gramatika 6 razred-1
TRANSCRIPT
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
1/130
Milo{ Kova~evi}
Dobrica Kova~evi}
SRPSKI JEZIK I JEZI^KA KULTURA
za {esti razred osnovne {kole
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
2/130
UREDNIK
Prof. dr Tiodor Rosi}
RECENZENTI
Dr Mihailo [}epanovi}, Filolo{ki fakultet, Beograd
Sofka Radoji~i}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti
u O[ Desanka Maksimovi}, Zemun
Sla|ana Haxi}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti
u O[ Bora Stankovi}, Beograd
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
3/130
Milo{ Kova~evi}Dobrica Kova~evi}
SRPSKI JEZIK I
JEZI^KA KULTURAza {esti razred osnovne {kole
Srpska {kola
Beograd, 2010.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
4/130
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
5/130
BOGATSTVO RE^II BOGATSTVO U RE^I
Obnavqawe
Re~i
Da ~ujemo, da oslu{nemo pa`qivo koje su re~i tvrde, stamene? Koje mogu same, cela
misao, cela re~enica biti? Re~! Ta~ka. Re~i. Ta~ka. Da proverimo koje su bitne, koje
su{te? Da li nam poma`u ili nam odma`u? Da li bistre ili mute? Da li grade ili ru{e?
Jer, ono {to se iz nekih re~i zametne, kao iz zmijskog jajeta, mo`e biti toliko zlobno i
otrovno da zavadi, da umori ceo Svet.
Re~. Ba{ ona, po~ujmo, i nije odve} tvrda. Nije ni meka. Mo`da je osredwe tvrdo}e.
Po~iwe resko, ali je samoglasnik ubla`i, uvije, istegne, da bi se svr{ila umek{ana,odmekla, umukla. Tako i treba, jer re~ mo`e biti i ovakva i onakva. I britka i blaga. I
divqa i smerna. Wena melodija u skladu je sa zna~ewem. Re~ mora da bude {iroka, da obuh-
vata sve od vreve do }utawa, od `agora do ti{ine. Wena toplota je umerena, mlaka. A bo-
ja kao da je jedna nijansa mrke, umbre, oranice. Vi{estruko povezana sa zemqom i rodom,
i poreklom, i starinom. Re~ je, po svemu, umerena, podatna re~. Od we mo`e{ da na~ini{
mnoge dobre stvari. Ali, mo`e{ da iska`e{ i kakvu gadost, zlo. Re~ je privla~na, pit-
ka, rezi i re`i na jeziku. U prvi mah u~ini ti se slaba, trun, seme nepoznate biqke. A kad
proklija, kad po~ne da ni~e i |ikqa, ne mo`e{ je zaustaviti, otima se i buja kao korov.
S re~ju se mora pa`qivo, blago. Ona je stara, drevna. Postojala je pre svega. Mnogo ona
zna i se}a se svega {to je bilo. Ni Boga ne pomiwi, ni re~ ne prizivaj bez velike, pravepotrebe.
(Milenko Paji})
Pisac govori o re~ima, o mo}ima re~i. Kakve re~i mogu biti? [ta se sve re~ima mo-
`e posti}i? Izdvoj sve epitete kojima pisac odre|uje re~i.
Kako shvata{ zna~ewe skupa re~i (sintagme) tvrda re~? Kako shvata{ misao da je re~
vi{estruko povezana sa zemqom i rodom, i poreklom, i starinom?
Ve} mnogo toga zna{ o re~ima. Podseti se! Kako se re~i dele u vrste: koliko ima vrsta
re~i? Koje su to promenqive, a koje nepromenqive vrste re~i? Koje vrste promena pozna-
ju promenqive re~i? Koje se re~i mewaju po pade`ima, a koje po licima? Koje re~i imaju
komparaciju?
Podvuci u tekstu sve promenqive re~i i odredi kojoj vrsti re~i pripadaju.
5
drevan starinski, prastar; |ikqati |ikati, naglo rasti uvis; re-
ziti imati rezak, prijatno o{tar ukus ili miris; umbre boja sli~-
na mrko`utoj
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
6/130
Dosta toga zna{ i o zna~ewima re~i. Podseti se!
Da li svaka re~ ima samo po jedno zna~ewe? Mo`e li jedna re~ imati vi{e zna~ewa?
Navedi neka zna~ewa re~i glava Ima li ta re~ isto zna~ewe u re~enicama: On ima ve-
liku glavu. Kwiga ima sedam glava. Otac je glava porodice.
Kako se naziva pojava kada jedna re~ ima vi{e zna~ewa?
A mo`e li vi{e re~i imati isto zna~ewe? [ta zna~e re~i iz teksta star i drevan?
Imaju li isto zna~ewe pridevi iz teksta umek{ana i odmekla? Kakvo zna~ewe imaju
prilozi vrlo i veoma? Napravi nekoliko re~enica s tim prilozima. Kakvo zna~ewe ima-
ju re~i vrelo i izvor, vatra i ogaw, sti}i i do}i? Kako se nazivaju takve re~i?
A ima li re~i koje se isto pi{u, a imaju potpuno razli~ita zna~ewa? Uporedi is-
taknute re~i u slede}im re~enicama:
Kosajoj je gusta i duga. Planinska kosa obrasla je `buwem. Kosa mu je o{tra i lakose~e travu.
Kako se nazivaju ovakve re~i?
6
Upotreba jedne te iste re~i u razli~itim kontekstima (situacijama)
sa razli~itim a me|usobno povezanim zna~ewima naziva se vi{ezna~-
nost re~i ili polisemija.
Re~i koje se razli~ito pi{u ili izgovaraju a imaju isto ili sli~no
zna~ewe nazivaju se sinonimi.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
7/130
Obrati pa`wu na slede}e parove re~i iz teksta: pomagati odmagati; bistro mutno;divqa smerna; `agor ti{ina. U kakvom su zna~ewskom odnosu te re~i? Jesu li wiho-
va zna~ewa povezana? Jesu li ona podudarna (ista) ili suprotna?
Kako se nazivaju takve re~i?
7
Re~i koje se isto pi{u i izgovaraju a imaju potpuno razli~ita zna~e-
wa nazivaju se homonimi.
Re~i koje se razli~ito pi{u i izgovaraju a imaju suprotna zna~ewa
nazivaju se antonimi.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
8/1308
TVORBA (GRA\EWE) RE^IIzgubqeni paw
Stakleno no}no zimsko nebo kao od leda iskovano... Probudio se Martin i {iroko ot-
vara o~i. Osje}a svoje ostudewele uko~ene noge, opa`a na vratu lupe{ku struju hladna vaz-
duha, koji se uvla~i kroz pukotine oko slaba rasklimana prozor~i}a, i dobro vidi: vatra
se u pe}i odavno ugasila, a mjesto gdje stoje drva prazno je. Ohladila se soba, i djeca u snu
je~e od zime.
- Bo`e, bo`e, pomozi i nasjetuj me; oko ku}e ni klipe drveta, a stara ograda ve} je
odavno polo`ena...
Neko je pored puta izgubio paw!
Ta misao poput muwe rasvjetqava ~itavu sobu. Martin se dr{}u}i pridi`e iz kreveta...
- Paw, golemu staru pawinu, mogli su da izgube voze}i niz onu stran~icu; put je tuda
najkvarniji.
Gle, kako se toga prije sjetio nijesam! Naprijed, juna~e!Pru`io je korak spoti~u}i se i kli`u}i u smrznutu snijegu... Kad skliznu niz visoku
gorwu obalu druma, stade nemirna srca da se obazire uokolo. Gdje li }e se to na snijegu
ukazati velika tamna mrqa paw? Tu se on mora na}i negdje u blizini, golem a suv kao
barut...
- Da nije ono tamo?
- Eh, ba{ me prevari...
I opet tamna mrqa na drumu. To najzad mora biti dugo tra`eni paw. Eto, kako se nije
odmah dosjetio da je on tu!
Na neravnu i prolokanu mjestu saonice su skliznule niz kamen i zbrisale s wega na-padali snijeg. Martin kleknu i pipa kao slep. Sasvim u kraju, napola zaboden u snijeg,
le`i mali qeskov pawi}. Ruke ga gr~evito grabe, sve se ~ini kao da je to san i da }e drvo
iznenada pobje}i.
- Ha, evo ga, moga lijepog i ro|enog! Otkad ja samo wega tra`im.
Kao brata ro|enog privija na grudi mali suvi paw, sav rutav od sasu{ene mahovine. U
wegovu naru~ju drvo postaje toplo i raste.
- Hajdemo sad ku}i, ro|enko moj, ku}i, ku}ici na{oj.
Djetiwasto sre}an, krenuo je natrag preko poqane... A paw u Martinovom naru~ju
narastao je golem kao Grme~ i ~itav svijet gori od wegovog ogwenog srca.
(Branko ]opi})
PAW PAW-I] PAW-INA
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
9/1309
U prohladnoj zimskoj no}i u Martinovoj ku}i nestalo je drva za lo`ewe. Kako pisac
slika zimsku hladno}u? Kakvo re{ewe pronalazi Martin? Na koji na~in je pisac opisao
Martinov odnos prema tra`enom i prona|enom pawu? Uo~i u tekstu re~i koje najboqe
iskazuju Martinov emocionalni odnos prema pawu.
Tvorbena osnova i tvorbeni nastavak
Kojim sve re~ima pisac u tekstu imenuje PAW?
To se vidi i iz slede}e tri re~enice izdvojene iz teksta:
Neko je pored puta izgubio paw!
Paw, golemu staru pawinu, mogli su da izgube voze}i niz onu stran~icu.
Sasvim u kraju, napola zaboden u snijeg, le`i mali qeskov pawi}.
Pisac je, kao {to vidimo, paw imenovao sa tri razli~ite imenice: PAW, PAWI],
PAWINA.[ta povezuje, a {ta razlikuje te tri re~i?
Sve tri re~i povezane su re~ju paw, jer je ta re~ sastavni deo i re~i pawi} i re~i
pawina.
To zna~i da su re~i pawi} i pawina gra|ene (tvorene) od re~i paw pomo}u posebnih
nastavaka:
PAW-I]
PAW-INA
Ti nastavci (-i}, -ina) pro{iruju zna~ewe re~i paw, dodaju}i joj novo posebno zna~e-we, i to nastavak -i} zna~ewe mali (paw) a nastavak -ina zna~ewe veliki (paw). Sve
tri re~i (i paw, i pawi}, i pawina) imaju u sebi zna~ewe paw (= deo odse~enog stabla),
ali se to zna~ewe u nastavcima -i} i -ina oboga}uje dodatnim zna~ewem.
PAW = svaki, bilo koji paw
PAW-I] = paw + mali (mali paw)
PAW-INA = paw + veliki (veliki paw)
Kakvu ulogu imaju nastavci -i} i -ina? Kako se ti nastavci zovu?
Ti nastavci slu`e za tvorbu(gra|ewe) re~i pawi} i pawina od re~i paw. Zato se ti
nastavci nazivaju tvorbeni nastavci (ili nastavci za gra|ewe re~i). Deo re~i na kojise dodaje tvorbeni nastavak zove se tvorbena osnova (ili osnova za gra|ewe re~i). Re~i
pawi} i pawina sastoje se dakle, od:
TVORBENE OSNOVE i TVORBENOG NASTAVKA
PAW I]
PAW INA
U re~ima pawi} i pawina tvorbena osnova podudarna je sa re~ju paw. Re~ paw ne mo`e
se daqe deliti na tvorbenu osnovu i nastavak. Ona nije gra|ena (tvorena) od neke druge
re~i, nego je prosta re~.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
10/130
Proste re~i su, na primer: paw, drvo, ku}a, wiva, selo, ~ovek, ena, dete, ut, crven, ze-
len, bor, jela, kwiga, vuk, koko{, zub, ruka i mnoge, mnoge druge.Neke od prostih re~i u svom sastavu imaju naveden gramati~ki nastavak (npr.: ku}-a,
`en-a, sel-o). Kad se od prostih re~i koje u svom sastavu imaju gramati~ki nastavak tvore
(grade) nove re~i, onda se ne dodaje tvorbeni nastavak na prostu re~ sa gramati~kim nas-
tavkom, nego se gramati~ki nastavak odbija, pa se tek onda dodaje tvorbeni nastavak.
Proverimo to na slede}em primeru iz teksta:
- Hajdemo sad ku}i, ro|enko, ku}i, ku}ici na{oj.
Re~ ku}ica nastala je od re~i ku}a tako {to je u re~i ku}a odbijen gramati~ki nastavak
-a i na osnovu ku}- dodan tvorbeni nastavak -ica. Po{to gramati~ki nastavak uvek
dolazi na kraju re~i, on je sada postao sastavni deo tvorbenog nastavka -ica:KU]-A
KU]-ICA
Izvedene re~i (izvedenice)
Rekli smo da se re~i koje nisu nastale od drugih re~i zovu proste re~i. A kako se zovure~i koje su nastale tvorbom ili gra|ewem od drugih re~i?
10
Re~i koje nisu gra|ene od drugih re~i nazivaju se proste re~i.
Re~ koja je tvorena (gra|ena) od neke druge re~i naziva se tvorenica.
Treba strogo razlikovati tvorbenu osnovu i tvorbeni nastavak od
gramati~ke osnove i gramati~kog nastavka. Gramati~ku osnovu i grama-
ti~ki nastavak imaju i proste i tvorene (gra|ene) re~i ako su promenqive, dok tvorbe-
nu osnovu i tvorbeni nastavak nemaju proste re~i, nego imaju samo re~i koje su gra|eneod drugih re~i (i promenqive i nepromenqive). Tako je, na primer, u re~i ku}a grama-
ti~ka osnova ku}- a gramati~ki nastavak -a; u re~i ku}ica gramati~ka osnova je ku}ic- a
gramati~ki nastavak -a.
Re~ ku}a nema tvorbene osnove i tvorbenog nastavka jer je prosta re~, dok je u re~i ku-
}ica tvorbena osnova ku}- a tvorbeni nastavak -ica.
RAZLIKUJ:
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
11/13011
Kako su nastale tvorenice pawi}, pawina i ku}ica?
Nastale su tako {to je na tvorbenu osnovu dodat poseban tvorbeni nastavak.
Koje delove svaka izvedena re~ mora imati? To }emo lako zakqu~iti kada odredimo
tvorbenu osnovu i tvorbeni nastavak slede}ih re~i:
MLINAR = ~ovek koji radi u mlinu
MLINARKA = `ena mlinar (`ena koja radi u mlinu)
Re~ mlinar izvedena je od re~i mlin: MLIN-AR (tvorbena osnova je MLIN-, a tvorbe-
ni nastavak -AR)
Re~ mlinarka izvedena je od ve} izvedene re~i mlinar:
MLINAR-KA (tvorbena osnova je MLINAR- a tvorbeni nastavak -KA).
Osnova za izvo|ewe nove re~i ne mora, dakle, biti samo prosta re~, nego to mo`e bi-
ti i izvedena re~.
U re~i MLINARKA raspoznajemo tri dela izvedenice: MLIN-AR-KA.
1) Osnovni deo je MLIN- (gramati~ka osnova od re~i MLIN- ) i taj deo nosi osnov-
no zna~ewe re~i. Taj osnovni, temeqni deo re~i koji nosi najbitniji deo wenog
zna~ewa zove se koren re~i, koji je u ovom primeru podudaran sa prostom re~ju.
2) Na koren re~i MLIN- dodat je tvorbeni nastavak -AR, a taj nastavak dodaje zna~ewu
korena i zna~ewe mu{karac koji radi u mlinu.3) Onda je na koren re~i i ve} jedan dodati tvorbeni nastavak MLINAR- dodat jo{ je-
dan tvorbeni nastavak: -KA, koji sada skupnom zna~ewu korena i nastavka (mlin-ar)
dodaje zna~ewe `ena (kojaradi u mlinu).
Tvorbeni delovi koji se dodaju na koren re~i (koji dolaze s desne strane korena re~i)
nazivaju se sufiksi. Izvedene re~i nastaju tako {to se na koren re~i dodaju razli~iti
sufiksi. U re~i mlinarka sufiksi su: -ar i -ka, jer se oni dodaju na koren re~i mlin-.
Sufiksima mogu da se tvore i imeni~ke i pridevske i glagolske izvedenice.
Ako jedna tvorenica nastaje tako {to se na tvorbenu osnovu dodaje
tvorbeni nastavak, takva tvorba re~i naziva se izvo|ewe. Re~i koje su
nastale izvo|ewem nazivaju se izvedene re~i ili izvedenice.
Sastavni delovi izvedenih re~i su: koren re~i, tvorbena osnova i
tvorbeni nastavak.
Ako je neka re~ izvedena od proste re~i, onda se koren i tvorbena
osnova te re~i podudaraju (npr. u re~i mlin-ar i tvorbena osnova i ko-
ren re~i jeste mlin).Ako je neka re~ izvedena od ve} izvedene re~i, onda se koren i tvorbena osnova te re-
~i razlikuju (npr.: u re~i mlinarka koren re~i je mlin- a tvorbena osnova mlinar-).
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
12/13012
Napravi od imenica grad, kompjuter, {kola sufiksom -ski prideve: ______________
__________________________________________________
Napravi od imenice cement i asfalt sufiksom -irati, a od imenica car i prijateq
sufiksom -evati glagole :______________________________________________________
Napravi od glagola voziti, nositi i kopati sufiksom -a~ imenice _______________
_____________________________________________________________________________
U ]opi}evom tekstu ima dosta izvedenih re~i, kao npr.: prozor~i}, Martinov, stran-
~ica. Prona|i re~enice u kojima su upotrebqene te izvedenice. Odredi {ta je koren,
{ta tvorbena osnova, a {ta tvorbeni nastavak u tim trima re~ima!
Slo`ene re~i (slo`enice)
Grade li se nove re~i samo izvo|ewem? Uporedimo sa prethodno navedenim slede}e
re~i!
Kako su one nastale?1) BEOGRAD (od: beo grad), VIDOVDAN (od: Vidov dan), VISIBABA (od: visi baba),
STARMALI (od: star mali), BABAROGA (od: baba roga) i sl.
Ove re~i nisu nastale izvo|ewem, nego srastawem. U jednu re~ srasle su dve re~i: a)
pridev i imenica (Beograd, Vidovdan), ili b) imenica i glagol (visibaba), ili v) dve ime-
nice (babaroga), ili g) dva prideva (starmali).
U svim navedenim slo`enicama nove re~i su nastale tako {to su prosto dve re~i pri-
pojene jedna drugoj. U svima wima postoje najmawe dve proste re~i, odnosno dva korena
re~i. Kakva je razlika izme|u navedenih i slede}ih slo`enica?
2) GOLOGLAV (od: gole glave), PLAVOKOSA (od: plave kose), JUGOISTOK (od: ju`ni
istok), VOJSKOVO\A (od: vo|a vojske), NOVOSADSKI (od: Novi Sad), [UMOKRADI-
CA (od: krasti {umu), KU]EPAZITEQ (od: paziti ku}u), PREDWONEP^ANI (od:
predwe nepce) itd.U navedenim primerima slo`enice su nastale tako {to su u jednu re~ spojena dva ko-
rena re~i pomo}u glasova o ili e: gol-o-glav, plav-o-kos(a), jug-o-istok, nov-o-sadski, ku}-
e-paziteq itd. Ti glasovi koji spajaju korenove u slo`enoj re~i nazivaju se spojni voka-
li.
A ima li slo`enih re~i u kojima nemamo dva korena re~i? Upravo takve su slede}e slo-
`ene re~i:
3) POMALO (nastalo od: predloga po i priloga malo), POTPREDSEDNIK (od pred-
loga pod i imenice predsednik), NAPISATI (od predloga na i glagola pisati), NAT-
Nove re~i (tvorenice) tvore (grade) se i srastawem dveju ili vi{e
re~i u jednu re~. Re~i koje su nastale srastawem zovu se slo`ene re~i ili
slo`enice.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
13/13013
PIS (od predloga nad i korena pis iz glagola pisati), SASU[EN (od predloga sa i pri-
deva su{en), NEMO] (od re~ce ne i imenice mo}) itd.
Ove slo`enice naj~e{}e nastaju tako {to srastaju predlog i neka druga re~ (imenica,
pridev, glagol, prilog i sl.).
Predlozi tada prestaju biti predlozi ({to se vidi i po tome {to se ne pi{u odvoje-
no). Oni delimi~no mewaju zna~ewe re~i s kojom srastaju. Deo slo`enice koji dolazi is-
pred korena re~i naziva se prefiks. Tako su u navedenim primerima navedeni predlozii re~ca prefiksi. U jednoj slo`enoj re~i mo`e biti vi{e prefiksa, kao na primer: ne-
na-pisan, o-be{-~a{}en (od: o-bez-~astiti), is-pot-pisivati, (od: iz-pod-pisivati) i sl.
Zadatak:Iz slede}eg teksta izdvoj: a) izvedene re~i, i odredi u wima koren, tvorbenu osnovu,
tvorbeni nastavak i sufikse, b) slo`ene re~i, i odredi u wima koren re~i i prefikse:
Ako te zaboli zub, pa treba da vadi{ zub i ode{ zubaru, zubar uzme zubarska kle{ta i
zub je izva|en. Ako ti se otkine dugme, mama uzme iglu i za{ije ti dugme. Ako ti se ide od
ku}e ti uzme{ kqu~, zakqu~a{ ku}u, istr~i{ iz ku}e, pretr~i{ potku}nicu, i ba{ te
briga.
(Neboj{a Nikoli})
U spoju prefiksa sa drugim prefiksom ili sa korenom re~i ~esto do-
lazi do promene nekih glasova (suglasnika): potpisati (a ne: pod-pisati), potpredsed-
nik (a ne: podpredsednik), obe{~a{}en (a ne: obez~a{}en) itd.
Obrati pa`wu na pisawe (pravopis)!
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
14/13014
ATRIBUTSKA I PREDIKATIVNASLU@BA IMENICA I PRIDEVA
(Obnavqawe i pro{irivawe)
Sumwi~ewe
Staje u hodniku izme|u dvojih vrata. Levo ka{qe Simka. Ipak, on bi u{ao prvo kod
we da vi|ewe Adama odlo`i jo{ na nekoliko minuta, da jo{ ne vidi ono {to sluti da }e
videti, ali ~uje Tolu:
- ... Nije mnogo vru}e. Nije, sine.
Tola de~aku bez svesti na gole grudi obla`e tople rakijave obloge. \or|e se nadnese
nad plavkasto lice de~aka sa sklopqenim o~ima i otvorenim ustima...
^im bi Simka zaspala, on je ustajao, jedva je ~ekao da zaspi, palio lampu i zagledao gagoli{avog, zaspalog. Kako samo naopako spava! Nikada mu glava nije na jastuku. Uvek u
krevetu popreko spava. On, \or|e, kad je bio u wegovim godinama, nije tako spavao. Se-
}ao se. Pokojna mati uvek se hvalila `enama: Moj \or|e spava mirno kao jagwe. Ne pre-
okrene se no}u. Onako kako ga uve~e ostavim, tako ga ujutru zateknem.
Noge, kolike su mu noge, boga mu! I ve} je maqav. Pribli`i lampu Adamovoj nozi. Je-
ste, maqav je. Kako dete sa {est godina mo`e ovako da bude maqavo? Meni ni sada listo-
vi nisu ovako maqavi. Podi`e svoju nogavicu i prinese lampu. Opet se nadnosi nad kre-
vet, dim petroleja utiwe mu se u bradu, iza wega, na zidu, zgurena senka. Nepomi~na. Spo-
ro se kre}e samo patrqak senke sa senkom lampe. Ima cevanicu kao da je u petnaestoj. Pa
stopalo... Stopalo je... Meni je malo stopalo. I Vuka{inu je malo stopalo. A Vuka{in jevi{i od wega. Ni A}im nije dugonog. [ta je ovo, kakvo ovo ~udo raste? Ugasi lampu i se-
de na krevet. Mrak je kao voda tekao nad wim i wim.
Opet je no} i opet je sa lampom. Koleno mu je kvrgavo. \or|e zadi`e svoju nogavicu, po-
di`e nogu na ivicu Adamovog kreveta, upore|uje je prinose}i lampu ~as svom ~as Adamo-
vom kolenu. Nema nikakve sli~nosti. Adamu iza{ao zglob ulevo, meni, iako mi je ~etr-
deset i nekoliko, nije. Koleno mi je okruglo, suvo ali ravno. Tu|e su ovo kosti u Adama.
Nije to moja kost, ugasi lampu. Dim petroleja gadqivo peqa nozdrve. Otvara prozor i di-
{e zvezde...
Adam tanko jauknu. \or|e mu obgrli noge i prisloni lice uz stomak.- Ne}u vi{e no}u da te otkrivam. Nikad vi{e, sine. Ti si moj sin. Jesi. Adame, do{ao
sam ti. Zbog dede nisam mogao pre. Upropasti nam ku}u. Ne}u vi{e, ti si moj.
(Dobrica ]osi})
utiwati uvla~iti; peqati ujedati, peckati
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
15/13015
Predikativna slu`ba prideva i imenica
Ve} zna{ dare~enice nema bez predikata i da slu`bu (funkciju) predikata u re~enici
vr{eli~ni glagolski oblici. Svaki predikat u svom sastavu mora imati neki li~ni gla-
golski oblik. Predikati koji su iskazani glagolom u nekom li~nom glagolskom obliku
(prezentu, perfektu, futuru...) zovu se glagolski predikati.
(Podseti se da ti predikati u svom sastavu ne mogu imati nikakvu neglagolsku re~!)
Prona|i u navedenom ]osi}evom tekstu sve glagolske predikate!
Jesu li u svim re~enicama u tekstu glagolski predikati? Ima li re~enica koje u pre-
dikatu imaju osim glagolske re~i i neku neglagolsku re~? Koje neglagolske re~i se naj~e-
{}e pojavquju kao deo predikata u re~enicama koje su ostale kad su izdvojene re~enice sa
glagolskim predikatom?
Tako|e ve} zna{ da se predikat koji u svom sastavu, uz glagol, ima i neku neglagolsku
re~ zove imenski predikat.
Izdvoji}emo iz teksta najpre samo dve re~enice sa imenskim predikatom. U tim re~e-
nicama neglagolsku re~ ili grupu re~i u predikatu pisa}emo velikim slovima i podvu-
}i je zajedno sa glagolom s kojim ona ~ini celi imenski predikat:
Koleno mu je KVRGAVO.
Ti si MOJ SIN.
U obe re~enice uz gramati~ki subjekat (koleno, ti) stoje imenski predikati. U prvoj
re~enici imenski predikat sastavqen je od nenagla{enog oblika tre}eg lica jednine
prezenta glagolajesam (je) i od prideva (kvrgavo). U drugom primeru predikat se sastoji
od drugog lica jednine nenagla{enog oblika prezenta istoga glagola (si) i imenice s
wenim atributom (moj sin). U tim predikatima prezentski oblici glagolajesam (je, si)~ine glagolski deo predikata, a pridev u prvom primeru (kvrgav) i imenica sa svojim
atributom u drugom primeru (moj sin) ~ine imenski deo predikata. Glagolski deo imen-
skog predikata uvek ~ini neki nepotpuni glagol: glagol koji sam ne mo`e biti predikat.
Tako glagoljesam nikada sam ne mo`e u re~enici biti predikat. On poma`e da se sasta-
vi predikat, pa se naziva pomo}ni glagol. Imenica ili pridev tako|e nikad sami ne mo-
gu biti predikati. Tek sa pomo}nim glagolom imenica i pridev sastavqaju predikat.
Pridev i imenica ulaze u sastav predikata (a sami nisu predikat) pa se zbog toga ne zo-
vu predikatom nego predikativom.
Imenski predikat se uvek sastoji od glagolskog i od imenskog dela ili predikativa:
IMENSKI PREDIKAT
Koleno JE + KVRGAVO
Ti SI + moj SIN
glagolski deo predikata imenski deo predikata ili predikativ
Predikativje drugo ime za imenski deo predikata. Dakle, imenski deo
predikata = predikativ.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
16/13016
Za{to nam je potreban naziv (termin) predikativ kad mo`emo upotrebqavati naziv
imenski deo predikata?
Taj naziv nam je neophodan (nu`an) jer bez wega ne mo`emo imenovati slu`bu (funk-
ciju) neglagolske re~i u sastavu imenskog predikata. Ako se pitamo kakvu slu`bu (funk-
ciju) u navedenim primerima vr{e pridev kvrgavo i imenica sin, morali bismo re}i da
oni vr{e predikatsku slu`bu (funkciju), a to nije ta~no, jer oni vr{e samo deo predikat-
ske funkcije: predikatsku funkciju vr{e zajedno oblik glagola jesam (je ili si) i pridevili imenica (kvrgavo ili sin). Samo li~ni glagolski oblici u glagolskom predikatu sami
vr{e predikatsku funkciju (kao na primer: Ja {etam. Ja sam {etao. Ja }u {etati i sl.).
Ovako, kad imamo naziv predikativ za neglagolski deo imenskog predikata, onda za
svaku neglagolsku re~ u sastavu predikata ka`emo da vr{i predikativnu funkciju ili
slu`bu (jer je pridev predikativni izveden od imenice predikativ, a ne od imenice pre-
dikat; od imenice predikatje pridev predikatski). Zato u navedenim primerima pridev
kvrgavo i imenica sin (sa svojim atributom moj) vr{e predikativnu slu`bu (funkciju).
U kojim oblicima mogu biti pomo}ni glagoli (glagoli nepotpunog zna~ewa) u sastavu
imenskog predikata?
To se lako mo`e zakqu~iti iz slede}ih primera:
Markoje U^ENIK. Markoje bio U^ENIK. Marko }e biti U^ENIK.
Jovanje BOGAT. Jovanje bio BOGAT. Jovan }e biti BOGAT.
Glagoli jesam i biti predstavqaju glagolski deo imenskog predikata kad su upotre-
bqeni u bilo kome glagolskom obliku (prezentu, perfektu, futuru...). Osim glagolajesam
i biti, kao deo imenskog predikata mogu se upotrebiti jo{ neki glagoli, kao postati
(npr. Onje postao DIREKTOR), prozvati i nazvati kad zna~e nadevawe imena (na pri-
mer: Prozvali / nazvali su ga LEPOTANOM), zatim glagoli proglasiti se, smatrati se
itd. Svi ti glagoli ne mogu sami biti predikati nego sa predikativom tvore (grade)
imenski predikat.
A u kojim pade`nim oblicima mogu do}i pridevi i imenice u predikativnoj slu`bi?
Pridev u predikativnoj slu`bi obi~no se upotrebqava samo u obliku nominativa (npr.
On je DOBAR; Ona jeLEPA; Deca su VRLO VESELA i sl.). Isti je slu~aj i sa pridevskim
zamenicama, jer se i one pona{aju kao i pridevi (kao u primeru iz teksta: Ti si MOJ).
Za razliku od prideva, imenice u predikativnoj slu`bi mogu biti upotrebqene u raz-
li~itim pade`nim oblicima bez predloga i sa predlozima, kao na primer:
Otacje U KU]I. -Majkaje DOBROG SRCA. Milanje bio SA OCEM. Jelena sutra ne-
}e biti U [KOLI. -On nije bio PRED [KOLOM.
Iz navedenih primera se vidi da predikativnu slu`bu mogu vr{iti i imeni~ki ili
pridevski skupovi re~i (moj sin, dobrog srca, vrlo vesela i sl.)
Razlikuj predikatsku od predikativne slu`be (funkcije): predikat-sku slu`bu vr{e li~ni glagolski oblici kao glagolski predikati, a pre-
dikativnu slu`bu vr{e neglagolske re~i kao predikativi, tj. kao imen-
ski delovi predikata. Pridevi i imenice u sastavu imenskog predikata
uvek vr{e predikativnu slu`bu ili slu`bu predikativa.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
17/13017
U tekstu koji smo naveli ima dosta imenskih predikata. Prona|i sve re~enice s imen-
skim predikatima u tekstu. Razvrstaj imenske predikate prema tipu predikativa na:
a) one u kojima predikativnu funkciju vr{e pridevi, i b) na one u kojima predikativnu
funkciju vr{e imenice. Izdvoj primere u kojima slu`bu predikativa vr{e imeni~ke
sintagme (imeni~ki skupovi re~i). Odredi za svaki predikativ u kom pade`nom obliku
je on upotrebqen!
Atributska funkcija (slu`ba) prideva i imenica
Poznato ti je da se pridevi naj~e{}e u re~enici upotrebqavaju kao imeni~ki dodaci
u atributskoj funkciji (slu`bi). Prona|i prideve koji imaju atributsku funkciju u
tekstu. Odredi u kojim se slu`bama (funkcijama) nalaze imenice uz koje stoje pridevi
kao wihovi atributi.
Poka`i na tim primerima slagawe prideva sa imenicom u rodu, broju i pade`u.
Za razliku od prideva, imenice u re~enici naj~e{}e vr{e slu`bu subjekta, objekta iprilo{kih odredbi (za mesto, vreme, na~in, uzrok...). Prona|i u tekstu sve imenice koje
su upotrebqene: a) u slu`bi subjekta b) u slu`bi objekta i b) u slu`bi neke prilo{ke od-
redbe. Odredi pade` u kome su upotrebqene imenice koje imaju te funkcije (slu`be).
Nije ti nepoznato da imenica mo`e vr{iti i slu`bu atributa. Evo nekoliko prime-
ra iz teksta sa imenicom u funkciji atributa:
Ipak, on bi u{ao prvo kod we da vi|ewe Adama odlo`i jo{ na nekoliko minuta...
Tola de~aku bez svesti na gole grudi obla`e tople rakijave obloge.
Kako dete sa {est godina mo`e ovako da bude maqavo?Sporo se kre}e samo patrqak senke sa senkom lampe.
Dim petroleja gadqivo peqa nozdrve.
U svakom od navedenih skupova re~i (sintagmi) imamo po dve imenice, od kojih jedna
bli`e odre|uje drugu, i ima atributsku funkciju (slu`bu). Atributska funkcija imeni-
ce ~esto se mo`e proveriti tako {to }e se namesto imenice upotrebiti pridev koji je od
we izveden. Poku{ajmo izvr{iti takvu zamenu atributski upotrebqene imenice pride-
vom u svim navedenim primerima imeni~kih sintagmi (skupova re~i):
IMENICE ATRIBUTI PRIDEVI ATRIBUTI
vi|ewe ADAMA = ADAMOVO vi|ewe
dim PETROLEJA = PETROLEJSKI dim
patrqak SENKE = SENKIN patrqak
senka LAMPE = LAMPINA senka
de~ak BEZ SVESTI = BESVESNI de~ak
dete SA [EST GODINA = [ESTOGODI[WE dete
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
18/13018
Svaka imenica koja je dodatak drugoj imenici (ako nije apozicija) ima uz tu imenicu
slu`bu atributa. Uz imenicu u slu`bi atributa mo`e kao wen dodatak do}i pridev ili
druga imenica u slu`bi atributa. Tako se ulan~avaju imeni~ke sintagme u ve}e sintag-
me (imeni~ke skupove), kakav je, na primer, slu~aj sa slede}im imeni~kim skupovima re-
~i u re~enicama iz teksta:
1) \or|e zadi`e svoju nogavicu, podi`e nogu na ivicu Adamovog kreveta.
2) \or|e se nadnese nad plavkasto lice de~aka sa sklopqenim o~ima i otvorenim ustima.
U prvoj re~enici pridevAdamovog atribut je uz imenicu kreveta, a taj imeni~ki skup
(Adamovog kreveta) atribut jeuz imenicu ivica.
U drugoj re~enici imenicalice ima dva atributa: jedan pridevski (plavkasto) i jedan
imeni~ki (de~aka). Imenica o~ima ima atribut sklopqenim, a imenicaustima atribut
otvorenim, a obe te imeni~ke sintagme (sklopqenim o~ima i otvorenim ustima) vr{e
slu`bu atributa prema imenici de~aka.
Na isti na~in (koriste}i se strelicama) ozna~i koji se atribut vezuje sa kojom ime-
nicom u slede}im imeni~kim skupovima re~i:
VISOKA KU]A NA KRAJU NAJDU@E ULICE U GRADU
DE^AK SA PLAVIM ^UPERKOM
DRVO NA NEPOKO[ENOJ LIVADI PORED [UME
Napomena:U ]osi}evom tekstu ~esto se pojavquje bespredlo{ki dativ neke imenice ili zameni-
ce u slu`bi (funkciji) atributa, kao na primer:
I VUKA[INUje malo stopalo.
MENIje malo stopalo.
Koleno MUje kvrgavo.
Koleno MIje okruglo.
MENI ni sada nisulistovi ovako maqavi.
Navedene imenice i li~ne zamenice (i u nagla{enom i u nenagla{enom obliku) u da-
tivu bez predloga imaju funkciju atributa. Atributsku funkciju tih dativnih oblika
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
19/13019
mo`emo proveriti zamenom imenice ili zamenice prisvojnim pridevom ili prisvoj-
nom zamenicom, kao na primer:
I VUKA[INU (= VUKA[INOVO) stopaloje malo.
MENI (=MOJE)je malo stopalo.
Koleno MU (= WEGOVO)je kvrgavo.
Koleno MI (=MOJE)je okruglo.
MENI (=MOJI) listovi ni sada nisu ovako maqavi.Takav bespredlo{ki dativ imenice ili zamenice, koji se mo`e zameniti prisvojnim
pridevom (kad je u dativu imenica) ili prisvojnom zamenicom (kad je u dativu li~na za-
menica), naziva se prisvojni (posesivni) dativ, i on uvek (kao i prisvojni pridev, pri-
svojna zamenica i prisvojni genitiv) ima atributsku funkciju. Prisvojni dativ vrlo je
~est u srpskom jeziku, posebno od kra}ih oblika li~nih zamenica.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
20/13020
GLASOVI SRPSKOG JEZIKAGOVORNI ORGANI
Od svih `ivih bi}a jedino qudi mogu da govore, jer samo oni imaju razvijene organe za
izgovor glasova.
Glasovi nastaju zahvaquju}i radu govornih organa, u koje spadaju: plu}a, du{nik, grk-
qan, glasne `ice (glasnice), jezik, zadwe (meko) nepce, predwe (tvrdo) nepce, zubi, desni (al-
veole), usne, usna dupqa ({upqina), nosna dupqa ({upqina) i `dreona dupqa.
Govorni organi
Vazdu{na struja, koja je neophodna za proizvodwu glasova, izlazi iz plu}a, prolazi
kroz grkqan, usnu dupqu i izlazi napoqe. Na putu od plu}a do izlaska iz usne ili nosne
dupqe, vazdu{na struja izaziva treperewe (podrhtavawe) glasnih `ica, a to treperewe se
o~ituje kao zvuk. Glasne `ice, dakle, preoblikuju vazdu{nu struju u zvuk, koji se na svom
daqem putu razli~ito oblikuje. A to oblikovawe zavisi najvi{e od polo`aja jezika ili
dela jezika prema ostalim govornim organima u usnoj dupqi.
Tako zvuk nailazi na razli~ite prepreke koje uslovqavaju i druk~iju (razli~itu) pri-
rodu svakoga glasa.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
21/13021
Kakva je uloga glasa me|u drugim jezi~kim jedinicama? To }emo pokazati na primeru
stihova pesme Proqetne tercine poznatog srpskog pesnika Alekse [anti}a:
Nabreklo drvqe mlado{}u i silom
U svakom stablu ja ~ujem gdje bije
Po jedno srce dubokijem bilom
I }utim kako puni izvor lije
Novog `ivota iz svakog udara
[to korjen trese, budi ga i grije.
Sve cvjeta, di{e. Vijence behara
Povija vjetar i pahuqe nosi,
I svuda trepti prva mlada jara.
Blistaju strane u suncu i rosi
Izbija loza, so~e mladi trsi,
I leptir kru`i po poqu i kosi.
Motika tu~e, i u gole prsi
Suhog te`aka du{a neba vije,
I znoj mu kupi... Odjekuju vrsi
Proqe}e pjeva. (...)
Re~i koje je [anti} upotrebio u pesmi sastoje se od glasova. (U pismu se glas ozna~ava
slovom. Slovoje pisana oznaka za glas.) Ti glasovi sami za sebe nemaju zna~ewa. Ali upo-
trebom glasova ostvaruje serazlika u zna~ewima re~i. Pogledajmo zavr{etak prvog i tre-
}eg stiha [anti}eve pesme:
Nabreklo drvqe mlado{}u i silom
U svakom stablu ja ~ujem gdje bije
Po jedno srce dubokijem bilom
[ta zna~e te dve istaknute re~i? Po ~emu se one u izgovoru i pisawu razlikuju? [ta
omogu}ava wihovu razliku u zna~ewu?
Oblici instrumentala silom i bilom imaju potpuno razli~ita zna~ewa, ali se u izgo-
voru (i pisawu), osim po akcentu, razlikuju samo po jednom glasu (slovu): silom (= sna-
gom); bilom (= damarom, pulsom). Razliku u wihovom zna~ewu omogu}ava razlika u glaso-
vima s i b, jer su svi ostali glasovi u wihovom sastavu isti.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
22/13022
Prona|i u pesmi sve parove re~i koji se razlikuju samo u jednom glasu (slovu) i odre-
di zna~ewe svake od tih re~i! Navedi i za ostale re~i u pesmi po jednu re~ koja }e se od
wih razlikovati samo po jednom glasu!
A sada uo~i po ~emu se instrumental imenice sila razlikuje od slede}ih re~i:
silom salom (= instrumental imenice salo)
silom sirom (= instrumental imenice sir)
silom silim (= prezent glagola siliti,u zna~ewu primoravati)silom silos (= zgrada u obliku torwa za ~uvawe `ita)
Kao {to vidi{, svaki glas re~i s-i-l-o-m omogu}ava razlikovawe zna~ewa te re~i pre-
ma drugim re~ima koje se sa re~ju silom glasovno ne podudaraju samo u jednom glasu (slo-
vu). A tako je gotovo sa svim re~ima u jeziku. Zato su glasovi i najbitnije jezi~ke jedini-
ce, jer se zamenom samo jednoga glasa u re~i naj~e{}e mewa zna~ewe same re~i (naj~e{}e
se dobija potpuno druga re~).
Svi glasovi se dele na samoglasnike i suglasnike na osnovu toga da li vazdu{na struja
koja izaziva treperewe glasnih `ica prolazi slobodno mimo ostalih govornih organa
ili na svom putu nailazi na prepreke. Ako prolazi slobodno, dobijamo samoglasnike ili
vokale. Ako nailazi na prepreke, stvaraju se suglasnici ili konsonanti.
SAMOGLASNICI (VOKALI)
Glasovi se ujediwuju najpre u slogove. Slog je najmawa izgovorna celina. Podelimo re-
~i iz naredna dva stiha [anti}eve pesme na slogove:
Sve cvje-ta, di-{e. Vi-jen-ce be-ha-ra
Po-vi-ja vje-tar i pa-hu-qe no-si
U svakom od slogova istakli smo po jedan glas. Koji su to glasovi? Da li bi se bez toga
glasa mogao uobli~iti slog?Poku{aj otpevati sve glasove u svakom od slogova. Koje mo`e{, a koje ne mo`e{ otpe-
vati?
Pri izgovoru glasova E, I, A, O i U glasne `ice titraju, usta su otvorena i vazdu{na
struja slobodno prolazi izme|u govornih organa (nijedan joj govorni organ ne stvara
prepreku) i izlazi napoqe iz usne dupqe. Zato te glasove mo`emo same otpevati, i tada
zvu~e kao tonovi. Takvi glasovi nazivaju se samoglasnici ili vokali. Samoglasnik je
nosilac sloga, jer svaki slog mora imati u svom sastavu samoglasnik. U jednom slogu mo-
`e biti samo jedan samoglasnik, a i jedan samoglasnik sam mo`e ~initi slog. U srpsko-
me jeziku ima pet samoglasnika: E, I, A, O i U.
Glasje najmawa jezi~ka jedinica koja nema svoga zna~ewa, ali omogu-
}ava razlikovawe zna~ewa re~i. Kombinovawem vrlo malog broja glaso-
va dobija se neograni~en broj re~i.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
23/13023
Proveri u navedena dva stiha [anti}eve pesme: a) ima li ijedan slog u kome nije
upotrebqen jedan od ovih pet samoglasnika i b) ima li ijedan slog koji se sastoji od sa-
mog samoglasnika.
SUGLASNICI (KONSONANTI)
U slogovima na koje smo podelili dva stiha [anti}eve pesme nalaze se i glasovi koji
se sa vokalima (samoglasnicima) udru`uju u slog. Koji su to glasovi u navedenim slogo-
vima? Wih ne mo`emo pevati. Za{to?
Pri izgovoru glasova S, C, B, X, P, T, Q... vazdu{na struja na svom putu kroz govorne
organe nailazi na ja~e ili slabije prepreke, pa se ti glasovi ostvaruju kao {umovi. Svi
takvi glasovi nazivaju su suglasnici ili konsonanti. U srpskome jeziku ima 25 suglasni-
ka (konsonanata): B, V, G, D, \, @, 3, J, K, L, Q, M, N, W, P, R, S. T, ], F, X, C, ^, X i [.Suglasnici sami nikada ne mogu tvoriti slog. U slogu se uz samoglasnik mo`e na}i je-
dan ili vi{e suglasnika.
Podeli na slogove re~i u navedenoj [anti}evoj pesmi i poka`i: a) slogove u kojima
jedan suglasnik i jedan samoglasnik ~ine slog, i b) slogove u kojima se uz jedan samogla-
snik nalazi vi{e suglasnika. Koliko se najvi{e suglasnika mo`e nalaziti u jednome
slogu?
SLOGOTVORNO R
Rekli smo da suglasnici ne mogu tvoriti slog sami bez samoglasnika. Ima li u tome
izuzetaka? Za odgovor na to pitawe, nave{}emo nekoliko stihova iz [anti}eve pesme, u
kojima }emo ista}i re~i koje }emo podeliti na slogove. Obrati pa`wu kako se pona{a
glas R u slogovima istaknutih re~i:
Nabreklo drvqe mlado{}u i silom...Blistaju straneu suncu i rosi
Izbija loza, so~e mladi trsi...
Motika tu~e, i u gole prsi...
U {est re~i u navedenim stihovima upotrebqen je glas R. Te re~i mo`emo, prema
pona{awu glasaru slogovima, podeliti u dve grupe:
na-bre-klo, stra-ne, ro-si
drv-qe, tr-si, pr-si
I u prvoj i u drugoj grupi re~i glas R je u sastavu pojedinih slogova, ali on u te dve gru-
pe ima razli~itu ulogu. U prvoj grupi on dolazi u slogu sa nekim samoglasnikom (-bre;stra-; ro-) i tu se on pona{a kao i svi ostali suglasnici. On je tu pravi suglasnik.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
24/130
U drugoj grupi re~i glas R dolazi u tri sloga u kojima nema nijednog od pet samogla-
snika. U tim slogovima R je nosilac sloga, R vr{i ulogu samoglasnika u slogu (d Rv-qe;
tR-si ; pR-si). Takvo R koje je nosilac sloga, koje poput samoglasnika mo`e oformiti
slog, naziva se slogotvorno R. Slogotvorno R se pojavquje u dosta re~i u srpskome jeziku,
kao na primer: trn, crn, ~e-tvr-tak, br-zo, tr-ka, krst, br-log, cr-ti-ca, krv, pr-vo...
U stihovima navedene [anti}eve pesme prona|i sve slogove: a) u kojima je R slogo-
tvorno, i b) sve slogove u kojima R nije slogotvorno (tj. u kojima nije nosilac sloga).
PODELA SUGLASNIKA PO MESTU TVORBE
U stvarawu svakoga od suglasnika ne u~estvuju svi govorni organi. Osobine suglasni-
ka zavise od toga koji organ najvi{e u~estvuje u wegovom stvarawu i koju prepreku mora
savladati vazdu{na struja upu}ena iz plu}a.Podela suglasnika (konsonanata) prema vrsti govornog organa koji ima najzna~ajniju
ulogu u wihovom stvarawu naziva se podela suglasnika (konsonanata) po mestu tvorbe
(ili mestu izgovora).
Prema mestu tvorbe svi suglasnici se dele u nekoliko grupa. To su:
1) Zadwonep~ani suglasnici: pri wihovom izgovoru zadwi deo jezika dodiruje zadwe
(meko) nepce, stvaraju}i prepreku prolasku vazdu{ne struje, ali vazdu{na struja tu
prepreku uz mali prasak razara.
Zadwonep~ani suglasnici su: K, G i H.
(Ove suglasnike mo`e{ lako zapamtiti ako zapamti{ skup re~i: Kubanski grad Hava-na).
2) Predwonep~ani suglasnici: izgovaraju se tako {to jezik razli~itim svojim delo-
vima dodiruje predwe (tvrdo) nepce.
Predwonep~ani suglasnici su: J, Q, W, ], ^, B, X, @ i [.
Sve predwonep~ane suglasnike lako }e{ zapamtiti ako zapamti{ slede}u re~enicu,
jer u woj svaka re~ (a re~i ima upravo koliko i predwonep~anih suglasnika) po~iwe jed-
nim od predwonep~anih suglasnika:
^ika \ura `va}e {qive, wegova }erka Qiqanajede xem.
3) Nadzubni suglasnici: izgovaraju se tako {to jezik dodiruje granicu gorwih seku-ti}a i desni.
Nadzubii suglasnici su: R, L i N.
(Ove suglasnike ima{ na po~etku re~i u re~enici: Rade lale nosi).
4) Zubni suglasnici: izgovaraju se tako {to jezik dodiruje ili gorwe sekuti}e (t, d)
ili dowe sekuti}e (c, z, s).
Zubni suglasnici su: D. T, C, 3 i S.
(Zubne suglasnike mo`e{ zapamtiti preko re~enice: Crvena zvezda stalno dobija
titule).
5) Usneni suglasnici: izgovaraju se uz u~e{}e usana(b, p, m),
a kod nekih uz u~e{}e
usana u wihovoj tvorbi u~estvuju i zubi (f, v ).
24
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
25/13025
Usneni suglasnici su: P, B, M, V i F.
(Usnene suglasnike mo`e{ zapamtiti u re~enici: Malom Peri fali veliki bicikl).
Po{to pri tvorbi suglasnika V i F u~estvuju dowa usna i zubi, ti suglasnici ta~ni-
je se nazivajuusneno-zubni suglasnici.
U izgovarawu nadzubnog N,usnenog M i predwonep~anog suglasnika W vazdu{na stru-ja delimi~no prolazi i kroz nos, pa se ova tri suglasnika nazivaju i nosni suglasnici.
PODELA SUGLASNIKA PO ZVU^NOSTI
Na osnovu toga da li pri izgovoru suglasnika glasne ice trepere zbog strujawa vazdu-
ha iz plu}a ili su glasne `ice razmaknute pa ne trepere suglasnici se dele na zvu~ne ibezvu~ne (treperewe glasnih `ica mo`e se ~ak osetiti i pod rukom ako se gu{a obuhva-
ti punim zahvatom palca i ka`iprsta).
Zvu~ni suglasnici imaju svoje bezvu~ne parwake, koji se od zvu~nih ne razlikuju ni po
~emu drugom osim po zvu~nosti. Kod zvu~nih suglasnika stvaraju se zvu~ni {umovi, dok
su kod bezvu~nih ti {umovi mukli.
Svakom zvu~nom suglasniku odgovara odre|eni bezvu~ni suglasnik. Taj bezvu~ni sugla-
snik je parwak zvu~nom suglasniku. Tako su parwaci B i P, G i K, D i T, \ i ], @ i [, Z
i S, X i ^. Bezvu~ni suglasnici F, Hi C nemaju svoje zvu~ne parwake.
Zvu~ne suglasnike mo`e{ da nau~i{ i preko re~enice: Baba grdi dedu: |avole `ivi
za{to xangriza{.
Bezvu~ne suglasnike ima{ na po~etku svake re~i u re~enici: Pera ka`e Tomi: ]uti,
{to se ~esto hvali{ finim cipelama.
PODELA SUGLASNIKA PO NA^INU TVORBE
Na osnovu toga da li vazdu{na struja pri stvarawu glasa zaobilazi prepreke u usnoj
{upqini ili savladava prepreke na koje nailazi, svi suglasnici se po na~inu tvorbe de-
le na sonante i {umne (ili prave) suglasnike.
Sonanti nastaju tako {to vazdu{na struja, gotovo kao kod samoglasnika, zaobilazi
prepreke u usnoj dupqi, tako da su oni po na~inu tvorbe sli~ni samoglasnicima. Zato su
Zvu~ni B G D \ @ Z X
Bezvu~ni P K T ] [ S ^ F H C
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
26/13026
sonanti izrazito zvu~ni suglasnici. Sonanti (ili glasnici) zapravo su glasovi sa oso-
binama i suglasnika i samoglasnika.
Sonanti su: M, Q, R, V, J, L, N i W.
Sve sonante }e{ lako zapamtiti ako zapamti{ slede}u re~enicu, jer u woj svaka re~ (a
re~i ima upravo koliko i sonanata) po~iwe jednim od sonanata.
Mnogi qudi rado volejesti lubenicu na wivi.
[umni ili pravi suglasnici nastaju tako {to vazdu{na struja savla|uje postavqenuprepreku. U {umne (ili prave) suglasnike spadaju: B, P, G, K, D, T, @, [, Z, S, F, H, C, ^,
X, \ i ].
[umni suglasnici dele se u tri grupe na osnovu toga kako vazdu{na struja savladava
prepreke na koje nailazi.
1) Ako vazdu{na struja savladava prepreku tako da je potpuno uz prasak uklawa stvara-
ju}i prolaz kroz wu, onda nastaju eksplozivni ili praskavi suglasnici.
Eksplozivni ili praskavi suglasnici su: B, P, G, K, D i T.
(Ove suglasnike mo`e{ zapamtiti i preko re~enice: Patak Da~a trguje kilom gume-
nih bombona).
2) Ako pri prolasku vazdu{ne struje govorni organi stvaraju tesnac (pribli`avaju}i
se jedan drugome) kroz koji prolazi vazdu{na struja, onda nastaju tesna~ni ili strujni
suglasnici.
Tesna~ni ili strujni suglasnici su: @, [, Z, S, F i H.
(Ove suglasnike ima{ na po~etku re~i u slede}oj re~enici: @irafa sa{ila finu
zelenu {u{kavu haqinu).
3) Ako vazdu{na struja nailazi na pregradu koja prelazi u tesnac, onda nastaju slive-
ni suglasnici ili afrikati.
Sliveni suglasnici ili afrikati su: C, ^, X, \ i ].
(Ove suglasnike mo`e{ zapamtiti preko re~enice: Xaba ]ira ~isti cipele |acima).Sliveni suglasnici ili afrikati ujediwuju u sebi osobine i praskavih i strujnih su-
glasnika. Oni su sastavqeni (sliveni) iz elemenata praskavog suglasnika (d ili t) na
prvom i strujnog suglasnika (s, z, { i `) na drugom mestu. Tako je suglasnik C sastavqen
od elemenata suglasnika T i S (t+s > c). Suglasnik ^ sastavqen je od elemenata suglasni-
ka T i [ (t+{ > ~). Suglasnik X sastavqen je iz elemenata suglasnika D i @ (d+`> x).
Suglasnik \ sastavqen je od elemenata suglasnika D i elementa vrlo mekog Z (d+z> |), a
suglasnik ] iz elementa suglasnika T i elementa vrlo mekog S (t+s>}).
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
27/13027
NEPOSTOJANO A
Moj pas Zigi
Ko zna ve} iz kojih sve razloga, po`eleo sam da i ja svog psa malo pro{etam po svetu.Kupio sam kai{ za wegov vrat i poveo ga sa sobom na letovawe, ni mawe ni vi{e nego u
Gr~ku, tamo gde su nekada nastajale najboqe pri~e o psima.
Vaqda sam time eleo da iska`em svoju qubav Zigiju, ali i da se pred belim svetom po-
ka`em kao qubiteq `ivotiwa i obo`avateq pasa.
Nenaviknutom na lanac oko vrata, Zigiju je ~ak i mekani kai{ ozna~io po~etak te-
{kog ropstva. Ni vo`wa automobilom mu nije prijala. Zverao je kao da ga odvodim na
onaj svet, a ne na letovawe u Gr~ku. Izvesnu sklonost da zubima re{ava svoj do`ivqaj
nepovoqnosti situacije Zigi nije ni poku{ao da skriva. U {etwi ulicama Skopqa, gde
sam svratio, ve} je pokazivao krajwu drskost. Unezveren, nasrtao je na prolaznike. Nijedopu{tao ni da bude vo|en ni no{en. Meni je ve} svega bilo dosta, najvi{e sebe i Zigi-
ja. Zato sam re{io da ga ostavim kod prve {ume. Tako mu je i bilo.
U Gr~koj se tog leta be{e sjatio svet iz cele Evrope. I pasa je bilo od svih rasa sem od
Zigijeve. To nisam mogao ni da primetim, sre}an {to sam se Zigija usput re{io podva-
lom, veruju}i da se morao ve} predati ludom pse}em `ivotu i postati boem, tu`ni pas
lutalica.
Na povratku sa letovawa, sav u `urbi da {to pre stignem ku}i, potpuno sam zaboravio
na psa. Deca, me|utim, nisu. Htela su da svrate i vide ima li kakvog traga od wihovog
miqenika. Svi moji razlozi da to ne ~inimo nisu mi pomogli.
A tamo, na mestu gde je bio i ostavqen, kraj one najlon kese sa komadi}ima hleba i pra-
znim konzervama le`ao je Zigi. Kada je ~uo na{e glasove, po~eo je da ~uqi u{i. Onda se
onako ve} sasvim iscrpqen jedva podigao i po~eo da ma{e repom. Jadnik. On je mislio
da je ostavqen da ~uva onu najlon kesu, a ne da je ostavqen zauvek.
(Qubinko Milosavqevi})
Obrati pa`wu na re~ pasupotrebqenu u razli~itim re~enicama u tekstu.
Moj pasZigi (naslov)
... po`eleo sam da i ja svog psa malo pro{etam po svetu.
-... poveo ga sa sobom na letovawe... tamo gde su nekada nastajale najboqe pri~e o psima.
-I pasaje bilo od svih rasa sem od Zigijeve.
Kako je pisac opisao svoj odnos prema Zigiju? Koje su osobine psa
Zigija posebno istaknute u tekstu? Potvr|uje li i ova pri~a poznatu
narodnu izreku da je pas najboqi ~ovekov prijateq? Koji elementipri~e to najjasnije potvr|uju?
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
28/13028
U kojim pade`nim oblicima je upotrebqena imenica pasu navedenim re~enicama? Ka-
ko glasi gramati~ka osnova te imenice? (Gramati~ku osnovu imenica uvek dobijamo kad
u genitivu jednine odbijemo pade`ni nastavak!) Koga glasa nema u gramati~koj osnovi u
genitivu jednine, a ima ga u nominativu jednine i genitivu mno`ine ove imenice? Kako
se zove ta glasovna promena?
Samo u nominativu jednine i genitivu mno`ine kod imenice pasu osnovi ima i glasA, ali toga A nema u osnovi ostalih pade`nih oblika imenice pas. Proveri to mewaju}i
imenicu paskroz sve pade`ne oblike! To Aje, dakle, nestalno, nepostojano:u nekim ob-
licima se javqa, u nekim ga nema. Takvo A naziva se nepostojano A.
Nepostojano A se naj~e{}e u srpskome jeziku javqa u slede}im oblicima re~i:
1) U nominativu jednine i genitivu mno`ine velikog broja imenica mu{koga roda, kao
na primer:
starac, starca..., starci, staraca...; {ipak, {ipka..., {ipci, {ipaka...; Nemac,
Nemca..., Nemci, Nemaca...; pas, psa..., psi, pasa...
2) U genitivu mno`ine kod velikog broja imenica `enskogi sredweg roda ~ija se osno-
va zavr{ava na dva suglasnika, kao na primer:
devojka devojaka; kru{ka kru{aka; bitka bitaka; zemqa zemaqa; ma~ka
ma~aka; pesma pesama; pismo pisama; ministarstvo ministarstava; dru{tvo
dru{tava, itd.
3) U nominativu jednine nekih prideva mu{koga roda, kao na primer:dobar (ali: dobra, dobro, dobroga...); vitak (ali: vitka, vitko, vitkoga...); `edan
(ali: `edna, `edno, `ednoga...); gorak (ali: gorka, gorko, gorkoga...); hrabar (ali:
hrabra, hrabro, hrabroga...); vredan (ali: vredna, vredno, vrednoga...) itd.
4) U nominativu jednine nekih zamenica mu{koga roda, kao na primer:
sav (ali: sva, sve, svega...); ovakav (ali: ovakva, ova-
kvo, ovakvoga...); kakav (ali: kakva, kakvo, kakvo-
ga...); svakakav (ali: svakakva, svakakvo, svakakvo-
ga...) itd.
5) U du`im oblicima predloga sa (s), ka (k), niza (niz),kroza (kroz) i uza (uz), kao na primer:
On razgovara sa sestrom / `enom / zetom / {urom.
On se spu{ta niza zid.
Samoglasnik (vokal) koji se pojavquje u jednim oblicima re~i, a u
drugima se gubi, naziva se nepostojano A.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
29/13029
Sve se vidi kroza w (npr.: kroz prozor).
Pribio se uza te.
Ona ide ka kolibi / ka gradu / ka hanu.
Kao {to se vidi, predlozi kroz, niz, uzupotrebqavaju se s nepostojanim A kad dolaze
ispred nenagla{enih oblika li~nih zamenica ili ispred imenica koje po~iwu istim
suglasnikom kojim se zavr{avaju ti predlozi. Predlog s obavezno dolazi u obliku sa (da-kle, s nepostojanim A) ako imenica ispred koje taj predlog stoji po~iwe strujnim sugla-
snicima s, z, { i `. Predlog kupotrebqava se s nepostojanim A (dakle, u obliku ka) ako
dolazi ispred imenice koja po~iwe zadwonep~anim suglasnikom k, gili h.
Odredi u kojim se od slede}ih re~i javqa, a u kojim ne javqa nepostojano A. Kod re~i
kod kojih se javqa odredi u kojim je to pade`nim oblicima: Petar, Lazar, ~uvar, vr{ak,
stalak, seqak, zadovoqan, iskovan, prijatan, sre}an, ispitan, zapisan, mamac, krivac,
vo`d, prst, kru{ka, pozori{te, pripovetka, lutka, ta~ka i mazga.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
30/130
PROMENA L u O
Trka
Tre}eg dana, nekako o u`ini, porje~ka{e se Fo~ak i \erzelez, bezrazlo`no, kao qudiu pi}u i besposlici...
- A vi se potecite; metnu}emo jabuku na ko{iju, pa ko prije jabuci, onoga je djevojka
savjetuje ih posve ozbiqno jedan Mostarac, ude{avaju}i tako dogovorenu komediju.
\erzelez odmah |ipi na noge...
Izi|o{e na ravan, pred han. Na direk od quqa{ke objesi{e o koncu uvelu crvenu ja-
buku, zatego{e kanap ispred dvojice trka~a i iskupi{e se svi, podgurkuju}i jedan drugog
i neprikriveno se smiju}i. Jedni se klade za ]erzeleza, drugi na Fo~aka. Mostarac dade
znak: kanap pu~e, a oba trka~a jurnu{e.
Leti \erzelez kao krilat, a Fo~ak se nakon dva-tri koraka zaustavio i tap{e nogamana mjestu, kao kad varamo djecu da tr~imo tobo`e za wima. \erzelez tr~i kao da zemqu ne
dira, Fo~ak tap{e rukama, a gledaoci se savijaju od smijeha. Pqesak, vrisak i smijeh...
Odmi~e \erzelez i biva sve kra}i kao da mu noge ulaze u tijelo... Kad bi kod direka,
ma{i se rukom za jabuku, ali al~aci objesili jabuku hotimice visoko, pa je ne dohvati pr-
vi put nego se morade zasko~iti i onda je otr`e s koncem zajedno.
Me|u gledaocima urnebes. Jedni suze, a drugi polegli po travi pa se samo vaqaju od
smijeha. Debeli beg iz Posavine dr`i se rukama za trbuh i othukuje. I suhi, slu`beni Di-
zdar-aga stao na kapiju pa se smije krezubim ustima.
(Ivo Andri})
Obrati pa`wu na oblike radnog glagolskog prideva u slede}im re~enicama iz teksta:
Fo~ak se nakon dva-tri koraka zaustavio i tap}e nogama na mjestu...
Dizdar-aga stao na kapiju...
Na direk od quqa{ke objesi{e o konopcuuvelucrvenu jabuku...
... ali al~aci objesilijabuku hotimice visoko...
30
Iz odlomka Andri}eve pripovetke Put Alije \erzeleza ovde je
dat deo u kome se opisuje trka izme|u \erzeleza i Fo~aka. Za samu tr-
ku pisac ka`e da je dogovorena komedija. [ta je ovde komi~no (sme-
{no)? Kako se pona{aju u~esnici trke: shvataju li oba trku ozbiqno?
Ko koga pravi komi~nim (sme{nim)? Kako je opisano pona{awe gle-dalaca? U`ivaju li oni u trci? Izdvoj elemente koji najboqe odsli-
kavaju komi~ni karakter trke.
ko{ija takmi~ewe ; direk drveni stub ; al~ak varalica
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
31/13031
U prve dve re~enice naveden je oblik mu{koga roda jednine radnog glagolskog pride-
va (zaustavio se, stao),u tre}oj oblik `enskoga roda jednine (uvela), a u ~etvrtoj oblik
mu{koga roda mno`ine (obesili). Napravi i uporedi sve oblike i jednine i mno`ine
radnog glagolskog prideva od navedenih re~i. Od glagola stati ti oblici glase:
stao, stala, stalo; stali, stale, stala.
Po ~emu se razlikuje mu{ki rod jednine radnog glagolskog prideva od svih ostalih ob-
lika: {ta stoji u svim ostalim oblicima radnog glagolskog prideva na mestu samogla-snika O u mu{kome rodu jednine? [ta iz toga mo`emo zakqu~iti?
Na mestu samoglasnika O iz mu{koga roda jednine radnog glagolskog prideva u svim
ostalim oblicima pojavquje se suglasnik L. Iz toga mo`emo zakqu~iti da je nekada i u
mu{kome rodu jednine tako|e bio suglasnik L, pa smo u pro{losti imali oblike: stal,
zaustavil, uvel, obesil. Nekada{we L samo je u mu{kome rodu jednine promeweno u O. A
za{to nije promeweno u ostalim oblicima (u `enskom i sredwem rodu, i u oblicima
mno`ine)?
U pro{losti srpskoga jezika (krajem 14. veka) u svim re~ima u kojima se l nalazilo na
kraju re~i ili na kraju sloga, to L se mewalo u O (na primer:radil > radio, pisal > pi-
sao, sel-ba > seoba, ~e-kal-ni-ca > ~ekaonica, kotal > kotao, itd.)
Od oblika radnog glagolskog prideva L se samo u mu{kome rodu jednine nalazilo na
kraju re~i, pa je promeweno u L, dok u svim ostalim oblicima L nije bilo ni na kraju re-
~i ni na kraju sloga pa i nije promeweno u O (uporedi:ra-dil > radio, ra-di-la, ra-di-lo,
ra-di-li, ra-di-le, ra-di-la).
Videli smo da L uvek prelazi u O u mu{kom rodu jednine radnog glagolskog prideva.
Ali to nije jedini oblik re~i u kome se vr{i ova glasovna promena.
U Andri}evom tekstu nalaze se i slede}e re~enice. Obrati pa`wu na istaknutu re~ u
tim re~enicama:
... a gledaoci se savijaju od smijeha.
Me|u gledaocimaurnebes.
Kako glasi nominativ jednine ove imenice? Promeni ovu imenicu kroz pade`e. Po-
deli je na slogove u svim pade`nim oblicima. U kojim pade`ima se L na{lo na kraju slo-
ga pa je promeweno u O, a u kojim nije? Uporedi pade`ne oblike te imenice sa pade`nim
oblicima imenicerukovodilac.
N jednine: ru k o v o d i l a c (< ru-ko-vo-di-lac)
N mno`ine: ru k o v o d i o c i (< ru-ko-vo-dil-ci)
G jednine: ru k o v o d i o c a (< ru-ko-vo-dil-ca)
G mno`ine: r u k o v o d i l aca (< ru-ko-vo-di-la-ca)
D jednine: ru k o v o d i o c u (< ru-ko-vo-dil-cu)
D/I/L mno`.: r u k o v o d i o cima (< ru-ko-vo-dil-ci-ma) itd.
Glasovna promena u kojoj se suglasnik L na kraju re~i ili sloga mewa u
samoglasnik O naziva se promena L u O.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
32/13032
Koja se jo{ glasovna promena, osim promene lu o, vr{i kod ovih imenica? [ta je sa
samoglasnikom A koji se javqa izme|u suglasnika l i c samo u nominativu jednine i ge-
nitivu mno`ine?
U savremenom srpskom jeziku postoji veliki broj imenica mu{koga roda koje su izve-
dene od glagola nastavkom -lac i koje ozna~avaju vr{ioca radwe, kao na primer: stvara-
lac, ~italac, molilac, gledalac, posetilac, tu`ilac, nosilac, rukovodilac, slu{alac, vr-
{ilac, po{tovalac... i sl.
U savremenom srpskom jeziku danas ima dosta re~i u kojima se L nalazi na kraju re~i
ili sloga, a ipak se ne mewau O, kao na primer: palac palca, belac belca, molba, `al-
ba, kanal, bokal, metal, glagol, fudbal itd. To je zato {to se glasovna promena zamene L sa
O vr{ila davno u pro{losti (u 14. veku), pa u re~ima koje su posle toga ulazile u srpski
jezik ta glasovna promena nije vi{e va`ila.
Obrati pa`wu na primere so, vo i sto. Kako su oni nastali? Oni su nastali od imeni-
ca sol, vol i stol. Kada je na kraju re~i L zameweno sa O, dobijeni su oblici sa dva O: soo,
voo, stoo. Tada je do{lo do sa`imawa vokala: dva O sa`ela su se u jedan dugi vokal (samo-
glasnik) O. Navedene imenice su, dakle, dobijene na slede}i na~in: stol > stoo >sto.
Videli smo da promenu L u O u istim re~ima mo`e pratiti i nepostojano A. Sve sle-
de}e re~i razvrstaj na one u kojima se: a) vr{e obe te glasovne promene, i b) na one u ko-
jima se vr{i samo promena L u O: smisao, ~italac, pekao, pisao, rekao, ~itao, posao, po-
{ao, ugao, kotao, pri~alac, strelac, svetao, kopao, seoba i deoba. Objasni u svakoj od nave-denih re~i glasovne promene.
Sve imenice sa zna~ewem vr{ioca radwe koje se zavr{avaju na -lac
imaju u nominativu jednine i genitivu mno`ine l nepromeweno u o, a u
svim ostalim pade`ima gubi se nepostojano a i suglasnik l prelazi u o.
(Zato u nominativu jednine nije ispravno: *rukovodioc, *vr{ioc..., nego
jejedino ispravno:rukovodilac, vr{ilac...).
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
33/13033
JOTOVAWE
Milija Truba~
Kad u prole}e zasviraju bare i `abqi horovi po~nu da se nadme}u kreketawem, najra-dije smo odlazili kod Milije Truba~a. Wegova ku}a nalazila se kraj re~ice, nedaleko od
gradskog zabrana, u uvali oivi~enoj vrbama. Bio je korpar i veoma ve{to je pleo korpe i
korpice od vrbovog pru}a. Naru~ivali smo kod wega i pletene foteqe, stolove, stolice
i police za cve}e. Bio je krepak starac, vu~jeg izgleda. Kad bi se nasmejao, a to je ~inio
retko, ispod dugih posedelih brkova pomolili bi se {iroki, retki, od duvana po`uteli
zubi.
Ako je bio dobre voqe, i ako bismo mu kraj re~ice nasekli dosta vrbovog pru}a, pri-
~ao nam je svoje truba~ke do`ivqaje. U stvari, najpre bi dobro napunio zemqanu lulu jef-
tinim duvanom, zapalio trudom uz pomo} ogwila, pa tek po{to bi odbio nekoliko dimo-va i sve nas redom odmerio, po~eo bi da pri~a.
(Dragi{a Pewin)
Pisac je u pri~i upotrebio i slede}e re~enice. Obrati pa`wu na istaknute re~i u
wima:
Bio je korpar i veoma ve{to je pleo korpe i korpice od vrbovog pru}a.
Naru~ivali smo kod wega i pletene foteqe, stolove, stolice i police za cve}e.
Kad u prole}e zasviraju bare i `abqi horovi po~nu da se nadme}u kreketawem, najra-
dije smo odlazili kod Milije Truba~a.
U odlomku iz istoimene pri~e pisac nam pri~a o jednoj li~nosti
iz svog detiwstva: o Miliji Truba~u. Koje Milijine osobine pisac
isti~e u ovom odlomku? Za{to deca vole da se dru`e sa Milijom?
[ta od wega `ele? Izlazi li Milija u susret wihovim `eqama? Za-
{to pisac pi{e Truba~ velikim slovom: je li to prezime Milijino
ili ...?
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
34/13034
Kako su nastale istaknute zbirne imenice pru}e i cve}e, a kako pridev `abqi? [ta je
tvorbena osnova, a {ta tvorbeni nastavak (sufiks) kod ovih re~i? Koja glasovna prome-
na se vr{i na mestu spajawa tvorbene osnove i tvorbenog nastavka kod sve tri re~i?
Sve tri re~i nastale su izvo|ewem, i to dodavawem sufiksa koji po~iwe sa J:
prut-je > pru}e
cvet-je > cve}e
`ab-ji > `ab+l+ji > `abqi
U tim re~ima suglasnik J iz tvorbenog nastavka (sufiksa) stopio se sa krajwim su-
glasnikom osnove u predwonep~ani suglasnik. Po{to se glas J zvaojota, takva glasovna
promena pri kojoj se glas J stapa sa nekim nepredwonep~anim suglasnikom u pred-
wonep~ani suglasnik naziva sejotovawe.
Iz slede}ih primera dobro se vidi koji predwonep~ani suglasnik nastaje jotovawem
pojedinih nenep~anih suglasnika:
tvrdji > tvr|i dj > |
`utji > `u}i tj > }
nizji > ni`i zj > `
visji > vi{i sj > { grmje > grm+l+je > grmqe mj > mlj > mq
kamenje > kamewe nj > w snopje > snop+l+je > snopqe pj > plj > pq
veselje > veseqe lj > q zdravje > zdrav+l+je > zdravqe vj > vlj > vqjakji > ja~i kj > ~ grobje > grob+l+je > grobqe bj > blj > bq
blagji > bla`i gj > `
tihji > ti{i hj > {
klicjem > kli~em cj > ~
Kao {to se vidi, gotovo svi nepredwonep~ani suglasnici jotuju se sa glasom J, daju}i
neki od predwonep~anih suglasnika. Od svih nenep~anih suglasnika direktno se nikad
ne jotuju sa glasom Ju predwonep~ani suglasnik usneni suglasnici P, B, M i V. Pri joto-
vawu tih suglasnika izme|u wih i suglasnika J dodaje se suglasnik L (to L se zato zove iumetnuto L), pa se onda toumetnuto Ljotuje sa J daju}i predwonep~ani suglasnik Q (vi-
di primere u drugoj koloni).
Jotovawe se vr{i u velikom broju oblika re~i: uvek u komparativu prideva ispred na-
stavka -ji, pa kod zbirnih imenica, kod prezenta, u instrumentalu jednine nekih imeni-
ca `enskog roda...
Napi{i oblike komparativa od slede}ih prideva i objasni jotovawe u wima: nizak,
tanak, dubok, sladak, qut, mlad.
Napi{i sve oblike prezenta od glagola vikati i objasni jotovawe u wima!
Napi{i oblike instrumentala od imenica pamet, e| i glad i objasni jotovawe u wima!
Glasovna promena u kojoj se suglasnik (sonant) J spaja (stapa, jotuje)
sa nekim nepredwonep~anim suglasnikom ispred sebe u predwonep~ani
suglasnik naziva se jotovawe.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
35/13035
JEDNA^EWE SUGLASNIKAPO ZVU^NOSTI
@abqi barometar
Kome se sad obrati [za kola], mislio je i slutio pop Spira, taj }e mu sigurno naplati-
ti sad i ono {to se, bog te pita kad jo{, badava vozio, pa }e mu presesti sva vo`wa bada-
va.
Toga se bojao pop Spira, pa je zato odlagao tu neprijatnost, i do~ekao, evo, posledwi
dan da poga|a kola. A posle, bacio ga je u brigu i wegov barometar u ku}i, jer onaj zele-
ni `abac u onoj staklenoj tegli na prozoru pokazivao mu je stalno od nekoliko dana ki-
{ovito vreme.
- Pa {ta ste re{ili? pita ga Arkadije.Pop Spira }uta{e i jednako staja{e na prozoru i gleda{e rasejano na teglu sa apcem.
Od ovo nekoliko dana gore imenovani je jednako bio dole na dnu. Tu se dan-no} zadr`a-
vao i u ne malu brigu bacao pop Spiru i sve uku}ane, a osobito Julu. Jer [aca je dao ~i-
zme da se naglave i naglavke unapred platio, a Nika ~izmar, drevna jedna pijanica, zatvo-
rio i du}an i ~izme, pa zapao u jednu birtiju ve} blizu va{ari{ta, pa ve} tre}i dan se-
di uz gajda{e, a [aca ostao u letwim cipelama, pa ne sme nikud preko blata. A onaj u te-
gli u}utao se na dnu, {}u}urio se, pa samo {iri mehure, a nikako ne}e uz merdevine, ko-
je su wega radi tu u tegli name{tene, te da tako poka`e i nagovesti prolep{awe vreme-
na.Sve se zabrinulo. Pop Spira ga gleda rasejano. Jula pla~e kad ga vidi, a gospo|a Sida
skida gromove ~im ga pogleda u onoj vazdu{noj pozituri.
(Stevan Sremac)
Obrati pa`wu na glasovni sastav imenice `abacu slede}im re~enicama iz teksta:
... jer onaj zeleni `abacu onoj staklenoj tegli na prozoru pokazivao mu je stalno ... ki-
{ovito vreme.
pozitura poza, stav
U ovome odlomku iz romana Pop ]ira i pop Spira Stevan Sre-
mac je opisao jedan ~udan na~in prognozirawa (predvi|awa) vreme-
na u pop Spirinoj porodici. Kako je opisan taj `abqi barometar?
Na koji na~in `abac pokazuje poboq{awe, a na koji pogor{awe
vremena? Za{to se pop Spirini uku}ani qute na `apca?
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
36/13036
Pop Spira }uta{e i jednako staja{e na prozoru i gleda{e rasejano na teglu sa `ap-
cem.
U kom pade`u je upotrebqena istaknuta imenica u prvoj, a u kom u drugoj re~enici?
[ta se desilo sa samoglasnikom A izme|u B i C u imenici `abacu drugoj re~enici? Ka-
ko se ta glasovna promena zove?
U nominativnom obliku imenice `abac nalazi se suglasnik B. [ta stoji na mestu tog
suglasnika u instrumentalnom obliku `apcem? Promeni imenicu `abac kroz sve pade`ejednine i mno`ine! U kojim pade`ima te imenice se umesto B susre}e P? Za{to?
Gubqewem nepostojanog A, u kontaktni polo`aj (u susedstvo) do{li su suglasnici B i
C (`ab-ca, `ab-cu, `ab-cem...), a ti su suglasnici razli~iti po zvu~nosti: B je zvu~ni, a
C bezvu~ni suglasnik.
Tako je stvoren glasovni skup BC koji je vrlo te`ak za izgovor. Zato se zvu~ni sugla-
snik B ispred bezvu~nog suglasnika C promenio (pretvorio se) u svoj bezvu~ni parwak
P (`abca, `abcem... > `apca, `apcem...). Po{to su sada u susedstvu (u kontaktu) dva sugla-
snika ista po zvu~nosti (tj. dva bezvu~na suglasnika: PC), oni se lako izgovaraju.
Jedna~ewe suglasnika po zvu~nosti vr{i se u srpskom jeziku u velikom broju re~i. Evo
nekoliko re~i sa jedna~ewem suglasnika po zvu~nosti, sa oblicima od kojih su te re~i
nastale (kao npr.: `apca < `abca; znak < ~ita se kao : `apcaje dobijeno od `abca):svadba < svatba ropstvo < robstvo
tobxija < topxija }evabxinica < }evapxinica
kwigovesci < kwigovezci ispustiti < izpustiti
otko~iti < odko~iti
U svim navedenim re~ima u dodir su do{la dva razli~ita suglasnika po zvu~nosti, pa
je u wima izvr{ena glasovna promenajedna~ewe suglasnika po zvu~nosti.
Odstupawe od jedna~ewa suglasnika po zvu~nosti
U samoj re~i ODSTUPAWE imamo odstupawe od jedna~ewa suglasnika po zvu~nosti,
jer su u susedstvu zvu~ni suglasnik D i bezvu~ni suglasnik S, pa bi po pravilu o
jedna~ewu suglasnika po zvu~nosti D trebalo da pre|e u svoj bezvu~ni parwak T, ali se ta-
kvo jedna~eweu pisawu ne vr{i.
Kada se u jednoj re~i jedan do drugog na|u dva suglasnika razli~ita po
zvu~nosti, onda se prvi jedna~i prema drugom (ako je prvi bezvu~ni a
drugi zvu~ni, onda bezvu~ni suglasnik prelazi u svoj zvu~ni parwak; ako
je prvi zvu~ni a drugi bezvu~ni, onda zvu~ni suglasnik prelazi u svoj be-
zvu~ni parwak). Takva glasovna promena u kojoj se prvi suglasnik jedna-
~i po zvu~nosti sa drugim naziva se jedna~ewe suglasnika po zvu~nosti.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
37/13037
Glavni izuzetak od jedna~ewa suglasnika po zvu~nosti odnosi se na zvu~ni suglasnik
Du susedstvu sa bezvu~nim suglasnicima S i [: kada se zvu~ni suglasnik D na|e ispred
bezvu~nih suglasnika S i [, on ostaje u pisawu nepromewen (jedna~ewe po zvu~nosti se,
dakle, tada ne vr{i), kao na primer:
predsednik
podse}i gradski
qudski od{etatiodsustvo pod{i{ati
odstreliti od{tampati...
Odstupawe od jedna~ewa po zvu~nosti u pisawu se vr{i i kada se zvu~ni suglasnik \
na|e ispred bezvu~nog S, kao na primer: vo|stvo (a ne *vo}stvo).
Jedna~ewe suglasnika po zvu~nosti ne vr{i se u pisawu: a) kada se
zvu~ni suglasnik D na|e ispred bezvu~nih suglasnika S ili [ (predsed-nik, qudski, pod{i{ati, od{etati), i b) kada se zvu~ni suglasnik \ na|e ispred be-
zvu~nog S (vo|stvo).
Zapamti!
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
38/13038
PALATALIZACIJA
Zakr~ena ulica
Tapkao sam {tapom i kora~ao po {iqkastoj turskoj kaldrmi uskom ulicom koja vodikroz sred varo{i i {qapkao po barama i spoticao se o noge vojnika koji su le`ali po
}epencima, cvokotali i je~ali.
Na samom zavijutku u sporednu jednu ulicu neko dreknu:
- Ko ide?
Pa onda lak{e, slabijim glasom:
- Sredinom, dru`e, svud je vojska.
I voqan da porazgovara, stra`ar dodade:
- Stade ki{a, hvala Bogu.
Ja produ`ih sporednom ulicom pa iza|oh na Drim i na obali sedoh na ~etvrtasti te-sani kamen koji se belasao.
(Dragi{a Vasi})
U ovom odlomku iz pri~e Aveti u lovu Dragi{e Vasi}a naveden je kratak razgovor
(dijalog) izme|u glavnog junaka pri~e (tj. samoga pisca, jer on pri~a u prvome licu) i ne-
poznatog ~oveka u gradu punom premorenih i izrawavanih vojnika.
Jedna od re~enica tog dijaloga glasi:
- Sredinom, dru`e, svud je vojska.
Uporedi sa navedenom imenicom i slede}e istaknute imenice u re~enicama:
Kuda si krenuo, vojni~e?
Eh, du{e, {to se sad ne javi{?Na koje suglasnike se zavr{ava gramati~ka osnova ovih imenica? U kom pade`u su one
upotrebqene? Koja glasovna promena se vr{i u sve tri istaknute imenice?
Navedene imenice mu{koga roda (drug, junak, duh) upotrebqene su u vokativu jednine
mu{koga roda. Gramati~ka osnova tih imenica se zavr{ava na jedan od zadwonep~anih
suglasnika: K , G ili H (junak, drug, duh). Ispred vokativnog nastavka -e zadwonep~ani su-
glasnici su se promenili u predwonep~ane, i to Ku ^, Gu @, a Hu [:junak+e >juna~e,
drug+e > dru`e, duh+e > du{e.
Takva promena zadwonep~anih suglasnika K, G i Hu predwonep~ane (palatalne) sugla-
snike ^, @ i [ ispred vokativnog nastavka -E naziva se palatalizacija. Palatalizaci-
Obrati pa`wu na istaknutu re~. U kom je ona pade`u? Kako glasi
nominativ te imenice? Promeni navedenu re~ kroz sve pade`e. Uo-
~i u kom se pade`u jedino mewa gramati~ka osnova te re~i. (Zapamti:
gramati~ku osnovu imenica uvek dobija{ iz genitiva jednine odbi-
jawem genitivnog nastavka). Ispred koga nastavka se mewa zavr{ni
suglasnik osnove?
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
39/13039
ja se uvek vr{i u vokativu jednine imenica mu{koga roda ~ija se osnova zavr{ava na je-
dan od zadwonep~anih suglasnika: Bo`e, juna~e, putni~e, nastavni~e...
Od svih pade`nih oblika palatalizacija se vr{i samo u vokativu jednine imenica
mu{koga roda. U drugim pade`ima i kada zadwonep~ani suglasnik iz osnove do|e ispred
pade`nog nastavka -e, palatalizacija se ne vr{i.
Odredi u kojim pade`nim oblicima su upotrebqene imenice u slede}im re~enicama
i ka`i u kome se pade`u vr{i, a u kome se ne vr{i palatalizacija:-Vojni~e, pozdravi vojnike!
-De~a~e, zamoli one de~ake da ne galame.
Palatalizacija se vr{i ne samo kod imenica nego i kod glagola. Odredi u kome su
glagolskom obliku upotrebqeni glagoli u re~enicama:
Mi pe~emo prase za Bo`i}.
Kroz Kragujevac te~e Lepenica.
Ona stri`e ovce.
Kombajn vr{e `ito.
Palatalizacija se vr{i i u oblicima prezenta ispred samoglasnika -eu prezentskomobliku kod glagola ~ija se osnova zavr{ava na zadwonep~ani suglasnik: pek-em, pek-e{...>
pe~em, pe~e{... (ali u tre}em licu mno`ine: peku,jer je nastavak -u, a palatalizacija se ne
vr{i ispred -u, nego ispred nastavka -e); tek-em, tek-e{... > te~em, te~e{... (ali: teku);
strig-em, strig-e{... > stri`em, stri`e{... (ali: strigu); vrh-em, vrh-e{... > vr{em,
vr{e{... (ali: vrhu); itd.
Palatalizacija se vr{i i u tvorbi re~i ispred tvorbenog nastavka koji po~iwe samo-
glasnicima -e, -i ili -a, kao na primer: mu~enik (< muk-enik), mu~ewe (< muk-ewe), mu~io-
nica (< muk-ion-ica); siroma{ewe (< siromah-ewe), siroma{iti (< siromah-iti); tr-bu{ina (< trbuh-ina); de~a~i} (< de~ak-i}); osna`iti (< osnag-iti), sna`an (< snag-an);
rastu`iti (< rastug-iti), tu`an (< tug-an) itd.
Kao {to se vidi, palatalizacija se vr{i u tvorbi re~i ispred samoglasnika -e, -i
i -a kojima po~iwe tvorbeni nastavak (sufiks), i to tako {to:
K + e , i ili a > ^:juna~ewe, juna~ina, stru~ak (od: struk)...
G + e, i ili a > @: vra`i} (od: vrag), be`awe (od: beg)...
H + e, i ili a > [: du{evan (od: duh), pra{ina (od: prah), da{ak (od; dah)...
Samoglasnik -au tvorbenom nastavku ispred koga se vr{i palatalizacija vrlo ~estoje nepostojano A, {to se vidi i iz slede}ih primera: stru~ak, stru~ku...; da{ak, da{ka..,;
tu`an, tu`na, tu`no, i sl.
U svim do sada navedenim primerima palatalizacija je zahvatala samo zadwonep~ane
suglasnike k, g i hispred nekih nastavaka za oblik i nastavaka za tvorbu re~i. A da li se
jo{ neki suglasnici mogu palatalizovati? Obrati pa`wu na oblike slede}ih re~i! U kom
pade`u su te imenice upotrebqene? Na koji suglasnik se zavr{ava wihova osnova? Is-
pred koga pade`nog nastavka se mewa zavr{ni suglasnik osnove?
O^E, O^EVI; STRI^E, STRI^EVI; ZE^E, ZE^EVI; KNE@E, KNE@EVI; MESE^E
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
40/130
Palatalizacija se vr{i u vokativu jednine i nominativu mno`ine ispred nastavka -e
i kod nekih imenica mu{koga roda ~ija se osnova zavr{ava na suglasnike c ili z: stric
stri~e, stri~evi; knez kne`e, kne`evi...
Suglasnik C ispred -i iz tvorbenog nastavka prelazi u ^ i u izvedenicama (na pri-
mer.: mese~ina, kol~ina = veliki kolac...), a posebno u prisvojnim pridevima izvedenim
od imenica `enskog i mu{kog roda koje se u nominativu zavr{avaju na -ica, kao na pri-mer:Milica Mili~in, Jovica Jovi~in; Zorica -Zori~in...
Odredi koje su se glasovne promene izvr{ile u slede}im re~ima i objasni ih: mom~e,
stra{an, tu`na, star~e, stran~e, kne`evina, vite`e, mu{ici, tu~em, pti~ica, du{ica
i tr~ati.
40
Palatalizacija je promena zadwonep~anih suglasnika K, G i Hu ^, @
i [u nekim oblicima re~i ispred gramati~kog nastavka e, kao i u iz-
vedenicama ispred samoglasnika e, i i au nastavcima za tvorbu re~i.
Palatalizacija obuhvata i suglasnike C i Z koji se u nekim re~ima u
vokativu jednine i nominativu mno`ine ispred samoglasnika e mewaju
u ^ i @. Suglasnik C prelazi u ^ i ispred iu tvorbenom nastavku prisvojnih prideva
izvedenih od imenica koje se zavr{avaju na -ica:Mili~in, sestri~in.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
41/13041
SIBILARIZACIJA
Moj prvi tango
Sastajali smo se kod Jove i [troleta i u~ili da igramo. Imali smo po petnaest i {e-snaest godina, a nismo znali ~ak ni tango. Danas, naravno, mnogi de~aci i devoj~ice zna-
ju da igraju ve} sa deset, jedanaest godina i wima }e ovo svakako izgledati ~udno i neve-
rovatno.
Zamolili smo Nadu i Cicu da nam pomognu. One su bile mla|e od nas, ali su ve} odla-
zile na igranke. [trole je bio glavni u~iteq, po{to je na letovawu nau~io tango i fok-
strot.
Mi smo uporno poku{avali da savladamo tajne igrawa. Ni Nada i Ceca nisu bile sjaj-
ne igra~ice, ali su nam ipak dosta pomogle.
Najzad je do{ao sudbonosni dan. Oti{li smo na prvu igranku. Svi smo bili uzbu|enii uznemireni, a najvi{e [trole. Trebalo je da se vidi {ta je postigla wegova {kola
igrawa.
Tango sam bio savladao. Dva koraka levom nogom, jedan korak desnom. Dva levom, jedan
desnom. Zatim sve ponoviti.
Skupio sam hrabrost, pri{ao crnoj devojci s krupnim o~ima i }utke se poklonio.
Mislio sam da }e me mo`da odbiti i to sam u dnu du{e pomalo i pri`eqkivao. Ona je,
me|utim, klimnula glavom i po{la ka sredini dvorane. Pogledom sam potra`io [tro-
leta da me ohrabri, ali ga nigde nisam video.
Devojka se najzad zaustavila. Stao sam kraj we. Ispru`io sam ruku, sa~ekao takt i po-
~eli smo igrati. U stvari, ona je igrala, a ja sam brojao... Potpuno sam se posvetio bro-
jawu. Jedan, dva... jedan... jedan, dva... jedan...
Najednom, noga vi{e nije imala kud! Stigao sam do zida, a nisam smeo da se okrenem!
Znao sam da }u se zajedno sa devojkom sru{iti na pod ako samo poku{am da to u~inim. Mo-
zak me, ipak, nije sasvim izdao u tim trenucima, pa sam pustio devojku i rekao:
Izvinite, odre{ila mi se pertla!
Ona se osmehnula.
Sagnuo sam se, po~eo da vezujem pertlu i u tom vezivawu polako sam se okrenuo na levu
stranu. Kad sam video da mi je zid s desne strane, napustio sam napore oko vezivawa per-
tle, uspravio se i pru`io ruku devojci:Izvinite rekao sam.
Molim rekla je.
Znam da sam bio crven u licu, ali ne znam da li je ona to primetila.
(Vojislav Stanoj~i})
Kako je de~ak do`ivio svoj prvi ples? Je li u`ivao u plesu? U kakvu
nepriliku je upao? Koje je spasonosno re{ewe prona{ao da se izvu~e
iz neprilike?
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
42/13042
U tekstu pri~e nalaze se i slede}e re~enice:
Devojka se najzad zaustavila.
Skupio sam hrabrost, pri{ao crnoj devojci s krupnim o~ima...
U kom pade`nom obliku je upotrebqena imenica devojkau prvoj, a u kome u drugoj re-
~enici? Promeni tu imenicu kroz sve pade`e u jednini. Odredi gramati~ku osnovu i
gramati~ki nastavak (pade`ni nastavak) te imenice (gramati~ka osnova imenica se do-
bija kad u genitivu jednine odbijemo pade`ni nastavak). Kojim glasom se zavr{ava taosnova u nominativu i genitivu, a kojim u dativu i lokativu?
Koja glasovna promena se dogodila u dativu i lokativu jednine ove imenice?
Ispred pade`nog nastavka -i zadwonep~ani suglasnik K na koji se zavr{avala grama-
ti~ka osnova pre{ao je u piskavi zubni suglasnik C. Dakle: devojki > devojci.
Ono {to va`i za zadwonep~ani suglasnik K va`i i za ostala dva zadwonep~ana sugla-
snika G i H kada se na|u ispred pade`nog nastavka -i, {to se vidi i iz slede}eg primera:
- Noga mu je bila velika, a na toj nozi nije bilo cipele.
- Ova epoha bi}e zapam}ena u istoriji; jer je u ovoj eposi bilo mnogo nau~nih otkri}a.
U ovim primerima zadwonep~ani suglasnik G ispred pade`nog nastavka -i pre{ao je
u Z, a zadwonep~ani suglasnik H u suglasnik S: nogi > nozi, epohi > eposi (mada je u pi-
sawu i jedno i drugo ispravno).
Po{to se zubni piskavi suglasnici C, Z i S (koji se dobijaju u rezultatu ove glasovne
promene) zovu sibilanti, ova glasovna promena naziva se sibilarizacija.
Glasovna promena u kojoj se zadwonep~ani suglasnici k, g i hispred
iu nastavku za oblik re~i (u gramati~kom nastavku) mewaju u piskave
zubne suglasnike (sibilante) c, z i s naziva se sibilarizacija. Sibila-
rizacijom K prelazi u C, G prelazi u Z, a H prelazi u S.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
43/13043
Kod kojih imenica i u kojim pade`nim oblicima se vr{i sibilarizacija?
Sibilarizacija se vr{i:
u dativu i lokativu jednine imenica `enskog roda koje se u nominativu jednine zavr-
{avaju na a i ~ija se osnova zavr{ava zadwonep~anim suglasnikom, kao na primer:
jabuci, bajci, biblioteci, banci, snazi, kwizi...
u nominativu, vokativu, dativu, instrumentalu i lokativu mno`ine imenica mu-
{kog roda ~ija se osnova zavr{ava jednim od zadwonep~anih suglasnika, kao na pri-mer:junaci, junacima; uxbenici, uxbenicima; ma~ci, ma~cima; Poqaci, Poqacima; se-
qaci, seqacima; pedagozi, pedagozima; brlozi, brlozima; orasi, orasima; trbusi, trbu-
sima...
Izuzeci od sibilarizacije
Sibilarizacija se dosledno (bez izuzetka) vr{i kod imenica mu{koga roda u nomina-
tivu, vokativu, dativu, instrumentalu i lokativu mno`ine. Ali, za razliku od imenica
mu{koga roda, kod imenica `enskoga roda u dativu i lokativu jednine postoji ve}i broj
izuzetaka od sibilarizacije. Tako se sibilarizacija ne vr{i:
u oblicima li~nih imena, kao na primer:Anki, Desanki, Dragi, Olgi, Qubinki, Lu-
ki...
kod imenica odmila (hipokoristika), kao na primer: baki, deki, seki, zeki...
kod imenica, naj~e{}e dvoslo`nih, ~ija se osnova zavr{ava na suglasni~ke skupove
CK, ZG, i SH, a u ve}ini slu~ajeva i kod onih kod kojih se osnova zavr{ava na sugla-
sni~ke skupove ^K, ]K, TK, kao na primer: kocki, tezgi, Pashi (jevrejski praznik),
ta~ki, ma~ki, vo}ki, tetki, patki...
ako su re~i vi{eslo`ne, a osnova im se zavr{ava na jedan od navedenih suglasni~kih
skupova, sibilarizacija i mo`e i ne mora da se vr{i, {to zna~i da su ispravna oba
oblika: i onaj sa sibilarizacijom i onaj bez we, kao na primer: pripovetki i pripo-
veci, zagonetki i zagoneci... Ima i primera dvoslo`nih imenica koje mogu imati oba
oblika: freski i fresci, epohi i eposi, maski i masci, bitki i bici.
Napi{i oblike nominativa mno`ine slede}ih imenica i odredi koje su glasovne
promene tu izvr{ene: ru~ak, priru~nik, siromah, stalak, ^eh, odojak, korak, patrijarh,filolog, psiholog iju`wak.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
44/130
JEDNA^EWE SUGLASNIKAPO MESTU TVORBE
U tekstu @abqi barometar Stevana Sremca, datom uz lekciju za jedna~ewe suglasni-ka po zvu~nosti, nalaze se i slede}e re~enice:
... taj }e mu sigurno naplatiti sad i ono {to se, bog te pita kad jo{, badava vo-
zio, pa }e mu presesti sva vo`wa badava.
A onaj u tegli u}utao se na dnu, {}u}urio se, pa samo {iri mehure.
Kako su nastale istaknute re~i: vo`wa i {}u}uriti se? Kako su tvorene (gra|ene) te
re~i? Kom tipu tvorbe pripada re~ vo`wa, a kome re~ {}u}uriti se?
Re~ vo`wa izvedena je od korena glagola voziti sufiksom (tvorbenim nastavkom) -wa,
a re~ {}u}uriti sejeste slo`ena re~ nastala od prefiksa s- i glagola }u}uriti se. Kad
navedemo sastavne delove tih re~i, onda dobijamo:VOZ-WA
S-]U]URITI SE
Kao {to se vidi, u tim re~ima suglasnik 3 nalazi se ispred suglasnika W, a suglasnik
S ispred suglasnika ]. U navedenim re~ima iz teksta nemamo, me|utim, suglasnike 3 i S,
nego umesto wih stoje suglasnici @ i [.
Odredite kakvi su po mestu tvorbe suglasnici 3 i S, a kakvi suglasnici W i ]. Kakvi
su po mestu tvorbe suglasnici @ i [ u koje su se pretvorili suglasnici 3 i S u re~ima
vo`wa i {}u}uriti se? Koja se glasovna promena u tim re~ima izvr{ila?
Zubni suglasnici 3 i S na{li su se u navedenim re~ima ispred predwonep~anih su-
glasnika W i ] (voz-wa, s-}u}uriti se) i pre{li, radi lak{eg izgovora, u svoje pred-
wonep~ane parwake, i to 3u @, a Su [ (vozwa > vo`wa; s}u}uriti se > {}u}uriti se).
Zubni suglasnici 3 i S tako su se po mestu tvorbe prilagodili predwonep~anim sugla-
snicima ispred kojih su se nalazili i pre{li u svoje predwonep~ane parwake @ i [.
Izvr{eno je, dakle, ujedna~avawe po mestu tvorbe prvoga prema drugom suglasniku, tj.
zubnoga prema predwonep~anom suglasniku. Takva promena suglasnika naziva se
jedna~ewe suglasnika po mestu tvorbe (izgovora).
A da li jedna~ewe suglasnika po mestu tvorbe zahvata samo zubne suglasnike S i 3? Je
li takav slu~aj i u slede}im primerima?
trbu{~i} < trbuh~i}
ora{~i} < orah~i}
dr{}em < drh}em
Bi{}anin < Bih}anin
44
Kad u jednoj re~i zubni suglasnik 3 ili S do|e ispred nekog pred-
wonep~anog suglasnika, onda 3 prelazi u svoj predwonep~ani parwak @,
a Su svoj predwonep~ani parwak [: pa`wa, no{wa, vo`wa, {}u}uriti
se i sl. Promena zubnih suglasnika S i 3 ispred predwonep~anih sugla-
snika u suglasnike [ i @ naziva se jedna~ewe suglasnika po mestu
tvorbe.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
45/13045
Jedna~ewe suglasnika po mestu tvorbe zahvata u nekim re~ima i zadwonep~ani sugla-
snik H. Kada se zadwonep~ani suglasnik Hna|e ispred nekog predwonep~anog suglasni-
ka, onda se on zamewuje predwonep~anim parwakom [.
Jedna~ewe suglasnika po mestu tvorbe zahvata i promenu nadzubnog (alveolarnog) gla-
sa N ispred usnenih suglasnika B i Pu usneni suglasnik Mu izvedenim re~ima, kao na
primer:
stambeni < stanbeniprehrambeni < prehranbeni
odbrambeni < odbranbeni
zelemba} < zelenba}
Prema tome, jedna~ewe suglasnika po mestu tvorbe zahvata i promenu nadzubnog sugla-
snika Nu usneni suglasnik M kada se N na|e ispred usnenih suglasnika B i Pu izvede-
nim re~ima.
Odstupawa od jedna~ewa suglasnika po mestu tvorbe
Jedna~ewe suglasnika po mestu tvorbe ne vr{i se obi~no u tri slu~aja:
a) kada zubni suglasnici 3 i S dolaze na kraju prefiksa ispred re~i koja po~iwe pred-
wonep~anim suglasnicima Q ili W, kao na primer: squbiti, izqubiti, razquti-
ti, izwihati...
b) kada zubni suglasnici 3 i S dolaze ispred predwonep~anih suglasnika Q ili W ko-
ji su nastali jotovawem u ijekavskom izgovoru (a u ekavskom na wihovom mestu do-
laze suglasnici L ili N), kao na primer: nasqedstvo (ekavski: nasledstvo), sqez
(ekavski: slez), swe`an (ekavski: sne`an), izwedriti (ekavski: iznedriti)...
v) kada nadzubni suglasnik N dolazi ispred suglasnika B ili Pu slo`enicama, kao na
primer: stranputica, jedanput, crvenperka, vanbra~ni itd.
Kombinovawe jedna~ewa suglasnika po zvu~nostii po mestu tvorbe
U nekim re~ima jedna~ewe suglasnika po mestu tvorbe dolazi tek po{to se izvr{ilo
jedna~ewe suglasnika po zvu~nosti. Prvo se, zna~i, izvr{ilo jedna~ewe suglasnika po
zvu~nosti, pa su tako stvoreni uslovi da se izvr{i i jedna~ewe suglasnika po mestu tvor-
be. Tako je re~ i{~upati nastala od prefiksa iz- i glagola ~upati, pa je najpre
jedna~ewem po zvu~nosti dobijeno is~upati, a onda jedna~ewem po mestu tvorbe i{~upa-
ti. Dakle iz~upati > is~upati > i{~upati. Isti je slu~aj i sa re~ju obra{~i},u kojoj
je najpre izvr{eno jedna~ewe suglasnika po zvu~nosti, a tek onda jedna~ewe suglasnika
po mestu tvorbe: obraz~i} > obras~i} > obra{~i}.
-
5/27/2018 Gramatika 6 razred-1
46/13046
Kombinovawe jotovawa i jedna~ewa suglasnikapo mestu tvorbe
Ima re~i u kojima je prvo izvr{eno jotovawe, pa tek onda jedna~ewe suglasnika po me-
stu tvorbe. Takvi su, na primer, instrumentalni oblici imenica: stra{}u (od: strast),
vla{}u (od: vlast), ma{}u (od: mast) itd. Kod tih imenica prvo se izvr{ilo jotovawepa je tj dalo } (vlastju> vlas}u), pa se onda s ispred } (koje je dobijeno jotovawem) prema
jedna~ewu po mestu tvorbe zamenilo sa { (vlas}u > vla{}u). Dakle: vlastju > vlas}u >
vla{}u.
Kombinovawe jotovawa i jedna~ewa suglasnika po mestu tvorbe u srpskom jeziku naj-
~e{}e se i susre}e u oblicima instrumentala jednine pojedinih imenica `enskoga roda.
To kombinovawe imamo i u nekim oblicima zbirnih imenica, kao na primer: plastje >
plas}e > pla{}e.
Kombinovawe palatalizacije i jedna~ewa suglasnikapo mestu tvorbe
U pojedinim re~ima najpre je izvr{ena palatalizacija, pa su tako stvoreni uslovi da
se onda izvr{i i jedna~ewa suglasnika po mestu tvorbe. Tako je, na primer,