DRESIRANJEPELA

Kada u konici osjete miris odreenog cvijeta, pele e u prirodi potraiti iste takve cvjetove. Ta navika, odnosno instinkt pela moe se praktino iskoristiti u poljopri-vrednoj proizvodnji, a istrauje se i pomo pela u otkri-vanju mina.

Mnoge biljne vrste za proizvodnju sjemenki, odnosno opstanak i raz-mnoavanje trebaju posrednika u prenoenju genetskog materi-jala-peluda. Taj proces nazivamo opraivanjem, a tijekom njega dolazi do prenoenja cvjetnog praha s pranika jednog na tuak drugoga ili istog cvijeta. Pelud moe prenositi vjetar ili razliite vrste ivotinja, a najee su to kukci. Vana je uloga u opraiva-nju upravo pela.

Pele nazamjenjivekod opraivanja

Opraivanje se temelji na tome da se pele (ili drugi kukci), kako bi doli do nektara, mora-ju zavlaiti u cvijet. Na taj nain njihovo tijelo dodiruje pranike iz kojih se pelud istrese na njih, a zadrava se na dlaicama. Slijetanjem na druge cvjetove prenose pelud koji se tada lijepi na tuak drugog cvijeta. Oprai-vanje pomou kukaca pa i pela potrebno je velikom broju bilja-ka, gotovo svim vrstama voa i mnogim ratarskim kulturama. Utvreno je znatno poveanje prinosa poljoprivrednog bilja, kao i kakvoe plodova ako su opraivani kukcima. Osim pela, koje se koriste na otvorenom, u novije vrijeme se za opraivanje biljaka u zatvorenim prostorima, kao to su plastenici i staklenici, uzgajaju bumbari koji su takoer prirodni opraivai.

Dresiranje pelaSpoznaja da e pela, ako u

konici osjeti miris odreenog cvijeta, upravo njega i trai-ti u slobodnoj prirodi moe se

iskoristiti tako da ih se uputi na eljenu vrstu bilja koju u odre-eno vrijeme treba opraiti. Taj postupak naziva se dresiranje. Pele svakodnevno prihranjuje-mo malim koliinama eernog sirupa, s mirisom cvijeta za koji elimo da ga pele posjete. Na taj nain izvrit e i opraivanje. Aromatizirani sirup dajemo u hranilicu svakodnevno, od po-etka pa do zavretka cvatnje odreene kulture. Sirup dajemo rano ujutro, kada pele jo nisu poele izlijetati iz konica. Dresu-rom pela moe se i po nekoliko puta poveati koliina sjemena, odnosno zametnutih plodova gospodarski vanih biljaka.

Pripravljanjearomatiziranog sirupa:

Napraviti eerni sirup u omjeru 1:1. Dok je jo topao (oko 37 stupnjeva C), u njega potopi-ti cvjetove s kojih su uklonjeni ani listii. Uzima se 50-100 g cvjetova na litru sirupa. Cvjeto-vi ostaju potopljeni pet do est sati. Zatim se sirup procijedi. Najbolji rezultati postii se ako na svaku konicu dajemo od 100 do 150 g sirupa. Kada je podru-

je pod biljnom kulturom na koju elimo uputiti pele udaljeno od pelinjaka, dresura pela moe se pokuati na drugi nain. Ta-koer je potreban sirup aroma-tiziran cvijetom eljene biljke, ali uz taj miris u njega stavimo i nekoliko kapi ekstrakta jae mi-risne biljke (lavanda, kadulja). Tako pripremljen sirup ujutro stavimo u plitku hranilicu ispred pelinjaka. Kada se oko sirupa skupi dosta pela, pokrijemo ih mreom i zajedno s hranilicom prenesemo na eljenu povrinu. Uklonimo mreu i pele pusti-mo. Tijekom prenoenja pele su ve napunile voljku sirupom, pa se nakon putanja vraaju u ko-nicu i obavjetavaju ostale pele o otkrivenoj hrani. Intenzivan miris ekstrakta pomoi e pe-lama da ponovno brzo pronau

podmetnutu hranilicu. Skupljaju sirup iz hranilice, ali postupno prelaze i na okolne biljke. Na-kon dva do tri dana prestajemo davati ekstrakt, ali nastavljamo s dodavanjem aromatiziranog eernog sirupa sve do zavret-ka cvatnje biljne kulture, budui da je u ovom sluaju opraivanje ispred proizvodnje meda. Zbog eernog sirupa med koji nastaje u doba prihrane nije za vrcanje nego se moe iskoristiti za zim-ske zalihe.

Pele u otkrivanju mina Metodu dresiranja pela, ali

u druge svrhe, strunjaci Poljo-privrednog fakulteta iz Zagreba i Hrvatskog centra za razminiranje koriste u istraivanjima upotrebe pela za otkrivanje mina i pregled na mine sumnjivih povrina. Istra-ivanja se temelje na tome da se pele umjesto na miris cvijea usmjeravaju na miris eksploziva i puste na minski sumnjivu povrinu. Tako bi se trebale skupljati na mje-stima gdje ima eksploziva. Potreb-no ih je pratiti posebnom kame-rom te se tako mogu dobiti podaci o minskoj zagaenosti odreenog podruja. Osim aktivnog, istrauje se i pasivni pristup koritenja pela u detekciji mina. Temelji se na i-njenici da je tijelo pele prekriveni finim dlaicama na koje se hvataju razliite molekule iz okoline. Ako pele pustimo na minski sumnjivo podruje, a ono je zaista kontami-nirano minama, dio molekula ek-sploziva zavrit e na tijelu pela. Naveer, nakon to se pele vrate u konicu, iz nje se uzme uzorak zra-ka i molekula koje su pele priku-pile na tijelu tijekom dana. Taj zrak se proputa kroz posebni filtar koji se zatim u laboratoriju pregleda na prisutnost molekula eksploziva. Paljivim planiranjem i praenjem mogle bi se pregledati odreene povrine i tako utvrditi jesu li kon-taminirane minama.

B R O J 5 4 S I J E A N J / V E L J A A 2 0 0 8

25

Pie: kRuno laec, dR. vet. med.

Dresirane pele se esto koriste u praksi

OTROVANJE PELAIako je jesensko i zimsko razdoblje doba kada na pod-nici ili ispred konica pronalazimo vie uginulih pela nego u toplom dijelu godine, ne mora uvijek znaiti da se radi o redovitim zimskim gubitcima.

Kada se temperatura zraka prvi put smanji na nie od 5 C, pele se jae stisnu u klupko i zapoinju pravo zimovanje. Hlad-noa veinu slabijih i starijih pela usmrti i one padaju na podnicu ili jo ive otpuu na leto gdje ugi-baju. Kada razdoblje hladnoe potraje nekoliko dana, preostale pele ne izlijeu i ne iznose uginu-le koje tada vidimo ispred konica i na podnici. Ako smo neuspjeno ili nismo na vrijeme tretirali protiv varoe, moe biti mnogo oslablje-nih pela koje ugibaju unato ja-koj zajednici, to takoer vidimo kao pojaana uginua na poetku zimovanja. Uglavnom su to sve redoviti i oekivani gubitci. Pri obilasku pelinjaka tijekom zime leto uvijek oistimo od snijega i leda, a takoer i od mrtvih pela, pri emu procjenjujemo njihov broj. Ponekad se kasnije tijekom zimovanja moe dogoditi da pro-naemo poveana uginua pela odjednom, ili propadanje cijele zajednice, iako je u konici bilo do-voljno hrane. Kada iskljuimo sve mogue uzroke uginua (varou, bolesti ili slino), moemo posum-njati da je klupko stiglo do loijeg ili tetnog meda (medljikovca), ili peluda ijom se potronjom u organizmu pela gomilaju tetne tvari i dovode do pojaanog ugi-nua. Ako se nae takvo stanje, treba se prisjetiti odakle potjee med, a pogotovo pelud koji smo pelama ostavili za zimovanje. Kako za razliku od meda pele pelud ne prerauju, nego samo dorauju i skladite, u njemu se mogu pronai i neeljene tvari u koliinama koje mogu nate-titi pelama tijekom zimovanja. Uzrok iznenadnog i poveanog uginua pela u aktivnom razdo-blju, ali i tijekom zimovanja mogu biti i razliita otrovanja. Zbog toga ovdje podsjeamo na otrovanja razliitim tvarima koje se koriste u zatiti bilja, tvornikim pogoni-ma ili se sluajno mogu pronai u

pelinjoj hrani. Najee se radi o trovanju pesticidima, ali i dimom tvornica, te medljikom, nektarom, peludom pa i kuhinjskom soli.

Otrovanja uzrokovanapesticidima

Pesticidi su sintetike, rjee prirodne, selektivno toksine tva-ri, namijenjene unitavanju tet-nih biljnih i ivotinjskih organiza-ma. Njihova primjena najvea je u proljee kada zapoinje sezona radova i takozvane kemijske za-tite u vrtovima, poljima, vonja-cima i vinogradima. Tada postoji i najvea opasnost za otrovanje pela. Za pele su najtoksiniji insekticidi, ali i neki herbicidi. Ako i sami upotrebljavamo navede-na sredstva, trebamo pozorno prouiti upute proizvoaa o koncentracijama i nainima pri-mjene. Na taj nain zatitit emo u prvom redu sebe, zatim pele i ostale korisne insekte i kukce, a i to manje oneistiti okoli. Insek-ticide dijelimo na kontaktne (dje-lovanje kontaktom-dodirom) i na crijevne otrove (djeluju putem probavnog trakta). Od otrovanja u prvom redu ugibaju pele sabi-raice. Ovisno o vrsti i koncentra-ciji otrova, do uginua moe doi na mjestu tretiranja otrovom, na putu prema konici ili u samoj konici. Kod jaih otrovanja pe-linja zajednica izgubi naglo veliki broj sabiraica, oslabi, a moe i u potpunosti propasti. Ako se radi o kontaktnom otrovu, pele sa-biraice mogu ga unijeti u koni-cu i prenijeti na kune pele. Isto tako, ako u konicu unesu pelud oneien sredstvom koje djeluje putem crijeva dolazi do otrovanja i ugibanja kunih pela i liinaka. Kako bi se otrovanja sprijeila, ne smiju se upotrebljavati kemijska sredstva koja su otrovna za pe-le u vrijeme cvatnje biljaka, kao ni u umama tijekom medljikove pae. Ako je tretiranje nuno, tre-ba na vrijeme obavijestiti pelare odreenog podruja. Tada pelar poduzima potrebne mjere. Ujutro,

prije izlijetanja pela treba zatvori-ti konice s pelama i otvoriti ure-aje za ventilaciju. Kada su pele zatvorene dulje vrijeme, treba im davati vodu u hranilicu ili prazno sae. U razdoblju dok su konice zatvorene pele ne smijemo bez velike potrebe uznemiravati, pa ni prihranjivati. Koliko dugo emo pele drati zatvorene, ovisi o vr-sti upotrijebljenog otrova i nainu na koji se primjenjuje (prskanje sa zemlje ili iz zrakoplova). Opasno razdoblje se skrauje u sluajevi-ma jake kie nakon tretiranja ke-mijskim sredstvom, jakog vjetra ili vruina s temperaturama od 30C u hladu.

Otrovanja uzrokovanatvornikim dimom

Dim pojedinih tvornica sadr-i otrovne tvari (olovni, fluorovi spojevi) koje se nakupljaju na bilju u okolici, koje onda postaje otrovno za pele, ali i druge vrste ivotinja, u prvom redu biljojede. Tvorniki dim uzrokuje tetu u promjeru od 5 do 6 km. Ponekad se moe dogoditi da vjetar od-nese otrovne tvari i na vee uda-ljenosti (do 20 km). Danas ipak veina tvornica ima specijalne ureaje koji sprjeavaju izlazak otrovnih tvari, tako da bi ove vr-ste trovanja bile mogue tek u iznimnim sluajevima.

Otrovanje medljikomMedljika ili medna rosa javlja

se na umama bjelogorice, crno-gorice, rjee travama i itaricama. Najee je proizvode titaste i lisne ui. Od nje pele rade med medljikovac. Sadri teko probav-ljiv eer melecitozu i vei posto-tak mineralnih tvari u prvom redu kalijevih i natrijevih soli. Za zimo-vanje pela med medljikovac ne smije se koristiti zbog teke pro-bavljivosti. Ponekad u medljici i medu medljikovcu moemo nai i organske otrove koji nastaju kao produkt nekih vrsta pljesni. Kod otrovanja medljikom dolazi do degeneracije i obamiranja stanica

srednjeg crijeva, a pele poslje-dino dobiju proljev i ugibaju. To se dogaa osobito zimi, jer med sadri veliku koliinu teko pro-bavljivih tvari, a pele ne mogu redovito izlijetati na proisne leto-ve. Ponekad kod pele uoavamo gubitak dlaica i crni izgled.

Otrovanje nektaromNektar je slatki sok koji u cvje-

tovima lue lijezde nektarije, a sastoji se od vode i eera. Ulo-ga mu je privlaenje kukaca radi oplodnje cvijeta. Nema mnogo dokazanih sluajeva trovanja nektarom. Da bi dolo do ovog trovanja, mora cvasti puno otrov-nih biljaka na jednom mjestu. Dokazano je trovanje nektarom biljke mrazovac, jer on sadri al-kaloid kolhicin.

Otrovanje peludomPelud je muko sjeme biljke

ija je zadaa oplodnja enskih stanica. Sadri veu koliinu bje-lanevina i razliite vitamine. Pe-lud je zato pelama izvor bjelane-vina, vitamina i minerala, ali pelud nekih vrsta biljaka (luk, duhan) sa-dri otrove za pele, prvenstveno alkaloide. Do trovanja moe doi i zbog smrznutog ili pljesnivog pe-luda u sau tijekom zimovanja.

Otrovanje kuhinjskom soliDo ovog trovanja dolazi ako

zimskoj hrani dodajemo kuhinj-sku sol. Od 0,2 do 0,5 % kuhinj-ske soli u hrani skrauje ivot za-tvorenih pela, a od 1 do 5 % je vrlo otrovno. Otrovno djelovanje oituje se u propadanju crijevnih stanica. Zato pelinjoj hrani koju sami pripravljamo moramo po-svetiti posebnu pozornost.

B R O J 5 4 S I J E A N J / V E L J A A 2 0 0 8

27

Pie: kRuno laec, dR. vet. med.

esta trovanja pela

Veliki broj jajaaca a poslije i pela moe osigurati jedino zdra-va i plodna matica, koja je iz zim-skog razdoblja izila neoteena. Za razvoj pela radilica, koje e izvan konice skupljati nektar, od poloenog jajaca do prvog izleta u prirodu treba proi u prosjeku est tjedana. To znai da e dio pela izleenih iz jajaaca koja su poloena u ovom razdoblju skupljati nektar s bagrema, koji poinje cvjetati u prvoj polovici svibnja, a jedna je od naih naj-znaajnijih kontinentalnih paa. Na poremeaje u kakvoi i plod-nosti matice moemo posumnja-ti prema promijenjenom ponaa-nju pela na letu, a osobito kad otvorimo konicu pri pregleda i rukovanja s okvirima. Ponekad se moe dogoditi da je matica zapo-ela proljetno polaganje jajaaca i proljetni razvoj, poslije uginula, a pele je nisu uspjele zamijeniti mladom koja bi se u ovo doba godine vrlo teko sparila, jer jo nema trutova. Tada u konici na-lazimo neto poklopljenog legla, koje najee nije pravilno raspo-reeno u koncentrine krugove. Moe se pronai i otvoreno leglo, ako smo konicu otvorili ubrzo po nestanku matice.

Zajednica bez maticePele iz zajednice koje su bez

matice, ili su se ve pojavile la-ne matice, smeteno izlaze i ulaze u konicu, nervozno tre po po letaljci i prednjoj strani konice

Problemi s maticom u proljeeZa brz i obiman razvoj pelinje zajednice u proljee je uz hranu, vodu i toplinu potrebna i zdrava plodna matica. Ipak se esto ba u proljee moe utvrditi da je matica tijekom zime nestala ili su nastupili poremeaji u njezinoj plodnosti.

kao da neto trae, izlijeu u ma-njem broju i unose manje koli-ine peluda koji najee nije u obliku velikih pravilnih kuglica. Kada otvorimo takvu konicu i pustimo nekoliko mlazova dima, uje se naglo i pojaano zujanje koje traje mnogo dulje nego to je uobiajeno kod normalnih za-jednica s kojima je sve u redu. Pri daljem pregledu pele su nervo-zne i agresivne, najee se na-glo uznemire i poinju ubadati u velikom broju, slino kao i u bez-panom razdoblju. Ako uz takvo ponaanje i pregledom okvira uoimo da nema legla niti u jed-nom stadiju razvoja, sa sigurno-

u moemo utvrditi da se radi o pelinjoj zajednici koja nema ma-ticu. Takve zajednice u kasnijim povoljnim panim uvjetima ne grade sae niti zaperke saa.

Lane maticeKada je takva zajednica dulje

bez matice, a dovoljno je jaka, moemo pronai leglo u naku-pinama i u razliitim dijelovima konice. U stanicama se pone-kad moe pronai i vie jajaaca. Ako je stanje bez matice dulje potrajalo, moe se dogoditi i da su pele poklopile leglo koje je ispupeno iznad razine saa, to nam govori da se radi o trutov-

skom leglu. U jakim zajednicama s dovoljno pela i hrane, mlaim radilicama koje se ne troe na prehranu legla a uzimaju vee koliine meda i peluda, poinju bujati jajnici. Neke od njih poi-nju polagati neoploena jajaca iz kojih se razvijaju trutovi. Kako je u konici vie takvih lanih matica, trutovsko leglo nalazimo o nakupinama rasporeenima po cijeloj konici. Takva zajednica je bez pomoi pelara sigurno osu-ena na propast.

Matice trutueAko u ovom razdoblju leglo

nalazimo u sredini konice, odno-

Pregled okvira Mlado leglo

28

B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

kruno laec, dr. vet. med.

Pelinja konica sastoji se od desetaka tisua pela od kojih svaka ima vlastitu ulogu, odreenu njezinim/njegovim spolom i dobi te godinjim dobom. Svaka konica obino ima jednu maticu, stotine tru-tova i tisue radilica. Matice mogu ivjeti do sedam godi-na, dok je ivotni vijek ostalih pela od nekoliko tjedana do est mjeseci.

Pele radilice su odgovor-ne za hranjenje potomstva/mladunadi, brigu o mati-ci, izgradnju saa, traenje nektara i polena te ienje, ventiliranje i uvanje konice. Trutovi slue maticu, koja je odgovorna za reprodukciju. Svake godine ona izlee oko 250000 jajaaca, to iznosi ak milijun tijekom cjelokupnog njenog ivota.

Kada se nova matica treba izlei, stara matica i pola ko-nice naputaju svoj stari dom i nastanjuju se na novom mje-stu koje su pronale radilice izviai.

Njihov vlastiti jezikPela posjeduju jedin-

stven i sloen komunikacijski sustav koji se zasniva na vidu, kretanju i osjetilu njuha i ko-jeg znanstvenici jo uvijek u potpunosti ne razumiju. Pele upozoravaju ostale lanove svoje konice na hranu, polo-aj nove konice i uvjete unu-

ZANIMLJIVOSTIIZ SVIJETA PELA

tar vlastite konice (kao to je zaliha nektara) kroz sloene plesne pokrete.

Istraivanja su pokazala da su pele ne samo sposob-ne za apstraktno razmiljanje ve i za razaznavanje lanove vlastite obitelji od ostalih la-nova konice, koritenje vizu-alnih orijentira pri putovanju i pronalaenje prethodno kori-tenih izvora hrane, ak i kada im je dom u meuvremenu premjeten. Kao to mirisi mogu probuditi snane us-pomene u ljudima, tako pele koriste svoje osjetilo njuha da potaknu uspomene na to gdje se moe nai najbolja hrana

Zato je pelamapotreban njihov med

Biljke proizvode nektar da bi privukle opraivae (pele, leptire, imie i druge si-savce), koji su neophodni za uspjeno razmnoavanje bi-ljaka. Pele skupljaju i koriste nektar kako bi proizvele med, koji im je osnovna prehrana, posebice zimi. Kako nektar sadrava puno vode, pele se moraju potruditi da bi sma-njile koliinu vode, te dodati enzime iz vlastitih tijela kako bi nektar pretvorile u hranu i sauvale ga od kvarenja. Da bi proizvele pola kilograma meda, pele moraju opraiti 2 milijuna cvjetova i preletjeti vie od 88000 kilometara.

sno na mjestu gdje je bilo zimsko klupko, a prema ispupenosti vidimo da se radi o trutovskom leglu koje je uz to i nepravilno razbacano po povrini okvira te temeljitim pregledom pronae-mo maticu, moemo posumnjati da se radi o tzv. matici trutui . Razlozi zbog kojih dolazi do ove pojave su viestruki. Ako je mati-ca stara vie godina, to ne mora uvijek biti presudno, moe se do-goditi da je potroila trutovsko sjeme iz sjemenih vreica i polae samo neoploena jajaca. Sljede-i razlog neoploenosti jajaaca moe biti oteenje sjemene vre-ice. Naime, pri pregledu konice i vraanja okvira zna se dogoditi da maticu lagano pritisnemo. Pri-tisak na zadak oteti sjemenu vre-icu, odnosno mehanizam kojim se regulira proputanje spermija u jajovod i oplodnja jajaca. Ote-enje tijekom zime moe nastati i na lijezdama koje prehranjuju muke spone stanice ili na du-nicima koji ih opskrbljuju kisikom pa one ugibaju.

Neplodna matica Ponekad se dogodi da u ko-

nici naemo maticu koja naoko normalno izgleda i dobre je kon-dicije, ali u stanicama ne nalazi-mo leglo ili ga je vrlo malo. Takva pojava u proljee moe biti uzro-kovana neplodnom maticom koju pele nisu stigle zamijeniti tzv. tihom smjenom, iako su osje-tile da je stara matica popustila u polaganju jajaca. Tiha smjena u rano proljee teko moe uspjeti zbog nedostatka trutova i vre-mena prikladnog za sparivanje.

Neplodnost matice u ovo doba godine najee je uzrokovana nozemozom. Naime, od noze-moze obolijeva i matica kojoj su uz oteenje crijeva oteeni i jaj-nici, i takvi ne mogu proizvoditi dovoljno jajnih stanica. Bolesna matica moe postati smanjeno plodna ili neplodna. Takvu mati-cu moramo to prije zamijeniti, ako jaina same zajednice daje gospodarsku opravdanost takva ina. Bez zamjene, bolesna mati-ca obino ubrzo ugiba, a ako ne ugine postaje trajnim izvorom zaraze u pelinjoj zajednici koju smo spasili lijeenjem.

Kako pomoi?Opravdano je spaavati samo

zajednice koje su u proljee broj-ano jake, to znai da nisu dugo bile bez matice. Pelinje zajedni-ce u kojima smo uoili probleme s maticama nastojimo spasiti ili do-davanjem matica iz nukleusa, ili spajanjem sa zajednicama s ma-ticom. Jedino ako posumnjamo da je zajednica ostala bez matice, ili je nesivost oslabila zbog noze-moze prvo moramo dijagnostiki (u ovlatenu laboratoriju) utvrditi radi li se o toj bolesti, pa tek onda odluiti o nainu spaavanja. Do-davanje samih matica u kavezu je u ovo doba godine manje uspje-no, jer su zajednice dulje bile bez matica pa prevladavaju samo sta-rije pele. Kako starije pele tee primaju dodanu maticu, zajedni-ci pripojimo cijeli nukleus s ma-ticom koju dodajemo. U pravilu, uvijek slabiju zajednicu spajamo s jaom.

B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

29

Nozemoza je nametnika bolest odraslih pela uzrokova-na praivotinjom Nosema apis. Uzronik napada stanice srednjeg crijeva pela, u kojima se umnaa te ih razara. Bolest postaje uolji-va tek djelovanjem nepovoljnih uvjeta na pelinju zajednicu. Ra-irena je po cijelom svijetu, a kod nas se suzbija po zakonu.

Bolest uzrokuje velike gos-podarske gubitke pelarima, propadanjem cijelih pelinjih zajednica i smanjenjem prinosa meda. U nepovoljnim uvjetima tvori spore ovalnog oblika duge 5 7 i iroke 3 4 mikrometra. Spore na sau i u prirodi ostaju ive nekoliko mjeseci a u medu ostaju ive i do godinu dana.

Glavni izvori zaraze Najee je to voda koju su

bolesne pele zagadile izmetina-ma. Ne tako rijetko sami pelari prenose bolest unutar pelinja-ka premjetanjem okvira iz bo-

lesnih u zdrave zajednice, kao i ostalim radovima u pelinjaku.

Bolesne pele balegaju u konici u doba kad ne postoje uvjeti za ee izlijetanje, pa mla-de pele lako dolaze u doticaj sa sporama uzronika to je naroi-to izraeno zimi i za dugotrajnih kia. I matice su vaan imbenik u irenju bolesti a mogu i obo-ljeti a naroito u ranijoj ivotnoj dobi kada same uzimaju hranu.

Utvrivanje bolestiU poetku je bolest teko za-

mijetiti. Pele veinom ugibaju daleko u prirodi. Tek kada je u konici veliki broj teko bolesnih pela, pelar moe zapaziti da

pojedine pele uzbueno hoda-ju na poletitu treperei krilima, neto poveanog zatka ispu-njenog svijetlim izmetinama. Najvei gubitci od nozemoze javljaju se na kraju zime i u rano proljee. Bolesna pelinja zajed-nica brojano slabi i esto ostaje bez matice.

Vei broj mrtvih pela na podnici konice ukazuje na no-zemozu ali sigurno utvrivanje bolesti mogue je obaviti samo mikroskopskom pretragom pe-la. Na laboratorijsku pretragu je potrebno poslati oko trideset

nOZemOZapritajena opasnostZa nama je godina koju bi veliki broj pelara vrlo rado zaboravio. Nezapamena sua ne samo da je prepolovila proizvodnju meda nego je manje iskusne pelare onemoguila da pelinje zajednice dovedu u optimalno stanje za zazimljavanje, to e neminovno dovesti do ekspanzije raznih bolesti. Jedna od njih je zasigurno i nozemoza.

iVan Herceg, Dr. Vet. meD.

pela iz svake konice posebno, najbolje u papirnatim vreicama i uredno oznaiti svaki uzorak. Treba izbjegavati nepropusnu ambalau, staklene boice i po-livinilske vreice.

Mjere sprjeavanja i suzbijanja bolesti

Najvanija mjera pravodob-nog otkrivanja bolesti postie se redovitim slanjem zimskih gubi-taka na pretragu, to je u osta-lom i zakonska obaveza. Svakako treba voditi brigu o higijeni poji-lita za pele kao i sprjeavanju grabea. Preporua se redovna izmjena starog saa i sve sumnji-vo sae valja uvijek raskuiti prije uporabe. Pelinjaci za proizvod-nju matica moraju biti pod stro-gim nadzorom jer je i to jedan od putova irenja zaraze.

Nozemozne zajednice lijee se metodom prevjeavanja okvi-ra s leglom i davanjem lijeka. Za sada se kao najbolji lijek pokazao antibiotik Fumagilin koji se daje u eernoj otopini i u medno e-ernom tijestu. Uporaba medno eernog tijesta radi suzbijanja nozemoze dolazi u obzir gotovo iskljuivo pred kraj zimovanja i u vrlo rano proljee.

Obavezan pregled pelinjih zajednica

Nosema apis

B R O J 6 0 S I J E A N J / V E L J A A 2 0 0 9

29

21

B R O J 6 7 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 0 .

Priprema zajedniceza proizvodnju matine mli-

jei uz prisutnost matice konice se posebno prilagoavaju. Mati-cu ostavimo u ploditu, a vei dio legla zajedno s pelama odvoji-mo u medite. Plodite i medite pregradimo tako da smanjimo dodir jednih i drugih pela. Na pregradi je otvor veliine oko 10 x 5 cm. Na ovaj otvor stavimo Hanemanovu reetku, tako da pele mogu prolaziti u manjem broju, ali ne i matica. Poloka se Hanemanovom reetkom odvaja na dva dijela, i to tako da u jedan dio stane 10 okvira na kojima je leglo i mlade pele. U manji dio smjetamo ostale okvire i ma-ticu. Kad je zajednica razvijena, prenosimo est okvira legla iz plodita u tako pripremljen na-stavak, odnosno pregraeni dio u poloki. Okvire u tom pregra-enom dijelu slaemo tako da je

u sredini leglo, zatim pored nje-ga sa svake strane jedan izgrae-ni okvir, i na kraju jedan okvir s medom. Na ovom pregraenom nastavku treba napraviti malo leto da mogu izlaziti trutovi. U plodite, odakle smo uzeli okvire s leglom, stavimo prazne izgra-ene okvire, a ako ih nemamo dovoljno, onda okvire sa satnim osnovama samo ako je paa do-bra da ih pele mogu izgraditi. Kad se na taj nain jedan dio pe-la odvoji, pele e poeti izvlai-ti matinjake i puniti ih mlijei. Nakon sedam dana pregledaju se svi okviri i otrgaju svi zapoe-ti matinjaci. zatim se u sredinu stavi okvir s naim presaenim matinjacima. Pele e prihva-titi dodane matinjake ovisno o snazi zajednice i panim prilika-ma. Kako bi ih prihvatile to vie, dio konice u kojem ih uzgajamo stalno dopunjavamo okvirima s mladim leglom i pelama koje se na njemu nalaze. To je vano

zato jer su na mladom leglu i pele hraniteljice koje proizvode matinu mlije i u matinjacima. Ako ih unato tome prihvaaju samo 10-15, otvor kroz koji pe-le prolaze trebamo jo vie suziti i obilnije prihraniti. Tako ih mogu prihvatiti i izgraditi i do 40. Pre-saene matinjake dobivamo tako da ve opisane osnove ma-tinjaka privrstimo na pokret-ne letvice, i to jedan do drugog razmaknuti 2-3 cm. Tako ih na jednu letvicu stane neto vie od desetak, a na jedan okvir izmeu 30 i 40. U te osnove matinjaka kapnemo malo matine mlijei (neto vie od veliine zrna pro-sa). Mlije za tu namjenu moe-mo korsititi iz matinjaka koje su pele same izvukle, nakon to smo ih pregradili u poseban dio. Na tu kapljicu mlijei iglom za presaivanje lagano prene-semo jednodnevnu liinku koja ne smije biti starija od 24 sata. Liinke se uzimaju s okvira koji na sebi ima jajaca i vrlo mlado leglo, a vadimo tako da iglu la-gano podvuemo ispod nje tako da rubovi vise preko igle i prene-se iz stanice u kojoj se izlegla na kapljicu mlijei u osnovi mati-njaka. To je precizan posao koji treba raditi brzo, da se liinke ne isue i ne prehlade. zato pro-storija u kojoj radimo mora biti topla i vlana, a kada liinke pre-nesemo u nekoliko matinjaka, pokrivamo ih vlanom laganom krpom ili gazom. Kada je cijeli okvir napunjen matinjacima i presaenim liinkama, moramo ga to je bre mogue prenije-ti na prihvaanje i uzgoj meu okvire s leglom. Dodani mati-njaci ostaju u konici dva dana, odnosno ukupno od 48 do 50 sati. Nakon tog vremena okvir se vadi a na njegovo mjesto stavlja drugi s presaenim matinjaci-ma. Dobro je prilikom svakog drugog vaenja matinjaka do-dati okvir s mladim leglom, kako bi se odralo radno raspoloenje

matina mlijeU vrijeme prehlada i gripa pelinji proizvodi postaju popu-larniji, iako bi ih trebalo uzimati tijekom cijele godine. Tu svakako spada i matina mlije, koja je uz med jedan od pri-rodnih imunostimulatora.

kRuno laec, dR. vet. med. za proizvodnju mlijei. Tako mo-emo proizvoditi i dva do tri mje-seca. Tijekom proizvodnje mogu se pojaviti lane matice ili matice iz skrivenih matinjaka koje smo previdjeli pa ih moramo odmah unititi. skrivene matinjake pele izvlae na sau okvira koje dodajemo tijekom proizvodnje, pa ih zato treba stalno traiti i izrezivati. Ako paa oslabi na du-lje vrijeme pa uzgoj ne moemo nastaviti prihranjivanjem, treba ga prekinuti a proizvoaku za-jednicu spojiti s ostalim dijelom konice.

Vaenje mlijei iz matinjakaNakon to okvir s matinjaci-

ma izvadimo iz konice, oistimo ga od pela i stavimo u sanduk za prenoenje i odnosimo u pripremljenu prostoriju u kojoj emo vaditi mlije. Prije vae-nja mlijei otrim noem (moe biti i zagrijan) odreemo rubove matinjaka malo iznad razine do koje je napunjen s mlijei, zatim izvadimo liinku koju ne smijemo otetiti i tek tada moe-mo vaditi mlije. Mlije vadimo iglom (lopaticom) za vaenje mlijei koju odmah stavljamo u boice od tamnog stakla. Ako je potrebno, moemo ju procijediti kroz sterilnu gazu. Kad izvadimo svu mlije ili napunimo boicu, moemo na nju kapnuti nekoli-ko kapi 40 %-tnog alkohola koji e mlije uvati od kvarenja. Od jedne zajednice koja primi do 40 matinjaka moemo odjednom dobiti najvie 20 g mlijei. Ma-tinjake koji nisu oteeni mo-emo ponovno koristiti. Prema Pravilniku matina mlije mora biti izvaena izmeu 48 i 50 sati nakon presaivanja liinki i ne smije potjecati iz zatvorenih ma-tinjaka, niti iz legla trutova. Na trite se smije stavljati u izvor-nom obliku ili liofilizirana. Kada se stavlja u izvornom obliku, mora sadravati najmanje 30 % suhe tvari i 11 % bjelanevina. Pregled okvira

29

B RO J 6 9 S R PA N J / KO LOVO Z 2 0 1 0 .

Pele radilice su najbrojniji lanovi pelinje zajednice i osim polaganja jaja obavljaju sve poslove u konici i van nje: hra-ne i njeguju leglo i maticu, iste sta-nice, grade sae, odravaju potrebnu temperaturu i vlanost legla, tite konicu od neprijatelja, sakuplja-ju nektar, polen i propolis, donose vodu. Zbog svih tih poslova se i nazi-vaju radilicama. Evo i nekih njihovih karakteristika: Jedna pela je teka oko 100

miligrama, to znai da ih u kilogramu ima oko 10 tisua. Ako u jakom drutvu ima oko 60 tisua pela, nije teko izrauna-ti koliko je teka konica. Pela radilica je dugaka od 12 do 14 milimetra, a jezik kojim sisa nektar dug je 6 milimetra.

Duina ivota pele radilice zavi-si od naina ishrane, kao i jaine drutva, pa tako u rano proljee, kada se pele tek pripremaju za glavni posao, ive do 35 dana, a ljeti, u glavnoj pelinjoj sezoni, kada ima najvie rascvjetalog medonosnog bilja, pela ivi sve-ga 28 dana. U periodu zimovanja,

Zanimljivosti o pelamaod rujna pa do proljea, pele su u klupku i tada ive najdue - od 6 do 8 mjeseci.

Po lijepom i tihom vremenu pele mogu letjeti od 45 do 60 kilome-tara na sat, a kada je vrijeme lo-ije, brzina se smanjuje na 10 km. na sat. Natovarena nektarom ili polenom, pela prelazi oko 20 ki-lometara na sat, a prilikom letenja u jednoj sekundi napravi oko 440 zamaha.

Kada pela miruje, vidi na udalje-nosti i do 60 centimetra, a na da-ljini od 1 centimetra moe da za-pazi predmet od 8 mikrometara. Dok leti, pela vidi svega neko-liko metara ispred sebe. Tada joj je poveana frekvencija vizualne stimulacije na est puta veu nego kod ovjeka. Pela razlikuje bije-lu, utu, zelenu, plavu i ultraljubi-astu boju, a prepoznaje i oblike pojedinih predmeta i cvjetova.

Izuzetno joj je razvijeno ulo mi-risa koje se nalazi u antenama. ulo ukusa je smjeteno u usnom ustroju. Ako je nektar sladak, iako je neprijatnog mirisa, pele ga sakupljaju. One reagiraju i na zvuke koje registriraju pomou ula dodira, koje se nalazi po i-

tavom tijelu. Imaju svoj nain komuniciranja,

a to je najee neka vrsta igre. Od udaljenosti pae zavisi brzina igre, tj. broj okretaja u 14 sekundi. Ako je paa udaljena 100 metara, pela se okrene 10 puta, a samo 4 do 5 puta ako je paa udaljena je-dan kilometar. to je put do hrane dui, to je dua i igra.

Pele su glavni opraivai, one oprauju 80% biljaka. Stoga da pele nestanu izumrlo bi i oko 20.000 biljnih vrsta, to bi imalo kataklizmike posljedice na svi-jet. Korist od pela je viestruka, osim meda, one skupljaju i pelud, propolis, te proizvode vosak, ma-tinu mlije i pelinji otrov. To sve skupa je 20% koristi koje pelar ima od pela, a ostalih 80% je poklonjeno drutvu u vidu opra-ivanja.

Pele vie nego jednom oblete oko svijeta da bi sakupile 450 g meda.

Za 1 kg meda kojeg prerade iz 3 kg nektara pele trebaju posjetiti 7.500.000 cvijetia crvene djete-line ili 2.000.000 cvjetova ba-grema

Srednje jaka pelinja zajednica ima oko 50.000 radilica

Pelinja zajednica u godini dana potroi za svoj opstanak i uzgoj legla prosjeno 80 kg meda i 25-30 kg peluda.

Jedna pela posjeti u minuti oko 12 cvjetova, a tijekom dana 4.000 cvjetova

Jedna pelinja zajednica moe proizvesti vie od 45 kg meda vika, a to je ono to skupljaju pelari.

Potrebna je jedna zajednica da oprai hektar vonjaka, s time se poveava prinos i do 40%.

Redoviti konzumenti meda su najdugovjeniji ljudi, a pelari skupina s najmanjim postotkom oboljelih od malignih tumora.

Pela leti do 24 km/h i zamahne krilima 200 puta u sekundi, od-nosno 12.000 puta u minuti.

Sezonska pela ivi do 60 dana. A zimska pela i do 6 mjeseci.

U jednoj zajednici je jedna matica koja snese i do 2.000 jaja dnevno, a teina tih jaja je vea od teine same matice.

U Kini zbog zagaenja ima re-gija gdje pele i drugi kukci vie ne obitavaju i opraivanje se vri runo pomou pera i skupljenog peluda.

Pele si uistinu zanimljivi kukci

Ivica Doko, dipl. ing.

uvena je paa na jeli u Slove-niji, Gorskom Kotaru, u Lici i Bosni. Medljika se moe javljati na listu i granicama jele od svibnja pa sve do listopada. Do izluivanja medljike na crnogori-ci dolazi po dru B. Geintzu, koji je u tom pogledu vrio dugogodinja ispitivanja, posredovanjem ui-ju Lachnus hyalinus i Lecanium hemycryphum. Ove ui siu sokove iz tankih granica, s lista i izluuju medljiku. Postoje i suprotne tvrd-nje, da medljika nastaje znojenjem drvea, ali ta tvrdnja nema jaih dokaza, da bi se mogla prihvati-ti. Nije naena medljika na onim stablima, na kojima nije bilo nigdje u blizini uiju, naprotiv im su ui prenesene, medljika se pojavila.

Medljika nije redovita niti stalna paa u svakoj godini, i ne

moemo je ni po kojim znacima sa sigurnou predvidjeti, jer ui moe biti, a da se medijika ne pojavi. U hladnim i kiovitim lje-tima ne bude medljike. U deset godina pojavi se tri etiri puta, i to redovito u toplim i suhim ljetima. Kada su velike vruine, medljika brzo otvrdne i pele je ne mogu sabrati. Najjaa su luenja med-ljike u jutro i na veer, pa je po-znata pojava da pele i po noi na mjeseini izlijeu i rade, dok za podneva gotovo potpuno presta-je rad i moe se pojaviti grabe. Jaina izluivanja medljike mno-go varira prema tlu, nadmorskoj visini i jo mnogim nepoznatim faktorima. Ima krajeva, gdje se javlja ee, kao u Sloveniji i Gor-skom Kotaru,a ima i takvih, kao na primjer u Bosni, kod Bihaa na

Pljeivici, gdje se pojavi jedanput u deset godina.

Medljika se brzo kristaliziraNormalna je pojava da se jelova medljika vrlo brzo kristalizira jo u sau i da se ne dade vrcati. Na do-brim paama pelari neprestano vr-caju, a ukoliko to propuste, moraju izrezivati sae s medom ili ga ostavi-ti u konici, dok ga pele ne potroe. Poznati slovenski velepelar Kirar iz Maribora u tu svrhu izgradio je u meditima svojih konica takve okvire, u kojima su satine izgraene na cinkovom limu. Na paama me-djike, kad se ona kristalizira, on ne vrca med, nego izrezuje sae s me-dom sve do satne osnove i daje na-zad pelama da nadograuju i pune.

Interesantno je to se u Gorskom Kotaru sve do Delnica medljika ne

kristalizira u sau, a to se ide dalje od Delnica prema moru, kristalizira se ve za dva tri dana.

Pelari mnogo sele u predjele medljike i u dobrim godinama sa-beru velike koliine meda. Prema tomu postoji meu pelarima vjero-vanje u tim krajevima, da je medlji-ka bolja pelinja paa nego bagrem, jer dulje traje, pele se na njoj dobro razviju i saberu vie meda. U dobrim godinama mogu pojedina drutva dati 4050 kg, a u rekordnim godi-nama i do 80 kg meda.

Med od jelove medljike je ta-mno-zelenkast, mirie po smoli, ukusan je za jelo i mnogi smatraju da je ljekovit. Brzo se kristalizira; pele na njemu zimi dobiju griu i redovito ugibaju.

Preneseno iz knjige Pelinja paa (J, Momirovski, F. imi)

Crnogorina medljikaOsobitu znaajnu pelinju pau predstavlja medljika (medun ili mana) na jeli, smreki, boru i ariu. U naoj domovini u nekim godinama dolazi do izluivanja velikih koliina medljike, uglavnom na jeli.

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

28

Prof. Sulejman Alijagi

Glavna paa na odreenom terenu nastupa onog mo-menta im pone cvjetanje nekih medonosnih biljaka promje-ra 2-3 km sa kojeg pele sakupljaju najvie nektara kojeg pretvaraju u med, a koje spadaju u medonosne biljke. Tako glavna paa nekog po-druja moe biti bagremova, sun-cokretova, kestenova, lipova, livad-ska, vrijeskova i sl. Kada poinje glavna paa mi moemo utvrditi na osnovu cvjetanja medonosnih bi-ljaka ali najbolji pokazatelj glavne pae jeste preko kontrolne koni-ce ispod koje se nalazi pelarska

Radovi na pelinjakupoetkom ljetaMi pelari esto puta priamo i govorimo o pripremanju pelinjih drutava za glavnu pau, pa da obrazloimo ta se podrazumIjeva pod tim pojmom glavna paa.

ma med za vrcanje koji ima mno-go vrjednije sastojke od meda iz medita. Pri oduzimanju medita koriste se razne metode; stresanje pela pelarskom etkom, vei pelari koriste posebne motorne ispuhivae pela, drugi pak razne kemikalije a svakako najpriklad-nije za skidanje medita jesu bje-alice koje se postave dan prije vrcanja i sutradan se samo podi-gnu medita i odnose u skladita za vrcanja. Ovom prilikom samo trebamo voditi rauna da prethod-no u meditu nemamo okvira sa leglom i tako e broj pela u medi-tima biti minimalan. Ovo je va-no zbog raznih stresova kroz koje pele prolaze prilikom oduzimanja medita na vrcanje. Votane po-klopce moemo koristiti u ishrani pomijeane sa medom ili pretapati zajedno sa graevnjacima kako bi dobili isti vosak. Preporuujem mnogim pelarima da prije vraa-nja izvrcanih medita na pelinjak poprskaju ih malo vodom po okvi-rima saa. Mnogi pelari koji su imali bagremovu pau kao prvu ili jednu od glavnih paa, nakon toga vre zamjenu matica. Ovdje sva-kako trebamo biti oprezni i matice nabavljati kod provjerenih proi-zvoaa koji su registrirani i doka-zani proizvoai matica, a jednim

vaga koja pokazuje dnevne unose najmanje 0,5 kg, i ako se vidi da su krajnji okviri u naim konicama napunjeni medom, tad kaemo da je glavna paa poela.

Lipanj mjesec je prvi mjesec ljeta i u mnogim mjestima je to zavre-tak cvjetanja bagrema nakon ega ovisi od nadmorske visine i lokali-teta kod nekih poinje polovinom mjeseca kesten ili lipa kao druga ili trea glavna paa a kod nekih pelara poinje i livada kao glav-na paa. Lipanj mjesec je svakako mjesec kad naa pelinja drutva dostiu vrhunac svog razvoja, a sam razvoj pelinjih zajednica ovisi najvie od nas samih pelara, na-

im sposobnostima i tehnologiji pelarenja. Znamo iz literature da kvalitetna matica dnevno polae i do 2000 jaja, naravno ako je pe-linje drutvo zdravo, ima dovoljno prostora matici za polaganje. Ovu injenicu moramo imati u vidu jer jo uvijek moramo paziti na rojevi nagon naih drutava. Prema istra-ivanjima koje je proveo A. L. Gu-seljnjikov pele starosne dobi od 4 do 22 dana su u sastavu roja, dok mlae pele od 4 dana i starije od 22 dana ostaju u staroj (majinskoj) zajednici.

Mjesec lipanj je vrijeme kad je u veini mjesta pa i onih sa veom nadmorskom visinom zavrena bagremova paa i ne treba predugo ekati sa vrcanjem. Znamo da se vrcaju okviri koji su najmanje 2/3 poklopljeni kako bi izbjegli rizik da nam med ne bude upitan.

Bagremov med bez obzira i ako je dobro medio kao ove godine ne-to ranije, ne treba sav oduzimati jer se ne zna kakav e biti poetak lipnja mjeseca, dakle trebamo biti umjereni. Kae jedna pelarska mudrost Med na medu rodi i naim drutvima trebamo ostavi-ti solidne zalihe meda jer opet to sve ostaje u naim konicama ne ide kod komije ili susjeda. Pravilo je da se iz plodita nikad ne uzi-

esta slika konica u vrijeme glavne pae

29

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

dijelom i sami na svojim pelinja-cima moemo matice proizvoditi. Najbolje ako moemo matice na-baviti iz nekih veih selekcijskih centara ali treba da znamo da su takve matice mnogo skuplje od ovih naih. Mislim da veina pe-lara zna kako i na koji nain vriti zamjenu matica. Naravno oni pe-lari kojima nije bagrem bio glavna paa nastojat e da do lipe ili ke-stena odravaju zajednice u to ve-oj snazi, pripremajui ih za lipu ili

kesten ovisi koja im je prva glavna paa i istovremeno vodei rauna da im zajednice ne uu u rojevi nagon. U mom kraju pod Grmeom je prva glavna paa lipova paa. Ja svoje zajednice odravam, da ih to manje ue u rojevi nagon tako to Hanemanovu reetku drim iznad drugog plodita, gdje matica ima dovoljno prostora za polaganje jaja i stalno vrim previjeavanje legla, a med ako ga bude diem u tree ili etvrto tijelo (medite).

Pred samo cvjetanje lipe 20- 25 dana maticu sa otvorenim leglom i satnim osnovama sputam u prvo tijelo i na njega sputam Hane-manovu reetku a u drugo tijelo iznad reetke podiem svo zatvo-reno (poklopljeno) leglo iz kojeg e se brzo izlei mlade pele koje e taman kad lipa pone da cvjeta prei iz faze kunih pela u pele sakupljaice. Iz literature znamo da pele sa navrenih 20 dana svo-ga ivota postaju sakupljaice, me-utim dokazano je da ako se naglo pojavi obilna paa pele i prije toga preuzimaju obavezu sakupljaica i ostalih radnji u konicama. Na ovaj nain ja imam manji broj pe-la obaveznih da hrane mlado leglo, zapoljavam druge pele, jednim dijelom smanjujem rojevi nagon, a poveavam prinose. Sve ovo narav-no vrijedi ako je godina dobra, bez kiovitih dana i ako su ostali uvjeti ispunjeni.

Poeljno je posebno u onim mje-stima posebno kod nas u Krajini oko Cazina, V. Kladue, Buima pa sve do Dvora i Novog prema Prije-doru gdje se nalaze ogromne ke-stenove ume, da se za to vrijeme koriste hvatai polena. Korisno ih je postavljati iz razloga da se ne desi

tzv. blokada legla i matice, jer su veliki unosi polena pa poto ma-tica nema prostora da polae jaja, pelinje zajednice brzo dolaze u rojevi nagon. Hvatai pomau da se smanji unos polena a nema smet-nji za ishranu legla jer i pored njega odreenu koliinu polena pele unesu u konice, taman dovoljno njima za ishranu legla a pelari uhvate ogromne koliine polena i uz to i kestenovog meda, nadaleko poznatog po svojoj kvaliteti.

Hvata polena kojeg obavezno preporuujem na paama poput kestenove, koje daju vie polena nego nektara.

Prikaz prinosa sa nekih medo-nosnih biljaka po hektaru povrine (Jamak).

Bagrem u cvatnji Pele rado posjeuju cvjetove bagrema

Bagremov med

30

B RO J 74 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 1 .

PRODAJA PRIRODNIH

ROJEVA PELA

Cijena: 70KMKontakt osoba:

Joa LasiTel.: 039/715-475

Mob.: +387 63/487-594

24

B RO J 7 5 S R PA N J / KO LOVO Z 2 0 1 1 .

ETINIOZA opasna nametnika bolest pelaEtinioza je nametnika bolest pelinje zajednice uzrokovana kornjaem Aethinom tumidom. Izvorno, uzronik potjee s afrikog kontinenta, i to s podruja koja se prostiru juno od Sahare.

Afrike pele, kao primarni domaini, razvile su odre-enu otpornost prema ovom kornjau i kod njih on rijetko uzrokuje vee tete. Za razliku od afrikih, kod pelinjih zajednica europskih pela etina moe izazva-ti goleme tete i uzrokovati njihovo potpuno propadanje.

Bolest se iz june Afrike proirila u SAD, Kanadu i Australiju. U Eu-ropi zasad jo nije potvrena. Zbog globalizacije i opasnosti od njezina pojavljivanja, u naoj zemlji u Na-redbi o mjerama zatite ivotinja od zaraznih i nametnikih bolesti sva-ke godine propisuje se da tijekom dijagnostikog tretiranja protiv varooze u sezoni, ovlateni veteri-nar treba obaviti i kliniki pregled pelinje zajednice na etiniozu.

Izgled i razvoj nametnikaOdrasli kornja ovalna je obli-

ka, s lene i trbune strane laga-no spljoten i prekriven hitinskim omotaem tamnosmee do crne

boje. Dugaak je izmeu 5 i 7, a i-rok izmeu 3 i 4,5 mm. Na glavi su mu smjetene kratke antene koje zavravaju u obliku kuglice. Spolno zrele enke polau jaja u obliku ne-pravilnih nakupina u pukotinama unutar konice ili na sau. Jaja su

bijele boje veliine 1,5 x 0,25 mm. Uznemiravanjem odrasle etine potie na parenje i poveano pola-ganje jaja. Odrasla enka tijekom ivota moe poloiti do 2000 jaja. Nakon jednog do est dana iz jaja se razvija liinka. Bijele je boje, dui-ne 10-11 mm i irine 1,6 mm. Prednji i stranji dio blago su joj zailjeni, a tri para nogu smjeteni neposredno iza glave. Liinke velikog i malog voskova moljca i peludnog moljca imaju vei broj slabije razvijenih nogu smjetenih na grudima i trbu-hu. Liinke etine hrane se pelinjim leglom, peludom i medom. Odrasla liinka nakon desetak dana napu-ta konicu, zavlai se u zemlju gdje na dubini od 5-60 cm prelazi u sta-dij kukuljice. Pogodnija su pjesko-vita tla. Ovaj stadij traje 3 do 4 tjed-na i za to vrijeme kukuljica mijenja boju od bijele preko utosmee do

na kraju smee boje. Prilikom kre-tanja izvan konice, traei povolj-no tlo, liinka moe prevaliti put dug i nekoliko stotina metara. U prva dva dana ivota odrasle etine lete na velike udaljenosti, poglavito nou.

Sposobne su osjetiti pelinju zajednicu i na udaljenosti od pet-naestak kilometara. Zatim se smi-ruju i zavlae u mranije dijelove konice. Ovisno o nainu prehrane, ivotni vijek odraslih jedinki je od nekoliko dana pa sve do est mje-seci. Cjelokupnom razvoju pogo-duju visoke temperature te visoka vlanost zraka. Na 30oC preiv-ljava gotovo 100 posto liinki, a na 10oC ugibaju sve. Kako se zavlae u dubinu i do 60 cm, kukuljice tu mogu i prezimiti.

tete na pelinjoj zajedniciOdrasle jedinke vrlo su pokretne,

brzo se kreu po sau, skrivaju se u razliitim pukotinama konice, is-pod podnice, te na dnu stanica saa. Na taj nain teko su dostupne pe-lama. Osim toga, zbog hitinskog oklopa otporne su na pelinje ubo-de. Kada su izloene neposrednoj opasnosti od pelinjeg uboda zau-zimaju obrambeni poloaj - glavu i noge podvlae pod hitinski omota. Da bi zaustavile kretanje etina pe-le ih okrue i oblijepe propolisom.

25

B RO J 7 5 S R PA N J / KO LOVO Z 2 0 1 1 .

Kod otvaranja konica pelar (po-glavito kod blaih invazija) teko moe uoiti odrasle etine, jer one bjee od svijetla i skrivaju se u ta-mnijim dijelovima konice. Kad u konicu prodru liinke etine, pe-linja zajednica poinje propadati. Liinke bue tunele u sau i tako ga unitavaju. Hrane se pelinjim leglom, propolisom i medom. Na sau stvaraju pelama odbojne slu-zave nakupine, zbog kojih ih pe-le ne izbacuju iz konice. Liinke defeciraju u med pa zbog toga on fermentira i postaje neupotreblji-vim za pelinju prehranu. Takav med potamni i poprima miris trulih narani. Zbog fermentacije izlazi iz stanica saa, cijedi se po sau i na kraju curi iz konice. esto nam je upravo to prvi uoeni znak prili-kom pregleda na etiniozu.

U sluajevima jaih invazija prestaje razvoj pelinje zajednice, a pele esto naputaju konicu. Slabe zajednice mogu propasti ve dva tjedna nakon poetka invazije. Osjetljivije su pelinje zajednice koje su ve oslabljene zbog neke primarne bolesti (amerika gnji-loa, varooza, nozemoza). Takoer, osjetljivije su umjetno oslabljene konice (nukleusi) i mini zajed-nice u oplodnjacima.

Kornja se moe iriti selidbom pelinjih zajednica, rojevima, ra-

bljenom pelarskom opremom, saem, leglom, medom i peludom, pelinjim voskom, voem i ze-mljom.

Afrike pele razvile su odre-ene obrambene mehanizme na invaziju etina. Kod njih je uoena sposobnost uklanjanja jaja i liinki etine iz konice. Osim toga, tijekom sezone one esto sele traei odgo-varajuu pau. Etine ostaju i preki-da im se razvoj.

SuzbijanjePrikladni lijekovi za suzbijanje

ove nametnike bolesti ne posto-je na tritu jer su i etine i pele kukci. Zbog toga je od velike vanosti prevencija. Osnovno je odravanje zdravih i jakih pe-linjih zajednica, zatim higijena pelinjaka, pelinje opreme i pro-storija koja mora biti na odgova-rajuoj visokoj razini. isti med ne privlai etine. Isto tako, razvoj ovog nametnika moe se sprijei-ti smanjivanjem vlanosti zraka u prostorijama za vrcanje na manje od 50 %. uvanje priuvnog saa u hladionicama sprjeava razvoj voskovih moljaca, ali i etina. Do-bro je upotrebljavati svijetlo sae u meditu konice jer je ono ma-nje atraktivno etinama.

Pelinjak u listopaduU listopadu je sve manje posla za pelara, ali se pele intenzivno pripremaju za zimovanje. S hladnijim danima dolaze znatne promjene u ivotu i radu pelinjih zajednica.

Kruno Laec, dr. vet. med.

26

B RO J 7 6 R U J A N / L I S T O PA D 2 0 1 1 .

(lanak prenesen iz Gospodarskog lista)

U kontinentalnom dijelu ze-mlje listopad je posljednji mjesec kada pelari jo imaju posla oko samih konica. U krajevima uz more pele e jo neko vrijeme biti aktivne i izlaziti iz konica. Tijekom listopada po-tronja meda je oko 2 kg. Toplijih dana moe biti jo u prvom dijelu mjeseca, to e omoguiti zavre-tak svih radova s konicama u ovoj kalendarskoj godini i nadoknadu proputenog. U sluaju hladnog i kiovitog vremena, osobito ujutro, u drugoj polovici mjeseca pele e se sve ee poeti skupljati u zimsko klupko. Zbog toga ve sada trebamo misliti na utopljavanje konica i pripremiti potrebne ma-terijale. Lijepi dani nam omogua-vaju zavretak radova iz rujna. Jo uvijek pele stignemo dohraniti ako je potrebno, a posebnu pa-nju posveujemo ovogodinjim prirodnim ili umjetnim rojevima i nukleusima. U sluaju da e mete-orolozi kroz dulje razdoblje predvi-djeti toplo i lijepo vrijeme dohranu moemo obaviti guim eernim sirupom, a u sluaju loe prognoze

najbolje je koristiti med ili stan-dardne medno eerne pogae (bez stimulatora) u koje moe biti dodan pripravak protiv nozemoze. Obino u drugoj polovici listopada u koni-ci nema legla ili ga ima vrlo malo pa je to vrijeme kada obavljamo i je-sensko tretiranje protiv varoe. Sada leta zatvaramo eljevima ili vra-tacima od matine reetke kako bi sprijeili ulazak mieva i rovki.

Zbivanja unutar koniceKako odmie jesen tako je na

pelinjaku sve manje posla za pe-lara, naravno, pod uvjetom da je sve potrebno napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi moglo rei i za zbivanja unutar konice. Sve hladniji dani donose znaajne promjene u ivotu pela u konici. Nektarne i peludne pae nema u nekoj vidljivoj koli-ini. Pele rjee izlijeu iz konice emu pogoduju i sve krai i hladniji dani. Za lijepa sunana vremena moe se vidjeti poneka pela kako se vraa s oskudnim grudicama peluda na nogama. Uz pelud, pele donose i propolis kojim zatvaraju i posljednje pukotine kroz koje bi mogla ulaziti hladnoa ili se stvara-ti propuh. Lijepo vrijeme znaajno

je i za jesenske proisne izlete kako bi pele ule u zimsko klupko sa to manje optereenim crijevima. Tije-kom listopada, u veini zajednica, izlazi posljednje ovogodinje leglo. Zna se da zimu preive pele izle-ene krajem kolovoza, te u rujnu i listopadu. Veina matica prestaje polagati jajaca ve koncem rujna iako mlade matice u jakim zajed-nicama mogu produiti zalijeganje i kasnije emu pogoduje toplo vri-jeme. Ako je zima blaga, leglo se u takvim zajednicama moe u ma-njoj koliini neprekidno razvijati.

Odrasle pele rasporeuju hranu uz mjesto na kojem e se oblikovati zimsko klupko. To je u veini slu-ajeva sae u sredini konice iz ko-jeg je izalo posljednje leglo. Kada temperatura okoline padne ispod 12 C, pele se poinju skupljati u klupko. Na veoj hladnoi se jae zbijaju, a za toplijeg vremena se klupko razrahljuje ili u potpunosti rasputa.

Suzbijanje varoeTijekom mjeseca konice vie

ne bi trebali otvarati osim u drugoj polovici kada zajednice poinjemo tretirati protiv varoe. Taj zahvat

nastojimo obaviti to je bre mogu-e. Pogodno je da su topliji dani uz sunano i mirno vrijeme.

U ovom razdoblju smijemo pri-mijeniti sve pripravke koji su regi-strirani za ovu namjenu jer nema opasnosti od zagaenja meda, ali treba biti oprezan zbog zaostataka (rezidua) u vosku pa je dobro treti-rati samo plodine okvire, a izbje-gavati one u meditu na kojima ionako ne bi smjelo biti pela. Ako se preparat za suzbijanje primje-njuje prskanjem po pelama unu-tar konice (kao organske kiseline), temperatura zraka svakako ne bi smjela biti ispod 10 C.

Za primjenu bilo kojeg pripravka moramo se drati uputa proizvo-aa o koncentraciji i nainu pri-mjene. Unato oprezu, pri primjeni sredstava protiv varoe uvijek stra-da odreen broj pela i to u prvom redu starije i slabije pa je suzbija-nje varoe za toplijih dana poeljno obaviti i iz tog razloga. To je bitno s higijenskog gledita jer kada su pele aktivne i izlijeu iz konica mogu iznijeti van uginule pele s podnice i leta, nasuprot tretiranju za hladnijih dana.

Uginule liinke pela Varoa izgled odrasle jedinke

27

B RO J 7 6 R U J A N / L I S T O PA D 2 0 1 1 .

Oprez kod prihranjivanja pela

Kako bi matici pomogli da i u bespanim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati jajaca, moramo esto dohranjivati. Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabe na pelinjaku.

Kruno Laec, dr. ved. med.

Ujesen prihranjivanje zajed-nice, osobito one s mladim maticama, nesmetano e i dalje razvijati leglo pa e ui u zimu s vie mladih pela koje nisu radile izvan konice. U ranom proljetnom razvoju bit e hraniteljica novog legla i jezgra uspjenog razvoja. Jesensko podraajno prihranjiva-nje obavljamo manjim koliinama tekue hrane dulje razdoblje. Naj-vanije je da hranu dajemo naveer kad prestaje izlet pela, tako da je do jutra svu prenesu u sae. Pri pri-hranjivanju valja imati na umu da prokuhana eerna otopina lake izaziva grabe od nekuhane. Pri prihranjivanju, kao i svakom dru-gom otvaranju konica, treba biti vrlo oprezan, a svako pojaano zu-janje pratiti, da ne izazovemo opi mete u cijelom pelinjaku.

Grabe ili napad tuicaAko nema dovoljno pelinje

pae, kao to je est sluaj u rano proljee ili potkraj ljeta te ujesen, moe se dogoditi kraa meda iz razliitih konica koju nazivamo grabe ili tuica.

Kad prirodna paa oslabi, naime prestane, pele sabiraice i dalje izlijeu na sakupljanje nektara. Kad ga u prirodi nema ili nema do-voljno, nastoje pronai nove izvore. U tom oblijetanju znaju na svojem ili susjednom pelinjaku pronai slabije zajednice bez matice na ko-jima straarice na brane dovoljno leto. Ulaze u konice, nasisaju se meda i prenose ga u svoju konicu. Pronalazak izvora hrane prenose i drugim sabiraicama iz svoje za-jednice, i one u veem broju nava-ljuju na napadnutu konicu. Kad isprazne jednu trae iduu koja je slabija i ne moe se oduprijeti napadu. Ponukane posebnim zu-janjem napadaica prikljuuju se

pele iz drugih konica i na peli-njaku nastaje opi mete. Napad-nutu konicu prepoznajemo po ve-liku broju pela na letu. U poetku napada pela iz napadnute konice se brane, pa na podu ispred ko-nice vidimo pele koje se bore ili vie mrtvih pela. Jake zajednice se obrane od kakvih napada, i to tako da izau iz konice u veem broju, uhvate se i tjelesno onemogue ulazak napadaica. Slabije zajed-nice ostanu bez meda i s izgrienim i oteenim saem pa su osuene na propast, osobito ako je grabe ujesen. U toj borbi esto strada ili nestane matica. Nastavku ove nepoeljne pojave pogoduje veli-ka razlika u jaini zajednica istog pelinjaka kao to su kasni rojevi, nukleusi ili slabe zajednice. est uzrok je neoprezno prihranjivanje ili otvaranje konica.

Uzroci koji dovode do grabei- Uoi svretka pae, odnosno u

svako bespano doba potrebno je zatvoriti sva dodatna leta ili otvore za prozraivanje. Ostav-ljeno leto potrebno je suziti ovisno o jaini zajednice. Kod slabijih zajednica leto suujemo

tako da ostane prolazak samo za jednu pelu. Sva oteenja na konici zatvorimo da pele ne mogu prolaziti. Ventilaciju rjea-vamo preko mrea, i to je najbo-lje mrana ventilacija gdje pele izvana ne mogu doi u dodir s pelama u konici.

- Konice otvaramo samo po po-trebi, i to najbolje predveer. Pregled uoi zime, koji moramo obaviti u ovo doba, napravimo brzo i konicu po konicu, na to udaljenijim stranama pelinja-ka, a nikako susjedne. Ako kod otvaranja konice primijetimo pojaano zujanje ili napad pe-la, prekidamo pregled i konicu odmah zatvaramo. Nakon toga neko vrijeme promatramo zbi-vanje na letu.

- Pri vaenju okvira s medom pe-le moramo stavljati u konicu kroz limeni sipaonik, a nikako stresati pred konicu. Izvaene okvire s medom drati u dobro zatvorenim nastavcima, koni-cama, najbolje u udaljenim pro-storijama u koje pele ne mogu nekontrolirano ulaziti i izlaziti.

- Izvrcano sae vraamo u ko-nice na ienje predveer, kad

prestane izlijetanje pela, nikako danju.

- Prihranjujemo uvijek predve-er s ispravnih hranilica koje ne smiju proputati ni kap sirupa. Ako se sirup ipak prolije, obri-emo ga i isperemo vodom da se izgubi miris eera, a osobito ako smo hrani dodali med.

Borba protiv grabeiAko se unato poduzetim mje-

rama ipak pojavi napad tuica i grabe, potrebno je poduzeti mje-re sprjeavanja njegova irenja na ostale konice pelinjaka.

im na letu primijetimo borbu i razaznamo da je rije o napadu tu-ica i pokraj suenog leta, na leto nabacamo mokru travu da onemo-guimo provlaenje pela. Uz to se preporua okolinu leta premazati petrolejem ili nekom drugom teku-inom odbojnog mirisa. Ako to ne pomogne, leto napadnute konice zatvorimo mreom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je drimo dva do tri dana. Na njezino mjesto postavimo praznu konicu bez pela u koju stavimo jedan do dva prazna okvira koje moemo blago premazati medom. Tuice, naime oiste napadnutu konicu i smatraju taj izvor hrane potro-enim pa se vie ne vraaju na to mjesto. Nakon toga moemo vratiti sklonjenu konicu. Jedan od boljih naina je ako sklonjenu konicu moemo odvesti na udaljeno mje-sto (dalje od 5 km) i ondje otvo-rimo leto. U tom sluaju pele se iz konice i one koje su se zatekle kao napadaice ujedine i ponaaju kao zajednica. Osim vidljive pojave grabea, moe se dogoditi i tihi gra-be kada tuice dulje, ali u manjem broju, ulaze u konicu i polako kra-du med. tete od pojave grabea su u unitavanju napadnutih zajed-nica i njihovoj propasti, moguem unitenju gotovo cijelog pelinjaka, ali je vana i teta od irenja bolesti meu zajednicama i pelinjacima nekog kraja.

(lanak prenesen iz Gospodarskog lista)

Za toplih ljetnih mjeseci mogu se ispred konica zapaziti pele koje se udno i neuobiajeno kreu. Ozbiljnim promatranjem moemo zakljuiti radi li se o sluajnosti, ili je problem ozbiljniji.

Kruno Laec, dr. vet. med.

Djelominu ili potpunu pa-ralizu odraslih pela mogu prouzroiti razliiti im-benici. Jedan od njih su i virusi. Napretkom medicine, medicin-skih pomagala i metoda otkriveno je nekoliko pelinjih bolesti koje prouzrouju virusi. Osnovne dvije skupine su bolesti legla i bolesti odraslih pela. Veina virusa stal-no je prisutna u pelinjoj zajednici. Znakovi bolesti postaju vidljivi pri slabljenju pelinje zajednice, to u ljetnim mjesecima moe biti prou-zroeno nedostatkom pae. Velika je uloga u stresu i slabljenju zajed-nice i prisutnost varoe. Najee vidljivi i do sada najbolje opisani oblici virusnih paraliza pela su akutna i kronina pelinja paraliza, uz koje se laboratorijski mogu do-kazati i pridrueni virus kronine paralize, kao i virus polagane pa-ralize.

Akutna paraliza pelaVirus ove bolesti otkriven je pri

laboratorijskom istraivanju kro-nine paralize pela. Pele bre oteuje na nioj temperaturi, to se razlikuje od virusa kronine parali-ze. Nalazi se u velikim koliinama i u zdravim pelinjim zajednicama, bez nekih vidljivih znakova bolesti. Ako je u zajednici ujedno i mnogo varoa, moe doi do pojave bolesti. To se dogaa zbog toga to pri sisa-nju hemolimfe varoa svojom sisalj-kom prenosi i virus, pa kad prelazi s pele na pelu ona postaje aktiva-torom i prenositeljem virusa, jer u drugu pelu unosi dodatne koliine virusa, koje dovode do pojave bo-lesti. Tako je kod poveanog broja varoa u konici mogua i pojava ove bolesti od koje obolijevaju i ugibaju mlade pele radilice. Bole-sne pele lutaju ispred konice, ne mogu letjeti i ugibaju za nekoliko dana. Budui da se virus nalazi i u sekretima oboljele pele, dogaa

se da pri hranjenju legla mlijene lijezde pele hraniteljice izluuju s matinom mlijei i virus te tako za-raze leglo. Ako liinke na taj nain prime veliku koliinu virusa, ugi-baju prije poklapanja legla, a ako preive mogu se razviti u oteene pele. Uklanjanjem, odnosno dr-anjem varoe na prihvatljivu broju smanjujemo mogunost pojave ove bolesti.

Kronina paraliza pelaSimptomi ove bolesti bili su po-

znati i prije 20. stoljea pod nazi-vom paraliza pela. Rije je o za-raznoj bolesti koja napada odrasle pele. Njezina pojava mogua je ti-jekom cijele godine, ali je najea

u kasno proljee i ljeti. Uzronik je virus veliine 20x30 do 20x60 m, kojeg se najvie nalazi u ivanom tkivu u glavi pele, ljezdanom tkivu i mednom mjehuru. Bolje se razmnoava na 30 nego na 35 stup-njeva C, ali pele oteuje bre na vioj temperaturi. Virus se nalazi i u zdravim pelinjim zajednicama. U organizam pele moe ui hra-nom, ali je za razvoj bolesti potreb-na puno vea koliina virusa. Ako su ulazna vrata kroz oteenja na tijelu pele, infekcija je mnogo lak-a i uinkovitija. Najea ulazna vrata su oteenja koja nastaju na mjestu s kojeg su ispale dlaice sa pele ili opet ubodi varoa. Bolest se moe redovito pojavljivati na jednom pelinjaku u istim zajedni-cama vie godina, pa se zakljuuje da ulogu igra i nasljedna sklonost. Pelinje zajednice koje su selekcio-nirane na otpornost prema ameri-koj gnjiloi, prijemljivije su za virus kronine paralize. Budui da se virus nalazi i u zdravim zajednica-ma, za aktiviranje bolesti potrebno je djelovanje nekih stresogenih imbenika koji oslabljuju peli-nji organizam i zajednicu u cjelini. Najee je to slaba peludna i pre-jaka nektarna paa. Uz hranidbene Varoa pospjeuje razvoj bolesti kod pela

26

B RO J 7 7 S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

uvjete, razvoju bolesti pogoduju i lo smjetaj konica na jakom cje-lodnevnom suncu, nedostatno pro-zraivanje uz preuska leta i visoka temperatura zraka. Uz slabiju pau zajednica stagnira u razvoju, mati-ca polae manji broj jajaaca, broj pela opada to znai da broj varoa po peli raste, to takoer pogo-duje razvoju svih bolesti odraslih pela, pa tako i kronine paralize. Kronina paraliza pela javlja se u dva oblika, iako u jednoj zajednici prevladava najee jedan oblik. U prvom obliku bolesti javlja se nenormalno treperenje i podrh-tavanje krila i tijela pele uz iro-ko razmaknute noge. Takve pele gube sposobnost letenja, padaju i puze ispred konica, zadravaju se na vlatima trave pojedinano ili u skupinama dok ne uginu. Zadak je povean, izduen i ispunjen vo-denastim sadrajem. Osim ispred konica, bolesne pele s poveanim zatkom mogu se u nakupinama pronai i unutar konica na okviri-ma udaljenijim od legla, gdje ee balegaju pa izmetom uprljaju sae, slino kao kod nozemoze. Od poja-ve bolesti do uginua prolazi neko-liko dana. Kada pelinju zajednicu gledamo kao cjelinu uviamo da se ivot pela radilica skrauje za po-lovicu, to prouzrouje njezino sla-bljenje, pa se moe svesti na aku mladih pela i maticu.

Drugi oblik kronine paralize je karakteristian ba za ovu bolest po kojem je dobila i dodatni naziv. Oituje se pojavom naoko manjih pela sa sjajnim crnim zatkom, pa se naziva i crna bolest pela. Pela-ri najprije opaze zdrave pele kako iz konica izvlae male sjajne crne pele koje se opiru i pokuavaju se vratiti u konicu. Kad im to ne us-pije, zadravaju se na poletaljci ili padaju ispred konica gdje se kre-

u gotovo isto kao i u prvom obliku bolesti. Razlika je u tomu to su im crijeva prazna, pa se ine manjima od ostalih pela. Crna boja zatka potjee od hitina, koji nije prekriven dlaicama. Dlaice se gube zbog djelovanja virusa, ali je utvreno i da zdrave pele u istoj zajednici prepoznaju bolesne i grizu im dla-ice s tijela. Poneke crne pele jo neko vrijeme mogu i letjeti, esto gube orijentaciju i pokuavaju ui u druge konice. Pri mikroskopskom pregledu preparata virusa kronine paralize mogu se gotovo uvijek nai i estice promjera 12 m, koje se se-roloki razlikuju. Ako se pri pokusu one same ubrizgaju u zdrave pele, ne dovode ni do kakvih znakova bolesti ve je za njihovo umnaanje potreban virus kronine paralize, pa se naziva pridruen (satelitski) virus kronine paralize.

Naini suzbijanjaZa suzbijanje ovih bolesti naj-

vanije je sprijeiti njezinu pojavu, odnosno treba ukloniti nepovoljne uvjete koji oslabljuju zajednicu kada stalno prisutni virusi mogu buknuti i prouzroiti pojave znako-va bolesti. Konice za ljetnih vrui-na ne smiju biti izloene izravnom sunevu utjecaju, leta trebaju biti otvorena to je vie mogue s obzi-rom na bespano razdoblje i snagu zajednice, a dobro je povremeno dodati manje koliine rijetke e-erne otopine. Treba biti osigurana svjea i higijenski ispravna voda. Za jakih nektarnih ili medljikovih paa, treba obratiti pozornost na pelud, pa ako ga nema dovoljno treba ga dodati u okvirima iz pri-uve ili dodavati zamjene peluda (sojino brano, mlijeko u prahu, kvasac ili gotove tvornike priprav-ke). Prema podacima u literaturi, mogue je bolesnim zajednicama

dati 1 gram modre galice u litri e-erne otopine. Takoer su odreeni rezultati postignuti i dodavanjem enzima ribonukleaze ili drugih antivirusnih pripravaka, budui da lijeka protiv virusa zasad nema.

Stalna zatita protiv varoe i njezino zadravanje na broju podnoljivom za pelinju zajednicu jedan je o glavnih preduvjeta za odravanje dobroga zdravstvenog stanja i jai-ne pelinjih zajednica.

(lanak prenesen iz Gospodarskog lista)

27

B RO J 7 7 S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

26

B RO J 7 8 S I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 2 .

Pele kroz zimu Tijekom zimskog razdoblja pele na pojaanu hladnou odgovaraju pojaanom proizvodnjom topline i odravanjem temperature svojeg tijela i unutar konice

Prodori toplog vjetra i iznadprosjene temperatu-re tijekom studenog s jedne strane su dobrodoli pelama za proisne izlete, a s druge strane, gotovo svakodnevno rasputanje i ponovno oblikovanje zimskog klupka prouzroilo je poveanu potronju meda i stvaranje veih koliina vlage. Ta je prekomjerna vlaga u krajevima s dugotrajnom maglom tee izlazila iz konica. Zbog toga je i ove zime potrebno ee pratiti zalihe meda i provje-ravati konice. Nakon tretiranja protiv varoe pelama moramo osi-gurati to vei mir u pelinjaku tije-kom zimskih mjeseci.

Iako ova zima nije zapoela s uobiajenim hladnoama unutar konice se svejedno odvijaju pro-cesi zagrijavanja. Tijekom zimskog razdoblja pele na pojaanu hlad-nou odgovaraju pojaanom pro-izvodnjom topline i odravanjem odreene temperature svojeg tijela i unutar konice. Proizvodnja to-pline sagorjevanjem meda ima i odreene popratne produkte, kao to su u ovom sluaju vodena para i ugljikov dioksid. Pele sniava-nje temperature okoline, pa tako i vlastitog tijela mogu podnijeti samo do odreene granice. Kao sa-

mostalne jedinke ograniene su i u proizvodnji i odravanju topline. Na niskim temperaturama mora-ju se meusobno udruiti kako bi mogle preivjeti, a poetkom ka-lendarske godine i produenjem svjetlosnog dana poeti njegovati leglo. Upravljanje toplinom tijela kod pela nije u potpunosti razja-njeno. One nemaju veliku miinu masu niti obilno krzno koje bi proi-zvodilo i sauvalo toplinu. Takoer, razdoblje zime ne provode u stanju sna, nego samo prividno miruju. Jedna od teorija je postojanje neke vrste kemijske proizvodnje topli-ne. Sigurno se zna da ugljikohidrati koji su uskladiteni u tkivu i hemo-limfi u kemijskoj reakciji s kisikom, koji se unosi preko spleta dunika predstavlja visokoenergetsko go-rivo za aktivnost miia. Uslijed te aktivnosti stvara se toplina koju pele kao zasebne jedinke nisu u stanju zadrati nego vei dio ne-kontrolirano odlazi u okolinu.

Stvaranje toplineJedna pela samostalno proi-

zvodi toplinu podrhtavanjem tijela, odnosno stezanjem i otputanjem miia, najvie letnih. Kada se oni u potpunosti steu i otputaju, po-diu krila i omoguavaju peli lete-

nje. U hladno doba godine pela te miie moe brzo i kratko naprezati bez pomicanja krila. To dovodi do vidljive trenje pele koja se naziva podrhtavanje, a posljedica toga je potronja ugljikohidrata i kisika te stvaranje topline pele kao jedinke uz otputanje ugljikova dioksida.

Upravljanje toplinomAktivnost pela izravno ovisi o

temperaturnim uvjetima okoline. Pri temperaturi zraka od 8 C pe-le ne komuniciraju s prirodom, ne izlaze na leto niti iz konice. Kod viih temperatura, od 9 do 16 C kretanje je povremeno, a optimal-na je temperatura izmeu 16 i 32

C. Kod sniavanja temperature i dolaskom hladnoa pele se po-sebno organiziraju unutar same konice i stiu u kuglasti oblik koji se naziva zimsko klupko. Kada temperatura okoline padne is-pod 14 do 15 C poinje okupljanje pela na jednom mjestu. To mje-sto je u poetku hladnijega zim-skog razdoblja smjeteno u sredini konice, na dijelu saa iz kojeg je izalo posljednje leglo. Sa strana

Kruno Laec, dr. vet. med.

27

B RO J 7 8 S I J E A N J / V E L J A A 2 0 1 2 .

je okrueno peludom, a iznad se nalazi poklopljeni med. Oblikuje se u prostoru praznog saa, rubo-vima dodiruje stanice s medom, a nikada se ne nalazi na stanicama s medom. Klupko najee ima oblik nepravilne kugle pa podsjea na iz-duenu loptu.

Takav je okruglasti oblik naje-konominiji za odravanje topline zbog toga to kugla ima najmanju povrinu u odnosu na masu, a svi dijelovi su podjednako udaljeni od sredine pa se jednako hlade, od-nosno griju. Smatra se da pele iz vanjskih dijelova klupka polagano kreu prema sredini, a one iz sre-dine ih zamjenjuju. To kretanje je slabo i jedva primjetno. U poetku je klupko rastresito, a svaka pela podrhtavanjem miia krila stvara toplinu. Kod oblikovanja klupka pele se slau u odreeni raspored i ostavljaju prolaze za zrak, takozva-ne ventilacijske kanale. Pri niim temperaturama klupko se stie i na taj nain smanjuje svoju povr-inu u odnosu na okolinu. Tako se i zatvara velik broj ventilacijskih kanala kojima struji hladan zrak. Na rubovima klupka pele su naj-gue stisnute i ine izolacijski sloj ili koru klupka. Debljina tog sloja se mijenja od 25 do 75 mm, to ovisi o temperaturi okolia. Na rubovima klupka, neovisno o okoliu, tem-peratura je prilino stalna i iznosi oko 6 do 9 C. Temperatura u sre-dini klupka , dok nema legla iznosi prosjeno 21 C, a mogu je raspon od 14 do 29 C, mjereno izvana pre-ma sredini. U sredini klupka nalazi se matica, ali i pele koje aktivno proizvode toplinu. Stvorena topli-na prenosi se prema rubovima na pele koje ju ne mogu dovoljno i samostalno proizvesti. Uz to, oko dvije treine pela iz klupka pre-kriju prazne stanice saa i stvore tisue prostora nepominog zraka koji je vrhunski termoizolator. Na taj nain tede dragocjenu toplinu.

Tijekom zimovanja pele mogu napustiti klupko i zbog uznemi-ravanja. Tako udarci u postolje, konicu ili krov prouzrouju na-glo pokretanje pela, komeanje i klupko gubi svoj oblik. Pele ot-putene iz klupka lutaju konicom koja je mnogo hladnija od topline koju prua klupko. U tom lutanju neke se previe udalje od klupka, pothlade, te takve promrzle ne-maju dovoljno snage za povratak i ugibaju. Zbog toga se stalno na-

glaava potreba za zimskim mirom u pelinjaku, jer svako uznemiravanje prilikom zimovanja dovodi do ne-potrebnog kretanja unutar konice i mogueg ugibanja pela zbog hlad-noe.

Na rubovima klupka pele su gla-vama okrenute prema sredini, a tije-la su im tijesno priljubljena jedno uz drugo. Tako su dlaice na tijelu me-usobno isprepletene i stvaraju finu prepreku strujanju zraka i dodatnom gubljenju topline. Na temperatura-ma okolia od 6 do 8 C sve su pele stisnute u kompaktno klupko. To je i preporuljiva temperatura za zimsko tretiranje protiv varoe oksalnom ki-selinom.

Kada temperatura raste, pele se u klupku ponaaju obrnuto. Promje-nom rasporeda pela, klupko se ras-puta, otvaraju se ventilacijski kanali i prestaje podrhtavanje kao pojedi-nano stvaranje topline. Pri jo viim temperaturama pele poinju napu-tati oblik kugle i kreu po konici.

Preneseno iz Gospodarskog lista

Radovi u pelinjakupoetkom proljea

Poetkom proljea, nakon nekoliko zimskih mjeseci, poinju intenzivniji radovi u pelinjacima. U to vrijeme poinje i cvatnja voaka pa se pele raduju svakom toplom i sunanom danu prigodom izleta u probuenu pri-rodu privuene sa sve vie rascvje-talog bilja, koje nudi obilje peludi i prve kapi nektara.

Prvi radovi koji se provode u pelinjaku poetkom proljea su postavljanje higijenskih pojila, na koje se pele trebaju priviknuti i dolaziti tijekom cijele sezone ako u njemu bude stalno dovoljno iste vode. U proljee, kad nema nektar-ske pae, pelama je voda potreb-na za razvoj sve obimnijeg legla, a tijekom ljetnih vruina i radi odr-avanja mikroklimatskih uvjeta u konici. Utvreno je da jedna jaka pelinja zajednica tijekom aktivne sezone troi 0,2 do 0,5 litara vode dnevno, a to ovisi o koliini legla, temperaturi zraka i dotoku svjeeg nektara u konicu. Da bi se donije-lo 0,5 l vode, potrebno je da 3.000 pela napravi po 10 letova.

Ako je mogue pelama bi tre-bali onemoguiti posjeivanje mjesta s ustajalom i oneienom vodom jer preko takve vode se mogu prenijeti uzronici zaraznih bolesti npr. nozemoze ili ameri-ke gnjiloe. Zbog toga je potrebno tijekom cijele sezone od poetka izlijetanja, pa sve do kasne jeseni, pelinjim zajednicama osigurati istu vodu, postavljenjem pojili-ca. Postoji vie tipova pojilica. U praksi su se najboljima pokazale one pojilice gdje pele dolaze po vodu s donje strane jer je na taj nain pelama onemogueno da ostave svoj izmet na pojilici tako da je takva pojilica uvijek ista. Treba izbjegavati razne daske, stiropore i sline naprave jer takva mjesta mogu samo koditi, a nikako ne mogu biti korisna. Kad se jednom pele naviknu na pojilice nikako

ne smijemo zaboraviti stalno do-punjavati pojilice istom vodom jer ako nema vode samo kratko vrijeme, imat emo velikih proble-ma ponovno navikavati pele na to mjesto s vodom.

Dolaskom na pelinjak prvi je posao u bilo koje doba dana i bilo koje doba godine baciti pogled na leta konica. Po izletu pela iz konica i njihovom ponaanju na letu i bez otvaranja konice moe

Velimir Lasi, dipl. ing.

se ocijeniti to se u svakoj koni-ci zbiva i lako se mogu uoiti one konice s problemima. Tako po znatno manjem unosu peludi u od-nosu na ostale pelce, prepoznaje-mo i pronalazimo bezmatke. Onaj pelar, koji je svoje pele uzimio s mladim maticama, imat e daleko manje posla i neugodnih iznena-enja od pelara koji je svoje pele uzimio s maticama razne i nepo-znate starosti.

Prvi pregledi pelinjih zajednica su obino kratki, brzi i bez suvinih intervencija. Utvrujemo konaan broj gubitaka i njihove uzroke te otkrivamo sumnjive i slabe zajed-nice, koje emo naknadno spajati s jaim zajednicama. Nikada ne spajamo dvije slabe zajednice, jer od njih najee opet postaje slaba zajednica.

U snanoj pelinjoj zajednici, a ovisno o vremenskim prilikama, dotoku nektara i peludi, u gornjem nastavku ima cca 6-8 okvira po-klopljenog legla, a i puno mladih pela. Iako u gornjem nastavku nema vie slobodnog mjesta za polaganje jaja, matice nerado si-laze u donji nastavak, jer je u do-njem nastavku neto hladnije. Da pelinja zajednica ne bi zaostajala u razvoju, treba napraviti prvu za-mjenu mjesta gornjeg i donjeg na-stavaka. Ovo se radi kada vrijeme bude toplo i kada je dotok peludi i nektara redovit, kako bi pele mogle to prije pokriti sada gornji, prazniji nastavak, u koji, sada iz donjeg nastavka prelazi matica i tamo nastavlja s polaganjem jaja. Nakon 15-18 dana nastavak e biti pun legla i tada treba napraviti drugu zamjenu visine nastavaka. Kod zamjene mjesta nastavaka koristimo instinkt matice da po-lae jaja u gornjem nastavku, jer je tu najtoplije. Isto tako, i pele in-stinktivno prenose hranu iz donjeg u gornji nastavak, kako bi hrana bila to blie otvorenom leglu, oko kojeg stvaraju vijence s medom. Na taj nain stimulira se pelinju zajednicu na brzi razvoj s postoje-om hranom u konici. U ovakvom sluaju pelar ne mora skidati po-klopce na medu i ne mora stimu-lativno prihranjivati, to na peli-njacima s veim brojem konica zahtijeva puno rada i vremena. Da bi se zajednica mogla nesmetano razvijati i da ne bi pala u rojevno stanje, prije poetka glavne pae treba dodati i trei nastavak.

27

B RO J 7 9 O U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

mr. sc. Milorad ubi

Prema analizama provedenih upitnika gubici u pelarstvu su u Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina kreu od 12 do 15 % (procjena Veterinarskog fakulte-ta Zagreb, Zavod za biologiju riba i pela, 2011). Pritom su najvie ote-eni pelari kod kojih su zabiljeeni gubici vei od 60 %.

Koristi od pela u poljoprivred-noj proizvodnji

Prinos sakupljenog meda(kg/ha)

Poveanje prinosaopraivanjem

malina 96 kg Jabuke 12 xumske jagode 106 kg Kupina i vinja 10-12 xBorovnica 47 kg Trenja 10 xJabuke 10-47 kg Badem i stranooplodne ljive 8 xSuncokret 20-40 kg Borovnica 8-12 putaKruke 20-30 kg Suncokret 2 x

Uzroci propadanja pelinjih zajednica

Razliiti su uzroci propadanja pelinjih zajednica a najvaniji koji se navode u naoj zemlji i drugim dravama diljem svijeta su sljedei:- Razliiti nametnici pela i pri-

tom loa pelarska praksa (npr. nepravilna i viekratna primje-

na kemijskih pripravaka protiv varooze dovodi do smanjenja imuniteta zajednice, pa time postaje prijemljivija za druge nametnike)

- Negativni okolini imbenici (npr. otra zima, slaba prezi-mljujua prehrana pela)

- Otrovanje od pesticida (npr. sredstva za zatitu bilja, sred-stva za sanitarnu higijenu-npr. pripravci za suzbijanje komara-ca).

- Elektromagnetno zraenje be-inih kunih telekomunikacij-

skih ureaja u Njemakoj do-kazano utrostruuje uestalost raspada pelinjih zajednica!

- Poremeaj propadanja pelinjih zajednica (engl. Collony Collap-se Disorder, CCD) dosad neu-tvreni specifini uzrok propa-danja zajednica 30-40 % (npr. Belgija, panjolska, Francuska,

Grka). Iz naizgled zdrave zajed-nice iznenada nestaju odrasle pele, a mali broj mladih pela ne moe se brinuti za leglo. Kao mogui uzrok spominju se nu-klearne elektrane!

- Primjena GMO u konvencional-noj poljoprivrednoj proizvodnji.

Usprkos brojnim nedostatcima primjena sredstava za zatitu bilja u poljoprivrednoj je proizvodnji jo uvijek najrairenija metoda suzbi-janja neeljenih organizama.

Mjerilo otrovnostiSvako sredstvo za zatitu bilja

moe biti u veoj ili manjoj mjeri otrovno za ljude, ali takoer u veoj ili manjoj mjeri mogu biti otrovna i za domae ivotinje, divlja, ptice, ribe i pele.

Srednja letalna doza (LD50) je uobiajeno mjerilo otrovnosti ke-mijskih spojeva, a oznaava broj miligrama (mg) tog sredstva na kilogram (kg) tjelesne teine po-kusnih ivotinja potreban da ubi-je 50% tih ivotinja. to je taj broj manji, kemijska tvar je jai otrov!

Velika veina sredstava za zati-tu bilja, koja imaju doputenje za promet u naoj zemlji (neto vie od 98%), na temelju opih poda-taka o otrovnosti svrstana je u tri skupine otrova, a slobodna prodaja bez evidencije je pri tom doputena samo za III. skupinu otrova.

ovjek danas koristi vise od 70.000 kemijskih spojeva u najra-zliitije svrhe (u industriji, prome-tu, prehrambenim i konditorskim pogonima, kuanstvu, medicini i

28

B RO J 8 0 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

OTROVNOST I OPASNOST ZA PELE OD PESTICIDAU Republici Hrvatskoj ima oko 8000 pelara i priblino 360.000 konica. Osim izravne koristi od pela zbog njihovog proizvoda (npr. med), pele su viestruko korisne zbog opraivanja nekih vrsta poljoprivrednog bilja.

dr.), a za suzbijanje tetnih organi-zama u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji tijekom 2011. godine bila je doputena samo 221 dje-latna tvar.

Sredstva za zatitu bilja smiju se koristiti sukladno njihovoj regi-straciji koju izda je nadlena upra-va Ministarstva poljoprivrede (NN 27/11.) u doputenim kulturama, u propisanoj koliini i na propisan nain.

U vrijeme berbe ili etve po-ljoprivrednih usjeva ostaci ili re-zidui sredstava za zatitu bilja ne smiju biti vei od tolerance propisanePravilnikom o maksi-malnim razinama ostataka pestici-de u i na hrani i hrani za ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla.(NN 148/08., 49/09., 118/09., 36/10. i 26/11.).

Priblino 75% sredstava za za-titu bilja u Republici Hrvatskoj je barem 400 % manje otrovno od natrij-klorida (kuhinjska sol) koji se koristi kao dodatak jelima i/ili acetil salicilne kiseline (npr. An-dol, Aspirin koju u svijetu kao lijek koristimo u godinjoj koliini od 42.000 tona. Srednja letalna doza natrij-klorida i acetil salicilne ki-seline je priblino 300.

Stoga, poljoprivredni proizvoai moraju poznavati karencu svakog sredstva za zatitu bilja u dopute-nim kulturama!

Neke od tih kemijskih tvari su poznate i pelarima jer ih koriste za suzbijanje neeljene varooze (npr. amitraz, fluvalinat). Pri ocjeni dva-ju jednako otrovnih sredstava opa-snost im dodatno odreuje njihova formulacija, hlapivost, nain, uvjeti i mjesto primjene, te izloenost osobe koja obavlja aplikaciju.

Za pelare su najotrovnija i naj-opasnija sredstva za suzbijanje ku-kaca ili insekata (insekticidi).

Zatita pelaZa pele je od dva jednako otrov-

na sredstva manje opasno ono koje ima odbijajui (repelentni) uinak. Sve do poetka 1990-ih godina u naoj zemlji, ali takoer i u svijetu, zabiljeeni sluajevi povremenog trovanja pela manjih razmjera zbog nestrunog rukovanja sred-

DJELATNA TVAR TRGOVAKI PRIPRAVCI

abametrin ------------------ Vertimek EC, Kraft ECklorporifos-etil -------------- Pyrinex 250 MEdimeotat-------------------- Rogor 40 EC (Chromogor, Perfekthion, Calinogor, Zagor, Ritam, Sistemin E-40)imidakloprid ---------------- Confidor 200 SL (Boxer, Rapid, Magnum, Kohinor, Dali, Congo)

stvima za zatitu bilja. esto bi poljoprivrednici iz neznanja i/ili nehaja poetkom i/ili tijekom cvat-nje poljoprivrednih kultura koje privlae pele (npr. uljana repica, jabuke) koristili za pele otrovne i opasne insekticide (npr. dimeotat, klorporifos-etil, abamektin).

Najvea opasnost od trovanja pela sredstvima za zatitu bilja prijeti ako tijekom cvatnje poljo-privrednih kultura koje posjeuju opraivai koristimo sistemine pripravke rezidualnog uinka, po-glavito ako su oni otrovni na pele (npr. insekticidi). Stoga je tijekom cvatnje poljoprivrednih usjeva zabranjena bilo kakva primjena sisteminih insekticida, a ostala se kontaktna sredstva smiju kori-stiti samo u doba dana kada pele ne lete (dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca)! Vrlo je vano tijekom zatite viegodi-njih nasada (vonjaka i vinograda) cvjetni podrast uvijek prije aplika-cije pokositi.

Za pele vrlo otrovna i opasna sredstva za zatitu bilja (neki in-sekticidi) koja su u naoj zemlji doputena za primjenu u viego-dinjim nasadima (vonjaci i vino-gradi). Pele jako stradaju ako se prskanje obavlja tijekom njihova leta, ali zbog njihove perzistentno-sti i narednih 5 dana nakon primje-ne:

Stoga su Pravilnikom o uputa-ma kojima su se obavezni pridra-vati korisnici sredstava za zatitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljiti (NN 135/08., 73/10.) u lancima 6. i 7. Propisane mjere za zatitu pela. lanak 6. propi-suje da korisnik u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura mora oba-vijestiti pelare (i/ili najbliu pe-larsku udrugu i/ili Hrvatski pe-larski savez) najmanje 48 sati prije

tretiranja kontaktnim sredstvom opasanim za pele. lanak 7. pro-pisuje da podrast u viegodinjim nasadima u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pele mora biti pokoen.

U vrijeme cvatnje poljoprivred-nih kultura zabranjena je primjena sisteminih sredstava opasnih za pele. Primjena kontaktnih sred-stava opasnih za pele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura

doputena je samo u nonim sa-tima i to poevi dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

(Preneseno iz Gospodarskog lista)

29

B RO J 8 0 SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

OTROVNOST I OPASNOST ZA PELE OD PESTICIDA

Mladen Karai, dipl. ing.

OCJENJIVANJE KAKVOE MEDA

Svaki med ima svoje specifinosti i ne moe se rei da je odreena vrsta najbolja. Jer svaki je med dobar, samo je stvar ukusa kojem e se dati prednost. Tu je i navika pojedinih krajeva. I dok se u Bosni cijeni med od bagrema u Hercegovini pelari kau kako nema nita bez kadulje ili vrijeska.

Pele i med Med je prirodni proizvod kojeg

medonosne pele dobivaju prera-dom nektara i medljike u mednom mjehuru. Zapravo, pele nektar s medonosnog bilja, medne rose (medljike), te s povrine lia i igli-ca etinara pretvaraju u med. Proi-zvode ga kao hranu za dugo zimsko

razdoblje na isti nain ve 100 mi-lijuna godina. Tijekom sakupljanja, pele posjete 50 do 100 cvjetova.

Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, djetelina, vrijesak, akacija, mjeavine cvijea, eukaliptus, la-vanda, majina duica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga razliite od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu

u vrijeme glavne pae, boja i okus variraju od godine do godine ak i na istoj lokaciji. Med nije jednoli-an proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od ko-jih pela proizvodi med, te ovisno o godinjem dobu.

Dva su izvora slatkih sokova iz kojih pele proizvode med: nektar i medljika (medna rosa). Nektar je slatki sok koji izluuje medonosno bilje iz posebnih lijezda nek-

tarija. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med. Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izlu-uju razne vrste lisnih ui. Med pro-izveden od medljike naziva se med medljikovac.

Pele sakupljaju slatke sokove u prirodi i donose ih u konicu u svo-me mednom mjehuru. U mednom mjehuru pele nektar se mijea s tvarima koje pela lui iz svojih lijezda. Time se saharoza iz nek-tara ili medljike pretvara u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak sastoji se u tome da pele odlau nektar u elije saa, ali samo do polovice elije kako bi suvina voda iz nek-tara to prije isparila. Suviak vode uklanja se viekratnim prenoe-njem iz stanica saa, te prozraiva-njem konica.

Istodobno se pod djelovanjem fermentacije poveava koncen-tracija eera u nektaru, to kroz neko vrijeme dovodi do zgunja-vanja nektara i njegova pretvaranja u med. Proizvodi od meda su: sae, tekui med, prirodno kristalizirani med, kremasti med.

Neko se med koristio za pri-pravljanje razliitih lijekova, kao energetski pripravak koji je omo-guavao preivljavanje, dok su njegovi korisni sastojci pridonosili i ljepoti. Danas se med koristi u me-dicinske i kozmetike svrhe, ali i kao neizostavna zdrava namirnica. A smatra se kako je pelarstvo kao profesija, a time i koritenje meda poelo na Srednjem istoku. Stari Egipani drali su pele i trgova-li medom i pelinjim voskom du obale istone Afrike jo prije neko-liko tisua godina. Isto tako, brojne recepte lijekova koji u sebi sadre

Izloba meda

26

B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVO Z 2 0 1 2 .

med pronalazimo u samim zaet-cima ljekarnitva i travarstva. Sve to svjedoi u prilog injenici kako je ovjek jo od davnina poznavao i eksploatirao hranjiva i ljekovita svojstva meda i drugih pelinjih proizvoda-propolisa, matine mli-jei i voska. Danas, suvremena medicina pridaje sve vie znaaja medu kao vrijednoj namirnici, i to prvenstveno u prehrani trudnica, dojilja, djece, staraca, bolesnika i dr. Ali, osim u medicini med se intenzivno koristi i u kozmetikoj industriji kao vrijedan sastojak mnogih pripravaka za preparativnu njegu tijela.

Kako se ocjenjuje med?I dok svaki pelar subjektivno

svoj med ocjenjuje kao najkvali-tetniji, na slubenim natjecanjima to nije tako. Jer na takvim i slinim manifestacijama med ocjenjuje posebno povjerenstvo organo-leptiki i to nakon provedene ke-mijske i mikroskopske analize. A sam organizator izrauje pravilnik ocjenjivanja tako to raspie natje-aj kojim poziva pelare, te odredi uvjete natjecanja: vrste meda, po-druje s kojeg se med ocjenjuje, nain uzimanja i koliinu dostav-ljenih uzoraka, podatke o medu, vrijeme i mjesto ocjenjivanja. Pe-lar pak na ocjenjivanje med do-stavlja u staklenkama u teini od po 1 kilogram. Potrebno je dostaviti tri pakiranja meda jer jedan odlazi u laboratorij na analizu, drugi ide na ocjenjivanje dok se trea sta-klenka meda deponira za naknad-ne potrebe (za provjeru uspjenosti ocjenjivanja ili za analizu nakon reklamaci-je pela-ra). I dok se labora-to-

rijskom analizom i mikroskopskim pregledom izdvajaju patvoreni me-dovi i utvruje botaniko porijeklo meda ocjenjivaki sud organolep-tiki pregleda uzorke meda. Obi-no medove ocjenjuje jedan ili vie sudova sastavljenih od 5 do 9 la-nova koji dnevno mogu kvalitetno ocijeniti do 30 uzoraka meda. Pri tom se prvo ocjenjuju laki a tek potom medovi bogatiji okusom i mirisom. Izmeu svakog kuanja meda okus se prekida konzumi-ranjem komadia kruha ili jabu-ke. Slubeno ocjenjivanje meda je iznimno zanimljivo a svrha mu je prepoznati odlike nacionalnog meda, istaknuti najkvalitetnije proizvode te nagraditi trud pela i pelara.

Najee vrste medaBagremov med je gotovo jedan

od najsvjetlijih vrsta meda. ist bagremov med bez primjesa dru-gog meda staklasto je proziran, gotovo bezbojan. Blagog je oku-sa i neto slabijeg mirisa. Dugo se ne kristalizira. Dosta je traen na tritu i osobito se preporua za smirenje te kao prijeko potrebna pomo svim unim bolesnicima.

Lipov med ima blago utu boju koja se prelijeva u zelenkastu. Ja-kog je i ugodnog mirisa po cvijetu lipe, slatkog okusa i u narodu je osobito popularan. Kristalizira se za mj