Katoliki kolski centar "Ivan Pavao II." Opa gimnazija

REFERATTema: Gospodarsko stanje u Hrvatskoj u 18. stoljeu

Biha - 12. listopada 2014. Amira MidiGospodarsko stanje u Hrvatskoj u 18. stoljeuMirom u Srijemskim Karlovcima je prestalo ratno stanje u Hrvatskoj nakon vie od dva stoljea stalnog ratovanja. Veina hrvatskog prostora je osloboeno i poela je gospodarska obnova.Prostor dananje Republike Hrvatske sredinom 18. stoljea imao je oko 1,4 milijun stanovnika, a krajem 18. stoljea broj stanovnika narastao je na 1,6 milijuna. Najrjee naseljen prostor bila je Dalmacija, a najgue civilna Hrvatska i Slavonija. Prirodni prirataj bio je pozitivan, ali relativno nizak jer su stope nataliteta i mortaliteta bile visoke. Na broj stanovnika najvie su utjecala useljavanja i iseljavanja. Dalmacija je bila podruje iseljavanja, a Hrvatska i Slavonija useljavanja, dok su se u Istri i Vojnoj krajini izmjenjivala razdoblja useljavanja i iseljavanja.Zbog osmanske okupacije u Slavoniji, Lici, Pokuplju i Pounju u 17. stoljeu hrvatsko stanovnitvo je naputalo svoje domove, a na ta podruja dolaze muslimani i Vlasi. Hrvati naseljavaju Gradie, Moravsku i junu Ugarsku. Slavoniju i Podunavlje veinom naseljavaju Hrvati iz Bosne, koja je pod vladavinom Osmanskog carstva. Poto u Slavoniji nije bilo hrvatskih plemia, ona dolazi pod upravu Dvorske komore u Beu. Ona je posjede na tom podruju darivala, davala u zakup ili prodavala stranim plemiima, a plemii su nastojali privui radnu snagu.Broj puanstva u 18. stoljeu sve vie raste. Osim to je prirodni prirast porastao i desilo se useljavanje hrvatskog stanovnitva iz susjednih drava, u Hrvatsku se doseljavaju i Nijemci, Maari, esi, Slovaci i ostali. Prvo su radili na veleposjedima, a kasnije uzimali zemlju u zakup i razvijali svoja gospodarstva.U 18. stoljeu u Hrvatskoj se ire poljoprivredne povrine. Nove povrine dobivaju se krenjem uma i ikara, te isuivanjem movarnih predjela. Polja se poinju gnojiti, obrada tla se usavrava, a zasijene itarice se plijeve od korova. Osnovna karakteristika poljoprovredne proizvodnje je prijelaz sa ekstenzivnog stoarstva na ratarstvo. Ratarstvo prvo prevladava u Hrvatskom zagorju i Primorju, a onda u Posavini i zapadnim hrvatskim prostorima. U obraivanju zemlje prevladavao je tropoljni sustav (dva polja se obrauju u jednoj godini, a jedno odmara, i tako naizmjenice). Osim penice, prosa, jema, rai i zobi, koji su slabo raali, sije se kukuruz. Kukuruz se na hrvatskom prostoru pojavio u 17. stoljeu u Varadinskom generalatu i Istri, a u 18. stoljeu je postao jedan od najvaniji proizvoda. Poto je bolje uspijevao od ostalih itarica, spasio je stanovnitvo od gladi od koje je umiralo, pogotovo na prostorima Dalmacije.Vinogradarstvo je bilo razvijeno u Prigorju i Zagorju, podruju izmeu Save i Drave i u Srijemu. S njim su se bavili kmetovi, ali i crkveni veleposjednici. Vino je postalo najvaniji proizvod Hrvatske, izvozilo se u austrijske nasljedne zemlje, te u novcu vrijedilo vie od ita.U 18. stoljeu pojavljuju se urbarske regulacije. One su sustav mjera kojima se u Hrvatskoj ureuju odnovi izmeu kmetova i plemia. U nih se ubrajaju i reforme koje provode vladari u vrijeme prosvijeenog apsolutizma, kako bi zatitili seljake od zlouporaba plemia, a i kmetu osigurali dovoljno novca za poreze.1737. godine kralj Karlo VI. zapoeo je urbarsku regulaciju pod imenom Karlov urbar, kojim su ureena seljaka davanja i odnosi na vlastelinstvo. Donio je urbar zbog seljakih buna i nemira. 1755. godine Karlova kerka, kraljica Marija Terezija, objavljuje privremeni urbar kojim potvruje vanost dotadanjih urbara i ukida neke obaveze kmeta. 1756. godine objavljen je Slavonski urbar za poeku, virovitiku i srijemsku upaniju, a 1774. godine Hrvatski urbar za zagrebaku, varadinsku i krievaku upaniju. Njima je utvrena veliina posjeda, razvrstanih prema kvaliteti zemljita i odreene obaveze seljaka prema plemiu. Zahvaljujui urbarskim regulacijama, vlastelin vie nije mogao samovoljno odreivati obaveze seljaka, a kmet se mogao pred sudom sporiti s vlastelinom ako on nije potovao odredbe urbara.Civilna je Hrvatska krajem 18. stoljea imala osam kraljevskih gradova i 44 trgovita. Gradovi s kraljevskim povlasticama bili su Zagreb, Varadin, Koprivnica, Krievci, Karlovac, Poega, Rijeka i Bakar. Razvoj gradova oteavali su nepovoljni uvjjeti gospodarstva. Bri razvoj imali su gradovi koji su razvili manufakture i bili povezani s trgovakim prometom, pogotovo Karlovac, Rijeka, Bakar i Varadin.Gradovi u 18. stoljeu postaju obrtnika, trgovaka i manufakturna sredita, te se u njima poveava broj stanovnika. Kako bi se sprijeilo stvaranje nelegalnih obrta, obrtnici su organizirani u cehove, no mnogi su cehovi kasnije propali. Merkantilistika politika utjee na poveanje broja manufaktura.Rudarstvo i prerada ruda razvijaju se u Gorskom kotaru. Sredita prerade eljeza su eljezare u abru, Brodu na Kupi, Crnom Lugu, Mrzlim Vodicama, u Kosnom i Gvozdanskom. Zbog sve vee eksploatacije uma nastaju mnoge pilane. U Gorskom kotaru radilo je sedam, a u Lici desetak pilana. Drvo se izvozilo preko luka u Hrvatskom primorju. Radionice za preradu koe na osnovu lokalnih sirovina osnivaju se u raznim dijelovima Hrvatske. Proizvodnja papira vezana je uz pogon u vlasnitvu Kaptola u Zagrebu i Rijeci. Proizvodnja posua od kamenine bila je uredotoena u Krievcima, onda prerasta u industriju i razvija se u Zagrebu i Krapini. U Gorskom kotaru, blizu Trakoana, Varadina i Samobora, a kasnije i u Slavoniji, razvija se manufakturna proizvodnja stakla. Prva staklana osnovana je u Varadinskim toplicama i Suicama. Manufakture se pojavljuju i u tekstilnoj proizvodnji, u Karlovcu, Pounju, Bjelovaru, Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Vukovaru itd. Rijeka rafinerija eera, utemeljena 1751. godine, bila je najvea manufaktura. Takoer se razvija proizvodnja sukna u sredinjoj Hrvatskoj i svilarstvo u Osijeku, te proizvodnja voska, svijea, jedara, sidara itd.Zbog relativno mirnog doba bez ratova trgovina se razvija, poveava se trite i ukidaju carine. Kralj Karlo III. 1715. godine ukida unutarnje carine izmeu hrvatskih zemalja, a kasnije proglaava slobodnu plovidbu na Jadranskom moru, te daje Trstu i Rijeci povlastice slododnih luka. U Hrvatskoj su se presijecala dva vana puta: jedan iz Carigrada i Soluna do Bea, a drugi iz Venecije do Bea, to veoma utjee na razvoj trgovine. Najvanija prometnica u Hrvatskoj bila je rijeka Sava. Ona je povezivala Podunavlje s Jadranskim morem preko Karlovca do Rijeke, Bakra i Senja. Cesta koja je povezivala Karlovac s Rijekom zvala se Karolina, a gradila se od 1726. do 1728. godine. Druga vana cesta u Hrvatskoj zvala se Jozefina, dovrena 1779. godine, povezivala je Karlovac i Senj. Karlovac je postao pretovarna luka za robu koja se dopremala Savom i Kupom te dalje cestama, a odvozila u Bakar i Rijeku. Ove ceste jo su vie poveale vanost trgovake komunikacije izmeu Podunavlja i Jadrana. U tom smjeru izvozile su se itarice iz panonskog prostora, zajedno s vinom, drvom i stokom, a uvozili su se sol, tekstil, pamuk, predivo itd.U 18. stoljeu najbre se razvijala Rijeka koja je postala najvanija luka za Hrvatsku i Ugarsku. U njoj se razvijaju manufakture i brodogradilite za vee brodove. Vanije luke su jo bile u Bakru i Senju, u Dalmaciji Zadar i Split, a vrlo je vana bila luka u Dubrovniku. U Istri se isticalo brodogradilite u Rovinju. Brodovi su se gradili i u Senju i Kraljevici, a rijeni brodovi u Sisku, Jasenovcu, Osijeku i Petrovaradinu. Iz navedenog se moe zakljuiti da je hrvatsko gospodarstvo u 18. stoljeu bilo u periodu oporavljanja od krize u koju je ulo nakon desetljea stalnih ratovanja. Oporavak je trajao dugo i nije bio jednolian u svakom dijelu Hrvatske, no uz pomo raznih reformi i zbog razvijanja raznih industrija i gradnje prometnica, on se desio, a s njim se razvila i hrvatska nacionalna svijest. Sve ovo je utjecalo na razvoj Hrvatske kakva je danas.

Izvori: Povijest III, eljko Holjevac, Mira Kolar-Dimitrijevi, Hrvoje Petri, Meridijani Samobor 2004. god, str. 41.-45. Povijest 3, Stipe Jurkovi, Anelko Mijatovi, Franko Miroevi, Trpimir Macan, kolska naklada Mostar, 2005. god, str. 52.-58.