graĐanski odgoj i -...
TRANSCRIPT
GRAĐANSKI ODGOJ I
OBRAZOVANJE U OSNOVNOJ
ŠKOLI
Pripremila: Anita Dujela, 2015.
Odluka o donošenju programa
U ŠKOLSKOJ GODINI 2014./15. GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE PREDSTAVLJA ZAKONSKU OBVEZU KAO OBLIK INTEGRACIJE I/ILI IZBORNI PREDMET U OSNOVNOJ ŠKOLI.
27. kolovoza 2014. ministar prof.dr.sc.
Vedran Mornar potpisuje Odluku o
donošenju programa međupredmetnih i
interdisciplinarnih sadržaja Građanskog
odgoja i obrazovanja za osnovne i
srednje škole u Republici Hrvatskoj.
Uporište
Ustav Republike Hrvatske utvrđuje da “… u RH
vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao
zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana”.
“… sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i
ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna
pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost
vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša,
vladavina prava i demokratski višestranački sustav
su najveće vrednote ustavnog poretka RH…”
Ciljevi i zadaće
Međupredmetni pristup
PROGRAM MEĐUPREDMETNIH I
INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GOO-a
Ciljevi i zadaće
Građanskim odgojem i obrazovanjem potrebno jeosposobiti učenika za aktivnoga i odgovornogagrađanina.
Škola je dužna poučiti učenike da opstanakdemokracije ovisi o znalačkom i aktivnomsudjelovanju građana u odlučivanju na svimrazinama.
Da bi sudjelovanje bilo učinkovito, učenici trebajuusvojiti znanja, vještine i razvijati stajališta.
GOO je okvir za razvoj građanske kompetencije.
Međupredmetni pristup
Načelo racionalizacije, integracije i korelacije
Prevladavanje zapamćivanja i reprodukcije
disciplinarno odvojenih sadržaja
Razvoj cjelovite osobe učenika i svih njegovih
potencijala kroz različita područja
Usmjerenost na iskustveno, timsko i suradničko učenje
Osposobljavanje za cjeloživotno učenje
Međupredmetni pristup
Osiguravanje ovakvih uvjeta doprinosi tome da
učenik propituje svoje sposobnosti, otkriva svoje
snage, stječe samopouzdanje i ovladava svojim
učenjem.
Kao dio suradničkih odnosa važno je njegovati
uzajamno poštovanje među učenicima, između
učenika i učitelja te učitelja i roditelja.
Učenik planira svoj daljnji razvoj i vodi mapu
osobnog razvoja.
Spiralno-razvojni model
Ciklusi
Plan integriranja
Tematska područja
Elementi vrednovanja
MODEL UKLJUČIVANJA GRAĐANSKOG ODGOJA
I OBRAZOVANJA
Spiralno-razvojni model
Povezivanje odgojno-obrazovnih postignućahorizontalno i vertikalno
Ishod se može razvijati kroz više školskih godina
Nema preklapanja i ponavljanja istog
Postignuća se sustavno razvijaju, proširuju inadograđuju primjereno dobi i mogućnostimaučenika
Nužno je timsko planiranje unutar razrednih vijeća
Izvedbeni školski program GOO-a
Odgojno-obrazovni ciklusi
ODGOJNO-
OBRAZOVNI
CIKLUSI
PRIPADNOST
ZAJEDNICI
FUNKCIONALNE
DIMENZIJE
GRAĐANSKE
KOMPETENCIJE
STRUKTURNE
DIMENZIJE
GRAĐANSKE
KOMPETENCIJE
ISHOD /
POSTIGNUĆE
1. ciklus
(1. do 4. razred
osnovne škole)
učenik kao dio
razredne, školske i
lokalne zajednice
znanje i
razumijevanje
vještine i
sposobnosti
vrijednosti i
stavovi
ŠTO?
KAKO?
ZAŠTO?
S/SA
ljudsko-pravna
politička
društvena
međukulturalna
gospodarska
ekološka
učenik kao
emancipirani
i društveno
angažirani
građanin
različitih
zajednica
učenik
nositelj
prava i
odgovornosti
2. i 3. ciklus
(5. do 8. razred
osnovne škole)
učenik kao
građanin hrvatske
domovinske
zajednice
4. ciklus
(1. i 2. razred
srednje škole)
učenik kao
građanin hrvatske
domovinske
zajednice te
građanin europske
i međunarodne z.
Odgojno-obrazovni ciklusi
CIKLUS / RAZRED MODEL UKLJUČIVANJA GODIŠNJI
BROJ SATI
1. ciklus
1.-4. razred
Obvezno:
- međupredmetno
- u sklopu sastavnica školskog kurikuluma
20
15
2. ciklus
5.-6. razred
Obvezno:
- međupredmetno
- u sklopu sastavnica školskog kurikuluma uz
mogućnost modularnog pristupa
20
15
3. ciklus
7.-8. razred
Obvezno:
- međupredmetno
- u sklopu sastavnica školskog kurikuluma uz
mogućnost modularnog pristupa
Izborno:
- izborni predmet
20
15
35
Plan integriranja GOO-a
CIKLUS MODEL UKLJUČIVANJA – OBVEZNI BR.SATI
RN PN
1/2/3.
ciklus
MEĐUPREDMETNO:
- u sklopu svih nastavnih predmeta
- broj sati ne znači povećanje satnice, već integraciju u postojeću
satnicu
15 20
SAT RAZREDNIKA:
- teme predviđene planom sata razrednika, a koje koreliraju sa
građanskim odgojem i obrazovanjem
10 5
SASTAVNICE ŠKOLSKOG KURIKULUMA:
- prema interesu učenika i mogućnostima škole
- projekti, izvannastavne aktivnosti, obilježavanje prigodnih
datuma, izvanučionička nastava
-modularni pristup (istraživačke, volonterske, proizvodne
aktivnosti i slično)
10 10
UKUPNO: 35 35
TEMATSKA PODRUČJA
LJUDSKO-PRAVNA
POLITIČKA
DRUŠTVENA
MEĐUKULTURALNA
GOSPODARSKA
EKOLOŠKA
Kućni red škole
Razred kao demokratska zajednica
Posjet i pomoć bolesnom prijatelju
Moja obitelj i blagdani
Novac i reklame
Čistoća prostora, predmeta i okoliša
DIMENZIJA PRIMJER TEME ZA 1.RAZRED
TEMATSKA PODRUČJA
LJUDSKO-PRAVNA
POLITIČKA
DRUŠTVENA
MEĐUKULTURALNA
GOSPODARSKA
EKOLOŠKA
UNICEF i prava djece
Sudjelovanje u donošenju pravila
Uloga i vrste medija
Stereotipi i predrasude
Proizvodnja i poduzetništvo
Zbrinjavanje otpada i smeća
DIMENZIJA PRIMJER TEME ZA 5.RAZRED
Primjeri
POVEZANOST GRAĐANSKOG ODGOJA I
OBRAZOVANJA I NASTAVNIH PREDMETA
Sat razrednika
Izbor predsjednika/ce u razredu
Sudjelovanje u radu vijeća učenika
Demokratsko donošenje razrednih pravila
Propisi, prava i obveze učenika (Pravilnik o ocjenjivanju, Kućni
red škole)
Upravljanje emocijama i nenasilno rješavanje sukoba
Obilježavanje prigodnih datuma
Naš doprinos lokalnoj zajednici
Hrvatski jezik i strani jezici
Povijesna borba za hrvatski
jezik
Usmena i pisana uporaba
jezika u svim funkcionalnim
stilovima
Medijska kultura
Čitateljski interes za
hrvatsku kulturu i druge
kulture
Izbor književnih djela sa
društvenom tematikom
Strane kulture i običaji kroz
strane jezike
Većinske i manjinske kulture
u engleskoj tradiciji
Vlast i društveno uređenje u
stranim zemljama
Ekonomija i gospodarstvo u
Italiji
Ekološka osviještenost
Matematika i informatika
Kvantifikacija kao ključ
razumijevanja suvremenog
svijeta
Upravljanje financijama
kroz računske operacije
Kalkuliranje u
svakodnevnim situacijama
Problemski zadaci
Informacijsko društvo i
nejednakost
Kritička selekcija
informacija i informiranje iz
više izvora
Sigurnost na Internetu
Društvene mreže
Povijest i geografija
Različita društvena
uređenja i oblici vladavine
Položaj žena u povijesti
Odnosi moći u povijesnim
razdobljima
Ratovi i njihove posljedice
Nacionalne, etničke,
religijske i jezične grupe u
zemljama
Geografska raznolikost
Racionalno gospodarenje
resursima
Međunarodna udruženja i
zajednice
Priroda, biologija, kemija i fizika
Održivi razvoj
Biološka raznolikost
Efekt staklenika
GMO
Istraživanja ljudskog
genoma
Štednja i energija
Likovna, glazbena, tjelesna kultura
Doprinos različitih kultura
svjetskoj kulturnoj baštini
Sloboda izbora i masovna kultura
Sloboda sudjelovanja i uživanja u
umjetnosti
Sloboda umjetničkog izražavanja
Uloga umjetnika u ratu i miru
Pravedno sportsko ponašanje
Sport u prevenciji nasilja
Zdravlje i tjelovježba
Vjeronauk
Sloboda čovjeka
Radost suživota
Prava vjernika u
demokraciji i
nedemokratskim režimima
Međureligijski dijalog
Odnos između vjernika,
agnostika i ateista
Sastavnice školskog kurikulumaM
OD
ULA
RN
I
PRIS
TU
P
Volonterske aktivnosti (Pomoć starijim
sugrađanima i potrebitima, djeci sa
posebnim potrebama)
Zaštita okoliša
Poduzetništvo kroz učeničku zadrugu
Zaštita potrošača
Projekt građanin
Otvoreni dan škole
Elementi vrednovanja
GOO se vrednuje zbog isticanja važnosti razvoja građanske
kompetencije te kao poticaj za rad i zalaganje učenika.
Elementi vrednovanja su:
1. Činjenično znanje i razumijevanje / ŠTO I ZAŠTO? (pojmovi,
vrednote, procesi, institucije, zakonitosti)
2. Provedbeno znanje / KAKO? (vještine i sposobnosti prilikom
rješavanja problema koji spadaju u područje aktivnog i
odgovornog građanstva)
3. Vrijednosno usmjerenje / (učenikovo djelovanje i prihvaćanje
vrednota; rezultat usvojenih znanja i vještina)
Razredna knjiga
Razredna mapa Građanskog odgoja i
obrazovanja
Učenikova mapa osobnog razvoja
Dokumentacija
Razredna knjiga
Uz nastavnu jedinicu prema planu i
programu predmeta (npr. hrvatski
jezik, povijest, biologija,..) dodati
oznaku GOO ukoliko je obrađena
tema iz građanskog odgoja i
obrazovanja.
Isto se može primijeniti i na plan i
program sata razrednika.
Sastavnice kurikuluma evidentiraju se
prema dogovoru.
U rubrici bilježaka navodi se ključni
pojam ili ishod koji je ostvaren te
opisno praćenje zalaganja učenika.
U nekim predmetima postoje rubrike
za brojčano ocjenjivanje (npr.
praktični rad, rješavanje problema,
uočavanje uzročno-posljedičnih
veza).
Neophodno je da učitelji usklade
načine vrednovanja te da učenicima
objasne koji su očekivani ishodi
njihova poučavanja.
DNEVNIK RADA IMENIK UČENIKA
Razredna mapa GOO-a
Mapa se može formirati na razini razreda sa odjeljcima, npr.
mapa 6.a, 6.b
U mapu se ulaže:
1. Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih
sadržaja GOO-a za određeni razred, npr. 6.razred
2. Kopija pripreme za nastavnu jedinicu u kojoj su označene teme
i ishodi GOO-a
3. Najuspješniji radovi učenika, materijali vezani za projekte, INU
i slično
Učenikova mapa osobnog razvoja
Učenik otvara svoju mapu osobnog
razvoja te je nadopunjuje tijekom
svog školovanja.
U mapu upisuje u kojim projektima i
aktivnostima je sudjelovao, navodi
svoje bilješke i zapažanja.
U mapu ulaže potvrde i dokumente o
sudjelovanju u aktivnostima,
natjecanjima, smotrama, volontiranju
i slično.
Učenikova mapa služi i za otkrivanje
vlastitih sposobnosti i interesa te
može biti podloga za profesionalno
usmjeravanje.
Korišteni izvori
Odluka o donošenju programa međupredmetnih i
interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja
za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine, 2014)
Kako postići željeni ishod učenja – primjeri dobre prakse
(AZOO, 2014)
Izvedbeni školski program građanskog odgoja i obrazovanja za
školsku godinu 2014./15. (OŠ Čavle, 2014)
Provedba građanskog odgoja i obrazovanja u 2014./15.
školskoj godini (Nevenka Lončarić Jelačić, 2014)