goran - broj 12.pdf

Goran 12 2

IMPRESSUM

SADRŽAJ:

Sasvim novi početak

Znanje stanuje ovdje

Kultura

Čitanjem do zvijezda

Obljetnice

Ekologija i kulturna baština

Mjesec borbe protiv ovisnosti

Solidarnost - dobrota i nesebičnost

Sport

Literarni kutak

NAKLADNIK: OŠ I.G. Kovačića Sv. Juraj na Bregu

Pleškovec 31

40311 Lopatinec

TEL: 040/855-308

FAX: 040/856-158

E-MAIL: [email protected]

ZA NAKLADNIKA: Jelena Haček

UREDNIŠTVO: Alma Pongrac, Lidija Vinković, Mihaela Gal, Damira Krčar, Lucija Flac,

Nina Toplek, Viktorija Jesen, Leona Novak, Emily Strah,

Dora-Veronika Smolić, Vanesa Petričević, Sara Hižman,

Monika Kralj, Melani Kralj, Lucija Krnjak, Marija Horvat

GLAVNI UREDNIK: Lucija Krnjak

FOTOGRAFIJE: Lidija Vinković 7.a, Anja Kušar 8.a

Stela Radek 5.a, Helena Flinčec, 5.a

GRAFIKA I PRIJELOM: Željka Kutnjak, Ljubica Murković

LEKTURA: Milana Gašparović, prof.

STRUČNI SURADNICI: Milana Gašparović, prof.

Vera Moharić

ODGOVORNI UREDNIK: Željka Kutnjak

TISAK: OŠ I.G. Kovačića Sv. Juraj na Bregu

mailto:[email protected]

Goran 12 3

VODNIK

U tijeku je još jedna školska

godina. Ona je po mnogoþemu

posebna. Donijela nam je mnogo

uzbuÿenja zbog izgradnje nove

športske dvorane i dogradnje postojeüe

škole. Gradnja športske dvorane

trenutno je najveüa investicija u našoj

opüini. Nažalost do sada ona još uvijek

nije dovršena.

Nestrpljivo išþekujemo dan kada üemo protrþati po novome parketu, zabiti prvi gol,

ubaciti loptu u koš, skoþiti u vis najbolje što možemo. Do tada moramo biti još samo

malo strpljivi jer znate kako se kaže, strpljenje je vrlina. Iako na dvoranu moramo

malo priþekati, radovi unutar škole i

naših uþionica privedeni su kraju.

Svi smo bili ugodno iznenaÿeni

promjenama koje su nas doþekale

nakon ljeta. ýistoüa je pola zdravlja!

A da to nije samo obiþna izreka na

papiru dokazuje i naša svakodnevna

praksa pranja ruku u novim

umivaonicima u uþionicama. ýlanovi uredništva školskog lista Goran

Naravno, osim pranja ruku, tu je i nezaobilazno ogledalo, pa sada u svakom trenutku

možemo popraviti nestašnu frizuru.

Zdravlje je najveüe bogatstvo, a ono zapoþinje zdravim obrokom. Osim što üemo jesti

finu i zdravu hranu, uživat üemo i u proširenoj i osvježenoj blagovaonici. Iako je

protekla godina bila teška, naši uþenici dokazali su da znanje stanuje ovdje!

Lucija Krnjak, 8.b

U

Glavna urednica Lucija Krnjak

Sasvim novi poþetak

Goran 12 4

Uz nove školske izazove Povodom poþetka nove školske godine

u našoj je školi 5. rujna 2011. održana

konferencija za novinare. Nazoþni su

bili Ivan Perhoþ, župan Meÿimurske

županije, Matija Posavec, dožupan,

Sonja Tošiü Grlaþ, proþelnica

upravnog odjela za obrazovanje,

kulturu i šport, Anÿelko Nagrajsaloviü,

naþelnik Opüine Sveti Juraj na Bregu

te Jelena Haþek, ravnateljica škole. Na

konferenciji su izneseni osnovni

pokazatelji izgradnje školske športske

dvorane i dogradnje škole.

Župan Ivan Perhoþ naglasio je da su

tijekom ljeta u mnogim školama

obavljeni radovi te su škole spremno

doþekale svoje uþenike. I naša je škola

zapoþela s izgradnjom dugo oþekivane

športske dvorane.

Radovi su vrijedni 12.000.000,00 kuna,

a bit üe financirani od strane

Ministarstva regionalnog razvoja,

šumarstva i vodnog gospodarstva,

Opüine Sveti Juraj na Bregu te

Županije Meÿimurske.

Nina Toplek, 7. c

Sudionici tiskovne konferencije: proþelnica Sonja Tošiü-Grlaþ, prof., dožupan Matija Posavec, župan Ivan

Perhoþ, ravnateljica Jelena Haþek i naþelnik opüine Anÿelko Nagrajsaloviü

Pogled iz zraka na dvoranu


Goran 12 5

Zajedniþka vizija i meÿusobna

podrška

Na sam Dan škole, 15. lipnja 2012.,

posjetio nas je Branko GrþLü, ministar

regionalnog razvoja i fondova

Europske unije.

U pratnji župana Ivice Perhoþa i

ravnateljice Jelene Haþek obišao je

radove na dvorani i novim prostorijama

škole, nakon þega se zaustavio i na

izložbi uþeniþkih radova. Upisivanjem u

Ljetopis škole, ministar se oprostio

rijeþima da se ponovno vraüa u školu

na otvorenje dvorane.

Damira Krþar, 7. c

Župan Ivan Perhoþ, potpredsjednik Vlade i

ministar obnove i regionalnoga razvoja i fondova Eurpske unije RH prof.dr. sc. Branko GrþLü s ravnateljicom škole Jelenom Haþek u

obilasku izložbe uþeniþkih radova


Goran 12 6

Hura! Dogradnja se primiþe kraju. Što

mislite što üe nam donijeti dogradnja

škole i gradnja nove dvorane? Ne

znate? Pa mnogo! Kao prvo poveüat

üe se broj uþionica i time rasteretiti

Xþitelji i djeca. Manjim brojem djece u

razredu poveüat üe se kvaliteta uþenja,

a i uþitelji üe se više moüi posvetiti

svakom pojedincu. Neüe više biti

prenatrpanih, zagušljivih uþionica. Kad

üemo ulaziti u dvoranu osjeüat üemo

se slobodno, sretno, jer nestat üe

izmorenost pri vježbanju te üe se

poveüati broj sprava za pravilan rad.

Više üemo se družit s drugim školama

i pokazati im naše potencijale. Prostor

üe nam omoguüiti kvalitetne treninge

gdje üe se djeca moüi rasteretiti brige,

stresa i opet poþeti družiti. Ali,

znate li koliko smo svega morali

pretrpjeti prije nego li se to omoguüilo?

Jako mnogo!

Svaki dan morali smo sjediti u

zagušljivim uþionicama i slušati radne

strojeve kako kopaju, buše, režu,

bruse… Gledati marljive radnike kako

zidaju betoniraju, montiraju… Ne

možete ni zamisliti kako se teško

koncentrirati na uþenje ili pisanje ispita

dok se kamioni voze amo-tamo. Morali

smo se odreüi svojih igrališta i mjesta

druženja. No, iako je godina bila teška

Xþenici svih razreda od prvog pa do

osmog postigli su izvanredne rezultate

na razliþitim podruþjima. U sportu,

glazbi, matematici, informatici,

biologiji...

Zato svima iskrene þestitke i jedno

veliko HVALA što üemo moüi uüi u naš

novi školski dom.

Emilija Martinec, 6.c

Trodimenzionalni prikaz dvorane


Goran 12 7

Roditelji odluþno krenuli u

novu školsku godinu

Vijeüe roditelja ima važnu ulogu i svojom

predanošüu upotpunjuje rad naše škole.

Prvo ovogodišnje Vijeüe održano je 27.

rujna 2012. godine, a prisustvovali su

predstavnici roditelja svakog razreda.

Vijeüe daje mišljenje o prijedlogu

školskog kurikuluma, godišnjeg plana i

programa, raspravlja o izvješüima

ravnatelja o realizaciji školskog

kurikuluma, godišnjeg plana i programa

rada škole, razmatra pritužbe roditelja u

vezi odgojno - obrazovnog rada,

predlaže mjere za

unapreÿenje, predlaže svog þlana

školskog odbora te obavlja i druge

poslove u skladu sa Statutom škole.

Naravno, razgovaraju i o poteškoüama

Xþenja i problemima ponašanja.

Nakon sastanka roditelji su obišli novi

dio škole i dvoranu. Izrazili su

zadovoljstvo dosadašnjom izgradnjom

i obnovom škole.

Monika Kralj, 8.b

Novoizabrani þlanovi Vijeüa roditelja s ravnateljicom škole Jelenom Haþek i pedagoginjom škole Anÿelom MiüLü


Goran 12 8


Škola nam je ponovno otvorila svoja

vrata u ponedjeljak 3. rujna 2012. Svi

su s nestrpljenjem doþekali novu

školsku godinu. Meÿu nama vidimo

nova lica petih razreda, ali nam

nedostaju i naši osmaši. Kada smo

stigli, ugodno smo se iznenadili – sve

je bilo preureÿeno i novo. Bili smo

pomalo tužni jer dvorana još nije

dovršena, ali uþenici se svejedno

marljivo pripremaju i uvježbavaju svoje

toþke za otvorenje novog dijela škole i

dvorane. Uþitelji su nam izrazili

dobrodošlicu i osigurali ugodnu

atmosferu u školi, što je znaþilo

uspješan poþetak godine. Svi smo

spremni za nove izazove koji nas

Rþekuju!

Leona Novak, 7.c

Susret mladih informatiþara i

þlanova Hrvatske akademije

znanosti i umjetnosti 13. veljaþe 2013.

ýlanovi Hrvatske akademije znanosti i

umjetnosti željeli bi upoznati mlade

informatiþare nagraÿene na

meÿunarodnim natjecanjima i þestitati

njima i njihovim školama,

organizatorima i voditeljima timova na

postignutom izvanrednom uspjehu. Iz

naše škole pozvan je uþenik Nikola

Pintariü, osvajaþ srebrne medalje na

VI. juniorskoj olimpijadi koja je od 9. -

15. kolovoza 2012. održana u Ohridu

u Makedoniji. Nikola je danas uþenik

1. razreda XV. Gimnazije u Zagrebu.

Vesela lica uþenika


Goran 12 9

Državna natjecanja Podruþje 8þenici Voditelji Plasman

Biologija Ana Kadi Lora Alijaševiü Dunja Turk 3. nagrada

Informatika Nikola Pintariü Maja Barbiü 3. nagrada Fizika Nikola Pintariü Mario Pinc 3. nagrada

Sudjelovanje na državnom natjecanju Informatika Juraj Barlek Maja Barbiü sudjelovanje Geografija Klara Grošaniü Marina Kožulj sudjelovanje Fotogrupa Melanie Vrhar Vera Mohariü sudjelovanje

Sigurno u prometu Tena Alijaševiü Tatjana Golub sudjelovanje

Tehniþka kultura Antonela Šepiü Dominik Toma Mladen Beuk sudjelovanje

Županijska natjecanja

Informatika Jakša Vidoviü

Vinko Sabolþec Patrik Mihaliü

Maja Barbiü 1. mjesto 2. mjesto 3. mjesto

Matematika Nikola Pintariü Ivana Borkoviü 2. mjesto

Tehniþka kultura Nikola Pintariü Alen Debelec Mladen Beuk 2. mjesto

3. mjesto Kemija Luka Vidoviü Jelena Pavlic 3. mjesto

Mladi tehniþari-fotoamateri Anja Kušar Vera Mohariü 2. mjesto

Šah za djeþake

David Škrobar Vinko Mohariü

Karlo Klobuþariü Karlo Pajnogaþ

Igor Jaušovec

3. mjesto 3. mjesto 3. mjesto 3. mjesto

Graÿanski odgoj

Alma Pongrac Dario Ambruš Lidia Vinkoviü Ana Pintariü

Borka Bunjac

Meÿunarodni djeþji natjeþaj „LIDICE“

2012.

Anja Kušar Tena Alijaševiü Vera Mohariü

Nagraÿeni uþenici i uþitelji za postignute rezultate na državnim natjecanjima


Goran 12 10

Županijsko natjecanje iz

matematike

Osnovna škola Ivana Gorana KovaþLüa

Sveti Juraj na Bregu bila je ponosni

domaüin županijskog natjecanja iz

matematike koje se održalo 13. ožujka

2012. Sudjelovalo je dvadeset i devet

osnovnih te þetiri srednje škole. Buduüi

da naša škola desetljeüima zadržava

visoku razinu prepoznatljivosti po

rezultatima i ove godine je bila središte

oblikovanja zadovoljnih i motiviranih

Xþenika.

Viktorija Jesen, 7.c

Obeüavajuüa buduünost Šesta po redu Juniorska balkanska

informatiþka olimpijada održana je od

9. do 15. kolovoza 2012. godine u

Ohridu, u Makedoniji. Osvajaþ srebrne

medalje bio je uþenik osmog razreda

Nikola Pintariü s mentoricom Majom

Barbiü.

Nikola je svestran uþenik, darovit

prirodoslovac te nagraÿeni državni

natjecatelj iz informatike, fizike,

matematike i tehniþke kulture.

Lucija Krnjak, 8.b

8þenik Nikola Pintariü nagraÿeni državni natjecatelj iz informatike, fizike, matematike i tehniþke kulture s mentoricom Majom Barbiü,

prof.

Mali uvid u matematiþko natjecanje


Goran 12 11

Znanje - najbolja putovnica za

buduünost

Na þetvrtom struþnom skupu

Hrvatskog pedagoško - književnog

zbora održanog 10. svibnja 2012. s

temom „Strategije i vještine

komuniciranja“ kroz struþna

predavanja vodili su nas prof. dr. sc.

Nevio Šetiü, predsjednik HPKZ-a

Republike Hrvatske, prof. Mirela

Markoviü Španjol, vodeüi hrvatski

konzultant te predavaþi o projektima

prof. ped. Anÿela MiüLü, s temom

"Povijesni izvori župe i opüine Sv. Juraj

na Bregu", prof. Željka Kadi, „10

godina zaštite Bedekoviüevih graba,

staništa leptira livadnih plavaca“.

O temi "Unapreÿenje uþenja i

pouþavanja kroz meÿusobnu

suradnju", govorile su ravnateljica

Gospodarske škole ýakovec Sabrina

Blajda te profesorica Vesna Stunkoviü.

Skupu su prisustvovali i dr. sc. Dejan

Vinkoviü, Nives Kolariü Strah te Siniša

Golub, ravnatelj Javne ustanove za

zaštitu prirode.


Gosti i predavaþi na struþnom skupu HPKZ-a pod struþnim vodstvom dr.sc. Nevia Šetiüa predsjednika

HPKZ-a Republike Hrvatske

Upisana poruka prof. Mirele Markoviü Španjol, vodeüe hrvatske

konzultantice u Ljetopis škole

Kultura

Goran 12 12

Sjeüanje na djecu iz Lidica Hrvatski školski muzej i Veleposlanstvo Republike Češke svake godine organiziraju međunarodni natječaj dječjeg likovnog stvaralaštva. Radovi se šalju u Češku,u Lidice. Lidice su malo mjesto koje su tijekom 2. svjetskog rata pretrpjela velika stradanja,uništenja i ubojstva te od 105 djece samo je 15 njih preživjelo. U spomen na tu djecu, ali i na ostalu djecu koja su proživljavala ratne strahote, održava se izložba dječjeg likovnog stvaralaštva. Ove godine tema je bila posvećena kazalištu,lutkama i bajkama. Ovogodišnja 40. izložba je prekupila 26.064 radova iz 67 država. Nagrađena su 1.434 rada

i podijeljene 94 medalje za pojedince. Učenici Anji Kušar koja je zajedno sa svojom mentoricom Verom Moharić, 29. studenog posjetila Hrvatski školski muzej uručena je diploma i medalja Ruža Lidica. Nagrade je uručio veleposlanik Republike Češke u Hrvatskoj Martin Košatka. Čestitamo Anji na osvojenoj nagradi i uspjehu.

Lidia Vinković, 7.b

Veleposlanik Republike ýeške Martin Košatka uruþuje diplomu uþenici Anji

Kušar

Kultura

Goran 12 13

Odgajanje svestranih

stvaralaþkih sposobnosti

Veü tradicionalno svake godine uþenici

naše škole sudjeluju na natjeþaju „Kaj

u rijeþi pjesmi, slici i plesu“. Ove

godine predstavljali su nas uþenici

Nikolina Markaj i Lovro Klobuþariü s

voditeljicom uþiteljicom Dijanom

Kozjak. Na literarnom natjeþaju

„Odjeci“ rad uþenice Nikoline Markaj

odabran je kao najbolji iz Meÿimurske

županije,a na državnoj smotri likovnih

radova „Lik“ održane u Zagrebu

sudjelovala je uþenica Monika Novak s

voditeljem Domagojem ZoriþLüem.

Lidia Vinkoviü, 7.b

Hrustavi pajdaš

Neka deši! Deši! Spat mi se ne da nekši miris poznati. Vu saki kotek hiže, i vu postelu moju mefku, se zavlaþi. Od sna me budi. Stara baka ga je zamesila z puno ljubavi i strpleja. Sveti križ prekrižjo Peþnica pozlatila. I vu fini zalogaj pretvorila. Za nas, deþicu svoju. Najbolši. Još topli. Krajþek kruha, domaþega. Friškoga, z koricom ka hrusta Koma þekam ka se stanem kaj siga malo fþuknem -dok me nišþi ne gledi!

Nikolina Markaj, 5.a

nagraÿena pjesma na literarnom

natjeþaju Odjeci U pozadini nagraÿeni rad Monike Novak

Kultura

Goran 12 14

Zviraju reþi i popevka zvoni

Muštaþi, baljenda, hendek, šegavi i

zobel. Upravo te kajkavske rijeþi mogle

su se þuti 15. studenog 2012. u Murskom

Središüu. Veü devetu godinu održan je

Naš mali kaj. I ove godine škola Mursko

Središte okupila je kreativne uþenike

osnovnih škola. Time je obilježen Mjesec

hrvatske knjige. Šest osnovnih škola

sudjelovalo je u kvizu Kaj smo pozabili.

Nakon kviza zapoþeo je literarno-

glazbeni dio veþeri. Našu školu

predstavljale su dvije uþenice. U

kategoriji Popevamo po domaþem Nina

Štajerec predstavila se pjesmom Štrukli

moje mame, a u kategoriji Zviraju reþi

pobjedu je odnijela Emilija Martinec

istoimenom pjesmom.

Leona Novak 7.c

Festival kajkavske popevke

30. rujna 2012. Održan je Festival djeþje

kajkavske popevke u Zlataru. Predstavilo

se 18 škola s kajkavskog govornog

podruþja. Izvožeþe je pratio tamburaški

orkestar HRT-a pod vodstvom dirigenta

Siniše Leopolda. Uþenice Emilija

Martinec i Nina Štajerec zaintrigirale su

þlanove žiria pjesmom Štrukli moje

mame koju su same uglazbile.

Nina Toplek 7.c

Emilija Martinec i Nina Štajerec sudionice Festivala kajkavske popevke u Zlataru

Emilija Martinec

Nina Štajerec

Kultura

Goran 12 15

„Emil i detektivi“ Puno je lakše uz prijatelje! Svake godine grad ýakovec domaüin

je Susreta profesionalnih kazališta za

djecu i mlade – Assitej. Jubilarni 15.

Susreti svoju završnicu imali su 19.

listopada 2012. Taj dan i naši uþenici

razredne nastave prisustvovali su

kazališnoj predstavi Emil i detektivi u

izvedbi Djeþjeg kazališta Branka

Mihaljeviüa iz Osijeka. Predstava je

bila šaljiva i zabavna, a za neke

Xþenike i napeta.

Emil je bio djeþak koji je prvi puta

putovao vlakom u Berlin u posjet svojoj

baki. Grad je bio golem, a Emil tako

malen. Osjeüao je strah jureüi za

lopovom berlinskim ulicama sve dok

nije naišao na prijatelje.

Elena Kutnjak, 4.b

Kultura

Goran 12 16

Entuzijazam i volja

uvijek budu nagraÿeni

Predstava Voržišek u

izvedbi Dramskog

studija Dada

U našoj je školi 20.

studenog 2012.

održana predstava

neobiþnog imena

Voržišek u izvedbi

mladih glumaca

Dramskog studija

Dada. Voditelj i redatelj

je Davor Dokleja, a u

predstavi su glumili

Eneja Zadravec, Klara

Biliü, Ema Štefiü i Ivan

Modriü. Predstava je

namijenjena djeci od 4

do 10 godina, a u našoj

su je školi imali prilike

vidjeti oni najmlaÿi.

Duhoviti i zabavni

glumci unijeli su smijeh

i veselje u školu i na

lica naših uþenika.

Dramski studio Dada

osnovan je 2004.

godine kao kazališna

grupa Centra za mlade.

Što su sve od tada

napravili, kako su

smislili neobiþno ime i

što þini dobroga glumca

otkrili su samo za vas

mladi glumci i njihov

voditelj.

Kada se rodila ideja za osnivanjem Dade i

što je zapravo Dada? Davor: Dada kao

dramski studio nastao

je 2004. godine i

otpoþetka je djelovao u

sklopu jedne udruge

koja se zvala Centar za

mlade (Cezam). U toj

Udruzi bile su razliþite

sekcije, a jedna od njih

bila je i dramski studio

Dada.

Prije dvije godine

postali smo studijska

grupa

kazališne družine

Pinklec. Nismo izgubili

svoje ime, ali djelujemo

unutar Pinkleca. Za nas

je to izvrsno, imamo

moguünost korištenja

dvorane Centra za

kulturu.

Ivane, kakav je osjeüaj glumiti u bivšoj osnovnoj

školi? Ivan: Ponesen sam

osjeüajima, lijepo mi je

danas biti ovdje. Mogu

reüi da mi nedostaje

škola, tek sada kada

sam u srednjoj to vidim.

Drago mi je da se škola

proširuje i obnavlja.

Nadam se da je sve

ostalo veüinom isto jer

sam ja bio jako

zadovoljan ovdje.

Kako ste došli do neobiþnog naziva

Dada?

Glumci Dramskog studija Dada u razgovoru s novinarima

Kultura

Goran 12 17

Davor: Taj naziv

preuzet je iz jednog

pokreta koji se zove

dadaizam. To je

umjetniþki pokret,

likovni prije svega, pa

onda književni, a i

kazališni. Iz te rijeþi

dadaizam prva þetiri

slova su dada, a dada

vam u francuskom,

gdje je pokret i nastao,

znaþi mali konjiü.

Takoÿer kad tepaš

malome djetetu kažeš

dada. Evo iz toga smo

mi uzeli naš naziv.

Kako je publika

prihvatila predstavu i jeste li zadovoljni

izvedbom? Ema: Ja sam osobno

zadovoljna zato jer je

publika jako dobro

reagirala, jedna od

boljih publika. Bilo je

nekih sitnih grešaka, ali

sve je dobro prošlo.

Tko su þlanovi Dade? Jesu li to uvijek isti

ljudi ili dolazi do

promjena? Tko se sve može prikljuþiti?

Davor: To su opüenito

srednjoškolci od prvog

do þetvrtog razreda. Od

nedavno smo poþeli

prihvaüati sedmaše i

osmaše, a imamo i

neke studente. Ukljuþiti

se mogu svi koji to

žele, od 13 do 30

godina. Jednostavno

doÿu na neku od naših

proba. One se

održavaju

ponedjeljkom, utorkom i

srijedom od 19:30 do

21:30 u CZK.

Koliko ste puta izveli ovu predstavu i gdje?

Eneja: Puno puta, ali u

ovom sastavu nam je

drugi put.

Davor: U ovoj smo

predstavi puno puta

mijenjali glumce. Dugo

je izvodimo, veü 5

godina, a kako svaki

put u Dramski studio

dolaze novi þlanovi, oni

se prikljuþe ovoj

predstavi. Ona je dobra

i kroz nju se može puno

nauþiti.

Kada biste vi došli u

Dramski studio vrlo

vjerojatno bismo vas

prvo bacili da igrate u

ovoj predstavi jer je

kratka, nema puno

teksta, ali ima puno igre

koja razvija maštu.

Koliko ste do sada izveli predstava i

kome su one namijenjene?

Davor: 20 predstava.

Sljedeüa koja uskoro

ima premijeru bit üe 21.

koju je ovaj studio

napravio od kada

postoji. Predstave su

namijenjene pretežno

djeci i mladima.

Imali ste i nekoliko gostovanja po

Hrvatskoj. Koje ste sve gradove posjetili i

kako vas je publika tamo prihvatila? Davor: Ovu smo

predstavu izveli u

Bjelovaru, Varaždinu,

ýakovcu, a evo sada i

u Lopatincu. U ovom

sastavu nismo baš

puno gradova obišli, ali

inaþe s ostalim

predstavama posjetili

smo razna mjesta þak i

Kultura

Goran 12 18

izvan države. Bili smo u

Srbiji i Sloveniji.

Glumac ima najveüu

moü kreiranja svoga

lika

Kako izgledaju vaše

probe, jesu li naporne i kako se pripremate ? Ena: Naše probe traju

dva sata i jako su

zabavne. Uz rad se i

zabavljamo.

Ivan: Zanimljivo je,

aktivno, þesto se

razmjenjuju razliþite

ideje. Kada nešto

napravimo pogrešno

Davor nam uvijek

sugerira što je najbolje.

Je li teže nastupati pred domaüom

publikom ili pred

gostima? Ivan: Domaüom

definitivno.

Svi: Slažemo se.

Što þini dobrog glumca?

Eneja: Dobra fešta!

(Smijeh)

Ivan: To je teško

odgovoriti.

Klara: Ako to voliš

raditi i imaš volje sve je

lako.

Ivan: To bi trebali pitati

našeg voditelja.

(Smijeh)

Eneja: Pa važna je

motivacija i želja za

time.

Ivan: Volja, motivacija,

bitno je znati tekst

napamet, s time se ja

borim.

Neke od vaših

predstava su i nagraÿene. Koje ste to nagrade osvojili?

Davor: Ova je

predstava dobila

nagradu na festivalu

KAM u Prelogu za

najbolju režiju 2008.

godine. Predstava

Pinokio takoÿer na

istom festivalu nagradu

za režiju. Nismo do

sada osvojili puno

nagrada, mi smo još

mlada grupa, to je

nešto što dolazi s

iskustvom, vremenom, i

godinama.

Planirate li se i nakon završene srednje

škole baviti glumom? Ivan: Što se mene tiþe

definitivno da.

Ema: Ako se naÿe

prilika za to. Vjerojatno

üe biti teško ako odemo

studirati u neki drugi

grad.

Jeste li ikad doživjeli da vam glumci ne žele

glumiti u nekoj predstavi? Imaju li oni

moü kreiranja svoga lika?

Davor: Ne sjeüam se,

mislim da to nisam

doživio nikada.

(Smijeh) Ako je

nekome od glumaca i

bilo nešto teško

odglumiti, razgovarali

smo o tome, raspravili i

olakšali cijelu stvar.

Glumac ima najveüu

moü kreiranja svoga

lika.

Današnji mladi su

zakoþeni, previše

Rþekuju da im se sve

servira na pladnju.

Kultura

Goran 12 19

Kakav je odnos današnje generacije

mladih prema kazalištu? Odlaze li

oni rado u kazalište ili je to "nešto što se

mora iüi sa školom"? Davor: Da ne mislim

iskljuþivo crno, mladi

ljudi vole otiüi u

kazalište. Naravno da

je to puno þešüe

organizirano sa školom,

nego što je u

pojedinaþnim

sluþajevima. Ako uþitelji

i škola brinu i s

Xþenicima dobro

odrade te ih pripreme,

ostaje im navika

odlazaka u kazalište.

Jesu li mladi u našoj

županiji dovoljno zainteresirani za

kulturne sadržaje ili ih treba još motivirati i

na koji naþin? Davor: Ja mislim da su

u županiji mladi uvijek

bili inertni, malo

zakoþeni. U zadnje

vrijeme previše oþekuju

da im se sve servira na

pladnju, a premalo se

trude da se za nešto

sami izbore. Ako žele

neki dobar koncert ili

festival u ýakovcu, bilo

bi super kada bi to

mogli sami organizirati

jer takav entuzijazam i

volja uvijek budu

nagraÿeni. Mislim da su

malo zakoþeni, da nisu

toliko slobodni i

kreativni, malo im fali

da ih netko pogurne.

Jako nam je drago što

ste došli i voljeli bismo da nas

posjetite još koji put s nekom novom

predstavom. Svi: Hvala! Dolazimo

obavezno!

Razgovarale:

Marija Horvat, Lucija

Krnjak, 8. b

Glumaþka postava dramskog studija Dada u predstavi Voržišek

Kultura

Goran 12 20

Folklorna grupa

U našoj školi postoji folklorna grupa

više od 25 godina. Uglavnom su

ukljuþeni svi uþenici razredne nastave.

Najþešüe se nastupa za školske

priredbe pa su tako tijekom godine

nastupali za dane zahvale za plodove

zemlje, na božiünoj akademiji u crkvi, a

veü uveliko uvježbavaju kola za smotre

koje ih oþekuju.

Gordana Kolariü,

voditelj folklorne grupe

Mali kustosi

Muzej grada þakovca je pokrenuo

projekt „mali kustosi“ prije tri godine i

naša škola se ukljuþila u taj projekt.

Poþeli smo sa radom u istraživanju

voda, izvora „Margetica“ a prošle smo

godine istraživali našu crkvu Svetog

Jurja muþenika u Lopatincu.

U istraživaþkom timu bili su uþenici

Juraj Barlek i Lovro Toma koji veü

nekoliko godina zajedno rade na tim

projektima.

Svoj rad i prezentaciju prikazali su u

župnoj crkvi pred komisijom kustosa

grada ýakovca, ravnateljicom škole,

župnikom i naþelnikom opüine.

Gordana Kolariü, voditelj malih

kustosa

Nezaobilazni folkloraši na Danima kruha

mr.sc. Vladimir Kalšan u razgovoru s malim kustosima u župnoj crkvi Sveti Juraj na Bregu


Goran 12 21

ČITANJEM PROŠIRUJEMO

HORIZONTE

Koji fakultet trebate završiti da

postanete knjižničarka?

Tanja: Potrebno je završiti

Bibliotekarstvo na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu.

Koji su sve poslovi knjižničara?

Tanja: Pedagoška pomoć učenicima

pri traženju i odabiru željene knjige,

obrada knjiga i AV građe, uređenje

knjižnice, suradnja s nastavnicima,

informiranje o novim izdanjima,

praćenje nove stručne, pedagoške i

metodičke literature, kupnja novih

udžbenika i priručnika, planiranje

kulturnih sadržaja, upoznavanje

učenika s fondom za njihov uzrast, i

mnoge druge aktivnosti.

Što je to kviz „Čitanjem do zvijezda“

i kako se naša škola uključila u to?

Tanja: Riječ je o natjecanju u znanju i

kreativnosti, projektu Hrvatske mreže

školskih knjižničara, namijenjenom

učenicima osnovnih škola. Tema

ovogodišnjeg natjecanja je suvremeni

roman za mlade, te je obaveza

natjecatelja da pročitaju četiri romana,

i to: „Imaš fejs“, „Maturalac“, Twist na

bazenu“ i „Tajni leksikon“. Ove godine

našu će školu na županijskom

natjecanju predstavljati troje učenica:

Karin Rohaček, Alma Pongrac, Izabela

Franković u kvizu znanja. One će biti

oslobođene čitanja i pisanja lektire do

svršetka natjecanja. Osim njih, na

županijskom će natjecanju našu školu

predstavljati i David Šafarić s plakatom

na temu „Imaš Fejs?“

Kako ste obilježili Mjesec hrvatske

knjige?

Tanja: Održali smo već tradicionalni

Školski sajam knjiga, u koji su se

uključili učenici i djelatnici škole. Sajam

je funkcionirao po principu besplatne

razmjene knjiga, što je već poslovično

izazvalo veliki interes i odaziv

najmlađih učenika.

Knjižničarka Tanja Novak u društvu novinarki

Nine Toplek i Leone Novak


Goran 12 22

Kako se snalazite kao knjižničarka u

našoj školi?

Tanja: Odlično. Knjižnica je malena, ali

je odlično sistematizirana, i u njoj je

uvijek dinamično, dok je knjižničarski

posao raznovrstan i angažirajući.

Novitet je da se u sklopu knjižnice

sastaje Klub čitatelja Ivan Goran

Kovačić, te suradnja knjižnice s

lutkarskom grupom Jelene Dokleja za

Lidrano, točnije rad na dramatizaciji

priče „Tko je Videku sašio košuljicu“.

Što učenici najčešće posuđuju?

Tanja: Najčešće posuđuju lektiru, ali

postoje učenici koji su prepoznali

užitak čitanja, pa posuđuju i druge

naslove.

I za kraj, koje su vaše preporuke za

učenike i učenice?

Tanja: Preporučam da puno čitaju jer

na taj način šire horizonte, obogaćuju

rječnik, potiču maštu, proširuju znanje,

upoznaju nove svjetove i pritom se

odlično zabavljaju!

Razgovarale:

Nina Toplek i Leona Novak, 7. c

ýitanjem do zvijezda

Goran 12 23

ýitanjem ulazimo u svijet u kojem

proživljavamo neku sasvim drugu

stvarnost

Zašto þitam

U petom razredu, za

vrijeme jednog posjeta

knjižnici, naletjela sam

na famoznog ''Harrya

Pottera'' J. K. Rowling i

postala nepovratno

zaljubljena u to djelo.

Otkako znam za sebe,

mama mi je svake

veþeri þitala priþe i

knjige. Svaki me tjedan

vodila u knjižnicu, gdje

smo zajedno birale

knjige. Odrasla sam uz

knjige i ljude koji su ih

voljeli i poštovali, pa

sam ih tako i sama

zavoljela.

U þetvrtom razredu

osnovne škole,

proþitala sam knjigu

„Doktor Dolittle“ i bila

sam oduševljena, ne

samo radnjom, veü i

kratkim vremenom u

kojem sam je proþitala.

Do tada nisam

vjerovala da sam

sposobna za þitanje

knjiga, te da to mogu

samo odrasli, ali sam

shvatila da i ja to mogu.

Od onda sam proþitala

sve djeþje romane koje

smo imali kod kuüe,

kao što su ''ýudnovata

istina'' Zlatka Kriliüa i

''Bajke'' Karela ýapeka.

Paralelno s time,

odlazila sam i u

knjižnicu i posuÿivala

romane koje mi je

mama nekad þitala, kao

što je ''Tajna zmajeva

vrta'' , ili knjige koje mi

je preporuþio otac. On

voli þitati avanturistiþke

romane, pa sam tako

proþitala ''Družina

Sinjeg galeba'' Tone

Seliškara i sve knjige iz

serijala o djeþaku Koku,

pisca Ivana Kušana. U

petom razredu, za

vrijeme jednog posjeta

knjižnici, naletjela sam

na famoznog ''Harrya

Pottera'' J.K. Rowling.

S obzirom na to da sam

veüinu ostalih knjiga

veü proþitala, odluþila

sam saznati zašto je ta

knjiga tako slavna, što

sam ubrzo i saznala.

Veü nakon nekoliko

stranica prvog

poglavlja, jednostavno

nisam mogla stati.

Roman je bio šaljiv,

napet, zanimljiv i

priliþno brze radnje, te


Goran 12 24

ni jedan jedini dio nije

bio dosadan. Kao

voÿena nekakvom

þarolijom, ubrzo nakon

prvog, proþitala sam

cijeli serijal i postala

nepovratno zaljubljena

u to djelo. Vjerujem da

se svatko tko ga je

proþitao, može složiti

sa mnom da je to jedno

od najljepših i

najkvalitetnijih djela

uopüe. Govoreüi o

prijateljstvu, obitelji,

davanju, gubitku i na

posljetku, o samoj

smrti, ovaj serijal na

vrlo emotivan i

fantastiþan naþin

opisuje život kakav

uistinu jest. Posebno su

me se dojmili mudre i

pouþne izreke koje

Joanne opisuje kao

rijeþi Albusa

Dumbledorea. Najdraža

izreka iz njenih djela mi

je: „Ne žalite mrtve,

Harry. Žalite žive, a

iznad svega, žalite one

koji žive bez ljubavi.“,

zbog njenog vrlo

dubokog znaþenja koje

izaziva navalu emocija.

Nakon J.K. Rowling,

poþela sam þitati

fantastiku, jer me

potpuno oduševila.

Moja teta mi je nakon

nekoliko mjeseci

preporuþila trilogiju

''Svijet od tinte''

Cornelie Funke. Kada

sam prvi put þitala prvi

nastavak, ''Srce od

tinte'', nije mi se svidio,

i vratila sam ga u

knjižnicu. U

meÿuvremenu,

proþitala sam serijal

''Laura'', njemaþkog

pisca Petera Freunda,

koja me potaknula da

zapoþnem pisati vlastiti

roman. Nažalost, nakon

više od pet mjeseci

ustrajnog rada,

odustala sam od njega,

uvjerena kako nije

dovoljno dobar. Na

posljetku sam ipak

proþitala ''Srce od tinte''

i doista sam se

iznenadila, shvativši da

je knjiga zapravo

odliþna, što dokazuje

da su razliþite knjige

namjenjene razliþitim

uzrastima, pa nam se

tako neka djela koja

nisu primjerena za

našu dob ili þine

dosadnima, ili ih uopüe

ne razumijemo. Nakon

drugog i treüeg

nastavka, uvjerila sam

se da je Cornelia


Goran 12 25

Funke jedna od

najvrsnijih spisateljica

novog doba. Nakon

toga, proþitala sam niz

knjiga, koje su mi se

posebno sviÿale, a

meÿu njima su

svakako: ''Saga o

Darrenu Shanu'' pisca

Darrena Shana, horori

iz serijala ''Fear Street''

R.L. Stinea, ''Kraj

gospodina T. Ajne''

Scarlett Thomas, ''Voda

za slonove'' Sare

Gruen te mnoge druge.

Žao mi je zbog svih

naslova i izvrsnih

pisaca koji nisu dobili

posebno mjesto u

ovom þlanku, no koje

svakako nosim u srcu.

Do danas, proþitala

sam zbilja mnogo

knjiga; neke su me

razoþarale, ili nisu

ispunile moja

Rþekivanja, ali neka üe

mi djela zauvijek ostati

u sjeüanju kao najdraža

i nikada ih neüu

zaboraviti, niti prestati

þitati uvijek iznova.

Tužna je þinjenica što

djeca danas ne vole ili

uopüe ne žele þitati,

jer propuštaju cijeli

jedan svijet, svijet u

kojem možeš

proživljavati neku

sasvim drugu stvarnost,

koju biraš iskljuþivo ti.

Dora Veronika Smoliü,

8.b

Elena Kutnjak 4.b


Goran 12 26

Održan kviz znanja "ýitanjem do

zvijezda"

Na županijskom natjecanju ýitanjem do

zvijezda – natjecanje u znanju i

kreativnosti koje se održalo 24. sijeþnja

2013. u Osnovnoj školi Belica, naša

škola plasirala se na visoko þetvrto

mjesto.

U konkurenciji od 18 škola, s ukupno

129 bodova na ispitu znanja, þetvrto

mjesto Osnovnoj školi Ivana Gorana

KovaþLüa Sveti Juraj na Bregu osigurale

su uþenice Karin Rohaþek (7 c), Alma

Pongrac (7 b) i Izabela Frankoviü (6 b).

Osim njih, našu je školu na u kategoriji

kreativnosti predstavljao i David Šafariü

(6.a) s plakatom na temu romana 'Imaš

fejs?'.

Tema ovogodišnjeg kviza znanja

ýitanjem do zvijezda – natjecanje u

znanju i kreativnosti, koji je pokrenula

Hrvatska mreža školskih knjižniþara s

ciljem poticanja þitanja, bila je

Suvremeni roman za mlade. Za

sudjelovanje u kvizu bilo je potrebno

proþitati romane 'Tajni leksikon' Ž.

Hercigonje, 'Maturalac' B. Primorca,

'Imaš fejs!' J.Tihi-Stepaniü i 'Twist na

bazenu' J. Bitenc, te prouþiti životopis

spisateljice Jasminke Tihi-Stepaniü.

Melani Kralj, 8. b

Nagraÿene þitateljice

David Šafarić, 6.a


Goran 12 27

"Imaš fejs?"

Iako su mi se sve knjige svidjele, Imaš fejs? postala je moj favorit, i ovo djelo zaista

preporuþujem kao þitateljica. Svidjelo mi se zbog svoje jednostavne i ugodne

interpretacije dogaÿaja koji bi izgubili smisao da se pokušaju kompliciranije ispriþati,

zbog zanimljivih likova u þijim životima možemo prepoznati sebe i svoj život te zbog

humora koji osvježava i upotpunjuje djelo. Roman na jednostavan i zanimljiv naþin

opisuje probleme suvremenih tinejÿera, ali i ironiþno kritizira medije i svemoguüi

Facebook, kao što i naslov govori. Kata je sasvim obiþna djevojka koja ima svoje

prijatelje, život, probleme. Ona ima snove, vjeruje, sumnja i promatra svijet oko sebe.

Mnogi tinejÿeri mogu se poistovjetiti s njom. Njena prijateljica Nataly je opsjednuta

Facebookom i virtualnim svijetom zbog pomanjkanja pravog, realnog svijeta. ýak se i

zaljubljuje u osobu koju osobno ne poznaje i naivno odlazi na sastanak s njom.

Roman upozorava na zamke i opasnosti virtualnog i nestvarnog u što smo upleteni,

kao što su na primjer "prijatelji" na Facebooku koje zapravo ne poznajemo, a

pokazuje i posljedice do kojih može doüi ako neoprezno upravljamo svojim malim

svijetom u raþunalu. Imaš fejs? sjajan je roman koji preporuþam od sveg srca! On

služi za razonodu, kao i za informiranost o medijima koji su svakodnevno oko nas.

Alma Pongrac, 7. b


Goran 12 28

Zašto me se dojmio ''Maturalac'' Branke Primorac

Od svih þetiriju knjiga koje sam

proþitala za kviz "ýitanjem do zvijezda"

najviše mi se svidio Maturalac. Roman

je prepun zanimljivih dogaÿaja, a likovi

su suvremeni i zabavni. Glavni lik je

Mario koji ide u 7. a razred u Zagrebu.

Mario je dosjetljiv, a kao i svi ostali

djeþaci u razredu zaljubljen je u Anu.

Na maturalcu u Dubrovniku on i Hrvoje

postaju cimeri. Djeþak Smuki je

šaljivac koji se pravi odraslijim od

svojih vršnjaka. Njegov je cimer Dado

zvani Freska. Ana je djevojþica

ljubiþastih oþiju i duge plave kose. Ona

odluþuje o sudbini svih njih, u školi i

izvan nje. Ona je zaljubljena u

profesora Zvonka Trabiüa zvanog

Stativa. Njena najbolja prijateljica je

Maja, a vjeþita suparnica je Mirta s

kojom se na maturalcu ipak sprijatelji.

Veronika Martiü je nastavnica

zemljopisa, a i njihova razrednica.

Prije maturalca ona je stroga,

elegantna i pomalo dosadna, ali nakon

putovanja se mijenja. Ako još niste,

svakako proþitajte ovu knjigu.

Jednostavno je savršena!

Izabela Frankoviü, 6.b


Goran 12 29

Knjiga za knjigu

Povodom

obilježavanja

Mjeseca hrvatske

knjige, naša je škola

organizirala 5. sajam

knjiga koji se održao

u þetvrtak, 8.

studenog 2012.

Školski sajam funkcionira na naþin besplatne razmjene (knjiga za knjigu). Mnogo

Xþenika se ukljuþilo te su donijeli jednu, dvije ili þak više knjiga koje su htjeli zamijeniti

za nove. Razmjena se održala za vrijeme velikog odmora u prijepodnevnoj i

poslijepodnevnoj smjeni.

Lucija Krnjak, 8. b

Emili Glavina - oduševljena ponudom knjiga

Knjiga za knjigu - interes nije izostao

Obljetnice

Goran 12 30

Kruh je blago

veselja

Svake jeseni

obilježavamo Dane

kruha – dane

zahvalnosti za plodove

zemlje. Uživajuüi u

slasnim zalogajima

þuvamo obiþaje,

tradiciju i kulturnu

baštinu naše zemlje. U

cijeloj Hrvatskoj uþenici

osnovnih i srednjih

škola i raznih udruga

predstavljaju svoju

tradiciju pripreme hrane

kao i alata za obradu

zemlje koja nam daruje

plodove zlatnog žita za

pripremu i peþenje

kruha. Dani kruha

pridonose oþuvanju i

zaštiti okoliša, biološke

raznolikosti, ekološkoj

poljoprivredi i zdravoj

prehrani.

Kada pomislite na kruh,

sjetite se svojih baka

koje su mijesile kruh i

pekle u krušnoj peüi.

Toplog su ga lomile i

nudile svojim

ukuüanima dok je

þitava kuüa mirisala na

svježe peþen kruh þiji je

okus slaÿi od najslaÿeg

kolaþa. Kruh je simbol

života, obitelji, dobrote,

ljubavi. Kruh je blago

veselja, bez kruha

nema života, a jesti

kruh s nekim znaþi biti

mu prijatelj. Ove 2012.

godine 17. listopada

obilježili smo Dan kruha

i zahvalnosti za plodove

zemlje u našoj školi.

Našoj malo sveþanosti

prisustvovali su župnik,

ravnateljica,

pedagoginja, uþitelji i

Xþenici naše škole.

Župnik Ivica Puškadija

blagoslovio je kruh.

Nakon kratke i dojmljive

sveþanosti, uþenici su s

Xþiteljima otišli u svoje

razrede i blagovali

kruh. U krugu

prijateljstva uživali smo

u raznim pecivima i

slasticama koje su

pripremile naše bake i

majke s puno ljubavi i

nježnosti.

Emily Strah, 7.c

Obljetnice

Goran 12 31

Sjeüanje na Vukovar

Kao i svake godine,u našoj školi

prisjeüamo se našeg Vukovara. Taj

dan, 18.11.,povodom pada grada

Vukovara obilježavamo tako da na

satovima povijesti ili na satu razrednika

se sjeüamo i razmišljamo o svim našim

hrabrim ljudima koji su krenuli u rat za

našu domovinu. Takoÿer smo i

izraÿivali plakate na satovima likovnog

odgoja. Za plakat smo koristili tri

boje;crna,bijela i crvena te razne

natpise kao što su: “Vukovar-

juþer,danas,sutra“,“Vukovar-grad

heroja“ te ostale druge kako bi doþarali

hrabrost,upornost i ljepotu Vukovara.

Motivi su nam bili vodotoranj u

Vukovaru,svijeüa,uništene zgrade te

vukovarska golubica. Od završetka

domovinskog rata do danas,Vukovar

se opravio,sve uništeno je popravljeno

i nadoknaÿeno,ali nikad se neüe

nadoknaditi bol i patnja onog dana

kada je naš grad pao.


Priþa iz Vukovara

Znate, bio je to najgori dan u mom

životu, tako je moj ujak zapoþeo svoju

priþu o obrani Vukovara. Bio je to dan

kao i mnogi drugi. Sa svih strana þuli

suse pucnjevi, detonacije i sirene, koje

su upozoravale na razne opasnosti.

Zaþula se sirena koja je upozoravala

na opasnost iz zraka. Poþelo je

bombardiranje. Ljudi su trþali prema

skloništima, djeca su plakala, žene su

dozivale svoje najbliže. Vojnici su

krenuli na svoje položaje, kako bi

obranili Vukovar. Zaþula se vrlo glasna

eksplozija, a onda tišina. Odjednom

više ništa nisam þuo ni vidio. Kad sam

otvorio oþi bio sam u zagrebaþkoj

bolnici Dubrava, teško ranjen. Hvala

Bogu, za mene je sve dobro završilo,

ali mnogi moji prijatelji ostali su tamo

zauvijek. Pa priþu završava rijeþima:

Ne dao Bog nikad više rata.

Michele Fajfar, 3.b

Sjeüanje na Vukovar u našoj školi

Obljetnice

Goran 12 32

Dan prava djeteta

Djeca posebno trebaju zaštitu.

Naþinom na koji se ponašamo prema

djeci pokazujemo svoje pravo lice. To

vrijedi za odrasle, ali isto i za društva i

države.

Na žalost, pokazuje se, da su upravo

djeca, iako nedužna, izložena teškim

situacijama i sudbinama. Nema

razdoblja u kojemu djeca nisu bila

zlostavljana i iskorištavana, a to je

oblik posebno teške povrede ljudskih

prava.

Zbog toga su Ujedinjeni narodi od

samog poþetka preuzeli taj problem.

Godinu dana nakon osnivanja

organizacije UN-a, Generalna

skupština Ujedinjenih naroda, 1946.

godine osnovala je organizaciju za

pomoü djeci - UNICEF, a 20. studenog

1959. godine usvojila je „Povelju o

pravima djeteta“ i od tada se taj dan

obilježava kao dan prava djeteta.

Obilježavanjem ovog dana se žele

podsjetiti organizacije koje se bave

ljudskim pravima i slobodama na

poduzimanje konkretnih koraka u

zaštiti i unapreÿenju djeþjih prava jer

su ona temelj izgradnje naprednog

društva. Osnova za svijet mira je

sredina gdje djeca postaju prijatelji,

gdje uþe i rade suraÿujuüi i odrastaju

sa spoznajom o meÿuzavisnosti svih

živih biüa. Meÿunarodnom danu prava

djeteta cilj je podsjetiti i utjecati na

javnost i ustanove da zaštite djecu od

zloupotrebe, nasilja i raznih oblika

diskriminacije.

Sara Hižman, 8.b

Nikki Paškalj i Petra Šenji, 4.a


Goran 12 33

ŠKOLSKI PROJEKT „LEPTIR PLAVAC“

Zagasiti livadni plavac (Maculinea

nausithous Brgstr.) i veliki livadni plavac

(Maculinea teleius Brgstr) pripadaju

skupini najugroženijih vrsta leptira.

Razlog njihove ugroženosti je izuzetno

osjetljiv i složen životni ciklus.

Preživljavaju samo na livadama na

kojima je brojna populacija biljke kojom

se hrane odrasli leptiri i gusjenice leptira,

a to je velika ili ljekovita krvara. Gusjenica

leptira prezimljuje u mravinjaku crvenih

livadnih mrava u predatorsko -

simbiotskom odnosu. Mravi gusjenicu

hrane svojim jajašcima i liþinkama, a ona

mravima ispušta slatke kapi iz zatka.

Preobrazba gusjenice u odraslog leptira

odvija se u mravinjaku.

Najefikasnija zaštita biološke vrste

postiže se zaštitom staništa. Prvo

stanište livadnih plavaca u Meÿimurju su

livade Bedekoviüeve grabe u Opüini Sv.

Juraj na Bregu, koje imaju status zaštite u

kategoriji spomenika prirode.

O povijesti spomenika prirode Bedekoviüeve grabe:

Srpanj 2001.

Željka Kadi, prof. i uþenica Gimnazije

ýakovec Melanija Posavec determinirale

su dvije vrste iz roda Maculinea na

lokalitetu Bedekoviüeve grabe. Mr. Franjo

Peroviü potvrdio je determinaciju i daje

struþni prikaz temeljem kojeg udruga

Ekološka škola obavješüuje Ministarstvo

zaštite okoliša i prostornog ureÿenja o

potrebi zaštite Bedekoviüevih graba. O

važnosti nalaza i poznatim mjerama

zaštite odmah su informirani vlasnici

livada, Opüinsko vijeüe Opüine Sv. Juraj

na Bregu i struþnjaci biolozi.

Listopad 2001.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog

ureÿenja daje prijedlog Meÿimurskoj

županiji za pokretanje postupka zaštite

Bedekoviüevih graba u kategoriji

spomenika prirode.

Veljaþa 2002.

Meÿimurska županija Bedekoviüeve

grabe proglašava spomenikom prirode.

Jelena Pavlic, prof. i Željka Kadi, prof. te

Xþenice biološke grupe Ekonomske i

trgovaþke škole ýakovec Vedrana

Filipoviü i Monika Mustaþ prate biološke i

ekološke þimbenike važne za opstanak

obiju vrsta plavaca.

Period nakon 2007.

Biološke znaþajke leptira iz roda

Maculinea istražuje mr.sc. Martina Šašiü,

rezultate þega ukljuþuje u doktorsku

disertaciju.

Ana Kadi, 8.a


Goran 12 34

Školski projekt i projektni dan

Vlažne livade na podruþju

Bedekoviüevih graba u Opüini Sveti

Juraj na Bregu gdje obitavaju iznimno

rijetke i kritiþno ugrožene vrste leptira

plavca predstavljaju prirodno bogatstvo

neprocjenjive vrijednosti za Hrvatsku i

Europu. Ovaj lokalitet je temeljem

Zakona o zaštiti prirode 2002. godine

kategoriziran kao spomenik prirode s

ciljem oþuvanja i zaštite livadnog plavca

kao vrste kod koje postoji izuzetno

visoki rizik od izumiranja. Temelj ove

kategorije zaštite jest oþuvanje staništa

i živih zajednica uvoÿenjem zabrane

svih radnji koje umanjuju vrijednost

staništa i imaju štetan uþinak na živi

svijet. Navedene mjere zaštite na

podruþju Bedekoviüevih graba provodi

Javna ustanova za upravljanje

zaštiüenim prirodnim vrijednostima na

podruþju Meÿimurske županije.

Svjesna nedovoljne prepoznatljivosti

ovog našeg biološkog i zaviþajnog

blaga te slabe upuüenosti šire javnosti

u njegovu vrijednost i ugroženost

Osnovna škola Ivana Gorana

KovaþLüa Sveti Juraj na Bregu

odluþila je dati svoj doprinos njegovu

Rþuvanju provedbom projekta.

„Leptir plavac – biološko i

zaviþajno blago Opüine Sveti

Juraj na Bregu“ Osnovni ciljevi ovog školskog projekta

jesu:

ü razvijati svijest o vrijednosti i

ugroženosti zaviþajne prirodne

baštine Bedekoviüevih graba i

livadnog plavca,

ü upoznati biološke osobitosti

složenog i osjetljivog životnog

ciklusa leptira livadnog plavca,

ü shvatiti važnost vlažnih livada kao

staništa obitavanja livadnog plavca,

ü prepoznati razloge ugroženosti

staništa vlažnih livada i njihove

specifiþne bioraznolikosti,

ü razumjeti potrebu redovitog

tradicionalnog održavanja vlažnih

livada košanica,

ü pobuditi suosjeüanje i ljubav, ali i

osjeüaj odgovornosti prema

prirodnim bogatstvima vlastitog

zaviþaja i þitavog planeta.

U širem smislu ovim projektom

Rþekujemo ostvariti slijedeüe:

– informirati javnost o postojanju

izuzetno vrijednog prirodnog

prostora u njihovoj bliskoj okolini,

– educirati stanovništvo o razlozima

ugroženosti vlažnih livada i leptira


Goran 12 35

plavca apelirajuüi na brigu i

odgovornost prema prirodi,

– potaknuti na vlastiti doprinos svakog

pojedinca u zaštiti prirodne i

zaviþajne baštine.

Predviÿeni ciljevi projekta ostvarivati üe

se angažmanom uþenika i djelatnika

škole kroz raznolike inovativne i

kreativne istraživaþke i stvaralaþke

aktivnosti. U proljeüe 2013. godine svi

sudionici predstaviti üe svoje radove u

sklopu projektnog dana posveüenog

leptiru plavcu, kada üe biti prikazani i

ujedinjeni svi raznoliki aspekti pristupa

projektnoj temi. Svaki uþitelj üe u okviru

svojeg nastavnog predmeta i osobnih

interesa osmisliti naþin realizacije

projektne teme te üe okupiti

zainteresirane uþenike s kojima üe

tijekom školske godine izvršavati

zamišljeno. Neke od ideja ukljuþuju:

izradu plakata, fotografija, modela,

stripa, slikovnice; dramsku, lutkarsku i

glazbenu interpretaciju; istraživanje

biološke, povijesne i geografske graÿe;

prezentacije, interaktivne radionice;

posjet lokalitetu Bedekoviüeve grabe i

mnoštvo drugih raznolikih aktivnosti te

nastavnih metoda i odgojno-obrazovnih

strategija kojima bi se upotpunila i

obogatila svakodnevna nastava.

Osim aktivnosti u okviru naše škole

planirana je i suradnja sa lokalnom

zajednicom te drugim odgojno-

obrazovnim ustanovama, od djeþjih

vrtiüa do fakulteta, kao i ostalim

ustanovama i pojedincima koji pokažu

interes i otvorenost za sudjelovanjem u

realizaciji projekta i projektnog dana.

Ova projektna ideja promicanja

multirazinske suradnje i korelacije u

osnovnim je crtama predstavljena na

sjednici meÿimurskog ogranka

Hrvatskog pedagoško-književnog

zbora.

Željeli bismo da spoznaje, saznanja i

iskustva ostvarena ovim projektom u

svih sudionika i gostiju pobude osjeüaj

ponosa i zahvalnosti što se jedan toliko

vrijedan kutak Zemlje nalazi upravo u

našem kraju.

Ana Kadi, 8.a

Zaštiüeni spomenik prirode Bedekoviüeve grabe


Goran 12 36

Školski okoliš

Škola vodi posebnu brigu o

uređenju i održavanju zelenih

površina i školskih igrališta. Ispred

školske zgrade nalazi se uređen i

održavan školski park zasađen

ukrasnim grmljem, te stablima

pretežno vazdazeleno, cvjetne

gredice i cvjetni kamenjar.

Uređenju i održavanju školskog

parka kao i zelenila u unutrašnjosti

škole uključeni su učitelji biologije

sa svojim učenicima, mlađim

biolozima, cvjećarima, ekolozima –

MLADI ČUVARI PRIRODE.

Planiranom izgradnjom buduće

školske športske dvorane i

odgovarajućeg vanjskog uređenja,

planira se okoliš i buduće školske

športske dvorane urediti i park.

Ana Kadi, 8.a


Goran 12 37

8þeniþka zadruga

„ET-KO-KE“

Ova godina je za nas jubilarna. Od

osnutka 2003. prošlo je 10 godina.

Kroz zadrugarstvo je u to vrijeme

prošao popriliþan broj uþenika, a

zadrugari s voljom i interesom

sudjeluju na raznim smotrama koje

se organiziraju u našoj županiji. Zipka, rad þlanova uþeniþke zadruge

Kroz ovih deset godina sudjelovali smo na svim županijskim smotrama, a sudjelovali

smo i na državnoj smotri zadrugarstva u Podgori 2010. godine sa istraživaþkim

radom „Jurjevski zdenci - tu nam bistra voda teþe“.

Djelujemo je u raznim sekcijama:

– keramiþarska sekcija,

– sekcija za oþuvanje etno baštine,

– sekcija male vezilje,

– sekcija oslikavanja raznih uporabnih predmeta i

– izrada ukrasnih predmeta.

Ideja za formiranje zadruge bila je i prilika da uþitelji izraze svoje interese tijekom

cijele školske godine. Naziv zadruge krije u sebi te interese i dolazi od rijeþi:etno-

koke-keramika. Prijašnjih godina izlagali smo i ukrasne koke i golubove, a u

današnje vrijeme ih koristimo samo kao lutke i to za potrebe lutkarske grupe.

Najvažnija aktivnost u ovoj školskoj godini je naš projekt „Leptir plavac“ koji je eko

simbol škole i zaštita leptira specifiþnog po svom životnom ciklusu kao i

„Bedekoviüeve grabe“ - stanište tih dviju vrsta od 12 najugroženijih leptira u Europi.

U našem školskom projektu je i izrada izložbenog prostora u Opüini Sveti Juraj na

Bregu i info toþaka u suradnji s državnim zavodom za zaštitu prirode i g. Sinišom

Golubom i gospoÿama Željkom Kadi i Jelenom Pavlic. Na temu „Leptir plavac“


Goran 12 38

zadrugari naše škole izradili su i istraživanje u cijeloj našoj Opüini Sveti Juraj na

Bregu tj. na podruþju 9 naselja (Lopatinec, Frkanovec, Pleškovec, Okrugli vrh, Mali

Mihaljevec, Brezje, Vuþetinec, Dragoslavec i Frkanovec) – anketa mještana i uþenika

naše škole od 4. do 8. razreda o leptiru plavcu i staništu tog leptira.

Rad pod nazivom „Pouþna staza leptira plavca“ prijavili smo kao istraživaþki rad na

zadrugarstvu.

Gordana Kolariü,

voditelj uþeniþke zadruge „ET-KO-KE“ Sveti Juraj na Bregu

Radna akcija þlanova zadruge

Izložba radova zadruge


Goran 12 39

ýak 81% srednjoškolaca bar

se jednom kockalo ili sudjelovalo u

nekim oblicima

kockarskih igara

Recimo NE! kocki i klaÿenju

U þetvrtak 13. prosinca

2012. povodom Mjeseca

borbe protiv ovisnosti

održana je tribina na

temu “Ovisnost o

klaÿenju i kocki u

mladih”. Edukativni

susret održan je u

dvorani Scheier u

ýakovcu u organizaciji

Povjerenstva za

suzbijanje zlouporabe

opojnih droga, Školski

preventivni programi

Meÿimurske županije i

Zavoda za javno

zdravstvo Meÿimurske

županije.

Susretu su prisustvovali

Xþenici osmih razreda i

njihovi mentori koji su se

prijavili na literarni

natjeþaj. Uþenici su, u

Mjesecu borbe protiv

ovisnosti, imali zadatak

iznijeti svoja razmišljanja

o ovisnostima, a osobito

o onima koje su u

porastu – ovisnost o

klaÿenju i kocki.

Svi oni sudjelovali su u

edukativnom predavanju

Berte Bacinger

Klobuþariü, profesorice iz

Zavoda za javno

zdravstvo MŽ koja je na

zanimljiv naþin

progovorila upravo o toj

temi.

Na natjeþaju je

sudjelovalo 12 škola koje

su prijavile ukupno 21

rad. Našu školu

predstavile su uþenice

Mura Kutnjak i Manuela

Tomašiü pod vodstvom

mentorice Maje Matotek.

Zamjenik meÿimurskog

župana, Matija Posavec,

uruþio je nagrade i

pohvalnice uþenicima za

najbolje literarne radove.

Nina Toplek, 7. c

Ovisnost

Sve poþinje reklamama.

Svugdje šarene i

privlaþne slike s

„prigodnim“ tekstom.

Zovu te da samo probaš.

Ali kad jednom poþneš –

nema povratka. Samo

nekolicina je dovoljno

snažna, hrabra i ustrajna

da prestane, da se

izvuþe, da ozdravi. A svi

su pozvani. Poþetnik si.

Staviš 10 kuna, posreüi ti

se, naravno i to je

moguüe, kreneš dalje,

dobiješ više i tako svaki

dan - ispoþetka. Kada

uvidiš da si jako dobar,

igraš dalje. 50 kuna, pa

100, 200 – malene, ali

snažne adrenalinske

injekcije. U poþetku imaš

sreüe, ali ona ne traje

zauvijek. Poþinješ gubiti.

No tješiš se, uporno igraš

dalje jer znaš da üeš

jednom pobijediti. Negdje

si veü�þuo da sreüa prati

hrabre. Dobivaš i dalje,

ali poþinješ gubiti mnogo,

mnogo više...

Manuela Tomašiü, 8.a


Goran 12 40

OVISNOST

S tom se rijeþju sreüemo

svakodnevno. Sve je

više ovisnika o neþemu:

drogi, kockanju,

klaÿenju, internetu. Što

je svijet moderniji, ljudi

su manje prirodni i

manje svoji. „Bacaju“ se

u ovisnost o neþemu. I

kod nas u Hrvatskoj

ovisnost je u porastu.

Bogatije zemlje imaju

najviše problema.

Pojedinci ne znaju kamo

s novcem, pa poþinju

kockati i kladiti se.

Jednom kad se poþne,

teško se odviknuti od

ovisnosti. Život se

poþinje mijenjati.

Obitelj, posao i prijatelji

postaju nevažni. Ovisnici

se udaljavaju od stvari

koje su im nekad bile

najvažnije. Nešto

upravlja njihovim

mozgom. Više se ne

mogu kontrolirati.

Postanu hipnotizirani.

Danima, mjesecima, þak

i godinama þine istu

stvar. Ovise o neþemu.

Situacija u obitelji se

pogoršava.

Bližnji se poþinju brinuti

o ovisnicima više nego

prije. Nesvjesno ih se

odbija i vrijeÿa grubim

ponašanjem. Za

kockanje trebaju novac.

U poþetku misle da

imaju višak sreüe i da üe

dobiti svaki put. Kad

poþnu gubiti, jer više

nemaju novaca, a

nemaju ni posla, jer su

ga u meÿuvremenu

izgubili, stvari se

naveliko promijene. Idu

krivim smjerom. Zašli su

u krivu ulicu. Zaplijeni im

se imovina, zato što

duguju, a neki odlaze i

na lijeþenje.

Brigu o njima preuzima

psihijatar i on im nastoji

pomoüi vratiti ono što su

izgubili kada nisu

previše marili za to.

Prijatelje i obitelj otjerali

su od sebe. Oni su bili

nemoüni uþiniti bilo što

kako bi im pomogli. Sad

nitko nije uz njih, nemaju

ništa. Ne mogu život

poþeti ispoþetka. Ne

mogu vratiti i promijeniti

prošlost. Moraju nastaviti

živjeti.

No, kockanje je ostavilo

velik trag na njima. Ljudi

smo, griješimo.

Nastojimo sve isprobati,

ali nažalost nekad se

uvuþemo u nešto iz þega

je teško izaüi.

Imala sam prijateljicu

koja je kockala. Poþela

je iz zabave, a želja za

time je jaþala. Odselila je

u Zagreb, poþela je

studirati i postala

svjesna obaveza.

Žao mi je ljudi koji se

navuku na to, iz jednog

jedinog razloga, ludom

željom da probaju nešto

novo.

I ja svašta probam,

nekad mi je žao, ali iz

toga opet nešto nauþim.

Sigurna sam da nikad

neüu ni pomisliti na

nešto sliþno.

Mura Kutnjak, 8.a


Goran 12 41

Tko su uzori

mladima danas?

Idol je lik koji ljudima

predstavlja životni uzor,

to jest ideal. Veüina

ljudi svoj uzor bira

meÿu slavnim,

poznatim i javnim

osobama kao što su na

primjer osobe iz svijeta

mode, glazbe, sporta,

filma ili pak umjetnosti.

Idol se može birati

prema popularnosti u

svijetu, bogatstvu,

uspješnosti, inteligenciji

ili prema plemenitim i

dobrim djelima koje su

Xþinili za dobrobit u

svijetu. Današnja

mladež takoÿer ima

svoje idole. Veüinom su

to poznati pjevaþi,

nogometaši, pisci i

glumci te druge nama

daleke osobe. Idol

mladima pruža životni

cilj i želju da postanu

kao oni. Dakako idol

ima i svoju lošu stranu.

Silnim pokušavanjem

da što više sliþe na

svoje idole,

oponašajuüi njihov stil

odijevanja i njihov stil

života, gube svoj

smisao, omalovažavaju

sami sebe te njihova

jedinstvenost polako

nestaje. Sve im je

usmjereno na fiziþki

izgled i na materijalnu

korist. To je velika

zamka za ljude osobito

za mlade. Puno se

osoba zbog svojeg

pokušavanja da budu

kao svoji idoli,

prepustila raznim

ovisnostima koje

nimalo nisu dobre za

život. Nastaju

posljedice koje

uzrokuju neslaganja,

svaÿe, neuspjehe u

školi te þak gubitke

prijatelja i dragih osoba.

U svakom sluþaju,

dobro je imati idole i

slijediti svoje snove, ali

pri tome þovjek mora

ostati jedinstven jer se

svijet i sastoji od

jedinstvenih ljudi.


David Šafariü, 6.a

Nikki Paškalj, 4.a


Goran 12 42

Svijet je zaluÿen sapunicama

Bože, zašto su snimili Sulejmana

Veliþanstvenog da se živciram svaku veþer?

Jeste li se ikad vratili kuüi iz škole i

zatekli svoju sestru/majku/baku ili brata

kako sjedi na kauþu i kao zaþaran/a

bulji u svoju omiljenu sapunicu?

Odlazite li s uzdahom? Ili se

pridružujete ekipi pred telkom? Izluÿuju

li vas vaši prijatelji pitanjima "Joj

gledaš li tu i tu seriju?" ili vi naprotiv

izluÿujete njih? Svijet je zaluÿen

sapunicama. Bez obzira kako se zovu,

bez obzira na radnju. Bila ona

meksiþka, turska, hrvatska, crnogorska

ili japanska, ljudi diljem svijeta gledaju

u þetvrtastu kutiju koju zovemo

televizorom i uzdišu za vrijeme

ljubavnih scena željno išþekujuüi

sljedeüi nastavak. Glavno pitanje je

zašto ljudi snimaju i gledaju to smeü...

Pardon, tu vrstu umjetnosti?

Odmor i opuštanje, ili?

Veüina ljudi vjerojatno želi odmor i

opuštanje od teškog dana na poslu, od

obitelji, od života. A to sapunice izgleda

mogu omoguüiti. Na trenutak odreÿena

osoba uroni u tuÿi život, u tuÿu kuüu,

tuÿe prijatelje, potpuno zaboravljajuüi

da je to samo izmišljena priþa, da neki

zgodni Miguel ne postoji i da üe onaj

zloþesti voditelj uskoro reüi "Bilo je ovo

sve za danas. Slijede uzbudljive

sekunde našeg kulinarskog showa, ali

prije toga poslušajte naše sponzore."

Osjeüate li se opušteno nakon

sapunice? Odmornije, znajuüi da ste

uzeli pauzu i da sada možete pritisnuti

gumb play na svom životu? Tada ovaj

þlanak nije za vas. Problem je upravo u

tome što ljudi poþinju živjeti sapunicu!

Živcirajuüi se neprestano, brojeüi sate,

minute, sekunde do sljedeüe epizode

omiljene sapunice, ne misleüi ni na što

drugo. Je li to uopüe život? Pa kako

mogu dati tamo nekim Huremima da

upravljaju njihovim životima?! Mislite li

da televizijske postaje to veü nisu

primijetile? Pa þemu onda služi ona

stranica na kojoj možete unaprijed

pogledati novu epizodu?

Što kad mjehuriü pukne?

Svijet je zaluÿen sapunicama. To se

mora priznati. Glavno je pitanje þemu

nas one uopüe uþe i što to toþno

gledamo? Može li se u tome naüi

ijedna pametna poruka? Recite što

hoüete. Ja ih baš i nisam našla. To

dovodi do sljedeüeg zakljuþka:


Goran 12 43

sapunice su to što i jesu – mali

mjehuriü koji üe jednom biti lijep i

zanimljiv, a jednom üe i puknuti

ostajuüi nam u dužem ili kraüem

sjeüanju, kao dobra razonoda ili

upropašten san. Ljudi to shvaüaju

preozbiljno. Razmislite, hoüete li

stvarno umrijeti ako sluþajno ne

pogledate epizodu? Je li to uopüe i

moguüe? Uz sve te reprize seriju

možete pogledati bilo kada. Misleüi

samo o sapunici neüete ubrzati

vrijeme, a ona üe postati samo još

jedna ovisnost, a ne uživancija. Jeste li

primijetili kako i komunikacija u obitelji

opada zbog sapunica. Zamislite ovo:

Marko: „Mama, danas sam dobio

jedinicu.“

Majka: „Sjajno dušo! Bako, koliko još

do serije?“

Baka: „Pet minuta. E, da ja vladam

haremom, ne bih ja dala da se one

tako prenemažu! Red, rad, disciplina i

stega! Joj, da mi ona Hurem poþne

letjela bi van!“

Majka: „Bako, ona je samo

neshvaüena.“

Marko: „Uþitelj je danas vikao na

mene!“

Baka: „Ne brini dušo, sigurno nije

stigao pogledati sapunicu.“

Marko: „Stariji deþki su mi se rugali.“

Majka: „Poþinje!!!“

Svijet je zaluÿen sapunicama. Gdje se

vi nalazite u svemu tome? Govorite li i

vi svojoj obitelji da ste trenutno

iskljuþeni jer gledate sapunicu? Ili

obitelj ne obraüa pažnju na vas?

Priþaju li vaši prijatelji samo o

sapunicama? Ili vi ne možete prestati

sanjati o sljedeüoj epizodi "Ruže

vjetrova"? Razmislite.

Poþinje vam sapunica? Super!

Opustite se. Udahnite. Prvi put u životu

nemojte pogledati sapunicu i baš u inat

proþitajte knjigu, vježbajte, ranije

riješite zadaüu... Oþi i mozak bit üe

vam zahvalni. A i raþun za struju bit üe

manji.

P. S. Jeste li znali da je naziv sapunica

nastao pedesetih godina 20. stoljeüa

kada su se prilikom emitiranja serije

Gradiü Peyton reklamirala sredstva za

þišüenje?!

Alma Pongrac, 7. b

Manuela Tomašiü, 8.a

Solidarnost – Dobrota i nesebiþnost

Goran 12 44

Dobrota i

nesebiþnost i ove

godine ponovno u modi

Henny Dunant

potaknuo je stanovnike

okolnih mjesta na

pružanje pomoüi svim

ranjenim vojnicima bez

obzira kojoj vojsci

pripadali. Hrvatski

Crveni križ 1991.

godine postao je

samostalno nacionalno

društvo. Svake godine

8. svibnja þlanovi

Meÿunarodnog pokreta

ili Crvenog polumjeseca

obilježavaju taj dan u

znak sjeüanja i

poštovanja prema

svomu utemeljitelju koji

je roÿen na taj dan

1828. godine u Ženevi.

Prve dobrovoljne

udruge u Hrvatskoj koje

su sudjelovale u skladu

s meÿunarodno

prihvaüenim naþelima

Crvenog križa

osnovane su 1878.

Godine. Hrvatski Crveni

križ organizirao je veü 40. sabirnu akciju pod nazivom

„Solidarnost na djelu“ i „Pomozimo onima kojima je

pomoü najpotrebnija“ Prikupljala se odjeüa, obuüa,

hrana, novac i druga materijalna dobra. Svi sudionici u

akciji bili su uoþljivo oznaþeni posebnim znakom

Crvenog križa. Sudjelovala je i naša škola. Skupljali

smo novac po selima. Prodavali smo bonove u

apoenima od 5, 10 i 20 kuna, a ljudi su se rado

ukljuþili u akciju. Sakupljeno je sveukupno 5000 kn.


David Šafariü 6.a

Sudionici akcije crvenog križa Solidarnost na djelu

Solidarnost – dobrota i nesebiþnost

Goran 12 45

Humanitarnost se isplati

U našoj opüini Sveti Juraj na Bregu 15.

rujna 2012. od 8 do 15 sati održana je

akcija sakupljanja rabljene odjeüe,

tekstila, obuüe i plastiþnih vreüica.

Time smo obilježili Meÿunarodni dan

zaštite ozonskoga omotaþa. Akcija je

uspješno provedena na 26 lokacija u

Meÿimurskoj županiji. Sakupljeno je

više od 28 tona rabljene odjeüe i

tekstila, 7 tona obuüe i desetak vreüa

plastiþnih vreüica. Nerecikliranje

odjeüe i tekstila ima velik utjecaj i na

ozonski omotaþ i atmosferu.

Recikliranjem smo saþuvali 168

milijuna litara pitke vode i sprijeþili

upotrebu 8400 kg umjetnog gnojiva i

5600 kg pesticida. Svi uþenici naše

škole radu su se odazvali da ostvare

taj plemeniti cilj. Recikliranje ima

utjecaja! Smanji, ponovo koristi,

recikliraj!

Mihaela Gal, 7. c

Darujemo srcem

Darujemo velike koliþine rabljene odjeüe i obuüe

8þitelji i uþenici sakupljaju donacije

Sport

Goran 12 46

Hrvatski olimpijski dan

Kao i svake godine na Hrvatski

olimpijski dan u našoj školi se održava

Dan sporta. Obilježavamo ga

nošenjem bijelih majica te

meÿusobnim natjecanjima u razliþitim

sportovima kao što su nogomet,

rukomet i odbojka, a mlaÿi uživaju u

uzbudljivim štafetnim igrama.

Natjecanja nas uþe o poštovanju

suigraþa te o timskom radu. Grupe

igraþa pokušavaju biti što bolji, složeniji

te odnijeti pobjedu. U igrama za

pobjedu pokušavamo biti što brži i bolji

te ne odustati kako bismo donijeli bod

za svoju ekipu. U sportu i natjecanjima

pomažemo jedni drugima te stjeþemo

nove prijatelje.

Damira Krþar, 7.c

Štafetna igra uþenika 1.razreda

Priprema za natjecanje Oduševljeni pobjedom

Sport

Goran 12 47

Županijsko natjecanje u šahu

U Štrigovi je održano Županijsko

natjecanje u šahu. Pod struþnim

voditeljstvom Igora Jaušovca, prof.

sudjelovala je þetveroþlana ekipa naše

škole u sastavu Vinko Mohariü, David

Škrobar, Karlo Pajnogaþ i Karlo

Klobuþariü osvojivši treüe mjesto.

Lucija Krnjak, 8.b

Kvalifikacije u malom nogometu

Ekipni sportovi uvijek su bili središte

interesa uþenika naše škole.

Tradicionalno su postizani zavidni

rezultati u malom nogometu i

rukometu. Nogometna ekipa pod

voditeljstvom Krešimira Šenjia, u

sastavu Rafael Škrobar, Patrik Mihaliü,

Lovro Toma, Dominik Toma, Josip

Tkalec, Ivan Glavina, Leon Ĉakoviü,

Filip Pintariü, Luka Marþec i Izidor

Kolariü, sudjelovala je na

kvalifikacijama za županijsko

natjecanje u II. Osnovnoj školi u

ýakovcu. Osvojivši 1. mjesto

kvalificirali su se na završnicu

Županijskog prvenstva, koja je održana

5. 2. 2013.

Lucija Krnjak, 8.b

Zdravi naraštaji - putovnica u

bolju budućnost

Šahovska ekipa

Školsko natjecanje u krosu

Rukometna ekipa

Dora Bratko - osvajaþica 1. mjesta u pojedinaþnom prvenstvu

Županije u plivanju

Literarni kutak

Goran 12 48

ýetvrtaši u upoznavanju „Lijepe

naše“

25. i 26. svibnja 2012. g. mi, uþenici

þetvrtih razreda bili smo na školskoj

struþnoj ekskurziji u Istri i Gorskom

Kotaru. Krenuli smo vrlo rano, oko 6

sati. Put do Istre je dugo trajao, ali je

bio vrlo zabavan.

Došli smo u Fažanu i ukrcali se na

brod za Brijune. Bilo je vrlo zabavno i

pouþno. Sve nas je osvojio papagaj

Koko, mali zoološki vrt, vožnja

vlakiüem te muzej s prepariranim

životinjama. Bilo je oko podneva,

sunþeve su zrake obasjavale more, pa

je naša želja za kupanjem bila sve

veüa. Tako smo jedva doþekali Rovinj,

naš hotel i ruþak. Na plaži su samo

najhrabriji odluþili namoþiti noge jer je

more bilo hladno. No veselje se nije

smanjilo, naprotiv, sobe u kojima smo

odsjeli bile su pune veselja i igre.

U 23:00 sata obišla nas je „ kontrola“.

Svi smo bili u svojim sobama. Sljedeüi

dan, put nas je vodio prema

prekrasnom malom gradiüu –

Motovunu, kamenom gradiüu koji se

smjestio na vrhu strmog brežuljka.

Odande se pružao þarobni pogled na

dolinu rijeke Mirne. Uputili smo se

zatim u gorski dio Hrvatske.

U Fužinama nas je þekao ruþak. Obišli

smo staru špilju Vrelo, a u Lokvama

smo posjetili Muzej žaba. Tamo smo

nauþili mnoge zanimljivosti o žabama i

vidjeli predmete u znaku žaba. Zadnje

odredište je bilo Lokvarsko jezero.

Umorni, ali sretni i zadovoljni zaputili

smo se kuüi. Sve što je lijepo kratko

traje.I opet üemo reüi: Ovo je bio

najbolji izlet! (dosad).

Stela Radek, 5.a

Odmaranje pred Pulskom arenom

Malo rekreacije nakon puta

Literarni kutak

Goran 12 49

Moj svijet

Pogledaj samo taj svijet. Čovječanstvo: sedam milijardi ljudi lutaju tražeći smisao

svega što postoji. Misle da su sami i da se sve vrti oko njih. Neka, možda su i u

pravu.

Negdje u mraku mala djevojčica plače. Povrijeđena je, tužna. Želi lutati svemirom,

vidjeti beskrajna prostranstva i doživjeti iscrpljujuću tišinu. Ali, nitko nije tu, još uvijek

je sama. Očajno treba da netko pokuca na vrata i da je utješi. Zatvara oči na tren i

pusti suzu. Odjednom se osjeća da leti. U bestežinskom stanju ne osjeća bol i težinu

svijeta. Vidi Zemlju toliko malenu, toliko nebitnu da se više nikada ne želi tamo

vratiti. Gleda ogromne oceane, zelenilom kontinente. Daleke zvijezda sjaje u tami.

Prezire današnji svijet. Toliko potrošenog truda i neuspjele sreće, za što? Za smrt

kao cilj? Za nepostojanje? I shvaćam, to sam ja. Ja želim biti vječna, vladati

svemirom i shvatiti ono što je naposljetku najbitnije, smisao svojeg života. Čemu

uopće živimo? Možda je ovo san, ali i ako je ovo bi trebala biti stvarnost. Ostat ću

ovdje zauvijek, gledati svijet na kojem sam bila. Ovdje nema briga i problema.

Samoća i sreća vladaju. Tako je i bolje, čemu se brinuti, kada nikoga nije briga,

ionako i sami imaju dovoljno svojih problema? Ali, čekaj, nešto me vuče dolje.

Opirem se i borim, ali gravitacija slabi, svemir blijedi…

„Ali, ne želim ići…“, šapćem, govorim, i već vičem! Buka postaje sve glasnija i

glasnija i padam. I budim se. „Sara, probudi se!“ viče netko. Moja majka, osoba koja

me povrijedila i razočarala, veselim se što je tu. Na sigurnom sam, ali opet

zaglavljena na glupom svijetu. Sama iznutra, iako okružena ljudima.

Više nikada nisam mogla posjetiti svoj svijet, valjda zbog toga što sam odrasla ne

vjerujem više u njega. Nadam se da, kad umrem, ću shvatiti smisao života i da ću

zauvijek ostati tamo, sretna. Sada znam, život nije za plakanje i trošenje, već je

svaki tren prilika za novu odluku, kojom možeš promijeniti prošlost, sadašnjost i

budućnost.

Sara Hižman, 8. b

Literarni kutak

Goran 12 50

Zviraju reči

Zviraju reči se po sod.

Kaj mi ne verješ? – poslušaj.

Zviraju one z potoka:

„Tu lovi i grabi, te naš lačen i žejen.“

Nebo grmi:

„Bo dežđa.“

Zemla šapče:

„Okopaj me, zoraj me , zasadi me.“

V hiži babičine rajngle zdižejo poklopce:

„Kuhano je.“

Cug huče:

„Sedni v mene, pelal te bom.“

Z čuba pijonca zviraju grde reči:

„Stora si, niš vredna, pandra jena.

Nešterne reči boliju, nešterne ne,

a ima ih ka nojža napuniš.

I kmica veli:

„Vreme je, hodi spot.

Zutra bom se zbudila.

I pok bom čula kak zviraju reči po celome svetu.

Sam moram poslušati kaj veliju.

Emilija Martinec, 6.c

Snježne balerine

Pripreme pahuljica za prvi let,

padobrani, haljine, pa to je kao

izlet.

Put prema zemlji je jako

zabavan, a i puno smo pojeli

da ne bi bili gladni.

Kad smo sletjeli u smog, sve

smo koristili, čak i katalog.

Zaprljane haljinice, to nisu

zabavljanja, djeca su nas

tješila, jer bila su to čudna

zbivanja.

Leonardo Crnčec, 4.b

Radujem se prosincu

Prosinac je meni najljepši

mjesec.

To je vrijeme ljubavi i mira.

Vrijeme snijega i igre. Božićna

idila ispunjuje kuće.

Vani tiho,sasvim nemirno

padaju meke pahulje snijega.

Pred kaminom iščekujem

Djeda Mraza s keksima i

mlijekom. Jedva čekam Božić!

Clara Vuković, 2.b

Goran 12 2

goran - broj 12.pdf

Documents