinca na slobodu. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni

Ovladavanje tehnikom samostalnoga rada. Osposobiti učenike za izradu referata.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Razgovor o uzrocima sloma versailleskog sustava.Zaključak – sile pobjednice traže novi štit od prodora komunizma iz Sovjetske Rusije.

222

Zdenko Samaržija

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst iz udžbenika i popuniti tablicu.

Zemlja Njemačka Italija Japan

Razlozi nezadovoljstva odlukama Pariške mirovne konferencije

ponižena, nametnute su joj reparacije

nije ostvarila strateške ciljeve

nije ostvario strateški cilj

Razlozi krize nakon Prvoga svjetskoga rata

izgubila je mnoga područja, sirovine i tržišta

nema dovoljno sirovina i energenata

nema dovoljno sirovina i energenata

Model izlaska iz krize totalitarni totalitarni totalitarni

Strateški ciljuspostaviti novi politički poredak u Europi

biti gospodar Sredozemlja i imati izlaz na Podunavlje

biti gospodar Dalekoga istoka

Ratovi 1935. Etiopija1939. Albanija

1931. Kina1933. Kina

Vojni savezi1936. antikominternski pakt s Japanom

1936. antikominternski pakt s Njemačkom

Nakon toga popunit će lentu vremena.

Vrijeme Događaj

1889. rođen

1917.

1921.

1923.

objavljen Mein Kampf

1933.

1934.

1935.

1936.a)b)

1938.a)b)c)

1939.

1945.

ZAVRŠNI DIO SATA

Rješavanje zadataka iz vježbenice.Zadavanje domaće zadaće – napraviti bilješke iz teksta Španjolski građanski rat.

223

Hrvatska i svijet

51. UKLJUČIVANJE HRVATSKE U PRVU JUGOSLAVENSKU DRŽAVU.

MONARHISTIČKA JUGOSLAVIJAObrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti uzroke nastanaka monarhističke Jugoslavije te glavne procese društvenoga, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.

1.2. Odgojni

Čitajući izvore, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema vlastodršcima sklonima smicalicama. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom, pojmovnikom i slikom.

2. Oblici rada

Frontalni, skupni, samostalni rad.

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Natjecanje između redova.

1. Što je Londonski ugovor?

2. Objasni značenje Ženevske deklaracije.

3. Što je Krfska deklaracija?

4. Što je potaknulo srbijansku vladu na pregovore s Jugoslavenskim odborom?

5. Zašto je Italija ušla u rat na strani Antante?

6. Kada je nastala Države Slovenaca, Hrvata i Srba.

7. Tko je Antun Trumbić?

8. Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?

224

Zdenko Samaržija

GLAVNI DIO SATA

Upute za istraživanje.Učenici će čitati tekst iz udžbenika te će uz pomoć profesora praviti bilješke.

PLAN PLO ČE

Najvažnija posljedica nastanka monarhističke Jugoslavije: GUBITAK HRVATSKE DRŽAVNOSTI – borba za ponovnu uspostavu hrvatske državnosti.

Monarhistička Jugoslavija

1918. – 1941.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Kraljevina Jugoslavija

1918. – 1929. 1919. – 1941.

Petar I. Aleksandar Namjesništvo – knez Pavle Petar II.

1918. – 1921. 1921. – 1934. 1934. – 1941. 1941.

Traženje rješenja

Stranke ljevice Stranke centra Stranke desnice

sovjetska Hrvatska, po uzoru na SSSR

traže rješenje u okvirima sustavanezavisna država pod svaku cijenu

Josip BrozStjepan Radić,Vladko Maček

Ante Pavelić,Eugen Kvaternik

Najvažniji događaji

Što se dogodilo?Kada se

dogodilo?Posljedice

Naputak 1918.

Adresa 1918.

Prosinačke žrtve 1918.

Žigosanje stoke

Rapalski ugovor 1920.

Vidovdanski ustav 1921.

Rimski ugovor 1924.

atentat na hrvatske zastupnike

1928.

225

Hrvatska i svijet

diktatura 1929.

Oktroirani ustav 1931.

Zagrebačke punktacije 1932.

ubojstvo kralja Aleksandra 1934.

Banovina Hrvatska 1939.

Njemačka i njezine saveznice napale Jugoslaviju

travanj 1941.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o temi Pucanj u Radića bio je pucanj u Hrvatsku.

52. BANOVINA HRVATSKA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti uzroke nastanka Banovine Hrvatske te glavne procese društvenoga, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.

1.2. Odgojni

Čitajući izvore, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema vlastodršcima sklonima smicalicama. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni

Osposobiti učenike za pisanje referata.

2. Oblici rada


3. Metode rada




226

Zdenko Samaržija


UVODNI DIO SATA

Natjecanje između redova. Pitanja

Što je Londonski ugovor?Kada je nastala Države Slovenaca, Hrvata i Srba?Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?Tko je Antun Trumbić?Tko je Stjepan Radić?Tko je Vladko Maček?Tko je Ante Pavelić?Tko je Eugen Kvaternik?Tko je Josip Broz?Tko je Aleksandar Karađorđević?Tko je Pavle Karađorđević?Tko je Nikola Pašić?Tko je Svetozar Pribićević?Što je Naputak?Što je Adresa?Koja je najvažnija posljedica stvaranja monarhističke Jugoslavije?Kako je Stranka prava reagirala na prvoprosinački akt?Što su prosinačke žrtve?Koje su odrednice Rapalskoga ugovora?Što je ozakonjeno Rimskim ugovorom?Tko je najvažniji protivnik monarhizma u Jugoslaviji?Koja je temeljna politička odrednica Stjepana Radića?Tko je Puniša Račić?Što je Oktroirani ustav?Što su Zagrebačke punktacije?Kada je ubijen kralj Aleksandar?Kako se zove oblik vlasti u Kraljevini Jugoslaviji nakon ubojstva kralja Aleksandra?

GLAVNI DIO SATA

Upute za istraživanje.Rad u skupinamaUčenici će čitati tekst iz udžbenika te će, odgovarajući na pitanja s prozirnice, pripremiti izvješća.

Prva skupina

Hrvatsko pitanjeKoja je najvažnija posljedica nastanka monarhističke Jugoslavije?Što je hegemonizam?

227

Hrvatska i svijet

Što je unitarizam?Kako je vladajući režim iskorištavao gospodarski razvijene krajeve, osobito područja današnje Slovenije i Hrvatske?Koji su razlozi iseljavanja Hrvata za vrijeme monarhističke Jugoslavije?

Druga skupina

Banovina HrvatskaŠto je Banovina Hrvatska?Kada je nastala?Koja je područja zauzimala?Koje je ovlasti imala?Tko su najveći protivnici Banovine Hrvatske?

Treća skupina

Razvoj kulture, znanosti i sporta u Hrvatskoj u međuratnom razdoblju.Učenici istražuju prema pitanjima iz udžbenika.

ZAVRŠNI DIO SATA

Analiza tablice Protivnici Banovine Hrvatske.

Politička opcija Stranke ljevice Srbi Stranke desnice

Razlozi protivljenja

Nisu riješena socijalna pitanja. Na vlasti je krupni kapital. Nije ukinuta monarhija.

Jugoslaviju su smatrali velikom Srbijom.

Banovina Hrvatska ima ograničenu suverenost.

53. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni


1.2. Odgojni

Vrednovanje stečenoga znanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.1.3. Funkcionalni


228

Zdenko Samaržija

2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada

Pisanje




Dok profesor ispituje, učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje

Kako smo podijelili povijest?Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?Što je suvremeno doba?Koje su važne odrednice suvremenog doba?Što su kolonije?Što je kapitalizam?Što je liberalizam?Što je imperijalizam?Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Što žele komunisti?Zašto je Italija ušla u rat na strani Antante?Je li Italija u Prvom svjetskom ratu ostvarila ratni cilj?Tko je Oktobarskom revolucijom došao na vlast u Rusiji?Što je Pariška mirovna konferencija?Što je versailleski sustav?Koja je svrha novonastalih zemalja u Europi?Objasni Hitlerov uspon?Što je totalitarizam?Ima li razlika u uspostavi kulta ličnosti u ljevičarskim i desničarskim diktaturama?Koje su zemlje pobjednice u Prvom svjetskom ratu?Objasni uzroke gospodarskoga poleta u zemljama pobjednicama.Zašto se SAD povukao iz rada Pariške mirovne konferencije?Koje su zemlje poražene u Prvom svjetskom ratu?Objasni uzroke gospodarske krize u poraženim zemljama.Koje su zemlje nastale nakon Prvoga svjetskog rata?Objasni uzroke gospodarske krize u novonastalim zemljama.Kojim političkim strujama pogoduje gospodarske krize?Što je Liga naroda?Kako je osnovana?

229

Hrvatska i svijet

Koja su njezina najvažnija radna tijela?Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice velike gospodarske krize.Navedi reforme Mustafe Kemala.Koja je europska zemlja ostala izvan versailleskog sustava?Što je ratni komunizam?Što je NEP?Što je petogodišnji plan?Zašto SSSR nije potresla velika gospodarska kriza?Tko je Lenjin?Tko je Trocki?Tko je Staljin?Što je kult ličnosti?Kako se Staljin obračunavao sa svojim političkim protivnicima?Što je Kominterna?Tko je Benito Mussolini?Tko je Alfred Nobel?Tko je Charlie Chaplin?Tko je Rudolph Valentino?Tko je Clark Gable?Tko je Walt Disney?Tko je Pierre de Coubertin?Tko je Stjepan Radić?Tko je Svetozar Pribićević?Tko je Vladko Maček?Tko je Josip Broz?Tko je Ante Pavelić?Tko je Krsto Hegedušić?Tko je Ivan Generalić?Tko je Miroslav Krleža?Tko je Janko Polić Kamov?Tko su Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog?Tko je Franjo Bučar?Odredi strateške ciljeve

1. Njemačke,

2. Japana,

3. Italije,

4. Sovjetskoga Saveza.

Što je Antikominternski pakt?Što je „Noć dugih noževa”?Što je „Kristalna noć”?

230

Zdenko Samaržija

Što je politika „otvorenih vrata”?Što je „marš na Rim”?Što je „Oktroirani ustav”?Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?Što znači srljati kao guske u maglu?Što je Naputak?Što je Adresa?Što su „prosinačke žrtve”?Kakav je bio gospodarski položaj hrvatskih pograničnih gradova u monarhističkoj Jugoslaviji?Koje su temeljne odredbe Vidovdanskog ustava?Što je Hrvatska izgubila ugovorima u Rapallu i Rimu?Što je vladajući režim želio pokazati atentatom u Skupštini?Zašto je kralj Aleksandar uveo diktaturu?Koje su posljedice diktature?Što su Zagrebačke punktacije?Što je Namjesništvo?Kako je velika gospodarska kriza djelovala na gospodarstvo Kraljevine Jugoslavije?Zašto je nastala Banovina Hrvatska?Tko se protivio nastanku Banovine Hrvatske i zašto?

Teža pitanja

Objasni iskorištavanje sporta u ideološke svrhe. Tko je Jesse Owens?Što je Mandžuko?Usporedi nacizam u Njemačkoj, militarizam u Japanu i fašizam u Italiji.Objasni upravnu podjelu monarhističke Jugoslavije.Kako su rješenje hrvatskoga pitanja vidjeli Vladko Maček, Josip Broz i Ante Pavelić?Kako su svjetski i hrvatski intelektualci reagirali na Šufflayevo ubojstvo?Opiši stanje u Jugoslaviji nakon atentata u Marseillesu.Što je Hlebinska slikarska škola?

54. DRUGI SVJETSKI RAT. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA

Uvod

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Upoznati učenike s poviješću Drugoga svjetskog rata te Hrvatske, Europe i svijeta u drugoj polovici 20. stoljeća. Pratiti razvoj znanstveno-tehničke civilizacije.

231

Hrvatska i svijet

1.2. Odgojni

Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu.1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Profesor izlaže osnovne smjernice povijesti suvremenog doba – ponavljanje.Na prozirnici:

Suvremeno doba

1918. – 1990.

sukob ideologije kapitalizma i ideologije komunizma

Kapitalizam Komunizam

nepovredivost privatnoga vlasništvaoduzimanje privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju

višestranački sustav i parlamentarna demokracijavladavina jedne partije bez demokratske kontrole – totalitarizam

bogaćenje opća jednakost

vodeće zemlje: od 1918. do 1939. Velika Britanija i Francuska;od 1945. do 1990. SAD

SSSR

1918. – 1939. 1939. – 1945. 1945. – 1990.

razdoblje između dvaju svjetskih ratova


Natjecanje između redova.Primjeri pitanja

Što je kapitalizam?Što je socijalizam?

232

Zdenko Samaržija

Što je versailleski sustav?Koja je svrha novonastalih zemalja u Europi?Koji su uzroci velike gospodarske krize?Objasni Hitlerov uspon.Što je totalitarizam?Ima li razlika u uspostavi kulta ličnosti u ljevičarskim i desničarskim diktaturama?

GLAVNI DIO SATA

Profesor izlaže osnovne smjernice povijesti Drugoga svjetskoga rata te povijesti Europe i svijeta u drugoj polovici 20. stoljeća. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.Na prozirnici:

1939. – 1945. 1945. – 1990.


Sile osovine Antifašistička koalicija SAD SSSR

Njemačka Velika Britanija NATO Varšavski ugovor

Italija Francuska Velika Britanija Poljska

Japan SSSR Francuska Čehoslovačka

marionetski režimi SADZapadna Njemačka

Mađarska

pokreti otpora Italija Rumunjska

Grčka Bugarska

zemlje Beneluksa Istočna Njemačka

Albanija (do sredine 50-ih) i Jugoslavija (do 1948.)

ZAVRŠNI DIO SATA

Ponavljanje i usustavljivanje.

55. TIJEK RATA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Drugoga svjetskog rata.

233

Hrvatska i svijet

1.2. Odgojni

Poticanje znatiželje učenika. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema neke države.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Razgovor o zemljama zadovoljnima ishodom Pariške mirovne konferencije i zemljama koje nisu zadovoljne njezinim odlukama.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalni radUčenici rješavaju zadatak iz vježbenice. Čitajući udžbenik, dopunjuju bilješke – do kraja sata.

56. PREKRETNICE U RATU. SVRŠETAK DRUGOGA SVJETSKOG RATA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Drugoga svjetskog rata.1.2. Odgojni

Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema neke države.

1.3. Funkcionalni


234

Zdenko Samaržija

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Dovršetak istraživanja s prošloga sata.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalni rad – popunjavanje tablica s prošlog sata.

57. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA

Obrada.

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti uzroke nastanka Nezavisne Države Hrvatske te glavne procese društvenoga, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.

1.2. Odgojni

Čitajući izvore, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema vlastodršcima sklonima totalitarnim ideologijama. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastita mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom, pojmovnikom i slikom.

2. Oblici rada


235

Hrvatska i svijet

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Natjecanje između redova.Pitanja

Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?Koja je najvažnija posljedica nastanka monarhističke Jugoslavije?Tko je Stjepan Radić?Tko je Vladko Maček?Tko je Ante Pavelić?Tko je Josip Broz?Tko je Aleksandar Karađorđević?Tko je Pavle Karađorđević?Koje su odrednice Rapalskoga ugovora?Što je ozakonjeno Rimskim ugovorom?Koja je temeljna politička odrednica Stjepana Radića?Kada je ubijen kralj Aleksandar?Kako se zove oblik vlasti u Kraljevini Jugoslaviji nakon ubojstva kralja Aleksandra?Što je hegemonizam?Što je unitarizam?Što je Banovina Hrvatska?Kada je nastala?Koja je područja zauzimala?Koje je ovlasti imala?Tko su najveći protivnici Banovine Hrvatske?

GLAVNI DIO SATA

Prvi korak

Profesor izlaže najvažnije odrednice Nezavisne Države Hrvatske.

236

Zdenko Samaržija

PLAN PLO ČE

– od travnja 1941. do svibnja 1945.

– područje današnjeg Srijema, RBIH te RH bez Istre, kvarnerskih otoka, dijela Dalmacije, Međimurja, Baranje.

– gospodarski i politički ovisna o Njemačkoj i Italiji.

– totalitarna država; vladavina jedne partije bez demokratske kontrole javnosti

– nema poštovanja ljudskih prava, vlasništva

– ozakonjeno istrebljenje cijelih naroda

Drugi korak

Upute za istraživanje.Učenici će čitati tekst iz udžbenika te će uz profesorovu pomoć praviti bilješke.Tema – Položaj Židova i Cigana u NDH

ZAVRŠNI DIO SATA


58. HRVATSKI NAROD U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti uzroke nastanka antifašističkoga pokreta u Hrvata.1.2. Odgojni

Čitajući tekst iz udžbenika, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni

Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom, pojmovnikom i slikom.

2. Oblici rada


237

Hrvatska i svijet

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA


Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?Koja je najvažnija posljedica nastanka monarhističke Jugoslavije?Tko je Stjepan Radić?Zašto je ubijen Stjepan Radić?Kada je ubijen kralj Aleksandar?Tko je Ante Pavelić?Tko su ustaše?Kako se zove oblik vlasti u Kraljevini Jugoslaviji nakon ubojstva kralja Aleksandra?Što je hegemonizam?Što je unitarizam?Što je Banovina Hrvatska?Kada je nastala?Koji su najveći protivnici Banovine Hrvatske?Kada je nastala NDH?Kakvo je zakonodavstvo imala NDH?Je li NDH bila demokratska država?Profesor traži od učenika odgovore cijelim rečenicama.

GLAVNI DIO SATA

Profesor izlaže najvažnije odrednice antifašizma u Hrvata.

238

Zdenko Samaržija

PLAN PLO ČE

Antifašizam u Hrvatauzroci:

– želja za uspostavom slobodne i demokratske Hrvatske

povod:

– postupci vlasti NDH

tijek:

– od lipnja 1941. do svibnja 1945.

– borba protiv Nijemaca, Talijana, ustaša i četnika

– uspostava novih organa vlasti – Bihaćka republika

posljedice:

– doprinos pobjedi Antifašističke koalicije

– uspostava socijalističke Jugoslavije

ZAVRŠNI DIO SATA


59. DRUGI SVJETSKI RAT

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni


1.2. Odgojni

Vrednovanje stečenoga znanja. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

239

Hrvatska i svijet

3. Metode rada

Pisanje


Grafoskop, vježbenica, povijesni zemljovid.


Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje

Dok profesor ispituje, učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.Što je versailleski sustav?Koja je europska zemlja ostala izvan versailleskog sustava?Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice velike gospodarske krize.Navedi modele izlaska iz krize.Kojim političkim strujama pogoduju gospodarske krize?Zašto SSSR nije potresla velika gospodarska kriza?Što je petogodišnji plan?Tko je Staljin?Što je kult ličnosti?Kako se Staljin obračunavao sa svojim političkim protivnicima?Što je Kominterna?Tko je Benito Mussolini?Tko je Josip Broz?Tko je Ante Pavelić?Odredi strateške ciljeve:

1. Njemačke,

2. Japana,

3. Italije,

4. Sovjetskoga Saveza.

Ocijeni tajni sporazum Njemačke i SSSR-a.Kako je Hitler opravdavao napad na Poljsku?Tko je imao prevlast u prvoj fazi rata?Koje je zemlje Hitler osvojio?Koju je zemlju Hitler bezuspješno pokušavao osvojiti?Koji su bili najveći koncentracijski logori u vrijeme Drugoga svjetskog rata?Tko je imao prevlast u drugoj fazi rata?Koje zemlje ulaze u rat u toj fazi rata?Kako je završila druga faza rata?Tko je imao prevlast u trećoj fazi rata?Što je Dan D?Kako je završio Drugi svjetski rat?

240

Zdenko Samaržija

Navedi posljedice Drugoga svjetskog rata.Koja je najvažnija posljedica Vidovdanskog ustava?Što je Hrvatska izgubila ugovorima u Rapallu i Rimu?Što je vladajući režim želio pokazati atentatom u Skupštini?Koje su posljedice diktature?Što je Namjesništvo?Kako je Velika gospodarska kriza djelovala na gospodarstvo Kraljevine Jugoslavije?Zašto je nastala Banovina Hrvatska?Tko se protivio nastanku Banovine Hrvatske i zašto?Kako su rješenje hrvatskoga pitanja vidjeli Vladko Maček, Josip Broz i Ante Pavelić?Kakvu je politiku prema Kraljevini Jugoslaviji imao Hitler, a kakvu Mussolini?Zašto je Hitler napao Kraljevinu Jugoslaviju?Što se dogodilo s jugoslavenskom vladom?Kada je proglašena Nezavisna Država Hrvatska?Tko je i kada proglasio njezino stvaranje?Kako je bila organizirana vlast u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj?Tko je bio na njezinu čelu?Je li Nezavisna Država Hrvatska bila demokratska država?Kakve je zakone donosila ustaška vlast?Kako su na ustaški režim reagirali komunisti, a kako pripadnici građanskih stranaka?Kada je i gdje osnovan prvi partizanski odred u Hrvatskoj?Što je AVNOJ?Što je ZAVNOH?Opiši djelovanje četnika u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.Opiši uzroke sloma NDH.Što znaš o bleiburškoj tragediji?

Teža pitanja

Je li NDH bila gospodarski i politički neovisna zemlja?Tko se protivio postupcima ustaške vlasti?Što misliš, što je navelo stanovnike Hrvatskoga primorja, Gorskoga kotara i Dalmacije da se masovno priključe partizanskome pokretu?Smatraš li da je bacanje atomskih bombi, od kojih su ponajviše stradali japanski civili, bilo opravdano da bi se ubrzao završetak Drugoga svjetskog rata?

241

Hrvatska i svijet

60. SUĐENJE RATNIM ZLOČINCIMA. UJEDINJENI NARODI

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti odnose u svijetu nakon Drugoga svjetskog rata. Istražiti glavne procese društvenoga razvoja u tom razdoblju.

1.2. Odgojni

Razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni

Uspoređivanje načina borbe protiv kolonijalizma.

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA


Kada je počeo Drugi svjetski rat?Tko je imao prevlast u prvoj fazi rata?Koje je zemlje Hitler osvojio?Koju je zemlju Hitler bezuspješno pokušavao osvojiti?Koji su bili najveći koncentracijski logori u vrijeme Drugoga svjetskog rata?Tko je imao prevlast u drugoj fazi rata?Koje zemlje ulaze u rat u toj fazi rata?Kako je završila druga faza rata?Tko je imao prevlast u trećoj fazi rata?Što su koncentracijski logori?Kako je završio Drugi svjetski rat?Navedi posljedice Drugoga svjetskog rata.

242

Zdenko Samaržija

Tko su Hitlerovi najbliži suradnici?Kako je završio Mussolini?

GLAVNI DIO SATA

Učenici rješavaju pripadajuće zadatke iz vježbenice.Čitanje teksta o komunističkim diktatorima.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o dekolonijalizmu.

61. HLADNI RAT

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o uzrocima, povodu, tijeku i posljedicama hladnoga rata.1.2. Odgojni


1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Zajedničko čitanje pripreme.

243

Hrvatska i svijet

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalni radUčenici s prozirnice prepisuju shemu hladnoga rata, i, čitajući tekst iz udžbenika, dopunjuju bilješke – do kraja sata.

Uzroci hladnoga rata

Povod hladnoga rata

Trajanje hladnoga rata

Zaraćene strane

Posljedice hladnoga rata

Najvažniji događaji, lokalni ratovi i krizeNa prozrinici:

244

Zdenko Samaržija

Što se dogodilo?

Kada se dogodilo?

Gdje se dogodilo?

Kako se dogodilo?

Zašto se dogodilo?

suđenje ratnim zločincima

1945. Nürnbergsuđeno je vođama nacističke Njemačke

pokazalo se da zločin ne može proći nekažnjeno

suđenje ratnim zločincima

1945. Tokiosuđeno je vođama militarističkoga Japana

pokazalo se da zločin ne može proći nekažnjeno

osnovani Ujedinjeni narodi

24. listopada 1945. San Fracisco

predstavnici mnogih naroda potpisali su Opću deklaraciju o pravima čovjeka

stvorena je organizacija koja će se brinuti o miru u svijetu

Velika Britanija se povukla iz Indije

1947. Indija i Pakistan

nakon Gandhijeve politike mirnoga otpora Britanci su se povukli iz Indije

Britanci nisu mogli upravljati kolonijalnim imperijem

Sukobi Židova i Arapa

od 1948. do danaspodručje Izraela i Palestine

arapske su zemlja napale Izrael nakon njegova proglašenja

želja Židova i Palestinaca da na istom području uspostave državu

Korejski rat 1950. – 1953. Korejski poluotok

vojsci Sjeverne Koreje pomagali su Kinezi, a vojsci Južne Koreje pomagali su Amerikanci

zbog širenja interesnih zona

Mađarska 1956.svi veći mađarski gradovi

sovjetske su snage tenkovima pregazile mađarske demokrate i rodoljube

Mađari žele pravo na autonoman razvitak

Kubanska kriza 1959. Kuba

Castro je tražio pomoć SSSR-a, a ovi su na Kubu poslali nuklearne rakete

zbog širenja interesnih zona

podignut Berlinski zid

1961. Berlin

nakon višegodišnje krize vlasti Istočne Njemačke podigle su zid prema području pod upravom Zapadne Njemačke

zbog sukoba ideologija kapitalizma i komunizma

245

Hrvatska i svijet

Čehoslovačka 1968.svi veći češki i slovački gradovi

sovjetske su snage tenkovima pregazile češke i slovačke demokrate

Česi i Slovaci žele pravo na autonoman razvoj

sukob Indije i Pakistana

1971. Pendžab

Britanci su povukli granicu između Indije i Pakistana ne vodeći računa o etničkim i vjerskim podjelama stanovnika

vjerski rat

rat u Vijetnamu 1964. – 1973. Područje Indokine

Amerikanci su se umiješali u građanski rat jer su im bili ugroženi interesi

zbog sukoba ideologija kapitalizma i komunizma

rat između Irana i Iraka

1980. Mezopotamija Irak napao Iranželja Iraka da se domogne iranskih naftnih polja

Poljska 1981.svi veći poljski gradovi

poljske su snage tenkovima pregazile poljske demokrate

Poljaci žele pravo na autonoman razvitak

Perestrojka Mihaila Gorbačova

1986. – 1991. SSSRpokušaj reforme gospodarskoga i političkoga sustava

Gorbačov je reformama pokušao unaprijediti socijalistički sustav

Strijeljan Nicolae Ceausescu

1989. Rumunjska

Rumunjski demokrati su srušili komunističkoga diktatora

želja Rumunja za demokratizacijom društva

rat za oslobađanje Kuvajta

1990.Kuvajt i južni dijelovi Iraka

želja Iraka da se domogne kuvajtskih naftnih polja

pokazalo se da agresija ne može proći nekažnjeno

višestranački izbori u nekadašnjim socijalističkim zemljama

1991.nekadašnje socijalističke zemlje

osnovane su mnoge političke stranke

urušio se socijalistički sustav

246

Zdenko Samaržija

62. RAZVOJ GOSPODARSTVA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, znanosti i umjetnosti u drugoj polovici 20. stoljeća.

1.2. Odgojni

Poticanje učeničke znatiželje.1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Ponavljanje osnovnih odrednica hladnoga rata.

GLAVNI DIO SATA

Nastavak istraživanja s prošloga sata.Čitanje teksta Europske integracije. Odgovaranje na pitanja na kraju teksta.Čitanje teksta Razvoj tehnike i znanosti nakon Drugoga svjetskog rata. Odgovaranje na pitanja na kraju teksta.

ZAVRŠNI DIO SATA

Razgovor o znanstvenim i tehničkim dostignućima.

247

Hrvatska i svijet


Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi znanja o politici, kulturi, gospodarstvu i znanosti u drugoj polovici 20. stoljeća.1.2. Odgojni

Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema neke države.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Razgovor o znanstvenim i tehničkim dostignućima.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalni rad.Samostalno istraživanje:

248

Zdenko Samaržija


Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća

– Hladni je rat započeo dok je vrući još trajao. Naime, suprotnosti ideologija komunizma i kapitalizma nastavljene su nakon svršetka Drugoga svjetskog rata.

– Hladni je rat trajao od 1945. do 1990. godine. U njemu su se odmjeravale snage Varšavsko-ga ugovora (SSSR i njegovi saveznici) i NATO pakta (SAD i njegovi saveznici). Zovemo ga tako jer nije došlo do izravnoga vojnog sukoba između velesila. No, utrka u naoružavanju, osobito izrada nuklearnoga oružja i oružja za masovno uništavanje, uzrokovala je opću ne-sigurnost svih stanovnika planeta.

– Mnogi su se bunili protiv takvoga sustava. Pokret nesvrstanih, s Jugoslavijom na čelu, upo-zorio je na mnoge probleme, no nije imao mehanizama da ih riješi.

– Tjeskoba i bunt mladih pokazali su se u mnogim umjetničkim stilovima, a osobito u rock glazbi.

– Želja za demokratizacijom društva ugušena je u mnogim socijalističkim zemljama (Mađar-ska, Čehoslovačka, Poljska), pa tako i 1971. godine u Hrvatskoj.

– Nakon prebacivanja utrke u naoružavanju u svemir, tzv. rat zvijezda, Istočni je blok ubrzo posustao u utakmici sa Zapadom.

ZAVRŠNI DIO SATA

Usmeno ispitivanje.Dok profesor ispituje, ostali učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.

Pitanja za usmeno ispitivanje

Što je kapitalizam?Što je socijalizam?Što je hladni rat?Kada je nastao NATO pakt?Kada je sklopljen Varšavski ugovor?Što je utrka u naoružavanju?Što je blokovska podjela?Što je politika nesvrstanih?Što je detant?Što je totalitarizam?Što je parlamentarna demokracija?Kada je sagrađen Berlinski zid?Što on simbolizira?Tko je Elvis Presley?Tko su bili Beatlesi?Tko je Pablo Picasso?Navedi neke filmove koji su dobili Oscara.

249

Hrvatska i svijet

64. HRVATSKA U SASTAVU SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti uzroke nastanka socijalističke Jugoslavije te glavne procese društvenoga, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.

1.2. Odgojni

Čitajući izvore, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema vlastodršcima sklonima totalitarnim ideologijama. Ocijeniti položaj Hrvata u socijalističkoj Jugoslaviji. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati domoljublje i osjećaj za potrebu obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Što je AVNOJ?Kako je Josip Broz preuzeo vodstvo antifašističkoga pokreta naroda Jugoslavije?

GLAVNI DIO SATA

Crtanje lente vremena s nazivima države.Profesor izlaže najvažnije probleme socijalističke Jugoslavije i rješenja koja su nudile političke opcije.

250

Zdenko Samaržija

Pristaše veće samostalnosti republika Pristaše jakog centralizma

zalažu se za veću samostalnost republika i pokrajina zalažu se za jačanje središnje vlasti

zalažu se za proporcionalno uplaćivanje i trošenje sredstava iz saveznoga budžeta

nadzor nad investicijskim fondom ima komisija središnje vlasti

zalažu se za veću samostalnost gospodarskih subjekata

planska privreda

potiču razvoj nacionalne kulture unitarističke koncepcije razvoja kulture

Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo, Vlado GotovacAleksandar Ranković, Vladimir Bakarić, Dušan Dragosavac

Profesor crta lentu vremena na ploči i označuje važne godine. Učenici upisuju događaje i određuju njihove posljedice.

Godina 1947. 1948. 1953. 1956. 1960. 1961. 1963. 1966. 1967. 1971. 1974. 1980.

Događaj

Posljedice

ZAVRŠNI DIO SATA

Zadavanje domaće zadaće.Određivanje posljedica važnih događaja u vrijeme socijalističke Jugoslavije.

65. NASTANAK REPUBLIKE HRVATSKE

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Razumjeti uzroke raspada socijalističke Jugoslavije te stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske.1.2. Odgojni

Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


251

Hrvatska i svijet

3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Čitanje pripreme.Analiza. Hrvati su u 20. stoljeću nekoliko puta pokušali stvoriti neovisnu državu. Nijednom joj velesile nisu bile sklone.

GLAVNI DIO SATA

Čitanje teksta Hrvatska između 1980. i 1990. godine. Analiza.Čitanje teksta Predznaci sloma SFRJ i teksta Protivnici raspada Jugoslavije. Analiza.Pisanje bilježaka.

PLAN PLO ČE

Nastanak Republike HrvatskeUzroci:

– Želja Hrvata za stvaranjem samostalne i demokratske države.

Povod:

– Raspad socijalističkoga sustava omogućio je afirmaciju malih europskih naroda.

Velikosrpski nacionalisti sa Slobodnom Miloševićem na čelu budili su u Srba nacionalističku svijest – to je izazvalo revolt ostalih naroda socijalističke Jugoslavije.Tijek:

– Od ljeta 1989. do siječnja 1992.

Događaj Vrijeme Posljedice

Memorandum SANU 1986.

Milošević učvrstio vlast 1888.

pokušaj destabilizacije vlasti u Sloveniji, Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini

1989.

raspad Saveza komunista Jugoslavije 1990.

252

Zdenko Samaržija

osnivanje političkih stranakajesen-zima

1989. i 1990.

višestranački izbori u Hrvatskoj proljeće 1990.

uspostava demokratski izabrane vlasti svibanj 1990.

pobuna Srba – „balvan-revolucija” kolovoz 1990.

Ustav Republike Hrvatske prosinac 1990.

referendum o suverenosti proljeće 1991.

rat kolovoz 1991.

prekid državno-pravnih veza sa SFRJ 8. listopada 1991.

međunarodno priznanje RHprosinac 1991. i siječanj 1992.

Posljedice:

– Stvaranje samostalne i demokratske Republike Hrvatske.

ZAVRŠNI DIO SATA

Zadavanje domaće zadaće.Određivanje posljedica važnih događaja u vrijeme nastanka Republike Hrvatske.

66. HRVATSKA U OBRANI DRŽAVNE NEOVISNOSTI. VELIKOSRPSKA AGRESIJA

Obrada

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku i posljedicama Domovinskoga rata.1.2. Odgojni

Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema neke države. Razvijati domoljublje i osjećaj nužnosti obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima. Kritički promotriti djelatnost hrvatskih intelektualaca i političara u stvaranju suživota raznih naroda i vjera u Bosni i Hercegovini.

1.3. Funkcionalni


253

Hrvatska i svijet

2. Oblici rada


3. Metode rada





UVODNI DIO SATA

Pregled domaće zadaće. Zajedničko odgovaranje na pitanja.

GLAVNI DIO SATA

Davanje uputa za samostalni rad.Učenici s prozirnice prepisuju shemu Domovinskoga rata, i, čitajući tekst u udžbeniku, dopunjuju bilješke – do kraja sata.

Uzroci Domovinskoga rata

Povod Domovinskoga rata

Trajanje Domovinskoga rata

Najveće vojno-redarstvene operacije

254

Zdenko Samaržija

Posljedice Domovinskoga rata

67. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Ponoviti i utvrditi znanja o Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća. Provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni

Vrednovanje stečenoga znanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Frontalni

3. Metode rada

Pisanje




UVODNI DIO SATA

Pregled domaće zadaće. Ocjenjivanje.

GLAVNI DIO SATA

Rješavanje zadataka iz vježbenice. Analiza.

ZAVRŠNI DIO SATA

Najava usmenoga i pismenoga ispitivanja.

255

Hrvatska i svijet

68. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.2. Odgojni

Utvrditi i ponoviti zbivanja u Hrvatskoj, Europi i svijetu u drugoj polovici 20 stoljeća.1.1. Obrazovni

Razvijati naviku ponavljanja nastavnih sadržaja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, sa mo-poštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada

Razgovor, pokazivanje.




Prvi korak

Ponavljanje povijesti ljudskoga roda.Na prozirnici

Prapovijest Stari vijek Srednji vijek Novi vijek Suvremeno doba

od pojave čovjeka do pronalaska pisma

oko 3500. g. pr. Krista – 476.

476. – 1492. 1492. – 1918. 1918. dalje

Drugi korak

Pojmovi koje su učenici trebali usvojiti:kapitalizam _______________________________________

socijalizam _______________________________________

hladni rat _______________________________________

256

Zdenko Samaržija

NATO pakt _______________________________________

Varšavski ugovor _______________________________________

utrka u naoružavanju _______________________________________

blokovska podjela _______________________________________

politika nesvrstanih _______________________________________

detant _______________________________________

totalitarizam _______________________________________

parlamentarna demokracija _______________________________________

Berlinski zid _______________________________________

centralizam _______________________________________

federalizam _______________________________________

samoupravljanje _______________________________________

Domovinski rat _______________________________________

globalizacija _______________________________________

informatizacija _______________________________________

257

Hrvatska i svijet

69. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA

Provjeravanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Utvrditi i ponoviti zbivanja u Hrvatskoj, Europi i svijetu u drugoj polovici 20 stoljeća.1.2. Odgojni

Razvijati naviku ponavljanja nastavnih sadržaja.1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada


3. Metode rada

Pismeno provjeravanje znanja.


Pripremljeni ispiti znanja.


Primjeri pitanja.GRUPA A.

Što je kapitalizam?

Tko je predvodio socijalistički blok u hladnom ratu?

Što je NATO pakt?

Što je politika nesvrstanih?

Što su Ujedinjeni narodi?

Tko je Pablo Picasso?

Tko je Bill Gates?

Tko je Josip Broz?

Kako se zove hrvatski film koji je dobio nagradu Oscar?

Tko je Franjo Tuđman?

Što je federalizam?

Tko je Siniša Glavašević?

258

Zdenko Samaržija

GRUPA B.

Što je socijalizam?

Tko je predvodio kapitalističke zemlje u hladnom ratu?

Što je Varšavski ugovor?

Što je politika detanta?

Što je Berlinski zid?

Tko je Elvis Presley?

Kako se zove hrvatski film koji je dobio nagradu Oscar?

Tko je Josip Broz?

Što je centralizam?

Tko je Ivan Meštrović?

Tko je Mate Parlov?

Tko je Siniša Glavašević?

70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE

Ponavljanje

1. Zadaci nastave

1.1. Obrazovni

Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom školske godine.1.2. Odgojni

Razvijati u učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom školske godine. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.

1.3. Funkcionalni


2. Oblici rada

Individualni

3. Metode rada

Razgovor

259

Hrvatska i svijet




UVODNI DIO SATA

Pro fe sor će na po čet ku sa ta uče ni ci ma ob ja sni ti da će zak lju či ti oc je ne na kra ju škol ske go dine.

GLAV NI DIO SA TA

Zak lju či va nje oc je naTije kom škol ske go di ne pro fe sor je oc je nji vao us vo je nost osnov nih či nje nica, uo ča va nje uz roč no-po slje dič nih veza, sna la že nje u vre me nu i pro sto ru te sa mo stal ni rad uče ni ka na satu. Uz po moć uče ni ka ra zmo trit će se oc je ne i rad sva ko ga uče nika, te na te me lju to ga zak lju či ti oc je ne na kra ju škol ske go dine.

ZAV R Š NI DIO SA TA

Pro fe sor će svim uče ni ci ma pro či ta ti zak lju če ne oc jene.

ŠKOLSKA KNJIGA, d.d.

Zagreb, Masarykova 28

Za izdavača: Ante Žužul, prof.

Tisak dovršen u lipnju 2003.

hrvatska i svijet 1

Documents