hidroelektra - projekt - puo.mzopu.hrpuo.mzopu.hr/userdocsimages/sazetak_05_09_2011_1.pdf ·...
TRANSCRIPT
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
1
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
NOSITELJ IZRADE STUDIJE HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
ODJEL ZAŠTITE OKOLIŠA, Čazmanska 2, 10 000 Zagreb
INVESTITOR: HRVATSKE CESTE d.o.o.
Vončinina 3, 10 000 Zagreb
ZAHVAT:
BRZA CESTA OSIJEK – VUKOVAR – VINKOVCI - ŢUPANJA, DIONICA: NUŠTAR - VUKOVAR,
L=9,841 km
VRSTA DOKUMENTACIJE: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
VODITELJ STUDIJE DRAŢENKO JAKOVAC, dipl. ing. građ.
HIDROELEKTRA-PROJEKT d.o.o. Tomislav Kraljić, dipl.ing.građ.
Projektanti prometnice Jasminka Mandić, mag.ing.aedif
Marina Grgić, dipl.ing.arh.
Suradnik: Domagoj Švaljek, struč.spec.ing.eadif.
Prost.-plan. dokumentacija
Andrea Knez, mag.ing.kraj.arh. Krajobraz
Domagoj Švaljek, struč. spec. ing. aedif. Infrastruktura
GRAĐEVINSKI FAKULTET U ZAGREBU
Ţeljko Stepan, dipl.ing.građ. Mario Njegovec, dipl. ing. građ. Igor Majstorović, dipl. ing. građ. Ana Rigo, dipl. ing. građ.
Analiza prometa
HRVATSKI RESTAURATORSKI ZAVOD Sluţba za arheološku baštinu
mr.sc. Josip Višnjić, konzervator-arheolog
Kulturno-povijesna baština
Tihomir Percan, dipl.arheolog
Ivica Pleština, dipl. arh.
Borka Milković, dipl. ing. arh.
Samostalni stručni suradnici Dr.sc. Karlo-Rikard Braun
Geologija, hidrogeologija i seizmologija
Prof.dr.sc. Ţeljko Vidaček Pedologija
Dr.sc.biol.znan. Jadranka Roša (Hrvatske šume d.o.o. Šumski ekosustavi, divljač
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
2
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
NOSITELJ IZRADE STUDIJE HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
ODJEL ZAŠTITE OKOLIŠA, Čazmanska 2, 10 000 Zagreb
INVESTITOR: HRVATSKE CESTE d.o.o.
Vončinina 3, 10 000 Zagreb
ZAHVAT:
BRZA CESTA OSIJEK – VUKOVAR – VINKOVCI - ŢUPANJA, DIONICA: NUŠTAR - VUKOVAR,
L=9,841 km
VRSTA DOKUMENTACIJE: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
VODITELJ STUDIJE DRAŢENKO JAKOVAC, dipl. ing. građ.
Samostalni stručni suradnici Mira Kraljić, dipl.ing.biol. Bioraznolikost
mr. sc. Ivan Zorko (Pliva), dipl.ing.kem. Emisije u zrak
Miljenko Henich, dipl.ing.el. (Sonus d.o.o) Buka
Gordana Hrabak-Tumpa, dipl.ing.fiz. Meteorološki čimbenici
Slaven Rački, dipl. ing. kem. teh. Suradnik: Domagoj Švaljek, struč.spec.ing.aedif. (Hidroelektra-projekt d.o.o.)
Otpad
Nataša Bokan, prof. soc.
Sociološke značajke
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
3
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ – BRZA CESTA NUŠTAR - VUKOVAR
1. OPIS ZAHVATA……………………………………………………………………………. 4 2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA…………………………………………………. 11 3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU…………………………….. 11 4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ………………………………………….. 19
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA …………………………………………………………………………
32
6. POPIS PRILOGA………………………………………………………………………….. 40
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
4
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
1. OPIS ZAHVATA
1.1. Opis glavnih obilježja zahvata
Državna cesta D55 Borovo (D2) – Vinkovci – GP Županja na koju se veže mreža županijskih i
lokalnih cesta čini okosnicu cestovnog prometa odnosno značajna je cestovna prometnica između
Vukovara – Vinkovaca.
BC Nuštar – Vukovar predstavlja cestovni objekt koji de preuzeti tranzitni i izvorno - ciljni promet
državne ceste D55 poboljšavajudi prometnu povezanost unutar opdine Nuštar, kao i sa širim
okruženjem.
S početkom u čvoru "Vinkovci - Nuštar" (istočna zaobilaznica grada Vinkovaca), prolazedi pored
Nuštra s jugoistočne strane, te sjeverno od naselja Marinci i Bogdanovci, sa završetkom u čvoru
"Bršadin" na obilaznici Vukovara projektirana je brza cesta u duljini cca 9,84 km.
1.2. Prometno opteredenje
Utjecaj generiranog prometa na postojedu i planiranu mrežu opisan je preko prometnih
volumena u pojedinim vremenskim presjecima.
Procjena prometa od 2008. godine do 2029. godine temelji se na prosječnoj godišnjoj stopi rasta
od 3 %.
Faza 1 (Slika 1) predstavlja segment brze ceste Osijek-Vukovar-Vinkovci – Županja, i to istočnu
obilaznicu grada Vinkovaca, dionicu Nuštar –Vukovar i obilaznicu grada Vukovara sa jednim kolnikom i
dva vozna traka .
Faza 2 (Slika 2) predstavlja konačnu rješenje brze ceste Osijek-Vukovar-Vinkovci – Županja sa dva
kolnika i četiri vozna traka, te aktiviranu svu planiranu mrežu državnih cesta.
Prikaz faznosti izgradnje određen je prema kapacitetu pojedinih segmenata postojedeg i
planiranog prometnog sustava.
SAŽETAK STUDIJE
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
5
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Slika 1. Promet 2029. – 1. faza –jedan kolnik –dionica: Nuštar - Vukovar
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
6
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Slika 2. Promet 2029. – 2. faza – dionica: Nuštar - Vukovar
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
7
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
1.3. Opis trase BC Nuštar – Vukovar (v. prilog 1.)
Početak dionice brze ceste nalazi se u čvoru "Vinkovci-Nuštar" , stacionaža 0+000, kao nastavak
brze ceste istočne obilaznice Grada Vinkovaca. U čvoru "Vinkovci-Nuštar" sastaje se brza cesta Osijek-
Vukovar i Osijek-Županja, te sjeverna obilaznica Grada Vinkovaca.
Na potezu od km 0+000 do km 3+700 trasa prolazi s jugoistočne strane grada Nuštra. Na ovom
dijelu brze ceste projektiran je nadvožnjak za županijsku cestu Ž4136, te most preko kanala Dunav-
Sava s kojim cesta prelazi na južnu stranu kanala. Potez završava sa čvorom Nuštar na staconaži km
3+700, koji omogudava povezivanje sa državnom cestom D55 i županijskom cestom ŽC4137.
Na preostalom dijelu trase od stacionaže km 3+700 do km 9+841.27 brza cesta vodi se paralelno
sa koridorom višenamjenskog kanala Dunav-Sava sjeverno od naselja Marinci. Na tom potezu
projektirana su dva mosta (Vuka 1 i Vuka 2) te jedan putni prijelaz za poljski put.
Trasa se uklapa na brzu cestu južne obilaznice Vukovara.
S obzirom na faznost izgradnje BC istočne obilaznice grada Vinkovaca i BC južne obilaznice
Vukovara ovim Idejnim rješenjem izrađen je prijedlog rješenja za 1. fazu kojim se predviđa izgradnja
jednog kolnika BC Nuštar – Vukovar.
U km 0+902.46 projektirano je križanje u nivou, "T" križanje, jednokolničke ceste Nuštar –
Vukovar i jednokolničke ceste istočne obilaznice grada Vinkovaca.
U 1. fazi izgradnje istočne obilaznice grada Vinkovaca i južne obilaznice Vukovara predviđa se
izgradnja lijevog kolnika što rezultira izgradnjom desnog, južnog, kolnika BC Nuštar – Vukovar od km
0+000 do čvora "Nuštar", a od čvora "Nuštar" do uklapa na lijevi kolnik južne obilaznice Vukovara
izgradnjom lijevog, sjevernog, kolnika brze ceste.
U području čvora "Nuštar" predlaže se izgradnja brze ceste u punom profilu kao i izvedba samog
čvora u dvije razine odnosno za konačno rješenje. Izgradnjom punog profila u području čvora
omoguduje se prijelaz s desnog, južnog, na lijevi, sjeverni, kolnik.
1.4. Tehnički elementi
BC Nuštar - Vukovar projektirana je sukladno prostornim restrikcijama. Računska brzina (očekivana brzina) veda je od 100km/h. U skladu sa projektnim zadatkom tehnički elementi trase projektirani su za projektnu brzinu vp=100km/h.
Minimalni dozvoljeni tlocrtni elementi za vp=100 km/h:
minimalni tlocrtni radijus Rmin=450m
minimalna duljina kružnog luka Lk=28m
minimalna duljina prijelaznice Lmin=75m
Prilikom polaganja trase brze ceste primijenjeni su slijededi tehnički elementi:
minimalna tlocrtni radijus Rmin=750m
minimalna duljina kružnog luka Lk=97,05m
minimalna duljina prijelaznice Lmin=120m
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
8
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Vertikalni elementi trase Propisane granične vrijednosti vertikalnih elemenata za vp=100 km/h:
maximalni uzdužni nagib smax=5.0%
minimalni konveksni radijus Rmin=8700m
minimalni konkavni radijus Rmin=5700m
Primijenjeni vertikalni elementi predmetne dionice:
maximalni uzdužni nagib smax=1.4%
minimalni konveksni radijus Rmin=10500m
minimalni konkavni radijus Rmin=18000m
U području inundacije rijeke Vuke, odnosno od km cca 8+700 do čvora Bršadin, niveleta brze ceste uvjetovana je nivoom tisudljetne velike vode Dunava (visoki vodostaj 1000-godišnjeg povratnog razdoblja), VV1000g +85.66mnm. BC Nuštar – Vukovar tlocrtno i visinski se uklapa u području spoja na BC istočne zaobilaznice grada Vinkovaca i BC južne obilaznice Vukovara.
Elementi poprečnog presjeka
vp=100 km/h: brza cesta s dva kolnika sa po dvije vozne trake
- vozni trak ........................................................................ 2x3.50m=7.00m
- rubni trak ........................................................................ 2x0.50m=1.00m
- ukupna širina jednog kolnika .......................................................... 8.00m
- ukupna širina kolnika ......................................... školnika=2x8.00m=16.00m
- razdjelni pojas ................................................................................. 3.00m
- bankina ........................................................................... 2x1.50m=3.00m
- ukupno širina presjeka (kruna ceste)............................................ 22.00m
Poprečni nagibi kolnika iznose od q=2.5% u pravcu do qmax=5.5% u krivini.
Nagibi pokosa usjeka i nasipa i njihovo oblikovanje izravno ovise o geomehaničkim uvjetima, odnosno
o geotehničkim karakteristikama terena kroz koji prolazi trasa kao i o vrsti materijala koji de se koristiti
za izradu nasipa, te o projektiranoj visini pokosa.
Kolnička konstrukcija
- habajudi sloj, splitmastiksasfalt, SMA11 ..................................... d=3.0cm
- vezni sloj, VS16 ........................................................................... d=5.0cm
- bitumenizirani nosivi sloj, BNS32................................................ d=7.0cm
- cementom stabilizirani nosivi sloj, CNS .................................... d=20.0cm
- nevezani granulirani kameni materijal ..................................... d=20.0cm
- ukupno kolnička konstrukcija ................................................... d=55.0cm Poprečni nagib posteljice iznosi minimalno 4%, a za nagibe kolnika vede od 4% posteljica je identičnog
nagiba kao i asfaltni slojevi.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
9
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Čvorovi
S obzirom na prometna opteredenja i očekivane brzine vožnje od 100 km/h predviđa se izvedba
čvorišta u dvije razine.
Čvorovi:
- Čvor "Vinkovci - Nuštar" – veza brzih cesta Osijek – Nuštar – Vukovar i Vinkovci – Županja, te
sjeverne zaobilaznice grada Vinkovaca ostvaruje se preko čvora tipa "djetelina" zadržavajudi -
smjer BC Nuštar – Vukovar kao glavnim smjerom što je rezultat izrađene prometne analize.
- Čvor "Nuštar" – u km 3+706.62 projektiran je čvor tipa "poludjetelina" sa ulazno-izlaznim
trakama na BC Nuštar – Vukovar i "T" priključcima na izmještenoj županijskoj cesti Ž 4137.
Postojeda županijska cesta Ž 4137, u skladu sa prostornim planovima, izmještena je u području
navedenog čvora na slijededi način: Na postojedoj državnoj cesti D55 projektirano je križanje u
nivou kao novi priključak županijske ceste Ž 4137 i državne ceste D55. U nastavku izmještena
županijska cesta prelazi objektom preko državne ceste D55 i budedeg VKDS, nadvožnjakom
preko BC Nuštar – Vukovar te se na kraju uklapa na postojede stanje.
Objekti
TABLICA OBJEKATA U TRASI BC NUŠTAR – VUKOVAR
RED.BR. STACIONAŽA TIP PREPREKA
jed. (m)
1. 0+276.00 propust potok Ervenica
2.
2+812.20
most VKDS i potok Ervenica
3. 8+841.50 most rijeka Vuka
4. 9+766.60 most rijeka Vuka
TABLICA OBJEKATA PREKO TRASE BC NUŠTAR – VUKOVAR
RED.BR. STACIONAŽA TIP PREPREKA jed. (m)
1.
0+524.10
nadvožnjak (LC 46007)
BC Nuštar – Vukovar krak čvora "Vinkovci - Nuštar"
2.
0+862.10
nadvožnjak (krak čvora "Vinkovci - Nuštar")
BC Nuštar – Vukovar
3.
1+372.80
nadvožnjak (krak čvora "Vinkovci - Nuštar")
BC Nuštar – Vukovar
4.
2+149.34
nadvožnjak (ŽC 4136)
BC Nuštar – Vukovar
5.
3+705.90
nadvožnjak (ŽC 4137 – čvor "Nuštar")
BC Nuštar – Vukovar
6. 7+727.20 nadvožnjak
(poljski put 3) BC Nuštar - Vukovar
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
10
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
TABLICA OBJEKATA IZVAN TRASE BC NUŠTAR - VUKOVAR
RED.BR. jed.
TIP
PREPREKA
1.
nadvožnjak čvor "Vinkovci - Nuštar"
2.
most (LC 46007)
VKDS
3.
most (ŽC 4137 – čvor
"Nuštar")
VKDS DC 55
*VKDS – višenamjenski kanal Dunav - Sava
Odvodnja
Projektirana cesta prolazi rubnim dijelom III. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta "Berida plac" -
Marinci. Na dijelu trase koji prolazi III A zonom vodocrpilišta „Berida plac“ u Marincima odvodnja
oborinskih voda s kolnika rješava se izgradnjom zatvorene oborinske kanalizacije. Na kraju sliva
pojedinih sektora ceste predviđa se separator ulja, masti i krutih čestica. Iz separatora mehanički
pročišdena oborinska voda ispušta se u teren. Preostali dio trase brze ceste prolazi područjem izvan
vodozaštitnih zona, gdje nema propisanih mjera zaštite.
Poljski putovi
Idejnim rješenjem projektirani su poljski putovi u ukupnoj duljini od cca 3,6 km (v. prilog 2.1.;2.6.)
Značajniji poljski putovi su slijededi:
- Poljski put 1, duljine 2,74 km, predviđa se za pristup parcelama te prema potrebi za održavanja
postojedih melioracijskih sustava i korita rijeke Vuke. Zbog nedovoljnog prostora između rijeke
Vuke i planirane brze ceste nije mogude predvidjeti prelaganje postojedeg poljskog puta preko
brze ceste što je rezultiralo projektiranjem poljskog puta paralelno sa nožicom pokosa nasipa u
duljini 2,74 km.
- Poljski put 2, duljine 0,33 km, prelaže se preko BC Nuštar – Vukovar u km 7+727.86
omogudujudi tako pristup poljoprivrednom zemljištu u području između rijeke Vuke i brze
ceste Nuštar – Vukovar.
Preostali poljski putovi projektirani su način da omogudavaju vlasniku (korisniku) pristup
parcelama odnosno zemljištu. Projektirani poljski putovi priključuju se na postojedu mrežu poljskih
putova.
Prometna signalizacija i oprema ceste
Svu opremu cesta kao što su smjerokazni stupidi, dvostrana i jednostrana distantna ograda,
zaštitna žičana ograda, potrebno je izvesti prema odgovarajudim propisima i normama.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
11
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Studija nije razmatrala varijante, nego jedno konkretno rješenje.
3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU
3.1. Postojeda prostorno-planska dokumentacija
Za planirani zahvat i analizirani prostor, obzirom da se radi o cesti državnog ranga analizirani su
slijededi dokumenti prostornog uređenja koji su važedi za ovo područje:
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske
(Klasa: 350-02/97-01/02, Zagreb, 24. listopada 1997.)
Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99)
Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99)
Prostorni plan posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav – Sava (u izradi)
Prostorni planovi županija
Prostorni plan Vukovarsko – srijemske županije
(˝Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 7/02, 8/07 i 9/07)
Prostorni planovi uređenja opdina i gradova
Prostorni plan uređenja grada Vinkovaca
(˝Službeni glasnik – službeno glasilo grada Vinkovaca“ br. 7/04)
Prostorni plan uređenja opdine Nuštar
(˝Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 10/06 i 17/08.)
Prostorni plan uređenja opdine Bogdanovci
(˝Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 11/04, 12/04)
Prostorni plan uređenja opdine Trpinja
(˝Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 12/07., 5/11.)
Analizom se zaključuje:
- da je predmetni zahvat u skladu s postavkama i smjernicama utvrđenih Strategijom i Programom
prostornog uređenja Republike Hrvatske,
- da je predmetni zahvat sukladan s Prostornim planom posebnih obilježja višenamjenskog kanala
Dunav – Sava,
- da je predmetni zahvat u skladu s Prostornog plana Vukovarsko – srijemske županije,
- da je predmetni zahvat u skladu s Prostornim planom uređenja grada Vinkovaca,
- da je predmetni zahvat u skladu s Prostornim planom uređenja opdine Nuštar,
- da je predmetni zahvat sukladan s Prostornim planom uređenja opdine Bogdanovci,
- da je predmetni zahvat sukladan s Prostornim planom uređenja opdine Trpinja.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
12
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
3.2. Opis postojedeg stanja okoliša
3.2.1. Meteorološki podaci
Analiza klimatskih karakteristika rađena u svezi građenja, održavanja i odvijanja prometa. Pri
projektiranju ovog objekta potrebno je voditi računa o ekstremnim temperaturnim prilikama (pitanje
projektiranja i održavanja prometnice), oborinskim prilikama i to prvenstveno zbog vrste i trajanja
pojedine vrste te zadržavanja snježnog pokrivača na tlu.
Obzirom na položaj meteorološke postaje u Vinkovcima i područja planirane izgradnje
prometnice, ne očekuju se značajna klimatska odstupanja između područja mjerne postaje i planiranog
područja izgradnje autoceste.
Na vrijeme i klimu šireg okoliša Vinkovaca djeluje nekoliko međusobno ovisnih čimbenika. U
prvom redu sunčeva energija te opde stanje donje i srednje atmosfere nad tim dijelom istočnog dijela
naše zemlje. Također djeluju i stalni čimbenici kao što su zemljopisna obilježja. Energija (prikazana
preko temperature zraka) ima pravilan kako godišnji tako i dnevni hod. Najveda je u doba ljetne a
najmanja u doba zimske suncostaje. Zima je relativno blaga (srednja temperatura zraka najhladnijeg
mjeseca siječnja je, u prosjeku iznad ništice) i s malo oborine (potrebno je očekivati od 30 do 40 mm
oborine tijekom pojedinog mjeseca). Godišnje padne oko 650 mm oborine u ukupno 115 dana od kojih
je 20 sa snijegom a 28 dana sa snježnim pokrivačem. Maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena
je u iznosu od 40 cm. Najtmurniji mjesec je prosinac s 13 oblačnih dana dok tijekom srpnja i kolovoza
ima po 10 vedrih dana. Najčešdi smjer puhanja vjetra je iz SE i NW a u 40 % slučajeva puhanja brzina
vjetra je do 1,6 m s-1. Odvijanje sigurnog prometa u svezi je i s horizontalnom vidljivosti. Tijekom
godine se može očekivati ukupno 30 dana s maglom.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
13
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
3.2.2. Pedološka obilježja
Projektirano područje mogudeg i stvarnog utjecaja autoceste na poljoprivredno zemljište i biljnu
proizvodnju je do 500 metara na lijevu i do 500 metara na desnu stranu od osi trase. Trajni gubitak
poljoprivrednog zemljišta je bruto 21.65 hektara. Područje utjecaja zahvata na agroekosustav jačeg
intenziteta je 100+100 metara uz trasu ceste, a manjeg intenziteta od 100-500+100-500 metara uz
trasu ceste.
Tlo i biljna proizvodnja
Sistematika tla
Pedološko - agropedološka analiza i interpretacija postojedih podataka, obuhvada područje od
984 ha uzduž budude ceste. Na tom području mogudeg utjecaja brze ceste na poljoprivredno zemljište
ili konkretno tlo i biljnu proizvodnju, nalazimo slijededa automorfna i hidromorfna tla:
Automorfna tla na kopnenom lesu: Sirozem na lesu, Eutrično smeđe tipično, Eutrično smeđe
lesivirano, Antropogena tla njiva ili vinograda, Rigolano na lesu.
Hidromorfna tla na zamočvarenom lesu i riječnom nanosu: Aluvijalno-koluvijalno oglejeno,
Semiglej posmeđeno, Močvarno glejno epiglejno, Močvarno glejno hipoglejno i Močvarno glejno
amfiglejno.
Rasprostranjenost tala
Sirozem na lesu, Eutrično smeđe tipično, Eutrično smeđe lesivirano, Antropogena tla njiva ili
vinograda i Rigolano na lesu su dominantna tla projektnog područja, a Aluvijalno-koluvijalno oglejeno,
Semiglej posmeđeno, Močvarno glejno epiglejno, Močvarno glejno hipoglejno i Močvarno glejno
amfiglejno su uglavnom tla užih potočnih dolina i uz rijeku Vuku.
Pogodnost tla za intenzivan uzgoj povrća i ratarskih kultura
Semiglej posmeđeno i Eutrično smeđe tipično su tla klase P-1 pogodnisti, Eutrično smeđe
lesivirano, Rigolano na lesu i Antropogena tla njiva ili/i vinograda su tla P-2 klase umjerene pogodnosti,
Sirozem na lesu je klase P-3 ograničene pogodnasti, a klase N-2 trajno nepogodna tla su Močvarno
glejno hipoglejno, Aluvijalno koluvijalno oglejeno, Močvarno glejno amfiglejno i Močvarno glejno
epiglejno tlo.
Pogodnost tla za intenzivne nasade drvenastih kultura
Semiglej posmeđeno, Eutrično smeđe tipično i Eutrično smeđe lesivirano su tla klase P-1
pogodnisti, Antropogena tla njiva i vinograda i Rigolana na lesu su tla P-2 klase umjerene pogodnosti,
Sirozem na lesu je klase P-3 ograničene pogodnasti, , a klase N-2 trajno nepogodna tla su Močvarno
glejno hipoglejno, Aluvijalno koluvijalno oglejeno, Močvarno glejno amfiglejno i Močvarno glejno
epiglejno tlo . Močvarno glejno hipoglejno, Aluvijalno koluvijalno oglejeno, Močvarno glejno amfiglejno
i Močvarno glejno epiglejno užih potočnih dolina i neposredno uz rijeku Vuku su trajno nepogodna tla
(Klasa N-2) zbog nemogudnosti formiranja večih proizvodnih parcel i mrazeva ili magle. Ova tla su
pogodna za travnjake i nakon uređenja za ekstenzivnu oraničnu proizvodnju na manjim površinama.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
14
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Osjetljivost tala na zakiseljavanje i kemijske polutante
Tlo Osjetljivost na
Kemijske polutante Zakiseljavanje
a. Automorfna tla
Sirozem na lesu Eutrično smeđe tipično Eutrično smeđe lesivirano Antropogena tla njiva i vinograda Rigolana tla na lesu
+ ++ ++ + +
+ ++ ++ + +
b. Hidromorfna tla
Aluvijalno-koluvijalna oglejena Semiglej posmeđeno Močvarno glejno hipoglejno Močvarno glejno amfiglejno Močvarno glejno epiglejno
+ ++
+++ +++ +++
+ ++
+++ +++ +++
Tumač: + slaba osjetljivost; ++ umjerena osjetljivost, +++ jaka osjetljivost
Prirodi usjeva
Prirodi usjeva
Pšenica Kukuruz Krumpir Soja Suncokret Š.repa Jabuke Šljive
t/ha kg/stablo
2007 godina, pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
5,36 5,58 17,90 2,43 3,01 50,53 14,0 23,6
2007 godina, obiteljska poljoprivredna gospodarstva
5,08 5,36 23,43 2,09 2,80 51,08 14,2 18,3
3.2.3. Geološke i inženjerskogeološke značajke terena
U širem području brze ceste Vukovar (čvor Bršadin) – Nuštar, razvijeni su pleistocenski sedimenti
(l, l-w, lbk-w) i sedimenti holocena (a, b, ap).
Najvedi dio šireg područja izgrađen je od pleistocenskog beskarbonatnog kontinentalnog lesa (l),
osobito u dijelu terena sjeveroistočno i sjeverno od Vinkovaca sve do Vukovara i sjeverno i južno od
rijeke Vuke u području Bršadina i Nuštra (na listovima Vinkovci i Osijek).
Kontinentalni beskarbonatni les je žutosmeđ, dominantno siltozan s varijabilnim, često i
relativno visokim sadržajem gline ili finozrnatog pijeska. Često se mogu zapaziti limonitske ili
feromagnezijske konkrecijske tvorbe, dok je karbonatnih zrna vrlo malo. Srednja veličina zrna je od
0,018 mm do 0,029 mm, količina pijeska je između 9 i 17 %, a gline između 6 i 17 %. Navedene naslage
lijepo su vidljive u pojedinim zasjecima i usjecima postojedih kanala. Debljina naslaga kontinentalnog
beskarbonatnog lesa dosiže oko 10-25 m, a leži na naslagama starijeg pleistocena, koje u širem
području na površini nisu otkrivene.
Pleistocenske su starosti i naslage močvarno-barskog (kopneno-barskog) lesa (lbk-w), koje je na
terenu vrlo teško odvojiti od naslaga kontinentalnog beskarbonatnog lesa. Močvarno-barski les je
sivosmeđe boje, ima vedi sadržaj gline, često sadrži krhotine barskih puževa i kalcitne i feromagnezijske
konkrecijske tvorbe. U granulometrijskom sastavu pijeska je 3 - 7 %, silta 73 - 80 % i gline 13 - 20 %.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
15
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Smatra se da je njegovo rasprostranjenje u prostoru relativno malo i ograničeno na dijelove terena oko
Nuštra i u kontaktnoj zoni između naslaga kontinentalnog beskarbonatnog lesa i mlađih barskih
naslaga holocena (b) u područjima uz Vuku od Bršadina do Lužca.
Holocenske su starosti aluvijalne naslage rijeke Vuke i njenih pritoka (a), te naslage poplavnih
ravnica ("facija povodnja" - ap) s kojima asociraju i barski i močvarno barski sedimenti (b).
Obzirom na to da je cijelo područje izgradnje brze ceste Vukovar (Bršadin) – Nuštar, izgrađeno
od nevezanih ili slabo vezanih sedimenata, njihove inženjerskogeološke značajke se svode na
geomehaničke karakteristike tala, koje međutim do sada nisu istraživane. Približne karakteristike
naslaga na području izgradnje brze ceste Vukovar (čvor Bršadin) – Nuštar se mogu ocijeniti samo
analogijom sa sličnim terenima, kod čega se mora naglasiti da je geotehničke istražne radove i za trasu,
a posebno za most preko Vuke, neophodno izvesti ved prije faze izrade Idejnog projekta.
Vjerojatni osnovni stupanj seizmičnosti za 500-godišnji povratni period je 70 i 80 prema MCS
ljestici. Obzirom na to da se radi o terenu s koherentnim i nekoherentnim tlima, osnovni stupanj
seizmičnosti treba povedati za 10 MCS ljestvice.
Hidrogeološke karakteristike šireg područja
Površinske vode djeluju kao lokalne otjecajne vode. Vuka, koja se na području grada Vukovara
ulijeva u Dunav, predstavlja oko 10% zone rasteredenja za oborinske vode s Krndije, pri čemu se
formira bazen između Drave na sjeveru i ravnjaka Đakovo-Vinkovci na jugu. U obalnim zonama su
podzemne vode obilježene hidrauličkim kontaktom s površinskim vodama. To vodi, ovisno o stupnju
površinskog pečadenja tla, količini padalina i variranju razine površinskih voda do privremenih stanja
eksfiltriranja ili infiltriranja. Osobito u proljede i rano ljeto često dolazi do poplava, što je posljedica
topljenja snijega u Alpama i obilnih kiša u Podunavlju. Zadnja poplava koja je mjerodavno utjecala na
grad Vukovar i njegovu okolinu datira od 1965. godine. Zbog vodostaja Dunava i Vuke središte
Vukovara bilo je duže od mjesec dana potpuno poplavljeno. Nakon toga je zapadna obala Dunava u
dužini od 10 km učvršdena betonskim blokovima.
I ušde Vuke je dužinom od 2.5 km, s obje strane obale, učvršdeno betonskim blokovima. Srednja
godišnja visina vodostaja Dunava varira između 79,92 m n.m. i 83,03 m n.m., dok je Vuke nešto više.
Obzirom na to da de se preko rijeke Vuke graditi most, to de kod njegovog projetkranja trebati voditi
računa o maksimalnom vodostaju rijeke koji je 1965. godine bio oko +770 cm kod Vukovara.
Kod ocjene izloženosti recipijenata podzemne vode treba ukazati na to da su u dijelu terena uz
trasu brze ceste Nuštar - Vukovar, izgrađenom od naslaga kontinentalnog beskarbonatnog lesa
(glinoviti siltovi), koeficijent filtracije je reda veličine 1*10-7 do 1*10-8 cm/s, što znači da je tlo u tom
dijelu terena polupropusno i da je oborinskim vodama mogude polagano procjeđivanje u podzemlje.
Trasmisivnost kod procjeđivanja voda je veda u vertikalnom nego u horizontalnom smjeru. To znači da
oborinske vode mogu udi u podzemlje i vertikalno se procjeđivati do freatičkog nivoa podzemne vode.
Voda koja se procijedila do freatičkog nivoa podzemne vode, u horizontalnom smjeru ima vrlo malu
trasmisivnost, ne samo zbog malog permeabiliteta, ved i zbog vrlo malih razlika u nivou podzemnih
voda u širem prostoru (hidrauličkog gradijenta).
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
16
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Na svom putu, podzemne vode u plidoj hidrogeološkog sredini, prolaze kroz naslage u kojima je sadržaj
gline relativno visok, tako da postoje sve pretpostavke za njihovu autopurifikaciju adsorpcijom, na
primjer teških metala i dr., na mineralima glina i dr.
U dijelovima terena izgrađenim od pleistocenskog kopneno-barskog lesa tlo je vrlo slabo
propusno do nepropusno. Vodonosnici dublje hidrogeološke cjeline, koji se uglavnom nalaze na
dubinama od preko 100 m, zaštideni su od onečišdenja s površine debelim slojem vodonepropusnih
naslaga s koeficijentom filtracije reda veličina n·10-7 do n·10-10 cm/s.
Područje planiranog zahvata: brza cesta Nuštar – Vukovar u cilju zaštite izvorišta vode pokriveno je:
1. Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta “Park” – Nuštar
(Službeni vjesnik Vukovarsko srijemske županije br. 8/2007)
2. Odlukom o zaštitnim mjerama i zonama sanitarne zaštite vodocrpilišta “Berida plac” Marinci
iz 2000. godine.
3. Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta “Kanovci” – Vinkovci iz 2007. godine.
Izvori za vodoopskrbu Vukovara i drugih naselja duž trase brze ceste Nuštar – Vukovar su bušeni
bunari kojima se voda crpi iz dubljih vodonosnika. Ti su vodonosnici slabo propusnim glinovito-
siltoznim naslagama kontinentalno-barskog lesa uglavnom zaštideni od onečišdenja s površine.
Najznačajniji izvori voodoopskrbe u blizini trase projektirane ceste su crpilišta "Park" i "Mlačuge" u
Nuštru, crpilište "Marinci", a u području Vinkovaca su bušeni bunari kojima se voda crpi iz dubljih
vodonosnika iz skupnog vodocrpilišta "Kanovci", svi u nadležnosti Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije
d.o.o.
Postoje zdenci u naselju Cerid i “Ekonomiji” Henrikovci, koji nisu u funkciji i za koje ne postoje zone
sanitarne zaštite. U prostornom planu opdine Nuštar (˝Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije
br. 17/08.) određena je "zona preventivne zaštite crpilišta" koja obuhvada široko područje oko Cerida.
Uz crpilište u Marincima određena je III. zona sanitarne zaštite oko zdenca oblika kruga s promjerom
od 1 km. Projektirana cesta prolazi rubnim dijelom III. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta "Berida plac"
- Marinci. Unutar III A zone zabranjuje se upuštanje otpadnih voda u tlo, uključivo i oborinske vode s
ceste i ostalih prometnih površina.
3.2.4. Krajobraz
Osnovnu fizionomiju ovog područja čine agrarni krajobraz kojeg karakterizira nestanak tipičnih
i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. Cijelo ovo ravničarsko područje, sa svojom slabo izraženom
reljefnom dinamikom, predstavlja kompoziciju poljoprivrednih ploha velikog mjerila, ortogonalnih
struktura sa blago definiranim rubovima. Zatravnjenost terena, prevladavanje niskih oblika vegetacije
definira ovaj prostor kao otvoren predio bez vizualni upečatljivih elemenata. Identitet ovoga prostora
čini upravno način korištenja zemljišta te odnos elemenata koji sačinjavaju ovaj prostor, poljoprivredne
površine i naselja.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
17
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Široko korito rijeke Vuke oko stacionaže 8+800,00 te njene obale obrasle riječnom
vegetacijom, jasno dijele ortogonalne plohe oranica i livada, stvarajudi dinamične strukture u prostoru.
Kontrasti između linija, ploha i volumena, odnosi između tekstura i boja uzoraka su privlačniji i stvaraju
uravnoteženost između izgrađenih i prirodnih elemenata
3.2.5. Šume
Brza cesta nede dodirivati suvisle šumske površine, samo de na mjestima, preko potoka Ervenice
na stacionaži 0+276 presjedi šumarke niskog raslinja uz potok, na stacionaži 4+200 do 4+300 i na
stacionaži 6+800. Cijelom dužinom trase brze ceste suvisle šumske površine udaljene su preko od 20 m
od ruba.
3.2.6. Divljač
Šire područje zahvata zbog zemljišnih i klimatskih karakteristika, biljnog pokrova i bogatstva
faune izuzetno je povoljno za organizirani razvoj lovnog turizma. Trasa brze ceste Osijek-Vukovar-
Vinkovci-Županja, dionica Nuštar Vukovar prolazit de kroz pet otvorenih lovišta u Vukovarsko-
Srijemskoj županiji. Prema reljefnom karakteru i zemljopisnom položaju, prema uvjetima u kojima
divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoda tla, konfiguracija terena, klima,
mir u lovištu i opda prikladnost) ovo lovište spadaju u panonsko nizinska lovišta, nadmorske visine od
80 do 100 metara.
U lovištu od prirode obitavaju glavne vrste divljači: srna obična, zec obični, fazan-gnjetlovi i trčka.
Ostale vrste divljači – sve vrste divljači koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili prelaze
preko lovišta: kuna zlatica, jazavac, tvor, lisica mala, divlja mačka, lisica, čagalj,vrana siva, vrana gačac,
svraka, čavka zlogodnjača, šojka kreštalica, divlja patka gluhara, divlja patka kržulja, liska crna, golub
divlji, šljuka, prepelica, divlja guska glogovnjača i divlja guska lisasta. U prolazu boravi divlja svinja.
Ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne gospodari po Zakonu o
lovstvu kao što su veliki (sivi) puh, bjeloprsni jež, kobac, škanjec, jastreb kokošar, vjertruša klikava, siva
čaplja, grlica i zelena žuna.
3.2.7. Bioraznolikost
Planirana trasa je izuzetno dobro odabrana bududi prolazi kroz područje koje nema veliku
florističku i faunističku vrijednost. Prevladavaju poljoprivredne površine te se na početku trase
prometnica prolazi u blizini šume vegetacije hrasta lužnjaka i graba (zajednica Carpino betuli –
Quercetum roboris). Nema presijecanja homogenih prirodnih kompleksa koji bi rezultirali
fragmentacijom staništa i ugrozili pojedine životinjske vrste. U samom području zahvata nema
zaštidenih prirodnih vrijednosti niti objekata nacionalne ekološke mreže. Najznačajniji dijelovo prirode
koji se nalaze u blizini su šuma Đergaj i Spačvanski bazen, ali su dovoljno daleko da ne bude nikakvih
utjecaja na njihove biološke karakteristike. Značajnijih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta čiji bi
opstanak bio ugrožen u navedenom području nema. Studijom su propisane mjere čijim se
pridržavanjem osigurava da izgradnja i korištenje prometnice nede imati utjecaj na okoliš te je stoga
planirana građevina na ovoj trasi opravdana.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
18
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
3.2.8. Kulturno - povijesna baština
Na osnovu podataka prikupljenih terenskim pregledom, korištenjem relevantne literature te
arhivskim radom, napravljena je konzervatorska podloga predmetnog područja za potrebe izrade
Studije utjecaja na okoliš. Obradom podataka identificirani su problemi i dane smjernice za njihovo
rješavanje.
3.2.9. Zrak
Na području na kojem se planira gradnja dionice brze ceste Nuštar- Vukovar ne postoje posebna
mjerenja kakvode zraka, naime na području Vukovarsko–srijemske županije do sada nisu provođena
sustavna ili povremena mjerenja kakvode zraka. Zbog rata, poratnog perioda i obnove zaštita okoliša
bila je nisko na listi prioriteta te joj se stoga nije pridavao vedi značaj.
Postoje samo rezultati kratkotrajnih imisijskih mjerenja koja se provedena zimskom i ljetnom periodu
2007 godine. Mjerenja su obavljena pokretnim ekološkim laboratorijem (PEL) na ukupno 5 lokacije na
području županije (Ilok, Vukovar, Vinkovci, Otok, Županja) po sedam dana u ljetnom i zimskom periodu
2007 godine. Mjerenja su obuhvadala: mjerenje imisijskih koncentracija CO, CO2, NO, NO2, O3, SO2,
H2S, količine lebdedih čestica PM10, istovremeno sa mjerenjem mikrometeoroloških pokazatelja:
brzina i smjer vjetra, temperatura i relativna vlažnost zraka.
Prema podacima iz Izvješda o kakvodi zraka na području Vukovarsko-srijemske županije za 2007.
godinu konstatirano je da su mjerenja pokretnim ekološkim laboratorijem od po 7 dana u ljetnom i
zimskom periodu na svakoj od 5 lokacija uspjela dati sliku stanja
kakvode zraka na području Županije, prvenstveno u urbanim sredinama.
U ljetnim mjesecima moguda je pojava povišenih koncentracija ozona, a u zimskim mjesecima povišene
razne lebdedih čestica te u manjoj mjeri NO2 i SO2. Ukupno stanje kakvode zraka može se ocijeniti kao
zadovoljavajude.
Slijedom iznesenog može se ocijeniti da je na području planirane trase brze ceste Nuštar-
Vukovar kakvoda zraka I kategorije, odnosno da je zrak čist ili neznatno onečišden.
3.2.10. Sociodemografski podaci
Najvažnije značajke stanovništva Vukovarsko-srijemske županije - područja pod izravnim
utjecajem budude brze ceste Vukovar-Nuštar su sljedede:
• Prostorni razmještaj stanovništva je relativno ujednačen, 33% stanovnika živi u dva grada,
smještenim na koridorima važne prometne infrastrukture, gdje dominira administrativna jedinica Grad
Vinkovci s najvedim brojem stanovnika i najvedom gustodom naseljenosti.
• Ukupno gledajudi, uočljiv je trend smanjenja broja stanovnika na ovom području, tj. proces
depopulacije.
• Stanovništvo cijelog područja obilježava proces starenja koji je vrlo izražen u naseljima opdine
Bogdanovci i grad Vukovar.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
19
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
• Zbog demografskog starenja područja razmjerno je mali postotak (36,75-43,53%) aktivnog u
ukupnom stanovništvu. Poljoprivrednog stanovništva ima različito u promatranim prostornim
jedinicama, od 1,06% i 1,67% u Vinkovcima i Vukovaru, do 4,33% u opdini Nuštar i najvedeg postotka
od 24,98 u opdini Bogdanovci.
• Obrazovna struktura stanovništva je nepovoljna, 47,95% stanovnika u dobi 15 i više godina ima
završenu srednju školu ili visokoškolsko obrazovanje na razini županije (s razlikom gradova – 60-65% i
opdina 35-50%).
• Opdenito povoljniji demografski trendovi prisutni su u gradu Vinkovci, dok stanovništvo Vukovara i
ruralno stanovništvo u opdinama ovog područja obilježava pretežno demografska regresija.
3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
3.1. Utjecaj na krajobrazne vrijednosti
Planirani zahvat kao linearni element u prostoru, duljine 9, 81 km, položen je na srednje visokom nasipu, na cca 50% od ukupne duljine prometnice. 32% trase položeno je na niskom nasipu, dok oko 10 % trase je položeno na visokom nasipu i 10 % na niskom usjeku (v. tablica 1).
Od stacionaže 0+000,00 km do 3+000,00 km
Očekuju se sljededi utjecaji:
- Vodotoci: planirani koridor de potok Ervenica presjedi 2 puta te jednom bududi kanal Dunav-Sava
- Potezi vegetacije: prekinut de se 2 poteza priobalne vegetacije potoka Ervenice
- Grmlje i livade: u dužini od 100m dodi de do trajnog uništenja površinskog pokrova
- Poljoprivredne površine: trasa de u dužini 2650 m prekinuti cjelovitost i kontinuitet poljop.
površina. Do najvedeg zaposjedanja površina de dodi u području čvora „Vinkovci-Nuštar“, i to cca
263000 m2.
Najvedi utjecaj na vizualne vrijednosti, generirat de se u stacionažama 0+510, 2+812 gdje de biti
formirani mostovi preko bududeg kanala Dunav Sava te potoka Ervenica. Nadvožnjaci u stacionaži
0+254, 0+263, 1+372, 1+100 i 2+149, prosječne dužine objekta od 90 m, u cijelosti de promijeniti sliku
ovoga kraja.
Od stacionaže 3+000,00 km do 6+000,00 km
U ovom dijelu koridora očekuju se sljededi utjecaji:
- Vodotoci: planirani koridor de prijedi preko 2 kanala za navodnjavanje te bududi kanal Dunav-Sava
- Potezi vegetacije: prekinut de se 2 poteza priobalne vegetacije potoka Ervenice
- Grmlje i livade: u dužini od 1100m dodi de do trajnog uništenja površinskog pokrova
- Poljoprivredne površine: trasa de u dužini 1900 m prekinuti cjelovitost i kontinuitet poljop.
površina. Do najvedeg zaposjedanja površina de dodi u području čvora „Nuštar“, i to cca 2092 m2.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
20
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Na ovom području, u području naselja Marinci, formirat de se 1658 m barijera za buku, prosječne
visine od 3,5-4 m. Utjecaj de biti trajan na vizualne vrijednosti, obzirom da je ovo prostor harmoničnog
i smirenog karaktera te statičnih scenarija. Pozitivne Vizure na rijeku Vuku i kanal Dunav Sava, iz smjera
naselja de djelomično biti zaklonjene barijerama, što de se negativno odraziti na stanovnike naselja
Marinci i kvalitetu njihova života.
Od stacionaže 6+000,00 km do 9+841,00 km
U ovom dijelu koridora očekuju se sljededi utjecaji:
- Vodotoci: planirani koridor de prekinuti kontinuitet 3 kanala te rijeku Vuku u dvije stacionaže
- Potezi vegetacije: prekinut de se 5 poteza priobalne vegetacije kanala i rijeke Vuke
- Grmlje i livade: u dužini od 700m dodi de do trajnog uništenja površinskog pokrova
- Poljoprivredne površine: trasa de u dužini 3141 m prekinuti cjelovitost i kontinuitet poljop.
površina
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
21
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Tablica 1.Prikaz elemenata trase
STACIONAŽA
NISKI NASIP
V=0-2m
SREDNJE VISOKI NASIP
V=2-5m
VISOKI NASIP
V= >5m
NISKI USJEK V=0-2m
MOSTOVI I PROPUSTI
NADVOŽNJACI
0+000-1+400
1400m
0+276, propust, potok Ervenica
85m 0+510, most VKDS 354m
0+524.10, krak čvora Vinkovci-Nuštar 80m
0+862.10, krak čvora Vinkovci-Nuštar 106m
1+372.80, krak čvora Vinkovci-Nuštar 90m
1+100, čvor Nuštar-Vinkovci 80m
1+400-2+100 700m
2+100-2+181 81m 2+149.34
70m
2+181-2+306 125m
2+306-2+500 194m
2+500-2+800 300m
2+800-2+900 100m
2+812.20, most, VKDS i potok
Ervenica 258m
2+900-3+000 100m
3+000-4+100 1100m 3+700, most VKDS 330m
3+705.90, čvor Nuštar 70m
4+100-4+200 100m
4+200-4+400 200m
4+400-4+800 400m
4+800-5+100 300m
5+100-5+200 100m
5+200-6+200 1000m
6+200-6+300 100m
6+300-6+700 400m
6+700-7+200 500m
7+200+7+300 100m 7+727.20
70m
7+300-7+400 100m
7+400-7+500 100m
7+500-7+600 100m
7+600-8+700 1100m
8+700-9+100 400m 8+841.50, most,
rijeka Vuka 178m
9+100-9+600 500m
9+600-9+841 241m 9+766.60, most,
rijeka Vuka 167m
UKUPNO 3225m 5100m 841m 675m 1372m 566m
% od ukupne dužine
32,70% 51,82% 8,55% 6,85% 14% 5,75%
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
22
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
3.2. Utjecaj na biljni i životinjski svijet
Trasa ceste je dobro planirana jer na području izgradnje nema značajnijih prirodnih kompleksa.
Cesta prolazi kroz agrarno područje gdje prevladavaju oranice i obradive površine. Značajnijih
ugroženih biljnih ili životinjskih vrsta nema te nede biti narušena biološka ravnoteža ili brojnost
pojedinih vrsta. U početnom dijelu ceste u blizini se nalazi šuma Đergaj, ali izgradnjom i korištenjem
ceste životinjske i biljne vrste koje tamo obitavaju nede biti ugrožene.
3.3. Utjecaj na zaštidenu prirodnu baštinu
U području izgradnje niti u neposrednoj blizini nema zaštidenih objekata prirode. Jedini značajniji
zaštideni objekt je poseban rezervat šumske vegetacije i međunarodno važno područje za ptice
Spačvanski bazen koji se nalazi jugozapadno od trase i dovoljno je udaljen te korištenje i izgradnja nede
imati nikakav utjecaj na ovaj zaštideni dio. Uz početak prometnice nalazi se šuma Đergaj koja je
predviđena za zaštitu, ali prometnica iako prolazi blizu ne zadire u šumski kompleks i nede imati utjecaj
na okoliš šume.
3.4. Utjecaj na ekološku mrežu
Sama trasa prometnice ne prolazi područjima ekološke mreže. U širem području oko predmetne
lokacije nalaze se područja ekološke mreže HR 200372 Dunav – Vukovar i HR 200060 – Vukovarska
ada. Ciljevi očuvanja ova dva područja uglavnom se odnose na očuvanje živog svijeta u vodotocima te
zahvat nede imati nikakav negativan utjecaj na navedena područja ekološke mreže. Još jedan dio
ekološke mreže koji je vrijedno spomenuti je HR 1000006 i HR 5000006 Spačvanski bazen koji se nalazi
jugozapadno od šireg područja zahvata i predmetna građevina nede imati nikakav utjecaj na ovaj dio
ekološke mreže.
3.5. Utjecaj na kulturno povijesnu baštinu
S obzirom na specifičnost gradnje brze ceste Osijek – Vukovar – Vinkovci – Županja, dionica
Nuštar - Vukovar i njezin izravni utjecaj na lokalitete koji se nalaze u neposrednoj blizini (do 30 m), ili
na samoj trasi brze ceste, a koji de ovim zahvatom biti uništeni, te one koji se nalaze u zoni neizravnog
utjecaja (do 500 m), pregledom terena utvrđeni su sljededi lokaliteti, građevine ili dijelovi kultiviranog
krajobraza:
ZONA IZRAVNOG UTJECAJA – ZONA A:
3.a. ARHEOLOŠKA BAŠTINA
1. Nuštar – Ervenica (stac. 2+500 – 2+800)
2. Marinci – Žežnica (stac. 4+700 – 5+000)
3. Marinci – Šegetac 1 (stac. 5+300 – 6+000 )
4. Marinci – Šegetac 2 (stac. 6+000 - 6+500)
5. Marinci – Jaroš (stac. 6+700 – 7+00)
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
23
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
6. Marinci – Bare (stac. 7+900 – 8+100)
7. Bogdanovci – Kervež ( stac.8+500 – 8+750)
8. Bršadin – Gudura 1 (stac. 8+900 – 9+150)
ZONA NEIZRAVNOG UTJECAJA – ZONA B:
3.b. ARHEOLOŠKA BAŠTINA
9. Nuštar – Ribnjak (stac. 1+850 – 2+400, oko 250m južno od trase) 10. Bršadin – Gudura 2 (stac. 9+000 – 9+700, oko 100 m sjeverno od trase) 11. Nuštar – Zidina i kapela sv. Ane (stac. 3+900 – 4+200, neposredno uz trasu) 3.c. GRADITELJSKA BAŠTINA 12. Župna crkva Duha Svetog u Nuštru 13. Crkva sv. Katarine u Ceridu 14. Crkva Male Gospe u Marincima 15. Crkva sv. Križa 16. Kapelica sv. Florijana na groblju u Nuštru 17. Crkva sv. Georgija u Narincima 18. Crkva sv. arhanđela Gavrila u Bršadinu 19. Dvorac Gosseau-Sandor-Khuen u Nuštru
3.6. Utjecaj na vode Procjena rizika zagađenja tijekom građenja
Tijekom građenja, mogud je utjecaj prvenstveno na površinske vode i plitke podzemne vode prilikom iskopa ili nasipavanja za izgradnju ceste i mosta preko rijeke Vuke te prilikom iskopa, izgradnje i uređenja kanala za odvodnju oborinskih voda.. Mogudi negativni utjecaji na tlo i podzemne vode također su mogudi uslijed:
Neodgovarajudeg zbrinjavanja sanitarno-potrošnih voda s gradilišta
Ispiranja zauljenih površina oborinskim vodama,
Nepravilne manipulacije gorivom, mazivima, bojama, otapalima i drugim kemikalijama koje se koriste u postupku građenja,
zakapanjem neiskorištenih opasnih materijala, njihove ambalaže i korištenjem materijala koji se u kontaktu s tlom otapaju i procjeđivanju u podzemnu vodu.
Procjena rizika zagađenja tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja zahvata, pri normalnom radu odvodnje i svih uređaja za pročišdavanje, ne
očekuje se zagađenja niti površinskih niti podzemnih voda.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
24
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
3.7. Utjecaj na tlo i biljnu proizvodnju Tijekom pripreme i građenja
Utjecaj brze ceste na tlo je u izgradnji višeznačan, uključujudi:
zemljišno - knjižno i prostorno cijepanje postojedih vedih na manje parcele kao trajni utjacaj
trajni gubitak poljoprivrednog zemljišta izgradnjom objekta je ukupno 21.65 ha bruto površine
prekid postojedih prilaznih puteva na proizvodnu parcelu kao trajni utjecaj
prekid postojedih vodotoka, koji imaju funkciju odvodnje suvišnih voda s poljoprivrednog
tla/zemljišta kao trajni utjecaj
onečišdenje okolnog tla neodgovornim odlaganjem potencijalnih onečiščivada i tehnoloških
materijala kao privremeni utjecaj.
Privremeni i direktni utjecaji zahvata na biljnu proizvodnju tijekom priprema i u izgradnji su:
prijevremeno skidanje-berba ili žetva usjeva na trasi ceste
onečišdenje usjeva u okolišu iz emisije ispušnih plinova mehanizacije.
Tijekom korištenja
Područje mogudeg onečišdenja tla agroekosustava, može biti 500+500 m uzduž trase brze ceste ili
na 984 ha bruto površine, od toga jačeg intenziteta na 175,1 ha i manjeg intenziteta na 787,2 ha.
Onečišdenje tla kemijskim polutantima je iz emisije čestica prašine i čađe, te tekudih tvari kao
trajni i izravni utjecaj brze ceste na tlo. Najštetnije je olovo i čađa, pa cink, fosfor, krom, nikal,
bakar, molibden, arsen, kadmij i živa. Olovo je porijeklom iz ispušnih plinova, a kadmij iz
automobilskih guma. Tekude tvari koje kapaju iz prometala su benzin i dizel, motorna ulja i ulje iz
sustava za kočenje, zatim deterđenti za pranje stakla i tekudina u hladnjaku.
Trajni i direktni utjecaji zahvata na biljnu proizvodnju u okolišu tijekom korištenja zahvata su:
povedani troškovi proizvodnje na malim parcelama
proizvodnja zdravstveno neispravnih poljoprivrednih proizvoda zbog onečišdenosti kemijskim
polutantima iz emisije, koji u nekom stupnju mogu biti absorbirani i udi u hranidbeni lanac.
usporavanje rasta i razvoja usjeva zbog taloženja prašine na biljke što smanjuje prodor svijetla i
fotosintezu,
ograničena i/ili onemogudena ekološka proizvodnja poljoprivredno prehrambenih proizvoda
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
25
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
3.8. Utjecaj na divljač Tijekom pripreme i građenja
Tijekom pripreme zahvata potrebno je postaviti zaštitnu ogradu kako ne bi došlo do
neposrednog stradavanja divljači. Istovremeno pripremiti privremene prolaze za životinje, kao i
privremena hranilišta i pojilišta.
Tijekom izvođenje radova dodi de do presijecanja prirodnih sezonskih migracijskih putova za divljač,
i povedat de se opasnost od neposrednog stradavanja. Buka iz strojeva remetit de mir u lovištima
Tijekom korištenja
Ukupna površina lovišta koju de zauzeti cesta iznosi 28,21 ha, od toga lovište Cerid de se
smanjiti za 0,24 ha, lovište Grabik za 7,74 ha, lovište Jordan 1,59 ha, lovište Crepov Dol za 0,60 ha, a
najviše de se smanjiti površina lovišta Zvjerinjak za 18,04 ha. Prolaskom brze ceste nede trebati ukidati
postojeda lovišta ali de trebati napraviti reviziju lovnogospodarskih osnova s obzirom na novonastalu
situaciju. Izgradnjom VKDS uključujudi i planiranu brzu cestu značajni dio lovne površine dodatno de se
pretvorit u nelovnu površinu. Do razmještaja lovnih objekata de svakako dodi. Novi razmještaj propisat
de se revizijom lovnogospodarskim osnovama.
PPVKDS na području izgradnje brze ceste nisu planirani objekti za prijelaz životinja osim onih u
funkciji ceste (mostovi i nadvožnjaci u trasi i izvan trase brze ceste) a koji su Studijom navedeni kao
pogodni za prijelaz krupne divljači te malih životinja. Kako de se izgradnjom kanala pojedini
komunikacijski tokovi divljači i ostalog životinjskog svijeta prekinuti, Plan određuje da kosine kanala
treba izvesti s blagim pokosima (najmanje 1:3), kako bi se omogudio lakši pristup vodi za životinje, ali i
za lakši prelazak preko kanala. Na ovaj način, uključujudi planirane objekte u trasi i izvan trase brze
ceste, bit de omogudena migracija divljači na području kanala i brze ceste.
3.9. Utjecaj na zrak Tijekom pripreme i građenja
Onečišdenje zraka i stvaranje prašine je uobičajena posljedica građenja, prije svega iskopa,
dovoza i ugradnje građevnih materijala kao i prometa. Pojave su neminovne, privremenog karaktera i
stvaraju kratkotrajan utjecaj, koji je izražen samo na samoj lokaciji zahvata i bez daljnjih, trajnih
posljedica na okoliš.
Tijekom korištenja
Sagorijevanjem goriva, koji se koriste za pokretanje automobilskih motora nastaju dimni plinovi
s manjim ili vedim utjecajem na ljude i okoliš, posebice zrak. Pojedinačne emisije u zrak iz automobila
su male, ali zavisno od prometnog opteredenja ( broja emitera ), vrste vozila, uvjeta vožnje, mogu biti
značajan izvor onečišdenja zraka.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
26
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Glavna onečišdenja zraka iz cestovnog prometa su:
Ugljik (IV) oksid (CO2),
Sumpor (IV) oksid (SO2),
Ugljik (II) oksid (CO)
Dušikovi oksidi (NOx
Hlapivi ugljikovodici (VOC:CH4 i NMVOC)
Krute čestice,
Olovo, prelaskom na bezolovne benzine potpuno de se ukloniti opasnost od onečišdenja
okoliša olovom.
Temeljem izračuna emisija u zrak iz cestovnog prometa na državnoj cesti D 55 i planiranoj brzoj cesti
Nuštar-Vukovar korištenjem Road Transport Emission Faktors Calculator- modela utvrđeno je:
da de ukupne emisije u zrak iz cestovnog prometa nakon izgradnje brze ceste biti bitno manje
(CO 27 %; NOx 45 %; VOC 64 %; SOx 15 %; i PM 70 % ) u odnosu na sadašnje emisije u zrak na
dionici državne ceste D55.
Isto tako zbog preuzimanja prometa sa postojede državne ceste D55 i trase brze ceste, koja
prolazi rubnim dijelovima građevinskog područja znatno de se poboljšati kakvodu zraka u
naseljenom području.
Iz izloženog je razvidno da je, pored nepovoljnog utjecaja na okoliš koji postoji za sve prometnice
korist od brze ceste Nuštar– Vukovar značajna, što je uostalom i razlog njezine izgradnje.
3.10. Utjecaj buke
Tijekom pripreme i građenja
Tijekom izgradnje autoceste u okolišu de se javljati buka kao posljedica rada građevinskih
strojeva i uređaja, te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta.
Tijekom korištenja
Brza cesta Nuštar - Vukovar je nova prometnica koja manjim dijelom prolazi uz građevinska
područja naselja. Posljedica toga de biti povedanje postojedih razina buke okoliša u dijelovima naselja
smještenim neposredno uz planiranu prometnicu.
Bukom od prometa planiranom brzom cestom biti de najugroženija građevinska područja naselja
Nuštar i Marinci.
Duž područja na kojima se očekuju razine buke više od zakonom dopuštenih, potrebno je
poduzeti mjere za zaštitu od buke. U studiji je razmotreno rješenje izvedbom barijera za zaštitu od
buke.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
27
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
3.11. Utjecaj na organizaciju prostora i infrastrukturu Tijekom pripreme i građenja Prometni sustavi
U 1. fazi izgradnje BC Nuštar - Vukovar kolizije i negativni utjecaji na odvijanje prometa de se
javljati na mjestima prilaza na postojedu prometnu mrežu:
- ukoliko se jednokolnička cesta istočne obilaznice grada Vinkovaca izgradi prije jednokolničke
ceste Nuštar – Vukovar u području uklopa projektirano rješenje u 1. fazi zahtijeva uklanjanje
istočne obilaznice grada Vinkovaca u duljini od cca 450 m
- u km 0+550.00 - križanje s lokalnom cestom LC 46007
- u km 2+149.34 - križanje sa županijskom cestom ŽC 4136
- u km 3+950.00 - križanje sa županijskom cestom ŽC 4137
- u km 7+727.86 - križanje s poljskim putom za pristup poljoprivrednom zemljištu u području
između rijeke Vuke i BC Nuštar – Vukovar
- u km 9+772.87 - uklop lijevog, sjevernog, kolnika BC Nuštar – Vukovar na lijevi kolnik južne
obilaznice Vukovara.
Izgradnjom konačnog rješenja BC Nuštar - Vukovar kolizije i negativni utjecaji na odvijanje
prometa de se javljati na mjestima prilaza na postojedu prometnu mrežu:
izgradnjom konačnog rješenja BC istočne obilaznice grada Vinkovaca i BC Nuštar – Vukovar u
području čvora "Vinkovci - Nuštar" previđa se uklanjanje:
- jednokolničke ceste istočne obilaznice grada Vinkovaca u duljini od cca 760m
- križanja u nivou u km 2+149.34 jednokolničke ceste Nuštar – Vukovar i jednokolničke ceste
istočne obilaznice grada Vinkovaca
- križanje u nivou s LC 46007 u km 0+550.00
u km 9+772.87 - uklop desnog, sjevernog, kolnika BC Nuštar – Vukovar na desni kolnik južne
obilaznice Vukovara u km 9+772.87.
Transport plina i plinoopskrba
Prilikom pripreme i izgradnje prometnice može dodi do oštedenja plinovoda s kojim se
planirana brza cesta križa, vodi paralelno ili mjestimično približava. Trasa brze ceste u stacionažama
2+150 i 3+900 presijeca mjesni plinovod.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
28
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Elektroenergetska mreža
Tijekom izgradnje mogudi su negativni utjecaji na elemente elektroenergetske mreže u vidu
njenog oštedivanja. Brza cesta presijeca nadzemni DV 400 (stac. 7+450, 7+350) nadzemni DV 110 (stac.
1+150) nadzemni DV 35 (stac. 0+366) kabelski DV 35 (stac. 1+100) nadzemni DV 10 ( 2+400, 3+450, )
kabelski DV 10 (stac. 3+710, 4+300, 6+780).
Elektronička komunikacijska mreža
Brza cesta presijeca korisnički spojni vod u stacionaži 2+150 i magistralni telekomunikacijski kabel u stac. 3+900. Tijekom izgradnje može se generirati negativni utjecaj na elektroničku komunikacijsku mrežu u vidu oštedivanja iste.
Sustav javne vodoopskrbe
Izgradnja predmetne prometnice može uzrokovati mehaničko oštedenje elemenata sustava vodoopskrbe. Brza cesta presijeca magistralni vodoopskrbni cjevovod u stacionažama 2+200, 3+700, 4+000 i 4+300, a ostale glavne vodoopskrbne cjevovode u stacionažama 3+700 i 3+950.
Izgradnja brze ceste može uzrokovati oštedenje odvodnih kanala i generirati negativan utjecaj na postojedu kanalsku mrežu. Brza cesta presijeca glavni odvodni kanal (kolektor) u stacionaži 3+700, a tlačni odvodni kanal u stac. 2+150.
Brza cesta presijeca ili prolazi neposredno uz postojedi odvodni sustav melioracijske odvodnje. Osnovnu kanalsku mrežu (potok Ervenica ) brza cesta presijeca u stacionažama 0+300 i 2+800, a detaljnu kanalsku mrežu u stacionažama 6+800. Kolizije i negativni utjecaji na sustav uređenja vodotoka i voda de se javljati na mjestima gdje sustav uređenja vodotoka i voda presijeca ili prolazi neposredno uz brzu cestu. Brza cesta rijeku Vuku prelazi u stacionažama 8+841.50 i 9+766.60 dok planirani VKDS presijeca u stacionažama 2+812.20 i 3+700. Bujice presijeca u stacionažama 5+730 i 5+900.
Tijekom korištenja
Prometni sustav
Planirani zahvat (izgradnja brze ceste) imat de izrazito pozitivan utjecaj na organizaciju i namjenu
šireg područja. Izgradnjom brze ceste upotpunit de se mreža državnih cesta na tom području cestom
visoke razine uslužnosti. Ona de utjecati na podizanje kvalitete prijevoza i usluga domadim i stranim
korisnicima. Na mjestima gdje brza cesta presijeca postojede ceste, uspostaviti de se kontinuitet te
ceste izgradnjom dva denivelirana čvorišta (čvor „Vinkovci – Nuštar“ i čvor „Nuštar“). Čvor "Vinkovci -
Nuštar" čvorna je denivelirana veza brzih cesta Osijek – Nuštar – Vukovar i Vinkovci – Županja, te
sjeverne zaobilaznice grada Vinkovaca. Preko čvora „Nuštar“ ostvaruje se veza s državnom cestom D55
i županijskom cestom ŽC4137. Predviđeni su prijelazi nadvožnjakom postojede županijske ceste ŽC
4136, projektnim rješenjem izmještene ŽC 4137 i lokalne ceste LC 46007 preko BC Nuštar - Vukovar.
Preko planiranog VKDS, melioracijskog kanala – potok Ervenica i rijeke Vuke predviđeni su mostovi.
Projektnim rješenjem predviđeni su poljski putovi u duljini od cca 3,6 km za pristup parcelama te
prema potrebi za održavanje postojedih melioracijskih sustava i rijeke Vuke.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
29
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
3.12. Utjecaj uslijed stvaranja otpada i materijala iz iskopa
Tijekom realizacije zahvata očekuju se sljedeće količine krutog otpada:
Materijal koji nastaje kod iskopa procjenjuje se na 31.623 m3. Dio tog materijala je vrijedni humus
te se dade iskoristi u okviru zahvata ili šire (za krajobrazna uređenja). Dio materijala koji nije
pogodan za izgradnju, deponirati de se zajedno sa trošnim materijalom iz iskopa na deponiji koju
moraju odrediti nadležne institucije a prije izgradnje zahvata.
U fazi izgradnje nastaje i manja količina komunalnog otpada (ostaci od konzumacije hrane i pida
zaposlenika). Dobrom organizacijom gradilišta što podrazumijeva organiziranu pripremu i
distribuciju hrane svim zaposlenicima na trasi takvi se utjecaji mogu svesti na minimum.
Očekuje se i neka, manja količina građevinskog otpada. To se odnosi na višak betona nakon
dovršetka betoniranja, ostatke oplate i dijelova dasaka, paleta i sl.
Za očekivati je i manje količine opasnog otpada. To se uglavnom odnosi na istrošena ulja i maziva,
zauljene krpe i sl. a koje su nastale kod servisiranja građevinskih strojeva. U mjerama zaštite okoliša
propisati de se da se takve radnje obavljaju izvan zone zahvata u specijaliziranim servisnim
postajama. Ako se to ipak ne može izbjedi otpad nastao takvim aktivnostima organizirano de se
prikupljati i predavati ovlaštenom trgovačkom društvu za prikupljanje i dispoziciju tog otpada a što
je prikazano u mjerama zaštite. Očekuje se i neka manja količina opasnog otpada koji potječe od
boja i razrjeđivača i to višak istih, uprljanih krpa te iskorištene ambalaže. Taj se otpad mora
sakupljati odvojeno te predavati ovlaštenom sakupljaču na daljnju dispoziciju.
Za očekivati je i neku manju količinu ambalažnog otpada (npr. vrede, ostaci paleta, kutije, plastične
folije i sl.) od proizvoda upotrijebljenih na gradilištu. Isti de se skupljati odvojeno po vrstama
materijala u skladu s Pravilnikom o postupanju s ambalažnim otpadom (NN br. 53/96) i predavati
ovlaštenom sakupljaču a što je prikazano u mjerama zaštite.
Tijekom korištenja zahvata očekuju se sljedeće vrste otpada:
Ostaci sipine nakon zimske sezone. Predmetna prometnica je u zoni gdje vladaju oštre zime te de za
sprečavanje proklizavanja prometala cestovne službe posipavati prometnicu sipinom. Sipina je
smjesa soli te šljunka određene granulacije. Nakon zimske sezone dio granulata topljenjem snijega
te jačim oborinama dospijeva u sustav odvodnje prometnice a prije no što biva uklonjen od strane
zimske službe. Tamo se taloži u cjevovodima i revizijskim oknima te time sprječava normalno
otjecanje oborinskih voda što u konačnici može imati za posljedicu nagomilavanje vode na
prometnici
Uklonjeno u separatorima ulja i masti. Na dijelu trase koja prolazi III A zonom sanitarne zaštite
vodocrpilišta „Berida plac“ u Marincima oborinske vode usmjeruju na separator naftnih derivata.
Prvi dio separatora je taložnica u kojem se odjeljuju tvari teže od vode (šljunak i sl) dok se u drugom
dijelu separatora odjeljuju čestice lakše od vode (naftni derivati). Povremeno se separator čisti
uklanjanjem sadržaja. Sadržaj se predaje ovlaštenoj tvrtki za prikupljanje i dispoziciju tog otpada a
što je prikazano u mjerama zaštite.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
30
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
3.13. Utjecaji u slučaju ekološke nesrede
Izvanredni događaji ili ekološke nesrede koji bi izazvali opasnost za zdravlje i život ljudi, ugrozili
okoliš te prouzročiti materijalne štete mogu se dogoditi u akcidentnim situacijama, tj. pri havariji
teretnih vozila koja prenose tvari štetne i opasne za okoliš (u gradnji ili eksploataciji). Tu se
prvenstveno odnosi na promet naftnih derivata iz distributivnih centara do potrošača (uglavnom
crpnih postaja te individualnih kupaca, lož ulja lakog za potrebe grijanja).
3.14. Utjecaji na stanovništvo i djelatnosti
Osnovna funkcija dionice brze ceste Nuštar - Vukovar je bolja povezanost, veda sigurnost te
integriranje određenih prostornih cjelina unutar sustava granica državnih, županijskih i opdinskih
središta na potezu Osijek – Vukovar – Vinkovci – Županja.
U širem smislu ova prometnica u cjelini ima funkciju povezivanja susjednih županija i lokalnog
povezivanja, tranzitnu funkciju, rasteredenje postojedih prometnih pravaca i vedu sigurnost putovanja.
Trasa brze ceste Nuštar-Vukovar prolazi kroz Vukovarsko-srijemsku županiju.
Iz provedenih analiza, znanja i uvida o području utjecaja, vidljivo je da pretpostavljena trasa
koridora budude brze ceste Nuštar-Vukovar može imati različite utjecaje na postojede stanovništvo i
postojede djelatnosti. U tom smislu:
• Trasa autoceste prolazi preko poljoprivrednog tla osnovne namjene (osobito vrijedno i vrijedno
obradivo tlo). Današnja poljoprivredna djelatnost je pretežno intenzivna i u bududnosti de vjerojatno
nastaviti postojati i nadalje u sličnom obimu, no autocesta de prekinuti cjelovitost i kontinuitet
poljoprivrednih površina i time bi mogla prouzročiti relativne poremedaje u mogudnosti nastavka
postojede proizvodnje u dosadašnjem opsegu i utjecati na promjenu postojedih poljoprivrednih
aktivnosti. Poljoprivredna djelatnost je značajna za postojede stanovništvo koje je koristi kao primarnu
ili sekundarnu aktivnost što je posljedica potrebe, tradicije, navika, ali i izostanka drugih mogudnosti, i
time je od velikog značaja za lokalno stanovništvo te se ne bi smjela dovesti u pitanje. Trasa brze ceste
u najopdenitijem smislu može utjecati i na smanjivanje stupnja dostupnosti postojedim
poljoprivrednim zemljištima i površinama. U tom smislu, ukoliko se pokaže takva potreba, trebat de u
okviru raspoloživih mogudnosti osigurati dostupnost svim relevantnim poljoprivrednim površinama s
obje strane ceste obzirom da de se mnogi poljski putevi novom cestom presjedi.
• S obzirom na promjene koje se mogu očekivati gradnjom nove ceste, u području utjecaja
vjerojatno de dodi do stanovitih razvojnih promjena u smislu započinjanja novih oblika aktivnosti te
stvaranja pretpostavki za vede zapošljavanje lokalnog stanovništva, što je osobito značajno u uvjetima
rastude nezaposlenosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji u posljednjih nekoliko godina.
• U području utjecaja je mogude očekivati porast vrijednosti nekretnina zbog vedeg stupnja
dostupnosti što može izravno i/ili neizravno utjecati na porast standarda života lokalnog stanovništva
te poslužiti kao čimbenik demografskih i socioekonomskih promjena.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
31
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
• Mogude je očekivati postupan rast broja stanovnika, pojavu novih (npr. turističkih) djelatnosti
te opdenito širenje stupnja urbaniziranosti u području utjecaja.
• Način života u postojedim naseljima de se najvjerojatnije mijenjati paralelno u dva smjera;
prema postepenoj urbanizaciji vedih i najvedih naselja, pri čemu bi bududa brza cesta najvjerojatnije
doprinijela bržoj i lakšoj dostupnosti i tranzitu, te u drugom smjeru, ukoliko se lokalno prepoznaju
potencijali, prema ruralnom razvoju u smislu postepenog razvoja multifunkcionalnnosti ruralnog areala
što se može manifestirati u razvoju ruralnog turizma čime bi se pozitivno utjecalo na
retradicionalizaciju sociokulturnih elemenata npr. očuvanje tradicijskih i ruralnih vrijednosti, obiteljske
poljoprivrede, običaja, zanata te opdenito ekoloških, estetskih, rekreativnih i gospodarskih vrijednosti
društvenih datosti i prostora.
• Infrastrukturna vrijednost brze ceste s visokom razinom sigurnosti i kvalitetnog tranzita jedna
je od pretpostavki svake vrste razvoja. U danom slučaju prepoznavanje rekreacijske i estetske
dimenzije područja uz i oko rijeke Vuke te potoka Ervenica moglo bi izazvati potencijalnu opasnost po
ekološki neophodno očuvanje bioraznolikosti područja oko vodotokova zbog izuzetnog bogatstva
staništa. U tom smislu, potencijalni turistički razvoj kao obilježje socioekonomske održivosti treba biti
usklađen i nikada u suprotnosti s ekološkom održivošdu. U tom smislu djelatnosti koje bi se u
bududnosti razvijale u potrebno je uskladiti s optimalnim interesom očuvanja okoliša i ljudskih potreba.
• Negativni utjecaji na stanovništo, naselja i djelatnosti mogu se javiti i tijekom izgradnje
prometnice zbog povedanja građevinske operative na postojedim cestama u naseljima, prilazima
privatnim parcelama, mogudih problema kod regulacije prometa i sl.
• Postoji opasnost da dođe do otežane komunikacije lokalnog stanovništva zbog oštedenja
postojedih kolnika zbog prolaska teških vozila, nanošenje blata na prometnice i sl.
Osim navedenih, vjerojatni su i opdi pozitivni utjecaji. U tom smislu:
• Podidi de se kvaliteta i prometna rasteredenost postojedeg prometnog pravca (lokalne ceste D55).
• Kvalitetnije de se povezati Nuštar (tj. Vinkovci) i Vukovar, što je dio pravca Osijek – Vukovar –
Vinkovci – Županja.
• Skratit de se putovanja i omoguditi brže povezivanje na ostale državne pravce što otvara
mogudnosti daljnjeg razvoja i gospodarskog napretka lokalnog stanovništva, naselja i djelatnosti.
• Kvalitetna cestovna povezanost jedan je od osnovnih uvjeta za zaustavljanje pada broja
stanovnika jer stvaranje uvjeta gospodarskog opstanka je najvažniji faktor u smislu demografskog
oporavka.
• Stvorit de se bolji preduvjeti za razvoj turističke djelatnosti.
• Povedanjem prometa posebice turističkog javlja se mogudnost otvaranja ugostiteljskih
objekata, smještajnih kapaciteta kao i drugih elemenata gospodarstva koji mogu pomodi i unaprijediti
kvalitetu življenja lokalnog stanovništva, naselja i djelatnosti.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
32
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
• Projektiranje nove prometnice prema propisanoj zakonskoj regulativi unosi određeni red u
prostor što predstavlja poticaj za daljnje planiranje i razvoj naselja te otvara mogudnosti za uređenje
ostalih prometnica u obližnjim naseljima.
4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRADENJA STANJA OKOLIŠA
4.1. Opdenito
Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja
1. Kod projektiranja treba voditi računa o nivou tisudljetne velike vode Dunava (visoki vodostaj
1000-godišnjeg povratnog razdoblja), VV1000g +85.66mnm.
2. Nagibe kosine nasipa i kosine propusta treba prilagoditi materijalu koji de se koristiti za izgradnju
nasipa ceste. Nasipi od gline mogu biti stabilni u nagibu 1:3, a od kamenog materijala od 1:1.5.
3. Prije početka radova na trasi brze ceste treba izraditi projekt organizacije gradilišta.
4. Predvidjeti površine za privremenu lokaciju odlagališta biljnog materijala, humusa, zemljanog
materijala i dopremljenog građevinskog materijala, odnosno za odlaganje materijala koji de se u
kasnijim građevinskim fazama ili fazama sanacije modi iskoristiti. Voditi računa da taj prostor
bude stabilan, da se uklapa u okolinu te da se odlaganjem na uništi postojeda vegetacija, tj. da
odlagalište bude smješteno na prirodno ogoljenom terenu.
5. Obaviti pregled stanja svih prometnica na koje je gradilište priključeno, a tijekom radova stalno
uklanjati sva moguda oštedenja kojima bi se na bilo koji način ugrozili ljudi i vozila.
6. Rad vozila, strojeva i transport materijala organizirati tako da minimalno ometaju život u
području grada Vinkovaca te naselja Nuštar, Cerid, Marinci i Bogdanovci.
7. Dovoz materijala za izgradnju treba ograničiti na postojedu cestovnu infrastrukturu i/ili na
postojedu mrežu putova, a nove formirati samo kad je to neizbježno.
8. Čistiti asfaltirane prometnice od nanosa pijeska i zemlje tijekom odvoza viška materijala na
privremenu deponiju.
9. Tijekom izvođenja radova provoditi pranje kotača teretnih vozila pri izlasku s gradilišta, na
posebno uređenom mjestu.
10. Nakon završene izgradnje građevina gradilište očistiti od otpadnih tvari te sve površine dovesti u
prvobitno stanje.
11. Za smještaj privremenih građevina, strojeva i opreme, Studijom se predlažu sljedede lokacije:
prostor oko čvorova „Vinkovci Nuštar“ na početku trase, čvora „Nuštar“ na sredini trase te
čvora „Bršadin“ na kraju trase. Na tim lokacijama utjecaj na okoliš de biti minimalan, promatrano
s aspekta zaštite voda te arheoloških lokaliteta. Predložene lokacije su izvan zona građevinskog
područja te udaljene od postojedih naselja, ali de zbog navedenih prometnica biti i prometno
lako dostupna, bez mogudnosti da se remeti postojedi sustav.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
33
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Mjere zaštite tijekom korištenja
1. Organizirati uklanjanje sipine s prometnice putem stručne tvrtke za takvu vrstu djelatnosti.
2. Sve otpadne tvari prikupljati i čuvati u obilježenim nepropusnim spremnicima na nepropusnoj
podlozi zaštideno od atmosferilija i zbrinjavati na osnovu ugovora s ovlaštenim sakupljačem
takvog otpada, o čemu valja voditi očevidnik.
4.2. Vode
Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja
1. Na dionici prometnice koja prolazi III A zonom sanitarne zaštite vodocrpilišta „Berida plac“ u
Marincima predvidjeti kontrolirani sustav odvodnje, a nakraju istog , a prije ispuštanja
pročišdene vode u recipjent predvidjeti separator ulja i masti.
2. Projektnom dokumentacijom predvidjeti da uređenje vodotoka i dimenzioniranje svih objekata u
području vodotoka (mostovi i slično) bude prema normama i kriterijima zaštite od štetnog
djelovanja voda, a prema uvjetima Hrvatskih voda.
3. Na gradilištu, unutar zone sanitarne zaštite, zabraniti servisiranje vozila, skladištenje goriva i
maziva te svako ispuštanje goriva, maziva, boja i otapala i drugih kemikalija koje se koriste u
postupku građenja u okolni teren. U slučaju potrebe, pretakanje goriva i drugih opasnih tvari
obavljati na vodonepropusnoj podlozi s uzdignutim rubom i s odvodnjom prema taložniku i
separatoru ulja i masti.
4. Parkirališni prostor za smještaj vozila i građevinskih strojeva urediti izvan zona sanitarne zaštite i
zona uz vodotok.
5. Prostor za smještaj radnika opremiti s pokretnim ekološkim WC-ima i osigurati pražnjenje
sadržaja putem ovlaštene pravne osobe.
6. Izvođenjem radova na izgradnji brze ceste ne smije se umanjiti propusna mod korita vodotoka,
niti uzrokovati njihova erozija.
7. Ograničiti kretanje teške mehanizacije po inundacijskom pojasu rijeke Vuke.
8. Radove s mehanizacijom izvoditi uz krajnji oprez, a u slučaju akcidenata postupati prema
Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišdenja vode.
9. Omoguditi nesmetan prolaz strojevima i ljudima koji rade na održavanju rijeke Vuke i ostalih
vodotoka koje brza cesta presijeca.
10. Osigurati kontrolirani prijevoz viška iskopnog materijala na za to predviđeno i pripremljeno
odlagalište. U tijeku radova iskopani materijal se ne smije ni privremeno odlagati na česticama
„javno vodno dobro“, odnosno u korita i na njegove obale.
11. Nakon izvedenih radova izvođač je dužan uspostaviti prijašnje stanje.
12. Provoditi i druge mjere prema vodopravnim uvjetima.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
34
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Mjere zaštite tijekom korištenja
Na dijelu trase koji prolazi III A zonom sanitarne zaštite vodocrpilišta „Berida plac“ u Marincima treba: 13. Redovito održavati zatvoreni sustave odvodnje u smislu protočnosti odnosno zapunjenosti
sustava talogom.
14. Redovito održavati separator ulja i masti.
4.3. Krajobraz
Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja
1. Izraditi Projekt krajobraznog uređenja od strane ovlaštenog krajobraznog arhitekta, koji
uključuje i oblikovanje barijera za buku
2. Barijere za buku B04D i B05D se moraju kombinirati sa biljnim materijalom
3. Za krajobrazno uređenje koristiti autohtone biljne vrste lokalnih fitocenoza
4. Alohtone vrste mogu se koristiti na stacionažama 1+100 i 3+700, u području čvorova „Vinkovci
Nuštar“ i „Nuštar“
5. Čvorišta oblikovati pretežno grmolikim biljkama radi preglednosti te ih oblikovati s ciljem
formiranja prepoznatljivih elemenata u prostoru
6. Zelenim pojasom u području čvora Vinkovci Nuštar, u stacionaži 1+400 spriječiti negativne vizure
na elektroenergetski kompleks
7. Pokosi nasipa i usjeka moraju se oblikovati prirodnim materijalima i zatraviti ili oblikovati
grmolikom vegetacijom
8. Pokosi čunjeva trebaju biti što blaži, posebno na stacionažama 0+200, 0+500, 0+850, 1+404,
2+100, 2+800, 3+700, 7+710, 8+800, 9+700 gdje su prolazi za životinje
9. Ogradu na mjestima prolaza za životinje treba završavati kao „ljevak“ i treba se riješiti prema
Projektu krajobraznog uređenja
10. Za krajobrazno uređenje prolaza za životinje smiju se koristiti isključivo autohtone vrste grmlja i
drveda, parterne trave te plodonosne malostablašice
11. Kod prolaza za životinje sredina se mora ostati prohodna, dok se obodno mora formirati gusti
sklop drveda i grmlja
12. Vegetacija uz vodotoke se mora minimalno devastirati
13. Višak materijala ugraditi u trasu prometnice
14. Nakon završetka radova, sve površine sanirati
Mjere zaštite tijekom korištenja
15. Održavanje biljnog materijala prema Projektu krajobraznog uređenja
Mjere zaštite popisane su sukladno čl. 3 Zakona o zaštiti prirode /NN, 70/'05 i 139/08 i čl. 83 istog
Zakona, članku 6. i čl. 10., Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) te prema Konvenciji o europskim
krajobrazima (NN 12/02).
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
35
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
4.3. Mjere zaštite flore i faune
Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja
1. Tijekom izvođenja zahvata djelovati na način da se u najmanjoj mjeri ošteduje prirodu, a po
završetku zahvata u zoni utjecaja zahvata uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju
koje je bilo prije zahvata.
2. Odrediti kretanje teške mehanizacije kako bi površine okolnih staništa devastirane radovima bile
što manje , kao i uznemiravanje životinja.
3. Prijelaze preko vodotoka izvesti primjenom najbolje raspoložive tehnologije i na način da se što
manje utječe na vlažna staništa.
4.4. Mjere zaštite lovišta i divljači
Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja
1. Tijekom pripreme zahvata potrebno je postaviti zaštitnu ogradu oko gradilišta, kako ne bi došlo
do neposrednog stradavanja divljači. Istovremeno pripremiti privremene prolaze za životinje
kako bi se mogli koristiti sezonskim migracijskim putovima.
2. Kako ne bi došlo do stradavanja divljači potrebno je što manje prekidati sezonske migracijske
putove.
3. Hranilišta i pojilišta za divljač, u suradnji sa stručnom službom lovoovlaštenika (stručni suradnik i
lovočuvar), potrebno je postaviti na dovoljnu udaljenost od područja izgradnje kako bi se što je
mogude više zadržao postojedi fond divljači.
4. Prolaze za divljač ispod nadvožnjaka moraju se zatrpati do razine okolnog terena ( u koti terena),
dok se zabranjuje zatrpavanje više od toga kao i prirodnih prolaza i kanala.
5. Objekti koji svojim dimenzijama, položajem i gustodom mogu služiti za prolaz /prijelaz životinja
su: propust preko potoka Ervenica (stac. 0+276.00), most preko VKDS i potoka Ervenica (stac.
2+812.86), mostovi preko rijeke Vuke (stac. 8+841.50 i 9+766.60)
6. Kao migracijski putovi mogu poslužiti objekti izvan trase brze ceste: most VKDS (LC 46007), VKDS
( ŽC 4137 – čvor "Nuštar"), nadvožnjak D55 (ŽC 4137 - čvor "Nuštar").
7. Zaštitnu žičanu ogradu visine min. 3 m postaviti u 2.fazi izgradnje ceste – puni profil brze ceste.
Mjere zaštite tijekom korištenja
1. Održavati zaštitnu žičanu ogradu duž cijele dionice, kako bi se spriječio izlazak divljači i drugih
životinja na prometnicu.
2. Održavati prohodnim prolaze ispod vijadukata u prirodnom stanju.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
36
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
4.5. Mjere zaštite kulturno – povijesne baštine
ZONA IZRAVNOG UTJECAJA – ZONA A
Arheološka baština
1. Za sve lokalitete koji su dokumentirani na samoj trasi budude brze ceste (Nuštar – Ervenica (stac.
2+500 – 2+800), Marinci – Žežnica (stac. 4+700 – 5+000), Marinci – Šegetac 1 (stac. 5+300 –
6+000), Marinci – Šegetac 2 (stac. 6+000 - 6+500), Marinci – Jaroš (stac. 6+700 – 7+00), Marinci –
Bare (stac. 7+900 – 8+100), Bogdanovci – Kervež (stac.8+500 – 8+750) i Bršadin – Gudura 1 (stac.
8+900 – 9+150)) preporuča se probno arheološko sondiranje kako bi se utvrdilo točno područje
rasprostiranja navedenih lokaliteta. Ukoliko probna arheološka sondiranja potvrde postojanje
arheoloških lokaliteta na navedenim lokacijama, na istim se lokalitetima temeljem činjenica
utvrđenih probnim arheološkim sondiranjem treba provesti zaštitno arheološko istraživanje.
2. Na ostatku trase također je potrebno osigurati arheološki nadzor tijekom zemljanih s ciljem
utvrđivanja ugroženosti potencijalnih, neregistriranih lokaliteta, a prema potrebi i provedba
zaštitnih arheoloških istraživanja.
ZONA NEIZRAVNOG UTJECAJA – ZONA B
Arheološka baština
1. Tijekom građevinskih i zemljanih radova na određenim se lokalitetima i zonama preporučuje
obvezatan stalni arheološki nadzor te provedba zaštitnih arheoloških istraživanja prema potrebi.
Riječ je o dionicama trase koji prolaze uz lokalitete koji se nalaze u zoni neizravnog utjecaja
Nuštar – Đurkove njive/Ribnjak (stac. 1+850 – 2+400, oko 250m južno od trase) i Bršadin –
Gudura 2 (stac. 9+000 – 9+700, oko 100 m sjeverno od trase).
2. Zbog iznimnog značaja nalazišta Nuštar – Zidina i kapela sv. Ane (stac. 3+900 – 4+200,
neposredno uz trasu), potrebna je provedba probnih arheoloških sondiranja na trasi same ceste
ali i na području odvojka koji prolazi zapadno od nalazišta. Na taj bi se način da li trasa ceste
zadire u rubna područja nalazišta. Ukoliko probna arheološka sondiranja potvrde postojanje
arheoloških lokaliteta na navedenim lokacijama, na istim se lokalitetima temeljem činjenica
utvrđenih probnim arheološkim sondiranjem treba provesti zaštitno arheološko istraživanje.
4.6. Mjere zaštite od buke
Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja
1. Bučne radove treba organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u
izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija, tijekom nodi.
2. Za kretanje teretnih vozila odabrati puteve uz koje ima najmanje potencijalno ugroženih
objekata i koji su ved opteredeni bukom prometa.
3. Za parkiranje teških vozila treba odabrati mjesta udaljena od potencijalno ugroženih objekata te
gasiti motore zaustavljenih vozila.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
37
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Mjere zaštite tijekom korištenja
1. Građevinska područja unutar kojih se očekuju razine buke više od dopuštenih (stac. 1+200,
2+200, 2+500 – naselje Nuštar, stac. 5+300, 6+000, 6+800, 7+400 – naselje Marinci), zaštitit de se
izgradnjom zaštitnih barijera i/ili ugradnjom zaštitnih vrata i prozora. U tu svrhu de se u sklopu
glavnog projekta izraditi projekt zaštite od buke.
4.7. Mjere zaštite zraka
Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja
1. Strojevi i vozila koja se upotrebljavaju kod građenja moraju biti stalno pod nadzorom u pogledu
količine i kakvode ispušnih plinova, a sve u skladu s dopuštenim vrijednostima.
2. U slučaju prijevoza izrazito suhog prašinastog materijala, koji bi tijekom prijevoza stvarao
prašinu, potrebno je prije početka vožnje materijal prekrivati, kako bi se spriječilo onečišdenje
zraka.
3. Isprati kotače prije izlaska iz gradilišta.
4.8. Mjere zaštite postupanja s otpadom
Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja
1. Otpad koji nastaje za vrijeme izgradnje objekta prikupljati na gradilištu na način da se ne
ugrožava okoliš i sukcesivno odvoziti na odlagalište komunalnog otpada.
2. Sakupljati otpadna ulja i masti u nepropusnim i zatvorenim spremnicima, dodijeliti propisani
ključni broj te predati ovlaštenom sakupljaču otpadnih ulja uz popunjeni pratedi list.
3. Građevinski otpad ponovno koristiti ili predati ovlaštenoj tvrtki na zbrinjavanje.
4. Ambalažu od opasnih tvari predati proizvođaču ili zajedno s ostalim opasnim otpadom predati
ovlaštenom sakupljaču otpada na zbrinjavanje s kojim je nužno ugovoriti takvu uslugu.
5. Ambalažni otpad (npr. vrede, ostaci paleta, kutije, plastične folije i sl.), od proizvoda
upotrijebljenih na gradilištu, sakupljati odvojeno po vrstama materijala i predati ovlaštenom
sakupljaču.
6. Opasni otpad koji nastaje na gradilištu predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
38
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
4.8. Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove
Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja
Opde mjere zaštite
Prometni sustav
1. Izraditi projekt privremene regulacije prometa tijekom izvođenja zahvata prema fazama. Njime
regulirati točke prilaza na postojedi prometni sustav te osiguranje svih mogudih kolizijskih točaka
prilikom izgradnje planiranog zahvata i postojedeg prometnog sustava.
2. Svi objekti koji se grade preko planirane ceste moraju se odmah izvesti za putni profil brze ceste.
3. Prekinute veze postojedih prometnica i poljskih putova riješiti zamjenskim paralelnim
prometnicama i poljskim putovima.
4. Sve ceste i putove koji su oštedeni zbog korištenja mehanizacije i vozila dovesti u prvobitno ili
poboljšano stanje.
5. Izraditi prometni projekt na način da se trasu brze ceste opremi odgovarajudom prometnom
signalizacijom i opremom u skladu sa tehničkim propisima s jedne i zahtjevima prometa i razine
uslužnosti koju ta prometnica pruža sa druge strane.
Mjere zaštite tijekom korištenja 6. Ne dopušta se priključak pojedinih građevinskih čestica na trasu ceste izuzev onih u funkciji
prometnice.
4.9. Mjere zaštite infrastrukture
7. U fazi pripreme i izgradnje brze ceste provesti mjere zaštite infrastrukturnih građevina na
mjestima gdje se brza cesta križa, vodi paralelno ili samo mjestimično približava, u skladu s
pravilnom organizacijom gradilišta, posebnim propisima i uvjetima vlasnika infrastrukturnih
vodova.
4.10. Mjere zaštite tla i biljne proizvodnje
Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja
8. Za vrijeme izvođenja građevinskih radova osobitu pažnju posvetiti zaštiti tla i poljoprivrednog
zemljišta na način da se radovi odvijaju samo u planiranom koridoru bez izlaska teške
mehanizacije izvan koridora.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
39
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
Mjere zaštite tijekom korištenja
9. Temeljem rezultata monitoringa, na području vedeg pritiska - emisije onečiščivada (čvorovi,
blizina okudnica), ostvariti sadnju zaštitnog pojasa autohtonog drveda i grmlja sa ciljem zaštite
tla i poljoprivrednih kultura od onečišdenja.
4.11. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišdenje
10. Svu vanjsku rasvjetu izvesti na način da se spriječi svjetlosno onečišdenje.
4.12. Mjere zaštite za sprečavanje ekološke nesrede
11. U slučaju ekološke nesrede prilikom prijevoza štetnih i opasnih tvari postupiti prema
državnom Planu intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99 i 12/01), Uredbi o sprečavanju
velikih nesreda koje uključuju opasne tvari (NN br. 114/08) i prema uputama Županijskog eko
stožera.
PRIJEDLOG PROGRAMA PRADENJA STANJA OKOLIŠA
Vode 1. Osigurati monitoring površinskih i podzemnih voda na mjestu utjecaja, sukladno projektu
monitoringa.
Buka
Tijekom izgradnje
2. Ukoliko se ukaže potreba za izvođenje građevinskih radova na izgradnji brze ceste tijekom
nodnog razdoblja, potrebno je provoditi mjerenje buke u vanjskom prostoru ispred
najugroženijih stambenih objekata.
Tijekom korištenja
3. Nakon puštanja brze ceste u promet na kritičnim točkama imisije prema studiji utjecaja na okoliš
i glavnom projektu zaštite od buke treba provesti mjerenje buke. Mjerenja treba ponoviti kada
se brojanjem prometa utvrdi znatno povedanje ukupnog prometa ili udjela teških vozila u
odnosu na planirani promet.
Studija o utjecaju na okoliš – Brza cesta Osijek – Vukovar – Vinkovci – Ţupanja, Dionica: Nuštar – Vukovar, L=9,841 km
40
HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.
10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801
4. POPIS PRILOGA
Prilog 1. Pregledna situacija M 1:25 000