greening the value chain -...
TRANSCRIPT
Greening the value chain
Ozelenjavanje vrednosnih lanaca ipodsticanje integrisane saradnje
između аkterа
prof. dr. Suzana Đorđević-Milošević
Razvoj “zelenih” vrednosnih lanaca//ozelenjavanja vrednosnih lanaca
• Optimizacija ekološke održivosti cikličnih sistema i njihovih ekonomskih i društvenih benefita
• Inspirisani prirodnim ekosistemima
Prirodni resursi korišćeni u skladu sa njihovim kapacitetom da pružaju uslugu snabdevanja i
absorbuju ono što je u transformaciji materije formirano, na način da je ono što se pojavi kao otpad jednog organizma postaje hrana za drugi,
tako da se svi lanci vednosti kombinuju u životni ciklus globalne ekonomije
Solarna energija
ToplotaToplota
Toplota
ToplotaToplota
Konzimenti(mesojedi i biljojedi)
Proizvođači (biljke)
Organizmi koji pomažu raspadanje (bakterije, gljive)
Neživa materija(ugljen dioksid, kiseonik,
minerali )
Proizvodnja hrane
Sakupljanje i transport
Prerada hrane
Obnavljanje resursa i
recikliranje otpada
Priprema i konzumiranje
Tržite i kupovina
Prodaja
Elementi prehrambenog
lanca
Komponente ozelenjavanjavrednosnog lanca
• Poboljšanje opšte održivosti celokupnog lanca kroz optimizaciju linkova između učesnika
• Racionalizovanje prirodnih inputa u vrednosni lanac– Uključujući i poboljšanje efikasnosti i obnovljivosti vode,
energije, raznovrsnih materijala, objekata, zemljišta i alata.
• Kontrola materija koje izlaze is sistema, a utiču na životnu sredinu– Fokusirano na upravljanje otpadom i zagađenjem, čistiju i
energetski efikasniju proizvodnju, opštu ekološku efikasnost, praćenje kružnog ciklusa
...sve sa ciljem
i) Obezbeđenja održivog korišćenja prirodnih resursa i povećanje učešća recikliranih resursa u unosu materijala i energije u vrednosni lanac
ii) Maksimalizacija efikasnosti korišćenja materije i energije u svakom koraku procesa
iii) Smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu u svakoj tački ciklusa
– Promocija mogućnosti zelenih tržišta
– Podrška kreiranju povoljnog ambijenta za zelene investicije
– transfer znanja u oblasti zelene ekonomije
– Razvoj zelenog preduzetništva
– “Ozelenjavanje” radnih mesta
- Raznovrsne instrumente kao što su ekološko obeležavanje, formiranje zelenih mreža, uvođenje taksi za životnu sredinu,uvođenje subvencija, promocija normi i standarda...
Ozelenjavanje vrednosnihlanaca uključuje
raznovrsne intervencije na svim nivoima
mikro-mezo, makro …
Uticaj na životnu sredinu - klasičan pristup
UzimanjeMaterije iz prirode
Transport Prerada TransportProdavnice
kupci Transport Odlaganje
Vazduh
Voda Vazduh
Biljke
Vazduh
Voda
Zemljište
Vazduh
Biljke
Vazduh
Voda
Zemljište
Vazduh
Biljke
Vazduh
Voda
Zemljište
Uticaj
Voda
EnergijaUlaz - inputiVoda
Energija
Dizajn(kreiran ili
prepisan od nekog)
Koncept(san ili
realnost)
Otpad Otpad Otpad OtpadProdukti
sagorevanjaProdukti
sagorevanjaProdukti
sagorevanja
Jedi i budi pojeden
ZahtevanNesiguranZamoranOpasanMeso ulovljenih životinja se brzo kvariZahteva konstantno seljenje …
Sakupi, umnoži, uzgoji
• Imitiranje prirodnih procesa• Gajenje životinja i biljaka• Koncentrisane aktivnosti,
sedelački način života• Jačanje veza u društvu• Porast ambicija (različiti pogledi)
Kontroliši, uprosti, standardizuj,
• Promena pogleda• Porast ambicija• Filozofija potrošačkog
društva• Povećanje prduktivnosti• Povećanje proizvodnje• Smanjen diverzitet• Povećan pritisak na prirodu• Nekritično prepisivanje• Izvozna manija
Balkanski specijalitet• Ponižavajući odnos prema
selu• Opsesija uvoznim
proizvodima
Prekomerna ispaša
Hemijsko izagađenje
Zagađenje vode i zemljišta ekskrementima
globalizuj
Vodna i eolska erozija
Iscrpljivanje izvora fosilnih goriva i vode
Smanjenje raznovrsnosti
Depopulacija,Odliv mozgova
• Resursi / inputi
• Proizvodnja (prirodni procesi)
• Prerada
• Distribucija
• Trošenje
Po
rast pro
fita na te
me
lju
pro
daje
zajed
ničke
bu
du
ćno
sti
• Odlaganje posle korišćenja
Bez reciklaže plaća se puna cena materijala i energije;Resursa je sve manje
Visoka cena rešavanja problema zagađenja
Čovek ništa ne proizvodi, samo sakuplja i transformiše prirodne materijale, kako bi zadovoljio sopstvene potrebe, ugrađujući pri tom u proizvod svoje znanje, rad i vrednost svojih sredstava rada!
Posledica: Zagađena životna sredina
Pretnja: iscrpljivanje prirodnih resursa
Po
rast vred
no
sti, man
ja ce
na ko
štanja in
pu
ta. B
ez troško
va za p
osle
dice
zagađe
nja
• Resursi / inputi
• Proizvodnja (prirodni procesi)
• Prerada
• Distribucija
• Trošenje• Odlaganje posle korišćenja
Maksimalna iskorišćenost obnovljivih resursa, obezbeđena povratna sprega - obnavljanje
Optimizovana u smislu racionalnog korišćenja materije i energije, bez otpada
Maksimalno skraćen transport
Promišljeno i odgovorno, po principu “širim se koliki mi je guber”
Kruženje materije u prirodnim “vrednosnim lancima ” – značaj lokalne
(teritorijalni/regionalni pristup)
• Životni prostor• Izvor mineralnih materija - sunce, vazduh, zemljište, voda • Biljke, fotosinteza• Hrana za preživare• Hrana za predatore• Ekskrementi • Prirodni recipijent – živa bića, sunce, vazduh, zemljšte, voda
Neophodna je lokalizacija – skraćivanje distanci!!!
http://www.yourarticlelibrary.com/difference/difference-between-nutrient-cycles-and-flow-of-energy-explained/11551/
Kruženje hranljivih materija u šumskom ekosistemuSolarna
energija
Kako obezbediti održivo korišćenje prirodnih resursa
1. Poznavanje resursa – činjenice + iskustvo + dobre prakse iz sličnih oblasti
2. Izbor prave ekonomske aktivnosti (da li je uspeh uzgojiti kukuruz na 2000 m)
3. Prilagođavanje tehnologije resursima koji su na raspolaganju
( X primer: viši prinos ili više para u džepu?)
4. introdukcija inovacija ali ne po svaku cenu – moralni aspekti, ekonomija, eko-logika)
5. Kultiviranje ambicija – konzumerizma; ispiranje mozga6. Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti da odgovaraju
istovremeno i potrebama i resursima – zašto badem u pustinji?
Koliko razumemo resurse vidi se po rezultatima svega što radimo
• Balkanska ruralna područja su izuzetno raznovrsna
• Najrazvijenije ruralne oblasti su one koje imaju povoljne uslove za razvoj intenzivne konvencionalne poljorpivrede
• Oblasti sa prirodnim ograničenjima za poljoprivredu zaostaju
• Oslanjanje na poljoprivredu očito ne funkcioniše dobro u modernim okvirima
• Da pokušamo da “izvučemo” više iz poljorpivrede ili da dignemo ruke?
• Ili ne razumemo koliko nam lokalni resursi mogu pružiti ili ih nekoristimo kako treba
• Poljoprivreda nije tradicionalno jedini oslonac ruralne ekonomije, ta je izmišljotina novijeg datuma, kako je izgledalo tradicionalno seosko gazdinstvo
...Malo i fleksibilno prilagođeno raspoloživim prirodnim resursima
• Ekonomija malih farmi je obično raznovrsna upravo zato da bi iskoristila sopstvene raznovrsne resurse. Oblikovana je vekovima
• Kao takva je obezbeđivala posao i opstajala, bez obzira što sa moderne tačke gledišta, nije ekonomski opravdana
• Da li je treba unaprediti ili ruralnu ekonomiju treba koncipirati od nule?
• Tradicionalna ruralna eknomija zasniva se na dinamičnim i prirodi adaptiranim ekonomskim aktivnostima. Izloženi spoljnom pritisku mali farmer i njegova zajednica pojačano eksploatiše ili napušta prirodne resurse - rezultat u oba slučaja je degradacija
• Niko ne zna kako male farme opstaju vekovima, od prilike isto onako kako opstaje i religija – ali opstaju, dakle vrede!
• Diverzifikacija olabavljuje pritisak na resurse na koje se oslanja čovekog opstanak i prosperitet
• Diverzifikacija se može odvijati u okviru:– Same farme (poljoprivrede) i van nje– Domaćinstva– Seoske zajednice ....
• Razne metode dodavanja vrednosti smanjuje potrebu za intenzifikacijom eksploatacije resursa, diverzifikacija je jedan od njih.
• Inovacije u primarnoj proizvodnji mogu povećati efikasnost korišćenja resursa, bez potrebe povećanja obima resursa koji s ekoriste
• Rehabilitacija lokalnih farmskih sistema i lokalni h rasa može povećati efikasnost korišćenja resursa u teškim uslovima
• Korišćenje tradicionalnih znanja može pomoći ublažavanju rizika od klimatskih promena
• Rehabilitacija delatnosti bliskih prirodnim sistemima, koji ih u velikoj meri imitiraju, takođe mogu pomoći diverzifikaciji
Diverzifikacija ruralne ekonomijeje ključ za očuvanje resursa
1. Resursi(vrednosti koje je neko spreman da plati)
2. Moguće akcije, ako su dodatne investicije moguće, npr. u znanje
1. Dovoljno resursa na raspolaganju
2. Odgovara ambicijama3. Odgovara potrebama4. Prostor za izbor
održivih opcija
Koja znanja mogu izvrsno pomoći ozelenjavanju vrednosnih lanaca?
Osnažujulokalne zajednice
Karakteristična su za svaku lokalnu
zajednicu
Neka su sveta
Neka izgubljena
Neka su devaluirana
Odgovaraju uslovima
Imaju ulogu u očuvanju biodiverziteta
Deo su svetskog kulturnog nasleđa
Ključni su resurs siromašnih zajednica
Prožimaju moderne prakse i institucijeČvrsto su utemeljena na
određenoj teritoriji
Holistička
Kolektivna
Neka su tajna
Pomažu adaptaciji na lokalnom nivou
Mahom empirijska, neformalna
Prav o na korišćenje običajno regulisano
TRADICIONALNA
Ekonomske aktivnosti koje direktno zavise od prirode, pravi su rudnik ideja za ozelenjavanje VLStare
• pastoralni sistemi• poljoprivreda niskog intenziteta,• lovstvo,• ribarstvo,• sakupljanje divljih plodova•klasično šumarstvo …
Nove
• alternativni, naučni, adrenalinski, obrazovni turizam ...
• šumska medicina• api-terapija ...
Ozelenjavanje šumarskog sektora( diverzifikacija aktivnosti zasnovanih na eksploataciji
trupaca), neinvanzivni način dodavanja vrednosti
Forest Therapy
Multifunkcionalno korišćenje šuma (introdukcija inovativnih aktivnosti: šumska terapija je aktivnost u porastu, naučno je utemeljen način podrške zdravlju i dobrobiti čoveka). Utemeljen je na ekološkom servisu šumskih ekosistema. Bazira se na organizovanom boravku u šumi.
Eterična ulja, propolisa, meda i pčelinjeg voska, aromatične supstance i fitoncidi cvetova, koje se oslobađaju iz košnica dezinfikuju vazduh u prečniku od 200m od košnica, poboljšavaju stanje pacijenta, menjaju njegovo ponašanje, stimulišu apetit, poboljšavaju raspoloženje i podižu radnu sposobnost, podižu radnu sposobnost, podižu imunitet.
https://www.pcela.rs/lecenje_vazduhom_kosnice.htm
“Terapija vazduhom iz pčelinjih košnica“ -dodata vrednost pčelarskoj proizvodnji
http://www.beesource.com/forums/showthread.php?292888-Inhaling-Beehive-Air-Apitherapy
https://www.honeycolony.com/article/benefits-bee-introducing-apitourism/
Komercijalni uzgoj divljači doprinosi resursno efikasnoj, zelenoj ekonomiji koja kreira niz zelenih zanimanja i ima nisku emisiju CO2
prema podacima FAO: 14 vrsta životinja obezbeđuje 90% hrane životinjskog porekla, 30-40 % obezbeđuje 8100 rasa koje danas postoje; njih 90% je u opasnosti da nestane ekstenzivni uzgoj divljači je pametan način korišćenja prirodnih resursa u marginalnim oblastima koje doprinosi zelenoj ekonomiji, mogu da obogate ljudksu ishranu, i pomognu ponovnom uspostavljanju ravnoteže u ekosistemu ekonomski i ekološki održiva opcija, mada etički, pa i politički osetljiva, u konačnom e društveno opravdana.. dodata vrednost: smanjenje rizika od klimatskih promena
Moguće rešenje: povezivanje sa drugim vrednosnim lancima, uspostavljanje
mrciništa za predaore
Mogući rizik:
predatori
Poljoprivredne oblasti visoke prirodne vrednosti u Srbiji
(HNVF)
Homolje
Stara Pl.
Vlasinsko jezeroJužna Srbija
Istočna Srbija
7Trozonski pastroalni sistem sa vertikalnom migracijom
koja prati sezonsku dinamiku produkcije prirodni travnjaka
Karakačanska ovca
Balkanska koza
Govedo rase buša
Pirotska ovcaSvljiška ovca
Karakačanski pasBalanser konflikta čovek-vuk
HNVF je Win-Win bez premca
Tradicionalni ekstenzivni pastoralni
sistemi Vojvodine
Balkanski magarac
Racka ovca iPas pulin
Podolsko govedo
TekunicaCitellus citellus
Orao krstašAquila heliaca
Ekstenzivna ispaša u plavnim i peščanim zonama (marginalna područja Vojvodine)
HNV Farmerstvo je oblikovalo većinu atraktivnih predela i zaštićenih prirodnih dobara Balkana
Sjeničko-Pešterska visoravan
Vlasina
Golija Zlatibor
Deliblatska peščara
Zasavica
Stara planina
Ne postoji opravdanje da se na ovim, marginalnim područjima stočarstvo intenzivira
Šar-planina.
Integracija prirodnog i kulturnog nasleđa u zelene vrednosne lance za održivi ruralnI razvoj
(Tradicionalni lokalni proizvodi povezani sa HNV Farmerstvom)
Ovi vrednosni lanci jako zavise od sinergije u lokalnoj zajednici
Smanjivanje pritiska na prirodne resurse kroz regionalno brendiranje, ekološko
obeležavanje i dobro osmišljenu promociju - bolja konkurentnost• Slow Food Arc of taste platforma dizajnirana je da
promoviše prozvode od izuzetnog značaja za očuvanje biodiverziteta,kulturni identitet i ruralne oblasti u celini.
• Posebna pažnja je usmerena na proizvode koji se proizvode u malim serijama/količinama, zanatske ili proizvedene u domaćinstvima, koji ne uživaju ni jedan oblik zaštite, a pripadaju kulturnom nasleđu sveta kao i rase domaćih životinja i sorte gajenog bilja – žitarica, voća, povrća, prerađene proizvode, bezalkoholna i alkoholna pića...
http://www.fondazioneslowfood.com/en/nazioni-arca/serbia-en/
http://www.fondazioneslowfood.com/en/nazioni-arca/croatia-en/
http://www.fondazioneslowfood.com/en/nazioni-arca/bosnia-and-herzegovina-en/
http://www.fondazioneslowfood.com/en/nazioni-arca/montenegro-en/
http://www.fondazioneslowfood.com/en/nazioni-arca/macedonia-en/
http://www.fondazioneslowfood.com/en/nazioni-arca/albania-en/
Tradicionalni neprehrambeni proizvodi HNVFKad vuna na ovci prestane da bude korov...
Prirodni materijali za kojima postoji tražnja, mogu opravdati ekstenzivne proizvodne sisteme iz kojih dolaze, ukoliko se skrate i ojačaju vrednosni lanci, a proizvod pravilno obeleži i promoviše.
Redukovanje negativnihuticaja na životnu sredinu
• Smanjenje zagađenja vazduha, zemljišta i vode– Zamena fosilnih goriva, alternativnim trajnim (sunce ili
geotermalna energija npr.)– Ušteda energije kroz skraćivanje vrednosnih lanaca, skraćivanjem
distanci – Smanjenje zagađivanja od sagorevanja primenom novih
tehnologija i uređaja– Smanjenje korišćenja hemikalija za obezbeđenje trajnosti
proizvoda, skraćivanjem distanci na koje se proizvod transportuje
• Uvođenja ekoloških oblika zaštite useva na organskim, bio-dinamičkim i sličnim principima
• Korišćenje recikliranih materijala u celom vrednosnom lancu• Uvođenje alternativnih obnovljivih izvora energije iz biomase
(sporedni produkti ili otpad, maksimalno izbegavanje konflikta za oranične površine)
https://www.vice.com/rs/article/ovi-baloni-sa-pijacom-vodom-bi-mogli-da-uniste-plasticne-flase-jednom-za-svagda
Nove zelene tehnologije
Foto: Crowdcube / Skipping Rocks LabJedna britanska kompanij
a naravila
je jestive balone
sa vodom,
koji bi trebali
da pomogn
u da se iskorei
upotreb PET boca
i reši problem
otpada https://youtu.be/OtRJazK9MO4
JESTIVI VODENI MEHURIĆI
https://www.youtube.com/watch?v=-J68mz2agIA
…med za hoteleUmesto plastike?
Skraćivanje vrednosnih lanacavećinom se odnosi na lokalizaciju,
lokalizacija podrazumeva i porast lokalne svesti i potrošnje domaćih proizvoda
Razvoj ekonomije bazirane na resursima – integrisanje ponude turizma i poljoprivrede u jedinstvenom turističkom proizvodu, idealno za
raznovrsne ambijente ruralnog Balkana
• Uvođenje receptivnog turizma i usluga u ruralnu ekonomiju omogućava kompletnije korišćenje lokalnih resursa jer omogućava dodavanje vrednosti na primarni i prerađeni proizvod, obezbeđujući plasman ovih roba na lokalnom tržištu, uz manje troškove transporta, kao i virtuelni izvoz
• Turizam i usluge mogu imati koristi od povezivanja sa lokalnom proizvodnjom hrane kroz porast atraktivnosti ponude(primer: ECEAT certifikat), , obogaćivanje ponude, ali i povećanje njene raznovrsnosti, posebno ako vodi računa da prehrambeni lanci koje uključuje kao snabdevačke, budu bazirani na posebnostima lokalnog ili tradicionalnog ili su pak ekološki –organski, biodinamički i sl. ( tematske gastronomske ture, vinske ture, hands on handcrafts ture itd.)
• Ponuda i turizma i proizvodnje hrane zasnovana na jakim partnerstvima i zajedničko osmišljenoj ponudi, mogu umnožiti pozitivne efekte na razvoj ruralne zajednice i očuvanje njihovog prirodnog i kulturnog nasleđa , posebno biodiverziteta.
Lokalnofarmerstvo/Sakupljačka
privreda
PodizanjeJavne svesti
Biodiverzitet
Tradicionalni proizvodi
Ruralniturizam
RazvojRuralnih
zajednica
Izdvajanje sredstava za
investiranje u razne društvene
potrebe
Investicije u zaštitu prirode
i životne sredine u celini
Support through AE measures
Dodavanje vrednosti na
lokalne primarne proizvode
Dodavanje vrednosti na
lokalne prerađevine
Dohodak, takse, porezi
INTEGRISANI VREDNOSNI LANCI>>> TURIZAM& TRADICIONALNI PROIZVODI
novac
proIzvod
Sinergija znanja i partnerstva– multidisciplinarna, lokalna/tradicionalna-moderna, formalna and neformalna
...
Poznavanje biodiverziteta,
Očuvanje prirode
Tradicionalne odbre prakse+ Tehnološke inovacijeu primarnoj proizvodnji
(energija, mehanizacija, zaštita bilja, farmski sitemi i
organizacija)
Veštine za kreiranje atraktivnog i
inovativnog turističkog proizvoda;
Tradicionalne i inovativne tehnologije prerade koje npr. štede vodu i tradicionalna gastronomija,bezbedonost i sl.
Moderni vrednosni lanci nastali iz tradicionalnih mogu doprineti održivom upravljanju zaštićenim prirodnim
dobrima• UNESCO MAB Rezervat Ron, Germany
• Ronska ovcahttp://biosphaerenreservat-rhoen.de
• Ronsko govedo – flegfi
• Ronska jabuka i prerađevine
• UNESCO MAB Rezervat Entlebuch, Switzerland
Gastro partneri:
• Emsha ovčarska mlečna farma i mlekara
• Restoran Sporting Hotela (http://www.hotelsporting.ch)
• Nacionalni part Hortobagy, Hungary
• Panonski stočarski sistemi http://www.hnp.hu
• Mađarsko sivo govedo i specijaliteti mađarske kuhinje
• Specijalni rezervat prirode Zasavica
• Svinja mangulica, podolsko govedo i njihove prerađevine
• Magreće mleko i sir
Podsticanje saradnje u vrednosnom lancu zarad njegovog jačanja
Dodavanje vrednosti kroz preradu i lokalnu prodaju (kratki vrednosni lanci) umesto intenzifikacije primarne proizvodnje
Ozelenjavanje snabdevačkih lanaca
Zajednički marketing
Zajedničko obezbeđenje inputa - zarada kroz štednju, ušteda energije, manje zagađenje
Zajednička ulaganja u reciklažu
Zajedničke investicije u inovacije
Izgranja ljudskog kapitala
Ljudski resursi i društveni kapitalza podizanje održivosti vrednosnog
lanca
• “Renesansni ljudi”
• Stvaranje timova profesionalaca
• Horizontalna i vertikalna partnerstva
• Interaktivna komunikacija
(interna i eksterna)
Ruralni razvoj je kompleksan i zbunjujući za specijaliste
potrebno je vođstvouniverzalaca
Timski pristup, više opcijabolji rezultati
• Vertikalna integracija : integracija u vrednosnom lancu, od primarnog proizvođača, snabdevača, preko prerađivača, do prodavača i reciklera koja obezbeđuje veću sigurnost i bolji kvalitet
• Horizontalna integracija: integracija između subjekata koji pripadaju istom sektoru, koja objedinjuje ponudu i povećava konkurentnost, a ima potencijala i za smanjenje potrošnje, odnosno racionalniju proizvodnju
Promene u organizacijiPartnerstva
kao alat, ne kao ciljl!
• Diverzitet, kao glavna karakteristika Balkana zahteva univerzalni pristup.
• Balkan je baziran na malom i fleksibilnom, malo je deo ruralnog kroz vekove, i za to postoji razlog …
• Ozelenjavanje balkanskih vrednosnih lanaca zavisi od skraćivanja distanci – poštovanja lokalnog, razumevanja i poštovanja malog
• Održivost malog je u osnovu mudrosti preživljavanja
• Lokalno i malo je i dalje budućnost ruralnog Balkana –teritorijalni pristup razvoju je daje pun doprinos tome.
• Da bi budućnost bila održiva neophodno je oživljavanje/izgradnja sledećih relacija:
• Lokalne poslovne integracije
• Mreže stejkholdera ruralnog razvoja
• Podizanje sinergije u ruralnim zajednicama
• Osnovu čini revitalizacija porodice, kao osnovne jedinke društva
Da bi se vrednosni lanci ozeleneli- nijedna od ovih
relacija treba da bude obojena, već raznovrsna i
sveobuhvatna
Redukcija zagađenja iz poljoprivrede
Očuvanje i poboljšanje kvaliteta zemljišta
Bolja integracija stočarstva i ratarstva
Redukcija gubitaka i otpada
Efikasnost sistema
Diverzifikacija poljoprivrede
Diverzifikacija useva – intordukcija sortimenta manje osetljivog na sušu
Povezivanje turizma i poljoprivrede, posebno u oblastima sa prirodnim ograničenjima OZELENJAVANJE EKONOMIJE KROZ PAMETNU,
KLIMATSKIM PROMENAMA ADAPTIRANU POLJOPRIVREDU
Neophodni su sveobuhvatni projekti da bi se vrednosni lanci
ozeleneli, jednostrane akcije nisu dovoljne
Inspirišimo se iz predavanja:
“Ekonomija sreće - Helena Norberg-Hodge
https://www.youtube.com/watch?v=4r06_F2FIKM