graĐevinski fakultet - gf.unsa.ba · pdf filehemija u građevinarstvu 2 1 4 prostorno...

GRAĐEVINSKI FAKULTET OPĆI PODACI O FAKULTETU

GRAĐEVINSKI FAKULTET

UNIVERZITET U SARAJEVU

STUDIJSKI PROGRAMI

NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU

SEPTEMBAR, 2017.


Sadržaj:

OPĆI PODACI O FAKULTETU .................................................................................................... 3

ADRESA ........................................................................................................................................... 3 VAŽNIJI TELEFONI ............................................................................................................................ 3

OPIS FAKULTETA ......................................................................................................................... 5

HISTORIJAT FAKULTETA I OSNOVNI PODACI ..................................................................................... 5 ORGANIZACIJA I DJELATNOSTI FAKULTETA ..................................................................................... 5 MEĐUNARODNA SARADNJA ............................................................................................................. 6 STUDIJSKI PROGRAMI ....................................................................................................................... 7 1. STUDIJ GRAĐEVINARSTVA ....................................................................................................... 7 2. STUDIJ GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE ................................................................................... 53 3. MAGISTARSKI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA, SMJER KONSTRUKCIJE .......................................... 80 PLAN MAGISTARSKOG STUDIJA GRAĐEVINARSTVA, SMJER KONSTRUKCIJE .................................. 81 4. MAGISTARSKI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA,............................................................................ 102 SMJER HIDROTEHNIKA I OKOLIŠNO INŽENJERSTVO ...................................................................... 102 5. MAGISTARSKI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA, SMJER SAOBRAĆAJNICE ...................................... 122 6. MASTER STUDIJ – GEODEZIJA I GEOINFORMATIKA ............................................................... 137


3

Opći podaci o fakultetu

Adresa

Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Patriotske lige 30

71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Tel: +387 33 278400 Fax: +387 33 200158

web: www.gf.unsa.ba email: [email protected]

Važniji telefoni

Dekanat: +387 33 278 400 (401)

Studentska služba: +387 33 278 451

Pravna služba: +387 33 278 402

Računovodstvo: +387 33 278 461

http://www.gf.unsa.ba/

mailto:[email protected]


4

Lokacija fakulteta u gradu Sarajevu:

Slika 1: Položaj Građevinskog fakulteta

Slika 2: Kako doći do građevinskog fakulteta gradskom linijom autobusa

GRAĐEVINSKI FAKULTET OPIS FAKULTETA

5

Opis fakulteta

Historijat fakulteta i osnovni podaci

Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je osnovan 20.05.1949 godine kao

Građevinski odsjek tadašnjeg Tehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, iz kojeg se

izdvojio 30.09.1961 godine. Građevinski fakultet u Sarajevu je javna ustanova koja obavlja nastavnu, naučnoistraživačku, visokostručnu, stručnu i savjetodavnu djelatnost u oblasti

građevinarstva i geodezije. Fakultet u svom sastavu ima podorganizacione jedinice za nastavno-naučni rad: odsjeke i katedre. Odsjeci u svom sastavu imaju podorganizacione

jedinice: za naučnoistraživački, visokostručni i stručni rad - institute.

Sjedište Fakulteta je u Sarajevu, u kompleksu Nastavne zgrade - Ulica patriotske lige br. 30, a instituti i laboratorije su smješteni u zgradama 1,2 i 3, u Ulici Stjepana Tomića br.

1,3 i 5. Prava osnivača Fakulteta vrši Kanton Sarajevo u skladu sa Zakonom preko Vlade, odnosno nadležnog Ministarstva Kantona. Građevinski fakultet djeluje u sastavu Univerziteta

u Sarajevu.

Organizacija i djelatnosti fakulteta

Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu je obrazovna institucija koja već više od

50 godina uspješno obrazuje diplomirane inženjere građevinarstva, diplomirane inženjere geodezije i inženjere građevinarstva, te magistre i doktore tehničkih nauka iz oblasti

građevinarstva i geodezije. Svi oni sa uspjehom rade širom naše domovine i na svim

kontinentima. Do danas (11.05.2006) je na Građevinskom fakultetu u Sarajevu studij uspješno završilo 2881 diplomiranih inženjera građevinarstva, 331 diplomiranih inženjera

geodezije 152 inženjera građevinarstva, 50 magistara tehničkih nauka i 47 doktora tehničkih nauka iz oblasti građevinarstva i geodezije.

Građevinski fakultet ima četiri odsjeka i dvije katedre:

Odsjek za konstrukcija

Odsjek za hidrotehniku i okolišno inžinjerstvo

Odsjek za saobraćajnice i saobraćaj

Odsjek za geodeziju i geoinformatiku

Katedra za geotehniku i geološko inžinjerstvo

Katedra za matematiku i informatiku

GRAĐEVINSKI FAKULTET OPIS FAKULTETA

6

Na Građevinskom fakultetu u Sarajevu postoje sljedeće naučno-istraživačke jedinice

– Instituti:

Institut za materijale i konstrukcije

Institut za hidrotehniku i okolišno inžinjerstvo

Institut za saobraćajnice i saobraćaj

Institut za geodeziju i geoinformatiku

Institut za geotehniku i geološko inžinjerstvo

Instituti, kao sastavni dio odsjeka i katedri, učestvuju u složenim projektima iz oblasti

građevinarstva u širem smislu.

Više podataka o djelatnosti i kadrovima odsjeka, katedri i instituta se može naći i na

web-stranicama Građevinskog fakulteta u Sarajevu.

Međunarodna saradnja

Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu ima razvijenu međunarodnu saradnju sa

uglednim univerzitetima i institucijama širom Europe:

Univerzitet u Stuttgartu, Njemačka,

Tehnički Univerzitet Sorbonne, Paris, Francuska

Ruhr-Univerzitet u Bochumu, Njemačka

Tehnički Univerzitet u Beču, Austrija

Univerzitet za građevinarstvo i životnu okolinu u Beču, Austrija

Tehnički Univerzitet u Lausanne, Švicarska,

Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Univerzitet u Ljubljani, Slovenija

Tehnički Univerzitet u Veneciji, Italija

GRAĐEVINSKI FAKULTET STUDIJSKI PROGRAMI – STUDIJ GRAĐEVINARSTVA

7

Studijski programi

Na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u 2017/18 školskoj godini organizuje se ukupno šest studijskih programa u skladu sa Bolonjskim principima i to: dva

studijska programa u okviru I ciklusa studija i četiri u okviru II ciklusa studija.

Studenti koji su prekinuli studij započet na Građevinskom fakultetu u Sarajevu, mogu nastaviti studij tako što će ga ponovo upisati u statusu redovnog samofinansirajućeg

studenta i nastaviti studirati prema važećem nastavnom planu i programu. Student se upisuje u onu godinu studija u kojoj je prekinuo studiranje i priznaju mu se svi ispiti koje je

položio prije prekida studija na toj godini.

I ciklus studija

1. Studij građevinarstva

Studij građevinarstva predstavlja prvi ciklus studija građevinarstva, kojim se daje opšte obrazovanje iz svih oblasti građevinarstva i predstavlja dobru osnovu za nastavak

studija. Trajanje studija je tri godine, odnosno šest semestara i vrijedi 180 ETCS bodova. Ispunjenjem studijskih obaveza na ovom studiju stiče se zvanje Bachelor građevinarstva –

inžinjer građevinarstva. Nakon uspješno završenog studija Bachelor građevinarstva-inžinjer

građevinarstva će biti osposobljen za:

- Razumijevanje i implementaciju projektne dokumentacije za izgradnju građevina iz

oblasti niskogradnje, hidrogradnje i visokogradnje.

- Rješavanjei problema koji se javljaju pri izgradnji građevina prema projektnoj

dokumentaciji.

- Sudjelovanje u planiranju, projektiranju, izvedbi, nadziranju i održavanju većih

građevinskih zahvata.

- Korištenje uobičajenih računarskih alata za izradu dokumenata, prezentacija i proračuna.

- Razumijevanje utjecaja građevinarstva na društvo i okolinu.

- Komuniciranje i razmjenu informacija i ideja o problemima vezanim za građevinsku

struku sa odgovarajućim stručnjacima unutar i van struke.

Kompetencije Bachelora građevinarstva su: rukovođenje izgradnjom objekata visokogradnje i niskogradnje, obavljanje raznih administrativnih poslova vezanih za

projektnu i gradilišnu dokumentaciju i rješavanje manje složenih problema koji se javljaju pri izgradnji objekata.


8

I godina 1. semestar

Predmet pred. vjež. ECTS

Inženjerska matematika I 4 3 8

Nacrtna geometrija 2 2 4,5

Hemija u građevinarstvu 2 1 4

Prostorno uređenje i okoliš 2 0 3

Informatika 2 2 4,5

Mehanika I 2 2 5

Uvod u graditeljstvo 2 0 1

Tjelesni odgoj i sport 0 2 0

Ukupno 16 12 30



Inženjerska matematika II 4 3 8

Mehanika II 2 1 4

Elementi visokogradnje 3 2 6

Otpornost materijala I 2 1 3,5

Inženjerska geologija 2 1 4

Geodezija 2 2 4,5

Tjelesni odgoj i sport 0 2 0

Ukupno 15 12 30

Svi predmeti su obavezni. Nema izbornih predmeta.


9

II godina 3. semestar


Otpornost materijala II 2 2 5

Građevinski materijali 3 3 6,5

Hidromehanika 3 2 6

Vjerovatnoća i statistika 2 0 3

Građevinska fizika 2 1 3,5

Statika konstrukcija I 2 2 5

Engleski jezik u građevinarstvu 1 1 1

Ukupno 15 11 30



Statika konstrukcija II 2 2 5

Mehanika tla i stijene 3 2 5,5

Ceste 3 2 5

Drvene konstrukcije 2 1 4

Inženjerska hidrologija 2 1 4

Ekonomija i građevinska regulativa 2 0 2

Zidane konstrukcije 2 1 3.5

CAD 0 2 1

Ukupno 15 11 30



10

III godina 5. semestar


Betonske konstrukcije I 2 1 4

Čelične konstrukcije 2 2 5

Geotehničko inženjerstvo 3 2 6

Tehnologija građenja 2 2 5

Vodosnabdjevanje i odvođenje otpadnih voda

3 2 6

Željeznice 2 1 4

Ukupno 14 10 30



Organizacija građenja 3 2 6

Mostovi i tuneli 2 1 4

Projektovanje građevina i konstrukcija 2 0 4

Hidrotehničke građevine 2 1 4

Betonske konstrukcije II 2 2 5

Stručna praksa 0 6 7

Ukupno 11 12 30



11

PREDMET INŽENJERSKA MATEMATIKA I

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Emil Ilić-Georgijević

STUDIJ STATUS SEMESTAR SATI NASTAVE

P+V ECTS

B-gr,geod. obavezni I 4+3 8

CILJEVI PREDMETA

Sticanje osnovnih znanja iz linearne algebre i analitičke geometrije.

Sticanje znanja iz diferencijalnog računa funkcije jedne promjenljive i osnova diferencijalnog računa funkcija više promjenljivih.

Sticanje znanja iz integralnog računa (neodređeni integral).

ISHODI PREDMETA

Pored sistema linearnih jednačina, vektorske algebre i osnova analitičke geometrije u prostoru, student bi trebalo da nauči pojmove matematičke analize, limes, neprekidnost, izvod te da umije da ih primjenjuje, kao i neodređeni integral.

SADRŽAJ PREDMETA

Iskaz, skup, relacija, preslikavanje, operacija, algebarske strukture (polja brojeva), linearni vektorski prostor

Linearna algebra:matrični račun i sistemi linearnih jednačina, vektorska algebra i analitička geometrija.

Brojni nizovi i pojam reda. Granične vrijednosti i neprekidnost funkcija

Diferencijalni račun funkcija jedne i više promjenljivih, vektorske funkcije

Neodređeni integral

PREPORUČENA LITERATURA

Adnađević, Kadelburg: Matematička analiza I, Beograd, 1998.

Đ. Takači, S.Radenović:''MATEMATIKA 1- za inžinjere'', Bgd. 2002.

P. Demidovič, Zadaci iz više matematike za tehničke nauke, Zagreb 1986.

B.Mesihović i Š.Arslanagić: Zbirka zadataka, Svjetlost Sarajevo 1987,

D. Mihailović, R. Janjić, Elementi matematičke analize I, Bgd-1991.

M.Bračković: Matematika I,II i III dio, Svijetlost Sarajevo,

Način polaganja ispita:

Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio vrijedi 50 bodova.

Ako student nakon oba dijela u zbiru ostvari najmanje 55 bodova, formira mu se konačna ocjena prema

skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.

Ako student nakon oba dijela u zbiru ostvari manje od 55 bodova, polaže ispit pismeno integralno, a

ocjena se formira:

50% bodova ostvarenih na parcijalnim ispitima + bodovi ostvareni na završnom ispitu.


12

PREDMET NACRTNA GEOMETRIJA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Amira Salihbegović


P+V ECTS

B-gr,geod. obavezni I 2+2 4.5

CILJEVI PREDMETA

Osposobiti studente da preko projekcija prikazuju tijela u prostoru i da na osnovu datih projekcija shvate prostorni izgled tijela

Nauče osnovne pojmove i pravila grafičkog prikaza objekata u građevini

ISHODI PREDMETA

Student bi trebao biti sposoban da prikaže projekcije tijela i da na osnovu projekcija razumije realni prostorni izgled objekta.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod u predmet, ciljevi predmeta, vrste projekcija, tačka, prava, ravan.

Ortogonalna i kosa projekcija (paraleleno predavati): tačka, prava, ravan, presjek ravni, transformacija, rotacija, presjeci geometriskih tijela (piramida, prizma, oblica, konus, lopta), zavojnica, prodori oblih tijela, prodori uglastih tijela, prodori oblih tijela (uključujući i specijalne položaje) i rješavanje krovišta.


Vinko Đurović: Nacrtna geometrija

Vilko Niče: Deskriptivna geometrija

Ljubica Gagić: Nacrtna geometrija


Tokom nastave ispit se polaže iz četiri dijela pismeno. Svaki dio vrijedi 25 bodova.

Ako student iz svakog dijela ostvari najmanje 55%, formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj

Zakonom o visokom obrazovanju.

Na završnom ispitu se polaže dio koji se nije položio tokom nastave.


13

PREDMET HEMIJA U GRAĐEVINARSTVU

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Tidža Muhić-Šarac


P+V ECTS

B – GRAĐ. obavezni I 2+1 4

CILJEVI PREDMETA

Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima iz hemije sa posebnim naglaskom na značaj poznavanja hemijskog sastava za izbor povoljnih građevinskih materijala. Poznavanje hemijskih i elektrohemijskih korozionih procesa na osnovnim konstrukcijskim materijalima sa postupcima efikasne zaštite. Značaj poznavanja osnova hemije i biologije voda primjenjenih u građevinarstvu i hidrotehnici.

ISHODI PREDMETA

Student bi trebao da shvati značaj poznavanja hemijskog sastava u proizvodnji i primjeni građevinskih materijala, kao i da poznaje hemijske procese koji imaju negativan uticaj na konstrukciju, te da poznaje osnove postupke zaštite konstrukcije od tih procesa.

SADRŽAJ PREDMETA

Značaj poznavanja hemijskog sastava i osobina u primjeni građevinskih materijala i u industriji građevinskih materijala. Osnovne hemijske reakcije. Kiseline, baze i soli; pH vrijednost.Hemijske veze. Kvalitativna i kvantitativna hemijska analiza.Hemijski sastav mineralnih veziva.Hemijska korozija betona. Agresivnosti kiselina, baza, soli i ostalih jedinjenja (hloridi, sulfati).

Legure i legirajući hemijski elementi sa posebnim naglaskom na čelike. Hemijska i elektrohemijska korozija metala i metode zaštite. Hemijski sastav i zaštita drveta. Hemijski sastav bitumena.

Strukture makromolekula kod nekih polimera. Antikoroziona zaštita konstrukcija i objekata od betona, prirodnog i vještačkog kamena i čelika.

Značaj vode i kružni tok vode u prirodi. Fizikalne, hemijske i biološke osobine vode i kriterijumi kvaliteta. Klasifikacija voda. Karakterizacija i tretman voda za piće. Karakterizacija i tretman gradskih i industrijskih otpadnih voda.


M.Muravljov: Građevinski materijali, Građevinska knjiga, Beograd, 1998.

P. Brzaković: Priručnik za proizvodnju i primjenu građevinskih materijala nemetaličnog porekla Knjiga 1. i 2. Orion ART , Beograd 2000.

Dinko Tuhtar: Zagađenje zraka i vode, Treće izdanje, Svjetlost Sarajevo, 1990.



Ako student iz svakog dijela ostvari najmanje 50%, formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj

Zakonom o visokom obrazovanju.

Na završnom ispitu se polaže dio koji se nije položio tokom nastave.


14

PREDMET PROSTORNO UREĐENJE I OKOLIŠ

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Sanjin Albinović


P+V ECTS

B – GRAĐ. obavezni I 2+0 3

CILJEVI PREDMETA

Upoznavanje studenata sa prostorom i njegovim razvojem i načinima planiranja prostora i primjenom prostornih principa u građevinarstvu

Upoznavanje studenata sa okolinskom problematikom, održivim razvojem i načinom planiranja okoliša i primjenom okolinskih principa u građevinarstvu

ISHODI PREDMETA

Student bi trebao poznaje osnovne probleme vezane za očuvanje okoliša i da poznaje osnovne principe koji se primijenjuju u građevinarstvu radi očuvanja okoliša.

SADRŽAJ PREDMETA

Osnovni principi prostora i okoline, Plan i planiranje, Planerski alati

Namjena prostora, prostorna organizacija, terenska istraživanja, učešće javnosti, metodologija planiranja, sadržaji planova, vrste planova, novi pristupi planiranju, Europske prostorne razvojne smjernice.

Održiv razvoj (pristupi zaštiti okoline, definisanje održivog razvoja), Uticaji saobraćaja i vodoprivrednih objekata na okolinu. Tretman otpada i sanitarne deponije. Okolišno planiranje, Studije uticaja na okolinu.

Prostorna i okolinska komponenta u planiranju i projektovanju građevinskih objekata.

Uticaji prostornih i okolinskih uslova na izbor lokacije građevinskih objekata.Klasifikacija voda. Karakterizacija i tretman voda za piće. Karakterizacija i tretman gradskih i industrijskih otpadnih voda.


Bublin Mehmed: Prostorno planiranje, Sarajevo 2000. UNV. knjiga

Skripta: Okolinska problematika u građevinarstvu



Završni ispit se polaže pismeno i vrijedi 50 bodova. Konačna ocjena se formira na osnovu ukupnog zbira

bodova prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.


15

PREDMET INFORMATIKA

VODITELJ PREDMETA Prof.dr Emil Ilić-Georgijević


P+V ECTS

B – gr.geo. Obavezni I 2+2 4

CILJEVI PREDMETA

Upoznavanje studenata sa osnovnim karakteristikama informacionih tehnologija, osnovnim načinima korištenja računara i projektovanja IS.

Sticanje stručno teorijskih znanja iz osnova informatike, arhitekture računara, primjene računara, programiranja, modernih tehnika projektovanja

ISHODI PREDMETA

Ovladavanje operativnim sistemima računara, ovladavanje upotrebom programskih sredstava opšte namjene, ovladavanje tehnikom programiranja, korištenje gotovih programa.

SADRŽAJ PREDMETA

OSNOVNI POJMOVI RAČUNARSTVA I INFORMATIKE.VON NEUMANN-OV MODEL RAČUNARA: Hardver i Softver. Brojni sistemi, osnovi Boolove algebre. Arhitektura računara. Struktura i rad procesora. RAM I ROM memorije. Ulaz i izlaz. Periferne memorije. Računarske mreže. Internet. Lokalne mreže. Programska organizacija računara. Osnove operativnih sistema. WINDOWS.

RJEŠAVANJE PROBLEMA POMOĆU RAČUNARA. Metodologija programiranja. Algoritamske strukture.

STRUKTURE PODATAKA. Pojam tipa i domen. Nizovi.Slogovi (Record). Datoteke. BAZA PODATAKA. Model podataka.


Bilješke i prezentacije sa predavanja

Dr Suad Alagić: Prinicipi programiranja


Tokom nastave, studenti skupljaju bodove tokom nastave (50% bodova) i na završnom ispitu koji se također vrednuje sa 50% bodova. Bodovi tokom nastave su podijeljeni na 3 dijela:

a) 10% za prisustvo i aktivnost na nastavi;

b) 25% za samostalni radu MS Word-u;

c) 25% za ispit iz MS Excel-a;

Završni ispit koji se odnosi na teoretski dio nastave i zadatka iz programiranja se vrednuje sa ukupno 50% bodova. Poništavanje ispita: Studenti koji nisu zadovoljni rezultatom postignutim na nekom od ispita, mogu isti poništiti i odgovarati usmeno.


16

PREDMET MEHANIKA I

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Goran Simonović


P+V ECTS

B – GRAĐ. obavezni 1 2+2 5

CILJEVI

Ovladavanje osnovnim pojmovima, definicijama i aksiomima iz mehanike krutog tijela.

ISHODI UČENJA

Kroz predavanja i vježbe studenti će se osposobiti za određivanje sila u vezama krutih tijela. Osnovna saznanja iz Mehanike I su osnova za savladavanje materije iz predmeta Otpornost materijala, Mehanika II i Statika konstrukcija.

SADRŽAJ PREDMETA

Osnovni pojmovi i definicije u mehanici. Osnovni aksiomi mehanike i statike. Osnovne veličine u statici: sila, momenat sile, spreg sila. Uslovi ravnoteže. Pojam trenja. Određivanje težišta. Guldinove teoreme. Osnovni pojmovi linijskih modela: veze, oslonci, opterećenje. Određivanje reakcija na jednostavnim linijskim modelima u ravni i prostoru. Statički određeni rešetkasti nosači


Mujičić H. i Terzić N. Mehanika I, Građevinski fakultet u Sarajevu, 2002.

Hibbeler, R.C., Engineering mechaninics – Statics, 13th.edition

Materijal za praćenje predavanja i vježbi u PDF formatu


Tokom nastave rade se tri programa koji nose 10bodova. Polaže se test 1 i test 2. Studenti koji su na oba testa osvojili više od 55% rade test 3. Ostali studenti rade završni ispit.

a) Za studente koji rade test 3 bodovanje je P+0,3(T1+T2+T3).

b) Za studente koji rade završni ispit bodovanje je P+0,3T1+0,2T2+0,4ZI.

c) Na popravnom ispitu bodovanje je P+0,25T1+0,15T2+0,5ZI.

d) Usmeni ispit je za studente koji rade test 3, a kojima nedostaje do 5 bodova za ocjene 8, 9 i 10.

Poništavanje ispita: Studenti koji su položili oba dijela, a nisu zadovoljni rezultatom postignutim na jednom dijelu, mogu ga poništiti i na završnom ispitu polagati taj dio.


17

PREDMET UVOD U GRADITELJSTVO

VODITELJ PREDMETA prof. dr Samir Dolarević


P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Usvojiti znanja iz povijesti graditeljstva, tipovima, vrstama, namjeni građevina.

Razjasniti osnovne dileme o pozivu građevinskog inženjera.

Objasniti poslove koje obavlja građevinski inženjer.

ISHODI PREDMETA

Raspolagti osnovnim informacijama o mogućnostima, zadacima i obavezama koje nosi zvanje građevinski inžinjer.

SADRŽAJ PREDMETA

Kratak pregled povijesti/historije graditeljstva, značajne građevine kroz vijekove, pregled osnovnih načina gradnje obzirom na primjenjene materijale i koncepciju građevine.

Podjela građevina prema njihovoj namjeni, visokogradnja i niskogradnja; zgrade, infrastrukturni i industrijski objekti; hidrotehničke građevine, ceste i željeznice, mostovi i tuneli, primjeri,

Poziv građevinskog inženjera, koje poslove tradicionalno obavljaju građevinski inženjeri, savremene perspektive, saradnja sa drugim strukama, ostvarenje osnovnog zadatka građevinskog inženjera: uspješna realizacija neke građevine

Sposobnosti građevinskog inženjera: racionalnost, estetika, ekonomičnost, timski rad

Studij građevinarstva na Građevinskom fakultetu u Sarajevu. Plan i organizacija studija. Organizacija studija, predavanja, vježbe, programi/zadaci/ ispiti. Odsjeci, katedre i instituti fakulteta, odsjeka studija i primjena u praksi.


predavanja


nema ispita, obavezno prisustvo na predavanjima


18

PREDMET TJELESNI ODGOJ I

VODITELJ PREDMETA Prof.dr. Nedeljko Vidović


P+V ECTS

B-gr.

geod.

obavezni 1 0+2 0

CILJEVI

Izgrađivanje i usavršavanje kompleksne ličnosti studenata specifičnim sredstvima i ambijentom, koji pružaju tjelesne vježbe, kretanje i sport u skladu sa novim konceptom studija.

ISHODI UČENJA

Osposobljavanje studenta za kontrolisanje tokova vježbanja i samostalno određivanje obima i opterećenja u kretnoj aktivnosti koju upražnjava.

SADRŽAJ PREDMETA

Obavezni program:

a) Cilj i zadaci tjelesnog odgoja (biološki, društveni i sportski);

b) Kontrola i samokontrola tjelesnog razvoja i funkcionalnih sposobnosti;

c) Utjecaj kretnih aktivnosti na organske sisteme;

d) Kretne aktivnosti kao faktor doprinosa u obnavljanju intelektualnih i radnih sposobnosti.

Mjerenje i testiranje: tjelesne građe, funkcionalnih i motoričkih sposobnosti (inicijalno stanje);

Sportske igre-osnovni program:

a) Košarka;

b) Nogomet;

c) Odbojka

Izborni programi:

a) Aktivnosti u prirodi;

b) Korektivno vježbanje;

c) Aerobik vježbanje;

d) Intelektualna gimnastika;

e) Svakodnevno vježbanje.


Vidović. N; Božur F., Praktikum za tjelesni odgoj studenata, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Univerziteta u Sarajevu, 2004.

Popović B., Osnove tjelesnog odgoja, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2003.

Način polaganja ispita: nema ispita.


19

PREDMET INŽENJERSKA MATEMATIKA II

VODITELJ PREDMETA Prof.dr Emil Ilić-Georgijević


P+V ECTS

B-gr. geod. obavezni II 4+3 8

CILJEVI PREDMETA

Sticanje znanja iz integralnog računa funkcija jedne i više promjenljivih.

Sticanje znanja iz običnih diferencijalnih jednačina.

ISHODI PREDMETA

Student bi trebalo da razmije pojmove koji se odnose na određeni (Rimanov) integral, dvojni, trojni, krivolinijski i površinski integral kao i da ih primjenjuje. Takođe, student bi trebalo da savlada tehnike rješavanja raznih tipova običnih diferencijalnih jednačina.

SADRŽAJ PREDMETA

Određeni integral.

Višestruki i krivolinijski integrali.

Orijentacija i površina površi, površinski integrali.

Teorija vektorskih polja: skalarno i vektorsko polje, pojam gradijenta, divergencija i rotor, klasifikacija vektorskih polja.

Obične diferencijalne jednačine.


Adnađević, Kadelburg: Matematička analiza II, Beograd, 1998.

V. Cigić :"Matematika II", Mostar, 2001.

B.P. Demidovič, Zadaci s primjenom na tehničke nauke, Zagreb 1986.

M. Rajović:''MATEMATIKA II za inženjere'', Akademska misao, Bgd. 2004

D. Mihailović i...,Elementi matematičke analize I i II, N-K, Bgd-1991.

Mitrinović, J.D.Kečkić: Matematika II, Naučna knjiga, Beograd



Ako student nakon oba dijela u zbiru ostvari najmanje 55 bodova, formira mu se konačna ocjena prema skali

propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.

Ako student nakon oba dijela u zbiru ostvari manje od 55 bodova, polaže ispit pismeno integralno, a ocjena

se formira:



20

PREDMET MEHANIKA II

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Naida Ademović


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa: - kinematikom, tj. metodama određivanja kretanja tačke i krutih tijela (sistema tačaka) - dinamikom, tj. metodama uspostavljanja veze između kretanja materijalne tačke i krutih tijela (sistema tačaka) i spoljašnjih dejstava (sila)

ISHODI UČENJA

Odrediti osnovne fizičke karakteristike kretanja materijalne tačke, sistema materijalnih tačaka i krutog tijela (brzinu, ubrzanje, putanju, ugaonu brzinu i slično)

Uspostaviti vezu između kretanja materijalne tačke ili tijela i spoljašnjih dejstava (sila) koristeći metode iz dinamike.

SADRŽAJ PREDMETA

KINEMATIKA. Kinematika materijalne tačke. Osnovni pojmovi: trajektorija, položaj, brzina, ubrzanje. Izbor koordinatnog sistema. Pravolinijsko, kružno, harmonijsko kretanje tačke. Složeno kretanje materijalne tačke. Kinematika sistema tačaka i krutog tijela. Translacijsko kretanje krutog tijela, rotacija krutog tijela oko nepomične ose, ravno kretanje, rotacija krutog tijela oko nepomične tačke (sferno kretanje). Složeno kretanje tačke. Mehanizmi, veze, broj stepeni slobode kretanja. Polovi brzina, plan brzina, ubrzanja. Ravno kretanje krutog tijela.

DINAMIKA. Opće definicije, aksiomi. Mehanički rad, polje sila, potencijalno polje. Diferencijalne jednadžbe kretanja materijalne tačke i opći zakoni dinamike materijalne tačke. Pravolnilijsko i krivolinijsko kretanje slobodne materijalne tačke. Prisilno i relativno kretanje materijalne tačke. Zakon količine kretanja. Zakon momenta. Zakon kinetričke energije. Dinamika relativnog i komplanatnog kretanja. Dinamika krutog tijela u prostoru. Teorija udara. Virtualna pomjeranja sistema, princip virtualnih radova. Primjena principa virtuelnih radova na proračun sila statički određenih nosača.


Andrejev V., Kinematika, Dinamika, Zagreb: Tehnička knjiga, 1973.


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: Parcijalni ispit iz dijela kinematika - 50 bodova, parcijalni ispit iz dijela dinamika- 50 ukupno 100 bodova.

a) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.

b) Ako student ne položi jedan dio ide na završni ispit i polaže pismeno samo dio koji nije položio. Ocjena se formira kao pod a).

c) Studenti koji ne položi pod b) na drugom roku (popravni ispit) polaže ispit pismeno integralno (kinematika i dinamika), a ocjena im se formira:

50% bodova ostvarenih tokom nastave + 50% bodova ostvarenih na drugom roku (popravni ispit) ispitu. Poništavanje ispita: Studenti koji su položili oba dijela preko parcijala, a nisu zadovoljni rezultatom postignutim na jednom dijelu, mogu ga poništiti i na završnom ispitu polagati taj dio.


21

PREDMET ELEMENTI VISOKOGRADNJE

VODITELJ PREDMETA Doc.dr. Amira Salihbegović


P+V ECTS

B – gr.

geod.

obavezni 2 (gr.)

4 (geod.)

2+1 4

CILJEVI

Uvođenje studenata u projektantski proces prevođenja idejnih rješenja prema kojima se objekat može materijalizovati.

ISHODI UČENJA

Poznavati osnovne elemente objekata visokogradnje i način njihovog grafičkog predstavljanja.

SADRŽAJ PREDMETA

Objekat visokogradnje – definicija, funkcija dijelovi. Modularna koordinacija i njen značaj.

Zemljište za gradnju, izvođenje temeljnih konstrukcija, zaštita objekta od vlage i vode iz tla.

Vertikalne komunikacije, međuspratne konstrukcije, kosi i ravni krovovi, elementi otvora.

Konstruktivni sistemi – linijski, površinski i prostorni.

Vanjski omotač objekta, materijali i obloge, obješene fasade


Đ. Peulić, Arhitektonske konstrukcije, Croatiaknjiga, Zagreb

Ž. Popović, Zgradarstvo, Rigips, Beograd

D. Dančević, Konstruktivni sistemi u visokogradnji, GŠC, Niš





Ako student nakon oba dijela u zbiru ostvari manje od 55 bodova, polaže ispit pismeno integralno, a ocjena se

formira:



22

PREDMET OTPORNOST MATERIJALA I

VODITELJ PREDMETA Prof.dr. Mustafa Hrasnica


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa osnovama analize stanja naprezanja, napona i deformacija, čvrstog deformabilnog tijela, i dimenzioniranja linijskih konstruktivnih elemenata (štapova), prvenstveno u području elastičnih deformacija. Mehanička svojstva i ponašanje materijala, prosti oblici naprezanja.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje pojmova o naponima i deformacijama, njihovim komponentama, stanjima naprezanja u ravni i prostoru, odnosima između napona i deformacija

Proračun i prikazivanje presječnih sila osnovnih linijskih nosaša u ravni

Kompetencija za objašnjenje dijagrama ponašanja materijala, te pojmova nosivosti, deformabilnosti, dopuštenih i usporednih napona.

Razumjevanje najosnovnijeg aksijalnog naprezanja, pritisak i zatezanje

SADRŽAJ PREDMETA

Zadaci otpornosti materijala. Osnovne pretpostavke. Konstruktivni elementi. Metoda presjeka. Pojmovi unutrašnjih sila i presječnih sila. Proračun i dijagrami presječnih sila osnovnih linijskih nosača u ravni: prosta gredaa, konzola, greda s prepustom, luk na tri zgoba, gerberov nosač.

Naponi, definicije, komponente, normalni i smičući napon, stanje napona u tački, prostorno i ravno. Glavni naponi, pravci glavnih napona, ekstremni smičući naponi. Mohrov krug. Sferni i devijatorski dio tenzora napona. Invarijante napona Navier-ove jednadžbe ravnoteže, veze napona i površinskih sila.

Deformacije, komponente: dilatacije i uglovi smicanja, prostorno i ravno stanje deformacija. Uvjeti kompatibilnosti deformacija. Glavne dilatacije i pravci glavnih deformacija. Sferni i devijatorski dio tenzora deformacija. Invarijante deformacija. Zapreminska dilatacija. Mjerenje komponentalnih deformacija.

Odnos između napona i deformacija, radni i idealizirani - dijagrami. Hook-ov zakon, elastične konstante

materijala. Teorije o slomu materijala, duktilni i krti lomovi. Granični, dopušteni i ekvivalentni napon, koeficijent sigurnosti.

Aksijalno naprezanje. Pritisak i zatezanje. Dimenzioniranje. Izduženje i skraćenje, promjene temperature, statički neodređeni problemi aksijalnog štapa.


Branislav Verbič, Otpornost materijala, Građevinski fakultet u Sarajevu.

Drugi savremeni udžbenici iz Otpornosti materijala, odnosno Mehanike čvrstog tijela.


Testovi u toku semestra (minimalno 2), ocjenjivanje zadataka koji se rade samostalno. Formiranje ocjene: Rad u toku semestra minimalno 50 %, završni ispit maksimalno 50 %.


23

PREDMET GEODEZIJA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Slobodanka Ključanin


P+V ECTS

B – GRAĐ. Obavezan 2 2+2 5

CILJEVI

Osnovna znanja o teminologiji, metodama i instrumentima koji se koriste za prikupljanje podataka, kao za prijenos podataka (projekata) s plana na teren.

ISHODI UČENJA

Sticanje osovnog znanja iz oblasti geodezije, geodetskih podloga i geoprostornih baza podataka. Primjena geodezije u građevinarstvu: prilikom planiranja i prijenosa projekata na teren.

SADRŽAJ PREDMETA

Definicija geodezije i njena djelatnost. Koordinatni sistemi u geodeziji. Kartografija i kartografske projekcije. Načini prikupljanja prostornih podataka. Geodetske mreže. Geodetski instrumenti i pribor. Katastar nekretnina. Obrada geoprostornih podataka I njihova vizualizacija. Korištenje karata i geodetsko računanje. Geodetski radovi u građevinarstvu kako za potrebe planiranja, tako i za potrebe prijenosa projekta na teren (iskolčavanje).


Pribičević, B., Medak, D. : Geodezija u građevinarstvu. Sveučilište u Rijeci – Građevinski fakultet. VBZ d.o.o. Zagreb, 2003.

Kapetanović, N., Selesković, F.: Geodezija. Univerzitetska knjiga. Sarajevo, 1999.

Macarol S. : Praktična geodezija, Tehnička knjiga Zagreb; 1985.

Način polaganja ispita: Bodovanje prisustva na predavanju – 5 bodova, vježbama – 5 bodova. Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela. Svaki dio se boduje na sljedeći način: Prvi parcijalni - 45 bodova, Drugi parcijalni - 45 bodova, ukupno: 90 bodova. Sveukupno: 100 bodova.

a) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu.

b) Studenti koji polože samo jedan dio na završnom ispitu polažu pismeno onaj dio koji nisu položili. Ocjena se formira kao pod a) osim što nema opcije usmenog za višu ocjenu.

c) Studenti koji ne polože nijedan parcijalni ispit tokom nastave polažu ispit pismeno integralno. Ocjena se formira kao pod a) osim što nema opcije usmenog za višu ocjenu.



24

PREDMET INŽENJERSKA GEOLOGIJA

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Đenari Čerimagić


P+V ECTS


CILJEVI

Kako se građevinska aktivnost praktično odvija u geološkom mediju, jer se gradi "na", "u", "ispod" i "od" geoloških materijala, to mogućnosti i uvjeti gradnje u velikoj mjeri zavise od geoloških karakteristika sredine. Znanja iz inženjerske geologije omogućavaju svestranije sagledavanje i rješavanje problema u građevinarstvu u domeni gradnje, temeljenja, izvedbi podzemnih objekata i korištenju stijena. Zato "geološku sredinu" objektivno treba shvatati i kao radnu "građevinsku sredinu", što i jeste cilj ovog predmeta.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje osnovnih pojmova u inženjerskoj geologiji

SADRŽAJ PREDMETA

Zadaci, ciljevi i metode geoloških i inženjerskogeoloških proučavanja. Sklop Zemlje. Genetske grupe stijena:magmatske, sedimentne i metamorfne stijene. Endodinamski procesi: tektonika, seizmičnost, vulkanizam. Egzodinamski procesi: erozija, denudacija, okršavanje. Produkti površinskog raspadanja, tipovi i vrste pokrivača. Inženjerskogeološke karakteristike stijena: fizička, mehanička i tehnološka svojstva, homogenost, heterogenost, izotropija, anizotropija, struktura, tekstura. Geodinamski procesi i pojave: klizišta, sipari, odroni - definicije, uzroci postanka, elementi i klasifikacije, hazard i rizik. Inženjerskogeološke kategorizacije i klasifikacije stijena i tla, karte i profili. Stijene kao radne sredine za temeljenje i izgradnju građevinskih objekata. Inženjerskogeološka istraživanja i ispitivanja za potrebe izgradnje građevinskih objekata. Inženjerskogeološke karakteristike terena sa aspekta podobnosti za gradnju.


Čerimagić, Đ. (2009): Inženjerska geologija, Građevinski fakultet, Sarajevo.

Grupa autora; Osnove geologije i inženejrske geologije


Testovi, seminari, pismeno i po potrebi usmeno.

Na prvom parcijalnom ispitu može se osvojiti 30 poena. Za angažman na nastavi i vježbama studenti mogu osvojiti maksimalno 10 poena. Na završnom ispitu studenti mogu osvojiti maksimalno 60 poena, a za prolaz je potrebno da se osvoji minimalno 55% raspoloživih poena


25

PREDMET TJELESNI ODGOJ I SPORT II

VODITELJ PREDMETA Prof.dr Nedeljko Vidović


P+V ECTS

B – gr.

geod. obavezni 2 0+2 0

CILJEVI

Stvaranje trajnih navika za svakodnevno vježbanje, radi održavanja, jačanja zdravlja i radnih sposobnosti studenata.

ISHODI UČENJA

Osposobljavanje studenta za kontrolisanje tokova vježbanja i samostalno određivanje obima i opterećenja u kretnoj aktivnosti koju upražnjava.

SADRŽAJ PREDMETA

Obavezni program:

a) Uticaj kretnih aktivnosti na zdravlje studenata;

b) Aktivnosti vježbanja kao sadržaji individualnih programa vježbanja tokom i nakon završetka studija;

c) Tjelesno opterećenje i vrijednosti pulsa tokom vježbanja;

d) Aerobik, aerobno i anaerobno vježbanje.

Plivanje-osnovni program (program za plivače i neplivače);

Izborni programi:

a) Svakodnevno vježbanje;

b) Vježbanje studenata sa posebnim potrebama;

c) Yoga gimnastika.

Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje funkcionalnih i motoričkih sposobnosti studenata (finalno mjerenje).

Angažman u sportskom takmičenju (Liga Univerziteta).


Vidović. N; Božur F., Praktikum za tjelesni odgoj studenata, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Univerziteta u Sarajevu, 2004.

Popović B., Osnove tjelesnog odgoja, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2003.

Način polaganja ispita: nema ispita.


26

PREDMET OTPORNOST MATERIJALA II



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa analizama napona i deformacija jednostavnih i složenih naprezanja konstruktivnih

elemenata, kao i postupcima i uvjetima dimenzioniranja za pojedina naprezanja. Objasniti osnovne probleme gubitka stabilnosti. Uvođenje u područje nelinearne analize posebno razmatranje elasto-plastičnog štapa.

ISHODI UČENJA

Fizikalno razumijevanje pojedinih prostih naprezanja: savijanje, torzija, smicanje. Sposobnost samostalnog

proračuna odgovarajućih komponenti napona i deformacija i provođenje postupka dimenzioniranja, metodom dopuštenih napona

Iste kompetencije za složena naprezanja, kombinacije aksijalnog naprezanja i savijanja. Shvaćanje problema izvijanja pritisnutih vitkih elemenata, posebno štapova. Razumjevanje osnovnih principa nelinearne analize, graničnog opterećenja i nosivosti.

SADRŽAJ PREDMETA

Savijanje. Bernoulli-eva hipoteza. Zakrivljenost presjeka, raspodjela normalnih napona. Aksijalni, mješoviti i

polarni momenti inercije. Glavne osovine i glavni momenti inercije. Elipsa i poluprečnici inercije. Proračun smičućih napona. Glavni naponi. Otporni moment, dimenzioniranje. Tankostjene grede. Centar smicanja. Veze složenih čeličnih presjeka.

Deformacija greda – proračun ugiba. Diferencijalna jednadžba ugibne linije. Rubni uvjeti. Metoda momentne

površine – Mohrova analogija. Torzija. Štap cilindričnog poprečnog presjeka. Naponi smicanja, ugao zaokreta popr presjeka. Vrste loma

usljed čiste torzije. Štapovi pravokutnog i tankostjenog presjeka, torzija cijevi. Dimenzioniranje. Složena naprezanja. Koso savijanje, neutralna linija, raspodjela napona, dimenzioniranje. Štap opterećen

ekscentričnom podužnom silom i greda izložena poprečnom i aksijalnom opterećenju, neutralna linija, raspodjela napona, dimenzioniranje. Jezgro presjeka.

Stabilnost pritisnutih štapova. Priroda problema. Eulerov štap, kritične sile i duljine izvijanja za osnovne

slučajeve pričvršćenja štapa. Kritični napon, vitkost štapa, Eulerova hiperbola u linearnom i nelinearnom području ponašanja. Ekscentrični vitki pritisnuti štap i savijanje vitkih pritisnutih štapova. Dimenzioniranje, interakcioni pristup.

Zakrivljeni štapovi. Normalni naponi od savijanja, usporedba sa pravim štapovima. Osnovi analize u nelinearnom području. Savijanje grede, općeniti odnos napon-dilatacija, elastoplastična

greda, moment tečenja, granični moment, plastični otporni moment, deformacije, plastični zglob, zaostali naponi. Granično opterećenje grede, dimenzioniranje, savijanje i aksijalno opt, interakcija za tečenje i plastifikaciju.


Branislav Verbič, Otpornost materijala, Građevinski fakultet u Sarajevu. Drugi savremeni udžbenici iz Otpornosti materijala, odnosno Mehanike čvrstog tijela.


Testovi u toku semestra (minimalno 2), ocjenjivanje zadataka koji se rade samostalno. Formiranje ocjene: Rad u toku semestra minimalno 50 %, završni ispit maksimalno 50 %.


27

PREDMET HIDROMEHANIKA

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Zoran Milašinović

STUDIJ STATUS SEMESTAR BROJ SATI NASTAVE

P+V ECTS

B – GRAĐ. obavezni 3 3 + 2 6

CILJ PREDMETA

Cilj predmeta je upoznavanje studenta sa osnovnim zakonitostima mehanike fluida (jednačinama mirovanja

fluida, tečenja u sistemima pod pritiskom i otvorenim tokovima kao i sa silama otpora usljed kretanja fluida) kao osnove za rješavanje praktičnih problema.

ISHODI UČENJA

razumjeti i ovladati s teoretskim osnovama iz kojih proizlaze osnovne jednačine i primijeniti ih za rješavanje

jednostavnih problema u hidrotehničkoj praksi; odrediti veličinu i položaj sile hidrostatskog pritiska na ravne i zakrivljene površine i silu uzgona: proračunati stacionarno tečenje u linijskom sistemu pod pritiskom; dimenzionirati cjevovod pod pritiskom

za realnu tečnost; izračunati hidrodinamičku silu na koljeno ili račvu; dimenzionirati presjek otvorenog vodotoka u uslovima jednolikog stacionarnog tečenja; definisati režim tečenja u otvorenim kanalima; opisati isticanje i prelijevanje tečnosti; izračunati tečenje ispod ustave.

SADRŽAJ PREDMETA

Pojam i podjela fluida, fizička svojstva. Hidrostatika fluida. Kinematika fluida. Dinamika fluida. Euleorova jednačina kretanja fluida. Bernoullijeva jednačina. Jednačina promjene količine kretanja. Mjerenje brzine i proticaja. Stacionarno tečenje u sistemima pod pritiskom. Stacionarno tečenje sa slobodnom površinom. Isticanje fluida kroz otvore. Preljevanje i isticanje ispod ustave.


Kupusović, T., 1998: Mehanika fluida, GF Sarajevo; Kupusović, T., Milašinović, Z., 1984: Zbirka rješenih zadataka iz mehanike fluida, GF Sarajevo; Prodanović, D., 2007: Mehanika fluida, GF Beograd; Demirdžić, I., 1990: Mehanika fluida – Osnove, MF Sarajevo; Jović, V.,2006: Osnove Hidromehanike, Element, Zagreb;

OBLICI PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE


Tokom nastave vrši se pismena provjera znanja i to DIO I (40 bodova: 35 bodova I parcijalni ispit i 5 bodova test), te DIO II: (40 bodova: 35 bodova II parcijalni ispit i 5 bodova test). Potrebno je da student iz svakog od dijelova (I i II) sakupi najmanje po 20 bodova (po 50 %) čime je obezbjedio izlazak na usmeni dio završnog ispita koji nosi ukupno 20 bodova. Studenti koji imaju preko 65 bodova (≥ 80 %) na pismenoj provjeri znanja (DIO I + DIO II) oslobođeni su polaganja usmenog dijela ispita, izuzev ukoliko ne žele odgovarati za veću ocjenu (9 ili 10).

Studenti koji nisu zadovoljili prethodni uslov, tj. nisu imali iz svakog od dijelova bar 20 boda, imaju 50% bodova osvojenih na (DIO I + DIO II), te izlaze na pismeni dio završnog ispita koji nosi 50 bodova. Studenti koji u zbiru 0,5(DIO I + DIO II) + pismeni završni ispit imaju preko 35 bodova mogu pristupiti usmenom dijelu završnog ispita koji nosi ukupno 20 bodova. Ukoliko student nije ni na završnom pismenom dijelu ispita stekao min broj od 35 bodova, izlazi na popravni ispit koji se isto boduje kao i završni ispit.

Poništavanje ispita: Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom na parcijalnom (završnom) ispitu može poništiti ispit i izaći na završni (popravni) ispit stim da se bodovanje vrši kao što je gore navedeno.


28

PREDMET GRAĐEVINSKI MATERIJALI

PREDAVAČ Prof.dr Azra Kurtović


P+V ECTS

B – GRAĐ. Obavezni III 3+3 6,5

CILJEVI PREDMETA

Upoznavanje studenata sa značajem i primjenom osnovnih građevinskih materijala, konstrukcionih i

materijala specijalne namjene zavisno od namjene i eksploatacionih uslova. Primjena i značaj standardizacije u metodologiji ispitivanja svojstava.

SADRŽAJ PREDMETA

Tehnički i ekonomski značaj građevinskih materijala, podjelu, struktura čvrstih materijala, opšta i

specifična svojstva materijala, metode ispitivanja sa i bez razaranja, obrada i primjena rezultata standardnih ispitivanja, pripadajuća tehnička regulativa- standardizacija. Komponentni i finalni građevinski materijali – osnovi tehnologije proizvodnje, svojstva i metode ispitivanja sa karakterisitičnim vrijednostima, poglavlje o trajnosti - koroziji cementa (betona).


A. Kurtović, Kamen u graditeljstvu, Građevinski fakultet Sarajevo , 2014 Zapisi sa predavanja M.Muravljov: Građevinski materijali, Građevinska knjiga, Beograd, 1998.

Način polaganja ispita: pismeno i usmeno

Tokom nastave ispit se polaže pismeno iz dva dijela. Na pismenom dijelu zasebno se polažu i boduju zadaci i teorija. Parcijalni ispit - 50 bodova. Završni ispit - 50 bodova. Konačna ocjena najviše za dvije od ostvarenih bodova tokom semestra.

a) Ako student i zadatke i teoriju na parcijalnim ispitima uradi 55% poziva se na usmeni završni ispit. Na usmenom student odgovara na ranije , tokom nastave, zadato pitanje. Na usmenom dijelu ispita student dobija mogućnost da odgovara za veću ocjenu.

b) Studenti koji urade 55% na oba parcijalna ispita (prosječna vrijednost) polažu usmeni završni ispit. Na usmenom ispitu student odgovara na pitanja zadata tokom semestra, akcenat na dio gradiva koji nije obuhvaćen parcijalnim ispitima.

c) Student koji je položio i zadatke i teoriju jednog parcijalnog ispita (55%) na završnom ispitu polaže pismeno dio gradiva koji nije položio. Ocjena se formira 50% bodova ostvarenih na parcijalnom ispitu + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu . Na usmenom dijelu ispita student odgovara na pitanja zadata tokom semestra, akcenat na dio gradiva koji nije obuhvaćen parcijalnim ispitima.

d) Studenti koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima polažu integralni završni ispit. Ako se uradi 55% ( 50% bodova ostvarenih na parcijalnom ispitu + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu) student se poziva na usmeni dio ispita. Konačna ocjena se formira na usmenom dijelu ispita.


29

PREDMET STATIKA KONSTRUKCIJA I

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Samir Dolarević


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa osnovnim zakonima prema kojima se konstrukcija ponaša pod opterećenjem. Objasniti

studentima logiku i pravila na osnovu kojih se uspostavlja veza između realnih konstrukcija i proračunskih modela.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje pojma linijski model konstrukcije Samostalna analiza statički određenih linijskih modela u ravni – proračun pomjeranja, deformacija i

presječnih sila-napona

SADRŽAJ PREDMETA

Osnovni principi i opće pretpostavke pri analizi konstrukcija. Linijski model. Opterećenja. Presječne sile.

Statička određenost i kinematska stabilnost. Teorija štapa: diferencijalne jednačine ravnoteže, analitički izrazi za presječne sile za prav i zakrivljen štap. Rubni uslovi. Proračun statički određenih nosača: određivanje reakcija za ravne nosače sa zglobovima, lučni sistemi. Indirektno opterećeni nosači i rešetkasti nosači – specifičnosti proračuna i prenošenja opterećenja. Uticajne linije: pojam, primjena, osobine i oblici. Konstitutivne i geometrijske jednačine za štap. Diferencijalna jednačina štapa. Mohr-ova analogija. Lagrange-ov princip ravnoteže. Pojam matrice fleksibilnosti i matrice krutosti. Betty-jeva teorema, Maxwell-ova teorema, Maxwell-Mohr-ov obrazac. Primjena na statički određenim nosačima.


S.Dolarević, Statika konstrukcija, Građevinski fakultet Sarajevo, 2011.

Đurić, Statika konstrukcija, Građevinska knjiga Beograd


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: test iz zadaće - 10 bodova, parcijalni ispit - 40 bodova, ukupno: 50 bodova.

e) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu.

f) Studenti koji polože samo jedan dio na završnom ispitu polažu pismeno onaj dio koji nisu položili. Ocjena se formira kao pod a) osim što nema opcije usmenog za višu ocjenu.

g) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno, a ocjena im se formira: 50% bodova ostvarenih tokom nastave + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu.



30

PREDMET VJEROVATNOĆA I STATISTIKA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Fikret Čunjalo


P+V ECTS

B – gr.


CILJEVI

Upoznati studente sa osnovama teorije vjerovatnoće i statistike, te primjena teorije vjerovatnoće u

statistici, kako bi bolje pratili i savladavali građu pojedinih stručnih predmeta koji obilnije koriste ove važne i sadržajne oblasti savremene matematike.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje pojmova i metoda koje se koriste u statistici. Primjena teorije vjerovatnoće u statistici.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvodna razmatranja o računu vjerovatnoće. Nezavisnost i uslovna vjerovatnoća: Pojmovi i osnovna

svojstva nezavisnih događaja i uslovne vjerovatnoće. Formula potpune vjerovatnoće. Bayesova formula. Numerički parametri slučajnih veličina: Matematičko očekivanje, disperzija, standardna devijacija i kovarijansa.

Momenti viših redova. Koeficijent korelacije. Važne diskretne i kontinualne raspodjele/distribucije.

Konvergencija u teoriji vjerovatnoće i zakoni velikih brojeva. Uvodna razmatranja o statistici. Populacija, obilježje i slučajni uzorak. Statistike uzorka. Ocjene

parametara na osnovu uzorka. Testiranje statističkih hipoteza: Osnovni testovi za testiranje parametarskih i neparametarskih statističkih

hipoteza.


H.Fatkić:Vjerovatnoća i statistika, I . dio, The Soros Foundations, FOD BiH, Sarajevo, 1997; Corons,

Sarajevo, 2000. M. R. Blažić:Opšta statistika - Osnovi i analiza, Savremena administracija, Beograd, 1982.

H. Hrelja: Vjerovatnoća i statistika u hidrologiji, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2000






se formira:



31

PREDMET GRAĐEVINSKA FIZIKA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Amira Salihbegović


P+V ECTS

B – GRAĐ. obavezni 3 2+1 3.5

CILJEVI

Upoznati studente osnovnim pojmovima i problemima fizike zgrade, te osnovnim postulatima energetske

efikasnosti.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje problema vezanih za fiziku zgrade. Primjena pri proračunu gubitaka toplote.

SADRŽAJ PREDMETA

Klima, prirodno i društveno okruženje, čovjek – područje ugodnosti, pojam sistema, transport materije

i energije kroz granice sistema. Građevinska termodinamika – arhitektonski definisan prostor, prostiranje toplote, toplinska provodljivost,

koeficijent prolaza toplote, toplinski gubici. Parodifuzija – osnovne veličine, jedinice i proračuni, parna brana, preporuke. Osvjetljenje – dnevno svjetlo, osobine, količina. Vještačko osvjetljenje. Akustika – osnovi, prenošenje zvuka kroz vazduh, materijal i konstrukciju, zaštita od buke. Požar – zaštita od požara, reakcija građevinskih materijala i vatrootpornost, požarno opterećenje.


A. Hadrović, Arhitektonske fizika, AB Technics, Sarajevo V. Šimetin, Građevinska fizika – Građevinski institut, Zagreb Goesele i Schuele, Zvuk, toplota, vlaga, Bauverlag, Wiesbaden & Berlin






se formira:



32

PREDMET ENGLESKI JEZIK U GRAĐEVINARSTVU

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Merima Osmankadić


P+V ECTS

B – gr.


CILJEVI

Izučavanje Engleskog jezika da bude solidno i efikasno sredstvo komuniciranja u širim razmjerama, s

posebnim naglaskom na poznavanju osnovnih pravila jezika i glavnih pojmova u građevinarstvu i geodeziji.

ISHODI UČENJA

Korištenje Engleskog jezika ekvivalentno stepenu B2.

SADRŽAJ PREDMETA

Savlađivanje osnovnih gramatičkih pravila (imenice – rod, padeži i množina), zamjenice (vrste), pridjevi

(vrste i komparacija), brojevi (glavni i redni), glagolska vremena(sadašnje, prosto i buduće),defektni i nepravilni glagoli, red riječi u rečenici, upravni i neupravni govor, pasiv, kondicionalne rečenice, slaganje vremena.

Čitanje i prevod tekstova iz oblasti građevinarstva i geodezije, razgovori (na engleskom) o tim tekstovima,

isticanje glavnih građevinskih pojmova. Pisana (komercijalna) korespodencija – satavljanje privatnih i poslovnih pisama. Analiza tendera (građevinarstvo i geodezija) objavljenih u javnim sredstvima informisanja i javljanje na

tender. Program vježbi: čitanje seminarskih radova iz građevinarstva i geodezije, diskusije o njima (na engleskom

jeziku).


Miroslava Horvatović: English for Civil Engineeres ( Nolit, Beograd, 1989. ) Prof. dr. S.Festić, Elma Berberović: Gramatika Engleskog jezika ( Fakultet za fizičku kulturu, Sarajevo,

2000.god.) Tekstovi iz savremenih časopisa o građevinarstvu i geodeziji


Radi se seminarski rad i ne ocjenjuje se.


33

PREDMET CESTE

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Mirza Pozder


P+V ECTS

B-gr. geod. obavezni 4/6 2+2 5

CILJEVI UČENJA

Upoznati se sa projektovanjem i izgradnjom fleksibilnih i krutih kolovoznih konstrukcija te održavanjem istih

ISHODI UČENJA

Usvojiti osnovne principe projektovanja cesta, čvorišta, kolovoznih konstrukcija, parkirališta, istraživanja i

planiranja saobraćaja.

SADRŽAJ PREDMETA

Istraživanje saobraćaja (brojanje i anketiranje), saobraćajni pokazatelji, osnovni principi projektovanja

cesta (elementi osovine, nivelete, poprečni profil, proširenja u krivinama, vitoperenje, usklađivanje elemenata), planiranje i projektovanje parking površina i garaža, okretnice, , autobuska stajališta, benziske stanice, kolovozne konstrukcije (fleksibilne, krute, održavanje kolovoznih konstrukcija), serpentine, projektovanje čvorišta u nivou, projektovanje čvorišta


B. Mazić, I. Lovrić, Ceste, Građevinski fakultet Sarajevo, 2010.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Tokom nastave ispit se polaže iz tri dijela i to dva kolokvija sa 25% učešća u ukupnoj ocjeni i završnog

pismenog ispita sa 50% učešća u završnoj ocjeni. Studenti, ukoliko nisu zadovoljni sa ocjenom, mogu polagati i usmeni ispit.

Svaki od ispita se boduje od 0-100 poena.


34

PREDMET STATIKA KONSTRUKCIJA II



P+V ECTS


CILJEVI

Objasniti principe prenošenja opterećenja na statički neodređenim nosačima u ravni, metode proračuna

ovakvih nosača i osnove proračuna jednostavnih površinskih nosača. Upoznati studente sa principima korištenja softverskih paketa za analizu konstrukcija.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje uticaja krutosti na prenošenje opterećenja kod statički neodređenih nosača Samostalna analiza statički neodređenih linijskih modela u ravni – proračun pomjeranja, deformacija i

presječnih sila-napona Razumijevanje osnovnih pojmova vezanih za proračun površinskih nosača

SADRŽAJ PREDMETA

Uticaj krutosti na veličinu unutrašnjih sila kod statički neodređenih nosača. Metoda sila: Izbor osnovnog

sistema. Jednačine kompatibilnosti. Proračun presječnih sila. Uticaj slijeganja oslonaca i temperature. Osnovni pojmovi metode deformacija: lokalna i globalna matrica krutosti, lokacijske matrice, matrica

transformacije, vektor opterećenja. Ravnoteža štapa. Postavljanje jednačina ravnoteže: direktno - jaka forma i asembliranjem matrice krutosti – slaba forma. Primjena metoda proračuna: okviri, kontinuirani nosači, lučni i roštiljni sistemi.

Ploče i visokostjeni nosači: osnovni pojmovi, diferencijalna jednačina i rubni uvjeti. Osnove

trodimenzionalne analize. Primjena komercijalnih softvera za analizu konstrukcija: SAP 2000 i Tower.


S.Dolarević, Statika konstrukcija, Građevinski fakultet Sarajevo, 2011. Đurić, Statika konstrukcija, Građevinska knjiga Beograd


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: program - 5 bodova, parcijalni ispit - 45 bodova, ukupno: 50 bodova.



c) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno, a ocjena im se formira:

50% bodova ostvarenih tokom nastave + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu.



35

PREDMET INŽENJERSKA HIDROLOGIJA

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Amra Serdarević


P+V ECTS


CILJEVI

Prvi glavni cilj izučavanja predmeta Hidrologija je razumjevanje osnovnih procesa i zakonitosti u okviru

hidrološkog ciklusa i sposobnosti za mjerenje i analizu hidroloških pojava.

ISHODI UČENJA

Primjena usvojenog znanja i vještina na praktične probleme. Kvantitativni opis hidroloških procesa je

neophodan preduslov za planiranje, projektovanje i upravljanje hidrotehničkim objektima i sistemima.

SADRŽAJ PREDMETA

Uloga Hidrologije u planiranju, projektovanju i upravljanju hidrotehničkim objektima. Ciklus kruženja vode u prirodi. Mjerenje hidroloških veličina (hidrometrija). Osnovne klimatske karakteristike koje utiču na riječno oticanje (padavine, ispravanje, intercepcija). Vodni režim i karakteristike oticanja (prosječne vode, male vode, velike vode). Statističke metode za analizu hidroloških procesa. Vodni bilans.


Hrelja, H., 2007: Inženjerska hidrologija, GF Sarajevo Hrelja, H., 1984: Hidrologija-Zbirka riješenih zadataka, GF Sarajevo Hrelja, H., 2000: Vjerovatnoća i statistika u hidrologiji, GF Sarajevo


Tokom nastave organizuju se dvije pismene provjere znanja, od kojih svaka nosi 50 bodova. Za polaganje svih pismenih provjera znanja i ispita potrebno je ostvariti 55% ili više bodova.

a) Ako student ostvari 55% ili više bodova iz obje provjere znanja u toku nastave formira se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.

b) Studenti koji zadovolje na samo jedoj od provjera znanja u toku nastave na prvom završnom ispitu mogu polagati onaj dio koji nisu položili. Ocjena se formira kao pod a).

c) Studenti koji ne zadovolje nijednu od pismenih provjera znanja u toku nastave na svim ispitnim terminima polažu integralni pismeni ispit. Ocjena se formira na sljedeći način:

50% bodovi ostvareni tokom nastave + 50% bodovi ostvareni na ispitu.

Poništavanje ispita: Studenti koji su položili, a nisu zadovoljni rezultatom postignutim na nekoj od provjera znanja ili ispitu, mogu rezultat poništiti.

Usmeni ispit: Profesor, prema potrebi, može organizirati usmeni ispit za studente koji su položili pismeni, te na osnovu uspjeha na pismenom i usmenom formirati konačnu ocjenu.


36

PREDMET DRVENE KONSTRUKCIJE I

VODITELJ PREDMETA Prof.dr. Esad Mešić


P+V ECTS


CILJEVI

Da se studenti upoznaju sa drvetom kao konstrukcijskim materijalom, sa njegovim svojstvima i

opravdanosti upotrebe. Sadržaj predmeta treba da omogući upoznavanje sa osnovnim principima proračuna konstrukcijskih elemenata i njihovih međusobnih veza.

ISHODI UČENJA

Usvajanje drveta kao konstrukcijskog materijala Dimenzioniranje jednostavnih drvenih konstrukcija

SADRŽAJ PREDMETA

Drvo i proizvodi na bazi drveta kao građevinski materijali. Tehnologija drveta. Svojstva drveta. Vrste građe i klase. Proračunski koncepti drvenih konstrukcija. Koncept dopuštenih napona. Relevantni faktori koji utiču na nosivost drvenih konstrukcija. Dimenzioniranje drvenih konstrukcija. Centrično zategnuti štapovi. Jednoosno savijanje. Dvoosno savijanje. Centrično pritisnuti štapovi. Početna imperfekcija. Ekscentrično zatenuti štapovi. Ekcentrično pritisnuti štapovi. Spojna sredstva. Zavrtnji. Trnovi. Ekseri. Moždanici. Veze i nastavci. Principi konstruisanja i metode proračuna. Veze aksijalno napregnutih elemenata. Veze na zasjek. Veze pod pravim uglom. Klasični drveni krovovi. Proračun. Rešetkasti nosači (mogući oblici i proračun). Lijepljeno lameliorano drvo. (tehnologija proizvodnje, konstrukcijske pojedinosti, osnove proračuna).


Drvene konstrukcije (Milan Gojković i Dragoslav Stojić, Beograd, 1999.) Drvene konstrukcije I, II, (Zvonimir Žagar, Zagreb, 2000.) Holzbau 1 i 2 (Werner i Zimmer, Springer, 1999.)

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Izrada elaborata 20 poena

I test 15 poena

II test 15 poena

Pismeni dio završnog ispita 25 poena

Usmeni dio završnog ispita 25 poena

Za polaganje završnog dijela ispita potrebno je ostvariti najmanje 55% poena na elaboratu i oba testa.


37

PREDMET ZIDANE KONSTRUKCIJE



P+V ECTS


CILJEVI

Uputiti studente u područje Zidanih konstrukcija, načina gradnje sa višemilenijumskom tradicijom. Objasniti

specifičnosti najheterogenijeg od svih uobičajenih materijala nosivih konstrukcija, usvojiti osnovne kriterije dokaza nosivosti zidanih konstrukcija, posebno zidova od opeke ili blokova, te pravila gradnje i oblikovanja zidanih zgrada.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje ponašanja zidanih konstrukcija izloženih uobičajenim, ali i izuzetnim opterećenjima, posebno

specifičnosti kombinacije zidnih elemenata i maltera. Ovladavanje postupcima dokaza nosivosti na vertikalne, poprečne sile i savijanje prema savremenim

tehničkim normama, prije svega Eurocode 6. Kompetencije za provođenje analize opterećenja, proračuna, dimenzioniranja i oblikovanja zidanih zgrada,

primjenom jednostavnijih analitičkih postupaka.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod. Značaj zidanih konstrukcija. Povijesni način građenja. Kombinacija dva mehanički različita materijala,

tradicionalna i savremena primjena, prednosti i nedostaci. Koncept sigurnosti prema Eurocode 6, opterećenja, dokazi nosivosti i upotrebljivosti.

Materijali zidanih konstrukcija. Zidni elementi, malter, zidana konstrukcija. Osnovna mehanička svojstva,

načini ispitivanja. Čvrstoće na pritisak, smicanje, savijanje, modul elastičnosti, referentna čvrstoća na zatezanje. Specifičnost čvrstoće na smicanje. Karakteristične čvrstoće. Idealizirani i proračunski dijagram napon-deformacija.

Nearmirane zidane konstrukcije. Proračun, pretpostavke, računske čvrstoće. Zidovi izloženi vertikalnom

opterećenju, računska nosivost, utjecaji vitkosti i ekscentriciteta, oslanjanja. Koncentrično opterećenje na zidu. Zidovi izloženi horizontalnoj sili u svojoj ravnini, uvjeti nosivosti, smicanje, čvrstoća na zatezanje, računski ekscentricitet. Zidovi izloženi bočnom opterećenju-vjetar, računski momenti i momenti nosivosti.

Konstruktivni detalji zidanih konstrukcija. AB ukrućenja-serklaži, pravila za ugradnju, niše, pravila zidanja,

kategorije kontrole zidanja, Utjecaj potresa, specifična svojstva, oštećenja, konstruktivni zahtjevi, vrste lomova Jednostavna pravila projektovanja zidanih zgrada, uvjeti za primjenu. Pojednostavljeni proračun, dokazi

nosivosti. Pojačanja i sanacija zidanih zgrada.


Zapisi sa predavanja Sorić Z., Zidane konstrukcije I,, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999-2004


Testovi u toku semestra, kontinuirano praćenje i ocjenjivanje izrade semestralnog projekta.

Formiranje ocjene: Rad u toku semestra minimalno 50 %, završni ispit maksimalno 50 %.


38

PREDMET CAD



P+V ECTS

B-gr,geod. obavezni 4 0+2 1

CILJEVI

Cilj predmeta „CAD“ je upoznavanje studenta sa osnovima kompjuterski- potpomognutog projektovanja.

Primarni fokus predmeta je na korištenju AutoCAD software-skog paketa.

ISHODI UČENJA

Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći prilagoditi CAD software svojim potrebama, služiti

se osnovnim i naprednim opcijama, koristiti layere, koristiti alate kod 2D crtanja. Osnove 3D crtanja će također biti obrađene u sklopu predmeta.

SADRŽAJ PREDMETA

CAD sistemi: definicija i karakteristike

Osnove geometrijskog modeliranja; koordinatni sistemi

Detaljno opisani grafički interfejs

Konfiguracioni parametri

Layer-i

Kotiranje

2D alati

3D alati


Zabilješke sa predavanja


seminarski rad ne ocjenjuje se


39

PREDMET EKONOMIJA I GRAĐEVINSKA REGULATIVA

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Jasminka Osmanković


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati se sa razmišljanjima ekonomista kako tržište djeluje i o tome šta društvo može učiniti za

poboljšanje živitnih standarda ljudi. Predstaviti jasan, točan i zanimljiv uvod u načela moderne ekonomije i institucije ekonomije, pri tome se

fokusirajući na pregled ekonomije i na nečela ekonomije.

Upoznati se sa građevinskom regulativom koja se odnosi na realizaciju građevinskih projekata, od faze

pripreme planerske i studijske dokumentacije do završetka izvođenja radova.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje važnosti ekonomije u građevinarstvu. Poznavanje zakonskih obaveza pri projektovanju i izgradnji građevinskih objekata.

SADRŽAJ PREDMETA

Gradivo dijela predmeta ekonomija se sastoji od poglavlja, i to: (a) osnovni koncepti, (b) mikroekonomija,

ponuda, potražnja i tržište proizvoda; (c) faktori proizvodnje, (d) ekonomska načela, (e) ekonomski rast i razvoj i globalna ekonomija

Gradivo dijela predmeta građevinska regulativa se sastoji od poglavlja (a) Priprema planerske, studijske

i projektne dokumentacije, potrebne saglasnosti i dozvole, izgradnja i upotrebna dozvola, (b) Izvori finansiranja: za javni sektor, za privatni sektor i javno-privatno partnerstvo (c) nabavke (izbor projektanta, izvođača radova, nadzora i drugo) po procedurama međunarodnih finansijskih institucija i po Zakona o javnim nabavkama BiH (d) Upravljanje ugovorima za radove (Fidic i drugi) i upravljanje ugovorima za usluge.


Samuelson, A. P. I Nordhaus, D. W. (2010) Ekonomija (19. Izdanje) MATE Zagreb, Zagreb Zakon o prostornom planiranju FBiH i podzakonski akti , Set zakona o zaštiti okoliša, Standarni tenderski

dokumenti Svjetske banke, EBRD, Zakon o javnim nabavkama BiH i podzakonski akti, Fidic uslovi ugovora


Ispit se polaže iz dva dijela pismeno, i to: prvo, ekonomija u terminu prvog parcijalnog ispita i drugo, građevinska regulativa u terminu finalnog ispita. Svaki dio se boduje sa 50 bodova, odnosno ukupno 100 bodova. Ocjena se formira u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju.

Na popravnom ispitu student ponovo radi onaj ispit na kome je ostvario manje bodova.


40

PREDMET MEHANIKA TLA I STIJENE



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa osnovnim pojmovima mehanike tla i stijena, osnovnim mehaničkim karakteristikama

tla potrebnim za analizu geotehničkih problema. Upoznati studente sa metodama laboratorijskog i in situ određivanja geomehaničkih karakteristika tla.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje osnovnih karakteristika ponašanja tla pod opterećenjem i rasterećenjem. Razumijevanje

veze standardnih geomehaničkih paramatara i ponašanja tla.

SADRŽAJ PREDMETA

Mehanika tla i stijene u inžinjerskoj praksi. Tlo i stijena. Vrste tla i stijene, klasifikacioni sistemi (jedinstveni

sistem klasifikacije za tlo, jedinstvena klasifikacija Bieniawskog za stijene). Tečenje vode kroz tlo i stijenu ( strujna mreža, hiraulička stabilnost, utjecaj na napone u tlu). Naponi u tlu / stijeni (početna stanja napona, naponi od površinskih opterećenja). Princip efektivnog napona. Čvrstoća tla i stijene (Mohr-Coulomb, Hoek-Brown). Deformabilnost tla i stijene (pokusi, korelacije i prektični postupci). Zbijanje tla(postupak po Proctoru). Miniranje stijene. Naponi i deformacije u poluprostoru pod površinskim opterećenjem. Pritisak mirovanja, aktivni i pasivni pritisci. Konsolidacija tla (teorija jednoosne konsolidacije po Terzaghi-u). Stabilnost pokosa u tlu i stijeni (osnovni pojmovi, metode granične ravnoteže, utjecaj podzemne vode na stabilnost pokosa, osnovno o utjecaju potresa). Dopustivi kontaktni naponi na tlo i

stijenu ispod plitkih temelja (Terzaghi i Brinch-Hansen za tlo, aproksimacije u stijeni).


Mehanika tla i stijene, Dž. Sarač, Građevinski fakultet, Sarajevo

Mehanika tla i temeljenje, M.Selimović, Građevinski fakultet, Mostar


Tokom nastave polažu sa dva parcijalna pismeno. Svaki dio se boduje sa 25 bodova. Na završnom ispitu se polažu kompleksniji zadaci koji obuhvataju kompletno gradivo. Završni ispit se boduje sa 50 bodova. Ocjena se formira prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju na osnovu ukupnog zbira bodova.


41

PREDMET GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO



P+V ECTS


CILJEVI

Nakon odslušanog predmeta od studenta se očekuje da bude sposoban razumjeti svojstva tla potrebna

za proračun, te izvršiti proračun nosivosti temelja, slijeganja, stabilnosti kosina, pritiska tla na potporne konstrukcije, te dimenzionirati manje zahtjevne temelje, potporne konstrukcije, nasipe.

ISHODI UČENJA

Projektovanje i dimenzioniranje jednostavnijih temelja, proračun slijeganja, stabilnosti kosina, potpornih

konstrukcija i nasipa.

SADRŽAJ PREDMETA

Vrste temelja i načini izgradnje, plitki i duboki temelji, jame i razupiranje, dreniranje, stabilizacija i ojačanja

tla. Plitki temelji: temelji samci, roštilji i ploče, drenaže i hidroizolacije, slijeganje, nosivost, interakcija konstrukcija-temelj-tlo, oblikovanje. Duboki temelji: piloti i grupe pilota, vrste pilota, negativno trenje, ploče s pilotima; bunari, kesoni. Potporne konstrukcije i upornjaci. Ojačanje postojećih temelja. Izbor temeljenja i osnove za projektovanje: geotehnički istražni radovi, izbor vrste temelja, odnos opterećenja i slijeganja od malih deformacija do loma, nosivost, interakcija konstrukcija-temelj-tlo, oblikovanje temelja za jednolika slijeganja, utjecaji na susjedne objekte, temelji mašina. Oštećenja od izgradnje temelja, opažanje ponašanja temeljnih konstrukcija. Izrada dijafragmi.


Fundiranje, H.Dolarević, Građevinski fakultet Sarajevo

T. Roje-Bonacci, Duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla, Građevinsko-arhitektonski fakultet u

Splitu, 2008.


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje sa 50 bodova.

a) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju

b) Studenti koji polože samo jedan dio na završnom ispitu polažu pismeno onaj dio koji nisu položili. Ocjena se formira kao pod a).





42

PREDMET ČELIČNE KONSTRUKCIJE



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje sa čelikom kao konstrukcijskim materijalom, osnovnim svojstvima i mogućnostima njegove

primjene. Sadržaj predmeta treba da omogući studentima da ovladaju principima, metodama proračuna, oblikovanjem i dimenzioniranjem čeličnih elemenata i njihovih veza.

ISHODI UČENJA

Osposobljenost za oblikovanje i dimenzioniranje čeličnih konstrukcijskih elemenata.

SADRŽAJ PREDMETA

Tehnologija proizvodnje čelika. Svojstva čelika. Čelični proizvodi. Proračunski koncepti. Poluprobabilistički

koncept (EC3). Lokalno izbočavanje i klasifikacija presjeka. Dimenzioniranje zategnutih elemenata. Dimenzioniranje greda (spriječeno bočno pomjeranje). Uvod u dimenzioniranje bočno ne pridržanih greda (bočno-torzono izvijanje). Proračun centrično pritisnutih štapova. Dimenzioniranje stubova. Interakcija M i Nc. Spajala. Obični i prednapregnuti zavrtnjevi. Zavarivanje. Nastavci i veze. Krive deformabilnosti veza. Klasifikacija veza prema rotacionoj krutosti. Modeliranje veza (elastična analiza). Klasifikacija veza prema krutosti. Klasifikacija veza prema nosivosti. Klasifikacija veza prema duktilnosti. Nastavci aksijalno opterećenih štapova. Nastavci nosača. Veze pod uglom. Zglobne veze. Veze sa čeonom pločom. Veze sa priključnim limom. Veze sa priključnim ugaonicima. Veze pomoću stolice. Momentne veze - krute i popustljive (potpuno ili djelimično nosive) veze. Veze sa kontinuitet lamelom. Veze sa čeonom pločom. Veze u kompletno zavarenoj izvedbi. Veze sa veznim ugaonicima na nožicama.


B.Androić;D.Dujmović;I.Džeba: ČELIČNE KONSTRUKCIJE 1; Zagreb; 2009. Z.Marković:Granična stanja čeličnih konstrukcija prema Evrokodu; Beograd; 2014. EN 1993-1-8:2005; EVROKOD 3; Proračun čeličnih konstrukcija: Deo 1-1; 1-3; 1-8.



I test 15 poena

II test 15 poena



Za polaganje završnog dijela ispita potrebno je ostvariti najmanje 55% poena na elaboratu i oba testa.


43

PREDMET VODOSNABDIJEVANJE I ODVOĐENJE OTPADNIH VODA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr. Suvada Jusić


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa osnovnim principima planiranja, projektovanja, izgradnje i održavanja svih

elemenata sistema vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda naselja. Upoznati studente sa ulogom, objektima i principima pripreme vode za piće i prerade otpadnih voda.

ISHODI UČENJA

Osposobljavanje studenata za samostalnu primjenu teorijskih znanja za planiranje, projektovanje,

izgradnju i održavanje svih elemenata sistema vodosnabdijevanja i sistema odvođenja otpadnih voda.

SADRŽAJ PREDMETA

Istorijski razvoj. Komponente i klasifikacija vodovodnih sistema. Osnove planiranja: period planiranja,

potrošnja i potreban kvalitet vode. Izvori snabdijevanja: pojave vode u prirodi, karakteristike izvorišta i slivnih područja. Zahvatne građevine. Pumpna postrojenja: funkcija, vrste, pumpne stanice. Rezervoari: funkcija, zapremina, oblici. Dovodni cjevovodi i distribuciona mreža: osnove dimenzioniranja, cjevni materijali. Kućne instalacije. Uloga stanice za pripremu vode za piće, kao sastavnog dijela vodovodnog sistema.

Istorijski razvoj. Sistemi kanalizacije. Vrste i količine otpadnih voda: upotrijebljene vode - osobine,

proračunske količine; oborinske vode - osobine, mjerodavne oborine za dimenzioniranje kanalizacije, koeficijenti oticaja; ostale vode. Kanalizacija zgrada i odvođenje vode sa ulica. Kanalizaciona mreža naselja (trasiranje, osnove dimenzioniranja, materijal cijevi i osnove izvđenja). Objekti i uređaji sistema kanalizacije. Uloga stanice za preradu otpadnih voda, kao osnovnog dijela kanalizacionog sistema.


Ćorović A. (1989): Snabdijevanje vodom, Građevinski fakultet u Sarajevu.

Ćorović A. (2000): Odvođenje otpadnih voda, Univerzitet Crne Gore Podgorica.

Margeta J. (2009): Kanalizacija naselja, Građ. fak. Sveučilišta u Splitu, Split.

Margeta J. (2010): Vodoopskrba naselja, Građ. fak. Sveučilišta u Splitu, Split.

Način polaganja ispita

Ispit se polaže pismeno – prvi i drugi parcijalni ispit. Pored ispita studenti su u obavezi da urade testove. Bodovanje se vrši na slijedeći način:

Parcijalni pismeni ispiti: 2 x 42 bodova. Ispit čini teoretski dio (32) i zadatak (10).

Testovi: 2 x 8 bodova.

Ukupni max broj bodova: 2 x 42 + 2 x 8 = 100

Studenti koji tokom školske godine polože dio pismenog ispita dozvoljeno je da na narednom ispitu polažu dio koji nisu položili, a ocjena im se formira: 50% bodova ostvarenih tokom nastave + 50% bodova ostvarenih na ispitu.

Ako student ostvari min 55% iz oba dijela predmeta formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.

Poništavanje ispita: Studenti koji su položili oba parcijalna ispita, a nisu zadovoljni rezultatom postignutim na jednom ispitu, mogu ga poništiti i na završnom ili popravnom ispitu, polagati taj dio.


44

PREDMET ŽELJEZNICE

VODITELJ PREDMETA doc.dr. Sanjin Albinović


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa osnovnim karakteristikama željeznica. Objasniti studentima pravila koja se

primjenjuju pri planiranju i projektovanju željezničkih pruga.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje osnovnih pojmova vezanih za planiranje i projektovanje željezničkih pruga.

Samostalna analiza saobraćajnih potreba, izbora tipa vuče vozila i rad na projektnoj dokumentaciji

prethodnih studija iz oblasti željeznica.

SADRŽAJ PREDMETA

Opće karakteristike željeznica. Saobraćajno – prevozni pokazatelji željezničkih pruga. Željeznička vozila.

Osnove proračuna vuče vozova. Osnovne podloge za projektovanje željezničkih pruga. Projektovanje željezničkih pruga: Faze izrade projekta trase željezničkih pruga. Konstruktivni elementi željezničkih pruga: Elementi tlocrta (krivine, prelazne krivine i rampe). Elementi uzdužnog presjeka (nagibi nivelete, prijelom nivelete, zaobljenje prijeloma nivelete, niveleta stanica, ublažavanje uspona u krivinama i tunelima). Planum željezničke pruge: broj kolosijeka. Slobodni i tovarni profil pruge.


D. Marušić: Projektovanje i građenje željezničkih pruga, Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu 1994.

Prаvilnik 314 - Prаvilnik о оdržаvаnju gоrnjеg strоја prugа ŽS BiH, (“Sl.glasnik BiH“ br. 42- od 3.6.2013)

C. Esveld: Modern railway track, Delft University of Technology, MRT productions – The Netherlands 2001


Tokom nastave ispit se polaže iz tri dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način:

parcijalni ispiti 2x25 bodova, završni ispit 50 bodova, što ukupno iznosi 100 bodova.

Ako student ostvari 55% iz završnog ispita formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu.

Poništavanje ispita: Studenti koji su položili završni ispit, a nisu zadovoljni postignutim rezultatom, mogu ga poništiti i na popravnom ispitu polagati taj dio.


45

PREDMET BETONSKE KONSTRUKCIJE I

VODITELJ PREDMETA doc. dr Goran Simonović


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa osnovnim fizičko-mehaničkim osobinama betona i armaturnog čelika,

osnovama teorije armiranog betona, dimezioniranje armiranobetonskih presjeka u stanju granične nosivosti.

ISHODI UČENJA

Samostalna analiza armiranobetonskih presjeka opterećenih aksijalnom silom i momentom u stanju

granične nosivosti.

SADRŽAJ PREDMETA

Beton: Čvrstoće betona. Deformacije betona. Uslovi plastičnosti-loma betona za jednoosno, dvoosno i

troosno naponsko stanje.

Armaturni čelik: Općenito, način proizvodnje i osnovne mehaničke karakteristike armaturnog čelika,

oblikovanje armature, uticaj temperature na osobine armaturnog čelika.

-

napone spoja, veličina napona spoja, minimalne debljina zaštitnog sloja betona.

Osnove proračuna armiranobetonskih konstrukcija: Osnovni pojmovi, klasifikacija nosivih struktura i

njihovih elemenata, projektovanje nosive konstrukcije, osnovni zahtjevi kod dimenzioniranja a.b. konstrukcija, računski postupci dokaza nosivosti, dimenzioniranje nosive konstrukcije, koeficijenti sigurnosti i kombinacije dejsatva.

Dimenzioniranje armiranobetonskih presjeka napregnutih momentom savijanja sa ili bez i normalne sile:

Osnovne pretpostavke, računski dijagrami napon-deformacija za beton i armaturni čelik, vrste lomova i zadatak dimenzioniranja, mogući dijagrami deformacija presjeka u stanju granične nosivosti, dimenzioniranja pravougaonih presjeka, T-presjeka, kružnih i opštih presjeka, dimenzioniranje presjeka napregnutih na dvoosno savijanja sa ili bez normalne sile. Dimenzioniranje konstrukcijskih elemenata (štapovi).







se formira:



46

PREDMET TEHNOLOGIJA GRAĐENJA

VODITELJ PREDMETA prof. dr Nerman Rustempašić


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati se sa specifičnostima građevinske proizvodnje, kao i korištenje tehnologije kao koncepta.

Upoznavanje sa osnovama građevinske opreme i specifične proizvodnje u građevinarstvu. Način izbora građevinske mehanizacije i tehnoloških procesa u graditeljstvu. Upoznati elemenate sistema u građevinarstvu: izrada različitih tehnologija građenja, kriteriji za vrednovanje i izbor optimalne tehnologije. Sticanje znanja o tehnološkim postupcima i vrstama građevinsko-zanatskih radova i odnos tehnologije građenja i arhitektonsko-konstruktivne specifičnosti konstrukcije.

ISHOD UČENJA

Razumijevanje pojma građevinske mehanizacije i njihovog korištenja. Razumjevanje pojma tehologija

građenja i njena primjena. Samostalan izbor mehanizacije i tehnologije za određenu vrstu radova.

SADRŽAJ PREDMETA

Radovi u građevinarstvu. Tehnika i tehnologija građenja. Građevinska mehanizacija, proračun učinka,

proračun cijene rada, optimalan izbor. Osnovni proizvodni sistemi konstrukcija: proizvodnja betona, proizvodnja asfalta. Metode i tehnologije za gradnju. Pregled radova u visokogradnji i niskogradnji. Tehnologija izvođenja zemljananih radova, minerskih radova,armiračkih radova, betonskih radova, zidarskih radova. Skele i oplate u građenju. Sistemi oplate. Sistemi skela. Izbor skela i oplata. Tehnologija montažnog građenja. Završni radovi.


Zdravko Linarić, Građevinski strojevi-skripta, Građevinski fakultet, Zagreb Bogdan Trbojević, Građeviske mašine, Građevinska knjiga, 1982. Slobodan Mehmedbašić, Mehanizacija u građevinarstvu, Građevinski fakultet, Sarajevo, 2007. Dinko Mikulić, Građevinski strojevi: konstrukcija, proračun i uporaba, Zagreb, 1998. Goran Ćirović, Snežna Mitrović, Tehnologija građenja, Visoka građevinko-tehnička škola, Beograd, 2007.


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: parcijalni ispiti, ukupno: 50 bodova.


b) Studenti koji polože samo jedan dio na završnom ispitu polažu pismeno onaj dio koji nisu položili. Ocjena se formira kao pod a)





47

PREDMET

HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Emina Hadžić


P+V ECTS

B – gr. geod.

obavezni 6 2+1 5

CILJEVI PREDMETA

Upoznati studente s hidrotehničkim građevinama, njhovom ulogom i funkcijama, te s osnovama njihovog

projektiranja i građenja. Osposobiti studente za samostalno rješavanje problema vezanih uz projektiranje i održavanje hidrotehničkih građevina i njihovih elemenata.

ISHODI UČENJA

Definirati, opisati i skicirati vrste hidrotehničkih građevina. Osposobiti studente za odabir tipa hidrotehničke

građevine, te izvođenje osnovnih hidrauličkih proračuna, ovisno od problema koji je potrebno riješiti.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod, osnovni pojmovi, povijesni pregled. Mjesto i uloga hidrotehničkih građevina u rješavanju problema

gospodarenja vodama, osnove rješavanja i izbor rješenja. Pregled hidrotehničkih građevina. Podloge i istražni radovi. Promjene u okolini izgradnjom hidrotehničkih objekata.

Akumulacije: svrha, dimenzioniranje, vododrživost, upravljanje. Akumulacioni baseni: Regulisanje proticaja,

uloga akumulacija; Korisna zapremina akumulacije; Vidovi regulisanja proticaja; Osnovni parametri akumulacija; Vrste akumulacija; Zasipanje akumulacija; Ostali problemi akumulacija; Transformacija poplavnog talasa u akumulaciji.

Brane: Svrha brana. Tipovi brana.Osnovni elementi brana.Izbor pregradnog profila. Izbor tipa brane. Uzroci

rušenja brana. Betonske gravitacione brane: Opterećenja koja djeluju na gravitacionu branu. Stabilnost gravitacione betonske brane. Lučne, kontraforne i olakšane brane. Nasute brane: Prelivanje i površinska erozija.Unutrašnja erozija (Sufozija, Fluidizacija).Analiza spoljnih sila.Proviranje kroz branu i provirna linija.Zaštita od unutrašnje erozije.

Građevine za transport vode-dovodi sa slobodnim vodnim licem (kanali, tuneli, cjevovodi). Dovodi pod

pritiskom (tlačne cijevi, hidrotehnički tuneli). Objekti na kanalima: akvadukti, sifoni, propusti, mostovski stubovi, kaskade, riblje staze, mjerni objekti. Građevine u riječnom koritu. Obrana od poplava. Unutrašnja plovidba.


Savić, M.Lj., 2003: Uvod u hidrotehničke građevine, GF Beograd,

Stojić, P., 1997: Hidrotehničke građevine, GF Split,

Petrović S.P., 1997: Hidrotehničke konstrukcije, GF Beograd,


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: parcijalni ispit - 50 bodova.

aaa ))) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu.

bbb ))) Studenti koji polože samo jedan dio na završnom ispitu polažu pismeno onaj dio koji nisu položili. Ocjena se formira kao pod a) osim što nema opcije usmenog za višu ocjenu.

ccc ))) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno.



48

PREDMET BETONSKE KONSTRUKCIJE II

VODITELJ PREDMETA doc.dr. Goran Simonović


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa dimenzioniranjem armiranobetonskih konstrukcije za naprezanje poprečnim

silama i momentima torzije prema stanju granične nosivosti, te osnovama proračuna i principima armiranja elemenata armiranobetonskih konstrukcija (grede, ploče, stubovi i temelji). Upoznati studente sa osnovama dokaza prema graničnom stanju upotrebljivosti.

ISHODI UČENJA

Samostalno analizirati i dimenzionirati jednostavnije konstruktivne sisteme prema stanju granične nosivosti

i granične upotrebljivosti

SADRŽAJ PREDMETA

Dimenzioniranje pri naprezanju poprečnim silama; Stadij I, stadij II, analogija sa rešetkom, grede

konstantne i promjenljive visine, dimenzioniranj prema PBAB-87, dimenzioniranje prema EC-2.

Osnovni principi konstruisanja i raspoređivanja armature armature: Sidrenje armature, oblikovanje

armature, raspored armature u elementima napregnutim na savijanje, raspored armature u stubovima, nastavljanje armature.

Dimenzioniranje vitkih pritisnutih elemenata: Uvod, centrični pritisak, ekscentrični pritisak, dimenzioniranje

pritisnutih elemenata prema PBAB-87 i EC2.

Ploče: jednoosno napregnute ploče, dvoosno napregnute ploče, kružne ploče, prstenaste ploče, ploče

oslonjene na stubove, detalji armiranja ploča.

Temelji: Uvod, proračun temelja, trakasti temelji ispod zidova, temelji samci ispod stubova, temeljne ploče,

temeljni roštilji.

Osnove dokaza graničnog stanja upotrebljivosti armiranobetonskih konstrukcija: Proračun napona u

presjecima različitih oblika napregnutih momentom savijanja sa ili bez normalne sile, proračun razmaka i širine naprslina, proračun ugiba.






Ako student nakon oba dijela u zbiru ostvari manje od 55 bodova, polaže ispit pismeno integralno, a ocjena se

formira:



49

PREDMET ORGANIZACIJA GRAĐENJA

VODITELJ PREDMETA prof. dr Nerman Rustempašić


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa osnovnim principima i metodama organizacije, planiranja projektima, projektima

organizacije gradnje i planovima. Objasniti studentima način, logiku i pravila uspostavljanja veze između projektovanog objekta i njegove izgradnje u prostoru sa uključenim svim potrebnim resursima. Razumjevanje zakona i propisa u vezi s izgradnjom i sigurnosti pri gradnji.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje pojma organizacije građenja. Samostalna analiza i planiranje izvedbe objekta sa uključenim

potrebnim resursima u praksi.

SADRŽAJ PREDMETA

Osnove građenja projekta. (Građevinski projekt, upravljanje građevinskim projektima, faze izgradnje

projekta, izvodljivosti izgradnje projekta, Organizacija građenja, Voditelj projekta, timski rad, upravljanje kvalitetom-vremenom-troškovima). Programiranje izgradnje građevinskih objekata. Izrada projekta organizacije. Uređenje gradilišta. Metode planiranja (CPM, PDM, vremenski-charts, ortogonalnih planova, cyclograms). Trajanje projekta / aktivnosti. Resursi / aktivnost. Troškovi projekta / aktivnosti. Organizacija građevinskih procesa. (Radna metode istraživanja, temeljni elementi rada u graditeljstvu, Mjerenje i normiranje rada, varijante radnih procesa). Organizacije gradilišta. Troškovi - pojam, načela, obračun, cijena, troškovi u građevinarstvu kontekst. Programski alati za planiranje (MSProject, Primavera, Gala). Zakoni, propisi, ugovori (izgradnja i sigurnosna praksa).


Mladen Radujković i suradnici, Organizacija građenja, Sveučilište Zagreb, Građevinski fakultet Zagreb, 2015.

Juraj Marušić, Organizacija građenja, FS, Zagreb, 1994.

Gorazd Bučar, Normativi i cijene u graditeljstvu, Građevinski fakultet u Rijeci, 2003.

Zakon o građenju FBiH


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: test iz zadaće - 30 bodova, parcijalni ispiti – 2x10 bodova, ukupno: 50 bodova.


b) Studenti koji polože samo jedan dio na završnom ispitu polažu pismeno onaj dio koji nisu položili. Ocjena se formira kao pod c).

c) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno, a ocjena im se formira: 50% bodova ostvarenih tokom nastave + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu.



50

PREDMET MOSTOVI I TUNELI



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa osnovnim spoznajama o planiranju, konstruisanju i građenju mostova i tunela.

ISHODI UČENJA

Razlikovati i analizirati osnovne dijelove mostova i tunela

Opisati osnovne teorijske postavke mostova različititih sistema i tipova

Opisati, analizirati i argumentirati postupke projektiranja i građenja mostova i tunela.

Klasificirati osnovne elemente mostova i tunela kao i načine planiranja, građenja, projektiranja i održavanja.

SADRŽAJ PREDMETA

Historija građenja mostova (kameni, drveni, metalni, mostovi od armiranog i prednapetog betona). Definicija mosta; značenje mostova; opći pojmovi; nazivi dijelova. Materijali za mostove. Vrste i tipovi

mostova. Zahtjevi na most: predradnje kod građenja mostova; izbor mjesta i položaja; uvjeti temeljenja; veličina otvora; ukupna duljina mosta; izbor nivelete; uzdužni i poprečni padovi; slobodni profili.

Projektovanje i konstruisanje mostova (značaj projekta, posebnosti kod konstruisanja mostova, proporcije,

tipične forme betonskih mostova, kombinacija betona i čelika, kompjuter i projektovanje). Koncept oblikovanja i konstruisanja u mostogradnji (gredne konstrukcije, lučne i poduprte konstrukcije,

zategnute i ovješene konstrukcije). Dejstva na mostovima. Oprema mostova (ležišta, dilatacione sprave, sistemi za odvodnjavanje). Postupci građenja mostova. Kontrola, ispitivanje i inspekcija mostova. Upravljanje mostovima (trajnost i

održavanje). Geomehaničko planiranje tunelskih građevina (geološki model brdske mase, pripremne faze gradnje, faze gradnje).

Metode gradnje tunela (historijat gradnje tunela, ciklične (konvencionalne) metode, metode otvorene

gradnje, kontinuirane (mašinske) metode, specijalne metode gradnje). Osiguranje i izgradnja tunela. Statika tunelskih građevina. Mjere sigurnosti kod tunela i oprema.


''Konstruisanje mostova"- Jure Radic, Ana Mandic, Goran Puz, Hrvatska sveucilisna naknada, Zagreb 2005

''Tuneli - radni materijali za praćenje predavanja'' predavanja nastavnika


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: Parcijalni ispit iz dijela mostovi - 40 bodova, parcijalni ispit iz dijela tuneli - 40 bodova, program - 20 bodova, ukupno 100 bodova.

a) Ako student ostvari 55% iz tri dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. U slučaju da student ne preda program dobija 0 bodova. Nema naknadnog predavanja programa.


c) Studenti koji ne položi pod b) na drugom roku (popravni ispit) polaže ispit pismeno integralno (mostovi i tuneli), a ocjena im se formira:



51

PREDMET PROJEKTOVANJE GRAĐEVINA I KONSTRUKCIJA



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa sadržajem građevinskog projekta. Upoznati studente sa osnovnim principima koji

se koriste pri projektovanju građevina i konstrukcija.

ISHODI UČENJA

Razumjeti nacrte koji se javljaju u građevinskim projektima.

Samostalno uraditi konstruktivnu fazu projekta za jednostavnije građevine.

SADRŽAJ PREDMETA

Osnovna načela projektovanja

Faze projektovanja, namjena i sadržaj projekta

Nivoi projektovanja

Projektni zadatak

Konceptualno projektovanje – Idejne studije, Idejna rješenja, Glavni projekat, Izvedbeni projekat,

Projekat korištenja i održavanja građevine.


Skripta -' predavanja nastavnika


Seminarski rad koji se javno prezentira.


52

PREDMET STRUČNA PRAKSA



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa praktičnom implementacijom građevinskih projekata i zadacima građevinskog

inžinjera na gradilištu. Upoznavanje studenata sa radnim okruženjem i atmosferom u operativnim preduzećima.

ISHODI UČENJA

Ostvariti kontakte sa građevinskim inžinjerima koji rade u operativi.

Povezati teorijska znanja stečena tokom studiranja sa rješavanjem problema koji se javljaju u praksi.

SADRŽAJ PREDMETA

Praćenje radova koji se odvijaju tokom semestra na opojedinim gradilištima

Obavljanje jednostavnijih zadataka koje postavi voditelj gradilišta


Gradilišna dokumentacija koju vodi voditelj gradilišta


Potvrda o redovnom prisustvu na gradilištu. Ispit se ne polaže.

GRAĐEVINSKI FAKULTET STUDIJSKI PROGRAMI – STUDIJ GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE

53

2. Studij geodezije i geoinformatike

Studij geodezije i geoinformatike predstavlja prvi ciklus studija geodezije, kojim se

daje opšte obrazovanje iz oblasti geodezije i geoinformatike i predstavlja dobru osnovu za

nastavak studija. Trajanje studija je tri godine, odnosno šest semestara i vrijedi 180 ETCS bodova. Ispunjenjem studijskih obaveza na ovom studiju stiče se zvanje Bachelor geodezije

i geoinformatike – inžinjer geodezije i geoinformatike. Studijski program se gotovo u potpunosti razlikuje od studija građevinarstva, osim predmeta koji se slušaju na oba studija:

1 semestar 6 semestar

1. Inžinjerska matematika I 1. Hidrotehničke građevine

2. Informatika 2. Ceste

3. Nacrtna geometrija

4. Prostorno uređenje i okoliš

5. Tjelesni odgoj i sport I

2 semestar

1. Inžinjerska matematika II

2. Tjelesni odgoj i sport I

3 semestar

1. Vjerovatnoća i statistika

2. Engleski u građevinarstvu

4 semestar

1. Elementi visokogradnje

2. CAD

Ishodi učenja: Razumijevanje uloge geodezije, geoinformatike i prostornih podataka u savremenom svijetu, poznavati mjerne sisteme, metode i tehnologije mjerenja i

prikupljanja prostornih podataka, razumijevanje matematičkih metoda i fizikalnih zakona

koji se primjenjuju u geodeziji, poznavanje propisa i upravnog okvira koji se odnose na geodeziju, ovladati pravilnim rukovanjem geodetskim instrumentima i odgovarajućim

mjernim priborom i izvođenjem geodetskih mjerenja, ispostavljati geodetske mreže za potrebe geodetskih mjerenja i iskolčenja na način koji osigurava zahtijevanu kvalitetu

provedenih radova u prostoru, izrađivati geodetske elaborate za potrebe izrade, održavanja

i upisa u katastar i zemljišnu knjigu, te elaborate za inžinjerske radove, izrađivati planove, karte i srodne prikaze upotrebom savremenih metoda i tehnologija na temelju izmjerenih

podataka i drugih izvora podataka.

Kompetencije: Bachelor geodezije i geoinformatike je osposobljen za uspješan rad u

geodetskim kompanijama i drugim institucijama, koje se u svojim poslovnim procesima

oslanjaju na prostorne podatke, a posebno na službene podatke iz katastra i zemljišnih knjiga.


54



Inženjerska matematika I 4 3 8

Nacrtna geometrija 2 2 4,5

Prostorno uredjenje i okoliš 2 0 3

Fizika 2 1 4

Informatika 2 2 4,5

Primijenjena geodezija I 2 3 6

Tjelesni odgoj i sport I 0 2 0

Ukupno 14 13 30



Inženjerska matematika II 4 3 8

Programiranje 2 2 5

Diskretna matematika 2 2 5

Primijenjena geodezija II 3 3 7

Osnovi geoinformacija 2 2 5

Tjelesni odgoj i sport II 0 2 0

Ukupno 13 14 30



55



Vjerovatnoća i statistika 2 0 3

Fotogrametrija I 2 3 6

Primijenjena geodezija III 3 3 7

Geodetski planovi 1 3 3

Modeliranje geoinformacija 2 2 5

Teorija izjednačenja I 2 2 5

Engleski u građevinarstvu 0 2 1

Ukupno 12 15 30



Elementi visokogradnje 3 2 5

Primijenjena geodezija IV 3 4 8

Teorija izjednačenja II 2 2 5

Katastar nekretnina 3 3 7

CAD 0 2 1

Stručna praksa 0 3 4

Ukupno 11 16 30



56



Inženjerska geodezija I 2 3 6

Geoprostorne baze podataka 3 3 5

Kartografske projekcije 2 2 5

Kartografija I 2 0 2

Geodetski referentni okviri 2 3 6

Satelitska geodezija 2 3 6

Ukupno 13 14 30



Geoinformacijski sistemi 2 2 5.5

Inženjerska geologija 2 1 4

Hidrotehničke građevine 2 1 4

Osnovni geodetski radovi 2 2 5.5

Kartografija II 2 2 5.5

Ceste 2 2 5.5

Ukupno 12 10 30



57

PREDMET PRIMIJENJENA GEODEZIJA I

VODITELJ PREDMETA Doc.dr.Džanina Omičević


P+V ECTS

B – Geod. obavezni 1 2+3 6

CILJEVI

Upoznavanje studenta sa pojmom i definicijom geodezije.

Ovladavanje upotrebom geodetskim instrumentima i metodama za mjerenja i obradu mjerenja u

horizontalnoj (triangulacionoj) mreži.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje rada i korištenja geodetskih instrumenata

Samostalna primjena metoda za mjerenje horizontalnih pravaca, visinskih uglova i dužina

Obrada mjerenja i metode određivanja približnih koordinata tačaka mreže.

SADRŽAJ PREDMETA

Osnovni pojmovi idefinicije u Geodeziji. Područja primjene.Kratak povijesni razvitak geodezije.Oblik i

dimenzije Zemlje. Koordinate i koordinatni sistemi.Osnovni pojmovi o projekcijama. Pojam plana i karte. Geodetski planovi i njihova podjela. Mjerilo(razmjera) plana. Državni pravougli koordinatni sistem. Trigonometrijske sekcije. Podjela na listove planova. Osnove teorije mjerenja, pogreške i vrste pogrešaka.Ocjena kvaliteta mjerenja i težine. Geodetske mreže, vrste i podjela geodetskih mreža. Geodetske tačke, vrsta, stabilizacija i topografija. Osnovni pojmovi definiranja horizontalnih mreža, triangulacija.Numeracija, stabilizacija, položajni opis i signalizacija triangulacionih tačaka.Mjerenje uglova. Jedinice, instrumenti i pribor za mjerenje horizontalnih uglova. Ispitivanje i rektifikacija pribora. Metode mjerenja horizontalnih pravaca i uglova.Ekscentrična mjerenja i njihova obrada. Osnovni zadaci koordinatnog računa.Orijentacija pravaca. Određivanje približnih koordinata tačaka presijecanjem unutrašnjih i vanjskih pravaca.Dvostruko presijecanje nazad. Hanzenov zadatak. Mjerenje dužina, pantljikom, optičkim i elektronskim daljinomjerima. Metode za mjerenje dužina. Određivanje približne koordinate tačke lučnim presjekom.


Mihailović, K. (1974): Geodezija I. Građevinska knjiga, Beograd.

Macarol, S. (1985): Praktična geodezija, Tehnička knjiga, Zagreb

Charles D. Ghilani and Paul R. Wolf, 2012. Elementary Surveying - An Introduction to Geomatics, 13/e,

Prentice Hall, Toronto

Harvey, Bruce R. (2012): Survey Computations, School of Surveying and Spatial information System, The

University of New South Wales - Australia


Tokom nastave ispit se polaže iz tri dijela. Svaki dio se boduje na sljedeći način: praktični dio - 10 bodova, parcijalni ispiti - 40 bodova, ukupno: 50 bodova.

a) Ako student ostvari 55% bodova tokom nastave može polagati usmeni dio ispita. Ako i iz usmenog dijela ispita ostvari 55% bodova ocjena mu se formira u skladu sa skalom propisanom Zakonom o visokom obrazovanju.

b) Studenti koji nisu položili ispit tokom nastave polažu pismeni dio ispita integralno, ocjena se formira bodovi ostvareni tokom nastave + bodovi ostvareni na integralnom ispitu. Ako student ostvari na ovaj način 55% bodova, polaže usmeni dio ispita. Ocjena se formira na isti način kao pod a)

Poništavanje ispita: Studenti koji su položili ispit, a nisu zadovoljni rezultatima mogu poništiti ispit i polagati na završnom ispitu.


58

PREDMET FIZIKA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Suada Sulejmanović


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenta sa osnovnim znanjima iz fizke relevantnim za geodeziju.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje rada i korištenja geodetskih instrumenata

Samostalna primjena metoda za mjerenje horizontalnih pravaca, visinskih uglova i dužina

Obrada mjerenja i metode određivanja približnih koordinata tačaka mreže.

SADRŽAJ PREDMETA

Međudjelovanje (III Njutnov zakon). Definicija sile. I Njutnov zakon. Referentni sistemi. Teorija

relativnosti. II Njutnov zakon. Sistemi za mjerenje u fizici. Gravitaciono međudjelovanje. Gravitaciono polje. Interpretacija gravitacione sile. Elektromagnetsko međudjelovanje. Električno polje. Kulonov zakon. Omov zakon. Rad i snaga električne struje. Elektromotorna sila. Kirhofovi zakoni. Magnetizam. Akustika. Weber-Fecherov zakon. Doplerov efekat. Fermatov princip. Sferna sočiva. Ravna i sferna ogledala. Kombinacija sočiva. Lupa, Mikroskop. Durbin. Krugovi istosmjerne struje. Otpor, struja, napon, snaga, jedinice, kategorizacija otpornika. Serijski i paralelni spoj, mreže. Mjerenja napona i struje. Izmjenični električni signali i reaktivni krugovi. Kapacitet i kondenzatori. Signali sinusnog oblika, period, frekvencija, mjerenje izmjeničnih veličina. Serijski spoj otpora i kapaciteta, odnosno otpora i induktiviteta, fazni odnos napona i struje, vektorski dijagram impedancije. Paralelni spoj otpora i kapaciteta, odnosno otpora i induktiviteta. Nesinusoidalni signali i reaktivni krugovi. Pravokutni signali. Međuinduktivitet, prijenosni odnos transformatora, vrste jezgre. Elektronske cijevi i tranzistori. Karakteristike raznih cijevi i tranzistora. Pojačala. Emisija i prijem signala. Diode. Ispravljački sklopovi. Oscilatori. Vrste oscilatora, stabilizacija frekvencije kvarcom. Modulacija, miješanje i umnažanje frekvencije. Amplituda modulacije, jednadžba, valni oblik, frekventni spektar, modulator s nelinearnim elementom, demodulator amplitudne modulacije. Frekventna modulacija, jednadžba, frekventni spektar, modulator s kapacitivnom diodom, demodulator frekventne modulacije. Vrste elektromagnetnih valova i njihovo kretanje kroz prostor. Laseri. Osnovni princip, vrste i primjena.


Paić M: Osnove fizike, Zagreb, 1991.

Milatović D.: Osnovi elektronike, Svjetlost, Sarajevo 1995.

Milatović D.: Optoelektronika, Svjetlost, Sarajevo 1997.



Ako student nakon oba dijela u zbiru ostvari najmanje 55 bodova, formira mu se konačna ocjena prema

skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.

Ako student nakon oba dijela u zbiru ostvari manje od 55 bodova, polaže ispit pismeno integralno, a

ocjena se formira:



59

PREDMET PROGRAMIRANJE

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Emil Ilić Georgijević


P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Primjena programskog jezika Java u rješavanju geodetskih/ geoinformatičkih problema.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod u programski jezik Java. Java sintaksa. Unicode skup znakova. Komentari. Identifikatori i rezervirane

riječi. Prosti tipovi podataka. Izrazi i operatori. Naredbe. Metode. Klase i objekti. Nizovi. Referentni tipovi. Paketi. Struktura datoteka.

Objektno-orijentirano programiranje. Objekti i klase objekata. Članovi klase. Kreiranje i inicijaliziranje

objekata. Uništavanje i finaliziranje objekata. Podklase i nasljeđivanje. Skrivanje podataka i učahurenje. Apstraktne klase i metode. Sučelja. Pregled unutarnjih klasa. Statički članovi klasa. Klase članovi. Lokalne klase. Anonimne klase.

Java platforma. Pregled. Znakovi i nizovi znakova. Brojevi i Math. Nizovi. Kolekcije. Tipovi, refleksija i

dinamičko punjenje. Datoteke. Ulazno-izlazni nizovi.

Crtanje u javi.


Bilješke i prezentacije sa predavanja

D. Flanagan : Java in a Nutshell, O'Reilly & Associates Inc., 6th ed., 2014.


Tokom nastave, studenti skupljaju bodove tokom nastave (50% bodova) i završni ispit koji se također vrednuje sa 50% bodova. Bodovi tokom nastave su podijeljeni na 2 dijela:

a) 15% za prisustvo, aktivnost na nastavi, i zadaća;

b) 35% za ispit iz osnova programiranja;

Završni ispit koji se odnosi na teoretski dio nastave i zadatka iz programiranja se vrednuje sa ukupno 50% bodova.

Poništavanje ispita: Studenti koji nisu zadovoljni rezultatom postignutim na nekom od ispita, mogu isti poništiti i odgovarati usmeno.


60

PREDMET DISKRETNA MATEMATIKA

VODITELJ PREDMETA Doc.dr Emil Ilić-Georgijević


P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Razumijevanje temeljnih pojmova i problema diskretne matematike, relevantnih za teorije geoinformacija

Razvijanje potrebnih tehnika i vještina u rješavanju zadataka, koji se mogu implementirati u nastavku

studija geodezije i geoinformatike

ISHODI PREDMETA

Student bi trebalo da ima osnovna znanja iz više oblasti diskretne matematike: tehnike prebrojavanja,

diferencne jednačine, grafovi.

SADRŽAJ PREDMETA

ELEMENTI MATEMATIČKE LOGIKE

Osnovni pojmovi matematičke logike (pojam iskaza, operacije sa iskazima, pojam iskazne formule, tautologije). Osnovni pojmovi teorije predikata (pojama predikata dužine jedan I dva, egzistencijalni kvantor, univerzalni kvantor).

ELEMENTI TEORIJE SKUPOVA

Osnovni pojmovi teorije skupova (pojama skupa, opreracije sa skupovima). Uređeni par, Dekartov proizvod skupova, relacija. Funkcija, složena funkcija, inverzna funkcija.

ELEMENTI KOMBINATORIKE

Matematička indukcija. Binomni obrazac. Permutacije, kombinacije, varijacije (sa i bez ponavljanja).

ELEMENTI TEORIJE GRAFOVA

Teorija grafova. Uvod. Eulerovi putevi i Eulerovi krugovi. Hamiltonovi putevi i krugovi. Grafovi i bojenje karata. Algoritmi najkraćeg puta.


M. Pepić: Uvod u matematiku drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Prirodno-matematički fakultetu

Sarajevu, Sarajevo, 2008

D. Veljan: Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga Zagreb, Zagreb, 1989

D. Stevanović, M. Milošević, V. Baltić: Diskretna matematika zbirka rešenih zadataka, Društvo

matematičara Srbije, Beograd, 2008, 1991

Z. Udovičić: Skripta iz Dikretne matematike, www.gf.unsa.ba



Ako student nakon oba dijela u zbiru ostvari najmanje 55 bodova, formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.

Ako student nakon oba dijela u zbiru ostvari manje od 55 bodova, polaže ispit pismeno integralno, a ocjena se formira:


http://www.math.uu.se/~oleg/topoman.html


61

PREDMET PRIMIJENJENA GEODEZIJA II

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Džanina Omičević


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente s visinskom geodetskom mrežom i mjerenjem visinskih razlika između tačaka.

Upoznati studente s poligonskom mrežom i snimanjem detalja

ISHODI UČENJA

Osposobljavanje razumjevanje postupaka tokom mjerenja

Mjerenja i računanja u poligonoj i visinskoj mreži

Rad u timu za provođenje snimanja na manjim površinama

Mjerenje detalja i obradu podataka za izradu geodetskog plana

SADRŽAJ PREDMETA

Definiranje visinskih geodetskih mreža. Vrste nivelmana, trigonometrijski i geometrijski. Mjerenje

visinskih uglova i zenitnih odstojanja, instrumenti i postupci mjerenja. Trigonometrijski nivelman, približna jednačina, uticaj zakrivljenosti Zemlje i refrakcija. Geometrijski nivelman, namjena projektovanje, stabilizacija i opis položaja. Generalni i detaljni nivelman. Niveliri, nivelmanske letve. Ispitivanje i rektifikacija nivelira i pribora. Računanje visinskih razlika. Poligonska mreža, namjena, projektovanje, stabilizacija. Mjerenja u poligonskoj mreži. Računanje koordinata poligonskih tačaka. Proste metode izravnanja poligonskog vlaka. Linijska mreža. Mjerenja u linijskoj mreži, postupci mjerenja i postupci. Računanje koordinata linijskih tačaka. Snimanja detalja, namjena, pravila. Metode snimanja, polarna i ortogonalna. Postupci mjerenja. Instrumenti za detaljni premjer, optički i elektronski tahimetri. Računanje koordinata detaljnih tačaka.


Mihailović, K. (1974): Geodezija I. Građevinska knjiga, Beograd.

Macarol, S. (1985): Praktična geodezija, Tehnička knjiga, Zagreb

Charles D. Ghilani and Paul R. Wolf, 2012. Elementary Surveying - An Introduction to Geomatics,

13/e, Prentice Hall, Toronto

Harvey, Bruce R. (2012): Survey Computations, School of Surveying and Spatial information

System, The University of New South Wales – Australia







62

PREDMET OSNOVI GEOINFORMACIJA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Nusret Drešković


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa relevantnim pojmovima teorije geoinformacija, kao temelja za oblikovanje

modela geoprostornih objekata i geometrijama specifičnim za geoprostorne koncepte

ISHODI UČENJA

Razumijevanje relevantnih pojmova teorije geoinformacija, kao temelja za oblikovanje modela

geoprostornih objekata

Razumijevanje geometrija specifičnih za geoprostorne koncepte

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod. Polja, objekti i geometrija. Polja i rasteri. Geometrijski i tematski aspekti rastera. Upiti nad

rasterima. Topologija. Prozori i filtri.

Pojam vizualizacije, kartografske vizualizacije i geovizualizacije. Vizualizacijski zahtjevi. Mogućnosti

oka i optičke varke kod vizualizacije. Svrha i potrebe za geovizualizacijom.

Geometrija prostornih objekata. Objekti reprezentirani u rasterima. Vektorska struktura.

Dvodimenzionalni geometrijski modeli.

Rastersko-vektorska konverzija. Specifične geometrije. Krivulje za popunjavanje prostora i

dimenzionalnost. Prostorni putevi. Space-filling krivulje. Dimenzionalnost. Linearne strukture. Peano uređenje. Hilbertovo uređenje.

Topološke relacije među objektima. Model 9-presjeka. Postojeći 9-

prošireni model 9-presjeka. Geometrijsko-topološki koncepti. Metrički prostor. Euklidovski prostor. Točke, segmenti, poligoni i regije. Konveksna ljuska. Bafer. Skupovne operacije. Podjela ravnine.

Eulerova formula. Voronijev dijagram i Delunayova triangulacija.


M. Molenaar: An Introduction to the Theory of Spatial Object Modelling, Taylor & Francis, 1998

Z. Galić: Geoprostorne baze podataka, Golden Marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006

M. Worboys, M. Duckham: GIS – A Computing Perspective, CRS Press, 2004







63

PREDMET PRIMIJENJENA GEODEZIJA III

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Nedim Tuno


P+V ECTS


CILJEVI

Osiguranje osnovnog nivoa razumijevanja geodetskih mreža, s naglaskom na moderne 2D precizne

geodetske mreže.

Razvijanje sposobnosti studenta za planiranje, nadzor i izvođenje terenskih radova neophodnih za

uspostavu položajnih geodetskih mreža, kao i za izravnanje i analizu takvih mreža.

ISHODI UČENJA

Identifikacija ključnih aspekata kvalitete podataka, uključujući rezoluciju, preciznost i tačnost.

Primjenu postupaka koje geodeti upotrebljavaju s ciljem osiguranja 2D položajnih podataka,

uključujući triangulaciju, tirlateraciju i kombinovane mreže.

Obavljanje uglovnih i linearnih mjerenja elektronskim instrumentima.

Identifikaciju izvora grešaka mjerenja uglova i dužina.

Praktično projektovanje 2D mreža i njihovo analiziranje.

Izravnanje mreža po teoriji najmanjih kvadrata upotrebom odgovarajućeg softvera i klasičnim

postupkom. SADRŽAJ PREDMETA

Državni koordinatni sistem. Temeljne geodetske mreže. Položajne geodetske mreže. Projektovanje

geodetskih mreža. Stabilizacija tačaka položajnih geodetskih mreža. Signalizacija tačaka. Principi triangulacije, definicija pojmova, definisanje triangulacione mreže. Triangulacija – posebna pravila projektovanja triangulacionih mreža. Mjerenje horizontalnih uglova. Priprema podataka za izravnanje. Određivanje definitivnih koordinata triangulacionih tačaka. Princip trilateracije. Trilateracija – posebna pravila projektovanja trilateracionih mreža. Mjerenje dužina elektronskim daljinomjerima. Postupak mjerenja dužina elektronskim daljinomjerima i ocjena tačnosti. Težine mjerenih dužina. Izravananje trilateracije. Težine mjerenih veličina u kombinovanim triangulacijsko trilateracijskim mrežama. Usklađivanje tačnosti uglovnih i linearnih veličina.


Tuno, N., Kogoj, D. (2015): Primijenjena geodezija III, skripta. Građevinski fakultet, Univerzitet u

Sarajevu. Kogoj, D. (2006): Mjerenje dužina elektronskim daljinomjerima. Građevinski fakultet, Univerzitet u

Sarajevu. Tuno, N. (2014): Praktikum vježbi iz Primijenjene geodezije III, skripta. Građevinski fakultet,

Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo.


Tokom semestra predviđena su dva parcijalna pismena ispita iz praktičnog dijela nastave predmeta, a koji se vrednuju sa po 25 bodova. Parcijalni ispit se smatra položenim ukoliko je na njemu ostvareno minimalno 55% bodova. Ukupan broj bodova ispita iz praktičnog dijela nastave predmeta se dobija sabiranjem bodova osvojenih na položenim parcijalnim ispitima. Studenti koji ne polože prvi parcijalni ispit, u terminu drugog parcijalnog ispita polažu cjelokupno gradivo praktičnog dijela nastave predmeta – integralni ispit (50 bodova). Studenti koji ne polože drugi parcijalni ispit ili integralni ispit, polažu popravni ispit iz praktičnog dijela nastave predmeta, koji se organizuje u terminu između završnog i popravnog ispita. Studenti koji na popravnom ispitu iz praktičnog dijela nastave predmeta ne ostvare dovoljan broj bodova, pristupaju dodatnom (septembarskom) ispitu iz praktičnog dijela nastave koji se polaže integralno. Ovaj ispit se vrednuje sa 50 bodova i smatra položenim ukoliko je na njemu ostvareno minimalno 55% bodova. Nakon što je student položio ispit iz praktičnog dijela nastave i ispit iz teoretskog dijela nastave, ostvareni bodovi se sabiraju i formira se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.


64

PREDMET FOTOGRAMETRIJA I

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Admir Mulahusić


P+V ECTS


CILJEVI

Uvod za osposobljavanje za rad na praktičnim zadacima fotogrametrijske izmjere.

ISHODI UČENJA

Razumjevanje uloge fotogrametrije u savremenom svijetu, poznavanje mjernih sistema, metoda i

tehnologija mjerenja i prikupljanja prostornih podataka.

Poznavanje teoretskih načela fotogrametrije, postupaka računske obrade i vizuelizacije podataka

fotogrametrijskih mjerenja.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod, pojam i definicije. Fotografija, osnovi optike, ponašanje svjetlosti, greške sočiva, objektivi i

njihove glavne osobine. Opća osjetljivost, emulzije, gradacija i gradaciona kriva, osjetljivost na boje i senzibilizacija, veličina zrna i moć razlaganja, filtri za snimanje i za tamnu komoru. Digitalna fotografija, osnove, rad sa digitalnim kamerama, softveri. Kamere i pribor za snimanje, snimanje, razvijanje, fiksiranje i sušenje negativa i pozitiva, vrste razvijača, dobivanje pozitiva. Kolor fotografija, osnovni principi, prednosti i mane. Elementi pojedinačnih snimaka, unutrašnje i vanjske orijentacije, vrste snimaka za ravnu i stereofotogrametriju. Snimak kao centralna projekcija, slikovni koordinatni sistem, geometrijski odnos snimka i terena, transformacione formule. Terestrička fotogrametrija, pribor. Fototeodoliti, format snimka, žižna daljina, vidno polje, svjetlosna jakost, fotoslojevi. Digitalne kamere, Amaterske kamere-primjena. Snimanje, veličina i nagib baze, stereoskopsko obuhvatanje terena, položajna i visinska tačnost, projektovanje snimanja. Blizupredmetna fotogrametrija, svrha i principi, stereokamere, orijentacione kontrolne tačke. Aerofotogrametrija, transportno sredstvo, orijentacioni uređaji za navigaciju, instrumenti za podatke vanjske orjentacije, vrste kamera, analogne kamere, digitalne kamere. Snimanje, vrijeme, mjerilo, preklapanje i potreban broj snimaka, izbor kamere, projektovanje snimanja. Orijentacione tačke u aerofotogrametriji, raspored, broj, stabilizacija, fotosignalizacija, signalizacija, geodetsko određivanje i tačnost određivanja orijentacionih tačaka. Interpretacija aerofotogrametrijskih snimaka. Dešifrovanje, fotoskica, prikupljanje podataka za nazive, klase i drugo.


Kraus, K.: Fotogrametrija - Knjiga 1, prijevod na hrvatski jezik, Zagreb-Sarajevo, 2006.


Ispit se polaže pismeno:

- I parcijalni ispit se organizuje u 8. sedmici nastave.

- II parcijalni ispit se organizuje u terminu završnog ispita (i popravnog ispita za studente koji ne polože II parcijalni ispit u terminu završnog ispita), a pristupaju mu samo studenti koji su položili I parcijalni ispit.

- završni ispit se organizuje shodno akademskom kalendaru, a pristupaju mu studenti koji nisu položili I parcijalni ispit kao i studenti koji nisu zadovoljni uspjehom na I parcijalnom ispitu.

- popravni ispit se organizuje shodno akademskom kalendaru, a pristupaju mu studenti koji nisu položili I parcijalni ispit, studenti koji nisu zadovoljni uspjehom na I parcijalnom ispitu kao i studenti koji nisu zadovoljni uspjehom na završnom ispitu.

Preduslov za izlazak na ispite je redovno pohađanje nastave, kao i primljeni svi programi od strane asistenta.


65

PREDMET MODELIRANJE GEOINFORMACIJA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Džanina Omičević


P+V ECTS


CILJEVI

Oblikovanje geoinformacijskih modela podataka koristenjem formalnih jezika za modeliranje

UML modeliranje

Upoznavanje i razumijevanje relevantnih internacionalnih standarda

ISHODI UČENJA

Razumijevanje OO koncepata modeliranja geoprostornih informacija

Modeliranje geoprostornih informacija formalnim jezikom

Korištenje internacionalnih ISO standarda

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod. Strateški dizajn, sistemska analiza, sistemski dizajn, izgradnja, korištenje i eksploatiranje.

Konceptualno modeliranje. Konceptualna shema. Konceptualni formalizam.

Priroda i svrha modela. Formalne specifikacije.

Unified Modelling Language – UML. Dijagram klasa. Relacije: asocijacija, generalizacija, realizacija,

zavisnost, uvjeti integririteta. Dijagrami načina koristenja: sekventni i kolaboracijski. Dijagram aktivnosti.

Internacionalni standardi u domeni modeliranja. ISO geoinformacijski standardi. OGC specifikacije.


Đonko Dž., Omanović S. (2009): Objektno orjentirana analiza i dizajn primjenom jezika UML, ETF,

Sarajevo.

RambaughJ., JacobsonI., BoochG. (1999): The Unified Modeling Language, Addison-Wesley.

Fowler M. (2004): UML ukratko (kratak vodič kroz standardni jezik za modelovanje objekata, Addison-

Wesley/ Mikro knjiga – prevod.

Naiburg, Eric J., Maksimchuk, Robert A. (2002): UML za projektovanje baze podataka, Addison-Wesley/

CET Beograd – prevod.

ISO 19107:2003 Geographic information – Spatial schema.



a) Ako student ostvari 55% bodova tokom nastave iz oba parcijalna ispita ocjena mu se formira u skladu sa skalom propisanom Zakonom o visokom obrazovanju.

b) Studenti koji nisu položili ispit tokom nastave polažu pismeni dio ispita integralno, rezultat se formira bodovi ostvareni tokom nastave + bodovi ostvareni na integralnom ispitu. Ocjena se formira na isti način kao pod a)



66

PREDMET GEODETSKI PLANOVI



P+V ECTS


CILJEVI

Razumijevanje temeljnih pojmova i problema izrade i upotrebe geodetskih planova u analognom i

digitalnom obliku.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje osobina geodetskog plana, projekcije i razmjere.

Podrobno razumijevanje podjele na listove planova, izrade planova i mjerenja na planu.

Pripremu podataka za izradu planova iz primarnih i sekundarnih izvora.

Razumijevanje principa formiranja sadržaja plana i njegovog grafičkog oblikovanja.

Održavanje i obnovu grafičkog sadržaja geodetskog plana.

Izradu topografski i katastarskih planova u CAD i GIS obliku.

Izradu visinske predstave terena u digitalnom obliku (izohipse).

SADRŽAJ PREDMETA

Geodetski planovi i njihova podjela. Osnovni elementi plana. Izbor mjerila plana. Projekcija i

trigonometrijske sekcije. Podjela na listove planova. Sadržaj i margine plana. Standardi i kvaliteta plana. Katastarski planovi. Metode računanja površina. Topografski planovi. Reljef i njegov prikaz na planovima. Interpolacija izohipsa. Osobine izohipsa. Ekvidistancija izohipsa. Geometrijska tačnost planova. Tačnost mjerenja na planu. Primjena geodetskih planova.

Primjena kompjuterske tehnologije u izradi digitalnih planova. Hardverska podrška. Grafički programi.

Standardi u izradi digitalnih planova. Slojevi geodetskih podataka. Entiteti i atributi, njihova klasifikacija i šifriranje. Simboli. Digitalni planovi kao osnova za GIS. Digitalni model reljefa. Geodetska mjerenja za potrebe digitalnog modela reljefa. Programi za crtanje izohipsa. Različita računanja iz digitalnih podataka za potrebe geodetske prakse i srodnih struka.


Živković, I. (1975): Topografski planovi, Naučna knjiga, Beograd.

Tuno, N. (2009): Geodetski planovi, skripta. Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu.


Tokom semestra su predviđena dva parcijalna pismena ispita koji se vrednuju sa po 40 bodova. Parcijalni ispit se smatra položenim ukoliko je na njemu ostvareno minimalno 55% bodova. Konačna ocjena se forimira zbirom bodova osvojenih na položenim parcijalnim ispitima i bodova za zadaće (maksimalno 20 bodova). Ukoliko je student ostvario ukupno 55 ili više bodova, formira se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom.

Studenti koji polože samo jedan parcijalni ispit, na završnom ispitu polažu pismeno onaj dio koji nisu položili. Studenti koji ne polože nijedan parcijalni ispit polažu završni ispit integralno koji se vrednuje sa 80 bodova i koji se smatra položenim ukoliko je ostvareno 55% bodova. Ostvareni bodovi na završnom ispitu se sabiraju s bodovima za zadaće. Ako je student prikupio ukupno 55 ili više bodova, formira se ocjena kao u prethodnim slučajevima.

Studenti koji ispit ne polože u toku semestra, niti na završnom ili popravnom ispitu, pristupaju dodatnom (septembarskom) ispitu. Ovaj ispit se vrednuje sa 100 bodova i smatra položenim ako je na njemu ostvareno minimalno 55 bodova.


67

PREDMET TEORIJA IZJEDNAČENJA I

VODITELJ PREDMETA Doc.dr Esad Vrce


P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Razumijevanje temeljnih pojmova i problema geodetskih mjerenja izjednačenja i jednostavnih

statističkih testova.

ISHODI UČENJA

Razumjeti osnovne pojmove na području verovatnoće i statistike,

Koristiti hipoteze u testiranju kvaliteta geodetskih podataka,

Shvatiti principe propagacije grešaka i riješavati geodetske probleme u vezi s tim,

Razumjeti principe metode najmanjih kvadrata.

SADRŽAJ PREDMETA

Geodetska mjerenja i njihova povezanost sa teorijom vjerovatnoće i statistikom.

Gaussova normalna distribucija.

Uzorci i statistička testiranja.

Slučajni vektor i varijans-kovarijans matrica. Zakon širenja varijans-kovarijans matrica.

Mjere preciznosti u jedno, dvo i trodimenzionalnim prostorima.

Izjednačenje i metoda najmanjih kvadrata.


K. Frankić: Uvod u izjednačenje metodom najmanjih kvadrata, Skripta, Sarajevo, 2007

S. Pašalić: Račun izravnanja, Svjetlost, Sarajevo, 1989

L. Feil: Teorija pogrešaka i račun izjednačenja I, Udžbenik Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb 1990


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela – pismeno, (dva parcijalna ispita samo zadaci). Svaki dio se boduje na sljedeći način:parcijalni ispiti, 2*25 bodova, ukupno: 50 bodova.

a) Ako student ostvari (sumarno iz dva parcijalna) 55% izlazi na završni ispit - samo teorija. Ako student ostvari 55% na teoriji formira mu se konačna ocjena kao aritmetička sredina.

b) Ako student ne ostvari (sumarno iz dva parcijalna) 55% omogućeno je da razliku do 55% ostvari na završnom ispitu – zadaci. Ako student ostvari 55% izlazi na teoriju. Ako student na teoriji ostvari 55% formira mu se konačna ocjena kao aritmetička sredina.

c) Ako student ni tada ne ostvari 55%, u septembru izlazi na završni ispit (zadaci 50%, teorija 50%). Ako student ostvari 55% bodova (zadaci) izlazi na teoriju i ako ostvari 55% formira mu se konačna ocjena kao aritmetička sredina.

Poništavanje ispita: Studenti položu integralno onaj dio koji poništi (ili zadatke ili teoriju).


68

PREDMET PRIMIJENJENA GEODEZIJA IV



P+V ECTS


CILJEVI

Osiguranje osnovnog nivoa razumijevanja geodetskih mreža, s naglaskom na moderne 1D precizne geodetske

mreže.

Razvijanje sposobnosti studenta za planiranje, nadzor i izvođenje terenskih radova neophodnih za uspostavu

visinskih geodetskih mreža, kao i za izravnanje i analizu takvih mreža.

ISHODI UČENJA

Razumjeti koncept 1D geodetskih mreža.

Primijena geodetske postupke koje geodeti upotrebljavaju s ciljem osiguranja 1D podataka, uključujući

trigonometrijski i geometrijski nivelman.

Mjerenja preciznim i elektronskim teodolitima, tahimetrima i nivelirima.

Identifikacija izvora grešaka pri određivanju visinskih razlika.

Praktično projektujovanje 1D mreža i njihova analiza.

Izravnavanje visinske mreže po teoriji najmanjih kvadrata upotrebom odgovarajućeg softvera i klasičnim

postupcima

SADRŽAJ PREDMETA

Visinski datum, visinska razlika. Definicija trigonometrijskog nivelmana. Trigonometrijski nivelman – posebna

pravila projektovanja mreže. Mjerenje zenitnih uglova. Računanje visinske razlike. Tačnost visinskih razlika. Otklon vertikale. Ograničenja trigonometrijskog nivelmana. Izravnanje visinskih razlika. Nivelman kao metoda. Nivelman kao visinska geodetska mreža. Mjerenje visinskih razlika. Greške nivelanja. Računanje visinskih razlika. Ocjena tačnosti mjerenja. Izravnanje visinskih razlika nivelmanskih mreža. Osnove GPS-a


Tuno, N., Kogoj, D. (2015): Primijenjena geodezija III, skripta. Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu.

Kogoj, D. (2006): Mjerenje dužina elektronskim daljinomjerima. Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu.

Tuno, N. (2014): Praktikum vježbi iz Primijenjene geodezije III, skripta. Građevinski fakultet, Univerzitet u

Sarajevu, Sarajevo.




69

PREDMET TEORIJA IZJEDNAČENJA II

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Esad Vrce


P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Razumijevanje temeljnih pojmova i problema izjednačenja metodom najmanjih kvadrata i statističke obrade

izjednačenih rezultata.

ISHODI UČENJA

Nakon završenog kursa kandidat će:

Razumjeti principe metode najmanjih kvadrata,

Riješavati jednačine grešaka i računati nepoznate parametre u geodetskim modelima,

Analizirati tačnost procjenjenih parametara.

SADRŽAJ PREDMETA

Izjednačenje parametričkog modela.

Izjednačenje uvjetnog modela.

Izjednačenje vertikalne i horizontalne kontrolne mreže s parametričkim i uvjetnim modelom.

Hellmertova transformacija kao parametrički model.

Izjednačenje poligonskog vlaka uvjetnim modelom.

A posteriori statistički testovi izjednačenja.

Deformirani matematički modeli.

Klasični globalni i lokalni testovi.

Pouzdanost i osjetljivost kontrolnih mreža.


K. Frankić: Uvod u izjednačenje metodom najmanjih kvadrata, Skripta, Sarajevo, 2007

S. Pašalić: Račun izravnanja, Svjetlost, Sarajevo, 1989

L. Feil: Teorija pogrešaka i račun izjednačenja I, Udžbenik Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,

1990








70

PREDMET KATASTAR NEKRETNINA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr. Jusuf Topoljak


P+V ECTS

B – geod. obavezni 4 3+3 7

CILJEVI

Upoznati studente sa postupcima prikupljanja katastarskih podataka, postupcima uspostavljanja i

održavanje baze podataka katastra nekretnina kao i baze podataka zemljišne knjige.

ISHODI UČENJA

Sticanje kompetencija za primjenu geodezije pri provođenju agrarnih operacija te vršenju terenskih i

kancelarijskih radova pri održavanju aktuelnih evidencija o nekretninama

Sticanje znanja o postupcima uspostavljanja i održavanja evidencija o nekretninama u BiH

SADRŽAJ PREDMETA

Potrebe za registrima. Zemlja-zemljište. Nekretnine. Upis nekretnina i prava u BiH. Osnovne značajke

registara.. Djelatnosti u katastru nekretnina (zemljišta). Nadležnosti. Ovlaštenja. Katastarska izmjera. Katastar nekretnina: pojam, definicija i vrste katastra nekretnina. Katastarska čestica. Sadržaj i svrha katastra. Katastarski planovi. Katastarski operat. Katastarske teritorijalne jedinice. Temelj izmjere i metode. Numeracija čestica. Određivanje površina katastarskih čestica. Izlaganje podatka na javni uvid. Izrada katastarskog operata. Dijelovi katastarskog operata. Tehnički i knjižni dio. Baza zemljišnih podataka. Održavanje podataka. Provođenje promjena. Održavanje izmjere – elaborat. Prijavni list. Diobni nacrt. Unos promjena. Zbirka isprava. Prijavljivanje Zemljišnoj knjizi. Konzistencija operata. Obnavljanje (reambulacija) katastra. Čuvanje dokumentacije katastra. Ured za katastar. Agrarne operacije, agrarna reforma i konolizacija, exproprijacija, komasacija, arondacija uzurpacija zemljišta. Zemljišna knjiga. Dvojni sustav upisa. Upravna struktura. Ostali registri (katastri). Upis posebnih dijelova nekretnine. Javna dobra, opća dobra i pomorsko dobro. Registri u svijetu. Tehničke metode. Definicija, omeđavanje i prikaz međa. Uloga geodeta. Thorensov katastar. Europski parcelarni katastar. Register of Deeds. Land registry. Pravo i pravne grane u BiH. Stari premjer. Novi premjer. Usaglašavanje starog i novog premjera (tehnički). Upravno pravo. Kancelarijsko poslovanje. BPKN.


Lukić V.: Katastar nekretnina, Šumarski fakultet, Banja Luka, 1995.

Larsson G.: Land Registration and Cadastral Systems, Longman Scientific Tehnical, London 1991.

Način polaganja ispita: Ispit se polaže pismeno:





- dodatni ispit se organizuje shodno akademskom kalendaru, a pristupaju mu svi studenti koji nisu položili ispit u terminu završnog i poravnog ispita.

Smatra se da je student položio ispit ukoliko je ostvario namanje 55% od ukupnog broja bodova na ispitu.


71

PREDMET STRUČNA PRAKSA



P+V ECTS


CILJEVI

Primjena znanja i vještina stečenih tokom prva tri semestra dodiplomskogstudija kroz terenski rad i

obradu mjerenih podataka.

ISHODI UČENJA

Sticanje kompetencija za postupke praktične primjene gedetskih metoda i postupaka u različitim

oblastima.

SADRŽAJ PREDMETA

Uspostava položajne i visinske geodetske osnove za potrebe snimanja detalja primjenom numeričkih

metoda. Izrada skice detaljnog snimanja. Snimanje terena primjenom ortogonalne metode, obične i elektronske tahimetrije. Kontrolna mjerenja. Obrada podataka snimanja detalja, računanje koordinata detaljnih tačaka, digitalno kartiranje tačaka i

kotrola mjerenih podataka. Izrada digitalnog modela reljefa, interpolacija i iscrtavanje izohipsi. Izrada digitalnog topografskog plana u CAD programskom okruženju. Izrada geodetskog elaborata.


Pravilnik za državni premer II deo: Opšte odredbe o premeru i propisi o poligonskoj i linijskoj mreži.

Savezna geodetska uprava, Beograd, 1958. Pravilnik za državni premer III deo: Razgraničenje i snimanje detalja i reljefa zemljišta i detaljni nivelman.

Savezna geodetska uprava, Beograd, 1958. Pravilnik o snimanju detalja. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove SRBIH,

Sarajevo, 1991. Pravilnik za izradu planova i računanje površina. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne

poslove SRBIH, Sarajevo, 1991. Pravilnik o bazi podataka katastra nekretnina. Federalna uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove,

Sarajevo, 2008.


Ispit se polaže putem elaborata

Studenti nakon završenog terenskog zadatka sačinjavaju elaborat koji predaju predmetnom nastavniku, poštujući termine završnog, popravnog i dodatnog ispita.

Ukoliko je elaborat kompletan, student je „ispunio obaveze“.

Ukoliko elaborat nije kompletan student se upućuje na doradu elaborata.

Termini za pregled elaborata su završni, popravni i dodatni ispit.


72

PREDMET INŽENJERSKA GEODEZIJA I

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Jusuf Topoljak


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa metodama i postupcima za horizontalno i visinsko obilježavanje objekata

ISHODI UČENJA

Razumijevanje pojmova vezanih za obilježavanje objekata Sticanje kompetencija za primjenu različitih metoda obilježavanja tačaka i pravaca u različitim uslovima

SADRŽAJ PREDMETA

Definicija i zadatak inženjerske geodezije. Horizontalno i vertikalno obilježavanje uglova, dužina i visinskih

razlika. Mjere preciznosti uglova i dužina. Računanje koordinata tačaka i njihova preciznost. Presjeci naprijed i nazad. Poligoni vlakovi u inženjerskoj geodeziji. Linearne transformacije koordinata. Računanje površine i volumena. Kružne krivine. Specijalni problemi računanja i obilježavanja jednostavnih i složenih krivina.


K. Frankić: Inženjerska geodezija, Skripta, Građevinski fakultet sarajevo, 2010 S. Pašalić: Inženjerska geodezija, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1995 A. Mulahusić, J.Topoljak, N. Tuno: Inženjerska geodezija I u praksi , Praktikum, Građevinski fakultet

Sarajevo, 2016. Hennecke F., Müller G., Werner H.: Handbuch Ingenieurvermessung, Band 1, Grundlagen, Verlag für

Bauwessen, 1994.




73

PREDMET GEOPROSTORNE BAZE PODATAKA



P+V ECTS


CILJEVI

Razumijevanje temeljnih modela geoprostornih baza podataka. Razvijanje potrebnih tehnika i vještina u korištenju sistema za upravljanje geoprostornim bazama podataka.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje pojmova u vezi sa geoprostornim bazama podataka. Samostalne analize uz korištenje geoprostornih baza podataka.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod u baze podataka: definicije, historija, ciljevi, jezici, arhitektura. Modeli podataka: osnove, relacijski,

mrežni, hijerarhijski. Informacioni sistemi, konvencionalni sistemi, geoprostorni sistemi baza podataka. Evolucija geoinformacionih sistema. DBMS (SUBP) - sistemi za upravljanja bazama podataka. Logička organizacija podataka. Evolucija baza podataka. Svojstva objektno-relacijskih i polustruktuiranih modela. Osnovna funkcionalnost DBMS-a (SUBP-a). SUGBP. Apstraktni tipovi podataka. Troslojna arhitektura. Osnovne osobine SUBP. GIS. Interoperabilnost. Modeliranje. E/R model. Skupovi entiteta. E/R dijagram. Skup relacija. Multipliciranje binarnih E/R relacija. Troznačne relacije Jedan na jedan relacija. Više na jedan relacija. Više na više relacija. Uloge. Atributi na relacijama. Dijagrami sa atributima na relacijama. Polustruktuirani tipovi podataka i podaci - web GIS. Podklase (u E/R dijagramima, objektno-orijentisane podklase). Ključevi. Ključevi u E/R dijagramima. Slabi skup entiteta. Relacioni model. Temeljni koncepti. E/R dijagrami. Funkcionalne zavisnosti. Oblikovanje relacijske sheme baze podataka. SQL: jednostavni upiti, spajanje, podupiti, operacija nad kompletnim relacijama, promjene sadržaja baze podataka, definisanje relacione sheme, pogledi. Objektno-orijentisana (OO) analiza i dizajn. OO paradigma softverskog procesa. OO pristup razvoju softvera. UML – ciljevi. UML dijagrami. Dijagrami razvojnog ciklusa. Životni ciklus razvoja sistema. SDLC faza planiranja, SDLC faza analize, SDLC faza dizajna, SDLC faza implementacije, SDLC faza podrške. Vodopadni model SDLC-a. Objektno modeliranje korištenjem dijagrama klasa. Asocijacija. Generalizacija. Polimorfizam. Agregacija i kompozicija. Nasljeđivanje.

Ograničenja i nedostaci relacijskog modela. Objektni koncepti. Normalizacija – normalne forme. Modeliranje

i implementacija aplikacionih specifičnih operacija. Neprilagođenost programskih jezika. Objektni model. Objektni koncepti. Identitet objekta. Struktura objekta. Atributi-reference na druge objekte. Klase. Specifikacija perzistencije objekta. Kompleksni objekti. Hijerarhija objekata (tipova). ODL (Object Definition Language). Nasljeđivanje. Struktuirani objekti. Literali.


Z. Galić (2006): Geoprostorne baze podataka, Golden Marketing – Tehnička knjiga, Zagreb. J. Ullman, J. Widom (2002): A First Course in Database Systems, Prentice Hall. S. Shekhar, S. Chawla (2003): Spatial Databases: A Tour, Prentice Hall.

Način polaganja ispita: Ispit se polaže pismeno:

- I parcijalni ispit se organizuje u 8. sedmici nastave. - II parcijalni ispit se organizuje u terminu završnog ispita (i popravnog ispita za studente koji ne polože

II parcijalni ispit u terminu završnog ispita), a pristupaju mu samo studenti koji su položili I parcijalni ispit.


- popravnom ispitu pristupaju studenti koji nisu položili I parcijalni ispit, studenti koji nisu zadovoljni uspjehom na I parcijalnom ispitu kao i studenti koji nisu zadovoljni uspjehom na završnom ispitu.



74

PREDMET KARTOGRAFSKE PROJEKCIJE



P+V ECTS


CILJEVI

Stjecanje znanja o mreži meridijana i paralela u različitim kartografskim projekcijama i raspodjela

deformacija duljina, kutova i površina. Poznavanje osnovnih svojstava kartografskih projekcija u Bosni i Hercegovini i Europi. Sposobnost rješavanja zadataka u Gauss-Krügerovoj projekciji, poprečnoj i konformnoj Mercator projekciji, kao i Lambertovoj konformnoj konusnoj projekciji.

ISHODI UČENJA

Studenti se upoznaju s osnovnim kartografskim projekcijama i njihovim karakteristikama te su osposobljeni

za obavljanje koordinirati proračunom i deformacija parametara, kao i sa posebnim osvrtom na projekcije nacionalnog koordinatnog sustava.

SADRŽAJ PREDMETA

Opća teorija kartografskih projekcija. Osnovni pojmovi i jednadžbe. Mjerila karte. Deformacija duljina,

veličina i kutova. Procijedite elipsa i glavne linije. Podjela projekcija. Prijelaz s okomitih na horizonatalne i kose projekcije. Osnovne jednadžbe za konusne, cilindrične, azimutalne, pseudocilindrične, pseudokonusne, polikonusne projekcije. Izbor projekcije. Geodetske projekcije. Konformne projekcije pomoću analitičke funkcije. Izometričke koordinate. Gauss-Krüger projekcija. Izravne i inverzne jednadžbe. Konvergencija meridijanima. Mjerilo karte i deformacija. Redukcija dužine i linija. Koordinatni sustav u Bosni i Hercegovini. Transverzalna Mercator projekcija. UTM projekcija. Transformacija koordinata između susjednih sustava. Službene projekcije karta u Bosni i Hercegovini.


1. Frankić, K.: Matematička kartografija, Skripta, Građevinski fakultet, Sarajevo 2008. 2. Frančula, N.: Kartografske projekcije, Skripta, Geodetski fakultet, Zagreb 2000. 3. Borčić, B.: Matematička kartografija (Kartografske projekcije), Tehnička knjiga, Zagreb 1955. 4. Borčić, B.: Gauß-Krügerova projekcija meridijanskih zona, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1976. 5. Hrvatsko kartografsko društvo http://www.kartografija.hr


Bodovanje prisustva predavanju - 5 bodova, vježbama - 5 bodova. Tijekom nastave ispit se polaže u tri dijela. Svaki dio je nosi bodove kako slijedi:

Prvi parcijalni - 20 poena, Drugi parcijalni - 20 poena, ispit-teorija 50, ukupno 90 bodova. Sveukupno: 100 bodova.

a) Ukoliko student ostvari 55% iz svih triju dijelova ispita, formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu.


c) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno. Ocjena se formira kao pod a) osim što nema opcije usmenog za višu ocjenu.

Poništavanje ispita: Studenti koji su položili sva tru dijela, a nisu zadovoljni rezultatom postignutim na jednom dijelu, mogu ga poništiti i na završnom ispitu polagati taj dio.

http://www.kartografija.hr/


75

PREDMET KARTOGRAFIJA I



P+V ECTS


CILJEVI

Osnovna znanja o pojmovima, povijesti i osnovama kartografije, o kartografskim projekcijama,

kartografskom modeliranju, o objektima prikaza.

ISHODI UČENJA

Nakon uspješno savladane tematike predmeta student će biti osposobljen za znanjima o znanstvenoj oblasti

kartografije i njenim proizvodima.

SADRŽAJ PREDMETA

Kartografija i njezini zadaci. Definicije kartografije. Podjela kartografije. Klasifikacija karata. Geografske i

tematske karte. Elementi geografske karte. Pregled povjesnog razvoja kartografije. Matematička osnova karata. Osnovne teorije kartografskih projekcija. Deformacije i mjerila projekcije. Izbor projekcije. Kartama srodni prikazi. Osnovni geometrijsko-grafički elementi. Kartografski znakovi. Kartografski ključevi. Signature. Dijagrami na karti. Višeton. Boja. Pismo na karti. Osnovno o kartografskoj vizualizaciji. Osnovni pojmovi o kartografskoj generalizaciji.


Frangeš, S.: Opća kartografija (rukopis), www.geof.hr/kartogra/opca%20kartografija.pdf Lovrić, P.: Opća kartografija. Sveučilište u Zagrebu 1988. Robinson, A.H., Morrison, J.L., Muehrcke, P.C., Kimerling, a.J., Guptill, S.C.: Elements of Cartography. New

York, J. Wiley and Sons 1995. http://129.187.175.5/materials/Einf_i_d_Karto/s1.pdf http://129.187.175.5/materials/Einf_i_d_Karto/s2.pdf

Način polaganja ispita: Bodovanje prisustva na predavanju – 5 bodova. Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela. Boduje se na sljedeći način: Seminarski rad - 35 bodova, ispit - 60 bodova, ukupno: 95 bodova. Sveukupno: 100 bodova. a) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu. b) Uspješna obrana seminarskog rada je preduvjet za izlazak na ispit.


http://www.geof.hr/kartogra/opca%20kartografija.pdf

http://129.187.175.5/materials/Einf_i_d_Karto/s1.pdf,%20http:/129.187.175.5/materials/Einf_i_d_Karto/s2.pdf



76

PREDMET SATELITSKA GEODEZIJA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Medžida Mulić


P+V ECTS


CILJEVI

Savladavanje osnova nebeske mehanike i GNSS te izvođenje različitih GNSS-mjerenja, upotrijeba različitih

softvera i metoda obrada podataka. Primjena: broadcost, precizne, brze (rapid) i ekstra brze efemeride; upotreba: ponuđenih podataka mjerenja IGS i BiHPOS servisa. Primjena dinamičkih i pločnih koordinatnih sistema, transformacije koordinata između njih i u državni koordinatni sistem, obavljanje (na terenu) relativne kalibracije antena i upotreba podataka apsolutno kalibriranih antena, primjena različitih modela geoida i visinskih sistema, te određivanje undulacije geoida. Uzimanje u obzir vremenske promjene ubrzanja sile teže pri obradi GNSS podataka. Ovladavanje osnovama satelitskih laserskih mjerenja i satelitske altimetrije.

ISHODI UČENJA

Razumjeti strukturu GPS/GNSS signaka i praćenje GPS/GNSS signala. Razumjeti i sistematizirati razne utjecaje i izvore pogrešaka za GPS/GNSS opažanja. Biti upoznat s postupcima terenskih GNSS mjerenja i osnovama obrade podataka.

SADRŽAJ PREDMETA

Savremena satelitska geodezija. Geodetski referentni sistemi i transformacije. Nebeski koordinatni sistemi

(ICRS) i njihove realizacije (ICRF), terestrički koordinatni sistemi (ITRS) i njihove realizacije (ITRF), koordinatni sistemi zemljinih ploča (ETRS89), iNNR-NUVEL1A kinematički model zemljinih ploča. Skale vremena. Polje ubrzanja sile teže i njegove vremenske varijacije, osnove određivanja geoida. Gibanja satelita. Osnove nebeske mehanike, poremećajne putanje satelita, metode određivanja putanje satelita, osnove geometrijske i dinamičke satelitske geodezije. GNSS, GPS modernizacija i zajednička obrada hibridnih mjerenja GNSS (GPS,GLONASS i GALILEO). Posebnosti obrade dugih GNSS-bazičnih linija. Određivanje faznih centara antena GNSS prijamnika i GNSS satelita. Moderni GPS prijemnici i multipath efekti. GNSS metode mjerenja i obrada podataka, diferencijalni GNSS, permanentne referentne mreže i DGNSS- servisi. Osnove satelitskih laserskih mjerenja. Osnove satelitske altimetrije


Mulić, M.: Satelitski geodezija. Skripta-draft. Građevinski fakultet Sarajevo. 2012 Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, H., Colins J.: GPS Theory and Practice, 2001 Bilajbegović, A., Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, H.: Osnovni geodetski radovi-savremene metode.

Tehnička knjiga Zagreb. 1991 Preduvjeti za polaganje ovog ispita su kao što slijedi: Položeni ispiti iz predmeta: Matematike, Fizika, Primjenjena geodezija I-II

Odslušana predavanja i urađene i prihvaćene vježbe za predmete: Teorija izjednačenja, Primjenjena geodezija III-IV.

Način polaganja ispita: Tokom semestra student treba prikupiti najmanje 50% bodova, i to na sljedeći način: Domaće zadaće, programi, izvještaji praktičnih vježbi ukupno se boduju kao 20 bodova, te dva kratka teoretska

testa po 15 bodova.

Na kraju semestra se polaže finalni pismeni ispit. Student koji osvoji najmanje 55% bodova (od 30 bodova) mora ići na usmeni ispit. Na usmenom ispitu može osvojiti do 20 bodova.


77

PREDMET GEODETSKI REFERENTNI OKVIRI



P+V ECTS


CILJEVI

Razvijanje znanja o vezi između svemirskih (inercijalnih) i terestričkih (uz Zemlju vezanih) koordinatnih

sustava odnosno njihovih realizacija – okvira, kako bi se naučile i stekle vještine za osiguravanje međusobnog povezivanja rezultata moderne GPS satelitske izmjere s klasičnim terestričkim mjerenjima uz pomoć različitih transformacija datuma.

ISHODI UČENJA

Definirati i znati razlikovati pojmove: geodetski referentni sistem, okvir i datum. Razumijeti teorijske i praktične osnova na kojima su izgrađeni tradicionalni i moderni Geodetski referentni

sistemi (GRS) i njihove realizacije-okviri. Razlikovati potpuno geometrijski definirane GRS od onih GRS na koje djeluje i koji su zasnovani na polju

sile Zemljine teže. Imati uvid u geodinamičke faktore koji djeluju na definiranje i održavanje GRS. Biti upoznat s postojećim državnim i međunarodnim referentnim okvirima. Razumjeti i primijeniti algoritme za konverziju i transformaciju između različitih GRS.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod. Vrste koordinata, pravougle i krivolinijske. Definicija referentnog sistema i referentnog okvira.

Nebeski (inercijalni) sistem (ICRS) i njegova realizacija ICRF. Svemirske geodetske tehnike za njegovu realizaciju. Međunarodni terestrički referentni sistem (ITRS) i njegova različite realizacije (ITRFgg).

Konvencionalni terestrički referentni sistem (TRF), fiksiran za Zemlju preko geodetskog datuma (ne nužno

geocentrički). Međunarodni terestrički referentni sistem (ITRS) uspostavljen i realiziran uz pomoć laserskih satelitskih, GPS i VLBI mjerenja kao ITRF realizacija, geocentrički sistem. Međunarodne službe Zemljine rotacije (IERS). Navigacijski (lokalni) okviri. Europski terestrički referentni sistem ETRS89 i njegova realizacija ETRF89.

Nebeski referentni okvir (CRF). Transformacija između CRF-a i TRF-a. Transformacija između ITRF-a i

ETRF89. Transformacija između ETRF89 i nasljeđenog lokalnog datuma s obzirom na Besselov elipsoid kao način uklapanja rezultata modernih satelitskih opažanja (GPS/GNSS) u stari okvir.

Elipsoidni sistem koordinata i konverzija između pravokutnog Kartezijevog i elipsoidnog sistema

koordinata. Veza između globalnog pravokutnog i mjesnog astronomskog sistema koordinata te elipsoidnog i sistema koordinata u ravnini projekcije.

Fundamentalne linearne transformacije: translacija, rotacija, mjerilo. Konverzija i transformacija između

koordinatnih sistema. Definicija geodetskih datuma. Helmertova slična transformacija u 3D.


Mulić, M.: Geodetski referentni okviri. Skripta-draft. Građevinski fakultet Sarajevo, 2013. Jekeli, C.: Geometric Reference Systems in Geodesy. Ohio State University, 209 pages. 2012. Torge W.: Geodesy, 3rd Edition, Walter de Gruyter, 2001. Preduvjeti za polaganje ovog ispita su kao što slijedi: Položeni ispiti iz predmeta: Matematike, Fizika, Primjenjena geodezija I-II Odslušana predavanja i urađene i prihvaćene vježbe za predmete: Teorija izjednačenja, Primjenjena

geodezija III-IV.

Način polaganja ispita: Tokom semestra student treba prikupiti najmanje 50% bodova, i to na sljedeći način: Domaće zadaće, programi, izvještaji praktičnih vježbi ukupno se boduju kao 20 bodova, te dva kratka teoretska testa na kojima je moguće osvojiti po 15 bodova, što iznosi ukupno 50 bodova prikupljenih tokom semestra.

Na kraju semestra se polaže finalni pismeni ispit. Student koji osvoji najmanje 55% bodova (od 30 bodova) mora ići na usmeni ispit. Na usmenom ispitu može osvojiti do 20 bodova.


78

PREDMET OSNOVNI GEODETSKI RADOVI



P+V ECTS


CILJEVI

Razvijanje znanja o naslijeđenim lokalnim i savremenim globalnim standardima u području državne izmjere;

položajnim, visinskim i gravimetrijskim referentnim koordinatnim sistemima i pripadnim geodetskim datumima, te znanja i vještine u izmjeri, obradi, izjednačenju te kontroli kvalitete savremenih temeljnih geodetskih mreža u Bosni i Hercegovini i Europi.

ISHODI UČENJA

Razumjeti način realizacije položajnih, vertikalnih, gravimetrijskih mreža i pridruženih geodetskih datuma. Primijeniti formule i algoritme za računanja na referentnom elipsoidu. Steći napredno znanje i vještine za mjerenje, obradu i izjednačenje podataka mjerenja. Primijeniti znanje na procjenu kvaliteta i kontrola starih i savremenih geodetskih fundamentalnih mreža u

Bosni i Hercegovini kao i u Evropi.

SADRŽAJ PREDMETA

Definicija i podjela geodezije, osnovne plohe. Državni premjer, svrha i značaj triangulacije, trilateracije,

nivelmana, gravimetrije, geodetske astronomije. Savremene metode pozicioniranja: GPS, Doplerska, laserska i interferometrijska mjerenja. Inercijalni sistemi. Koordinatni sistemi: globalni geocentrički, lokalni elipsoidni i topocentrički te njihove međusobne veze. Geodetski datumi. Osnove elipsoidne geodezije. Uspostava državnih koordinatnih sustava i transformacije koordinata. Položajna mreža stalnih geodetskih točaka. Projektiranje položajnih mreža na državnom nivou, gradske položajne mreže, princip optimiranja geodetskih mreža. Određivanje mjerila mreže. Elektroničko mjerenje duljina, korekcije i redukcije. GPS mjerenje duljina. Položajni datum. Izjednačenje mreža. Matematički modeli na elipsoidu, sferi i u ravnini projekcije. Izjednačenje mreža po uvjetnim mjerenjima. Izjednačenje mreža po parametarskom načinu. Kombinirano izjednačenje mreža s klasičnim i GPS mjerenjima. Osnovna mreža stalnih visinskih tačaka. Sistemi visina: geopotencijalne kote, ortometrijski, normalni, normalni ortometrijski i dinamički sistemi visina. Međusobne relacije i transformacije visinskih sistema. Osnovna državna nivelmanska mreža, UELN i EUVN. Visinski datum. Modeli za izjednačenje nivelmanskih mreža. Trigonometrijski nivelman. Prijenos visina kombinacijom GPS-a i geoida. Gravimetrijske mreže i gravimetrijski datum.


Torge W.: Geodesy, 3rd Edition, Walter de Gruyter, 2001 Muminagić, A.: Viša geodezija I, Građevinski fakultet Sarajevo, 1981. Muminagić, A.: Viša geodezija II, Građevinski fakultet Sarajevo, 1985. Vaníček, P., E.J. Krakiwsky, 1982. Geodesy: The Concepts. North-Holland, Amsterdam.

Preduvjeti za polaganje ovog ispita su kao što slijedi: Položeni ispiti iz predmeta: Matematike, Fizika, Primjenjena geodezija I-IV, Teorija pogrešaka i

izjednačenja. Odslušana predavanja i urađene vježbe za predmeta: Geodetski referentni okviri i Satelitska geodezija.


Tokom semestra student treba prikupiti najmanje 50%. Domaće zadaće, predati programi, izvještaji praktičnih vježbi ukupno se boduju kao 20 bodova.

Tokom semestra se pismeno polažu dva parcijalna ispita. Svaki parcijalni ipit boduje se kao 40 poena. Za prolaznu ocjenu studenti moraju osvojiti najmanje 55% bodova na svakom parcijalnom ispitu.

Studenti koji su položili jedan parcijalni ispit tokom semestra imaju pravo na polaganje samo onog kojeg nisu položili. Ako nisu položili ni jedan parcijalni dio trebaju polagati integralni pismeni ispit.


79

PREDMET KARTOGRAFIJA II


STUDIJ STATUS

B – geod. obavezni 6 2+2 5.5

CILJEVI

Osnovna znanja o kartografskom oblikovanju, te o metodama kartografskog prikaza (analognih i

virtualnih), i postupcima izrade, reprodukcije i održavanja karata.

ISHODI UČENJA

Nakon uspješno savladane tematike predmeta student će biti osposobljen za samostalno rješavanje

problema iz domena kartografije.

SADRŽAJ PREDMETA

Tijek izrade kartografskog prikaza. Hardver i softver u kartografiji. Modeliranje geografskih objekata,

atributnih, vektorskih i rasterskih podatka. Kartografsko modeliranje. Osnovni geometrijsko-grafički elementi. Kartografski znakovi. Faktori koji utječu na kartografsku generalizaciju. Osnovno o postupcima kartografske generalizacije. Automatizirana kartografska generalizacija. Modeliranje reljefa i 3D objekata. Kartografska reprodukcija. Digitalni postupci izrade i umnožavanja karata. Skup podataka za upotrebu. Metode upotrebe karata. Način održavanja kartografskog prikaza.


Frangeš, S.: Opća kartografija (rukopis), www.geof.hr/kartogra/opca%20kartografija.pdf Lovrić, P.: Opća kartografija. Sveučilište u Zagrebu 1988. Robinson, A.H., Morrison, J.L., Muehrcke, P.C., Kimerling, a.J., Guptill, S.C.: Elements of Cartography.

New York, J. Wiley and Sons 1995. http://129.187.175.5/materials/Einf_i_d_Karto/s1.pdf http://129.187.175.5/materials/Einf_i_d_Karto/s2.pdf

Način polaganja ispita: Bodovanje prisustva na predavanju – 5 bodova, vježbama – 5 bodova. Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela. Svaki dio se boduje na sljedeći način: Praktične vježbe - 40 bodova, ispit - 50 bodova, ukupno: 90 bodova. Sveukupno: 100 bodova. a) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu. b) Prihvaćene vježbe su preduvjet za izlazak na ispit.


http://www.geof.hr/kartogra/opca%20kartografija.pdf



GRAĐEVINSKI FAKULTET STUDIJSKI PROGRAMI - KONSTRUKCIJE

80

II ciklus studija

3. Magistarski studij građevinarstva, smjer Konstrukcije

Magistarski studij građevinarstva, smjer Konstrukcije je jedan od studija drugog ciklusa u oblasti građevinarstva. Na ovom studiju se daju se ekspertna znanja vezana za

analizu i projektovanje svih vrsta konstrukcija. Trajanje studija je dvije godine, odnosno četiri semestra, od kojih je poslednji rezervisan za izradu i odbranu završnog rada. Studij

vrijedi 120 ETCS bodova. Ispunjenjem studijskih obaveza na ovom studiju stiče se zvanje

Magistar građevinarstva – diplomirani inžinjer građevinarstva, smjer konstrukcije. Ishodi učenja su ekspertno razumijevanje složenih konstrukterskih problema i sposobnost

samostalne izrade i implementacije projektne dokumentacije za izgradnju svih vrsta konstrukcija u oblasti građevnartsva, sposobnost osmišljavanja i realizacije eksperimenata u

svrhu naučnih i stručnih istraživanja u oblasti konstrukcijal te razvijanja originalnog pristupa u rješavanju problema unutar naučnog konteksta. Magistar građevinarstva - diplomirani

inžinjer građevinarstva, smjer konstrukcije je osposobljen za poslove projektanta i

odgovornog projektanta konstrukcija svih građevinskih objekata, konsultanta u oblasti projektovanja konstrukcija, nadzora nad građenjem i rukovodioca svih poslova vezanim za

izgradnju konstrukcija objekata visokogradnje, hidrogradnje i niskogradnje. Inžinjeri koji su završili ovaj studij imaju mogućnost upisati III ciklus studija.

Na svim studijima II ciklusa koji se organizuju na Građevinskom fakultetu postoje dva

obavezna zajednička predmeta:

Inženjerska matematika III – 1. semestar

Upravljanje projektom – 3. semestar


81

Plan Magistarskog studija građevinarstva, smjer Konstrukcije



Inženjerska matematika III 3 2 6

Ploče i ljuske 2 2 6

Teorija elastičnosti i plastičnosti 2 2 6

Teorija konstrukcija 2 2 6

Drvene konstrukcije II 2 2 6

Mehanika tla i stijene II 2 2 6

Izborni predmet sa drugog odsjeka Prema tabeli odg. odsjeka

Ukupno 11 10 min 30



Metalne konstrukcije 3 2 6

Betonske konstrukcije III 3 3 6

Podzemne konstrukcije 2 2 6

Modeliranje konstrukcija 2 2 6

Dinamika konstrukcija 2 2 6

Građevinski materijali II 2 2 6


Ukupno 12 11 min 30

Obavezni predmeti su boldirani, ostali su izborni predmeti.


82



Upravljanje projektom 2 2 5

Projektovanje mostova 3 2 7

Spregnute konstrukcije 2 2 6

Ojačanje tla i stijena 2 2 6

Tehnologija betona 2 2 6

Lagane konstrukcije* 2 2 6

Ispitivanje konstrukcija 2 2 6

Prednapregnute konstrukcije 2 2 6

Aseizmičko građenje 2 2 6

Teorija sigurnosti* 2 2 6

Trajnost i održavanje konstrukcija* 2 2 6


Ukupno 11 10 min 30

Napomena: * Nastava nije organizovana 2017/18 školske godine.



Završni rad 0 0 30

Ukupno 0 0 30



83

PREDMET INŽENJERSKA MATEMATIKA III

VODITELJ PREDMETA Doc.dr Emil Ilić-Georgijević


P+V ECTS

M–K,H,S,G obavezni 1 3+2 6

CILJEVI PREDMETA

Sticanje znanja iz numeričkih metoda za rješavanje nelinearnih jednačina, sistema linearnih jednačina,

teorije interpolacije, aproksimacije, kao i numeričkih metoda za diferenciranje, integraciju i rješavanje diferencijalnih jednačina.

ISHODI PREDMETA

Student bi trebalo da zna približno rješavati nelinearne jednačine, sisteme linearnih jednačina, na osnovu

interpolacionih metoda približno odrediti vrijednost funkcije u tački, kao i njen izvod, numerički računati određene integrale, kao i rješavati Košijeve probleme (uključujući sisteme) i rubne probleme.

SADRŽAJ PREDMETA

Redovi funkcija : stepeni redovi i Fourierovi redovi; Linearni vektorski prostor i metrički prostor; Banahov stav o fiksnoj tački; Numerička matematika: sistemi linearnih i nelinearnih jednačina; aproksimacija i interpolacija,

diferenciranje i integriranje; Rješavanje običnih diferencijalnih jednačina; Cauchyjev problem (Eulerova metoda. Runge Kuta); Rubni

problem; Jednačine matematičke fizike.


Ilić-Georgijević, Inžijnjerska matematika III, Građevinski fakultet Sarajevo, 2016. Demidovič, Maron, Computational Mathematics, MIR Publishers, Moscow Tošić,d.đ.,uvod u num.Analizu-sa zbirk.zadataka,beograd,2004 Suljagić, S., Matematika III, skripta Građevinski fakultet, Zagreb, 2001. Polić, S., Numeričke metode, skripta, Građevinski fakultet, Zagreb, 1992.






se formira:



84

PREDMET TEORIJA ELASTIČNOSTI I PLASTIČNOSTI


Prof.dr Adnan Ibrahimbegović


P+V ECTS

M – K obavezni 1 2+2 6

CILJEVI PREDMETA

Upoznavanje studenata sa osnovama teorije elastičnosti i plastičnosti i metodama rješavanja problema.

ISHODI UČENJA

Student posjeduje znanje iz analize naprezanja i deformacije konstrukcije. Student posjeduje osnovna znanja iz termodinamike i teorije termodinamike i plastičnosti. Student je sposoban da analizira konstrukciju, definira nove matematičke modele inženjerskih

konstrukcija, odabire metoda za rješavanje konstrukcije, sposoban je da analizira stanje naprezanja u elementima konstrukcije.

Student je kretaivan i spreman za projektiranje i proračun korištenjem naprednijih modela.

SADRŽAJ PREDMETA

Tenzor napona, tenzor deformacija, pomjeranja, uslovi kompatibilnosti deformacija, veza između

komponenata naprezanja i komponenata deformacija. Problemi teorije elastičnosti i način rješavanja. Elastični izotropni materijal, Elastični anizotropni materijal. Opći principi i zakoni teorije elastičnosti. Bernoulli-Euler teorija grede i Timoshenko teorija grede, ravninski problemi, torzija, visoko stjeni nosači.

Opći principi i zakoni teorije plastičnosti. Uslovi tečenja materijala, konstitutivne jednačine plastičnosti.

Kriterij tečenja materijala. Plohe tečenja materijala. Reološki modeli. Idealiziranje zakonitosti kod materijalne nelinearnosti (primjeri linearno-elastičan idealno plastičan materijal, biliearna aproksimacija

Teorija plastičnih zglobova I reda (aksijalno napregnuti elementi i linijske konstrukcije). Teorije granične analize. Pregled postupka rješavanja problema konturnih uslova, u teoriji

elastičnosti i teoriji plastičnosti. Osnovni elementi neelastičnog konstitutivnog modela na primjeru von Mises / Tresca modela za metale. Popravke prediktivnih karakteristika von Mises modela (model očvršćenja, osjetljivost na brzinu deformacije itd.). Modeli plastičnosti za kohezivne materijale: Mohr-Coulomb, Ducker-Prager, Rankin, Saint-Venant. Modeli oštećenja (Kacanov / Lemaitre).

Kombinacije modela plastičnosti i oštećenja.


Ademović N. Teorija elastičnosti, Građevinski fakultet Sarajevo, 2015. Ibrahimbegović A. Nelinearna mehanika deformabilnih tijela, 2009.


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: Zadaća iz teorije elastičnosti - 10 bodova, parcijalni ispit - 40 bodova, ukupno: 50 bodova.

Zadaća iz teorije plastičnosti - 10 bodova, parcijalni ispit - 40 bodova, ukupno: 50 bodova.



c) Studenti koji ne položi pod b) na drugom roku (popravni ispit) polaže ispit pismeno integralno, a ocjena im se formira:



85

PREDMET TEORIJA KONSTRUKCIJA

VODITELJ PREDMETA Prof.dr. Samir Dolarević


P+V ECTS


CILJEVI

Produbiti stečena znanja iz linearne teorije štapa. Upoznati studente sa varijacionom formulacijom

ravnoteže i energetskim principima. Upoznati studente sa Teorijom drugog reda i načinom njene primjene pri analizi konstrukcija. Objasniti

problem stabilnosti i načine praktičnog rješavanja problema stabilnosti.

ISHODI UČENJA

U potpunosti ovladati metodom deformacija i linearnom teorijom štapa. Samostalna analiza složenih konstrukcija i pravilna interpretacija dobivenih rezultata Razumjeti razlike pri proračunu po teoriji prvog i drugog reda. Razumjeti problem stabilnosti, mogućnost

pojave problema i njegovo rješavanje.

SADRŽAJ PREDMETA

Tehnička metoda deformacija sa kosim štapovima. Matrice krutosti sistema sa popustljivim vezama. Matrica

krutosti – uvjetovanost, sopstvene vrijednosti i sopstveni vektori, kondenzacija. Potencijalna energija sistema. Energetski princip ravnoteže. Totalna potencijalna energija. Varijaciona

formulacija. Pojam stabilne i labilne ravnoteže. Pojam i uzroci nelinearnosti. Principi nelinearnog proračuna. Osnovne pretpostavke Teorije II reda.

Jednačine ravnoteže i geometrijske jednačine pod pretpostavkom o velikim pomjeranjima. Veza između opterećenja i pomjeranja po Teoriji II reda. Geometrijska matrica krutosti štapa. Matrica krutosti sistema po Teoriji II reda.

Problem stabilnosti. Osnove Teorije stabilnosti: kritična sila, dužina izvijanja, bifurkacija. Proračun kritične

sile za štap sa raznim rubnim uslovima iz diferencijalne jednačine po Teoriji II reda. Metode Bubnov-Galjerjin i Ritz. Proračun kritičnog opterećenja za sistem. Stabilnost lukova i ljuski. Primjena komercijalnih softvera za analizu konstrukcija: SAP 2000 i Tower.


S.Dolarević, Statika konstrukcija, Građevinski fakultet Sarajevo, 2011. O.Jokanović, Geometrijska nelinearnost i stabilnost linijskih konstrukcija Softver: SAP 2000 i CAL



a) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju, pri čemu se bodovima na parcijalnim ispitima može dodati do 10 bodova na osnovu samostalno urađenih zadaća.





86

PREDMET PLOČE I LJUSKE



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje sa teoretskim postavkama na kojima se zasniva analiza površinskih konstruktivnih elemenata.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje osnovnih zakonitosti u površinskim nosačima pri djelovanjem opterećenja. Samostalna analiza ploča i osnovnih ljuski.

SADRŽAJ PREDMETA

Ploče napregnute na savijanje ili u sopstvenoj ravni. Cachy-ev problem. Fourier-ova analiza kod rješavanja

diferencijalne jednačine ploče. Navier-ovo i Maurice Levi-evo rješenje. Analiza savijanja kod pravougaonih i polarno simetričnih kružnih i prstenastih ploča, uticajna polja.

Ljuske, definicija i osnovne postavke, membranska i momentna teorija tankih ljuski, naponi, presječne sile,

deformacije, diferncijalne jednačine savijanja ljuski, konturni uslovi. Analiza osno simetričnih cilindričnih, konusnih i sfernih ljuski. Kombinovane konstrukcije od ljuski, ploča i kružnog prstena.


Z. Maglajlić, Ljuske, GF Sarajevo, 2008. N. Hajdin, Teorija proračuna ljuski, NK Beograd






Poništavanje ispita: Studenti koji su položili oba dijela, a nisu zadovoljni rezultatom postignutim na jednom

dijelu, mogu ga poništiti i na završnom ispitu polagati taj dio.


87

PREDMET DRVENE KONSTRUKCIJE II



P+V ECTS

M -K izborni 1 2+2 6

CILJEVI

Cilj predmeta je upoznavanje sa principima projektovanja, nosivim strukturama i proračunom drvenih

konstrukcija. Sadržaj predmeta treba da omogući poznavanje drvenih konstruisanja i proračuna konstrukcijskih elemenata i sistema.

ISHODI UČENJA

Upoznavanje sa savremenim drvenim konstrukcijama. Projektovanje i dimenzioniranje komleksnih drvenih konstrukcija.

SADRŽAJ PREDMETA

Tehnologija proizvodnje nosača od lijepljenog lameliranog drveta (L.L.D). Oblici i statički sistemi. Pravi i

trapezni nosači od L.L.D. Zakrivljeni i koljenasti nosači od L.L.D. Ramovske konstrukcije od L.L.D. Ugao rama. Analiza ramovskih konstrukcija sa popustljivim vezama u uglovima. Lučni nosači od L.L.D. Praktična nastava.Obilazak fabrike za proizvodnju L.L.D. Međusobne veze elemenata od L.L.D. Montažni nastavci. Ležišta lijepljenih lameliranih konstrukcija. Bočna stabilnost nosača od L.L.D. Prostorna stabilnost konstrukcija od L.L.D. Spregovi. Dijafragme. Konstrukcije drvenih kuća. Otpornost elemenata od drveta na požar. Drvene konstrukcije u seizmičkim područjima.


Drvene konstrukcije (Milan Gojković i Dragoslav Stojić, Beograd, 1999.) Drvene konstrukcije III, IV i V (Zvonimir Žagar, Zagreb, 2000.) Holzbau 1 i 2 (Werner i Zimmer, Springer, 1999.) STEP/EUROFORTECH, Timber Engineering, Volume I, First edition, Centrum Hout, Netherlands, 1995. STEP/EUROFORTECH, Timber Engineering, Volume II, First edition, Centrum Hout, Netherlands, 1995.



Test 20 poena



Za polaganje završnog dijela ispita potrebno je ostvariti najmanje 55% poena na elaboratu i testu.


88

PREDMET MEHANIKA TLA I STIJENA 2



P+V ECTS

M - K izborni 1 2+2 6

CILJEVI

Upoznati studente sa osnovnim principima interakcije tla (stijene) i konstrukcija. Objasniti studentima

logiku i pravila na osnovu kojih se uspostavlja veza između realnih konstrukcija i proračunskih modela. Shvatiti pretpostavke proračunskih modela i značaj izbora mjerodavnih geotehničkih paramtara tla i stijene na rezultate proračuna.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje pojma interakcije tla i konstrukcije Razumijevanje i interpretacija rezultata složenih naponsko deformacionih analiza Samostalna analiza geotehničkih konstrukcija koja rezultuje odgovarajućim radnim nacrtima

SADRŽAJ PREDMETA

Osnovni principi i opće pretpostavke pri analizi konstrukcija u kontaktu sa tlom (stijenom). Vrste modela

u geotehnici: Inženjersko geološki model, Numerički model, Konstitutivni modeli. Mohr-Coulomb-ov model. Opterećenja. Metoda redukcije parametara čvrstoće. Izbor karakterističnih parametara tla i stijene. Mehanika kritičnog stanja. Primjena Eurocode 7 pravilnika za dimnezioniranje konstrukcija u kontaktu sa tlom (stijenom). Prilagođavanje komercijalnih programskih paketa zahtjevima Eurocode 7 normi (stabilnost kosina, zaštitna konstrukcija, grupa šipova). Konsolidacija. Zaštita duboke građevinske jame: pojam, principi oblikovanja, savremeni proračunski postupci, izvođački detalji. Interakcija tla i objekta visokogradnje: Dimenzioniranje temeljne ploče objekta visokogradnje, detalji oblikovanja i izvođački nacrti. Grupa šipova: Dokazi nosivosti grupe šipova, proračunski postupci, interakcija temeljne ploče (stope), objekta i grupe šipova.


Wood, D. M. (2003). Geotechnical modelling (Vol. 1). CRC Press. Eurocode 7: Geotehnički proračun, 2009 - DIO 1: Opšta pravila Brinkgreve, R.B.J. (2002). PLAXIS - Finite Element Code for Soil and Rock Analyses: Users Manual –

Version 8, A.A. Balkema, Rotterdam, Netherlands Smoltczyk, U. (Ed.). (2003). Geotechnical Engineering Handbook, Procedures (Vol. 2). John Wiley & Sons.


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: Izrada i usmena odbrana programa - 10 bodova, parcijalni ispiti - 40 bodova, ukupno: 50 bodova.

Svi studenti polažu završni ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela sa ukupno 50 bodova.

Ako student ostvari 55% formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.

Poništavanje ispita: Studenti koji su položili oba dijela, a nisu zadovoljni rezultatom postignutim na završnom ispitu, mogu ga poništiti i ponovo polagati samo završni ispit.


89

PREDMET METALNE KONSTRUKCIJE



P+V ECTS

M - K obavezni 2 3+2 6

CILJEVI

Upoznavanje sa principima projektovanja, nosivim strukturama i proračunom metalnih konstrukcija.

Sadržaj predmeta treba da omogući oblikovanje konstruisanja kao i analizu konstrukcijskih sistema.

ISHODI UČENJA

Sposobnost oblikovanja i analize različitih metalnih konstrukcijskih sistema.

SADRŽAJ PREDMETA

Primjena metalnih konstrukcija u visokogradnji. Osnovni pristupi projektovanja industrijskih hala. Izrada

opšte dispozicije industrijske hale. Analiza opterećenja. Rožnjače (razni oblici i sistemi). Spregovi i ukrućenja (krovni, za kočenje, za bočne udare, vertikalni...). Kranske staze. (Limeni nosači. Oblici poprečnih presjeka. Forme limenih nosača. Interakcija naprezanja u rebru nosača. zbočavanje. Linearno-elastična teorija izbočavanja. Nosivost u postkritičnoj fazi – koncept efektivne širine. krućenja – povećanje stabilnosti ploče na izbočavanje. Poprečna ukrućenja: oslonačka i međuukrućenja. Podužna ukrućenja). Sistemi glavnih nosača industrijskih hala (jednokrilne i višekrilne hale). Konstrukcijsko oblikovanje glavnih nosača. Krovni vezači. (Rešetkasti nosači. Podjele rešetkastih nosača. Oblici rešetkastih nosaša. Analiza rešetki. Rešetkasti nosači sa čvornim limovima. Rešetkasti nosači bez čvornog lima. Rešetkasti nosači od šupljih profila). Glavni stubovi i njihovo oslanjanje. Osnovni principi projektovanja spratnih zgrada.Opšta dispozicija spratnih zgrada. Nosivi sistemi. Horizontalna nosiva konstrukcija. Vertikalna nosiva konstrukcija. Elementi za obezbeđenje krutosti zgrada. Elementi za prigušenje.


Čelične konstrukcije u zgradarstvu (Dragan Buđevac, Beograd, 2003). EN 1993-1-5:2006 ;EVROKOD 3; Proračun čeličnih konstrukcija; Deo 1-5: Punilimeni nosači. Stahlbau 2 (Thiele/Lohse, Stuttgart, 2000.).



Test 20 poena





90

PREDMET PODZEMNE KONSTRUKCIJE



P+V ECTS

M – K/S izborni/obavezni 2 2+2 6

CILJEVI

Osposobiti studente za prepoznavanje i samostalno rješavanje geotehničkih problema u oblasti

podzemnih konstrukcija, za komunikaciju sa inženjerskim geolozima i ostalim učesnicima u geotehničkim istražnim radovima i građenju podzemnih konstrukcija.

ISHODI UČENJA

Samostalna analiza stanja napona i deformacija u zoni uz podzemne konstrukcije Razumjevanje pojma strukturalne nestabilnosti stijenske mase oko podzemnih konstrukcija

SADRŽAJ PREDMETA

Osnovni principi i opće pretpostavke pri analizi podzemnih konstrukcija. Teorija rasteretnog svoda sa

primjenom na dimenzioniranje podzemnih konstrukcija i veza sa geotehničkim klasifikacijama stijenske mase. Istražni radovi kod izvođenja podzemnih radova i klasifikacije stijenske mase. Elementi primarne podgrade i sekundarne obloge. Primarni i sekundarni naponi u stijenskoj masi oko otvora. Teorije elastičnosti i elasto-plastičnosti u naponsko-deformacionoj analizi. Karakteristična kriva stijenske mase i podgrade. Definisanje diskontinuiteta u prostoru. Primjena stereografske projekcije u analizi strukturalne nestabilnosti iskopa i dimenzioniranju pograde. Principi i tehnike iskopa. Nova austrijska tunelska metoda. Tipovi i princip dimenzionisanja portalnih građevina.


I. Vrkljan, Podzemne građevine i tuneli, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2003.

P. Mišćević, Uvod u inženjersku mehaniku stijena, Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu,

2004.


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: program - 10 bodova, parcijalni ispiti - 40 bodova, ukupno: 50 bodova.

d) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu.

e) Studenti koji polože samo jedan dio na završnom ispitu polažu pismeno onaj dio koji nisu položili. Ocjena se formira kao pod a) osim što nema opcije usmenog za višu ocjenu.

f) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno, a ocjena im se formira:





91

PREDMET MODELIRANJE KONSTRUKCIJA



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa osnovnim principima, procedurama, ograničenjima i primjenom Metode konačnih

elemenata. Objasniti pojam i osnovne principe modeliranja konstrukcija. Upoznati studente sa osnovne principima i

mogućnostima pojednih softvera pri modeliranju različitih tipova konstruktivnih elemenata u praksi.

ISHODI UČENJA

Sposobnost analiziranja i implementacije rezultata dobivenih Metodom konačnih elemenata pri

projektovanju konstrukcija. Sposobnost modeliranja tipičnih konstrukcija visokogradnje. Sposobnost identifikacije problema pri

modeliranju složenih i netipičnih konstruktivnih sistema.

SADRŽAJ PREDMETA

Pojam problema rubnih uslova u mehanici kontinuuma. Slaba i jaka forma jednačina ravnoteže.

Diskretizacija. Implementacija MKE na rješavanju 1D problema: Postavne funkcije, matični element, numerička integracija,

matrica krutosti i vektor opterećenja elementa. Asembliranje matrice krutosti i vektora čvornih sila. Proračun deformacija i napona. Elementi grede. Bernoulli-jeva greda. Hermite-ovi polinomi. Timošenko-ova greda. Shear-locking efekat.

Implementacija MKE na rješavanju 2D i 3D problema. Element membrane. Element ploče. Implementacija

modela Kirchoff-ovog i Reissner-Mindlin-ovog modela ploče. Elementi ljuske. 3D elementi sa translacijama i rotacijama u čvorovima.

Proračunski modeli trodimenzionalnih konstrukcija. Usporedba klasičnih modela zasnovanih na rastavljanju

konstrukcije na 2D modele i 3D modela. Modeliranje tla i temeljne konstrukcije. Modeliranje stubova, zidova, ploča i greda u armiranobetonskim

konstrukcijama. Modeliranje krovnih konstrukcija. Specifičnosti modeliranja čeličnih i drvenih konstrukcija. Modeliranje veza.


A.Ibrahimbegović, Nelinearna mehanika deformabilnih tijela, Građevinski fakultet Sarajevo, 2010. K.J.Bathe, Finite Element Procedures, 1996.(1. izdanje) ili 2014.(2. izdanje) Softver: SAP 2000 i Tower 7



a) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju, pri čemu se bodovima na parcijalnim ispitima može dodati do 10 bodova na osnovu samostalno urađenih zadaća.





92

PREDMET GRAĐEVINSKI MATERIJALI II

PREDAVAČ Prof. dr Azra Kurtović


P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Upoznavanje studenata sa značajem i primjenom konstrukcionih materijala i specijalnih materijala

zavisno od namjene i eksploatacionih uslova.

SADRŽAJ PREDMETA

Konstrukcioni materijali i materijali specijalne namjene – za hidroizolacije, za termoizolacije, zvučnu

zaštitu, zaštitu od požara, građevinsko staklo-savremena kretanja u proizvodnji i primjeni, vatrostalni materijali, sanacioni (reparaturni) materijali – sistemi za površinsku zaštitu, za konstrukcijsko ojačanje, za injektiranje, modifikacija bitumena i cementa polimerima, zaštita armature od korozije, novi materijali u završnoj obradi objekata visokogradnje


A. Kurtović, Kamen u graditeljstvu, Građevinski fakultet 2014 M.Muravljov, D.Jevtić: Građevinski materijali 2 Beograd, 2003. M.Muravljov: Specijalni betoni i malteri; Svojstva, tehnologija i primena Beograd 1999

Način polaganja ispita: pismeno i usmeno

Tokom nastave ispit se polaže pismeno. Svaki dio se boduje na svoj način:

Zadaća – 30 bodova. Parcijalni ispit - 30 bodova. Završni ispit - 40 bodova. Konačna ocjena najviše za dvije od ostvarenih bodova tokom semestra.

a) Ako student ostvari 55% poziva se na usmeni završni ispit. Na usmenom student odgovara na ranije, tokom nastave, zadata pitanja. Na usmenom dijelu ispita student dobija mogućnost da odgovara za veću ocjenu.

b) Studenti koji nisu zadovoljili na parcijalnom ispitu polažu integralni završni ispit. Ako se uradi 55% (60% bodova ostvarenih tokom nastave + 40% bodova ostvarenih na završnom ispitu) student se poziva na usmeni dio ispita. Konačna ocjena se formira na usmenom dijelu ispita.


93

PREDMET BETONSKE KONSTRUKCIJE III

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Mustafa Hrasnica


P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Osposobljavanje studenata za visokostručni rad u inženjerskoj praksi kako na izvođenju tako i na

planirnju i projektovanju nosivih armiranobetonskih konstrukcija.

SADRŽAJ PREDMETA

Određivanje presječnih sila: Idealizacije, Imperfekcije, Linearno-elastični proračun sa i bez

preraspodjele, Primjena i postupci teorije plastičnosti (štapni elementi i ploče), Nelinearni proračun, Vitki pritisnuti elementi (teorija II reda).

Proračun i konstruisanje elemenata nosivih konstrukcija: Ploče i ljuske, Modeliranje analogijom sa

štapnim sistemima, Visokostjeni nosači, Kratke konzole, Čvorovi okvira, Ležišta,. Granično stanje upotrebljivosti: Teorije proračuna širine naprslina, Ograničenje širine naprslina,

Određivanje minimalne armatura, Deformacije, Ograničenje deformacija. Osnove za proračun i konstruisanje objekata visokogradnje: Dejstva, Principi proračuna,

Konstruktivni detalji - Visoke zgrade, Hale. Nosive strukture sa prefabrikovanim betonskim elementima: Ciljevi i prednosti građenja sa

prefabrikovanim elementima. Primjena prefabrikovanih elemenata: Betonska galanterija, Standardni elementi i serijska

prefabrikacija, Specijalno prefabrikovani elementi, Panelno građenje, Skeletne građevine, prostorni elementi, Mješoviti sistemi.

Proračun i konstruisanje struktura sa betonskim prefabrikovanim elementima: Globalna i lokalna

nosivost, Dejstva, Materijali , Konstrukcije sa panelnim elementima, Skeletne konstrukcije, Detalji veza.

Proračun i konstruisanje građevina posebne namjene: Dejstva, Principi proračuna, Konstruktivni

detalji - Silosi i bunkeri, Skloništa, Rezervoari i vodotornjevi, Fabrički dimnjaci, Telekomunikacioni tornjevi, Tuneli i podzemne građevine.


1. Zlatar,M.:Betonske konstrukcije, skripta-predavanja, Gradjevinski fakultet, Sarajevo

Način polaganja ispita: usmeni ispit nakon predaje projektnog zadatka


94

PREDMET DINAMIKA KONSTRUKCIJA



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa ponašanjem konstrukcija pri djelovanju dinamičkog opterećenja i metodama

proračuna uticaja od dinamičkog opterećenja.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje osnovnih zakonitosti u konstrukciji pri djelovanjem dinamičkih opterećenja. Samostalna analiza jednostavnijih građevinskih konstrukcija na dinamička dejstva.

SADRŽAJ PREDMETA

Osnovni pojmovi, stepeni slobode kretanja, proračunski model konstrukcije. Slobodne i prisilne vibracije elastičnih sistema sa jednim stepenom slobode, spektri odgovora. Slobodne i prisilne vibracije elastičnih sistema sa više stepeni slobode, sopstveni oblici i frekvencije i

njihova primjena na proračun odgovora konstrukcije. Vibracije konstrukcija izazvane pomjeranjem oslonaca. Uticaj deformabilnosti tla na dinamičko ponašanje konstrukcija. Metode proračuna konstrukcija u području neelastičnih deformacija.


Predavanja nastavnika Ćorić, B., Ranković, S., Saltić, R., Dinamika konstrukcija, Građevinski fakultet, Beograd, 1998. ili

prethodna izdanja








95

PREDMET UPRAVLJANJE PROJEKTOM

VODITELJ PREDMETA doc. dr Suada Džebo


P+V ECTS

M–K,H,S,G obavezni 3 2+2 5

CILJEVI

Upoznati studente s osnovnim pojmovima upravljanja projektima. Objasniti im osnovna načela i

savremene metode upravljanja projektima i kako ih primjehivati u praksi.

ISHODI UČENJA

Razumjevanje principa i savremenih metoda upravljanja projektom. Studen će biti u stanju provesti

stečena načela i metode u praksi.

SADRŽAJ PREDMETA

Istorija upravljanje projektima, osnovna znanja i kompetencija u vođenju projekta, prema PMI i IPMA

standardima. Osnove upravljanja graditeljskim projektima (strategija, ciljevi, faze životnog ciklusa, sudionici, ograničenja, varijable uspjeha ili neuspjeha, održivosti u upravljanju). Upravljanje materijalima, resursima, planiranje i upravljanje projektima u smislu ograničeni sredstvima. Metode optimizovanja u PM. Upravljanje rizicima projekta. Trajanje aktivnosti. Upravljanje promjenama. Upravljanje ljudskim resursima. Upravljanje kvalitetom. TQM (Total Quality Management) projekta. Upravljanje komunikacijom. Upravljanje dokumentacijom projekta. Softveri za PM.


International Project Management Association Competence Baseline (ICB), version 3.0, 2007

Radujković, M., Pienaru, A., i skupina koautora – PM Toolkit, Hrvatska udruga za

upravljanje projektima, Zagreb, 2004.

Skendrović V. – Upravljanje projektima, GF Osijek, Osijek, 2002

Mladen Vukomanović, Autorizirani materijali s predavanja


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: test iz zadaće (seminarskiX2, knjiga vježbi) - 20 bodova, parcijalni ispiti – 2x15 bodova, ukupno: 50 bodova. a) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o

visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu.



50% bodova ostvarenih tokom nastave + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu. Poništavanje ispita: Studenti koji su položili oba dijela, a nisu zadovoljni rezultatom postignutim na jednom dijelu, mogu ga poništiti i na završnom ispitu polagati taj dio.


96

PREDMET PROJEKTOVANJE MOSTOVA

PREDAVAČ Prof.dr. Mustafa Hrasnica


P+V ECTS

M - K obavezni 3 3+2 7

CILJEVI PREDMETA

Upoznati studente sa savremenim pristupom problemima mostogradnje

Osposobiti studente za samostalno projektovanje mostova.

ISHODI UČENJA

Sposobnost samostalnog projektovanja mostova.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod: Razvoj, Opći pojmovi i tehnologija građenja, Klasifikacija.

Uvjeti za projektovanje mostova: Podloge za projektovanje, Izbor lokacije, Elementi saobračajnica,

Poprečni presjek mosta, Slobodni profil.

Elementi za dispoziciono rješenje: Utjecaj morfologije prepreke, Geotehnički uslovi, Vrsta saobračajnice,

Raspon i ukupna dužina, Izbor materijala, Izbor opreme, Uređenje okoliša.

Opterećenje mostova: Putni i žljznički mostovi, Pješački, industrijski i kombinovani mostovi.

Armiranobetonski gredni mostovi: Dispoziciona rješenja, Poprečni presjek, Osnove proračuna, Postupci

građenja.

Prednapregnuti mostovi: Dispoziciona rješenja, Postupci građenja.

Čelični mostovi: Punostjeni i rešetkasti glavni nosači.

Spregnuti mostovi: Dispoziciona rješenja, Poprečni presjek.

Stubovi kod grednih mostova: Obalni, riječni i srednji stubovi. Specifičnosti temeljenja.

Osnovi proračuna i konstruisanja: Zasvedeni i lučni mostovi, Gredni sistemi mostova bez i sa zategama.

Oprema mostova: Ležišta, Zglobovi, Dilatacioni prekidi, Odvodnja, Ograda, Kolovozni zastor i izolacija,

Rasvjeta.

Upotreba: Informacioni sistemi, Održavanje, Opravke i rekonstrukcija.


Radić,J.,Mandić,A.,Puž,G.: Konstruisanje mostova, Sveučilište u Zagrebu – Građevinski fakultet, Zagreb,

2005.


Način polaganja ispita: usmeni ispit nakon predaje projektnog zadatka.


97

PREDMET TEHNOLOGIJA BETONA

PREDAVAČ Prof.dr. Azra Kurtović


P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Uspješnost projektovanja i izvođenja konstrukcije zavisi od znanja o betonu, njegovom ponašanju pod

opterećenjem, temperaturom i promjenama vlažnosti, uslovima izloženosti u odgovarajućoj sredini i u industrijskim uslovima.

SADRŽAJ PREDMETA

Odabrana poglavlja iz teorije i tehnologije betona (struktura betona, reologija betona, specijalni betoni i

posebne tehnologije betoniranja, betoniranje pri niskim i visokim temperaturama okoline);

Trajnost betonskih konstrukcija (izvođenje trajnih betonskih konstrukcija i kontrola kvalitete) i

održavanje betonskih konstrukcija

Komponente betona, osobine i ponašanje u betonskoj mješavini i u očvrslom betonu, sa posebnim

osvrtom na metode ispitivanja prema harmoniziranim tehničkim specifikacijama - Cement, normalni agregat, kvalitet vode, svježi beton, sastav, ugradnja, zbijanje, dodaci betonu; osobenosti i razvoj čvrstoće na pritisak, propusnost i trajnost, otpornost na smrzavanje i odrmrzavanje; metode ispitivanja i projektovanje sastava betonske mješavine .


Zapisi sa predavanja

A.M. Neville: Svojstva betona, Wiley 2010


Tokom nastave ispit se polaže pismeno. Svaki dio se boduje na svoj način:

Zadaća – 30 bodova. Parcijalni ispit - 30 bodova. Završni ispit - 40 bodova. Konačna ocjena najviše za dvije od ostvarenih bodova tokom semestra.

a) Ako student ostvari 55% poziva se na usmeni završni ispit. Na usmenom student odgovara na ranije, tokom nastave, zadata pitanja. Na usmenom dijelu ispita student dobija mogućnost da odgovara za veću ocjenu.

b) Studenti koji nisu zadovoljili na parcijalnom ispitu polažu integralni završni ispit. Ako se uradi 55% (60% bodova ostvarenih tokom nastave + 40% bodova ostvarenih na završnom ispitu) student se poziva na usmeni dio ispita. Konačna ocjena se formira na usmenom dijelu ispita.


98

PREDMET OJAČANJE TLA I STIJENA



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa osnovnim metodama ojačanja tla i stijene kroz postupke izveđenja, postupke

dimenzioniranja i razradu izvođačkih nacrta. Shvatanje ograničenja i prednosti pojedinih metoda ojačanja.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje postupaka izvođenja metoda ojačanja tla i stijena

Samostalna analiza i dimenzioniranje mjera ojačanja tla i stijene

SADRŽAJ PREDMETA

Pregled izabranih metoda ojačanja tla i stijena. Upoznavanje sa američkim standardnom za autoceste

(FHWA). Fleksibilne potporne konstrukcije. Armirano tlo (postupci izvođenja i dimenzioniranja). Zidovi i kosine od armiranog tla. Pojam interakcije armature i tla. Pojednostavljena Coherent Gravity metoda za dokaz unutrašnje stabilnosti zidova od armiranog tla. Primjena složenih naponsko deformacionih analiza i poređenje sa rezultatima analitičkih poluempirijskih metoda. Sidrenje tla („štapna“ sidra). Postupci izvođenja i dimenzioniranja. Primjena složenih naponsko deformacionih analiza i poređenje sa rezultatima analitičkih poluempirijskih metoda. Ubrzanje konsolidacije. Savremeni terenski testovi za ocjenu propusosti koherentnih tala (CPTU test, plošni dilatometar). Principi provođenja testova i interpretacija rezultata. Predopterećenje. Vertikalni drenovi. Mikrošipovi. Mlazno injektiranje (Jet grouting). Vibroflotacija, Vibrokompakcija.


Berg, R. R., Christopher, B. R., & Samtani, N. C. (2009). Design of Mechanically Stabilized Earth Walls

and Reinforced Soil Slopes–Volume I (No. FHWA-NHI-10-024).

Holtz, R. D., Jamiolkowski, M. B., Lancellotta, R., & Pedroni, R. (1991). Prefabricated vertical drains:

design and performance.

ROJE-BONACCI, T. A. N. J. A. (2008). Duboko temeljenje i poboljšanje temeljnog tla. Split: Sveučilište u

Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet.

Smoltczyk, U. (Ed.). (2003). Geotechnical Engineering Handbook, Procedures (Vol. 2). John Wiley & Sons.

Armour, T. (2000). MICROPILE DESIGN AND CONSTRUCTION GUIDELINES IMPLEMENTATION MANUAL

(No. FHWA-SA-97-070).


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način:

Izrada i usmena odbrana programa - 10 bodova, parcijalni ispiti - 40 bodova, ukupno: 50 bodova. Svi studenti polažu završni ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela sa ukupno 50 bodova.

Ako student ostvari 55% formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.

Poništavanje ispita: Studenti koji su položili oba dijela, a nisu zadovoljni rezultatom postignutim na završnom ispitu, mogu ga poništiti i ponovo polagati samo završni ispit.


99

PREDMET SPREGNUTE KONSTRUKCIJE

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Esad Mešić


P+V ECTS


CILJEVI

Kroz izučavanje tema predviđenih ovim nastavnim programom, studenti treba da ovladaju principima,

metodama proračuna, oblikovanjem i dimenzioniranjem spregnutih presjeka/elemenata/veza i konstrukcija.

ISHODI UČENJA

Savladavanjem gradiva iz ovog predmeta osposobljavaju se za primjenu znanja na dimenzioniranju

spregnutih konstrukcija.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvodna razmatranja. Koncepcija i učinak sprezanja. Proračunski koncepti. Poluprobabilistički concept

(EC4). Sadejstvo čelika i betona. Sudjelujuća (efektivna) širina. Analiza spregnutih konstrukcija primjenom teorije elastičnosti. Dilatacije i naponi u t=to. Proračun u vremenu t. Plastična analiza. Plastifikacija od poprečne sile. Interakcija momenta i poprečne sile. Nepotpuno (elastično) i isprekidano sprezanje. Uticaj betona u zategnutoj zoni. Preraspodjela momenata od prekobrojnih veličina. Spregnuti stubovi. Spregnute ploče. Sredstva za sprezanje. Veze spregnutih konstrukcija. Posebnosti za mostove.


Drago Horvatić: Spregnute konstrukcije ČELIK – BETON; Masmedia; Zagreb; 2003.

Jakov D. Lazić: Približna teorija spregnutih i prethodno napregnutih konstrukcija; Naučna knjiga;

Beograd; 1982.

EN 1994-1-1: 2004; EVROKOD 4: Proračun spregnutih konstrukcija od čelika i betona; Deo 1-1: Opšta

pravila i pravila za zgrade; Beograd; 2006.



Test 25 poena





100

PREDMET ASEIZMIČKO GRAĐENJE

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Mustafa Hrasnica


P+V ECTS


CILJEVI

Uvesti studente u područje Potresnog inžinjerstva sa naglaskom na Projektovanje i građenje seizmički

otpornih građevina. Objasniti koncept osiguranja građevina na utjecaj potresa, principe izobrazbe konstruktivnih sistema, seizmičke metode proračuna, evaluaciju postojećih zgrada i mjere za seizmičku rehabilitaciju građevina.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje prirode utjecaja potresa na građevine i osnovne seizmološke pojmove.

Shvatanje i primjena općeprihvaćenog koncepta osiguranja građevina izloženih potresu i pravilnog

aseizmičkog projektovanja u skladu sa savremenim tehničkim normama.

Sposobnost za formiranje pravilnih konstruktivnih sistema zgrada i provođenje seizmičkih analiza.

Primjena kapacitativnog dimenzioniranja i oblikovanja.

Kompetencije za seizmičku evaluaciju zgrada i prijedloge poboljšanja konstrukcija.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod. Značaj potresnog inžinjerstva. Ciljevi i principi pravilnog projektovanja prema EC8. Primjeri i

diskusija oštećenja građevina u proteklim potresima. Osnovni seizmološki pojmovi, skale za mjerenje potresa: magnitudne, opisne. Seizmičke karte, ubrzanja, PGA.

Spektri odgovora, elastični i projektni spektri ubrzanja. Duktilnost i nosivost, umanjenje nosivosti,

faktor ponašanja, stupnjevi duktilnosti, spektri prema EC8.

Koncept aseizmičkog projektovanja u visokogradnji. Vertikalni nosivi sistemi: okviri, zidovi, mješoviti

sistemi, zidane konstrukcije, čelične rešetke. Projektovanje zgrada u tlocrtu, gabariti, raspored nosivih elemenata, oblikovanje po visini, temelji, razdjelnice.

Seizmičke metode proračuna. Osnovne pretpostavke za modeliranje. Ekvivalnetna statička metoda,

Spektralna analiza, Dinamička analiza u vremenu, Pushover analiza.

Kapacitativno dimenzioniranje. Osnovne postavke, prihvatljivi plastični mehanizmi, nosivost iznad

računskog nivoa, poprečne sile i kapacitativno dimenzioniranje. Konstruktivne upute i oblikovanje detanja, posebno armiranobetonske konstrukcije.

Mostovi izloženi potresu. Diskusija o osnovnim grupama oštećenja i pristupa proračunu.

Evaluacija šteta od potresa i mjere za pojačanje konstrukcija, prije i nakon potresa. Pregled i diskusija

uputa i detalja za poboljšanje i pojačanje postojećih građevina.

Metoda spektra kapaciteta za evaluaciju postojećih građevina.


Mustafa Hrasnica, Aseizmičko građenje, Građevinski fakultet u Sarajevu, 2012.

Mustafa Hrasnica, Seizmička analiza zgrada, Građevinski fakultet u Sarajevu, 2005.

Anil K. Chopra Dynamics of structures, Prentice Hall Int. Series, 1995-2015.


Testovi u toku semestra, kontinuirano praćenje i ocjenjivanje izrade semestralnog projekta.

Formiranje ocjene: Rad u toku semestra minimalno 50 %, završni ispit maksimalno 50 %.


101

PREDMET ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa instrumentima i metodologijom ispitivanja ponašanja stvarnih konstrukcija i

njihovih modela pri djelovanju statikog i dinamičkog opterećenja.

ISHODI UČENJA

Kroz predavanja i vježbe studenti će ovladati osnovnim saznanjima neopodnim za eksperimentalno

utvrđivanje ponašanju konstrukcija i interpretaciju rezultata mjerenja.

SADRŽAJ PREDMETA

Kratki historijat ispitivanja konstrukcija.

Svrha i značaj eksperimenta.

Uređaji za mjerenje deformacija.

Interpretacija rezultata mjerenja.

Uvod u modeliranje konstrukcija.

Određivanje dinamičkih karakteristika konstrukcija.


Materijal za praćenje predavanja i vježbi u PDF formatu

Radoje Vukotić, Ispitivanje konstrukcija, Naučna knjiga, Beograd

Zoran Mišković, Radoje Vukotić, Radovan Tošković, Zbirka zadataka iz ispitivanja konstrukcija i osnova

eksperimentalnih metoda sa izvodima iz teorije, GF Beograd

Nebojša Đuranović, Uvod u ispitivanje konstrukcija sa primjerima, Univerzitet Crne Gore, Podgorica

Walther Mann, Tragwerkslehre in anschauungsmodellen, Stuttgart


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela. Svaki dio se boduje na sljedeći način: Prezentacija prgramskog zadatka - 25 bodova, parcijalni ispit - 25 bodova, ukupno: 50 bodova.





GRAĐEVINSKI FAKULTET STUDIJSKI PROGRAMI – HIDROTEHNIKA I OKOLIŠNO INŽENJERSTVO

102

4. Magistarski studij građevinarstva, smjer Hidrotehnika i okolišno inženjerstvo

Magistarski studij građevinartsva, smjer Hidrotehnika i okolišno inžinjerestvo je jedan

od studija drugog ciklusa u oblasti građevinarstva. Na ovom studiju se daju se ekspertna znanja vezana za analizu i projektovanje objekata vezanih za eksploataciju voda i zaštitu od

poplava, te definisanje mjera potrebnih za zaštitu okoliša pri izgradnji. Trajanje studija je dvije godine, odnosno četiri semestra, od kojih je poslednji rezervisan za izradu i odbranu

završnog rada. Studij vrijedi 120 ETCS bodova. Ispunjenjem studijskih obaveza na ovom

studiju stiče se zvanje Magistar građevinarstva – diplomirani inžinjer građevinarstva, smjer Hidrotehnika i okolišno inženjerstvo. Ishodi učenja su: Sposobnost preuzimanja vodeće

uloge u tvrtkama, istraživačkim organizacijama i institucijama, koje se bave problemima hidrotehnike i okolišnog inžinjerstva; sposobnost pridonošenja inovacijama, planiranja,

nadziranja i izvođenja stručnih, razvojnih i znanstvenih projekata iz oblasti hidrotehnike;

izrada i implementacija studijske i tehničke dokumentacije u oblasti hidrotehnike i okolišnog inženjerstva, kao i upravljanje, projektovanje i nadzor nad projektima iz oblasti Hidrotehnike

i okolišnog inženjeringa; sposobnost tumačenja svojih zamisli i projekata suradnicima, pronalaženja rješenja tehničkih i ljudskih problema u radnoj sredini; sposobnost primjene

stečenih znanja na kreativan način pri donošenju odluka na odgovornim radnim mjestima; sposobnost osmišljavanja i realizacije eksperimenata u svrhu naučnih i stručnih istraživanja

u oblasti hidrotehnike i okolišnog inžinjerstva. Inžinjeri koji su završili ovaj studij imaju

mogućnost upisati III ciklus studija.


103




Hidrologija 3 2 6

Hidraulika 3 3 6

Vodosnabdijevanje 3 2 6

Prerada vode za piće 3 2 6

Ukupno 15 10 30

2. godina 2. semestar


Odvođenje otpadnih voda 2 3 6

Hidrogeologija 2 2 6

Zaštita okoliša 2 2 6

Vodoprivredni sistemi 2 2 6

Upravljanje čvrstim otpadom 3 2 6

Hidrodinamika podzemnih voda 3 2 6

Stohasticka hidrologija 3 2 6

Izborni predmet sa drugog odsjeka* Prema tabeli odg. odsjeka

Ukupno 11 11 min 30



104




Hidroenergetika 3 3 7

Riječna hidrotehnika 3 2 6

Zaštita voda 3 2 6

Prerada otpadnih voda 3 2 6

Hidrotehničke melioracije 3 2 6

Numerička hidraulika 3 2 6

Ukupno 14 11 min 30



Završni rad 30

Ukupno 30



105

PREDMET HIDRAULIKA



P+V ECTS

M - H obavezni 1 3+3 6

CILJ PREDMETA

Cilj izučavanja predmeta Hidraulika je da kandidat stekne osnovna znanja iz: dimenzionalne analize i

modelske sličnosti, hidraulike kratkih objekata te stacionarnih tečenja u sistemima pod pritiskom, otvorenim tokovima i pri strujanju kroz poroznu sredinu.

ISHODI UČENJA

Osposobljenost studenata za samostalnu izradu hidruličkih proračuna i analiza, koje su potebne za

planiranje i projektovanje hidrotehničkih objekata i vodoprivrednih sistema.

SADRŽAJ PREDMETA

Dimenzionalna analiza i hidrodinamička sličnost: dimenzionalna homogenost i bezdimenzionalne relacije;

p teorema; sličnost i modeliranje; Hidraulika kratkih objekata (otvori, prelivi, široki prag i mostovski

otvor); Hidraulika tokova sa slobodnom površinom u uslovima stacionarnog tečenja; Jednoliko i

nejednoliko strujanje u prizmatičnim kanalima, hidraulički skok; Hidraulika linijskih sistema pod pritiskom

u uslovima stacionarnog tečenja; Nestacionarno tečenje u sistemima pod pritiskom: Uvod u masovne

oscilacije; hidraulički udar; Nestacionarno tečenje u otvorenim vodotocima: Sen-Venanove jednačine;

Osnove strujanja u poroznoj sredini: Darsijev zakon, primjena Darsijevog zakona na jednodimenzionalna

strujanja. Filtracija kroz nasutu branu.


Milašinović, Z., 2002: Eksperimentalna hidraulika-skripta GF Sarajevo,

Georgije, H., 2001: Uvođenje u hidrauliku GF Beograd,

Kapor,R., 2011: Hidraulika, Univerzitet u Beogradu, GF Beograd.

Savić, Lj., 2003: Uvod u hidrotehničke građevine, GF Beograd.

Način polaganja ispita: Tokom nastave vrši se pismena provjera znanja i to DIO I (40 bodova: 35

bodova I parcijalni ispit i 5 bodova test), te DIO II: (40 bodova: 35 bodova II parcijalni ispit i 5 bodova test). Potrebno je da student iz svakog od dijelova (I i II) sakupi najmanje po 20 bodova (po 50 %) čime je obezbjedio izlazak na usmeni dio završnog ispita koji nosi ukupno 20 bodova. Studenti koji imaju preko 65 bodova (≥ 80 %) na pismenoj provjeri znanja (DIO I + DIO II) oslobođeni su polaganja usmenog dijela ispita, izuzev ukoliko ne žele odgovarati za veću ocjenu (9 ili 10).




106

PREDMET HIDROLOGIJA



P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Nakon savladavanja znanja o osnovnim procesima i zakonitostima u okviru hidrološkog ciklusa i

sposobnosti za mjerenje i analizu hidroloških pojava u okviru predmeta Inženjerska hidrologija, cilj

izučavanja predmeta Hidrologija je: usvajanje metoda za definiranje prostorne i vremenske raspodjele

padavina, prosječnih, malih i velikih voda na slivnim površinama, odnosno definisanim prostorima, te

hidroloških metoda za proračun zapremine vještačkih akumulacija kao isključivih objekata za

vremensko izravnanje voda, a sve kao neophodan preduslov za planiranje, projektovanje i upravljanje

hidrotehničkim objektima i sistemima.

SADRŽAJ PREDMETA

Analiza površinskog oticanja: uvod (hidrološki sistem, pojam funkcije transformacije, porijeklo i

komponente oticanja); uzročni faktori oticanja; padavine (padavine u tačci, klasifikacija padavina, ITP

i PTP dijagrami, unutargodišnje i prostorne varijacije padavina); sušni periodi i njihov značaj za režim

malih voda. Režim i karakteristike oticanja: prosječno oticanje (statističke raspodjele mjesečnih i

godišnjih vrijednosti; sezonske varijacije; specifično oticanje; koeficijent oticanja, veza sa padavinama);

male vode (dnevne, mjesečne, statističke karakteristike i raspodjele, specifično oticanje, analiza linije

recesije); velike vode (značaj u dimenzioniranju vodoprivrednih objekata i sistema, statističke metode

za definiranje velikih voda, parametarske metode za definiranje velikih voda, određivanje velike vode

na bazi jediničnog hidrograma, vjerovatno maksimalne vode-osnove, regionalna analiza velikih voda,

osnove transformacije talasa velike vode duž vodotoka). Hidrološke osnove dimenzioniranja

akumulacija: svrha akumulacija i njihov značaj u vodoprivredi; proračun potrebne zapremine

akumulacionog prostora; prostor za prihvatanje vodnih valova; transformacija poplavnog talasa kroz

akumulaciju.


Hrelja, H., 2007., Inženjerska hidrologija, Građevinski fakultet Sarajevo,

Hrelja, H., Isailović, D., 1984.,Hidrologija - Zbirka riješenih zadataka, GF Sarajevo,

Hrelja, H., 2000., Vjerovatnoća i statistika u Hidrologiji, Svjetlost, Sarajevo,










107

PREDMET VODOSNABDIJEVANJE



P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Sticanje znanja o sistemima vodosnabdijevanja, zahvatanju pitke vode, transportu i distribuciji potrebnih

količina pitke vode za naselja i industriju, uključujući sve neophodne elemente planiranja i hidrauličkih

proračuna vodovodnih sistema.

ISHODI UČENJA

Studenti će biti osposobljeni za adekvatno planiranje i projektovanje, izgradnju i istraživačke aktivnosti

vezane za sisteme vodosnabdijevanja.

SADRŽAJ PREDMETA

Osnove o sistemima vodosnabdijevanja. Potrebne količine vode, potrošnja vode, kvalitet vode

namjenjene za vodosnabdijevanje, standardi. Protupožarne količine. Tehnička dokumentacija.

Izbor sistema vodosnabdijevanja, objekti vodosistema, podjele prema načinu zahvatanja i distribuciji,

regionalni sistemi. Zahvati pitke vode. Zaštita izvorišta od zagađenja. Režimi tečenja u cjevovodima,

hidraulički proračun dovodnih cjevovoda. Rezervoari: funkcija i elementi, podjela, proračun. Hidrofori.

Pumpni agregati: Rad i proračun pumpi i sličnih postrojenja, hidraulički udar i mogućnosti zaštite. Cijevi

i cjevni materijal. Distributivna mreža: podjela, hidraulički proračun granate i prstenaste mreže, objekti

na cjevnim vodovima i u mreži. Kućne instalacije vodovoda. Održavanje sistema. Investicioni troškovi i

troškovi održavanja, cijena vode.


Margeta, J. Vodoopskrba naselja, AG fakultet Univerziteta u Splitu, 2010.

Tadić, I. Kako doći do vode, NIP Vrelo, Tuzla, BiH,1996.

Ćorović A.: Snabdijevanje vodom, Građevinski fakultet u Sarajevu, 1989.

Ljubisavljević et al., Komunalna hidrotehnika - primjeri iz teorije i prakse, GF Beogradu,2001.

Način polaganja ispita: Tokom nastave, ispit se polaže iz dva dijela pismeno (parcijalni ispiti), a obavezna je izrada programa i seminarskog rada. Bodovanje: parcijalni ispiti 30 bodova (ukupno 60 bodova); program 20 bodova; seminarski rad 15 bodova; prisustvo na nastavi i aktivnosti 5 bodova.

a) Ako student ostvari 55% iz oba parcijalna ispita i zadovolji uvjete za ocjenu programa i seminarskog rada (ostvarenih 55% bodova), formira se konačna ocjena.

b) Studenti koji polože samo jedan parcijalni ispit, polažu pismeno onaj dio koji nisu položili na prvom roku za polaganje završnog ispita,

c) Studenti koji ne polože nijedan parcijalni ispit polažu pismeno integralni ispit, a ocjena se formira na sljedeći način: min.po10% bodova ostvarenih polaganjem parcijalnih ispita + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu + 55% bodova iz programa i seminarskog rada.


108

PREDMET PRIPREMA VODE ZA PIĆE

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Suvada Jusić


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa potrebom pripreme vode za piće, hidrauličkim principima i mehanizmima raznih

tehnologija, odnosno procesa pripreme, zavisno od kvaliteta zahvaćene vode izvorišta.

Upoznati studente sa principima planiranja, projektovanja i izgradnje objekata i sve opreme

stanice/postrojenja za pripremu vode za piće u sklopu vodosnabdijevanja.

ISHODI UČENJA

Osposobiti studenta za samostalnu primjenu teoretskih znanja za planiranje, projektovanje, izgradnju i

održavanje objekata i opreme stanice za pripremu vode za piće.

SADRŽAJ PREDMETA

Pregled raznih tehnologija i procesa pripreme vode u funkciji kvaliteta vode izvorišta.

Značaj definisanja fizičkih, hemijskih i bakterioloških karakteristika vodnog resursa (izvorišta) sa gledišta

odabira tehnologije prerade pitke vode, odnosno odgovarajućih procesa i objekata stanice za pripremu

vode za piće.

Upoznavanje sa relevantnom zakonskom regulativom (uredbe, pravilnici) koja razmatra problematiku

zaštite voda, kategorizacije izvorišta, kvaliteta vode za piće, načina laboratorijskih ispitivanja voda...

Stanica za pripremu vode za piće – proračun kapaciteta, dispozicija objekata, hidraulička analiza, izbor

lokacije, mjerenja regulacija i upravljanje.

Osnovne i dopunske operacije i objekti – teoretske osnove, funkcije, konstrukcija i vrste, mehanizmi i

problematika rada, dimenzioniranje.

Osnove modeliranja procesa pripreme vode za piće.


Stanojević, M. Tretman pijaće vode. Građevinska knjiga d.o.o, Beograd, 2009.

Gulić, I. Kondicioniranje vode, HSGI, Zagreb, 2003.

Margeta J.Vodoopskrba naselja, Građ. fak. Sveučilišta u Splitu, Split, 2010.

Jusić S. Osnove modeliranja pripreme vode za piće - konvencionalno brzo filtriranje, Građevinski fakultet

u Sarajevu, 2016.


Ispit se polaže pismeno u toku nastave iz dva dijela – prvi i drugi parcijalni ispit. Pored ispita studenti su u obavezi da urade zadaće (program, seminarski i dr). Bodovanje se vrši na slijedeći način:

Parcijalni pismeni ispiti = 80 bodova; i Zadaće = 20 bodova;

Ukoliko student u toku nastave položi jedan dio parcijalnog ispita, na prvom završnom ispitu polaže parcijalni ispit koji nije položio.

Studenti koji ne polože ni jedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno, a ocjena im se formira: 50% bodova ostvarenih tokom nastave + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu.

Za svaku od navedenih obaveza student treba ostvariti min 55%, a zatim se vrši zbrajanje bodova i formiranje konačne ocjene prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.



109

PREDMET ODVOĐENJE OTPADNIH VODA



P+V ECTS


CILJEVI Sticanje naprednih znanja o principima odvođenja otpadnih voda naselja i industrije, te značaju u

obezbjeđivanju higijenskih uslova života i zaštite voda od zagađenja.

Upoznati studente sa teoretskim postavkama i pravilima struke, vezano za planiranje, projektovanje i

izgranju raznih sistema odvođenja otpadnih voda iz urbanih sredina.

ISHODI UČENJA

Osposobljavanje studenata za samostalnu primjenu stečenih teoretskih znanja, odnosno pisanja tehničkih

izvještaja, dimenzioniranja i pripreme projektnih nacrta u svim fazama izrade raznih nivoa projektne

dokumentacije.

Osposobljavanje studenata za inžinjerske poslove planiranja, projektovanja, izgradnje i održavanja sistema

odvođenja.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod. Sistemi odvođenja otpadnih voda – osnove, tipovi, šeme. Mjerodavne količine otpadnih voda –

prošireni proračun. Projektovanje kanalizacijske mreže i pojedinih objekata – definisanje svih relevantnih

projektnih parametara i njihovih ograničenja; visinsko i horizontalno trasiranje kanala; križanje sa

instalacijama i preprekama; statički proračun kolektora; dimenzioniranje mreže. Kanalizacijski kolektori –

vrsta, ugradnja, ispitivanje. Uobičajeni i posebni objekti i uređaji na kanalskoj mreži. Odvodnja

saobraćajnica. Osnove dimenzioniranja ispusta otpadne vode. Mjerenje, pogon, održavanje i upravljanje

kanalizacionim sistemima. Smjernice za preradu otpadnih voda. Prikazivanje kanalizacionih sistema u

projektnoj dokumentaciji.


Margeta J. Kanalizacija naselja, Građ. fak. Sveučilišta u Splitu, Split, 2009.

Despotović J. Kanalisanje kišnih voda. Građevinski fakultet Univ. u Beogradu, 2009.

Ljubisavljević D., Đukić А., Babić B., Јоvanović B. Komunalna hidrotehnika – Primeri iz teorije i prakse,

Građ. fak. Univerziteta u Beogradu, 2001.


Ispit se polaže pismeno u toku nastave iz dva dijela – prvi i drugi parcijalni ispit. Pored ispita studenti su u obavezi da urade program i seminarski. Bodovanje se vrši na slijedeći način:

Parcijalni pismeni ispiti = 70 bodova; (pismeni ispit (35) čini teoretski dio (20) i zadatak (15) – minimum 40% mora biti osvojeno za svaki dio)

Program = 20 bodova; Seminarski = 10 bodova;

Ukoliko student u toku nastave položi jedan dio parcijalnog ispita, na narednom ispitu polaže parcijalni ispit koji nije položio. Studenti koji ne polože ni jedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno, a ocjena im se formira: 50% bodova ostvarenih tokom nastave + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu.

Za svaku od navedenih obaveza student treba ostvariti min 55%, a zatim se vrši zbrajanje bodova i formiranje konačne ocjene prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.




110

PREDMET HIDROGEOLOGIJA

VODITELJ PREDMETA Prof. dr Đenari Čerimagić


P+V ECTS


CILJEVI

Cilj predmeta je podizanje i proširenje znanja iz hidrogeologije, kako bi studenti hidrotehničkog usmjerenja

isto mogli koristiti i u ostalim stručnim predmetima i kasnije, u praksi. Hidrogeološka istraživanja imaju

zadatak svestranijeg sagledavanja i rješavanja problema u hidrotehnici i građevinarstvu općenito, a

naročito u iznalaženju i korištenju voda, rješavanju zadataka pri izgradnji infrastrukturnih objekata,

rješavanju problematike zaštite i održivog razvoja, itd.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje i primjena osnovnih pojmova hidrogeologije

SADRŽAJ PREDMETA

Ciljevi i predmet proučavanja hidrogeologije. Podzemne vode: definicije, porijeklo, tipovi i klasifikacije.

Uvjeti formiranja i oblici postojanja podzemnih voda u intergranularnim, pukotinskim i kraškim sredinama.

Hidrogeološka svojstva stijena. Hidrogeološke kategorije i funkcije stijenskih masa. Fizički, kemijski,

radiološki i mikrobiološki sastav podzemnih voda. Vodonosnost stijena, izdašnost i retencija.

Hidrogeološke strukture. Prostorni raspored podzemnih voda i tipovi rasprostranjenja, tečenja i isticanja.

Režim i rezerve podzemnih voda. Tipovi izvora i vodozahvati. Mogućnosti korištenja i uvjeti zaštite. Principi

i metode hidrogeoloških istraživanja za potrebe izgradnje hidrotehničkih i drugih građevinskih objekata.

Hidrogeološke karte i profili. Hidrogeološka rejonizacija teritorije BiH.


Čerimagić. Đ (2015): Hidrogeologija-skripta.

Grupa autora; Osnove hidrogeologije u građevinarstvu.


Testovi, seminari, pismeno i po potrebi usmeno.

Na prvom parcijalnom ispitu može se osvojiti 30 poena. Za angažman na nastavi i vježbama studenti

mogu osvojiti maksimalno 10 poena. Na završnom ispitu studenti mogu osvojiti maksimalno 60 poena, a

za pozitivnu ocjenu je potrebno da se osvoji minimalno 55% raspoloživih poena


111

PREDMET VODOPRIVREDNI SISTEMI



P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Usljed zaoštravanja sukoba interesa u domenu voda, problema zaštite od štetnog djelovanja voda, porasta

zahtjeva da se poveća efikasnost vodoprivrednih sistema, povećanja opasnosti koje prijete čovjeku i njegovoj

okolini zbog zagađenja voda, vodoprivredni sistemi postaju sve složenije konfiguracije i kompleksne strukture,

što zahtijeva kvalitativno nov pristup u njihovom planiranju, projektovanju i upravljanju. Obzirom da su u tim

uslovima tradicionalne metode vodoprivrednog planiranja postale neprimjenjive, cilj izučavanja ovog

predmeta je savladavanje osnovnih tehnika i metoda primjenjene nauke o vodoprivrednim sistemima, za

planiranje, optimizaciju, simulaciju i upravljanje vodoprivrednim sistemima.

SADRŽAJ PREDMETA Opće tendencije u vodoprivrednom razvoju: osnovne karakteristike vodnih resursa; raspoložive količine i

njihova neravnomjernost; kvalitet voda i trend promjena; globalni pokazatelji potreba za vodom;

vodoprivredne oblasti i grane. Vodoprivredni sistemi-osnovne postavke: definicija i osnovne osobine; faze

razvoja; podjela sistema; matematiči modeli vodoprivrednih sistema. Planiranje vodoprivrednih sistema:

zadaci planiranja; ciljevi u vodoprivrednom planiranju; donošenje odluka; optimizacija i ekspertni sistemi u

procesu odlučivanja. Optimizacija vodoprivrednih sistema: zadaci optimizacije; sistematizacija metoda;

funkcije cilja i ograničenja; najčešće korištene metode optimizacije sistema. Simulacija vodoprivrednih

sistema: pojam i zadaci simulacije; formiranje simulacionog modela; verifikacija modela. Upravljanje

vodoprivrednim sistemima: osnovna načela i zadaci upravljanja; kriterijumi i ograničenja u zadacima

upravljanja. Ekonomska analiza vodoprivrednih sistema: pojam investicija; donošenje investicione odluke;

metode za donošenje investicionih odluka. Vodoprivredni sistemi i životna sredina: problemi zagađenja

životne sredine; značajniji ekološki pojmovi; uticaji vodoprivrednih sistema na životnu sredinu.


Hrelja, H., 1996., Vodoprivredni sistemi, Svjetlost Sarajevo,

Hrelja,H., 1997.Optimizacija vodoprivrednih sistema - Zbirka riješenih problema, Svjetlost

Đorđević,B., 1990., Vodoprivredni sistemi, Građevinska knjiga Beograd,

Opricović, S., 1986.,Višekriterijumska optimizacija, Naučna knjiga Beograd.










112

PREDMET ZAŠTITA OKOLIŠA



P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Sticanje osnovnih znanja o okolišu, uzrocima onečišćenja i zagađenja, sprečavanju i zaštiti od zagađivanja

okoliša, te racionalnoj upotrebi njegovih prirodnih bogatstava. Upoznavanje s temeljnim ekološkim

pojmovima i promjenama u biosferi. Sagledavanje utjecaja graditeljstva na okoliš, prvenstveno gradova,

odlagališta otpada, saobraćajnica i hidrotehničkih objekata i sistema. Upoznavanje s pojmom održivog

razvoja, te posebno načelima održivog razvoja u graditeljstvu. Tumačenje osnovnih mjera i postupaka

zaštite okoliša.

ISHODI UČENJA

Student je sposoban opisati i analizirati problematiku zaštite okoliša, osnovne ekološke značajke voda i

okoliša, izvore i vrste zagađenja, utjecaj zagađenja na stanje okoliša, mjere i aktivnosti u zaštiti okoliša,

te sudjelovati u planiranju i rješavanju problema u zaštiti okoliša.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod u zaštitu okoliša. Osnovni ekološki pojmovi: Ekologija; Životno stanište; Životna zajednica;

Ekosistem; Biološka raznolikost. Geokemijski sastav zemljine kore: hidrosfere i atmosfere. Uzroci

onečićenja i zagađenja okoliša: prirodni, antropogeni, djelovanje otrova. Promjene u biosferi. Promjene

u atmosferi. Onečišćenje pedosfere. Onečišćenje hidrosfere. Onečišćenje ispuštanjem energije.

Smanjenje biološke raznolikosti. Klimatske promjene. Utjecaj graditeljstva na okoliš: Uticaj gradova;

Uticaj odlagališta otpada; Uticaj saobraćajnica; Uticaj vodogradnji. Održivi razvoj i graditeljstvo: Načela

održivog razvoja u graditeljstvu.

Prirodni procesi i hazardi koji utječu na okoliš: Vulkani, potresi, poplave, bujice, procesi na padinama,

klizišta. Interakcija između prirodnih i antropogenih faktora i njihov utjecaj na nastanak procesa na

padinama. Mjere i postupci odbrane od klizišta, bujica i poplava. Erozija zemljišta. Mjere i postupci zaštite

okoliša: Politički i sociološki pristup; Pravne mjere; Planiranje i gospodarenje prostorom; Gospodarske i

financijske mjere; Znanstveni pristup i tehnološke mjere; Institucionalne mjere.


Vuković, Ž.: Zaštita okoliša, Interna skripta, Građevinski fakultet, Zagreb, 2002.

Odum, P.E.: Fundamentals of Ecology, W.B.S.C., 1971.

Gondie, A.: The Human Impact of the Naturel Enviromental, 1990.


Ispit se polaže pismeno u toku nastave iz dva dijela – prvi i drugi parcijalni ispit, a pored ispita studenti su u obavezi da urade četiri programa. Bodovanje se vrši na sljedeći način:

Parcijalni ispiti 40+40 = 80 bodova;

Programi po 5 bodova; Ukupno 20 bodova



c) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno.



113

PREDMET UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM I



P+V ECTS

M - H izborni 2 3+2 6

CILJEVI

Upoznavanje studenata sa osnovama upravljanja otpadom, vrstama otpada, metodama obrade i

konačnog zbrinjavanja, u skladu sa važećim zakonskim okvirima u BiH i EU. Pojasniti metodologiju za izbor odgovarajućeg tehničkog rješenja, načina dimenzioniranja i izbora opreme

za iskorištenje i zbrinjavanja otpada.

ISHODI UČENJA

Razumjevanje pojmova upravljanja otpadom i osnova proračuna postrojenja za obradu i odlaganje

otpada- sanitarne deponije, iskorištenje metana i obrada procjednih voda. Samostalan izbor metoda obrade i zbrinjavanja otpada – izbor scenarija, proračun građevina, izbor

adekvatne opreme i provedba proračuna.

SADRŽAJ PREDMETA

Osnove upravljanja čvrstim otpadom, principi, zakonski okvir u BiH i EU. Vrste otpada i osnovne

karakteristike. Produkcija i osobine čvrstog otpada. Prikupljanje i transport – lokacija i dimenzioniranje transfer stanica. Izbor tehnologije i metoda upravljanja komunalnim otpadom. Redukcija otpada. Reciklaža otpada: značaj, procesi, oprema, fizičko-mehanički postupci, recikliranje pojedinih vrsta otpada. Reciklaža i primjena građevinskih materijala dobivenih iz otpada. Biološka obrada otpada: aerobna i anaerobna obrada. Kompostane: dimnzioniranje i vođenje procesa. Mehaničko biološka obrada (MBO) otpada. Termička obrada otpada. Sanitarne deponije: definicije osnovnih pojmova i veličina za proračun, metode odlaganja, procesi u deponijama. Deponijski plin. Deponijske procjedne vode. Izbor lokacije deponije, tehnika gradnje, pogonski objekti i infrastruktura, mehanizacije, monitoring deponija. Sanacije divljih deponija. Opasni otpad.


A.Serdarević, Upravljanje čvrstim otpadom, Građevinski fakultet Sarajevo, 2016. Tchobanoglous, G.; Theisen, H. and S. A. Vigil. (1993). Intergrated Solid Waste Management. McGraw -

Hill, New York

Način polaganja ispita: Tokom nastave, ispit se polaže iz dva dijela pismeno (parcijalni ispiti), a obavezna je izrada programa- zadataka za vježbu i seminarskog rada. Bodovanje: parcijalni ispiti 30 bodova (ukupno 60 bodova); zadaci 20 bodova; seminarski rad 15 bodova; prisustvo na nastavi i aktivnosti 5 bodova.

a) Ako student ostvari 55% iz oba parcijalna ispita i zadovolji uvjete za ocjenu zadaća i seminarskog rada (ostvarenih 55% bodova), formira se konačna ocjena.

b) Studenti koji polože samo jedan parcijalni ispit, na prvom završnom ispitu, polažu pismeno onaj dio koji nisu položili.

c) Studenti koji ne polože nijedan parcijalni ispit polažu pismeno integralni ispit, a ocjena se formira: min.po 10% bodova ostvarenih polaganjem parcijalnih ispita + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu + 55% bodova iz zadaća i seminarskog rada.


114

PREDMET HIDRODINAMIKA PODZEMNIH VODA



P+V ECTS


CILJ PREDMETA

Cilj izučavanja predmeta je da studenti steknu osnovna znanja: o formiranju podzemnih voda,

karakteristikama poroznog medija te osnovnim jednačinama strujanja podzemnih voda.

ISHODI UČENJA

Studenti će biti osposobljeni za inžinjerske hidrauličke proračune stacionarnih i nestacionarnih strujanja

podzemnih voda, kako ravanskih tako i radijalnih tokova. Na osnovu interpretacije podataka opitnih crpljenja bit će osposobljeni za proračun osnovnih hidrodinamičkih parametara poroznog medija.

SADRŽAJ PREDMETA

Karakteristike poroznog medija: struktura i tekstura poroznog medija; pojam kontinuiteta poroznog medija;

reprezentativni elementarni volumen i poroznost; ukupna i efektivna poroznost; Osnovne jednačine

strujanja podzemnih voda: Darsijev zakon; Fizikalni smisao Darsijevog zakona; Granice važenja Darsijevog

zakona; Primjena Darsijevog zakona na strujanja pod pritiskom i strujanja sa slobodnom površinom u

stacionarnim uslovima po hipotezi Dipia; Uopštavanje Darsijevog zakona; Primjena potencijalnog strujanja

na strujanje u poroznoj sredini; Laplasova jednačina-izvođenje iz Navier-Stoksove jednačine; Ravansko

nestacionarno strujanje podzemnih voda: Osnovna diferencijalna jednačina-jednačina Busineska; Metode

rješavanja; Radijalno nestacionarno strujanje: Diferencijalna jednačina radijalnog strujanja; Tijesovo

rješenje jednačine; Primjena jednačine Tijesa; Dopunski hidraulički gubitci u bunaru i prifiltarskoj zoni;

Interpretacija podataka opitnih crpljenja u stacionarnom i nestacionarnom režimu: Grafoanalitička obrada

podataka opitnog crpljenja; Crpljenje sa promjenjivim proticajem; Primjena računara kod obrade podataka

probnih crpljenja.


1. Boreli, M., 1980; Hidraulika GF Beograd;

2. Urumović, K., 2003; Fizikalne osnove dinamike podzemnih voda RGNF Zagreb;

3. Pušić, M., 2000; Dinamika Podzemnih voda RGF Beograd.

Način polaganja ispita: Tokom nastave vrši se pismena provjera znanja i to DIO I (40 bodova: 35 bodova

I parcijalni ispit i 5 bodova test), te DIO II: (40 bodova: 35 bodova II parcijalni ispit i 5 bodova test). Potrebno

je da student iz svakog od dijelova (I i II) sakupi najmanje po 20 bodova (po 50 %) čime je obezbjedio izlazak

na usmeni dio završnog ispita koji nosi ukupno 20 bodova. Studenti koji imaju preko 65 bodova (≥ 80 %) na

pismenoj provjeri znanja (DIO I + DIO II) oslobođeni su polaganja usmenog dijela ispita, izuzev ukoliko ne žele

odgovarati za veću ocjenu (9 ili 10).

Studenti koji nisu zadovoljili prethodni uslov, tj. nisu imali iz svakog od dijelova bar 20 boda, imaju 50% bodova

osvojenih na (DIO I + DIO II), te izlaze na pismeni dio završnog ispita koji nosi 50 bodova. Studenti koji u zbiru

0,5(DIO I + DIO II) + pismeni završni ispit imaju preko 35 bodova mogu pristupiti usmenom dijelu završnog

ispita koji nosi ukupno 20 bodova. Ukoliko student nije ni na završnom pismenom dijelu ispita stekao min broj

od 35 bodova, izlazi na popravni ispit koji se isto boduje kao i završni ispit.



115

PREDMET STOHASTIČKA HIDROLOGIJA



P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Klasične tehnike teorije vjerovatnoće i statistike, izučavane u predmetima Hidrologija i Inženjerska

hidrologija, su bile dovoljne u hidrološkoj praksi, dok u vodoprivredu nisu ušle različite kompleksnosti višenamjenskog pristupa korištenja vodnih resursa, kompleksnosti životne sredine i kavliteta voda, što zahtjeva uvođenje stohastičkih tehnika, odnosno prostornih i vremenskih stohastičkih modela za opisivanje i analizu hidroloških procesa. U ovom predmetu studenti će savladati osnovne tehnike stohastičkog modeliranja hidroloških procesa, što će im poslužiti kao važan alat u procesu planiranja i upravljanja vododprivrednim sistemima i objektima.

SADRŽAJ PREDMETA

Pojmovi i definicije stohastičkih procesa. Klasifikacija hidroloških procesa. Pojmovi i definicije stacionarnosti

i ergodičnosti. Linearno zavisni stohastički procesi. Testovi stacionarnosti i ergodičnosti. Hidrološke vremenske serije (opšte karakteristike serija, klasifikacija hidroloških serija, autokorelacija i unakrsna korelacija sa pomakom). Linearni modeli (Osnovne ideje i matematske formulacije linearnih modela. Yule-Walker-ove jednačine, autoregresioni AR modeli, modeli pokretnog prosjeka – MA modeli, ARMA modeli, određivanje parametara linearnih modela). Dekompozicija hidroloških vremenskih serija (periodične komponente serija, stohastička komponenta serija). Generisanje sintetičkih hidroloških serija. Analiza raspona hidroloških serija (analiza raspona kao metoda za istraživanje hidroloških procesa, analiza raspona kao metoda za rješavanje problema akumuliranja voda).


Hrelja, H., Mulaomerović, A., 2012, Analiza vremenskih serija, GF Sarajevo

Hrelja, H., 1990., Inženjerska hidrologija-skripta, Građevinski fakultet Sarajevo.,

Jevđević, V., 1974., Stohastički procesi u hidrologiji, Water Resources Publication, Fort Collins, Colorado i

Institut za hidrotehniku GF, Sarajevo










116

PREDMET HIDROENERGETIKA



P+V ECTS

M - H obavezni 3 3 + 3 7

CILJ PREDMETA

Cilj izučavanja predmeta Hidroenergetika je da se studentima predstavi hidroenergetsko korištenje voda.

Poseban naglasak u predmetu Hidroenergetika daće se na ulogu malih hidroelektrana u EES u budućem

strateškom razvoju na lokalnom nivou. Hidroenergetska postrojenja studentima će se obrazložiti kroz sve

elemente takvog jednog kompleksnog hidrotehničkog objekta – od vodozahvata i zatvaračnica, preko

objekata derivacije sa slobodnim tečenjem i tečenjem pod pritiskom, preko mašinskih zgrada raznih

tipova, do objekata spoja elektrane sa prijemnikom.

ISHODI UČENJA

Student je sposoban opisati i analizirati energiju vode, koristiti metode iskorištenja vodnih snaga, opisati

osnovne metode upravljanja hidro energetskim objektima i ostalim obnovljivim izvorima energije te

koristiti osnovne metode projektiranja i izgradnje energetskih objekata.

SADRŽAJ PREDMETA

Fizičke osnove iskorišćenja vodnih snaga, energija vodnog toka, energija tečnosti u hidrauličkim

mašinama, gubici u energetskoj transformaciji i koeficijenti korisnog dejstva.Tipovi hidroelektrana, klasifikacija dispozicionih rješenja, vrste HE prema načinima koncentraciije pada, podjela HE prema položaju konstrukcije mašinske zgrade. Hidroenergetski potencijali i metodološki aspekti istog, bruto i neto potencijal rijeke i dionice, specifični vidovi prikazivanja hidropotencijala. Ekonomske karakteristike elektrana i metodološki aspekti vrijednovanja i optimalnog dimenzionisanja HE. Akumulacioni bazeni i regulisanje protoka u njima, geometrijske i radne karakteristike akumulacionih bazena, određivanje gubitaka iz akumulacija itd. Turbine HE, osnove, podjela, razvoj, kavitacija turbina i njen uticaj na rješenje HE, koeficijent kavitacije i dopustiva visina sisanja. Izbor tipa i parametara agregata. Zahvatne, ulazne građevine. Objekti derivaciija kod HE. Nestacionarne pojave.


Branislav V. Đorđević „Hidroenergetsko korišćenje voda“ – Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu,

Beograd 2001.

Branislav V. Đorđević „Korišćenje vodnih snaga – Objekti hidroelektrana“ – Građevinski fakultet

Univerziteta u Beogradu, Beograd 1984.

Branislav V. Đorđević „Zadaci iz koririšćenja vodnih snaga“ – Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu,

Beograd 1989.

Način polaganja ispita: Tokom nastave vrši se provjera znanja iz izrade i odbrane programskih

zadataka i to ZAD I (30 bodova), te ZAD II: (30 bodova). Potrebno je da student iz zadataka (I i II) sakupi najmanje 33 boda (55 %) čime je obezbjedio izlazak na usmeni dio završnog ispita koji nosi ukupno 40 bodova. Studenti koji imaju preko 50 bodova (≥ 80 %) na pismenoj provjeri znanja (DIO I + DIO II) oslobođeni su polaganja usmenog dijela ispita, izuzev ukoliko ne žele odgovarati za veću ocjenu (9 ili 10).

Studenti koji nisu zadovoljili prethodni uslov, tj. nisu imali iz zadataka bar 33 boda, imaju 50% bodova osvojenih na (ZAD I + ZAD II), te izlaze na pismeni dio završnog ispita koji nosi 30 bodova. Studenti koji u zbiru 0,5(ZAD I + ZAD II) + pismeni završni ispit imaju preko 33 boda mogu pristupiti usmenom dijelu završnog ispita koji nosi ukupno 40 bodova. Ukoliko student nije ni na završnom pismenom dijelu ispita stekao min broj od 33 boda, izlazi na popravni ispit koji se isto boduje kao i završni ispit.



117

PREDMET PRERADA OTPADNIH VODA



P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Upoznavanje studenata sa osnovama prečišćavanja otpadnih voda, kao sastavnog dijela integralnog

upravljanja vodama. Studenti u ovom kursu stiču odgovarajuća znanja koje se odnose na mehaničke, kemijske i biološke procese prečišćavanja otpadne vode ovisno o sastavu i izboru recipijenta, kao i dimenzioniranje građevina u kojima su ovi procesi odvijaju. Uključeni su hidraulički proračuni postrojenja.

ISHODI UČENJA

Prihvaćene klasifikacije otpadnih voda i zakonski okviri za projektovanje uređaja za prečišćavanje.

Savladane osnove za analizu izbora sistema prečišćavanja, proračunske osnove za građevine i izbor opreme

za tretman vode i mulja na postrojenjima.

SADRŽAJ PREDMETA

Porijeklo otpadnih voda (OV), karakterističan sastav i količine OV.Projektni kriteriji. Standardi za

prečišćavanje OV. Zakonski okviri. Predtretman. Postupci mehaničkog prečišćavanja (primarni tretman). Sekundarno - biološko prečišćavanje : osnove procesa, hemizam, tehničko-tehnološki procesi prečišćavanja sa aktivnim muljem (AM) u suspendiranom rastu. Postupci obrade mulja. Naknadne taložnice. MBR i SBR uređaji. Tercijarni stepen prečišćavanja. Programski paketi za dimenzioniranje uređaja – Aqua designer. Nekonvencionalne tehnologije za prečišćavanje otpadnih voda (bio rotori, bio filtri, lagune). Hidraulički proračun postrojenja. Monitoring rada postrojenja. Troškovi vezani za postrojenja, pogon i održavanje.


Ljubisavljević D., Đukić A, Babić B., Prečišćavanje otpadnih voda, Građevinski fakultet Univerziteta u

Beogradu, 2004.

Mecalf & Eddy, Wastewater Engineering, Treatment and Disposal, McGrow and Hill, 2003

Tušar, B., Pročišćavanje otpadnih voda Kigen, Hrvatska, 2009.

Aqua Designer 8.0 Manual, 2016, Bit Control, Germany

1. 2.

Način polaganja ispita: Tokom nastave, ispit se polaže iz dva dijela pismeno (parcijalni ispiti), a obavezna je izrada programa i seminarskog rada. Bodovanje: parcijalni ispiti 30 bodova (ukupno 60 bodova); program 20 bodova; seminarski rad 15 bodova; prisustvo na nastavi i aktivnosti 5 bodova.

a) Ako student ostvari 55% iz oba parcijalna ispita i zadovolji uvjete za ocjenu programa i seminarskog rada (ostvarenih 55% bodova), formira se konačna ocjena.

b) Studenti koji polože samo jedan parcijalni ispit polažu pismeno onaj dio koji nisu položili na prvom roku za polaganje završnog ispita.

c) Studenti koji ne polože nijedan parcijalni ispit polažu pismeno integralni ispit, a ocjena se formira: min.po 10% bodova ostvarenih polaganjem parcijalnih ispita + 50% bodova ostvarenih na završnom ispitu + 55% bodova iz programa i seminarskog rada.


118

PREDMET ZAŠTITA VODA I



P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Stjecanje osnovnih znanja o karakteristikama prirodnih voda, promjenama kvaliteta voda, uzrocima

promjena, te aktivnostima, mjerama i planovima zaštite voda. Nakon odslušanog predmeta studenti će steći sposobnost za sagledavanje uticaja zagađivala na okoliš, prognoziranje transporta zagađivala, planiranje mjera i aktivnosti u zaštiti vodnih resursa.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje važnosti integralnog pristupa u gospodarenju vodnim resursima, odnosno zaštiti vodnih

resursa. Samostalna analiza stanja vodnih resursa, primjena matematskog modeliranja kao alata za prognoziranje i rješavanje problema u zaštiti voda.

SADRŽAJ PREDMETA

Osnovne karakteristike vodnih resursa: Porijeklo vode i razvoj naučne misli o vodi. Rasprostranjenost i

globalne količine vode na planeti. Hidrološki ciklus. Vodni bilans. Osnovne karakteristike vode. Sastav prirodnih voda. Kvalitet vode. Promjena kvaliteta vode. Vodni režim. Osnovne karakteristike vodnih resursa BiH. Pritisci na vodne resurse: Onečišćenje i zagađenje vode-promjena kvalitete vode. Izvori zagađenja voda. Podjela izvora zagađenja prema prostornom obuhvatu i načinu ispuštanja. Aktivni i potencijalni izvori zagađenja. Razrjeđenje i samo pročišćavanje. Precrpljivanje izvorišta. Pristup zaštiti voda: Održivi razvoj- Koncept, Dimenzije i značaj, Razlike i prednosti u odnosu na neodrživi, Održivi razvoj i vodni resursi. Osnovni pojmovi o gospodarenju vodama: povijesni razvoj. Integralno upravljanje vodnim resursima – IUVR: Koncept integralnog upravljanja vodnim reursima, Pojam integralnog u upravljanju vodnim resursima, Prirodni sistem i sistem ljudskih aktivnosti – Sistem upravaljanja VR =odnosi, mjere, aktivnosti, konflikti. Prednosti, načela i implementacija IUVR. Strategije i principi. Kontrolni mehanizmi. Kakvoća efluenta. Prijemnici i zaštita vodnih ekosistema. Ekološki prihvatljivi protok. Okvirna direktiva o vodama i važeća EU i BH legislativa iz oblasti zaštite voda. Provedba gospodarenja vodama, Vodnogospodarske osnove i planovi. Mjere i postupci zaštite voda. Načini remedijacje podzemnih voda. Planiranje zaštite voda: Osnovni principi planiranja, kontrola izvora zagađenja, osnove sistemskog pristupa zaštite vodnih resursa, osnovni elementi izrade plana zaštite voda. Matematski modeli i njihova primjena u praćenju i prognoziranju transporta zagađivala u površinskim i podzemnim vodama i rješavanju problematike zaštite voda.


Hadžić, E., 2013, Osnovi zaštite podzemnih voda u granularnim sredinama, Građevinski fakultet Sarajevo Tedeschi, S., 1996., Zaštita vodnih sustava i pročišćavanje otpadnih voda, Građevinski institut Zagreb, Margeta, J., 1992., Osnove gospodarenja vodama, Građevinski fakultet Split, Split,


Ispit se polaže pismeno u toku nastave iz dva dijela – prvi i drugi parcijalni ispit, a pored ispita studenti su u obavezi da urade program. Bodovanje se vrši na sljedeći način:

Parcijalni ispiti 40+40 = 80 bodova; Program = 20 bodova. a) Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj

Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu.


c) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno,



119

PREDMET RIJEČNA HIDROTEHNIKA



P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Cilj predmeta je sticanje osnovnih saznanja o ciljevima i problemima sa kojima se inžinjeri hidrotehničari

susreću prilikom regulacijskih radova, kao i pristupu i načinu rješavanja pojedinih problema. Posebna pažnja se posvećuje izučavanju neophodnih podloga od značaju za regulacije vodotoka, te upoznavanje sa postupcima primjene ranije stečenih teoretskih znanja u fundamentalnim predmetima iz područja hidromehanike, hidraulike i hidrologije u riječnoj hidrotehnici, kao i savladavanje novih postupaka za rješavanje praktičnih inženjerskih problema iz oblasti riječne hidrotehnike.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje problematike uređenja vodotoka, sticanje potrebnih znanja i sposobnosti. Samostalni rad na uređenju korita vodotoka-proučavanje podloga, hidrološki i hidraulički proračuni, odabir

i dimenzioniranje riječnih građevina. Način prikazivanja hidrotehničkih građevina unutar i van riječnog korita.

SADRŽAJ PREDMETA

Svrha, problemi i zadaće regulacija. Uloga regulacija u vodnom gospodarstvu. Osnovne definicije i podjele.

Morfološke karakteristike vodnih tokova: svrha i značaj morfoloških analiza, primjena statističkih i drugih metoda. Slivno područje. Tipovi oblika vodotoka. Meandriranje. Hrapavost korita. Osnovne karakteristike aluvijalnog materijala. Hidrološke osobine prirodnih vodotoka, režim voda, režim nanosa, režim leda. Reguliranje vodnog režima. Uticaj regulacije režima proticaja na vodotok: izgradnjom akumulacija, retenzionih bazena i rasteretnih kanala. Zahvati na slivu i objekti za reguliranje vodnog režima, funkcioniranje. Hidraulički proračuni prirodnih i umjetnih vodotoka. Proračuni tečenja u otvorenim koritima. Proračuni pronosa nanosa. Vučni napon. Proračuni stabilnost korita. Regulacijski radovi u koritu vodotoka. Uzdužne građevine, okomite građevine i građevine posebne namjene. Regulacijske građevine van korita. Obrana od poplava, tehnička obrana nasipa. Nasipi i kamne naslage. Prokopi. Poplave i procjena rizika od poplave. Izrade planova opasnosti od poplava. Procjena šteta i izrada karata rizika od poplava. Analiza elemenata sustava zaštite od poplava. Radovi na uređenju vodotoka i njihov utjecaj na okoliš: Koncepti rješenja povoljni za okoliš. Postupci i mjere oporavka vodotoka u slivu, koridoru oko riječnog korita i u koritu vodotoka. Ekološki inžinjering i konvencijalni inžinjering u funkciji oporavka vodotoka.


Z.Barbalić, Riječna hidrotehnika /Regulacija rijeka/ – Skripta,Građevinski fakultet,Sarajevo 1989. D.Muškatirović, Regulacija reka, Građevinski fakultet, Beograd 1991. M.Jahić – Uređivanje bujica, Šumarski fakultet Sarajevo, 2006.

Način polaganja ispita Ispit se polaže pismeno u toku nastave iz dva dijela – prvi i drugi parcijalni ispit, a pored ispita studenti su u obavezi da urade program. Bodovanje se vrši na sljedeći način:

Parcijalni ispiti 40+40 = 80 bodova; Program = 20 bodova.



c) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno. Poništavanje ispita: Studenti koji su položili oba dijela, a nisu zadovoljni rezultatom postignutim na jednom dijelu, mogu ga poništiti i na završnom ispitu polagati taj dio.


120

PREDMET NUMERIČKA HIDRAULIKA



P+V ECTS


CILJ PREDMETA

Upoznavanje studenata sa problemima neustaljenog tečenja vode u cijevima, otvorenim tokovima i

matematičkom modeliranju tih slučajeva. Sticanje praktičnih znanja o fizikalnom i numeričkom modeliranju strujanja u otvorenim vodotocima i sistemima pod pritiskom, sticanje uvida u mogućnosti primjene savremenih numeričkih modela.

ISHODI UČENJA

Student će biti osposobljen za inženjerske hidrauličke proračune: masovnih oscilacija i hidrauličkog udara

u sistemima pod pritiskom, proračun zaštite od hidrauličkog udara kao i hidrauličke proračune nestacionarnih pojava u prirodnim i regulisanim otvorenim tokovima primjenom numeričkih modela implementiranih u gotove softverske pakete.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvodno o neustaljenom tečenju u sistemima pod pritiskom; Oscilacije tečnosti u cijevima, izvođenje osnovnih jednačina, numeričke metode rješavanja jednačina; Hidraulički udar, izvođenje osnovnih jednačina, numeričke metode rješavanja jednačina, Objekti na cjevovodima i objekti za zaštitu od hidrauličkog udara, definisanje konturnih uslova, Numeričko modeliranje nestacionarnih pojava u sistemima pod pritiskom- primjena softvera; Nestacionarno tečenje u prirodnim i regulisanim vodotocima, izvođenje osnovnih jednačina, Saint-

Venanove jednačine, jednačina održanja mase, dinamička jednačina; Numeričko rješavanje osnovnih jednačina; Numeričko modeliranje nestacionarnih pojava u otvorenim tokovima- primjena softvera


Ivetić, M., 1996, Računska hidraulika- Tečenje u cevima, GF, Beograd. Ivetić, M., 2000, Računska hidraulika- Otvoreni tokovi, GF, Beograd. (pdf) Ivetić, M., D.Pokrajac, B.Trajković, N.Jaćimivić, 2001, Zbirka zadataka iz računske hidraulike GF Beograd

Način polaganja ispita: Tokom nastave vrši se pismena provjera znanja i to DIO I (40 bodova: 35

bodova I parcijalni ispit i 5 bodova test), te DIO II: (40 bodova: 35 bodova II parcijalni ispit i 5 bodova test). Potrebno je da student iz svakog od dijelova (I i II) sakupi najmanje po 20 bodova (po 50 %) čime je obezbjedio izlazak na usmeni dio završnog ispita koji nosi ukupno 20 bodova. Studenti koji imaju preko 65 bodova (≥ 80 %) na pismenoj provjeri znanja (DIO I + DIO II) oslobođeni su polaganja usmenog dijela ispita, izuzev ukoliko ne žele odgovarati za veću ocjenu (9 ili 10).


Poništavanje ispita: Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom na parcijalnom (završnom) ispitu može poništiti ispit i izaći na završni (popravni) ispit s tim da se bodovanje vrši kao što je gore navedeno.


121

PREDMET HIDROTEHNIČKE MELIORACIJE


STUDIJ STATUS SEMESTAR

SATI NASTAVE

P+V

ECTS


CILJEVI

Usvajanje bazičnih znanja o vodo-zračnom režimu tla i zakonitostima formiranja vodnih tokova. Obzirom

na glavni zadatak navodnjavanja zemljišta – dovođenje potrebne vode u cilju ostvarenja višeg oblika savremene intezivne poljoprivredne proizvodnje i biljne proizvodnje uopšte. Navodnjavanje je izučavanje skupa raznih hidrotehničkih mjera i tehnika navodnjavanja kojima se mijenjaju vodna svojstva zemljišta, odnosno povećava plodnost zemljišta, stvarajući optimalne uslove za proizvodnju hrane za zadovoljenje neophodnih potreba stanovništva koje se stalno povećava.

ISHODI UČENJA

Osposobiti studenta za samostalnu primjenu teoretskih znanja za inžinjerski pristup vezan za melioracije tla. Osnovna obuka studenata za planiranju i projektiranju manjih regulacijskih i hidromelioracijskih građevina i

zahvata.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod: pojam i svrha navodnjavanja; stanje i razvoj navodnjavanja u BiH; Voda u zemljištu: značaj

proučavanja; odnosi biljka-voda-vazduh; faktori rasta biljaka i uticaj pojedinih faktora. Osnovi pedologije: geneza tla; fizičke i hemijske osobine zemljišta; klasifikacija zemljišta; Navodnjavanje zemljišta: osnovni principi i kriterijumi; koncipiranje sistema i osnovni elementi; potrebne količine voda za navodnjavanje; (norma navodnjavanja i norma natapanja). Osnovni vidovi navodnjavanja i elementi sistema za navodnjavanje: pogon navodnjavanja; norma, modul, turnus, efikasnost; tehnike navodnjavanja; uslovi za određivanje načina natapanja, načini natapanja (natapanje prelivanjem, natapanje potapanjem, natapanje infiltracijom, natapanje kišenjem, lokalizirano natapanje); planiranje i projektovanje sistema za navodnjavanje; osnove građenja i održavanja sistema za navodnjavanje.


Hrelja H. (1990): Hidrotehničke melioracije-skripta, GF Sarajevo.

Avakumović D.(2005): Navodnjavanje, Građevinska knjiga, Beograd.

Avakumović D. (2005): Odvodnjavanje, Građevinska knjiga, Beograd.


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na slijedeći način: parcijalni ispit - 50 bodova.


b) Studenti koji polože samo jedan dio na prvom završnom ispitu polažu pismeno onaj dio koji nisu položili. Ocjena se formira kao pod a) osim što nema opcije usmenog za višu ocjenu.

c) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu ispit pismeno integralno.


GRAĐEVINSKI FAKULTET STUDIJSKI PROGRAMI – SAOBRAĆAJNICE

122

5. Magistarski studij građevinarstva, smjer Saobraćajnice

Master studij – Saobraćajnice je jedan od studija drugog ciklusa u oblasti građevinarstva. Na ovom studiju se daju se ekspertna znanja vezana za analizu i

projektovanje objekata vezanih za projektovanje i održavanje saobraćajnica. Trajanje studija je dvije godine, odnosno četiri semestra, od kojih je poslednji rezervisan za izradu i odbranu

Master rada. Studij vrijedi 120 ETCS bodova. Ispunjenjem studijskih obaveza na ovom

studiju stiče se zvanje Master građevinarstva – diplomirani inžinjer građevinarstva, usmjerenje Saobraćajnice. Ishodi učenja su ekspertno razumijevanje svih problema vezanih

saobraćaj i saobraćajnice, sposobnost makro, mikro analize i dimenzioniranje saobraćaja i saobraćajnica, izrada studijske i projektne dokumentacije svih vrsta saobraćajnih objekata,

upravljanje izgradnjom i eksploatacijom saobraćajnica i saobraćajnih objekata, provođenje

naučnih istraživanja baziranih na eksperimentima u oblasti saobraćajnica. Inžinjeri koji su završili ovaj studij imaju mogućnost upisati III ciklus studija.


123




Projektovanje cesta 3 2 7

Projektovanje i građenje željeznica 3 2 7

Gradske saobraćajnice 2 2 6

Donji stroj saobraćajnica 2 2 6

Ukupno 13 10 min 32


Predmet pred

. vjež. ECTS

Projektovanje putnih čvorišta 3 2 6

Kolovozne konstrukcije 3 2 6

Gornji sloj željeznica 3 2 6

Planiranje saobraćaja i saobraćajnica 3 2 6

Podzemne konstrukcije 2 2 6

Ukupno 14 10 min 30

Svi predmeti su obavezni, nema izbotnih predmeta.


124




Projektovanje i izgradnja posebnih saobraćajnih objekata

2 2 6

Željezničke stanice 2 2 7

Funkcionalne karakteristike saobraćajnica 2 2 6

Saobraćajna ekonomija 2 2 6

Ukupno 11 8 min 30



Završni rad 0 0 30

Ukupno 0 0 30

Svi predmeti su obavezni, nema izbotnih predmeta.


125

PREDMET PROJEKTOVANJE CESTA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Suada Džebo


P+V ECTS

M - S obavezni 1 3+2 7

CILJEVI

Upoznavanje studenata sa osnovnim karakteristikama cestovne mreže, osnovnim geometrijskim

elementima horizontalnog i vertikalnog toka trase, projektovanjem cesta.

ISHODI UČENJA

Osbosobljenost za samostalno projektovanje cesta, te rješavanje specifičnih problema pri projektovanju

cesta

Osposobljenost projektovanja cesta upotrebom softverskih paketa

SADRŽAJ PREDMETA

Geodetski planovi u digitalnoj i analognoj formi

Vođenje osovine, detalji projektovanja hzorizontalne i vertikalne osovine i poprečnih profila, te elemenata

odvodnje,

Kriteriji i standardi za projektovanje cesta, okolinski aspekt, troškovi, izgradnja

Upotreba postojećih kompjuterskih alata

Izrada idejnih i glavnih projekata cesta

Izrada projekata rekonstrukcije cesta


Mazić, B. Lovrić, I. Ceste, Univerzitet u Sarajevu, Građevinski fakultet, 2010.

Katanić J.: Putevi, Građevinska knjiga, Beograd 1989


Ispit se polaže iz dva parcijalna i završnog ispita. Svaki dio se boduje na sljedeći način: program - 10 bodova, dva parcijalna ispita – po 20 bodova i završnog ispita – 50 bodova

Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da dodatno polažu usmeno za veću ocjenu.

Poništavanje ispita: Studenti koji nisu zadovoljni postignutim rezultatom na završnom ispitu, mogu ga poništiti i ponovno polagati na popravnom ispitnom roku.


126

PREDMET DONJI STROJ SAOBRAĆAJNICA



P+V ECTS


CILJEVI

Od studenta se očekuje da bude sposoban razumjeti i učestvovati u izradi projektne dokumentacije kao i

svim fazama izvođenja nasipa, zasjeka i usjeka.

ISHODI UČENJA

Projektovanje i izvođenje nasipa, zasjeka i usjeka. Kontrola kvalitete izvedenih radova.

SADRŽAJ PREDMETA

Donji stroj saobraćajnica. Istraživanje kod zemljanih radova. Laboratorijska ispitivanja. Klasifikacioni

sistemi. Metode iskopa otkopnim mašinama. Metode izrade nasipa i mehanizacija. Zaštita zemljanih objekata. Sanacija klizišta. Drenaže. Kontrolna ispitivanja kod izvođenja zemljanih objekata. Monitoring kod zemljanih objekata.


Roje-Bonacci T. (2012) Zemljani radovi, Građevinsko-arhitektonski fakultet Split.


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: programi - 10 bodova, parcijalni ispit - 40 bodova, ukupno: 50 bodova.






127

PREDMET PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE ŽELJEZNICA

VODITELJ PREDMETA doc. dr Sanjin Albinović


P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa osnovnim načelima projektovanja i građenja željezničkih pruga. Objasniti

studentima pravila koja se primjenjuju pri projektovanju i rekonstrukciji željezničkih pruga, osnovne vrste radova i zahtjevane karakteristike materijala koji se primjenjuju kod izgradnje trupa željezničkih pruga.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje osnovnih pojmova vezanih za planiranje, projektovanje i građenje željezničkih pruga.

Samostalan rad na izradi svih faza projektne dokumentacije iz oblasti željeznica.

SADRŽAJ PREDMETA

Osnovne podloge za projektovanje. Trasiranje željezničkih pruga: Opći principi. Faze izrade projekta trase

željezničke pruge. Konstruktivni elementi željezničkih pruga (elementi tlocrta i uzdužnog presjeka). Vrednovanje varijantnih rješenja. Proračun kapaciteta pruga. Rekonstrukcija jednokolosiječnih pruga. Projektovanje drugog kolosjeka pruga. Uređaji za elektrifikaciju i signalizaciju pruga. Projektovanje pruga za velike brzine. Građenje zemljanog trupa pruge. Učvršćivanje i osiguravanje trupa pruge. Zaštita pruge. Mali objekti – propusti. Uređenje bujica. Oštećenja i sanacija zemljanog trupa. Zaštita okoline od utjecaja pruge.


D. Marušić: Projektovanje i građenje željezničkih pruga, Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu 1994.

godine


Prаvilnik 315 - Prаvilnik о оdržаvаnju donjеg strоја prugа ŽS BiH, (“Sl.glasnik BiH“ br. br. 39-13)

C. Esveld: Modern railway track, Delft University of Technology, MRT productions – The Netherlands

2001.


Tokom nastave ispit se polaže iz četiri dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način:

semestralni zadatak – 10 bodova, parcijalni ispiti 2x20 bodova, završni ispit 50 bodova, što ukupno iznosi 100 bodova.




128

PREDMET GRADSKE SAOBRAĆAJNICE



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa osnovnim načelima pri analizi i projektovanju gradskih saobraćajnica. Objasniti

studentima osnovne fizikalne pojmove vezane za saobraćajne tokove i načine analize propusne moći gradskih čvorišta i ulica, projektne uslove i elemente saobraćajnica primarne i sekundarne mreže.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje načina funkcionisanja saobraćajne mreže i saobraćajnih tokova u gradskim uslovima.

Samostalna analiza propusne moći i izbora projektnih elemenata gradskih saobraćajnica.

SADRŽAJ PREDMETA

Historijski razvoj grada i saobraćaja. Struktura gradskog saobraćaja. Gradski saobraćajni sistemi. Uvod u

teoriju saobraćajnog toka. Projektni uslovi: saobraćajno opterećenje, propusna moć, nivo usluge, mjerodavna vozila. Gradske raskrsnice: osnovni tipovi raskrsnica, izbor optimalnog tipa, analiza propusne moći. Projektni elementi saobraćajnica primarne mreže: izbor i dimenzioniranje poprečnog profila. Lokalna gradska mreža saobraćajnica. Javni gradski prevoz. Umirenje saobraćaja. Parkirališta, prateća oprema, signalizacija.


M.Maletin: Planiranje i projektovanje saobraćajnica u gradovima, Beograd 2005.

D. Cvitanić, I. Lovrić, D. Breški: Teorija prometnog toka, predavanja na poslijediplomskom studiju,

Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu.

Higway Capacity Manual 2010, Transportation Research Bord, Washington. D.C. 2010.

Z. Kenjić: Priručnik za projektovanje kružnih raskrsnica – Rotora, Sarajevo 2009.


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način:

2x parcijalni ispit - 50 bodova, ukupno: 100 bodova.

Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu.



129

PREDMET PROJEKTOVANJE PUTNIH ČVORIŠTA



P+V ECTS


CILJEVI UČENJA

Upoznati se sa principima projektovanja čvorišta u nivou i van nivoa.

ISHODI UČENJA

Stjecanje znanja o projektovanju čvorišta u nivou i van nivoa.

SADRŽAJ PREDMETA

Podjela čvorišta u nivou

Kriteriji za izbor tipa čvorišta u nivou

Princip projektovanja čvorišta u nivou

Projekti parametri čvorišta u nivou

Projektovanje gradskih i vangradskih čvorišta u nivou

Projektovanje čvorišta van nivoa

Kombinovana čvorišta


M. Bublin, S. Džebo, S. Albinović, M. Pozder, Cestovna čvorišta, Skripta, Građevinski fakultet Sarajevo,

2011. (u toku procedura recenzije i prijedlog za štampu)


Tokom nastave ispit se polaže iz dva kolokvija (jedan vezan za čvorišta u nivou a jedan za čvorišta van nivoa) sa 50% učešća u ukupnoj ocjeni (teorijski dio). Završni ispit se sastoji iz praktičnog dijela (projektovanje čvorišta) i po potrebi usmenog ispita (u vidu odbrane praktičnog dijela ispita). Studenti, ukoliko nisu zadovoljni sa ocjenom, mogu polagati i usmeni ispit u terminima završnih ispita.



130

PREDMET KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

VODITELJ PREDMETA Doc.dr Mirza Pozder


P+V ECTS


CILJEVI UČENJA

Upoznati se sa projektovanjem i izgradnjom fleksibilnih i krutih kolovoznih konstrukcija te održavanjem

istih.

ISHODI UČENJA

Projektovanje i izgradnjom fleksibilnih i krutih kolovoznih konstrukcija te održavanje istih.

SADRŽAJ PREDMETA

Podjela kolovoznih konstrukcija,

Ekvivialentno saobraćajno opterećenje,

Metode dimenzioniranja fleksibilnih konstrukcija (empirijske i teorijske),

Materijali od kojih su tvorene kolovozne konstrukcije,

Krute kolovozne konstrukcije, razvoj, vrste, proračun,

Održavanje kolovoznih konstrukcija,

Ravnost, defleksije,

Trenje, buka,

Oštećenja fleksibilnih i krutih kolovoznih konstrukcija,

Metode sanacije i rehabilitacije.

Metoda reciklaže kolovoznih konstrukcija,

Upotreba geosintetika u kolovoznim konstrukcijama.


E. Softić, M. Pozder, Kolovozne konstrukcije, Tehnički Univerzitet u Bihaću, 2015.

M. Pozder, B. Mazić, D. Mihajlović, Održavanje kolovoznih konstrukcija, Udžebnik u izdanju, Građevinski

fakultet u Sarajevu


Tokom nastave ispit se polaže iz tri dijela i to dva kolokvija sa 25% učešća u ukupnoj ocjeni i završnog pismenog ispita sa 50% učešća u završnoj ocjeni. Studenti, ukoliko nisu zadovoljni sa ocjenom, mogu polagati i usmeni ispit.

Ispit se boduje na sljedeći način: 0-54 ocjena pet, 55-64 ocjena 6, 65-74 ocjena 7, 75-84 ocjena 8, 85-94 ocjena 9, 95-100 ocjena 10.



131

PREDMET GORNJI STROJ ŽELJEZNICA



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa osnovnim načelima proračuna i građenja gornjeg stroja željezničkih pruga.

Objasniti studentima pravila koja se primjenjuju pri izboru tipa gornjeg stroja željezničkih pruga, osnovne vrste radova i osnovne zahtjevane karakteristike materijala koji se primjenjuju kod izgradnje gornjeg stroja željezničkih pruga.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje osnovnih pojmova vezanih za proračun i građenje gornjeg stroja željezničkih pruga. Samostalan rad na izboru elemenata, proračunu i analizi stabilnosti gornjeg stroja željezničkih pruga kao i

poznavanje radova na izradi gornjeg stroja i načina njihovog izvođenja.

SADRŽAJ PREDMETA

Opći pojmovi o elementima gornjeg stroja željeznica: šine,kolosiječni pribor,pragovi i zastor. Šine: oblik i

tipovi, proizvodnja šina, ispitivanje i kontrola šina, oštećenja šina. Pragovi: uloga i opća podjela. Drveni pragovi: proces proizvodnje, oštećenja i ispitivanje, proračun drvenih pragova. Čelični pragovi. Betonski pragovi: proces proizvodnje, oštećenja i ispitivanje, proračun betonskih pragova. Životni vijek i izbor vrste pragova – LCCA analiza. Kolosiječni zastor: zastorna prizma i materijal za zastor. Kolosijeci na čvrstim podlogama. Životni vijek i izbor tipa kolosijeka – LCCA analiza. Kolosiječni pribor. Pričvrsni kolosiječni pribor: tipovi i ispitivanje. Spojni kolosiječni pribor. Zavareni spojevi. Ostali kolosiječni pribor. Sile u gornjem stroju. Izbor tipa i proračun (statički i dinamički) šina. Stanje napona i deformacija uslijed dejstva temperaturnih promjena. Dugi šinski trak: temperaturne promjene i naprezanja u DTŠ-u. Stabilnost kolosijeka DTŠ-a. Uređenje kolosijeka: širina kolosijeka, nadvišenje spoljne šine u krivini, prelazne krivine, prelazne rampe, vođenje šinskog vozila u kolosijeku. Polaganje kolosijeka: tehnološki proces rada kod polaganja kolosijeka - polaganje kolosijeka i zastornog materijala, grubo i fino regulisanje kolosijeka, uređenje zbijanje i stabilizacija zastorne prizme, uključivanje pruge u DTŠ, mjerna vožnja, tehnički prijem izvedenih radova. Dinamički plan rada na polaganju kolosijeka. Sanacija zastorne prizme


T. Milojković: Gornji stroj železnica, Beograd 1986

M.Hadžiahmetović: Gornji stroj željeznica, Sarajevo 1997.


C. Esveld: Modern railway track, MRT productions – The Netherlands 2001.


Tokom nastave ispit se polaže iz tri dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način:

parcijalni ispiti 2x25 bodova, završni ispit 50 bodova, što ukupno iznosi 100 bodova.




132

PREDMET PLANIRANJE SAOBRAĆAJA I SAOBRAĆAJNICA



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata s metodama istraživanja saobraćaja i saobraćajnog planiranja Razumijevanje tehnike, pripisivanja saobraćaja kroz razne slučajeve rješavanja saobraćaja u svijetu.

ISHODI UČENJA

Osposobljenost za nezavisno istraživanje saobraćaja i rješavanje specifičnih problema u planiranju saobraćaja Osposobljenost za simulaciju saobraćaja u postojećim softverskim paketima

SADRŽAJ PREDMETA

Istraživanje saobraćaja Prikupljanje podataka o saobraćaju injihova analiza Alati za planiranje saobraćaja Modeli prognoziranja saobraćaja, populacije, ekonomskih pokazatelja i upotrebe zemljišta Modeliranje saobraćajne mreže Modeliranje saobraćajne potražnje, Generiranje saobraćaja, Indukovana putovanja Modeli pripisivanja saobraćaja Definiranje optimalnog rješenja.


Bublin Mehmed: Planiranje saobraćaja i saobraćajnica, GF Sarajevo 2006. Mihajlo Maletin: Gradske saobraćajnice, GF Beograd 1996. Jović J., Planiranje saobraćaja u gradovima, Saobraćajni fakultet univerziteta u Beogradu, 1996.


Ispit se polaže iz dva parcijalna i završnog ispita. Svaki dio se boduje na sljedeći način: dva parcijalna ispita – po 25 bodova i završnog ispita – 50 bodova




133

PREDMET PROJEKTOVANJE I IZGRADNJA POSEBNIH

SAOBRAĆAJNIH OBJEKATA



P+V ECTS


CILJEVI UČENJA

Upoznati se sa osnovnim principima planiranja i projektovanja parkirališta i garaža, aerodroma,

autobuskih stajališta i stanica, benziskih stanica, naplatnih stanica, okretišta i luka.

ISHODI UČENJA

Planiranje, projektovanje i izvođenje specijalnih saobraćajnih objekata.

SADRŽAJ PREDMETA

Projektovanje i izgradnja parkirališta i garaža. Projektovanje i izgradnja aerodromskih kompleksa. Projektovanje i izgradnja riječnih i morskih luka. Projektovanje i izgradnja autobuskih stajališta benziskih stanica. Projektovanje i izgradnja naplatnih stanica i okretnica.


M. Pozder, B. Mazić, Projektovanje posebnih saobraćajnih objekata, Građevinski fakultet Sarajevo, 2016.


Tokom nastave ispit se polaže iz tri dijela: dva kolokvija sa 25% učešća u ukupnoj ocjeni i završnog pismenog ispita sa 50% učešća u završnoj ocjeni. Studenti, ukoliko nisu zadovoljni sa ocjenom, mogu polagati i usmeni ispit. Kolokviji se sastoje od teorijskog dijela predmeta, dok na završnom ispitu studenti polažu praktični dio predmeta odnosno projektuju aerodromski kompleks.



134

PREDMET ŽELJEZNIČKE STANICE



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa osnovnim načelima proračuna i projektovanja željezničkih stanica kao sa

osnovnim radovima na održavanju kolosijeka i kolosiječnih postrojenja. Objasniti studentima pravila koja se primjenjuju pri izboru lokacije (položaja), tehničkih elemenata i

organizacije rada službenih mjesta na željezničkim prugama.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje osnovnih pojmova vezanih za proračun i projektovanje željezničkih stanica. Samostalan rad na svim fazama rada kod projektovanja službenih mjesta na željezničkim prugama, kao i

na planiranju i izvođenju radova na održavanju kolosijeka.

SADRŽAJ PREDMETA

Stanice. Opći uslovi za projektovanje stanica:Osnovni principi organizacije željezničkog saobraćaja.

Klasifikacija željezničkih voznih sredstava i vozova. Klasifikacija stanica i ostalih službenih mjesta. Metodologija projektovanja stanica. Položaj stanica i ostalih službenih mjesta u planu i profilu. Donji i gornji stroj stanica.

Konstruktivni elementi stanica: Klasifikacija osnovnih staničnih postrojenja. Stanični kolosijeci. Veze

kolosijeka. Puna i korisna dužina kolosijeka. Dužina staničnog platoa. Ukrsnice, mimoilaznice i međustanice: Ukrsnice. Mimoilaznice. Međustanice na jednokolosiječnim i dvokolosiječnim prugama. Međustanice specijalne namjene. Smjernice za projektovanje ukrsnica i međustanica.

Rasporedne stanice: Zadatak i tehnološki proces rada. Položaj na mreži i klasifikacija. Glavna postrojenja.

Raspored staničnih postrojenja i karakteristične šeme. Metode za određivanje kapaciteta. Smjernice za projektovanje.

Mimoilaznice i stanice na prugama za velike brzine. Ranžirne stanice: Zadatak i klasifikacija. Broj i položaj na mreži i čvorovima. Osnovni principi za konstrukciju.

Postrojenja za sastavljanje sabirnih vozova. Putničke stanice: Položaj na mreži. Oblici i šeme. Kolosiječna postrojenja. Održavanje pruga: Kontrola stanja pruga: geometrije kolosijeka, šina, slobodnog profila, zastorne prizme.

Vrste radova na održavanju pruga: redovno, tekuće i investicijsko održavanje. Remont kolosijeka. Održavanje gornjeg stroja pruge: ručno i mašinsko održavanje. Savremene metode održavanja.


A.Stipetić: Kolodvori i kolodvorska postrojenja, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

2002. S.Janjić: Željezničke stanice, Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 1983. M.Hadžiahmetović: Gornji stroj željeznica, Sarajevo 1997.


Tokom nastave ispit se polaže iz tri dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: parcijalni ispiti 2x25 bodova, završni ispit 50 bodova, što ukupno iznosi 100 bodova. Ako student ostvari 55% iz završnog ispita formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu. Poništavanje ispita: Studenti koji su položili završni ispit, a nisu zadovoljni postignutim rezultatom, mogu ga poništiti i na popravnom ispitu polagati taj dio.


135

PREDMET SAOBRAĆAJNA EKONOMIJA



P+V ECTS


CILJEVI

Razvoj opštih i specifičnih znanja i vještina kroz: Upoznavanje studenata sa troškovima saobraćajnica i metodama društveno-ekonomskog vrednovanja

ISHODI UČENJA

Osposobljenost za nezavisan izračun troškova građenja i eksploatacije saobraćajnice i rješavanje specifičnih

problema vezanih za vretnovanje varijantnih rješenja

SADRŽAJ PREDMETA

Troškovi izgradnje Troškovi održavanja, Troškovi eksploatacije Metode vrednovanja projekta Cost Benefit analiza Finansiranje projekata Metode višekriterijumske optimizacije Metode izrade studije izvodljivosti


Mihajlović, D. Inženjerska ekonomija, Banjaluka, 2002. Mazić, B. Alati za ekonomsko vrednovanje u niskogradnji, Sarajevo, 2006.


Ispit se polaže iz dva parcijalna i završnog ispita. Svaki dio se boduje na sljedeći način: dva parcijalna ispita – po 25 bodova i završnog ispita – 50 bodova




136

PREDMET FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE

SAOBRAĆAJNICA



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznavanje studenata sa osnovnim funkcionalnim karakteristikama saobraćajnica. Objasniti studentima

osnovne pojmove vezane za neprekinute saobraćajne tokove, primjenu modela za analizu propusne moći, kao i osnovne pojmove vezane za analizu sigurnosti saobraćajnica i uticaja saobraćajnica na okolinu.

ISHODI UČENJA

Razumijevanje načina funkcionisanja saobraćajne mreže i saobraćajnih tokova u vangradskim uslovima. Samostalna analiza propusne moći, sigurnosti i okolinskih uticaja saobraćajnica.

SADRŽAJ PREDMETA

Uticaj saobraćajnica na prostorni i društveno-ekonomski razvoj. Osnovni parametri toka. Analiza propusne

moći vangradskih saobraćajnica. Saobraćajna infrastruktura i sigurnost saobraćaja. Zaštita okoline:negativni uticaji saobraćajne infrastrukture na okolinu (buka, vibracije, zagađenje voda i tla, zauzimanje površina, flora, fauna, mikroklima i vazduha). Uklapanje saobraćajnica u pejzaž (okolinu). Višekriterijalno vrednovanje projekata: izbor optimalne varijante. Procedure provjere funkcionalnih karakteristika za novoprojektovane ceste i ceste u eksploataciji


Bublin, M. Funkcionalne karakteristike saobraćajnica, Univerzitet u Sarajevu, Građevinski fakultet, 2012. HBS 2001: Handbuch für die Bemessung von Straßenverkehrsanlagen, Ausgabe 2001. HCM 2010: Higway Capacity Manual 2010, Transportation Research Bord, Washington. D.C. 2010.


Tokom nastave ispit se polaže iz tri dijela pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: 2x parcijalni ispit - 25 bodova, završni ispit 50, što ukupno iznosi: 100 bodova. Ako student ostvari 55% iz oba dijela formira mu se konačna ocjena prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju. Studentima kojima nedostaje manje od 5 poena za ocjene 8, 9 i 10 omogućeno je da polažu završni ispit usmeno za veću ocjenu. Poništavanje ispita: Studenti koji su položili završni ispit, a nisu zadovoljni postignutim rezultatom, mogu ga poništiti i na popravnom ispitu polagati taj dio.

GRAĐEVINSKI FAKULTET STUDIJSKI PROGRAMI – MASTER GEODEZIJA I GEOINFORMATIKA

137

6. Master studij – Geodezija i geoinformatika

Master studij – Geodezija i geoinformatika je studij drugog ciklusa u oblasti geodezije i geoinformatike. Na ovom studiju se daju se ekspertna znanja iz područja geodezije

igeoinformatike. Trajanje studija je dvije godine, odnosno četiri semestra, od kojih je poslednji rezervisan za izradu i odbranu Master rada. Studij vrijedi 120 ETCS bodova.

Ispunjenjem studijskih obaveza na ovom studiju stiče se zvanje Magistar geodezije i geoinformatike – diplomirani inžinjer geodezije i geoinformatike. Ishodi učenja su: ekspertno

razumijevanje geodetskih problema i sposobnost njihovog rješavanja, projektovanje,

analiziranje i realizacija geodetskih mreža za potrebe geodetskih mjerenja i iskolčenja objekata, oblikovanje modela, kreiranje baza prostornih podataka i geoinformacionih

sistema sa svrhom opisivanja objekata i pojava u prostoru, njihovih atributa i topoloških odnosa, projektovanje topografskih, kartografskih i zemljišnih geoinformacionih sistema,

interpretiracija, integrisanje, analizira i vizuelizacija prostornih podataka, prilagođavanje i

razvijanje informatičkih rješenja za obradu, analizu, prikaz i distribuciju prostornih podataka internetskim servisima. Inžinjeri koji su završili ovaj studij imaju mogućnost upisati III ciklus

studija.


138




Posebni problemi teorije izjednačenja 2 3 5

Fizikalna geodezija 3 2 5

Prostorno planiranje 3 2 5

Komasacije 2 2 4,5

Topografski modeli 2 2 4,5

Ukupno 15 13 30



Deformacijska analiza 2 2 5

Precizna i industrijska geodetska

mjerenja 2 2 5

Fotogrametrija II 2 2 5

Inžinjerska geodezija II 2 2 5

Satelitska navigacija 2 2 5

Multimedijska kartografija 2 2 5

Ukupno 12 12 30



139




Daljinska istraživanja 2 2 5

Analiza geoprostornih podataka 2 2 5

Integrirane navigacijske tehnike 2 2 5

Satelitske globalne i regionalne navigacijske usluge

2 2 5

Lasersko skeniranje 2 2 5

Ukupno 12 12 30

V godina 10. semestar


Završni rad 0 0 30

Ukupno 0 0 30



140

PREDMET POSEBNI PROBLEMI TEORIJE IZJEDNAČENJA



P+V ECTS

M - G obavezni 1 2+3 5

CILJEVI PREDMETA

Temeljna znanja o posebnim problemima kod izjednačenja i obrade rezultata.

ISHODI UČENJA

Računati generalizirane inverzne matrice i primijeniti znanje u izjednačenju slobodnih mreža, Razumjeti koncepte procjene parametara, mjere preciznosti, otkrivanja grubih grešaka, koncepte

pouzdanosti i procjene varijans komponenti modela

SADRŽAJ PREDMETA

Gauss-Markovljev model izjednačenja. Uzastopno ili sekvencijsko izjednačenje Deformirani matematički modeli Globalni i lokalni testovi (klasični i B-testovi) Pouzdanost i osjetljivost kontrolnih mreža Procjena varijanc komponenata Problem pomanjkanja osnove (defekt datuma) mreže Slobodne kontrolne mreže S transformacija Izjednačenje parametara s težinama Regresija i kolokacija Robustne procjene preciznosti


K. Frankić: uvod u izjednačenje metodom najmanjih kvadrata, Skripta, Sarajevo, 2007. Caspary, W. F.: Concepts of Network and Deformation Analysis, School of Geomatic Engineering, The

University of New South Wales, 2000. Kuang, S.: Geodetic Network Analysis and Optimal Design, Sams Publications, 1996.








141

PREDMET FIZIKALNA GEODEZIJA



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa teoretskim i praktičnim konceptom fizikalne geodezije, graničnim (rubnim)

problemima teorije gravitacionog potrencijala i matematičkih modela koji se koriste pri određivanju geodetskih referentnih površi.

ISHODI UČENJA

Definirati i objasniti učinke polja sile Zemljine teže kao i njegovu važnost za modeliranje geodetskih

referentnih ploha, definirati i koristiti različite sisteme visina, modelirati i primijeniti parametre datumske transformacije, kreirati matematički model gravitacijskog polja i utjecaja topografskih masa, kreirati i koristiti matematički model predikcije parametara anomalijskog potencijala sile Zemljine teže.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod. Historijski prikaz. Terija Zemljinog polja sile teže. Gravitacija, gravitacijski i centrifugalni potencijal.

Sila teže i potencijal sile teže. Laplace - ova i Poisson – ova jednačina. Geometrija polja sile teže. Nivo plohe i vertikala. Gradijent ubrzanja sile teže. Prirodne koordinate. Razvoj gravitacionog potencijala po sfernim harmonicima. Normalno polje sile teže. Anomalijsko polje sile teže. Stokes-ova jednačina. Vening Meinesz – ova jednačina. Otklon vertikale. Primjena Stokes-ove formule. Redukcije i anomalije (Slobodnog zraka, Faye, Bouguer, Poincare-Prey, Helmert). Teorija Molodensky. Sistemi visina. Metode određivanja Geoida. Globalni geopotencijalni modeli. Statističke metode fizikalne geodezije. Metoda kolokacije. Gravimetrijska mjerenja


Heiskanen, W. A., and H. Moritz., Physical Geodesy, W.H. Freeman and Co., San Francisco, 1967. Bernard Hofmann-Wellenhof and Helmut Moritz, Physical Geodesy, Springer Verlag Wien New York, 2005. Torge W., Gravimetry, Walter de Gruyter, Berlin-New York, 1989. Kuhar, M. I Mulić, M.: Fizikalna geodezija. Skripta. Građevinski fakultet Sarajevo. 2009


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela, pismeno. Svaki dio se boduje na sljedeći način: Svaki parcijalni ispit - 40 bodova, ukupno: 80 bodova.

Ukupno 20 bodova student može osvojiti iz domaće zadaće, praktičnih vježbi i izvještaja mjerenja.



c) Studenti koji ne polože nijedan dio tokom nastave polažu integralni ispit pismeno, a ocjena se formira prema a).


142

PREDMET PROSTORNO PLANIRANJE



P+V ECTS


CILJEVI

Usvajanje znanja iz oblasti prostornog planiranja i uređenja zemljišta.

ISHODI UČENJA

Prepoznati vrste i nivoe planiranja prostora: strateško, prostorno, urbanističko, provedbeno Objasniti vrste uslova uređenja prostora Pročitati uslove uređenja prostora prema dokumentima prostornog uređenja za pojedinačni zahvat u

prostoru Povezati sistem planiranja prostornog razvoja i registre nekretnina Primijeniti geoinformatička znanja u izradi planova prostornog razvoja

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod. Planiranje kao svjesna ljudska aktivnost, teškoće i neizvjesnosti kod planiranja, principi planiranja. GIS u prostornom planiranju, prikupljanje obrada i analiza prostornih podataka, padova i dispozicija terena. Podloge za prostorno planiranje, prikupljanje, obrada i analiza. Prezentacija i odabir podataka za izradu

podloga za prostorno planiranje Vrste prostorno - planskih dokumenata, postupak izrade, sadržaj, donošenje i provođenje. Aplikacija statističkih prostornih jedinica u prostornom planiranju. Oblici korištenja zemljišta (land use, land cover). Vrste prirodnih resursa i njihov značaj u prostornom planiranju. Problematika savremenih naselja. Opremanje naselja i ekologija. Infrastruktura u prostornom planiranju. Karakteristike prostornih infrastrukturnih sistema. Zakonska regulativa u prostornom planiranju. Analitička obrada građevinskih parcela i plan parcelacije u provedbeno planskoj dokumentaciji. Projektna dokumentacija za izgradnju i upotrebu objekata.


Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH ( Sl.novine Federacije BiH

02/06), Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu olanskih dokumenata (Sl.novine Federacije BiH br.02/06) Aganović M.: Komunalna infrastruktura, štampano za postdiplomski studij Arhitektonskog fakulteta

Sarajevo, 1978.


Ispit se polaže pismeno: - I parcijalni ispit se organizuje u 8. sedmici nastave. - II parcijalni ispit se organizuje u terminu završnog ispita (i popravnog ispita za studente koji ne polože





143

PREDMET KOMASACIJE



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa postupkom organizacije i provedbe postupka komasacije i urbane preparcelacije

ISHODI UČENJA

Studenti će kroz ovaj predmet dobiti neophodna teoretska i praktična znanja ukljućujući vještine za

realizaciju svih radova povezanih s komasacijama, s naglaskom na moderne tehnologije.

SADRŽAJ PREDMETA

Historijski pregled komasacija s posebnim naglaskom na ulogu i razvoj komasacijskih radova na našim

prostorima. Zakon o komasaciji i urbanoj preparcelaciji. Faze komasacijskih radova. Pokretanje postupka. Pripremni radovi, usklađivanje zemljišnoknjižnog i

katastarskog stanja te utvrđivanje postojećeg stanja (tehnička reambulacija). Iskazi zemljišta. Komasacijska procjena zemljišta, utvrđivanje relativne vrijednosti posjeda.

Predradnje za projekt komasacije, geodetsko-tehničke predradnje, idejno projektiranje nove putne i

kanalske mreže te idejni projekt novih tabli, podloge za projektovanje. Snimanje detalja za potrebe izrade projekta komasacione osnove. Projekt komasacione osnove, izvedbeni projekat.

Regulacija granica područja komasacije i regulacija međa u naselju – uređenje naselja kroz prostorni plan.

Geodetsko tehnički radovi u pripremi za novu nadjelu posjeda. Prijenos i iskolčenje projekta komasacije na teren. Dodjela novih posjeda, dioba komasacijskih tabli raznih oblika,dodjelbena rasprava.

Završni radovi, iskolčenje novih posjeda, uvođenje u posjed, rješenja o komasaciji.


Batz, E.: Neuordnung des laendlichen Raumes, Konrad Wittwer, Stuttgart 1990.


Ispit se polaže pismeno: - I parcijalni ispit se organizuje u 8. sedmici nastave. - II parcijalni ispit se organizuje u terminu završnog ispita (i popravnog ispita za studente koji ne polože



popravni ispit se organizuje shodno akademskom kalendaru, a pristupaju mu studenti koji nisu položili I parcijalni ispit, studenti koji nisu zadovoljni uspjehom na I parcijalnom ispitu kao i studenti koji nisu zadovoljni uspjehom na završnom ispitu.


144

PREDMET TOPOGRAFSKI MODELI



P+V ECTS


CILJEVI

Razvijanje sposobnosti prepoznavanja, prihvaćanja i razumijevanja modela podataka topografskih specifične

i algoritama, kao preduvjet za njihovu provedbu u topografskih geoinformacijskih sustava.

ISHODI UČENJA

razumjeti teoriju iza digitalnog terena modeliranje (DTM); razumjeti i primijeniti različite interpolacija i rekonstrukcija površina tehnike; imati znanje i vještine za razne DMR aplikacije imati znanje i praktične vještine na topografsku modeliranje; imati vještine za uporabu različitih programskih alata za obradu geopodataka

SADRŽAJ PREDMETA

Terminologija. Klasifikacija karata. Prostorni informacijski sustavi, zemljišni informacijski sustav (ZIS),

topografski informacijski sustav (TIS), Geografski informacijski sustav (GIS). Definicije GIS: Definicije se temelje na GIS kao alat za rad; Definicije se temelje na bazama podataka; Definicije u smislu organizacije. Definicije TIS i njenih ključnih komponenti. Podaci u topografske baze podataka. Baza znanja. Sadržaj TIS. Struktura i izrada topografskih modela. Definicija objekta. Stvarni predmeti, apstraktne objekte. Geometrija. Topologija. Definicija objekta. Stvarni predmeti, apstraktne objekte. Dimenzije objekta. Mreža (žica), površina i volumen modela. Rasterskih i vektorskih podataka. 2D, 2.5 D i 3D modele. Međusobno pretvorbe. Točnost stereoskopski prikupljanja podataka. TIS na državnoj razini. Modeliranje geoprostornih podataka. Kvaliteta podataka i razumijevanje kvalitete. Elementi kvalitete podataka. Važnost kvalitete podataka. Standardi i međunarodnim organizacijama. Prikupljanje topografskih podataka pomoću fotogrametrije. Prikupljanje topografskih podataka pomoću laserskog skeniranja. Strukturiranje prostornih podataka. Osnovni algoritmi za vektorske podatke. Zgušnjavanje trokuta. Delunay triangulacije i Voronoi dijagrami. Interpolacija i aproksimacija krivulje. Modeli reljefa iz 3D trokuta. INSPIRE - Infrastruktura za prostorne informacije u Europskoj uniji. Svrha, ciljevi, načela komponente inspiriraju. Podaci uključen u INSPIRE direktive. INSPIRE Geoportal. Prostorni teme podatke određene INSPIRE direktive. Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP). Inicijative, koristi. NIPP u europskim državama. Nacionalni Geoportal.


Kraus, K. (2001): Photogrammetrie, Band 3, Topographische Informationsysteme, Bonn, Germany. Zhilin Li, Quing Zhu, Christopher Gold: Digital Terrain Modeling – Principles and Methodology, CRC Press,

2005 Slides from the lectures


Bodovanje prisustva na predavanju – 5 bodova, vježbama – 5 bodova. Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela. Svaki dio se boduje na sljedeći način: Praktične vježbe - 40 bodova, ispit - 50 bodova, ukupno: 90 bodova. Sveukupno: 100 bodova.


b) Prihvaćene vježbe su preduvjet za izlazak na ispit.



145

PREDMET DEFORMACIJSKA ANALIZA



P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Razumijevanje, te savladavanje metoda mjerenja pomaka i deformacija građevinskih objekata različitim

geodetskim i fizikalnim metodama.

ISHODI UČENJA

Osposobljavanje studenata za rad na geodetskom praćenju objekata i zemljišta i izvještaje o realizaciji

projekta.

SADRŽAJ PREDMETA

Pomak, deformacija, progib. Uzroci pomaka i deformacija. Geodetske metode mjerenja pomaka. Projekt

geodetske osnove i izbor mjernih mjesta. Kriteriji za ocjenu kvalitete geodetskih mreža. Plan i program mjerenja osnove. karakteristike geodetskih mreža posebnih namjena. Vrste mreža i njihove dimenzije. Projekt referentne i kontrolne mreže na objektu. Analiza točnosti mjerenja a priori. Ispitivanje mjerne opreme (prema ISO normama).

Metode uspostave mreža: terestričke, satelitske, kombinacija. Metode i modeli izjednačenja. Defekt mreže

i definiranje datuma. Izjednačenje mreže s minimalnom, punom i parcijalnom prisilom. Izjednačenje slobodne mreže (unutarnja prisila). Mjerenje pomaka i deformacija automatiziranim mjernim uređajima. Kinematički mjerni sistemi. Digitalni skeneri. Točnost mjerenja pomaka. Homogenost mjerenja. Fizikalne metode mjerenja pomaka. Osnove metode konačnih elemenata. Izrada tehničkog izvješća.


W. Niemeir: Ausgleichungsrechnung, de Gruyter lehrbuch, Berlin, 2002, Caspary, W. F.: Concepts of Network and Deformation Analysis. J. M. Rüger, Kensington, 2000, Bathe, K.J. (1990): Finite-Elemente - Methoden, Berlin.








146

PREDMET FOTOGRAMETRIJA II



P+V ECTS


CILJEVI

Uvod za osposobljavanje za rad na praktičnim zadacima fotogrametrijske izmjere.

ISHODI UČENJA

Interpretiranje i kvalitativno prosuđivanje podataka dobivenih fotogrametrijskim metodama i detaljno

poznavanje metoda fotogrametrije, senzora i njihovih svojstava.

SADRŽAJ PREDMETA

Projektivna geometrija. Gledanje. Stereoskopsko promatranje (snimanje). Karakteristične slike nuklearnih

zraka. Razdvajanje lijevog i desnog snimka u lijevo i desno oko. Perspektivno-položajno razdvajanje. Sparivanje tačaka na stereoparu. Svjetlosna izjednačenost stereopara. Klasifikacija stereoinstrumenata.

Stereorestitucija sa poznatom vanjskom orijentacijom. Stereorestitucija sa nepoznatom vanjskom

orijentacijom. Opasne površine kod relativne orijentacije. Srednje kvadratne greške orijentacionih elemenata i deformacije modela kod relativne orijentacije. Numerička apsolutna orijentacija. Stereoskopski sistemi posmatranja. Princip stereoskopskog mjerenja. Stereometar. Pročišćavanje slikovnih koordinata. Atmosferska refrakcija kod vertikalnog snimka. Uticaj Zemljine zakrivljenosti u fotogrametriji. Univerzalni analitički stereoinstrumenti. Metode prikupljanja podataka (restitucije) sa analitičkim stereoinstrumentima. Pojednostavljeni analitički stereoinstrumenti. Tačnost stereoskopskog prikupljanja podataka. Fotogrametrijska triangulacija. Skupno izjednačenje u bloku. Tačnost, prednosti i nedostaci skupnog izjednačenja. Skupno izjednačenje u bloku u blizopredmetnoj fotogrametriji. Praktične upute vezane za ortofoto. Deformacije mjernog snimka kod ortofotografije. Fotomaterijal, format ortofotoa, ortofotokarte. Definicija digitalne fotogrametrijske slike. Kreiranje digitalnih snimaka. Digitalne kamere. Automatsko mjerenje mreže i slikovnih rubnih markica. Automatsko fotogrametrijsko određivanje tačke. Digitalni ortofoto. Orijentacija digitalnih fotogrametrijskih snimaka. Automatizovano modeliranje površine. Digitalne fotogrametrijske radne stanice.


Kraus, K. (2006): Fotogrametrija - Knjiga 1, prijevod na hrvatski jezik, Zagreb-Sarajevo. Kraus, K. (1997): Photogrammetry, Volume 2, Bonn, Germany.









147

PREDMET PRECIZNA I INDUSTRIJSKA GEODETSKA MJERENJA



P+V ECTS


CILJEVI

Znanja i vještine izvođenja i primjene preciznih i industrijskih geodetskih mjerenja.

ISHODI UČENJA

Nakon položenog nastavnog predmeta studenti će biti osposobljeni za: Primjenu moderne precizne geodetske opreme za terenska i industrijska mjerenja. Određivanje kvalitete i primijenjivosti ostvarenih rezultata. Razumijevanje standarda tačnosti i specifikacija terenskih procedura za precizna položajna i visinska

geodetska kontrolna mjerenja. Identifikaciju izvora grešaka i izvođenje analiza grešaka terestričkih geodetskih mjerenja. Primjenu specijalnih geodetskih mjerenja i razumijevanje zahtjeva stručnjaka iz drugih oblasti, kako bi se

došlo do adekvatnog rješanja razmatranog problema.

SADRŽAJ PREDMETA

Uvod u precizna mjerenja. Globalne granice mjerne nesigurnosti linearnih i uglovnih veličina. Metode

preciznih geodetskih mjerenja. Metode preciznih mjerenja linearnih veličina (dužine i visinske razlike). Metode preciznih mjerenja uglovnih veličina. Izvori odstupanja kod metoda preciznih geodetskih mjerenja linearnih i uglovnih veličina s ocjenom mjerne nesigurnosti, ponovljivosti, obnovljivosti i pouzdanosti. Opis i teorijske osnove instrumenata i pribora za precizna geodetska mjerenja linearnih i uglovnih veličina. Ispitivanje, rektifikacija i komparacija instrumenata i pribora za precizna geodetska mjerenja linearnih i uglovnih veličina prema međunarodnim ISO normama. Analiza izmjerenih podataka dobivenih komparacijom. Područja primjene preciznih geodetskih mjerenja u praksi – konkretni primjeri.

Industrija kao područje djelovanja inženjerske geodezije. Mjerni postupci i instrumenti pri montaži i

kontroli strojeva. Mjerenja nagiba i zakrivljenosti. Hidrostatski nivelman. Specijalni uređaji. Mjerne ure. Stativi. Ciljne marke. Dodatni uređaji za očitavanje. Specijalne letve i mjerila. Precizni uređjaji za mjerenje koordinata. Računalom podržana 3D izmjera. Mjerni roboti u geodeziji. Uloga optičkih sustava s CCD-kamerama.Mjerni sustavi s teodolitima. Problemi geometrije. Problemi konfiguracije i utjecaj na tačnost.Signalizacija tačaka i izbor marki. Analiza i optimiranje tačnosti kod industrijske izmjere.Dobivanje rezultata u realnom vremenu. Prikaz sustava na tržištu. Izabrani primjeri primjene.Izmjera i ocjena tačnosti industrijskog objekta.


Činklović, N. (1983): Metode preciznih geodetskih mjerenja. Naučna knjiga, Beograd. Moser/Müller/Schlemmer (2000). Handbuch Ingeniergeodäsie, Auswertung geodätischer

Überwachungsmessung, Heidelberg, Herbert Wichmann Verlag. Benčić, D., Solarić, N. (2008): Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici. Školska knjiga,

Zagreb.


Izrada seminarskog rada i prezentacija. Konačna ocjena = (ocjena seminarskog rada+ocjena prezentacije)/2.


148

PREDMET INŽENJERSKA GEODEZIJA II



P+V ECTS


CILJEVI

Upoznati studente sa teorijskim i praktičnim postupcima primjene geodezije pri projektovanju i građenju

objekata

ISHODI UČENJA

Razumijevanje pojmova vezanih za primjenu geodezije u raznim oblastima inženjerstva Sticanje kompetencija za savremenu primjenu geodetskih metoda i postupaka pri projektovanju i izgradnji

objekata visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje te u industriji i u rudarstvu

SADRŽAJ PREDMETA

Prijelazne krivine (klotoida, kubna paabola i lemniskata). Računanje koordinata klotoide. Specijalni računski

problemi s klotoidom. Zaobljenje nivelete vertikalnom parabolom, klotoidom i kružnim lukom. Primjena trodimenzionalnih koordinata u inženjerskoj geodeziji. Geodetski radovi u građevinarstvu. Studijska ispitivanja, idejni projekti i glavni ili izvedbeni projekti. Geodetski radovi kod izgradnje saobraćajnica. Geodetski radovi kod mostogradnje. Geodetski radovi kod gradnje tunela. Nadzemna i podzemna mjerenja. Studij greške proboja. Prijenos visine i pravca kroz vertikalna okna. Geodetski radovi kod planiranja i gradnje brana. Analiza deformacija. Geodetski radovi kod projektiranja i gradnje dalekovoda. Geodestki radovi kod projektovanja naselja. Primjena geodezije u rudarstvu.


K. Frankić: Inženjerska geodezija, Skripta, Građevinski fakultet sarajevo, 2010 S. Pašalić: Inženjerska geodezija, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1995 A. Mulahusić, J.Topoljak, N. Tuno: Inženjerska geodezija II u praksi , Praktikum, Građevinski fakultet

Sarajevo, 2017.


Tokom semestra predviđena su dva parcijalna pismena ispita iz praktičnog dijela - po 25 bodova. Studenti koji na prvom parcijalnom ispitu ostvare manje od 55 % bodova, u terminu drugog parcijalnog ispita polažu kompletan praktični dio koji vrijedi 50 bodova. Studenti koji ne polože praktični dio, polažu popravni ispit iz praktičnog dijela, koji se organizuje u terminu između završnog i popravnog ispita.

Na završnom ispitu se polaže teorijski dio. Uslov za pristupanje završnom ispitu je položen ispit iz praktičnog dijela. Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti na završnom ispitu je 50. Studenti koji ne polože završni ispit, kao i studenti koji su položili završni ispit a nisu zadovoljni postignutim rezultatom, pristupaju popravnom ispitu iz teorijskog dijela. Ukoliko student ne položi popravni ispit, pristupa dodatnom (septembarskom) ispitu iz praktičnog dijela nastave. Nakon položenog dodatnog ispita iz praktičnog dijela nastave, polaže se dodatni ispit iz teoretskog dijela nastave.

Konačna ocjena se formira na osnovu zbira bodova ostvarenih na teorijskom i praktičnom dijelu prema skali propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju.


149

PREDMET SATELITSKA NAVIGACIJA



P+V ECTS


CILJEVI

Usvajanje znanja o navigaciji i primjenama globalnih navigacijskih satelitskih sustava pri pozicioniranju.

Ovladavanje metodama apsolutnog i relativnog pozicioniranja i procjenama njihove točnosti i pouzdanosti. Pravilna prosudba prednosti i nedostataka GNSS-a pri navigacijskim aplikacijama, a posebno kvalifikacija pogrešaka prema izvoru djelovanja i udaljenosti baznih i pokretnih prijemnika. Upoznavanje s GNSS opremom (hardver i softver) za navigacijske aplikacije i savladavanje vještina korištenja te opreme. Usvajanje osnovnih saznanja o sustavima koji upotpunjuju satelitsku navigaciju: WAAS (USA), EGNOS (Evropa) i MSAS (Japan), kao i o državnoj službi DGNSS-a (BiHPOS-u). Primjena satelitskih tehnika navigacije u geodetske i druge svrhe.

ISHODI UČENJA Po završetku kursa studenti će: Definirati pojam navigacije i razumjeti primjenu GNSS sistema za navigaciju. Analizirati prednosti i nedostatke GNSS-a u navigaciji Kvalificirati pogreške po izvoru i udaljenosti između referentne stanice i mobilnog prijemnika/objekta. Steći vještine da koristi i primjenjuje GNSS opremu (hardver i softvere) za navigacijske projekte. Primijeniti satelitske navigacijske tehnike u geodetskom premjeru i drugim zadacima: GIS, transportu, zaštiti

okoliša, poljoprivredi,..

SADRŽAJ PREDMETA

Kratak pregled osnova navigacije, razpoloživih i planiranih GNSS-a (GPS, GLONASS i Galileo). Navigacija

primjenom sistema za satelitsko pozicioniranje. Metode pozicioniranja s GNSS: pojedinačne stanice i diferencijalne metode, s različitim nivoima točnosti (Local-Area Differential GPS, Wide-Area Differencial GPS). Implementacija Wide-Area Differencial GPS tj. Inmarsat Civil Navigation.

Tehnike prenosa i formati diferencijalnih korekcijskih parametara s opisom prednosti i nedostataka. Linearne

kombinacije kodnih i faznih mjerenja za povećanje točnosti i eleminiranja odnosno smanjenja pogrešaka DGNSS-a. Modeliranje pogrešaka ovisnih o udaljenosti baza-rover na osnovi umrežavanja referentnih stanica. Svojstva, način uporabe i mogućnosti GNSS uređaja za navigacijske primjene. Svojstva, način uporabe i mogućnosti GNSS softvera za navigacijske primjene. Primjena navigacijskih uređaja u geodeziji i geoinformatici.

Primjena Kalman filtera za predikciju korekcijskih parametara i otkrivanju pogrešaka dinamičkih sistema. Obrada utjecja Multipath-efekata i mogućnosti eliminiranja odnosno smanjenja njihovih utjecaja na kodna i

fazna mjerenja. Primjena navigacijskih uređaja za: transport, zaštitu okoliša, poljoprivredu i šumarstvo, sport, rekreaciju i dr.


Mulić, M.: Satelitska navigacija. Skripta-draft. Građevinski fakultet Sarajevo, 2015. Hofmann-Wellenhof, B., Lichtenegger, E., Wasle: GNSS Global Navigation Satellite Systems: GPS, GLONASS,

Galileo and more, 2008. Groves, P.D.: Principles of GNSS, Inertial, and Multisensor IntegratedNavigation Systems, 2008. Mohinder S. Grewal, Lawrence R. Weil and Angus P. Andrews: Global Positioning Systems, Inertial Navigation,

and Integration 2001.


Student treba prikupiti 50% bodova tokom semestra, i to na sljedeći način: Dva teorijska testa tokom semestra na kojima je moguće osvojiti 15 bodova (ukupno 30 bodova). Aktivnosti tokom terenskih i drugih praktičnih vježbi, (ukupno 20 bodova), što u zbiru iznosi 50 bodova tokom

semestra. Student izlazi na finalni pismeni ispit na kraju semestra i mora osvojiti najmanje 55% bodova (od 30 bodova) da bi izašao na usmeni ispit, koji je obavezan (20 bodova).

Ukupan broj bodova vrednuje se i ocjenjuje skalom od 6 do 10, a u skladu s Zakonom o visokom obrazovanju.


150

PREDMET MULTIMEDIJALNA KARTOGRAFIJA



P+V ECTS


CILJEVI

Primjena naprednih tehnika i metoda za vizualizaciju prostornih podataka. Kreiranje i vizualiziranje

geoprostornih fenomena i primjena multimedijalnog pristupa u rješavanju geoprostornih problema vizualizacije.

ISHODI UČENJA

Sticanje znanja i vještina koje uključuju: razumijevanje relevantnih pojmova iz kartografije, multimedijalne kartografije i geoprostornih sistema. sposobnost modeliranja geoprostornih pojava i primjena alata za napredno kreiranje i vizualizaciju

multimedijalnih sadržaja.

SADRŽAJ PREDMETA

Teorija poimanja podataka (znanja), potreba za reprezentacijom podataka, uloga kartografije, medija i izvora

za prezentiranje informacija. Definicije multimedije. Definicija multidijske kartografije. Historijski pregled razvoja multimedije. Oblikovanje multimedijalne karte: digitalizacija teksta, slika i zvuka. Uređivanje multimedijalnog sadržaja Standardi i protokoli za transfer multimedijalnog sadržaja. Kartografska vizualizacija u multimedijskom okruženju. Interaktivni multimedijalni sadržaj. Animacije. Multimedijalne karte na CD i na Internetu. Osnove računalne grafike. Modeliranje i vizualizacija 3D scena. Vizualizacija simbolima i fotorealistična simbolizacija. Multimedijalna kartografija i GIS. Lokacijski-bazirani servisi. Multimedija i mobilno kartiranje. Proširena stvarnost. Virtualna stvarnost.


D.,Kraak, M.-J., Ormeling, F.J.: Cartography, the Visualisation of Geospatial Data, London, Addison Wesley

Longman, 2001 MacEacheren: Visualization in modern cartography, Peterson, Cartwright, Gartner: Multimedia Cartography Gartner...: Location Based Serces and Telecartogpraphy


Tokom nastave ispit se polaže iz dva dijela. Svaki dio se boduje na sljedeći način: Obrana projekta - 40 bodova, ispit - 50 bodova, ukupno: 90 bodova. Bodovanje prisustva na predavanju – 5 bodova, vježbama – 5 bodova. Sveukupno: 100 bodova.


b) Obrana projekta je preduvjet za izlazak na ispit.



151

PREDMET DALJINSKA ISTRAŽIVANJA



P+V ECTS


CILJEVI

Razvijena osnovna znanja i vještine o daljinskom istraživanju. Razumijevanje fizikalnih osnova daljinskog

istraživanja. Upoznavanje tehnika detekcije sa senzorima na satelitima i avionima. Teorija i praksa obrade podataka.

ISHODI UČENJA

Kandidati stiču dovoljno znanja da koriste daljinska istraživanja za mnogobrojne namjene. Poznavanjem

metoda daljinskih istraživanja, senzora i njihovih svojstava mogu tumačiti (interpretirati) i kvalitativno prosuđivati o podacima dobivenim metodama daljinskih istraživanja.

SADRŽAJ PREDMETA

Definicija daljinska istraživanja, Kratki historijski prikaz daljinskih istraživanja Elektromagnetno zračenje, Interakcija sa atmosferom, Interakcija sa površinom Sistemi daljinskih istraživanja, Rezolucija snimačkih sistema, Optički senzori, Radar, Lidar Satelitski sistemi za posmatranje Zemlje Prijenos i primanje podataka, Interpretacija snimaka, Vizuelna interpretacija, Predobrada snimaka Poboljšanje snimaka, Transformacija snimaka, Klasifikacija snimaka, Integracija podataka Primjeri korištenja


Oštir K., Mulahusić A. (2014): Daljinska istraživanja, Univerzitet u Sarajevu, Građevinski fakultet. Campbell J.B., Wynne R.H. (2011): Introduction to Remote Sensing, London, 5. izdanje.







- dodatni ispit se organizuje shodno akademskom kalendaru, a pristupaju mu svi studenti koji nisu položili ispit u terminu završnog i poravnog ispita.

Smatra se da je student položio ispit ukoliko je ostvario namanje 55% od ukupnog broja bodova na ispitu.



152

PREDMET LASERSKO SKENIRANJE



P+V ECTS


CILJEVI

Osnovna znanja iz područja laserskih tehnologija. Korištenje laserskih uređaja u geodetskoj praksi kao i primjena

u drugim strukama.

ISHODI UČENJA

Sposonost korištenja laserskih skeniranja za razne namjene. Interpretacija i analiza podataka dobivenih

metodama laserskog skeniranja.

SADRŽAJ PREDMETA Terestričko lasersko skeniranje (TLS). Podjela terestričkih laserskih skenera. Tehničke osobine. Prednosti terestričkog laserskog skeniranja u odnosu na tradicionalne geodetske tehnike. Integracija TLS-a sa drugim metodama. 3D koordinate + intenzitet signala (4D); Intenzitet signala; RGB

mjerenja. Metode mjerenja dužina terestričkim laserskim skenerom (prednosti, nedostaci, tačnost): Triangulaciona metoda mjerenja, Fazna mjerenja dužina, Pulsna metoda mjerenja (engl. Time-of-flight metoda).

Uređaji za otklon laserskih zraka: Rotirajuća poligonska ogledala, Oscilirajuća ogledala. Podjela terestričkih laserskih skenera prema načinu snimanja: Skeneri kamere, Panoramski skeneri, Hibridni

skeneri. Tehničke karakteristike terestričkih laserskih skenera; Brzina snimanja; Rezolucija; Tačnost; Maksimalni domet. Uporedba rada 3D skenera i totalne stanice. Greške mjerenja terestričkim laserskim skenerom: Instrumentalne greške (osnovne i specifične); Greške vezane

uz objekat snimanja; Greške zbog atmosferskih uslova. Obrada mjerenja: Pripremanje podataka za obradu; Filtriranje podataka; Registracija oblaka tačaka i

georeferenciranje; Dobivanje koordinata pojedine tačke; Kreiranje linija. Mjerenje terestričkim laserskim skenerom. Primjena terestričkog laserskog skeniranja. MLS – Mobile laser scanning (osnove). ALS – Airborne laser scanning (osnove).


Shan J., Toth C.K. (2009): Topographic laser ranging and scanning, Principles and Processing, CRC Press. Marshall G. F., Stutz G.E. (2012): Handbook of Optical and Laser Scanning, second edition, CRC Press. Heritage G.L., Large A.R.G. (2009): Laser Scanning for the Environmental Sciences, Wiley-Blackwell. Benčić , D. (1990): Geodetski instrumenti. Školska knjiga, Zagreb.


Ispit se polaže pismeno: - I parcijalni ispit se organizuje u 8. sedmici nastave. - II parcijalni ispit se organizuje u terminu završnog ispita (i popravnog ispita za studente koji ne polože II

parcijalni ispit u terminu završnog ispita), a pristupaju mu samo studenti koji su položili I parcijalni ispit. - završni ispit se organizuje shodno akademskom kalendaru, a pristupaju mu studenti koji nisu položili I

parcijalni ispit kao i studenti koji nisu zadovoljni uspjehom na I parcijalnom ispitu. - popravni ispit se organizuje shodno akademskom kalendaru, a pristupaju mu studenti koji nisu položili I

parcijalni ispit, studenti koji nisu zadovoljni uspjehom na I parcijalnom ispitu kao i studenti koji nisu zadovoljni uspjehom na završnom ispitu.



153

PREDMET INTEGRIRANE NAVIGACIJSKE TEHNIKE



P+V ECTS


CILJEVI

Cilj predmeta je kratka obrada navigacijskih tehnika kao što su: terestrička navigacija, vezana navigacija (eng.:

dead reckoning), astronomska, radio, inercijalna, satelitska, i integrirana navigacija. Ovladavanje sa primjenom u navigaciji satelitskih pozicijskih sustava: GPS-om, GLONASS-om i Galileo-m. BeiDou, te sistemima koji upotpunjuju ovu navigaciju: WAAS (USA), EGNOS (Evropa) i MSAS (Japan) je jedan od glavnih ciljeva ovog kolegijai obrađuje se detaljnije. Obrada prednosti i nedostataka pojedinih navigacijskih sistema kao i otklanjanje nedostataka putem njihovih integracija je težišni cilj ovog kolegija.

ISHODI UČENJA

Po završetku kursa studenti će: Usavršiti poznavanje navigacijskih tehnika uz korištenje GNSS i proširenih satelitskih sistema SBAS. Razumijeti navigacijske tehnike, kao što su: terestrička navigacija, vezana (dead reckoning) astronomska,

radio i inercijalna navigacija, mobilne telefone, itd., te njihove integracije. Imati uvid u ranjivost GNSS signala, razumjeti interferenciju, namjernu i nenamjernu, te uređaje za

namjerno ometanje signala (jammere), i nelegalnost i kažnjivost kupovanja, trgovine i korištenja takvih uređaja.

Razumjeti probleme navigacije u zatvorenim prostorima i biti upoznat sa senzorima i sistemima koji se

integriraju za “indoor” navigaciju.

SADRŽAJ PREDMETA

Diskusija navigacijskih metoda: terestrička navigacija, vezana (dead reckoning), radio, inercijalna,

satelitska, mobilnim telefonima, astronomska, satelitska, i integrirana navigacija. Konvencionalna navigacija (5%), Radio navigacija (5%) Inercijalna navigacija (20%) s obradom hoda

zvrkova i apsolutnom kalibracijom INS senzora Satelitska navigacija (40%). Obrada satelitskih sustava: GPS, GLONASS i Galileo i sustava koji upotpunjuju

njihove upotrebe: WAAS (USA, sustav izgrađen), EGNOS (Evropa, sustav u fazi testiranja) i MSAS (Japan, sustav u izgradnji)

Hibridna navigacija(30). Slabe tačke GPS/GNSS i inercijalnih navigacijskih sistema (INS) Primjena hibridnih sistema pri snimanju prometnica pri relativno visokim brzinama kretanja. Primjena stohastičkih algoritama pri obradi mjerenja dinamičkih senzora npr. Kalman-filtera. Planiranje ruta

i pripasivanje karata uz upotrebu križno korelacijskih funkcija. Navigacija u zatvorenim prostorima.


1. Mohinder, S., Grewal, Lawrence, R. Weil, and Angus P., Andrews: Global Positioning Systems, Inertial Navigation, and Integration 2001.

2. Groves, P.D.: Principles of GNSS, Inertial, and Multisensor IntegratedNavigation Systems, 2008. 3. Gleason,S., D. Gebre-Egziabher (ed): GNSS Application and Methodes, 2009. 4. Grejner- Brzezinska D. A: , Toth Ch. High Accuracy Dynamic Highway Mapping Using a GPS/INS/CCD

System with On-The Fly GPS Ambiguity Resolution, 2004.

Način polaganja ispita: Student treba prikupiti 50% bodova tokom semestra, i to na sljedeći način: Seminarski rad, na zadanu temu, pismeno i usmeno u obliku prezentacije, (ukupno 30 bodova). Aktivnosti tokom terenskih i drugih praktičnih vježbi, (ukupno 20 bodova), što u zbiru iznosi 50 bodova

tokom semestra. Student izlazi na finalni pismeni ispit na kraju semestra i mora osvojiti najmanje 55% bodova (od 30 bodova) da bi izašao na usmeni ispit, koji je obavezan (20 bodova).


154

PREDMET SATELITSKE GLOBALNE I REGIONALNE NAVIGACIJSKE

USLUGE



P+V ECTS


CILJEVI

Ovladati pravilnom upotrebom globalnih i reginalnih satelitskih navigacijskih usluga kako za visoko ptrecizna

pozicioniranja tako i za uobičajene navigacijske zadaće. Korištenje produkata IGS i IERS-a. Upotrijebiti različite softvere i metode obrade podataka, primijeniti: broadcost, precizne, brze i ekstra brze efemeride, isto tako upotrijebiti ponuđene podatke mjerenja IGS servisa. Ovladati primjenom dinamičkihi pločnih koordinatnih sistema te obaviti transformaciju koordinata između njih i u državni koordinatni sistem.

Ovladati primjenom lokalnih satelitskih navigacijskih usluga: Standardnim diferencijalnim GNSS servisom,

Visoko preciznim diferencijalnom servisom i geodetskim preciznim servisom. Ovladati različitim formatima i medijima prenosa navigacijskih usluga uz korištenje različitih hardwera i softwera.

ISHODI UČENJA

Usavršiti korištenje globalnih i regionalnih servisa kao što su IGS i IERS i njihovih proizvoda. Poznavati druge servise koje je ustanovila Međunarodna geodatska socijacija-IAG i njihove proizvode. Koristiti različite svjetske i lokalne servise kao precizno (apsolutno) PPP i relativno pozicioniranje, te usavršiti

računanje transformacija koordinata između različitih sisitrema i okvira. Primijeniti znanje i vještine za nalizu rezultata, tačnosti i pouzdanosti on line servisa.Usavršiti poznavanje i

korištenje različtih formata navigacijskih podataka i medija za transfer navigacijskih servisa.

SADRŽAJ PREDMETA

Pregled globalnih i regionalnih satelitskih navigacijskih usluga: IGS-a, IERS-a, WAAS-a, EGNOS-a, MSAS-a i

BiHPOS-a, te njihova kategorizacija u pogledu točnosti i raspoloživosti. Besplatni online svjetski servisi za GNSS postprocesing i obradu u realnom vremenu: OPUS, AUSOS, APPS,

CSRS-PPP, SCOUT, magicGNSS, Center PointRTX-Trimble. Formati navigacijskoh usluga i medija prenosa podataka s njihovom kategorizacijom u pogledu brzine prenosa

podataka, poudanosti servisa i ekonomskim parametrima. Detaljnija razrada korištenja BiHPOS navigacijskih usluga i pravilan odabir ponuđenih servisa obzirom na

zahtjevanu točnost, pouzdanost i ekonomičnost. Virtuelne referentne stanice. Sistematizacija pogrešaka pri satelitskom pozicioniranju i mogućnosti njihovog

uklanjanja, odnosno smanjenja. Posebnosti dinamičkog pozicioniranja brzih pokretnih ciljeva (aviosnimanja) preko dugih baznih linija. Metode inicijaliziranja rovera (zamjenom anteana, ugrađenim bazama, putem koordinata poznatih točaka,

brzom rapidnom metodom i OTF (inicijaliziranje u pokretu, letu), Moderni GPS prijemnici i multipath efekti. Pregled i karakteristike softwera za navigaciju i precizno pozicioniranje.


Kouba, J.: A guide to using International GNSS Service (IGS) products. 2009. Ebner, R., W. E.: Featherstone How well can online GPS PPP post-processing services be used to establish

geodetic survey control networks? (2008) Mulić, M: IGS proizvodi i servisi. Skripta-draft. Građevinski fakultet Sarajevo 2012.

Način polaganja ispita: Student treba prikupiti 50% bodova tokom semestra, i to na sljedeći način: Projekt-individualni i timski rad na vježbama tokom semestra na temu: “On line obrada GNSS podataka”.

(ukupno 30 bodova). Na kraju semestra se usmeno prezentira/diskutira analiza dobivenih rezultata. Seminarski rad, istraživanje na zadanu temu IAG servisa, pismeno i usmeno u obliku prezentacije, (ukupno

20 bodova). Student izlazi na finalni pismeni ispit na kraju semestra i mora osvojiti najmanje 55% bodova (od 30 bodova) da bi izašao na usmeni ispit, koji je obavezan (20 bodova).


155

PREDMET ANALIZA GEOPROSTORNIH PODATAKA

VODITELJ PREDMETA Doc. dr Nusret Drešković


P+V ECTS


CILJEVI PREDMETA

Razumijevanje operacija koji omogućuju analitičku funkcionalnost geoinformacijskih sustava, te temeljnih

geostatističkih operacija i njihova primjena u računalnom okruženju.

SADRŽAJ PREDMETA

Analitička funkcionalnost geoinformacijskih sustava. Definicija interaktivne i eksplorativne analize

prostornih podataka. Prostorni upiti. Prekrivanja. Reklasifikacija. Presjek. Dostupnost u prostoru: povezivost i susjedstvo.

Udaljenosti i duljine. Operacije koje koriste zonu. Geoalgoritmi: točka u poligonu, presjek dužina, presjek poligona. Oblici, nagib i aspekt. Transformacije

objekata. Grafičke operacije. Programiranje operacija za analitičku funkcionalnost. Uvod u geostatistiku. Načela konstrukcije variograma. Modeliranje variograma. Načela kriginga.

Jednostavni kriging.


Worboys, M. (2003): GIS – a Computing Perspective Cressie, N.: Statistics for Spatial Data, J. Wiley & Sons, New York 1991.



156

graĐevinski fakultet - gf.unsa.ba · pdf filehemija u građevinarstvu 2 1 4 prostorno...

Documents