godiŠnje izvjeŠĆe o trnsko...velika financijska sredstva izdvojio je grad zagreb za poboljšanje...
TRANSCRIPT
DJEČJI VRTIĆ TRNSKO
Trnsko 19
10 000 Zagreb
GODIŠNJE IZVJEŠĆE O
OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA
DJEČJEG VRTIĆA TRNSKO
ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.
Ravnateljica
Vesna Pintarić, dipl.def.
2
3
SADRŽAJ str. UVOD 4
1. ORGANIZACIJA RADA 1.1. Prostor 1.2. Obuhvat djece 1.3. Vrste programa 1.4. Radnici 1.5. Radno vrijeme vrtića
5 5 5 6 7 7
2. MATERIJALNI UVJETI 2.1. Prostor
9 9
3. BRIGA ZA TJELESNI RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE 12 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 37
4.1. Prilagodba 39 4.2. Osvrt na planiranje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa 57
4.2.1. Boravak na zraku 57 4.2.2. Pedagoška dokumentacija 58 4.2.3. Izvješća odgojno-obrazovnih skupina – redoviti program 59
4.3. Posebni programi 73 4.3.1. Posebni desetosatni program ranog učenja engleskog jezika 73 4.3.2. Program Djeca u prirodi 75 4.3.3. Program poticanja razvoja darovitosti djece predškolske dobi 76
4.4. Razvojni i preventivni programi 80 4.5. Obogaćivanje života djece u vrtiću 81 4.6. Priprema za školu 85 4.7. Djeca s posebnim potrebama 89 4.8. Upitnik za djecu 96
5. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA 98 5.1. Interno stručno usavršavanje 98 5.2. Stručno usavršavanje izvan ustanove 104
6. SURADNJA S RODITELJIMA 109 6.1. Roditeljski sastanci 110 6.2. Individualni razgovori 111 6.3. Uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces 112 6.4. Program radionica „Rastimo zajedno“ 112 6.5. Upitnik za roditelje 115
7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA 119 7.1. Suradnja s osnovnim školama 119 7.2. Suradnja s ostalim ustanovama 119
8. LJETNA ORGANIZACIJA RADA 123
4
UVOD
Dječji vrtić Trnsko kroz provedbu različitih programa utemeljenih na humanističko-
razvojnom pristupu stvara uvijete za razvoj dječjih potencijala, poštivanje prava djeteta i razvoj
odgovornosti kao i pravovremeno i fleksibilno uvažavanje individualnih potreba djeteta.
Svojim djelovanjem pružamo podršku obitelji i pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija.
Ovim izvješćem pokušali smo objektivno procijeniti postignuti nivo uspješnosti
pojedinih segmenta odgojno obrazovnog rada kao i rada u cjelini.
Tokom pedagoške godine ostvarivale su se zadaće iz godišnjeg plana i programa rada,
razvijala kultura vrtića kroz niz timskih planiranja ,refleksija, individualnih usavršavanja,
suradnje s roditeljima i vanjskim čimbenicima sve u cilju stvaranja što boljeg i poticajnijeg
okruženja za cjelokupni razvoj djeteta. Na ovom području potrebno je i dalje kontinuirano
raditi pošto su odgajatelji u vrtiću različitih znanja, vještina, stavova i motivacije za rad uz česta
bolovanja i zamjene.
Kontinuirano se i dalje radilo na ustrojavanju rada pošto se je 2014.god. otvaranjem
objekta na adresi Žarka Dolinara 11. broj skupina i radnika znatno povećao.
Ostvarivanje zadaća koje se odnose na materijalne, kadrovske i financijske uvijete rada
omogućene su Programom javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi te skrbi o djeci
predškolske dobi Grada Zagreba za 2016./2017. godinu i zadovoljili su naše tekuće potrebe.
Zadovoljstvo nam je što možemo zahvaliti radnicima Dječjeg vrtića Trnsko koji su
uspješnim i odgovornim ostvarivanjem zadaća pridonijeli da naš kolektiv postaje poticajno
okruženje za rast i razvoj svakog pojedinca .
5
1. ORGANIZACIJA RADA
1.1. Prostor
U pedagoškoj godini 2016./2017., Dječji vrtić Trnsko ostvario je cjelodnevni 10 satni program
u 32 odgojno-obrazovne skupine.
Shema ustroja odgojno obrazovnih skupina:
1.2. Obuhvat djece
U pedagoškoj godini 2016./2017.godini bilo je upisano 797 djece.
DJEČJI VRTIĆ TRNSKO
4 lokacije
32 odgojno-obrazovne skupine
CENTRALNI OBJEKT
Trnsko 19
10 odgojno-obrazovnih
skupina
PODRUČNI OBJEKT
Trnsko 31 B
1 odgojno-obrazovna
skupina
PODRUČNI OBJEKT
Trnsko 39 B
2 odgojno-obrazovne
skupine
PODRUČNI OBJEKT
KAJZERICA
Ž. Dolinara 11
19 odgojno-obrazovnih
skupina
Dječji vrtić Trnsko UPISANA DJECE
Skupina Djece
6
1.3. Vrste programa
U našem vrtiću razvijali smo i provodili sljedeće programe:
NAZIV PROGRAMA
I VERIFIKACIJA MZOS
(KLASA,URBROJ,DATUM)
Trajanje programa
(cjelodnevni,
poludnevni, kraći)
Lokacija
Broj
skupina
Redoviti program Cjelodnevni Trnsko 19 -9
skupina
Trnsko 31 b – 1
skupina
Trnsko 39 b – 2
skupine
Ž. Dolinara 11 –
17 skupina
29
Program ranog učenja engleskog
jezika djece predškolske dobi
KLASA: 601-02/14-03/00269
URBROJ: 533-25-14-006
od 11.12.2014.
cjelodnevni
Trnsko 19 – 1
skupina
Ž. Dolinara – 2
skupine
3
Trnsko 19 10 242
Trnsko 31b 1 24
Trnsko 39b 2 46
Žarka Dolinara 11 19 485
Ukupno
32 797
7
Program odgojno-obrazovnog
rada s darovitom djecom
predškolske dobi
KLASA:601-02/10-03/00011
URBROJ:533-10-10-0008
od 10.11.2010.
kraći
Trnsko 19
1
Program predškole
KLASA: 601-02/16-03/01282
URBROJ: 533-25-17-0006
Od 11.1.2017.
cjelodnevni
Trnsko 19
integrirano
1.4. Radnici
Struktura i broj radnika prema broju odgojno-obrazovnih skupina i broju upisane djece
za 2016./2017. povećao se uz suglasnost Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport za 6
odgajatelja na neodređeno vrijeme, 1 spremačicu i 1 administrativno računovodstvenog
radnika , sada je vrtiću priznato 111 radnika na neodređeno vrijeme te 2 treća odgajatelja na
određeno vrijeme radi integracije djece s teškoćama u razvoju, te određeni broj radnika
tijekom godine na određeno vrijeme za zamjene za privremeno nenazočne radnike na radu.
Tijekom godine program je ostvaren prema satima rada 72 odgajatelja. Ukupna
bolovanja radnika bila su 26.688 h od toga odgajatelja u 2016./2017.iznose 17.620 h, od koji
smo vlastitim zamjenama pokrili 1.752 h, a 15.868 h odobrenih zamjena (porodiljni,
komplikacije, bolovanja za dijete s teškoćama u razvoju..) , ostali radnici vlastitim zamjenama
pokrili su 1.536 h, a odobrenim zamjenama 7532 h.
1.5. Radno vrijeme vrtića
Tijekom pedagoške godine uvažavajući potrebe roditelja radno vrijeme vrtića u
objektima Trnsko 19 i u objektu na Kajzerici bilo je od 6,00 do 18,00,u objektu Trnsko 31b
radno vrijeme je od 7,00 do 17,00 , u objektu Trnsko 39 b prema iskazanim potrebama
8
roditelja radno vrijeme produženo je od 6,30 do 17,30., na osnovu praćenja potrebe roditelja
tokom godine radno vrijeme vrtića promijenilo se tako da vrtić radi od 6,30 do 17,00 sati.
Radno vrijeme odgajatelja također je strukturirano prema potrebama djece i roditelja,
držeći se 40 satnog tjednog zaduženja sati rada. Neposredan rad odgajatelja ostvaren je sa
27,5 sati tjedno u jaslicama i vrtiću, a ostali poslovi ostvareni su sa 10,0 sati rada tjedno u
jaslicama i vrtiću.
9
2. MATERIJALNI UVJETI RADA
2.1. Prostor
Dječji vrtić Trnsko ostvaruje svoj program rada s 32 odgojno-obrazovne skupine na
četiri lokacije.
Deset odgojno obrazovnih skupina na adresi Trnsko 19, koji je namjenski građeni
objekt, 1 odgojno obrazovna-obrazovna skupina u stambenoj zgradi na adresi Trnsko 31 b i 2
odgojno-obrazovne skupine u stambenoj zgradi na adresi Trnsko 39 b, te 19 odgojno-
obrazovnih skupina u novo izgrađenom objektu Kajzerica na adresi Žarka Dolinara 11 .Od
ukupno 32 soba dnevnog boravka pet ih je minimalnih, a ostali su optimalne veličine.
Prostori u stambenim zgradama imaju centralna grijanja, opremljeni su adekvatnim
namještajem i sanitarijama. Ove pedagoške godine u prostorima u stambenih zgrada Trnsko
31b i Trnsko 39b oličeni su zidovi i stolarija , lakirani parketi , renovirane su sanitarije i ugrađen
je šifrarnik na ulazu u vrtić na adresi Trnsko 31.b.
Temeljem rješenja protupožarne inspekcije u toku je rješavanje sistema vatrodojave,
panik rasvjete , protupožarnog izlaza i zamjene ulaznih vrata vratima otpornim protiv požara.
Djeca ovih skupina koriste javna igrališta koja je Gradska četvrt Zagreb Zapad ove godine
obnovila i uredila tako da su poticajna i sigurna za igru djece.
Na objektu Trnsko 19 ugrađeni su novi prozori i vrata, sada je većina vanjske stolarije
nova, potrebno je još jedan dio vanjskih prozora promijeniti. Na prozorima u prizemlju jaslica
prekrojene su rolete zbog čestih kvarova i teškog rukovanja istima.
Temeljem rješenja protupožarne inspekcije na dvorištu objekta Trnsko 19 uklonjena su stabla,
klupe, drvene grede i klackalica , u toku je rješavanje legalizacije objekta i izrada vanjskog
stubišta za evakuaciju.
Na objektu Kajzerica, tokom godine sanirani su zidovi koji pljesnive, u toku je i
rješavanje problema oko oštećenja vrata , sakupljanja vode ispod podova kuhinje, stvaranje
pod tlakova u kuhinji i hodniku ispred iste. Temeljem rješenja protupožarne inspekcije
ugrađeni su magneti za jedna protupožarna vrata, te dodani rukohvati na jedno stepenište. U
atriju objekta Kajzerica Gradska četvrt Zagreb Zapad ugradila je pješčanik za djecu.
10
Tokom godine kontinuirano se radilo na poboljšavanju materijalne sredine novom
didaktikom, potrošnim materijalima, opremom , sitnim inventarom u kuhinji, sobama
dnevnog boravka, te dvorištima vrtića.
U centralnom objektu je dvorana za tjelesno vježbanje od 90 m2, a na objektu Kajzerica
dvorana od 174,73 m2. Dvorane nam uvelike poboljšavaju kvalitetu rada , prije svega djeca
svih odgojnih skupina redovito vježbaju što je neprocjenjivo za njihov razvoj.
Dvorane su nam također mjesto za održavanje stručnih usavršavanja, odgajateljskih vijeća,
roditeljskih sastanaka, predstava, druženja, završnih svečanosti, seminara, kraćih programa ,
tečajeve i sl.
Prostore dječjih soba i zajedničke prostore tim odgajatelja za uređenje i sami
odgajatelji kontinuirano uređuju, tako da ne samo da pružaju djeci poticajno okruženje za
razvoj već doprinose ugodnijem i ljepšem boravku u našem vrtiću.
Velika financijska sredstva izdvojio je Grad Zagreb za poboljšanje materijalnih uvjeta rada
kako slijedi:
-didaktika: 12.978,08 kn
-oprema : 57.963,40 kn
-sitan inventar: 16.359.06 kn
-potrošni materijal: 50.537,04 kn
Vlastita sredstva:
Stimulacije radnika: 110.485,41 kn
Seminari: 1.400,00 kn
Igračke : 12.116.25 kn
Didaktički potrošni materijal: 3.058,97 kn
Sitan inventar: 13.526,99 kn
Službena radna odjeća i obuća: 29.515,01 kn
Uređaji i oprema: 48.896,01
Posebnu pažnju poklanjamo sigurnosti djece o kojoj vodimo računa na više razina (odrasli,
odgojitelji, roditelji i djeca) i fizička zaštita – zaključavanje svih vrata unutar vrtića kao i kada
djeca borave na zraku-vrata vanjske ograde. Radi što bolje i veće sigurnosti djece sljedeće
11
pedagoške godine neophodno nam je izgraditi visoku ogradu oko vrtića kao i video nadzor
nad istim.
Program sigurnosti provođen je u svim odgojno-obrazovnim skupinama sa roditeljima u sklopu
radionica i sa djecom kroz različite aktivnosti kontinuirano, ove pedagoške godine nadopunio
se i obnovio sigurnosno i zaštitno-preventivni program, koji sadrže niz protokola sa kojima su
upoznati roditelji i svi radnici dječjeg vrtića Trnsko.
Ove pedagoške godine provele su se protupožarne vježbe u objektima.
12
3. BRIGA ZA TJELESNI RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE
Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane ostvarivan je prema
zakonskim odredbama i planiranim mjerama iz Godišnjeg plana vrtića.
Zadaci procjenjivanja zdravstvenog statusa djeteta, provođena zdravstvena
zaštita i prevencije bili su:
1. Otkrivanje i procjenjivanje zdravstvenog statusa djeteta kod prijema u dječji vrtić:
- razgovorom s roditeljima novoprimljene djece
- uvidom u zdravstvenu dokumentaciju djeteta
- praćenjem djeteta na razgovoru s roditeljima (govor, motorika, stanje
uhranjenosti, ponašanje i sl.)
- provjerom ostale dokumentacije kod odstupanja djeteta od normalnog
rasta i razvoja, alergije, posebne potrebe, teškoće u razvoju
- uvidom u procijepljenost djeteta, inicijalno i kroz periode predviđene za
cijepljenje
- potpisivanjem Ugovora uz liječničke potvrde pedijatra da dijete može
pohađati vrtić
- provjera obavljenih kontrolnih pregleda djece koja već imaju registrirane
posebne potrebe (alergije, netolerancije na hranu i sl.) a imala su zakazane
kontrolne preglede i postupanje po uputstvima stručnjaka.
2. Upoznavanje odgojitelja s novoprimljenom djecom i roditeljima, poseban osvrt na
djecu s posebnim potrebama i djecu s TUR. Upoznavanje ostalih stručnih suradnika
i ostalog osoblja s posebnim potrebama kod djece i prilagođavanje djelovanja
prema istim.
3. Otvoreni su zdravstveni kartoni novoprimljene djece, a za djecu s posebnim
potrebama otvoreni su posebni dosjei i izrađena posebnna uputstva za postupke i
djelovanje ovisno o teškoćama.
4. Redovito je praćeno zdravstveno stanje djece u skupinama, kao i praćenje rizične
djece u suradnji s liječnicima, roditeljima i odgajateljima. Nastojalo se prevenirati
neka stanja i zaštititi djecu u izuzetnim situacijama.
13
5. Upućivanje odgojitelja u promjene kod djece nakon obavljenih kontrolnih
pregleda.
6. Poduzimane su odgovarajuće mjere zaštite kroz:
- praćenje i evidentiranje pobola djece i izostanaka djece zbog bolesti
- praćenje i evidentiranje procijepljenosti djece po kalendaru cijepljenja i
upućivanje na docjepljivanje po potrebi
- otkrivanje djece s zdravstvenim i ostalim teškoćama
- poduzimanje preventivnih mjera za očuvanje života i zdravlja djece u vrtiću
Kod pojave zaraznih bolesti ili pojave neke epidemiološke indikacije surađivalo se s
epidemiološkom službom i na vrijeme izoliralo bolesnu djecu zbog zaštite zdrave djece. U
jednoj odgojnoj skupini uzeti su brisevi ždrijela djece zbog više slučajeva šarlaha u skupini.
U više odgojnih skupina prijavljena je ušljivost djece u vlasištu glave. Izolacijom
zaraženih i kontrolom sve prisutne djece rješavali smo probleme.
Praćen je povratak djece u skupine nakon izostanka zbog bolesti i provjeravano
liječničkom potvrdom o ozdravljenju.
7. Provedena je edukacija djelatnika o sigurnosnim mjerama zaštite. (pripravnici,
novi djelatnici)
8. Provedeni su informativni razgovori sa studentima o pojedinim područjima rada.
9. Održani su roditeljski sastanci na temu sigurnosnih mjera zaštite djece u vrtiću
(nove skupine u pedagoškoj godini).
10. Djelatnici su redovito obavljali preglede za zdravstveni list.
11. Djelatnici kuhinje upućeni su na redovito obnavljanje Tečaja higijenskog
minimuma.
12. Nastavljena je edukacija djelatnika kuhinje o provođenju HACCP mjera i primjene
sredstava za čišćenje.
13. Održan je Tečaj prve pomoći za sve djelatnike objekta Trnsko 19 (ponovljeni tečaj.
U Programu praćenja higijenskih uvjeta sadržani su:
1. stalni dnevni nadzor nad higijensko-zdravstvenim uvjetima
2. provođenje protuepidemioloških mjera
3. udovoljavanje posebnih potreba kod djece
14
4. redovito provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
(ugovorno i po potrebi )
Praćenje i unapređivanje prehrane:
1. Jelovnici su sastavljani i pripremani u skladu s normativima prehrane za
predškolski uzrast. Planirani su mjesečno, a tjedno bili izvješeni u kutićima za
roditelje zbog praćenja prehrane djece i mogućnosti izbora kod kuće. Redovito
je provjeravana kvaliteta i kvantiteta. Provođene su zakonske i ugovorne
obaveze kontrole hrane i higijenskih uvjeta kuhinje i skladištenja namirnica.
Provodili su ih Zavod za javno zdravstvo i Sanitarna inspekcija. Rezultati
provedenih analiza bili su uredni.
2. Od 01.01.2017. godine uvedeni su jedinstveni jelovnici za sve vrtiće Grada
Zagreba. Edukativni materijal „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada
Zagreba“ nastao je u suradnji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport
Grada Zagreba, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i
Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
3. U zadaćama koje su se odnosile na prilagodbu jelovnika nastojale su se
zadovoljiti sve individualne, dobne, vjerske, tradicionalne, alergijske i
epidemiološke potrebe.
4. Kod inicijalnih razgovora zabilježeni su rasporedi obroka , navike pri hranjenju,
specifične potrebe kod pojedine djece, alergijske reakcije i netolerancije
pojedinih namirnica.
5. U izboru jelovnika nastojalo se zadovoljiti neophodne potrebe djece u kvaliteti
i kvantiteti namirnica u odnosu na: doba godine, dob djece, raspored obroka,
pripremu obroka i ponudu tekućine.
6. Identificirana su djeca s posebnim potrebama u prehrani. Upoznati su
odgajatelji i djelatnici u kuhinji s alergijama djece na pojedine namirnice i
potrebi zamjene u obrocima tih namirnica djetetu odgovarajućim.
7. Za djecu jasličkog uzrasta od 12 do 24 mjeseca prilagodili smo raspored obroka
prema inicijalnim razgovorima ( dosadašnjem rasporedu obroka kod kuće ) tako
da su djeca tog uzrasta imala ručak nakon dnevnog odmora.
15
8. Proslava dječjih rođendana bila je organizirana u skupinama, osmišljenim
aktivnostima odgojitelja, uz sezonsko voće. Poticalo se na donošenje
prihvatljivih namirnica i provodila edukacija o zdravoj prehrani (roditeljski
satstanci, predavanja, individualni razgovori i savjeti).
Procjena stanja uhranjenosti provedena je kroz antropometrijska mjerenja i analizu
istih. ( Rezultati vidljivi u tabeli antropometrijskih mjerenja )
Prošlogodišnji rezultati antropometrijskih mjerenja pokazuju smanjenje broja
normalno uhranjene djece, porast broja preuhranjene djece i pojavu podhranjene
djece.
Prilozi:
Tabela antropometrijskih mjerenja
Tabela pobola
Tabela broja dana izostanaka zbog bolesti
Evidencija neprocijepljene djece
Evidencija povreda nastalih u D.V. «Trnsko»
Evidencija djece 5 puta i više bolesno tijekom godine
Evidencija epidemioloških indikacija
16
PRAĆENJA STANJA UHRANJENOSTI
(ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA –OBJEKT TRNSKO)
Antropometrijaska mjerenja Broj mjerenja %
Broj antropometrijskih
Mjerenja
80
37%
TEŽINA
(percentile)
manje od 1 P
-
-
1 - 10 P
2
2%
11- 50 P
23
30%
51 - 96 P
43
54%
97 - 100 P
9
11%
iznad 100 p
3
3%
VISINA
(percentile)
manje od 1 p
-
-
1 - 10 p
2
2%
11 - 50 p
15
19%
51 - 96 p
44
55%
97 - 100 p
17
22%
iznad 100 p
2
2%
17
PERCENTILE
BODY MAS
INDEX
manje od 1
-
-
1 - 16
12
15%
17 - 86
54
68%
87 - 100
11
14%
Iznad 100
3
3%
GRAFIČKI PRIKAZ PERCENTILA BODY MASS INDEXA
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
manje od 1
1 do 16
17 do 86
87 do100
iznad100
Iz grafikona je vidljivo da su antropometrijska mjerenja (objekt Trnsko) pokazala slijedeće
rezultate:
15 % djece ima BMI od 1 do 16
68% djece ima BMI od 17 do 86
14 % djece ima BMI od 87 do 100
3 % djece ima veći BMI od 100
18
GRAFIČKI PRIKAZ PERCENTILA TEŽINE I VISINE
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
tež. vis.
ispod 1
1 do 10
11 do 50
51 do 96
97 do 100
iznad 100
PRAĆENJA STANJA UHRANJENOSTI
(ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA –OBJEKT KAJZERICA)
Antropometrijaska mjerenja Broj mjerenja %
Broj antropometrijskih
Mjerenja
365
75%
TEŽINA
(percentile)
manje od 1 P
-
-
1 - 10 P
7
2%
11- 50 P
100
26%
51 - 96 P
228
64%
97 - 100 P
24
6%
19
iznad 100 p
6
2%
VISINA
(percentile)
manje od 1 p
2
0,5%
1 - 10 p
7
2%
11 - 50 p
81
22%
51 - 96 p
235
65%
97 - 100 p
35
9,5%
iznad 100 p
5
1%
PERCENTILE
BODY MAS
INDEX
manje od 1
4
1%
1 - 16
35
9,5%
17 - 86
264
72,5%
87 - 100
59
16%
Iznad 100
3
1%
20
GRAFIČKI PRIKAZ PERCENTILA BODY MASS INDEXA
Iz grafikona je vidljivo da su antropometrijska mjerenja (objekt Kajzerica) pokazala slijedeće
rezultate:
1% djece ima BMI manje od 1
9,5 % djece ima BMI od 1 do 16
72,5 % djece ima BMI od 17 do 86
16 % djece ima BMI od 87 do 100
1 % djece ima veći BMI od 100
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
manje od 1
1 do 16
17 do 86
87 do100
iznad100
21
GRAFIČKI PRIKAZ PERCENTILA TEŽINE I VISINE
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
70,00%
tež. vis.
ispod 1
1 do 10
11 do 50
51 do 96
97 do 100
iznad 100
PRAĆENJA STANJA UHRANJENOSTI
(ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA –OBJEKT KAJZERICA I TRNSKO)
Antropometrijaska mjerenja Broj mjerenja %
Broj antropometrijskih
Mjerenja
445
57%
TEŽINA
(percentile)
manje od 1 P
-
-
1 - 10 P
9
2%
11- 50 P
123
28%
51 - 96 P
271
61%
97 - 100 P
33
7%
22
iznad 100 p
9
2%
VISINA
(percentile)
manje od 1 p
2
0,5%
1 - 10 p
9
2%
11 - 50 p
96
22%
51 - 96 p
279
63%
97 - 100 p
52
11%
iznad 100 p
7
1,5%
PERCENTILE
BODY MAS
INDEX
manje od 1
4
1%
1 - 16
47
10,5%
17 - 86
318
71%
87 - 100
70
16%
Iznad 100
6
1,5%
23
GRAFIČKI PRIKAZ PERCENTILA BODY MASS INDEXA
Iz grafikona je vidljivo da su antropometrijska mjerenja (objekt Kajzerica i Trnsko) pokazala
slijedeće rezultate:
1 % djece ima BMI manji od 1
10,5 % djece ima BMI od 1 do 16
71 % djece ima BMI od 17 do 86
16 % djece ima BMI od 87 do 100
1,5 % djece ima veći BMI od 100
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
manje od 1
1 do 16
17 do 86
87 do100
iznad100
24
GRAFIČKI PRIKAZ PERCENTILA TEŽINE I VISINE
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
70,00%
tež. vis.
ispod 1
1 do 10
11 do 50
51 do 96
97 do 100
iznad 100
PRAĆENJE POBOLA DJECE (objekt Trnsko)
UTVRĐENE BOLESTI
ŠIFRA
BOLESTI
JASLICE
VRTIĆ
UKUPNO
Infektivne bolesti prob. s. A00-A09 16 22 38
Strept. upala grla i šarlah A38 - 9 9
Varicellae B01 8 25 33
Mononukleoza B27 1 1 2
Virusne infekcije (viroze) B33-B34 47 33 80
Druge virusne infekcije 5 8 13
INFEKCIOZNE I PARAZ.B.
A00-B99
77
98
175
Upala oka H10 17 9 26
Upala uha H65 24 28 52
SVE BOLESTI ORGANA O. H00-H95 41 37 78
Akutne inf. gornjeg diš.sustava J00-J06 109 117 226
Akutni bronhitis i bronhiolitis J20-J21 14 22 36
Gripa J10-J11 1 2 3
Pneumonija J12-J18 8 5 13
25
Kronične bol. Tonzila i aden. J35-J37 - 4 4
Astma J44 2 7 9
BOLESTI RESPIRATORNOG S.
J00-J99
134
157
291
BOLESTI PROBAVNOG S. K00-K93 1 3 4
BOLESTI GENITOURIN.S. N00-N99 3 4 7
Limphadenitis L04 - - -
Alergijski dermatitis L23 2 1 3
Urtikarija L50 3 3 6
Kašalj R05 2 7 9
Vrućica s tresavicom R50 20 18 38
Mučnina i povraćanje R11 2 8 10
Ozljede i prijelomi S00-S99 - 10 10
SVE OSTALE BOLESTI 4 12 16
Potvrde bez oznake bolesti 9 9 18
UKUPNO OSTALE BOLESTI 42 68 110
UKUPNO 298 367 665
26
GRAFIČKI PRIKAZ POBOLA DJECE (objekt Trnsko)
Zastupljenost bolesti kod izostanaka djece su:
-bolesti respiratornog sustava 44%
-zarazne bolesti 26%
-bolesti organa osjeta 12%
-ostale bolesti 16%
-bolesti urogenitalnog i probavnog trakta 2%
PRAĆENJE POBOLA DJECE (objekt Kajzerica)
UTVRĐENE BOLESTI
ŠIFRA
BOLESTI
JASLICE
VRTIĆ
UKUPNO
Infektivne bolesti prob. s. A00-A09 22 33 55
Strept. upala grla i šarlah A38 1 11 12
Varicellae B01 29 245 274
Mononukleoza B27 - 2 2
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
bolesti respiratornogsustava
zarazne bolesti
bolesti organa osjeta
ostale bolesti
bolesti urogenitalnog iprobavnog trakta
27
Virusne infekcije (viroze) B33-B34 50 78 128
Druge virusne infekcije 6 14 20
INFEKCIOZNE I PARAZ.B.
A00-B99
108
383
491
Upala oka H10 13 35 48
Upala uha H65 25 77 102
SVE BOLESTI ORGANA O. H00-H95 38 112 150
Akutne inf. gornjeg diš.sustava J00-J06 130 252 382
Akutni bronhitis i bronhiolitis J20-J21 42 35 77
Gripa J10-J11 2 8 10
Pneumonija J12-J18 6 17 23
Kronične bol. tonzila i aden. J35-J37 1 2 3
Astma J44 1 7 8
BOLESTI RESPIRATORNOG S.
J00-J99
182
321
503
BOLESTI PROBAVNOG S. K00-K93 1 3 4
BOLESTI GENITOURIN.S. N00-N99 2 8 10
Limphadenitis L04 - 7 7
Alergijski dermatitis L23 - - -
Urtikarija L50 - 3 3
Kašalj R05 9 16 25
Osip i druge nespecifične promj. R21 2 8 10
Vrućica s tresavicom R50 30 58 88
Mučnina i povraćanje R11 9 24 33
Ozljede i prijelomi S00-S99 1 8 9
SVE OSTALE BOLESTI 6 17 23
Potvrde bez oznake bolesti - - -
UKUPNO OSTALE BOLESTI 57 141 198
UKUPNO 388 968 1356
28
GRAFIČKI PRIKAZ POBOLA DJECE (objekt Kajzerica)
Zastupljenost bolesti kod izostanaka djece su:
-bolesti respiratornog sustava 37%
-zarazne bolesti 36%
-bolesti organa osjeta 11%
-ostale bolesti 15%
-bolesti urogenitalnog i probavnog trakta 1%
0
5
10
15
20
25
30
35
40
bolesti respiratornogsustava
zarazne bolesti
bolesti organa osjeta
ostale bolesti
bolesti urogenitalnog iprobavnog trakta
29
PRAĆENJE POBOLA DJECE (objekt Kajzerica i Trnsko zajedno)
UTVRĐENE BOLESTI
ŠIFRA
BOLESTI
JASLICE
VRTIĆ
UKUPNO
Infektivne bolesti prob. s. A00-A09 53 24 77
Strept. upala grla i šarlah A38 8 19 27
Varicellae B01 13 35 48
Mononukleoza B27 1 4 5
Virusne infekcije (viroze) B33-B34 156 111 267
Druge virusne infekcije 20 12 32
INFEKCIOZNE I PARAZ.B.
A00-B99
251
206
457
Upala oka H10 44 21 65
Upala uha H65 75 86 161
SVE BOLESTI ORGANA O.
H00-H95
119
107
226
Akutne inf. gornjeg diš.sustava J00-J06 365 315 680
Akutni bronhitis i bronhiolitis J20-J21 78 51 129
Gripa J10-J11 4 3 7
Pneumonija J12-J18 11 3 14
Kronične bol. tonzila i aden. J35-J37 5 10 15
Astma J44 11 12 23
BOLESTI RESPIRATORNOG S.
J00-J99
474
394
868
BOLESTI PROBAVNOG S. K00-K93 4 2 6
BOLESTI GENITOURIN.S. N00-N99 7 6 13
Limphadenitis L04 5 4 9
Alergijski dermatitis L23 6 2 8
Urtikarija L50 4 3 7
Kašalj R05 11 14 25
30
Osip i druge nespecifične promj. R21 10 10 20
Vrućica s tresavicom R50 56 46 102
Mučnina i povraćanje R11 27 27 54
Ozljede i prijelomi S00-S99 8 12 20
SVE OSTALE BOLESTI 16 20 36
Potvrde bez oznake bolesti 15 22 37
UKUPNO OSTALE BOLESTI 163 164 327
UKUPNO 1018 879 1897
GRAFIČKI PRIKAZ POBOLA DJECE (objekti Kajzerica i Trnsko)
Zastupljenost bolesti kod izostanaka djece su:
-bolesti respiratornog sustava 46%
-zarazne bolesti 24%
-bolesti organa osjeta 12%
-ostale bolesti 17%
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
bolesti respiratornogsustava
zarazne bolesti
bolesti organa osjeta
ostale bolesti
bolesti urogenitalnog iprobavnog trakta
31
-bolesti urogenitalnog i probavnog trakta 1%
BROJ DANA IZOSTANAKA DJECE ZBOG BOLESTI (objekt Trnsko)
Broj dana izostanka Broj i. j. Broj i. v. Ukupno Zastupljenost i
1 dan izostanka 18 23 25
2 dana izostanka 19 31 37
3 dana izostanka 21 27 49
4 dana izostanka 27 22 51
5 dana izostanka 40 55 114 Najveća zast.
6 dana izostanka 8 9 9
7 dana izostanka 3 7 21
8 dana izostanka 19 23 44
9 dana izostanka 14 10 22
10dana izostanka 6 7 21
11dana izostanka 8 5 17
12dana izostanka 12 16 35
13dana izostanka - 3 10
14dana izostanka 2 3 7
15dana izostanka 1 7 15
16dana izostanka 2 5 8
17dana izostanka 1 2 6
18dana izostanka 1 1 3
19dana izostanka 3 2 3
20dana izostanka 1 - 1
21dan izostanka - 2 2
22dana izostanka - - -
23dana izostanka 1 - 4
24dana izostanka 2 1 2
25dana izostanka 1 2 1
27dana izostanka - 1 1
32
29dana izostanka - 1 1
30dana izostanka 1 1 2
35dana izostanka 1 - 1
36dana izostanka - 1 1
44dana izostanka 1 - 1
47dana izostanka - 2 2
50 dana izostanka - 1 1
56 dana izostanka - -
Ukupno 213 270 483 74 %
Izos. bez broja dana 83 83 166 246%
UKUPNO: 296 353 649
BROJ DANA IZOSTANAKA DJECE ZBOG BOLESTI (objekt Kajzerica)
Broj dana izostanka Broj i. j. Broj i. v. Ukupno Zastupljenost i
1 dan izostanka 25 45 70
2 dana izostanka 26 49 75
3 dana izostanka 27 70 97
4 dana izostanka 27 65 92
5 dana izostanka 46 115 161 Najveća zast.
6 dana izostanka 5 21 26
7 dana izostanka 4 15 19
8 dana izostanka 14 49 63
9 dana izostanka 7 29 36
10dana izostanka 12 21 33
11dana izostanka 9 10 19
12dana izostanka 13 37 50
13dana izostanka 2 9 11
14dana izostanka 4 10 14
15dana izostanka 4 19 23
16dana izostanka 2 10 12
33
17dana izostanka - 10 10
18dana izostanka 2 5 7
19dana izostanka 3 9 12
20dan izostanka - 1 1
21dan izostanka - 5 5
22dana izostanka - 3 3
23dana izostanka - 3 3
24dana izostanka - 2 2
25dana izostanka - 1 1
26dana izostanka - - -
30dana izostanka - 3 3
33dana izostanka 1 - 1
36dana izostanka - 1 1
55dana izostanka - 1 1
120dana izostanka 1 - 1
Ukupno 234 618 852 63 %
Izos. bez broja dana 164 328 492 37 %
UKUPNO: 398 946 1344
BROJ DANA IZOSTANAKA DJECE ZBOG BOLESTI (T+K)
Broj dana izostanka Broj i. j. Broj i. v. Ukupno Zastupljenost i
1 dan izostanka 43 68 110
2 dana izostanka 45 80 125
3 dana izostanka 48 97 145
4 dana izostanka 54 87 141
5 dana izostanka 86 170 156 Najčešći izost.
6 dana izostanka 13 20 33
34
7 dana izostanka 7 22 29
8 dana izostanka 33 72 105
9 dana izostanka 21 39 60
10dana izostanka 18 28 46
11dana izostanka 17 15 32
12dana izostanka 25 53 78
13dana izostanka 2 12 14
14dana izostanka 6 13 19
15dana izostanka 5 26 31
16dana izostanka 4 15 19
17dana izostanka 1 12 13
18dana izostanka 3 6 9
19dana izostanka 6 11 17
20dan izostanka 1 1 2
21dan izostanka - 7 7
22dana izostanka - 3 3
23dana izostanka 1 3 4
24dana izostanka 2 3 5
25dana izostanka 1 3 4
27 dana izostanka - 1 1
29dana izostanka - 1 1
30dana izostanka 1 4 5
33-35dana izostanka 2 - 2
36dana izostanka - 2 1
44-47dan izostanka 1 2 3
50dana izostanka - 1 1
55 dana izostanka - 1 1
120 dana izostanka 1 - 1 Najduži izost.
Ukupno 447 888 1335 67 %
Izos. bez broja dana 247 411 658 33 %
35
UKUPNO: 694 1299 1993
Evidencija 5x i više bolesne djece u godini:
Jaslice Vrtić
78djece 42 djece
15 % djece kroz godinu izostalo je iz vrtića zbog bolesti 5 puta i više.
Evidencija procijepljenosti djece
Procijepljenost djece prati kalendar cijepljenja. Neka cijepljenja djece kasne zbog
prebolijevanja nekih zaraznih bolesti(vodene kozice i sl.) kada liječnici odlučuju odgoditi
docjepljivanje djece.
Prema našoj evidenciji procijepljenost djece je dobra. Kontinuiranim praćenjem i
upućivanjem na docjepljivanje dobivamo dobre rezultate.
Evidencija povreda
U prošloj godini evidentirano je 25 povreda. Za 12 povreda roditelji su se obratili
liječniku i bila je potrebna liječnička obrada i kontrola. Povrede kod kojih je bila potrebna
liječnička intervencija su bile:
- posjekotine na glavi
- prignječenje prsta
- posjekotina na licu
- povreda usne i rasklimani zub
Ostale povrede su bile lakšeg oblika
36
Epidemiološke indikacije
Od epidemioloških indikacija bile su:
-vodene kozice
-streptokokne infekcije
-ušljivost u kosi
-paraziti u stolici
37
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
Bitne zadaće u ovoj pedagoškoj godini u području odgojno-obrazovnog procesa bile su:
Poticanje i primjena strategija projektnog načina rada kao oblik integriranog
kurikuluma
Na ovu temu održan je stručni aktiv predavačkog tipa kojeg su vodile pedagoginje s ciljem
približavanja načina rada, prepoznavanja projekte teme i razlikovanja u odnosu na sklopove
aktivnosti. Primijetili smo kako su sklopovi aktivnosti u odgojno-obrazovnom procesu vrlo
zastupljeni, u pravilu inicirani dječjim interesom. Tijekom godine smo na refleksijama, timskim
planiranjima i svakodnevno u komunikaciji i praćenju ostvarivanja procesa, osvještavali
moguće momente koje bi mogli voditi k projektnom načinu rada. U velikom broju vrtićkih
skupina pokrenut je projekt. U nekima je takav oblik rada bio vrlo uspješan i dugotrajan, čak i
po nekoliko mjeseci. U nekim skupinama nije došlo do velikog razvoja projekta. U skupinama
u kojima nije bilo rada na projektu u pravom smislu, i nadalje je prisutno planiranje sklopova
aktivnosti, ali se povećalo razumijevanje značajnih razlika u metodičkom smislu. Na
posljednjem stručnom aktivu u godini odgojitelji su prezentirali rad na projektu putem poster
prezentacija i kroz ostale oblike pedagoške dokumentacije. Bila je to prilika i da odgojitelji
međusobno prokomentiraju vlastita i tuđa iskustva, kao i za veći razvoj odgojitelja u različitim
kućama Vrtića. Potrebno je i nadalje poticati i produbljivati ovaka način rada te pružati podršku
odgojiteljima u tom smislu, a osobito s obzirom na činjenicu da se dosta razlikuju iskustva-
nekima je to svakodnevna metoda rada, dok neki odgojitelji još nemaju takvog iskustva.
Razvoj i unapređivanje timske suradnje između odgojno-obrazovnih skupina
U protekloj pedagoškoj godini veliki smo naglasak stavili na unapređivanje timske suradnje.
Skupine koje dijele zajednički prostor još su više radile na zajedničkom planiranju prostorno-
materijalnog konteksta i uopćen planiranja procesa. Usmjereni smo na to da takve dvije
skupine u najvećoj mogućoj mjeri funkcioniraju kao jedna. Primjerice, centri aktivnosti u
skupinama se ne ponavljaju već zajednički planiraju. To je u ovoj godini još više prisutno nego
u proteklom periodu. Česti su zajednički roditeljski sastanci i ostali oblici suradnje.
Osim toga, započeli smo s timskim planiranjima jednom tjedno. Skupine su se podijelile u
timove sukladno dobi skupina ili nekom drugom polju zajedničkih interesa (npr. skupine s
38
engleskim programom). O tjednim sastancima vode se zapisnici i odgojitelji prepoznaju ovakav
oblik suradnje kao koristan i plodonosan.
Podizanje kvalitete komunikacije između svih sudionika odgojno-obrazovnog
procesa
Tijekom godine se u vrijeme refleksija osvrtalo na komunikacijske vještine koje su važne radi
kvalitetnije suradnje. No, nismo realizirali sve planirane aktivnosti (poput radionica
komunikacijskih vještina) zbog drugih aktivnosti te je potrebno nadalje raditi na trajnom
unaprjeđivanju komunikacijskih vještina na svim relacijama.
Projekt „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“
Od 1. siječnja 2017. godine uvedeni su jedinstveni jelovnici za sve vrtiće Grada Zagreba.
Edukativni materijal „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba“ nastao je u suradnji
Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu. U pedagoškom smislu, ovom projektu posvetili smo osobitu pažnju. Na refleksijama
s odgojiteljima redovna tema je bila osvrt na aktivnosti odgoja za značaj zdrave prehrane te
putevima olakšavanja navikavanja djece na nove namirnice i okuse. Odgojitelji su vrlo
motivirano radili na tim zadaćama te su se u kratkom periodu vidjeli kvalitativni pomaci.
Zdravstvene voditeljice i pedagoginje su blisko surađivale u osmišljavanju i provođenju
različitim puteva daljnjih poboljšanja. Roditelji su iscrpno informirani o projektu te im je
svakodnevno ponuđen uvid u jelovnike putem fotografija i sl.
Formiranje skupina
U odgojno-obrazovnim skupinama u objektima u Trnskom upisan je maksimalan broj
djece prema normativima. U skupinama posebnog programa ranog učenja engleskog jezika
(novo formirane skupine) mješovite su skupine djece. U ostalim skupinama je uglavnom manja
mješovitost zbog organizacijskih i inih okolnosti te su u većini vrtićkih skupina upisana djeca
dvaju godišta. Jasličke skupine su uglavnom formirane od djece iste godine rođenja.
39
Fleksibilnost radnog vremena odgojitelja
Preklapanje rada odgojitelja unutar odgojno-obrazovne skupine bilo je fleksibilno ovisno
o realnim potrebama. U jaslicama je ono, u pravilu duže (2, 5 h), u vremenu od 10:00 do 12:30
sati. U vrtićkim skupinama zajednički rad odgojitelja odvija se od 11:30 do 13:00 sati ili prema
potrebi. Fleksibilan pristup naročito je izražen u vremenu prilagodbe u rujnu. Odgojitelji su
prisutni uvijek kad je potrebno, odnosno radno vrijeme je značajno izmijenjeno (čak i različito
od skupine do skupine) kako bi se što više olakšala prilagodba djeci, a potom i roditeljima i
odgojiteljima.
4.1. Prilagodba
U svrhu upoznavanja roditelja s procesom prilagodbe na vrtić provedene su sljedeće
aktivnosti:
na inicijalnim razgovorima za upis u vrtić dane su osnovne informacije o tijeku
prilagodbe (svibanj 2016.)
prilikom potpisivanja ugovora roditelji dobivaju letak o procesu prilagodbe (lipanj
2016.)
održana su dva roditeljska sastanka za roditelje novoprimljene djece na kojima su
sudjelovale ravnateljica i članice stručnog tima (kolovoz 2016.)
u kutiće za roditelje postavljeni su edukativni materijali o specifičnostima procesa
prilagodbe (rujan 2016.)
članice stručnog tima održale su 12 savjetodavnih razgovora s roditeljima (tijekom
godine, intenzivnije tijekom rujna 2016.)
odgojitelji su svakodnevno razmjenjivali informacije s roditeljima o tijeku prilagodbe i
po potrebi održali i individualne konzultacije
na prvim roditeljskim sastancima dan je osvrt na tijek prilagodbe (rujan-listopad
2016.).
40
Razdoblje koje se uzelo u obzir prilikom praćenja prilagodbe djece na jaslice odnosno vrtić, je
ono od početka rujna do kraja prosinca 2016. godine. Praćeno je ukupno 154 djece, od toga
76 jasličanca i 78 vrtićanaca (Tablica 4.1.1.). Od ukupnog broja praćene djece 35 ih je već prije
pohađalo vrtić, a 119 je prvi put krenulo u vrtić. Odgojiteljice su u tom razdoblju pratile reakcije
djece koristeći liste za praćenje prilagodbe pri čemu se prvi dan odnosi na prvi dan boravka
djeteta u skupini bez roditelja. Tradicionalno se u našem vrtiću u prvom danu nove pedagoške
godine roditelje djece iz novoformiranih skupina poziva da zajedno s djecom borave u skupini
40-ak minuta u manjoj grupi roditelja i djece. To je prilika za roditelje da borave u prostoru
odgojno-obrazovne skupine djeteta zajedno s djetetom, upoznaju odgojitelje/ice djeteta,
razmijene važne informacije s odgojiteljicama i budu svojevrsni most svom djetetu u stvaranju
osjećaja povjerenja u odgojiteljice i sigurnosti u novom prostoru.
S obzirom na veliki broj djece kako jasličke, tako i vrtićke dobi, koja su bila praćena u prilagodbi
te mogućnost usporedbe tijeka prilagodbe kod djece koja prethodno jesu ili nisu pohađala
vrtić, daljnja analiza rađena je s obzirom na navedene varijable.
Tablica 4.1.1. Broj djece praćene tijekom prilagode prema objektu i dobnoj skupini
OBJEKT Dobna skupina Ime odgojno-
obrazovne
skupine
Broj djece praćene tijekom prilagodbe
Bili u DV Nisu bili u
DV
Ukupno
Trnsko 19 Mlađa jaslička Leptirići 0 8 8
Ribice 0 11 11
Starija jaslička Bubamare 0 3 3
Mačići 4 6 10
Mlađa vrtićka Zečići 0 6 6
41
Srednja vrtićka Žabice 1 4 5
Starija vrtićka Loptice 4 1 5
Pužići 2 0 2
Mješovita vrtićka s
posebnim
programom ranog
učenja engleskog
jezika
Ptičice 0 1 1
Trnsko 39 Mlađa vrtićka Medvjedići 2 0 2
Ž. Dolinara
11
Mlađa jaslička Patkice 0 19 19
Žirafice 0 16 16
Starija jaslička Pande 1 4 5
Tigrići 3 1 4
Mlađa vrtićka Bomboni 3 5 8
Jabučice 1 4 5
Kockice 0 5 5
Lavići 0 6 6
Tratinčice 1 5 6
Srednja vrtićka Cvjetići 3 2 5
42
Sovice 2 3 5
Točkice 1 3 4
Srednja vrtićka Suncokreti 2 0 2
Mješovita (4-6 god.) Dupini 3 - 3
Mješovita vrtićka s
posebnim
programom ranog
učenja engleskog
jezika
Teddy Bears 3 5 8
UKUPNO 35 119 154
Grafički prikaz 4.1., te zatim i tablica 4.1.2. pokazuju opću procjenu težine prilagodbe kod djece
jasličke dobi s obzirom na to jesu li ili nisu ranije pohađala vrtić. Pokazuje se da je najveći
postotak djece koja su ranije pohađala vrtić, imalo prilagodbu normalne težine, a jednak je
postotak onih koji su imali laku i tešku prilagodbu. Kod djece koja nisu pohađala vrtić, najveći
je broj onih čija je prilagodba bila normalne težine, ali ima i onih s teškom prilagodbom.
Grafički prikaz 4.1. Opća procjena težine prilagodbe kod djece jasličke dobi koja jesu ili nisu
prethodno bila u dječjem vrtiću (%)
43
Tablica 4.1.2. Opća procjena težine prilagodbe kod djece jasličke dobi koja jesu ili nisu
prethodno bila u dječjem vrtiću (%)
LAKA PRILAGODBA PRILAGODBA
NORMALNE
TEŽINE
TEŠKA
PRILAGODBA
BILI U DV 25 50 25
NISU BILI U DV 24 66 10
UKUPNO 24 64 12
0
10
20
30
40
50
60
70
laka prilagodba prilagodba normalnetežine
teška prilagodba
bili u DV nisu bili u DV ukupno
44
Grafički prikaz 4.2. Opća procjena težine prilagodbe kod djece vrtićke dobi koja jesu ili nisu
prethodno bila u dječjem vrtiću (%)
Kao što je vidljivo iz grafičkog prikaza 4.2. i tablice 4.1.3., među djecom vrtićke dobi koja su
ranije pohađala vrtić najveći broj ima prilagodbu normalne težine i nema onih koji su imali
tešku prilagodbu. Među djecom koja nisu ranije pohađala vrtić, najveći je postotak onih kod
kojih je prilagodba normalne težine, a podjednak postotak onih s lakom i teškom prilagodbom.
Tablica 4.1.3. Opća procjena težine prilagodbe kod djece vrtićke dobi koja jesu ili nisu
prethodno bila u dječjem vrtiću (%)
LAKA PRILAGODBA PRILAGODBA
NORMALNE
TEŽINE
TEŠKA
PRILAGODBA
BILI U DV 44 56 0
NISU BILI U DV 17 65 18
UKUPNO 26 62 12
Usporedbom opće procjene težine prilagodbe kod djece jasličke i vrtićke dobi (Tablica 4.1.4.)
može se ustvrditi da je kod djece jasličke dobi veći postotak onih s prilagodbom normalne
0
10
20
30
40
50
60
70
laka prilagodba prilagodba normalnetežine
teška prilagodba
bili u DV nisu bili u DV ukupno
45
težine u odnosu na djecu vrtićke dobi, te manji postotak djece s lakom prilagodbom kod
jasličanaca u odnosu na djecu vrtićke dobi. Općenito uzevši, najveći broj djece ima prilagodbu
normalne težine, a najmanji broj tešku prilagodbu.
Tablica 4.1.4. Opća procjena težine prilagodbe kod djece jasličke i vrtićke dobi (%)
LAKA PRILAGODBA PRILAGODBA
NORMALNE TEŽINE
TEŠKA PRILAGODBA
DJECA JASLIČKE DOBI 24 64 12
DJECA VRTIĆKE DOBI 26 62 12
Možemo pretpostaviti da su razlozi veće učestalosti teške prilagodbe kod djece jasličke dobi
razvojne osobine djeteta, neredovito pohađanje vrtića u vrijeme prilagodbe te specifičnosti
obiteljskog odgoja i ponašanje roditelja vezano uz polazak djeteta u vrtić.
Dobiveni rezultati potvrđuju potrebu analize tijeka prilagodbe vodeći računa o tome jesu li
djeca ranije pohađala vrtić ili nisu, pa je u nastavku učinjena analiza s obzirom na navedeno.
Na grafičkom prikazu 4.3., možemo vidjeti učestalost dolaska djece u kontinuitetu odnosno s
prekidima. Vidljivo je da je kod djece jasličke dobi veći postotak onih koji su dolazili u vrtić s
prekidima u odnosu na djecu vrtićke dobi.
46
Grafički prikaz 4.3. Redovitost dolaska djece u vrtić u razdoblju prilagodbe
Ponašanja djece jasličke dobi kod dolaska, boravka u skupini i odlaska iz vrtića prikazana su u
tablicama 4.1.5., 4.1.6. i 4.1.7. Veliki broj praćene djece omogućio je da svi rezultati budu
izraženi u postocima. Iz tablice 4.1.5. je vidljivo da je veći broj djece koja imaju jasličko iskustvo
već prvi dan reagira na odvajanje od roditelja u odnosu na djecu koja to iskustvo nemaju i
istovremeno broj onih s jasličkim iskustvom koji reagiraju plačem kod odvajanja brže pada u
odnosu na one kojima je to prva prilagodba na jaslice.
Tablica 4.1.5. Ponašanje djece jasličke dobi prilikom dolaska u skupinu u razdoblju
prilagodbe (N=76)
PONAŠANJE
DJETETA
1. DAN 5. DAN 15. DAN 30. DAN
BILI
U
DV
NISU
BILI
U DV
UK
UP
NO
%
BILI
U DV
NISU
BILI
U DV
UK
UP
NO
%
BILI
U DV
NISU
BILI
U DV
UK
UP
NO
%
BILI
U DV
NISU
BILI
U DV
UKU
PNO
%
Plače kod
dolaska
50 47 47 62 63 63 25 56 52 25 28 28
Povraća kod
dolaska
0 0 0 0 3 3 0 0 0 0 0 0
0
10
20
30
40
50
60
kontinuitet nema kontinuiteta nema podataka
jaslice vrtić
47
Baca se na
pod/lupa u zid
i sl.
12 1 3 12 3 4 12 1 3 12 0 1
Grčevito se
drži roditelja
25 31 30 25 32 31 25 32 31 25 13 14
Pokazuje
agresiju prema
roditelju
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Pokazuje
agresiju prema
odgojitelju
0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Odbija fizički
kontakt s
odgojiteljem
25 6 8 12 6 6 0 3 3 0 1 1
Kod boravka u skupini primjećujemo kako je plač djeteta oblik ponašanja koji je najčešći i
najbrojniji kod jasličke djece, no unatoč tome, imamo i velik broj djece koja sudjeluju u igri već
od prvog dana. Možemo također vidjeti iz tablice 4.1.6. da peti dan veći broj djece koja nemaju
jasličkog iskustva pokazuje određene reakcije u odnosu na prvi dan (plač prilikom boravka u
grupi, stalno praćenje odgojiteljice, odbijanje hrane i spavanja, stalno propitivanje za roditelje)
što se vjerojatno može objasniti time da tada počinju uviđati da je dolazak u jaslice
svakodnevan, a ne prigodan događaj. Kod djece koja imaju jasličkog iskustva najveći je broj
reakcija tijekom prvog dana nakon čega se postepeno smanjuju.
Tablica 4.1.6. Ponašanje djece jasličke dobi prilikom boravka u skupini u razdoblju
prilagodbe (N=76)
PONAŠANJE
DJETETA
1. DAN 5. DAN 15. DAN 30. DAN
BILI U
DV
NISU
BILI U
DV
UKUP
NO %
BILI
U DV
NISU
BILI U
DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NISU
BILI U
DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NISU
BILI U
DV
UKUP
NO
%
48
Plače tijekom
boravka
50 48 49 50 73 71 37 57 55 25 26 26
Agresivno
prema djeci
12 0 1 25 3 5 25 7 9 12 9 6
Agresivno
prema
odgojitelju
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Agresivno
prema
stvarima
0 1 1 0 3 3 0 1 1 0 3 3
Osamljeno/p
ovučeno
37 13 16 37 13 16 12 7 8 12 3 4
Izrazito
nemirno
0 14 13 0 15 13 0 7 6 0 4 4
Promatra
igru, ali ne
sudjeluje
37 22 24 50 25 28 12 15 14 12 9 9
Ometa igru 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 1 1
Sudjeluje u
igri
37 51 50 50 62 60 87 68 70 87 75 76
Stalno prati
odgojitelja
37 12 14 25 25 25 25 12 13 25 10 12
Traži fizički
kontakt s
odgojiteljem
50 38 39 62 62 55 50 29 31 37 22 24
Razdražljivo
je
25 20 21 62 31 34 50 19 22 25 15 16
Odbija
kontakt s
djecom
25 10 12 25 9 10 12 10 10 12 1 3
Stalno pita za
roditelje
12 10 10 37 16 18 25 22 13 12 9 6
49
Odbija hranu 37 12 14 25 16 17 12 7 8 12 4 5
Odbija
spavanje
0 10 9 0 6 5 0 1 1 0 0 0
Odbija
komunicirati
s
odgojiteljem
0 6 5 0 3 3 0 1 1 0 0 0
Povraća 0 1 1 0 1 1 0 1 1 0 1 1
Mokri u
krevet (a
odviknuto je
od pelena)
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Grize
nokte/čupka
kosu/siše
palac
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Drugo –
odbija sjesti
za stol u
vrijeme
obroka, grize
drugu djecu,
stalno nosi
igračku i
dudu, „frče“
svoje uho
0 6 5 0 6 5 0 12 10 0 12 10
Također i kod odlaska djece iz vrtića primjećujemo velik broj jasličanaca koja pri tom plaču, no
nakon 15. dana njihova boravka u vrtiću taj se broj drastično smanjio (Tablica 4.1.7.).
Osim kod djece, primjećujemo promjene u reakcijama roditelja prilikom ostavljanja djeteta u
jaslicama/vrtiću jer je sve manji broj zabrinutih roditelja i onih koji se dugo opraštaju s
djetetom (Tablica 4.1.8.).
50
Tablica 4.1.7. Ponašanje djece jasličke dobi odlaska iz skupine u razdoblju prilagodbe (N=76)
PONAŠANJE
DJETETA
1. DAN 5. DAN 15. DAN 30. DAN
BILI
U
DV
NISU
BILI
U DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NISU
BILI
U DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NISU
BILI
U DV
UKU
PNO
%
BILI
U DV
NISU
BILI
U DV
UKUP
NO
%
Plače kod
dolaska
roditelja
25 44 42 25 41 39 25 34 33 25 16 17
Odbija ići kući 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Agresivno
prema
roditelju
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ignorira
roditelja
0 1 1 0 1 1 0 3 3 0 1 1
Ponašanja djece vrtićke dobi kod dolaska, boravka u skupini i odlaska iz vrtića prikazana su u
tablicama 4.1.9., 4.1.10. i 4.11.
Kod boravka u skupini primjećujemo kako već od prvog dana velik broj djece koja sudjeluju u
igri. Kod djece vrtićke dobi najveći je broj reakcija tijekom prvog dana nakon čega se postepeno
smanjuju.
51
Tablica 4.1.8. Reakcije roditelja djece jasličke dobi u razdoblju prilagodbe
PONAŠANJE
RODITELJA
1. DAN 5. DAN 15. DAN 30. DAN
BILI
U
DV
NISU
BILI U
DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NISU
BILI U
DV
UKUP
NO
%
BILI
U DV
NISU
BILI U
DV
UK
UP
NO
%
BILI U
DV
NISU
BILI U
DV
UKUPN
O
%
Roditelj je
zabrinut kod
dolaska
0 34 30 12 25 24 0 10 9 0 7 6
Roditelj se
grubo odvaja
od djeteta
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Roditelj se
dugo oprašta s
djetetom
0 7 6 0 7 6 0 3 3 0 0 0
Usporedbom rezultata u tablicama, moguće je zaključiti da su stresne reakcije u razdoblju
prilagodbe prisutne kod manjeg broja djece vrtićke u odnosu na one jasličke dobi te da
postotak tih reakcija ima brži trend smanjivanja kod starije djece. Navedeno je u skladu s
dobivenim procjenama o težini prilagodbe djece jasličke i vrtićke dobi.
Tablica 4.1.9. Ponašanje djece vrtićke dobi prilikom dolaska u skupinu u razdoblju
prilagodbe (N=78)
PONAŠANJE
DJETETA
1. DAN 5. DAN 15. DAN 30. DAN
BILI U
DV
NISU
BILI U
DV
UKU
PNO
%
BILI U
DV
NISU
BILI U
DV
UKU
PNO
%
BILI U
DV
NISU
BILI U
DV
UKUPN
O
%
BILI U
DV
NISU
BILI
U DV
UKUP
NO
%
52
Plače kod
dolaska
25 37 33 15 47 36 4 31 22 4 23 17
Povraća kod
dolaska
0 4 2 0 2 1 0 0 0 0 0 0
Baca se na
pod/lupa u zid
i sl.
0 8 5 0 6 4 0 2 1 0 2 1
Grčevito se
drži roditelja
29 27 28 11 23 19 0 8 5 0 6 4
Pokazuje
agresiju prema
roditelju
0 0 0 0 0 0 0 2 1 0 2 1
Pokazuje
agresiju prema
odgojitelju
0 6 4 0 4 2 0 2 1 0 2 1
Odbija fizički
kontakt s
odgojiteljem
11 23 19 4 20 14 0 10 6 0 10 6
Tablica 4.1.1.0 Ponašanje djece vrtićke dobi prilikom boravka u skupini u razdoblju
prilagodbe (N=78)
PONAŠANJE
DJETETA
1. DAN 5. DAN 15. DAN 30. DAN
BILI
U DV
NISU
BILI
U DV
UKU
PNO
%
BILI
U DV
NISU
BILI
U DV
UKU
PNO
%
BILI
U DV
NISU
BILI
U DV
UKU
PNO
%
BILI
U DV
NISU
BILI
U DV
UKU
PNO
%
Plače tijekom
boravka
29 41 37 18 41 33 4 25 18 0 14 9
53
Agresivno prema
djeci
0 4 2 4 4 4 4 2 2 4 2 2
Agresivno prema
odgojitelju
0 6 4 0 2 1 0 2 1 0 2 1
Agresivno prema
stvarima
0 6 4 0 2 1 0 0 0 0 0 0
Osamljeno/povu
čeno
33 27 29 15 25 22 4 14 10 0 12 8
Izrazito nemirno 15 17 17 15 20 18 7 14 12 4 8 6
Promatra igru, ali
ne sudjeluje
67 39 44 18 23 22 4 22 15 4 14 10
Ometa igru 4 2 2 4 2 2 7 2 4 4 0 1
Sudjeluje u igri 37 41 40 89 47 62 81 43 56 85 47 60
Stalno prati
odgojitelja
25 29 28 18 39 32 15 27 23 7 14 12
Traži fizički
kontakt s
odgojiteljem
22 17 19 15 25 22 11 8 9 7 2 4
Razdražljivo je 15 25 22 4 31 22 0 16 10 0 10 6
Odbija kontakt s
djecom
4 23 17 11 23 19 0 12 8 0 10 6
Stalno pita za
roditelje
22 33 39 15 37 29 4 20 14 0 12 8
Odbija hranu 0 25 17 0 31 20 0 20 13 0 14 9
Odbija spavanje 0 6 4 0 6 4 0 4 2 0 2 1
54
Odbija
komunicirati s
odgojiteljem
0 12 8 0 8 5 0 4 2 0 4 2
Povraća 0 2 1 4 2 2 0 2 1 0 2 1
Mokri u krevet (a
odviknuto je od
pelena)
0 0 0 0 0 0 4 2 2 7 4 5
Grize
nokte/čupka
kosu/siše palac
4 0 1 4 0 1 0 0 0 0 0 0
Drugo – obavlja
veliku nuždu u
gaće, regresija u
govoru i
ponašanju
0 4 2 0 2 1 0 2 1 0 2 1
Iz tablice 4.1.12. vidljive su i promjene u reakcijama roditelja prilikom odvajanja od djeteta.
Najveći broj roditelja boravio je u skupini s djecom 1 dan (u jaslicama 28%, u vrtiću 76%), a
broj dana boravka s djetetom u grupi je bio do 7 dana. Taj je broj dana uvjetovan reakcijama
djeteta temeljem čega su roditelji savjetovani da borave u skupini, kao i mogućnostima
roditelja.
Uz informacije o prilagodbi koje su roditelji dobili na roditeljskom sastanku za novoprimljenu
djecu i u lecima prilikom potpisivanja ugovora, osnovne smo informacije izložili i u kutiću za
roditelje kao podsjetnik te je roditeljima ponuđena mogućnost individualnog savjetovanja s
psihologinjom Vrtića o procesu prilagodbe koju je iskoristilo 12 roditelja. Prvi roditeljski
sastanci u novoformiranim odgojno-obrazovnim skupinama uključivali su i osvrta na
prilagodbu, te su pružili mogućnost roditeljima da dobiju informacije o tijeku prilagodbe na
razini skupine i međusobno razmijene iskustva. U već postojećim odgojno-obrazovnim
55
Tablica 4.1.11. Ponašanje djece vrtićke dobi prilikom odlaska iz skupine u razdoblju
prilagodbe (N=78)
PONAŠANJE
DJETETA
1. DAN 5. DAN 15. DAN 30. DAN
BILI
U
DV
NIS
U
BILI
U
DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NIS
U
BILI
U DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NIS
U
BILI
U DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NIS
U
BILI
U DV
UKUP
NO
%
Plače kod
dolaska
roditelja
7 41 29 7 37 27 0 27 18 0 10 6
Odbija ići
kući
11 6 8 7 0 2 4 2 2 4 2 2
Agresivno
prema
roditelju
0 0 0 0 0 0 0 2 1 0 4 2
Ignorira
roditelja
0 0 0 0 2 1 0 2 1 0 2 1
Tablica 4.1.12. Reakcije roditelja djece vrtićke dobi u razdoblju prilagodbe
PONAŠANJE
RODITELJA
1. DAN 5. DAN 15. DAN 30. DAN
BILI
U
DV
NISU
BILI
U DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NISU
BILI
U DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NISU
BILI
U DV
UKUP
NO
%
BILI U
DV
NISU
BILI
U DV
UKUP
NO
%
Roditelj je
zabrinut kod
dolaska
4 17 13 7 22 17 0 8 5 0 0 0
56
Roditelj se
grubo odvaja
od djeteta
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 1
Roditelj se
dugo oprašta
s djetetom
7 16 13 7 14 12 0 4 2 0 2 1
skupinama, na prvim roditeljskim sastancima roditelji nove djece su posebno pozdravljeni te
su odgojiteljice dale kratak osvrt na prilagodbu sve djece u promijenjenim uvjetima i posebno
nove djece u skupini.
Prije dolaska novoprimljene djece u skupine članice stručnog tima pripremile su liste s
informacijama o pojedinom djetetu, te su odgojitelji/ce imali mogućnost konzultirati se
vezano uz pojedino dijete nakon čitanja tih informacija. Na tim razgovorima su odgojiteljicama
dane osnovne informacije o djetetu i eventualnim specifičnostima psihofizičkog stanja djeteta
i/ili obiteljske situacije.
Tijekom razdoblja prilagodbe sve članice stručnog tima bile su uključene u praćenje reakcija
djece i roditelja, a psihologinja je tijekom mjeseca rujna održavala svakodnevne osvrte s
odgojiteljicama na trenutno stanje u grupi, reakcije pojedine djece i roditelja i pružila
mogućnost iznošenja emocionalnih reakcija samih odgojiteljica u ovom zahtjevnom razdoblju.
Članice stručnog tima bile su uključene u planiranje poticaja u prostorima dnevnog boravka i
na zraku za djecu u ovom razdoblju. Kod djece s težom prilagodbom psihologinja se uključila
konzultativno s odgojiteljicama u promišljanje odgovarajućeg pristupa radi ublažavanja
uočenih poteškoća. Pedagoginje i psihologinja su bile uključena u planiranje prvih roditeljskih
sastanaka koji su uključivali osvrt na proces prilagodbe zajedno s odgojiteljicama te je i
sudjelovala na jednom od tih roditeljskih sastanaka.
Na sjednici Odgojiteljskog vijeća u siječnju 2017. psihologinja je održala osvrt na razdoblje
prilagodbe u pedagoškoj godini 2016./2017. temeljem rezultata praćenja korištenjem Lista za
praćenje prilagodbe koje su odgojiteljice ispunjavale za svako novoprimljeno dijete.
57
4.2. Osvrt na planiranje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa
U planiranju, ostvarivanju i vrednovanju odgojno-obrazovnog procesa u osnovi smo se
vodili smjernicama utvrđenima u Nacionalnom kurikulumu te naputku o vrednovanju
kvalitete, tzv. indikatorima.
Odgojno-obrazovni rad pratio se putem:
- praćenjem rada u odgojno-obrazovnim skupinama
- promatranjem članica stručnog tima i ravnateljice u odgojno-obrazovnim skupinama
- uvidom u pedagošku dokumentaciju odgojno-obrazovnih skupina
- analizom snimljenih i dokumentiranih aktivnosti
- timskim osvrtima i refleksijama na sastancima planiranja i dogovorima
- upitnika kojeg pripremaju ravnateljica i stručne suradnice
- pokazatelja provedbe razvojnog plana
4.2.1. Boravak na zraku
Boravak na zraku planira se i realizira kao redovni dio odgojno-obrazovnog procesa.
Naglasak je na zadovoljavanju djetetovih potreba za kretanjem i boravkom na svježem zraku
u svrhu zaštite zdravlja. Boravak na zraku odvijao se svakodnevno za svu djecu, osim u
nepovoljnim vremenskim uvjetima. Cijelu godinu se fleksibilno odvijao u jutarnjim satima, a u
periodu povoljnih vremenskih uvjeta i u popodnevnim satima. Za novoupisane mlađe jasličke
skupine realizacija boravka na zraku započela je početkom listopada, odnosno nakon što se su
djeca i odgojitelji upoznali, odnosno djeca stekla osjećaj povjerenja u prisutnu odraslu osobu.
Nastavljeno je s dobrom praksom načina planiranja i provođenja boravka na zraku te su
svakodnevno korišteni svi dostupni vanjski prostori za boravak djece. U objektu Kajzerica
napravljena je malena korekcija igrališta ta na način da je povećan prostor na kojemu mogu
boraviti djece. Igrališta su u objektu Trnsko 19 i u Kajzerici obogaćena novim spremištima za
poticaje za boravak na zraku što je dodatno olakšalo pripremu ovog dijela odgojno-obrazovnog
procesa.
58
4.2.2. Pedagoška dokumentacija
Knjige pedagoške dokumentacije odgojno-obrazovne skupine, kao i druga službena
dokumentacija, vođene su pravodobno i u potpunosti. Stručne suradnice pedagoginje tijekom
godine su dokumentaciju pratile redovito i konzultirale se s odgojiteljima ukoliko je to bilo
potrebno. Pedagošku dokumentaciju vodimo sukladno pripadajućem naputku. Ove
pedagoške godine primjećujemo veću ujednačenost u načinu svakodnevnog vođenja
dokumentacije, u smislu unapređivanja korištenja iste u redovnom praćenju i osmišljavanju
daljnjih intervencija odgojitelja u praksi.
Osim službene dokumentacije, posebnu smo pozornost posvetili različitim oblicima
dokumentiranja odgojno-obrazovnog procesa. Odgojitelji svakodnevno prikupljaju različite
etnografske zapise i dječje uratke koji kroz promišljanje tvore pedagošku dokumentaciju koja
je temelj za promišljanje i planiranje procesa. Najviše se, u tom smislu, koristi foto
dokumentacija i različiti dječji uradci. Osim prethodno navedenog, koriste nam za prezentaciju
stručnog rada roditeljima putem kutića za roditelje, individualnih razgovora i kroz roditeljske
sastanke. Odgajatelji prikupljaju i koriste i druge oblike dokumentiranja – audio i video snimke
odgojno-obrazovnog procesa. S obzirom na naglašeni projektni oblik rada u ovoj godini,
osobito je povećana produkcija pedagoške dokumentacije. Ove su godine za potrebe dva
interna stručna aktiva odgojitelji pripremali prezentacije putem plakata te smo na taj način
poduprli napore u kvalitetnom prikazu odgojno-obrazovnog procesa krz pedagošku
dokumentaciju. Naglasak je stavljen na interpretaciju odgojitelja etnografskih zapisa jer se tek
na taj način oni smatraju pedagoškom dokumentacijom koja je korisna svim zainteresiranim
stranama.
Stručne suradnice pedagoginje su intenzivno surađivale s odgojiteljima na području
unapređivanja kvalitete dokumentacije, kako bi bila što korisnija u razumijevanju procesa
učenja djece te su primjetni određeni kvalitativni iskoraci, uspoređujući početak i kraj
pedagoške godine.
Pedagoška dokumentacija korištena je i na refleksijama koje su vodile pedagoginje.
59
4.2.3. Izvješća odgojno-obrazovnih skupina – redoviti
program
Odgojitelji odgojno-obrazovnih skupina su na temelju cjelogodišnjih planiranja,
realizacije i refleksija u pisanim izvješćima prikazali glavne naglaske i specifičnosti koji su
obilježili ovu pedagošku godinu. U nastavku ćemo zbog opsežnosti materijala prikazati glavne
naglaske na neke od aktivnosti koje su dali odgojitelji za svaku odgojno-obrazovnu skupinu.
Trnsko 19
RIBICE – mlađe jaslice, odgojiteljice: Marijana Soldan i Mirjana Hadrović/ Petra Plešić
Mlađa jaslička skupina, zbog dužeg bolovanja matičnog odgojitelja, zamjena je odgojiteljica
Petra Plešić. Smanjeni broj djece tijekom ped. godine omogućio je kvalitetan individualan
pristup i pravovremeno zadovoljavanje prava i potreba djece što je olakšalo tijek prilagodbe.
Usmjerni su na socio-emocionalno područje, razvoj sigurnosti, pripadnosti, povjerenja, te
podržavanje djetetove samostalnosti kako u izboru aktivnosti , suigrača i slobodi kretanja.
Praćenjem djece u skupini uočen je značajan napredak u razvoju govora i motoričkih vještina
kod većeg broja djece. Rezultirali su projektom „Razvoj fine i grube motorike“ u suradnji s
odgojnom skupinom Leptirići. Odgojiteljice su promišljale o prostorno- materijalnom
okruženju koji su sustavno nadopunjavale a i mijenjale. Povezanost centra kuhinje i obiteljskog
centar omogućila je bogatiju, sadržajniju ali i češći boravak djece u navedenim centrima u
odnosu na ranije.
LEPTIRIĆI – mlađe jaslice, odgojiteljice: Višnja Golubić i Ines Delić
Period prilagodbe protekao je bez većih odudaranja od očekivanog. Usmjereni smo bili na
ostvarivanje socio- emocionalnog odnosa između djeteta i odgojitelja te djece
međusobno,razvoja pripadnosti skupini i samostalnosti. Poseban naglasak je bio na razvoju
povjerenja i osjećaja sigurnosti djeteta u odgojitelje i osamostaljivanja u svim segmentima, te
stvaranju pozitivne slike o sebi.
60
Minimalne promjene prostorno – materijalnog okruženja uzrokovane su stavom odgojitelja
da bi se na taj način narušila sigurnosti djece, ali su češće obogaćivale materijalima postojeće
centre, a naročito materijalima za razvijanje fine i grube motorike.
BUBAMARE – starije jaslice, odgojiteljice: Nives Stipčić i Iva Bagić
Djeca najčešće biraju i vole boraviti u likovnom centru i aktivnostima s rastresitim materijalom
ili oblikovnim. Uočavaju da im se pažnja značajno produljila. Velike su oscilacije između djece
u području razvoja govora. Promjena prostornog okruženja i centara omogućila je veću
samostalnost djeci.
Prostorna povezanost odgojnih skupina Ribice, Leptirići i Bubamare te otvorenost odgojiteljica
na istu bila je poticajna za sve dionike odgojno – obrazovnog procesa tijekom ped. godine.
MAČIĆI – starije jaslice, odgojiteljice: Gabrijela Raić i Jasenka Pavasović
Odgojna skupina s većim brojem novoupisane djece imala je zahtjevan i teži period prilagodbe.
Posebnost prostora u kojem su boravili (spojenii prostor s odgojnom skupinom Zečići, te
zajednički ulaz i sanitarije) utjecala je na organizaciju odgojno-obrazovnog procesa. Interes
djece za stolno-manipulativne aktivnosti te razne glazbene aktivnosti usmjerio ih je na
područje senzomotorike. Projekt „Senzomotorika u jaslicama“ u svrhu stimulacije svih osjetila
u cilju poticanja cjelovitog razvoja djeteta.
ZEČIĆI – mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Dijana Idžan i Stankica Oršolić
Pojačana potreba djece za motoričkim kretanjem utjecala je na izbor aktivnosti i sadržaja
odgojno-obrazovnog procesa. Potrebu djece za kretanjem nastojalo se zadovoljiti putem
raznovrsnih sadržaja – male tjelesne aktivnosti, korištenje dvorane, pokretne igre,
osmišljavanje poligona, itd.
Tijekom cijele pedagoške godine veliki interes djece se javio u području simboličke igre
(obiteljskom centru i centru liječnika). Prateći razvoj djece u skupini pokazala se potreba da se
dodatno potiče razvoj govora putem raznovrsnih planiranih aktivnosti (čitanje priča i
slikovnica, poticanje na prepričavanje, igre štapnim lutkama,itd.).
Prostorno-materijalno okruženje se nije mijenjalo, ali se obogaćivalo raznovrsnim sredstvima
u suradnji s roditeljima.
61
Neadekvatni prostorni uvjeti (zajednički ulaz, zajedničke sanitarije) pokazali su se kao
otežavajući faktor u realizaciji pojedinih aktivnosti i sadržaja.
ŽABICE – mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Alojzija Rožmarić i Branka Macan
Aktivnosti vezane uz razvoj svijesti o sebi , svome tijelu i mogućnostima svog tijela. Cilj je
aktivnosti bio pozitivno utjecati na jačanje samostalnosti, a samim time i na samopouzdanje.
Uz to je odgojno-obrazovni proces obogaćivan sadržajima vezanim uz odabrane važne datume
ili promjene u prirodi. Posebno se istaknuo interes djece za promjene u prirodi u proljeće koji
je prerastao u projekt.
Prostorno- materijalni uvjeti su mijenjani i nadopunjivani prema aktualnim događanjima i
potrebama, odnosno interesima djece. Tijekom pedagoške godine djeca su samoinicijativno
mijenjala organizaciju sobe tijekom dana, ovisno o tome koliko im je mjesta trebalo (npr. ples
i koreografija koje su sami osmišljavali). Održana su četiri roditeljska sastanka, a teme su
proizašle iz aktualnih potreba odgojne skupine. Najkorisniji roditeljski sastanak je bio na temu
„Neprimjereni oblici ponašanja“.
LOPTICE – starija vrtićka skupina, odgojiteljice: Marijana Srdarević i Franka Miko Matošević/
Ana Kruneš
Intenzivno su radili na području govora, komunikacije i izražavanja prateći interes djece za
čitanjem priča još od prošle pedagoške godine. Prepoznali su potrebu rada na tom području
posebno iz razloga što je novoupisani dječak dolazi iz dvojezične sredine. Iz navedenih sadržaja
izrodio se projekt „ Kazalište u našoj sobi – od priče do pozornice“. Iz projekta je proizašla
kvalitetna međugrupna suradnja. Djeca su napisla vlastitu priču koju su uz pomoć odgojiteljice
pretvorili u dijaloge te je uvježbali i prikazivali drugim odgojnim skupinama.
Vidljiv je znatan napredak u području fine motorike i grafomotorike kod sve djece. Međutim
primijećeno je da unutar skupine potrebno raditi na homogenizaciji skupine, povezivanju te
uvježbavati primjerene načine rješavanja problema.
PUŽIĆI – starija vrtićka skupina, odgojiteljice: Jasnica Brezovečki i Ljubica Brezovečki
Rad skupine temeljio se na Nacionalnom kurikulumu, poštivanju djetetovih prava i potreba,
mogućnosti učenja kroz igru, uvažavanju individualnih razlika. Kreiranjem poticajnog
materijalnog okruženja u svrhu poticanja cjelovitog razvoja , centri su osmišljavani prema
62
planiranim sadržajima i aktivnostima, te interesima i potrebama djece. Na taj način poticala
su se sva razvojna područja , a naglask je bio na spoznajnom razvoju ( iskazivanje vlastitog
mišljenja, zaključivanje, rješavanje problema, istraživanje), socioemocionalni razvoj( razvoj
pozitivne slike o sebi, odnosi s vršnjacima, razvoj empatije i altruizma), poticanje komunikacije
i izražavanja, te tjelesni razvoj (složene motoričke vještine.
Projekt skupine na temu „Konstrukcije i drugi trodimenzionalni uradci“ proizašli su iz interesa
skupine djece koja su ideje i kreativnost prikazivali raznovrsnim neoblikovanim materijalom
(PVC i drveni materijali, magneti, kuglice, kutije,cijevi,itd.). Kroz sve navedeno uspješno se
radilo i na pripremi za školu, te provođenju programa predškole.
Uspješno su ostavreni raznovrsni oblici suradnje s roditeljima.
RIBICE – predškolska skupina, odgojiteljice: Marija Crnković i Darinka Radosavljević
Predškolska skupina kod koje je došlo do spajanje djece iz tri prošlogodišnje odgojne skupine.
Naglasak je stoga bio na povezivanju, pripadnosti, međusobnom uvažavanju i toleranciji, te
provođenju programa predškole. Istraživačke aktivnosti djece prerasle su u projekt
„Agregatna stanja vode“, kao i niz sklopova aktivnosti proizašli iz praćenja dječjeg interesa.
Prostor i materijalno okruženje pripremili smo vodeći se psihofizičkim osobinama djece,
mogućnostima prostora, postojećom didaktikom. Bogato materijalno okruženje u kojem djeca
Trnsko 39 b
MEDVJEDIĆI– srednja vrtićka skupina, odgojiteljice: Ljiljana Vincetić i Ana Piljeg
Smješteni su na područnom objektu Trnsko 39b koji dijele s odgojnom skupinom Ježići.
Prostorno – materijalni kontekst označila je promjena u organizacije centara prilikom koje se
prostor obje skupine promatrao kao cjelina. Kvalitetna međugrupna suradnja dovela je i do
ostvarivanja zajedničkog projekta „Vatrogasci“. Projektom su obuhvaćena sva razvojna
područja, te je ostvarena bogata suradnja s vatrogasnom postajom Novi Zagreb. Raznovrsna
suradnja s roditeljima doprinijela je obogaćivanju projekta izradom sredstava za simboličku
igru vatrogasaca (radionice s djecom i roditeljima).
63
Naglasak su stavili na razvoj socio-emocionalnih komponenti i poticanje samostalnosti,
osobito kod rješavanja problema i konfliktnih situacija. Ostvarivanju zadaća doprinijelo je
mijenjanje centara u sobi, te više centara za simboličku igru kako bi im se omogućilo da
surađuju, te razvijaju empatiju i toleranciju u odnosu na potrebe drugih.
JEŽIĆI – srednja vrtićka skupina, odgojiteljice: Maja Čaić i Snježana Lipovac
Tijekom pedagoške godine boravili su na područnom objektu Trnsko 39b koji su dijelili s
odgojnom skupinom Medvjedići. Prostorno – materijalni kontekst označila je promjena u
organizacije centara prilikom koje se prostor obje skupine promatrao kao cjelina. Ovakva
organizacija omogućila je veću međugrupnu suradnju iako je bilo potrebno vrijeme da se
naviknu i djeca i odgojitelji. Potaknuti interesom djece za zanimanje vatrogasac i njihova
vozila, proizašao je projekt „Vatrogasci“. Projektom su obuhvaćena sva razvojna područja, te
je ostvarena bogata suradnja s vatrogasnom postajom Novi Zagreb. Raznovrsna suradnja s
roditeljima doprinijela je obogaćivanju projekta izradom sredstava za simboličku igru
vatrogasaca (radionice s djecom i roditeljima). Naglasak u radu s djecom je bio na
osamostaljivanju u aktivnostima – korištenje pribora za jelo (nož), serviranje stolova za
objedovanje, korištenje četkice za zube.
Trnsko 31 b
PČELICE – mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Branka Idžan i Romana Majstorović
specifičnost boravka na područnom objektu T31 dovela je do pojačanog rada na samostalnosti
te usvajanju redoslijeda radnji kod izlaska/ulaska, kao i usvajanje pravila prometnog
ponašanja. Proširenje prostora omogućilo je oblikovanje većeg broja novih centara u prostoru
(centar liječnika, proširen obiteljski centar, glazbeni centar i dramsko-scenski centar. Obiteljski
centar obuhvatio je kuhinju, dnevni boravak, spavaću sobu, kupaonu što je djeci dalo
mogućnost da ravijaju simboličku igru unoseći osobna iskustva i doživaljaje iz obitelji.
Većina sadržaja i aktivnosti vezana su uz interes i potrebe djece, te praćenje događanja kako
u prirodi oko nas tako i društvenih događanja. Vidljiv je napredak na području
osamostaljivanja, motoričkog razvoja (koordinacija pokreta, spretnost, ravnoteža i
64
povezannost pokreta i ritma). Djeca su pokazala i veliki interes za aktivnosti u centru početnog
čitanja i pisanja, a ostvarili su napredak i u verbalnom izražavanju.
Pojačano su radili na suradnji s roditeljima , posebno na segmentu uključivanja roditelja u
odgojno – obrazovni proces boravkom u skupini.
Kajzerica
PATKICE – mlađa jaslička skupina, odgojiteljice: Ivona Kruljac i Marija Kunštić/ Ana Barukčić
Nakon prilagodbe, nastavili smo sa izradom raznih poticaja za djecu. Izradile smo
taktilne i senzorne ploče, boce punjene različitim materijalima, razne šuškalice, zvečke i
bubnjeve, stolno manipulativne igre, razne sliko priče, izrada fotografija sa životinjama,
biljkama i predmetima te za centar građenja razne kosine za istraživanje slobodnog pada,
kutije za ubacivanje različitih predmeta. Likovni centar obogaćivali smo tokom cijele godine
raznim materijalima. Tijekom cijele godine radili smo i poticali djecu na samostalnost prilikom
oblačenja i svlačenja, kod obroka te higijene tijela. Rezultati poticanja više su nego vidljivi te
većina djece u potpunosti samostalno jede, pije, svlači se, oblači, pere ruke, umiva se dok tek
poneka trebaju malu pomoć kod istih radnji. Poticanjem socijalne kompetencije tokom godine
kroz igru, razgovor, razna druženja (polivaletna dvorana i boravak na zraku) i aktivnosti postigli
smo to da se djeca upuštaju u zadovoljavajuće interakcije i aktivnosti kako s vršnjacima tako i
s odraslim osobama te su tako stekli socijalne vještine i ojačali socijalnu kompetenciju.
ŽIRAFICE – mlađa jaslička skupina, odgojiteljice: Valerija Bedeković i Dragana Divković
Tijekom procesa prilagodbe trudile smo se stvoriti pozitivno i toplo okruženje u kojem će se
djeca osjećati sigurno i prihvaćeno. Uz pomoć raznih pjesmica, igara, glazbe s CD-a i
individualnih aktivnosti uspješno smo olakšale i ubrzale prilagodbu većini djece, što je bilo
vidljivo po reakcijama djece i roditelja. S obzirom na specifičnosti skupine u početku
prilagodbe (četvero djece koja ne hodaju ili su nestabilna pri hodanju) naglasak smo stavile na
formiranje prostorno - materijalnog okruženja. Centre aktivnosti formirale smo na način da
djeca imaju dovoljno prostora za slobodno kretanje, ali i mogućnosti za pridržavanje po
potrebi. Materijali su bili ponuđeni u razini dječjih očiju i na način da djeca mogu samostalno
65
birati čime se žele baviti. U početku su materijali bili većih dimenzija i jednostavniji za
upotrebu. Postepeno smo centre nadopunjavale sve složenijim materijalima, fotografijama
životinja, voća, vozila, te slikovnim predlošcima brojeva i boja. Djeca su pokazala veliki interes
za likovne aktivnosti, koje smo provodile kad god je bilo moguće s obzirom na brojnost djece.
Nakon procesa prilagodbe dodatno smo se posvetile usvajanju ritma skupine (vrijeme
doručka, vrijeme za slobodne i zajedničke aktivnosti, vrijeme za izlazak na dvorište, pranje ruku
prije obroka, uzimanje voćne užine i tekućine...) te provođenju aktivnosti koje potiču
samostalnost djece (izuvanje i obuvanje, pronalaženje i donošenje vlastite odjeće i obuće
odgajateljicama, korištenje pribora za jelo, spremanje igračaka...).
TIGRIĆI – starija jaslička skupina, odgojiteljice: Tamara Adamić i Morana Grbić Ovčar
Podržavajućim pristupom i uvođenjem materijala kao što su igre sipkim materijalom, igre
vodom i plastelinom djeca su uspješno manipulirala materijalima i aktivno razvijala, ali i
zadovoljavala potrebu za senzomotornom stimulacijom, ali i taktilnim osjetom. Igru smo
obogaćivale i proširivale pedagoški neoblikovanim materijalima. Naša uloga u navedenim
fazama prirodnog učenja jest bila uloga promatrača. U likovnom stvaralaštvu razvijale smo
pristup crtačkim tehnikama (pastela i flomaster) i slikarskim tehnikama (tempera vodena boja)
te su djeca razvijala osjetljivost za likovna sredstva i materijale u izražavanju linijom i bojom.
PANDE – starija jaslička skupina, odgojiteljice: Danijela Stegne i Kristina Trglačnik
Kroz cijelu godinu naglasak u radu bio je na samostalnosti djece, kroz raznovrsne aktivnosti,
naglasak na životno-praktičnim aktivnostima. Rad smo pratile kroz cijelu godinu,
dokumentirale foto i video sadržajima, iste smo koristile za interni stručni aktiv u vrtiću, te za
roditeljski sastanak (uvid roditeljima u rad grupe). Pojačano smo pratile i dječje socijalne
interakcije, te ih poticale na nenasilno rješavanje sukoba. Prateći interes i aktivnosti djece,
tijekom godine, mijenjale smo i nadopunjavale prostorno-materijalni kontekst (obogaćivanje
i proširivanje obiteljskog centra, centra građenja i konstruiranja, likovnog centra,
istraživalačkog centra, centra stolno-manipulativnih igara) što se pokazalo poticajnim za razvoj
dječje simboličke igre, komunikacije i međusobne interakcije među djecom. Djeca su počela
pokazivati sve veći interes za slikovnice i priče, te smo započele sa „krugom stolica“ za čitanje
priča. Prostor za igre na otvorenom obogaćen je pješčanikom i toboganom, te uređen
66
umjetnom travom što je omogućilo bolje uvjete za organizaciju aktivnosti i igara na
otvorenom.
KOCKICE – mješovita mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Tamara Zagorščak i Maja Kutrevac/
Iva Kunčak
Prostorno-materijalno okruženje ove skupine oblikovano je na način da istodobno omogućuje
odvijanje različitih aktivnosti, olakšava slobodu kretanja, kreativnu ekspresiju i učenje.
Dostupnost materijala I njegova raznovrsnost te stalna i promišljena izrada novog uvelike je
potaknula igru i učenje. Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa očituje se u vremenskoj,
prostornoj i socijalnoj fleksibilnosti – prilagodili smo vrijeme odmora prema potrebi djeteta -
prostor za mir i osamu prema trenutnim potrebama. Poticanje I promicanje prava djeteta
provodili smo putem igara i aktivnosti te pravila skupine. Svakodnevno smo se osvrtali na prava
i odgovornosti u svim životno-praktičnim aktivnostima( pospremanje igračaka, slušanje
sugovornika plakati, priče, slikovnice, igre). Teme igara i učenja bile su obavezno vezane za
godišnja doba, društvena događanja, promet, održivi razvoj, kulturno-higijenske navike,
aktivnosti vezane za razvoj predmatematičkih i predčitalačkih vještina. Izrazito ovo zadnje, jer
se ne smije zanemariti činjenica da sve više djece već u najranijoj dobi poznaje slova i brojeve,
dok neki čak i čitaju slovkajući. Također je većina rada posvećena promicanju ljepote likovnog
izražavanja I usvajanja vještina na tom području, jer se pokazalo izvjesno “zaostajanje” djece u
likovnim sposobnostima.
LAVIĆI – mješovita mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Nedjeljka Kožarić i Nataša Matulić
Prostorno-materijalni kontekst je organiziran i prilagođen u skladu s potrebama i interesima
dvije odgojno-obrazovne skupine koje borave u zajedničkom prostoru i koriste zajedničke
centre aktivnosti (koji se ne ponavljaju) te je tijekom pedagoške godine isti prostor
reorganiziran nekoliko puta. Tijekom godine naglasak u procesu odgojno-obrazovnog rada bio
je na razvoju pozitivne slike o sebi koja je inicirana potrebom za razvijanjem empatije nakon
uključivanja u skupinu novoupisane mlađe djece i nadograđivanja elemenata koje sadrži slika
o sebi, bazirajući se na razvoj „socijalnog ja“. Nakon početnog razvijanja „socijalnog ja“ krenuli
smo razvijati ostala tri elementa: svijest o „fizičkom ja“, „intelektualnom ja“ i „emocionalnom
ja“. Cjelokupni proces rezultirao je razvojem empatije prema živim bićima, prvotno na
67
mikrorazini (u skupini, jedni prema drugima), a zatim na makro razini (prema široj zajednici s
naglaskom na biljni i životinjski svijet).
TRATINČICE – mješovita mlađa vrtićka skupina, odgojiteljice: Marija Grgić Vučemilović i Tajana
Budanović/ Ana Barković
Prostorno-materijalni kontekst organiziran je i pedagoški i estetski oblikovan u skladu s
djetetovom prirodom poštujući prvenstveno prava i potrebe djece obje odgojno- obrazovne
skupine. Povezani prostori u kojima se centri aktivnosti ne ponavljaju omogućuju
odgajateljicama da ostvare timski rad i kvalitetniju odgojno- obrazovnu praksu razmjenjujući
sva stečena znanja kako o djeci tako i o samom prostoru u kojem zajedno živimo. Boravak dvije
skupine u istom prostoru zbog zajedničkih centara aktivnosti dovodi do zajedništva među
djecom i njihove suradnje, ali negativna strana takvih prostora i boravka u njima za dijete je
što igra često postaje gruba, glasna što dovodi do stvaranja jedne uznemirujuće atmosfere u
skupini u onom trenutku kada se okupe sva djeca iz obje skupine, što je točno brojem i do
četrdesetak djece u jednom prostoru u dobi od dvije do četiri godine. Tijekom godine
koontinuirano smo stvarali uvjete u kojima je dijete motivirano za učenje te prema interesima
mijenjali centre aktivnosti prateći i poštujući djecu kao aktivne i ravnopravne sudionike
odgojno-obrazovnog procesa. Potrebno je još napomenuti iako su odgajatelji početkom
pedagoške godine jako negodovali povezivanjem mlađe i starije djece (neopravdano), na
kraju su (ipak) pedagoške godine uvidjeli da takvo povezivanje omogućava stvaranje različitih
situacija u kojima suradnja potiče djecu različite kronološke dobi na učenje; mlađoj djeci nema
kvalitetnijeg uzora od one koju im pružaju starija djeca, dok se kod starije djece posebno na
početku pedagoške godine stvorio uvjet da razviju osjećaj suosjećanja i strpljivosti što je kod
četverogodišnjaka itekako bitno. Upravo zbog toga tijekom pedagoške godine u skupini smo
provodili sklop aktivnosti na temu „ slika o sebi“. Provedbom tih aktivnosti kod djece se
prvenstveno željela potaknuti veća empatija te njihov socioemocionalni razvoj, ali i njihova
samostalnost. Poticaji, materijali i aktivnosti provedene i organizirane u svrhu razvoja
pozitivne slike o sebi djecu dovode do saznanja što mogu , koje su njihove mogućnosti, ali i do
toga što još ne mogu te kako mogu pomoći i što mogu učiniti za mlađeg prijatelja. S takvim
aktivnostima koje se mogu proširiti i na djetetovu spoznaju o biljnom i životinjskom svijetu i
zajedničkom suživotu čovjeka i prirode vrijedno ćemo nastaviti i u daljnjem odgojno-
obrazovnom radu.
68
Mješovite mlađe vrtićke skupine JABUČICE, odgojiteljice Višnja Božičević i Ilijana Čalušić i
BOMBONI, odgojiteljice Maja Petrošević i Klara Rukavina
Odgojne skupine već drugu godinu dijele prostorno-materijalni kontekst i djeluju kao jedna
skupina. Naš prostor je arhitektonski otvoren što djeci omogućuje slobodno kretanje. Poticali
smo otvorenost u prostornom i socijalnom smislu. Centri aktivnosti oblikovani su tako da se
ne ponavljaju kroz tri zajednička prostora, a kroz godinu su bili reorganizirani i obogaćivani
prema interesima i potrebama djece. Naglasak je osobit bio na suradnji s roditeljima kako bi
se što više uključili u odgojno-obrazovni proces. Imali smo i nekoliko manjih projekata. Tako
smo obilježavajući Dan grada Zagreba izradili maketu grada i interes djece se proširio na
naselje, ulicu, vrtić, vrste građevine. Bavili smo se i projektom Kukci, koji je nastao prateći
interes djece nakon oblikovanja centra prirode.
DUPINI – mješovita vrtićka skupina 4 -6 g., odgojiteljice: Morana Bertol i Josipa Kruneš
Osobitost skupine je mješovitost, koju čine djeca u 4., 5. i 6. godini života. Uz redoviti program
provodili smo program predškole sa 11 školskih obveznika. Društveno-zabavne aktivnosti
obilježile su ovu pedagošku godinu na veliko zadovoljstvo djece (posjeti, predstave, izleti,
svečani ručak, organizirane proslave rođendana). Puno smo radili na samostalnosti djece,
poštivanju pravila, korekciji vlastitog ponašanja, primjećivanju i reagiranju na tuđe potrebe.
To se i očitovalo u prihvaćanju, pozivanju u igru, ravnopravnosti i poštivanju, te suradničkom
učenju djece. Dobra je bila i međugrupna suradnja sa skupinom „Kotačići‟ i korištenje
zajedničkog međuprostora i rada po principu otvorenih vrata. Interesa za projekt nije bilo, ali
je bilo za pojedine aktivnosti (sklop aktivnosti: emocije, visina i težina, obitelj-dom-grad, Eko
timovi). U odgojno-obrazovni rad uveli smo kompjuter i time poticali digitalnu kompetenciju.
Dobar poticaj djeci je bio rad u timovima (dogovori, rasprave, zajedničko donošenje odluka).
Posebno bi istaknule korištenje PNM-a na razne kreativne načine potaknute samom djecom,
ali i neprimjećivanje i nekorištenje podjednako svih ponuđenih materijala, ali je prisutna
upotreba na drugačiji način od planiranog. Stalni centri bili su obiteljski centar, mirni kutić
(centar osame), likovni centar, građevni centar, istraživački centar, stolno-manipulativni
centar, centar rane pismenosti i matematički centar. Dramski centar maknut je zbog slabog
interesa djece, a centar rane pismenosti nadopunjen kompjuterom. Djeca su ga koristila u
simboličkoj igri, ali i kao pomoć u pripremi teksta za aktivnosti. Kućica od PNM-a (kartona) bila
69
je u funkciji „Knjižnice Dupini‟ koja je oformljena nakon posjeta majke knjižničarke skupini
(duži tijek aktivnosti), a cijelo vrijeme djeca ju koriste kao prostor za osamu.
SOVICE – mješovita srednja vrtićka skupina, odgojitelji: Saša Dronjak i Sanja Rašpica
Prostorno – materijalno kontekst je organiziran i prilagođen potrebama i interesima djece
odgojno – obrazovne skupine. Tijekom pedagoške godine prostor je reorganiziran nekoliko
puta kako bi djeca mogla zadovoljiti svoje interese i potrebe, centri aktivnosti nisu rotirani
nego su samo smanjivani ili povećavani ovisno o interesu djece. Kontinuirano tijekom cijele
pedagoške godine roditelji su obogaćivali prostorno – materijalni kontekst kroz donošenje
pnm-a, raznih didaktičkih sredstava,... Materijalni i organizacijski uvijeti prostora pokazali su
se pozitivnim (velika soba puna svjetlosti, centri aktivnosti jasno određeni) zbog istraživanja i
manipuliranja raznim materijalima i razvijanja socijalnih kompetencija.
Poseban naglasak tijekom ove pedagoške godine bio je na razvoju komunikacije među djecom
unutar skupine te razvoju pozitivne slike o sebi koje je inicirana potrebom za razvijem empatije
nakon uključivanja novoupisane djece u skupinu. Od početka pedagoške godine u skupinu je
upisano dijete s posebnim potrebama – višestruke teškoće (L.D.) Moramo istaknuti da smo
rad temeljili prvenstveno na olakšavanju komunikacije između L.D. i ostatka skupine, koja ga
je odlično prihvatila i uključivala u zajedničke aktivnosti, a svoju komunikaciju prilagodile
njemu (verbalizirali svoje osjećaje, potrebe) te ga na taj način uključile u samu interakciju
skupine te na taj način omogučile mu jačanje pozitivne slike o sebi a skupina je time razvijala
empatiju i toleranciju. Roditelji su kontinuirano tijekom pedagoške godine putem foto –
dokumentiranja bili upućeni u aktualnosti unutar skupine. Uzimajući u obzir zadaće i zadatke
koje smo si kao temelj postavili na početku ove pedagoške godine, smatramo da smo ih
uspješno realizirali.
CVJETIĆI– mješovita srednja vrtićka skupina, odgojiteljice: Vesna Gradištanac i Mirja Karla
Šuljak
Tijekom cijele godine smo nastojali prostorno – materijalni kontekst prilagođavati u skladu s
interesima i potrebama djece u skupini. Kako bismo potaknuli iskustveno učenje i podržali
interes djece za pojedinim sadržajima centre u sobi smo kontinuirano obogaćivali novim
poticajima i materijalima. Posebno smo poticali početni interes za slovima i brojevima, koji se
70
kod većine djece javio u skladu s njihovom dobi. Starija djeca prenose taj interes i svoja znanja
na mlađu djecu, uključujući ih u igre sa slovima i pritom ih poučavajući. Krajem pedagoške
godine oformili smo i centar dramatizacije, potaknuti inicijativom djece, koja su zatim i sama
sudjelovala u uređenju i kreiranju tog centra. Likovno i glazbeno izražavanje poticali smo
upotrebom raznolikih tehnika i materijala kako bismo djeci omogućili istraživanje i izražavanje
na razne načine. S obzirom na uzrast djece nismo još bili u mogućnosti ići na izlete ili u posjete
izvan vrtića, ali su djeca vrlo aktivno i s velikim interesom sudjelovala u svim događanjima
unutar ustanove – kazališne predstave, posjet vatrogasaca, Božićni ručak, druženje za
maškare, itd. Svakodnevno smo provodili aktivnosti boravka na zraku, te su pritom djeca imala
mogućnost sudjelovati u raznim pokretnim i natjecateljskim igrama, kao i družiti se s djecom
iz drugih odgojnih skupina. Minimalno jednom tjedno provodili smo i aktivnosti u dvorani.
Posebno se istaknuo sklop aktivnosti „Dinosauri“ koji je započeo iskorištenima situacijskim
poticajem, te se postupno razvio i trajao duži vremenski period.
TOČKICE – mješovita srednja vrtićka skupina, odgojitelji: Sonja Jurković i Asja Marić
Skupina je ove godine preselila u novi prostor na katu koji dijeli sa skupinom Pingvini te smo
zajedno planirali raspored centara, izradu poticaja i zajedničke aktivnosti. Zajednički prostor
smo mijenjali tokom pedagoške godine više puta, u skladu s trenutnim interesima djece.
Nastavili smo suradnju s roditeljima kroz aktivnosti pod nazivom Roditelji u skupini koja se
pokazala kao poželjni oblik suradnje u razvoju pozitivne slike o sebi kod pojedinog djeteta,
cijele skupine i kvalitetne interakcije dijete, roditelj, odgojitelj. Posjeti roditelja utjecali su na
osmišljavanje novih centara i produbljivanje interesa djece (izrada lutki, centar pošte, centar
ljekarne). U ovoj godini najveći interes djeca su pokazala za izvođenje pokusa na temu mali
znanstvenici.
PINGVINI – mješovita srednja vrtićka skupina, odgojitelji: Marija Kuštić i Christine Posavec
Osnovni oblik rada bio je individualni pristup pojedinom djetetu. Nova djeca se sporo
adaptirala na prostor, djecu i odgajatelje, a samostalnost im je isto bila slabije razvijena. Na
nivou skupine djeca su znatno napredovala u samostalnosti u svim segmentima svakodnevnih
aktivnosti i njihovih izmjena. Pri tome smo poticali na donošenju, usvajanju i poštivanju
zajedničkih pravila. U tome su nam pomogle stolne igre i igre s pravilima, te sportske
aktivnosti u dvorani. Životno-praktične aktivnosti, raznovrsne igre i specifične aktivnosti s
71
kretanjem bile su dominantne djelatnosti kroz koje smo zadovoljavali potrebe, interese i
specifičnosti skupine, te individualnosti pojedinog djeteta. Glazbene i tjelesne aktivnosti
omiljene su kod djece i kanalizatori emocionalnih potreba i ekspresija. Pečenje kolača, sijanje
i sađenje cvijeća i povrća, čupanje korova i uređivanje dvorišta vrtića, izrađivanje ukrasa
zajedno s roditeljima, šetnja okolicom vrtića, scenski nastup pred roditeljima, roditelji u
skupini kao moderatori aktivnosti - naša su postignuća u cjelovitom razvoju dječje ličnosti.
Koncept “razvojnih mapa” pomogao je djeci da samostalno ili uz pomoć roditelja i odgajatelja
valoriziraju i dokumentiraju svoj osobni i razvoj grupe i vrtića kao zajednice u kojoj uči i živi
kroz likovni izraz, izjave i fotografije.
ZVJEZDICE – starija vrtićka skupina, odgojiteljice: Biserka Bajs i Ana Vargazon
Ove godine kod djece se javlja interes za društvenim igrama. Krenuo je nakon što smo u grupi
dobili karte "Crni Petar". Nakon toga djeca su sama počela donositi razne društvene igre. U
dogovoru s djecom (prema njihovom interesu i željama) zajedno smo izradili neke društvene
igre kao što su "Mlin", "Čovječe ne ljuti se", "Križić-kružić", "Čovječe nasmij se", biljar, stolni
nogomet. Sve aktivnosti bile su u suradnji sa susjednom skupinom "Suncokreti", te je u
međuprostoru nastao i centar društvenih igara. Od aktivnosti koje su još obilježile ovu
pedagošku godinu, djeci su posebno bile zanimljive aktivnosti vezane uz svemir i promet. Tako
smo se ove godine bavili temom prometa, prometnih pravila, prometnih sredstava... aktivnost
smo proširili na sve sudionike u prometu, djeci posebno zanimljive, policiju, pješake,
bicikliste... Ove pedagoške godine poseban naglasak je bio na predškolarcima tj. školskim
obveznicima. U skupini je šest školskih obveznika te je s njima provođen poseban program.
Aktivnosti su se odnosile na poticanje i individualan rad na razvoju grafomotorike i logičkog
razmišljanja u radnim listovima. Aktivnosti su bile poticajne i za ostalu djecu u skupini, te su i
oni počeli donositi svoje bilježnice. Pojačao se interes djece za predčitalačke i
predmatematičke vještine. Osim izleta za školske obveznike, imali smo i izlet na razini cijele
skupine. Posjetili smo Varaždinske Toplice gdje su za djecu bile organizirane rimske igre.
SUNCOKRETI – starija vrtićka skupina, odgojitelji: Krešimir Stergar i Anđela Krsnik/ Valentina
Ranogajec
Ove pedagoške godine posebnu smo pozornost posvetili društvenim igrama kroz koje smo
poticali razvoj logičkog mišljenja, strpljenja, poštivanje pravila, uvažavanje tuđeg mišljenja,
72
suradnju i komunikaciju, te je izrađen čitav niz igara u suradnji s djecom i odgojiteljima iz
skupine Zvjezdice. U skupini je bilo osam školskih obveznika te je s njima provođen poseban
program predškole. Kroz godinu organizirani su posjeti i izleti za školske obveznike te izlet za
cijelu skupinu u Varaždinske Toplice te u Muzej suvremene umjetnosti i Prirodoslovni muzej,
JVP Novi Zagreb. Redovito smo koristili senzomotornu sobu te poticali razvoj svih osjetila. Kroz
godinu smo često koristili dječju književnost u svrhu alternativnog načina rješavanja sukoba.
Vidljivi su veliki pomaci u samopouzdanju. Posebnu pažnju usmjerili smo na kvalitetu suradnje
na relaciji odgojitelj – roditelj pri čemu smo u više navrata roditelje uključili u odgojno-
obrazovni rad.
KOTAČIĆI – predškolska skupina, odgojitelji: Miljenko Joković i Zrinka Virkes
S obzirom na dob djece, naglasak je, tijekom čitave godine, stavljen na aktivnosti vezane uz
pripremu djece za polazak u školu. Misao vodilja bila je, olakšati djeci kroz usvajanje znanja i
vještina, prijelaz iz vrtića u školu. To smo pokušali ostvariti kroz vježbe za razvoj grafomotorike
te predčitalačkih i predmatematičkih vještina. Nadalje, sveprisutne su razne govorne
aktivnosti: razgovori, priče i prepričavanja, igre izmišljanja i rimovanja riječi...Pokušali smo (i
uvelike uspjeli u tome) shvatiti te ispravno koristiti pojmove vezane uz vrijeme (sat, dan,
tjedan, mjesec, godina...). Aktivnosti smo provodili i u stolno-manipulativnom centru kroz
umetaljke, slagarice i mnoštvo društvenih igara. Tu je i rad uz neizostavne radne listove,
crtanke, bojanke i slovarice. Važnu ulogu su odigrali i prethodno organizirani te realizirani
izleti: posjet osnovnoj školi, zoološkom vrtu, Prirodoslovnom muzeju i užem centru Zagreba.
Početkom zime, potaknuti posjetom meteorologa našoj skupini (kao rezultat uspješne
suradnje s roditeljima), odlučili smo pokrenuti projekt Meteorologija (koji se u tom obliku
razvijao do proljeća).
73
4.3. Posebni programi
4.3.1. Posebni cjelodnevni program ranog učenja engleskog
jezika
Ove pedagoške godine u našem vrtiću se provodi posebni desetosatni program ranog
učenja engleskog jezika. Program je namijenjen i verificiran za rad s djecom od navršene treće
godine života do polaska u školu. U ovoj se pedagoškoj godini provodio u tri odgojno-
obrazovne skupine: Ptičice (Trnsko 19) s odgajateljicama Dubravkom Devčić i Dianom
Gašparović te u p.o. Kajzerica u dvije odgojno–obrazovne skupine. To su Slonići s
odgajateljicama Ines Kuharić i Ivanom Žalac te Teddy Bears s odgajateljicama Mirnom Kuže i
Dianom Lovinčić. Sve su odgojno-obrazovne skupine dobno mješovite. U Ptičice su upisana
djeca u dobi 4- 6 godina, od čega 15 školskih obveznika, u Teddy Bears upisana su djeca u dobi
od 3 i 4 godine, a u Sloniće od 5 do 6, uključujući 18 školskih obveznika.
Odgajateljice koje provode programe imaju sve potrebne kompetencije zarad u ovakvom
programu te su se cijele godine nadalje stručno usavršavale u području metodike engleskog
jezika. Stručno usavršavanje se primarno odvijalo pri Udruzi Tutor. Neke od tema stručnog
usavršavanja bili su Rad djece na projektu u skupini ranog učenja engleskog jezika,
Trnsko 19
PTIČICE – posebni program ranog učenja engleskog jezika, starija mješovita skupina,
odgojiteljice: Diana Gašparović i Dubravka Devčić/ Nataša Mijatović
U skupini smo imali 15 školskih obveznika te smo poseban naglasak stavile na razvoj zadaća za
poticanje sljedećih kompetencija: učiti kako učiti, komunikacija na materinskom i stranom
jeziku, matematička pismenost i osnovne kompetencije u prirodoslovlju. Promatrajući i prateći
dječje interese realizirali smo projekt „Ručni rad i rukotvorine“ koji je trajao gotovo tri
mjeseca. Kroz igru i situacijsko učenje, bogatstvo poticaja, materijala (flash cards, songs,
picture books, puppets) projekt i razne sklopove aktivnosti vijele godine ostvarivale smo
program ranog učenja engleskog jezika. Neki od sklopovi aktivnosti za koji su djeca pokaala
veliki interes su bili: feelings food, activity for holidays, Autumn is here, Winter activities,
Spring activities i Summer activities. Istaknuli bismo suradnju s OŠ Trnsko: sudjelovali smo u
zajedničkoj povorci naseljem za vrijeme karnevala. Prostorno-materijalni kontekst smo uredile
74
prema mogućnostima, ali smo ga prema interesima djece tijekom godine mijenjale. Prateći
razvojne potrebe djece formirale smo različite nove centre.
Kajzerica
TEDDY BEARS – posebni program ranog učenja engleskog jezika, mlađa mješovita skupina,
odgojiteljice: Mirna Kuže i Diana Lovinčić
S obzirom na nešto manji broj djece u skupini i vrlo dobre uvjete rada, ove godine mogli smo
posvetiti puno pažnje i učenju raznih vještina i tehnika. Sva djeca su napredovala u krupnoj i
sitnoj motorici, što se vidjelo u redovitim odlascima u dvoranu. Djeca veselo i entuzijastično
prihvaćaju nove motoričke izazove, a u poticanju razvoja istih ohrabrili smo i roditelje.
Učili smo nove likovne tehnike, koristili nove materijale, djeca su naučila držati olovku i kist te
rezati škarama. Ove godine više puta smo mijenjali izgled sobe dnevnog boravka i didaktička
sredstva, kako bi doprinijeli što boljoj kvaliteti odgojno obrazovnog rada. Djeca su uz poticajna
sredstva mnogo naučila i osamostalila se u raznim aktivnostima i radnjama. Dječaci se posebno
ističu interesom za aktivnosti u kutiću gradnje.
U engleskom jeziku, vokabularu i frazama, posebice se uočava napredak kod starije djece koja
su u programu 2 ili 3 godine. Tijekom godine proveli smo nekoliko sklopova aktivnosti ili mini
projekata vezano uz teme: Ja i moje tijelo, žetva i plodovi zemlje, jesen, jabuke, dani kruha,
Halloween, boje, osjećaji, Sv. Nikola i Božić (tijekom 10, 11 i 12. mjeseca); moja obitelj, zima,
maškare, Valentinovo, životinje, proljeće, Uskrs, ovce (tijekom 1, 2 i 3. mjeseca), ovce, mrkva
zemlja/rad na zemlji/sijanje cvijeća/briga o cvijeću, slova i abeceda (tijekom 4, 5 i 6 mjeseca).
Općenito krajem pedagoške godine djeca su sve samostalnija i nezavisnija od odgojitelja u
izboru aktivnosti i dogovoru u igri, što osim zadovoljstvom u vođenoj igri ali i predloženim
aktivnostima, rezultira i prekrasnim spontanim uratcima djece i spontanoj igri koja može
trajati satima.
SLONIĆI – posebni program ranog učenja engleskog jezika, starija mješovita skupina,
odgojiteljice: Ines Kuharić i Ivana Žalac
75
Tijekom pedagoške godine 2016./2017. naglasak je bio na provođenju projekta „Putovanje
kroz priču“. Poticaj za provođenje projekta bio je boravak studentice predškolskog odgoja
Elizabete Kusulje u odgojno obrazovnoj skupini. U sklopu diplomskog rada zadatak studentice
je bio zajedno sa djecom osmisliti, oslikati i napraviti slikovnicu.
Tijekom godine su se čitale slikovnice prema interesu djece, te su neke od njih bile poticaj za
daljnje aktivnosti. Primjerice, slikovnica „Goldilocks and three bears“ je bila poticaj za crtanje
omiljenog jela svakog djeteta, te nakon toga izradu menija. Kroz razgovor sa djecom odlučili
smo produbiti njihovo znanje o Arktiku i Antarktiku, te smo na taj način potaknuli djecu na
istraživanje knjiga o temi u knjižnicama, te djeca donose knjige posuđene u knjižnici. Kako
bismo maksimalno iskoristili knjigu, djeci su na primjeren način prezentirane zanimljivosti i
informacije o polarnoj svjetlosti, razlikama između Arktika i Antarktika, životnjama i biljkama.
Tijekom provođenja projekta u grupi primijetile smo da sve više djece samostalno čita mala
štampana slova, te se međusobno djeca dogovaraju tko će donijeti koju slikovnicu sutradan u
skupinu. Projekt je potaknuo djecu i na organiziranje pravih malih kazališnih predstava u sobi
dnevnog boravka za djecu iz skupine.
Osim projekta, naglasak je bio i na pripremi predškolskih obveznika za polazak u školu. Kako
bismo kod djece potaknule razvoj brige o biljnom svijetu, zamolile smo roditelje iz skupine da
donose biljke ( u teglama, sjeme, lukovice). Djeca su imala priliku pratiti razvoj biljaka od
sađenja, presađivanja i sijanja ša sve do nastanka cvijeta ili ploda (jagode). Na svakodnevnoj
bazi djeca su promatrala razvoj biljaka i zalijevala biljke. Osim pripreme u vrtiću, djeca su
posjetila Prirodoslovni muzej, Zoološki vrt i centar grada Zagreba. Osim redovnog programa,
u skupini se odvija i program ranog učenja engleskog u sklopu redovnog desetosatnog
programa. Naglasak je na provođenju programa u svakodnevnim situacijama ( higijena,
posluživanje obroka, rješavanje problemskih situacija, poticanje samostalnosti, pozdravljanje,
izražavanje emocija....), te tijekom english time-a kada se intenzivnije s djecom radi na
usvajanju novih pjesama, rima, riječi, te čitanju slikovnica. English time se pokazao kao dobra
metoda usvajanja stranog jezika jer djeca pokazuju dobru koncentraciju, te s lakoćom usvajaju
novo gradivo.
76
4.3.2. Program Djeca u prirodi
Djeca školski obveznici i ove su godine u sklopu programa „Djeca u prirodi“ boravila u
Gradu mladih - Granešini . Sudjelovanje u programu omogućuje djeci da na aktivan način
tijekom višednevnog boravka dožive prirodno okruženje i osvijeste važnost brige za okoliš.
Neposredan kontakt s prirodom u poznatom socijalnom okruženju doprinosi razvoju
pozitivnih iskustava, samostalnosti i razvoju socio-emocionalne kompetencije.
Termin Odgojne skupine Broj djece
12. – 16. rujna, 2016 Kotačići, Zvjezdice, Suncokreti 35
16. - 20. siječnja, 2017. Pužići, Dupini, Slonići 40
02. - 05. svibnja, 2017. Vjeverice, Ptičice , Loptice 39
Kako bi se roditelji i djeca pripremili provođenje programa, održani su interesni roditeljski
sastanci na kojem su sudjelovale ravnateljica i ostale članice stručnog tima te odgajatelji
skupina. Također, izrađeni su izvedbeni planovi rada odgojnih skupina za provođenje
programa „Djeca u prirodi“.
Povratno, su i ove pedagoške godine djeca, roditelji i odgajatelji iskazali zadovoljstvo ovim
programom te ga procjenjuju kvalitetnim i zanimljivim djeci.
4.3.3. Program poticanja razvoja darovitosti djece
predškolske dobi
Program se odvijao od listopada 2016. do kraja svibnja 2017. godine, jedanput tjedno
u trajanju od 90 minuta u centralnom objektu (Trnsko 19). U program je bilo uključeno osmero
djece iz mješovite skupine s posebnim programom ranog učenja engleskog jezika, jedne starije
i jedne predškolske odgojno-obrazovne skupine. Ukupno je održano 25 radionica s djecom,
jedna radionica s djecom i roditeljima, dva roditeljska sastanka i četiri razgovora s roditeljima
djece uključene u program. Tijekom ove pedagoške godine program su vodile odgojiteljice
Snježana Lipovac i Tanja Ćurak. Stručna suradnica - psihologinja Marijana Smerić Pecigoš
77
uključena je u proces identifikacije potencijalno darovite djece, dijelom u planiranje i osvrt na
realizaciju planiranih aktivnosti, roditeljske sastanke i individualne razgovore s roditeljima, kao
i praćenje i evaluaciju Programa. Program se provodi pod nazivom igraonica „Mudrionica“.
Uključivanju djece u Program prethodio je postupak identifikacije proveden tijekom
rujna i listopada 2016. Postupak identifikacije je obuhvaćao testiranje sposobnosti
korištenjem standardiziranih psihologijskih testova sposobnosti, opažanje od strane
odgojiteljica i članica stručnog tima, procjenu odgojiteljica dobivenu korištenjem check-lista,
upitnika i skala procjene, te upitnike, check-liste i razgovor s roditeljima. Nakon toga je
uslijedio pismeni poziv roditeljima, s osnovnim informacijama o Programu, da se odazovu na
roditeljski sastanak koji je održan 13.10.2016. Na tom roditeljskom sastanku predstavljen je
Program kao i voditeljice te su roditelji imali mogućnost postavljati pitanja.
Drugi roditeljski sastanak održan je 16.02.2017. na kojem je roditeljima prikazana foto
i video dokumentacija (fotografije i filmovi) s do tada održanih radionica uz obrazloženje
prikazanog. Na zajedničkoj radionici s djecom i roditeljima održanoj 26.04.2017., svi su se
sudionici aktivno uključili u aktivnosti od kojih su neke provedene tijekom godine, a osmišljene
su i neke nove. Mogućnost individualnih razgovora s voditeljicama Programa vezano uz
pojedino dijete tijekom ove su pedagoške godine iskoristila četiri roditelja.
Aktivnosti su u sklopu Programa bile koncipirane na način da potiču aktivno učenje,
kreativno mišljenje i više razine misaonih procesa, pri čemu smo se rukovodili temeljnim
načelima: obogaćeno okruženje, fleksibilna organizacija, rad u malim skupinama, u paru i
individualni rad. Koristile smo različite stolne didaktičke igre (Nikitin materijal, Okidee,
Figurogram, Blocolo Panoramix, Turn-over, Unicubes, Geo Cubes, Number Towers, Concepta
1 i Concepta 2, Chicken Shuffle, Cat and Mouse, Pyramis); materijal za igre konstrukcije i
građenja (Georello Tech, Air-Water Powered System); poticaje za razvoj auditivne percepcije
(CD s različitim zvukovima); poticaje za razvoj vizualne percepcije (rad na svjetlećem stolu)
istraživačke aktivnosti (elektronički setovi za izradu strujnog kruga, proučavanje pojave
miješanja boja, izrada i isprobavanje pada padobrana); poticaje za jačanje spacijalnih
sposobnosti; igre za poticanje kreativnog rješavanja problema; aktivnosti za poticanje
verbalnih sposobnosti djeteta; aktivnosti za jačanje dječjih socio-emocionalnih kompetencija
(„Neobičan restoran“, „Što on/ona misli?“, „Što će on/ona odlučiti u prikazanoj situaciji?“);
društvene igre (Creativo, Imita, Emotions) i dr. Provoditeljice radionica su i same izrađivale
određene poticaje. Prilikom planiranja svakog susreta rukovodile smo se individualnim
78
sposobnostima i interesima svakog pojedinog djeteta, a vodile smo računa i o grupnoj dinamici
koja je bila uvjetovana specifičnostima uključene djece. Poseban naglasak ove pedagoške
godine bio je na poticanju kreativnog mišljenja. Specifičnost je ove grupe djece bila manja
zainteresiranost za istraživanje strujnog kruga i pojave elektriciteta, a veće zanimanje su
izazvale likovne aktivnosti, govorne igre i pokusi.
Ove pedagoške godine smo uspjeli ostvariti suradnju sa studentskom sekcijom
Hrvatskog kemijskog društva kroz volonterski projekt „Znanstvena čarolija“, koji se provodi s
ciljem popularizacije znanosti prvenstveno među djecom. Volonterka je vodila radionicu na
temu „Gustoće tekućina“ koja se održala 23.11.2016. Nakon promatranja eksperimenata koje
je izvodila volonterka, djeca su imala priliku i sama isprobati viđeno. Zbog velikog interesa
djece već je dogovoren nastavak suradnje u sljedećoj pedagoškoj godini.
Dosadašnje iskustvo nam pokazuje da je radi održavanja kvalitete u smislu praćenja i
mogućnosti zadovoljavanja potreba i interesa svakog pojedinog djeteta važna uključenost
dvije provoditeljice Programa na svakoj radionici, te je i ove kao i prošle pedagoške godine uz
voditeljicu Snježanu Lipovac u planiranje i provođenje radionica bila aktivno uključena
odgojiteljica Tanja Ćurak kao pomagač s velikom spremnošću za učenjem.
Ove godine djeca su iznosila povratne informacije o zadovoljstvu pojedinim
radionicama usmeno, a drugi pokazatelj zadovoljstva djece bila je njihova spremnost za
uključivanje u ponuđene aktivnosti i veselje koje su pokazivali prilikom dolaska na radionicu.
Roditelji su povremeno također davali svoje povratne informacije usmeno o zadovoljstvu
djece i vlastitom zadovoljstvu zbog uključenosti djeteta u Program. Voditeljice Programa su
prije i nakon svake radionice analizirale podatke o uključivanju, interesima i napredovanju
pojedinog djeteta te vodile pedagošku dokumentaciju. Također su procjenjivale i vlastite
kompetencije u radu s darovitima i dodatno se educirale korištenjem stručne literature.
Tijekom ove pedagoške godine nismo realizirale praćenje kvalitete programa kroz
konzultativni rad i superviziju s vanjskim stručnjacima, ali ćemo to činiti ukoliko se pokaže
potreba ubuduće. Smatramo potrebnim u sljedećoj pedagoškoj godini osmisliti postupak
vrednovanja na način da djeca na kraju jesenskog i proljetnog ciklusa uz pomoć voditeljica
ispune upitnik u kojem će ih se pitati o zadovoljstvu sudjelovanjem u Programu, zanimljivosti
ponuđenih aktivnosti i njihovim razmišljanjima o potrebnim promjenama. Financijska sredstva
su utrošena za nabavku didaktike te edukaciju za provođenje kraćeg specijaliziranog programa
za potencijalno darovitu djecu. U edukaciju su se uključili pedagoginja Andrea Jamičić i
79
odgojitelj Miljenko Joković koji će biti voditelji Programa u područnom objektu na Kajzerici od
pedagoške godine 2017./2018.
Ove pedagoške godine 20 odgojiteljica i stručna suradnica – pedagoginja Jamičić iz
područnog objekta Kajzerica sudjelovale su u edukaciji „Kvalitativna analiza iznimnog uratka:
Procjena obilježja uratka, osobina i sposobnosti djeteta predškolske dobi“ koju je provela prof.
Jasna Cvetković Lay.
U odnosu na plan za pedagošku godinu 2016./2017. možemo navesti da su bile
intenzivnije tjedne konzultacije i olakšano je bilo planiranje jer je bilo tromjesečno. Plan je bio
fleksibilan na način da smo se u realizaciji rukovodile iskazanim interesom djece. Nismo
održale veći broj roditeljskih sastanaka i to ostaje u planu za sljedeću pedagošku godinu.
U sljedećoj pedagoškoj godini planiramo nastavak Programa u objektu Trnsko uz dodatnu
ponudu Programa u objektu na Kajzerici s novim voditeljima. Prije kretanja u provedbu
programa planiramo nabavku potrebne didaktike, kao i upoznavanje svih stručnih djelatnika s
osnovnim obilježjima darovite djece i načinima njihovog prepoznavanja. Ne planiramo
promjene u dinamici ni trajanju susreta, no poradit ćemo intenzivnije na mjesečnim
konzultacijama provoditeljica i voditeljice Programa. Plan nam je održati i proširiti suradnju s
vanjskih ustanovama i organizacijama, te ojačati suradnju s roditeljima kroz još jedan
roditeljski sastanak i/ili zajedničku radionicu s djecom i roditeljima. Radit ćemo na
osmišljavanju novih korisnih mogućnosti praćenja realizacije postavljenih ciljeva i vrednovanja
Programa. Dodatno ćemo se educirati korištenjem dostupne literature, tekstova s Interneta i
planiramo uključiti se u edukaciju iz „Mensa NTC sustava učenja“ što ga provodi Hrvatska
Mensa. Ukoliko bude postojala mogućnost uključit ćemo se kao aktivni sudionici u stručne
skupove vezane uz odgoj i obrazovanje potencijalno darovite djece. Nastojat ćemo uspostaviti
suradnju s djelatnicima drugih vrtića koji provode slične programe u gradu Zagrebu, radi
razmjene iskustava i primjera dobre prakse.
Voditeljica Programa: Marijana Smerić Pecigoš
80
4.4. Razvojni i preventivni programi
Sigurnosni i zaštitno-preventivni programi
Upisom u vrtić stručni i drugi zaposlenici vrtića preuzimaju odgovornost za djetetovu
sigurnost dok boravi u vrtiću. Svako dijete ima pravo biti sigurno i zaštićeno. Potreba za
sigurnošću je jedna od temeljnih ljudskih potreba, a podrazumijeva potrebu za redom,
stalnošću, strukturom i predvidivošću događaja. Odgovornost je odraslih da tu potrebu dijete
zadovolji.
Vrtić je organizam čiji sudionici svakodnevno svojim ulaskom u njega unose promjene,
donose svoja iskustva, žive svoje stavove i vrijednosti, imaju različite kompetencije i različita
viđenja sigurnosti. Stoga je potrebno definirati neke parametre koji su stalni, a znatno
doprinose sigurnosti djeteta. Osim toga, vrtić treba osigurati uvjete u kojima će se dijete, ali i
svi ostali sudionici odgojno-obrazovnog procesa (odgojitelji, roditelji, drugi zaposleni) osjećati
sigurno i zaštićeno. Svi zaposlenici su odgovorni za njihovu primjenu, osobito oni koji
svakodnevno neposredno rade s djecom.
Ove pedagoške godine pristupili smo revidiranju i proširivanju postojećih mjera
povećane sigurnosti. Stručni tim Vrtića izradio je prijedlog Programa koji je naknadno dorađen
u skladu s prijedlozima i vrijednim napomenama radne skupine odgojitelja, tehničkog osoblja
te tajnice Vrtića. Prihvaćena verzija prethodno je raspravljena i na sjednici Odgojiteljskog
vijeća te su svi zaposlenici upoznati s Programom.
Obuhvaćene su sljedeće mjere i protokoli:
Fizičke mjere zaštite
Protokol postupanja kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju i dežurnom odgojitelju
Protokol postupanja pri boravku djece u sobama dnevnog boravka i drugim prostorima
vrtića
Zaštitne mjere kod uporabe sredstava i materijala za rad s djecom
Protokol postupanja kod rada odgojitelja na zamjeni
Protokol postupanja u slučaju nedolaska po dijete u vrtić nakon radnog vremena vrtića
Protokol postupanja u slučaju dolaska neovlaštene osobe po dijete u vrtić
Protokol postupanja kod nestanka djeteta
81
Protokol postupanja pri boravku na zraku, korištenje igrališta i vanjskog prostora
Postupci i mjere nadzora kretanja osoba u objektu i oko objekta vrtića
Protokol postupanja kod izlaska djece izvan ustanove (izleti, šetnje, posjete, kazališta
i sl.)
Mjere i postupci kod spavanja i dnevnog odmora djece u vrtiću
Protokol postupanja u slučaju nasilja među djecom
Protokol postupanja kad je dijete izvan kontrole emocija i ponašanja
Protokol postupanja kod neprimjerenog spolnog ponašanja među djecom
Protokol postupanja kada roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici
Protokol postupanja u slučaju dolaska po dijete osoba za koju postoji sumnja da je u
alkoholiziranom ili drugom neprimjerenom psihofizičkom stanju
Protokol postupanja kod upisa djeteta u vrtić koje ima zaštićene podatke
Protokol postupanja kod sumnje na zlostavljanje djeteta
Protokol postupanja kod sukoba između zaposlenika i drugih odraslih osoba
Protokol postupanja kod sukoba između radnika vrtića
Alergije ili intolerancije na hranu
Postupak pružanja prve pomoći
Prva pomoć kod febrilnih konvulzija
Prva pomoć kod epilepsije
Prva pomoć kod uboda insekata
Prva pomoć kod uboda krpelja
Zaštita djece od izloženosti UV zračenju za vrijeme boravka na zraku
Šećerna bolest kod djece
4.5. Obogaćivanje života djece u vrtiću
Predstave
Tijekom godine organizirano je nekoliko predstava u suradnji s kazalištima. Tim su
predstavama obuhvaćena sva djeca osim mlađih jasličkih skupina. Pri izboru predstava kriterij
82
za izbor bila je stručna procjena kvalitete predstave: razvojna, dobna i odgojna primjerenost
te vrijednost tematika za dječje iskustvo. Aktivne su bile i dramske skupine vrtića. Dramske
skupine održale su četiri predstave za svu djecu vrtićke dobi (svaka je odigrana i u Trnskom i u
Kajzerici). Za stariju jasličku djecu održana je jedna predstava u suradnji s vanjskim kazalištem.
Prepoznali smo kako je za djecu jasličke dobi dobro organizirati predstave što više prema kraju
pedagoške godine kako bi se smanjili potencijalni strahovi djece i doprinijelo doživljaju
predstave.
Sretni smo što se i roditelji aktivno uključuju u obogaćivanje života djece u našem vrtiću
pa smo imali vrlo vrijedne predstave, igrokaze ili scenske igre koje su izveli roditelji u pojedinim
skupinama.
Ove smo se godine još jednom uključili u humanitarni projekt „Darujmo djeci
kazalište“. Dramska skupina odgojitelja iz Trnskog izvela je predstavu „Oprostite, jeste li vi
vještica“. Angažmanom odgojitelja i stručnih suradnica, prodane su sve ulaznice te smo od
roditelja dobili povratnu informaciju kako se svake godine raduju i iščekuju predstavu.
Tablica 4.5.1. Održane predstave u pedagoškoj godini 2016./2017.
Predstava Izvođač Lokacija Datum Skupine
Tri prijatelja dramska skupina
Trnsko
Trnsko 19
Kajzerica
27.10.2016.
08.11.2016.
sve vrtićke
skupine
Mala snježna
priča
dramska skupina
Kajzerica
Kajzerica
Trnsko 19
14.12.2016.
15.12.2016.
sve vrtićke
skupine
Oprostite…jeste li
vještica?
dramska skupina
Trnsko
Centar za
kulturu
Trešnjevka
25.2.2017. sve vrtićke
skupine, uz
roditelje
Najotmjeniji div u
gradu
Dramska skupina
Kajzerica
Kajzerica
Trnsko 19
27.02.2017.
28.02.2017.
sve vrtićke
skupine
Tri prijatelja Produkcija Z Kajzerica
Trnsko
28.03.2017.
28.03.2017.
mlađe vrtićke
skupine
Dobro se dobrim
vraća
Produkcija Z Kajzerica
Trnsko
28.03.2017. srednje i starije
vrtićke skupine
83
Ogledalce Dramska skupina
Trnsko
Trnsko 19
Kajzerica
16.05.2017.
17.05.2017.
sve vrtićke
skupine
Priča o vodi Mala scena Trnsko 19
Kajzerica
24.05.2017.
23.05.2017.
starije jasličke
skupine
Posjete i izleti
Posjete, šetnje i izleti bili su organizirani u skladu s trenutnim interesima djece u
pojedinim skupinama. Istaknuli bismo izlet školskih obveznika u centar Grada Zagreba s
obzirom na vrlo dobre reakcije djece, roditelja i odgojitelja koji je sada već među djecom i
roditeljima postao prepoznatljiv i radosno očekivan događaj.
U ovoj su pedagoškoj godini smo za neke odgojno-obrazovne skupine (starije i
predškolske) organizirali cjelodnevne izlete u suradnji s Trakostyan tours d.o.o. U sljedećoj
pedagoškoj godini planiramo realizirati cjelodnevni izlet za svu djecu starije i predškolske dobi.
Nastojimo za svu djecu školske obveznike organizirati barem jedan posjet muzeju
tijekom godine. U ovoj pedagoškoj godini smo se, pri odabiru muzeja, vodili smislenošću za
trenutno iskustvo pojedinog djeteta i skupine te su različite skupine posjetile različite muzeje.
Često se odabir muzeja vezao uz aktualni rad na projektu.
Djeca s odgojiteljima redovito, uz planiranje i organizaciju s pedagoginjama, realiziraju
kraće posjete u našem neposrednom okruženju: nasip, pekara, knjižnica, reciklažno dvorište,
Hipodrom, Vatrogasna postrojba Grada Zagreba itd.
Tablica 4.5.2. Posjete i izleti u pedagoškoj godini 2016./2017.
Datum Mjesto/ događaj Skupine
01.03.2017. Etnografski muzej u Zagrebu Ptičice i Vjeverice
14.03.2017 Prirodoslovni muzej Slonići, Dupini, Kotačići, Suncokreti,
Zvjezdice (školski obveznici)
23.03.2017. Tehnički muzej u Zagrebu Loptice i Pužići
26. 04. 017. Vatrogasna postaja
Novi Zagreb
Ježići i Medvjedići
84
06.04.2017. Posjet Osnovnoj školi Trnsko Pužići, Ptičice, Loptice, Vjeverice
(školski obveznici)
06.04.2017. Posjet Osnovnoj školi Kajzerica Slonići, Dupini, Kotačići, Suncokreti,
Zvjezdice (školski obveznici)
13.04.2017. Muzej suvremene umjetnosti Zvjezdice i Suncokreti
24.04.2017. Zoološki vrt Zagreb Slonići, Dupini, Kotačići, Suncokreti,
Zvjezdice (školski obveznici)
26. 04.2017. Zoološki vrt Zagreb Pužići, Ptičice, Loptice, Vjeverice
(školski obveznici)
18.05.2017. Izlet u Varaždin i Muzej kukaca Slonići, Dupini
30.05.2017. Izlet u Varaždinske Toplice – Rimske
igre
Zvjezdice, Suncokreti
06.06.2017. Posjet centru Grada Zagreba Slonići, Dupini, Kotačići, Suncokreti,
Zvjezdice (školski obveznici)
07.06.2017. Posjet centru Grada Zagreba Pužići, Ptičice, Loptice, Vjeverice
(školski obveznici)
Svečani ručak
U blagdanskom periodu, 21. prosinca, organizirali smo ručak za djecu na nešto
drugačiji, svečaniji način od svakodnevnoga. Djeca vrtićkih skupina objedovala su u dvorani
našeg vrtića u društvu prijatelja iz drugih odgojnih skupina. Cilj nam bio je omogućiti djeci novi
doživljaj i radost, kao i iskustvo slično blagovanju u restoranu u ugodnom društvu prijatelja i
njihovih odgajatelja. Nakon radnog dogovora pedagoginja, zdravstvenih voditeljica i
odgojitelja dogovoreno je ukrašavanje dvorane i ostali preduvjeti uspješne realizacije. Uloženo
je mnogo truda, od domara do administarativnog osoblja, možemo reći da su se svi djelatnici
vrtića uključili u realizaciju prepoznajući ideju kao važnu i radosnu za djecu. Odabran je ručak
kojeg djheca najradije jedu te su zaposlenici vrtića taj dan bili domaćini/konobari djeci i
odgojiteljima. Povratne informacije djece, roditelja i odgojitelja veliki su nam motiv da ovu
aktivnost učinimo tradicionalnom i osmišljavamo nadalje nove projekte
85
4.6. Priprema za školu
Priprema djece za školu realizira se u skladu s Planom i programom odgojno-
obrazovnog rada programa predškole, verificiranog u veljači 2016. (Klasa: 601-02/16-
03/01282). Program se može realizirati integriran u redoviti program ili kao kraći program. Prvi
dio pedagoške godine 2016./2017. sva su djeca školski obveznici bila upisana u redovite
skupine u kojem je Program realiziran integrirano. Stupanjem na snagu Odluke o novčanoj
pomoći za roditelje odgojitelje (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/16, 19/16), od listopada do
prosinca nekoliko je djece školskih obveznika ispisano iz redovnog programa te upisano u kraći
program predškole. S obzirom da je bilo ukupno petero djece za koju je iskazana potreba
uključivanja u kraći program, djeca su ostala upisana u postojeću odgojno-obrazovnu skupinu,
a program se realizirao integrirano tri puta tjedno po 2,5 sata. Procjenjujemo takav pristup
uspješnim te u interesu djeteta.
Tijekom godine realizirane su sve bitne zadaće koje proizlaze iz Programa predškole,
tako i aktivnosti vezane za obogaćivanje života djece. Realiziran je posjet u muzej, Zoološki vrt
grada Zagreba, program Djeca u prirodi, izlet u centar Zagreba.
Ove pedagoške godine vrtić je pohađalo 137 djece – školskih obveznika, od kojih je
desetoro djece imalo odgodu. Od ukupnog broja djece školskih obveznika, šestoro je tijekom
godine ispisano iz redovitog desetsatnog programa te su pohađali kraći integrirani program
predškole. Razvojni status djeteta pred polazak u školu psihologinja je ispitala kod 134 školskih
obveznika i kod petero djece čiji su roditelji razmišljali o eventualno ranijem upisu u školu. Kod
troje djece školskih obveznika nije ispitan razvojni status pred polazak u školu zbog
neredovitog pohađanja vrtića, a jedno je dijete testirano izvan vrtića te je bilo neopravdano
ponovo ga testirati u kratkom vremenskom roku (Tablica 4.6.1.). Ispitivanje spremnosti za
školu provedeno je od listopada 2016. do veljače 2017. i prethodno je najavljeno roditeljima
uz informaciju da će po završetku testiranja imati mogućnost porazgovarati s psihologinjom o
rezultatima.
86
Tablica 4.6.1. Broj školskih obveznika, djece s odgodom upisa u školu, zahtjeva za raniji upis
i ispitane djece po skupinama u pedagoškoj godini 2016./2017.
Odgojno-obrazovna
skupina
Broj školskih
obveznika
Broj djece s
odgodom
upisa u školu
za šk. god.
2016./2017.
Broj zahtjeva
za raniji upis
Broj ispitane
djece
Loptice (T-19) 3 0 1 4
Ptičice (T-19) 15 0 1 16
Pužići (T-19) 18 0 0 18
Vjeverice (T-19) 30 6 0 30
Dupini (Kajzerica) 11 0 0 11
Kotačići (Kajzerica) 30 2 0 29
Slonići (Kajzerica) 16 1 1 16
Suncokreti
(Kajzerica)
8 0 0 7
Zvjezdice (Kajzerica) 6 1 2 8
Ukupno 137 10 5 139
Kod sve ispitane djece korišten je Test spremnosti za školu (Vlahović-Štetić, V., V. Vizek-
Vidović, L. Arambašić i Ž. Miharija, 1995). Kod pojedine djece bilo je potrebno obaviti dodatno
testiranje i tada je korišten sljedeći instrumentarij:
Goodenough crtež čovjeka,
Likovni test Benderove (LB-R),
Ravenove progresivne matrice (CPM),
Razvojni test Čuturić (RTČ-P).
87
Kod djece je također ispitana i razvijenost glasovne analize i sinteze, koja je osnova za učenje
čitanja i pisanja. Rezultati su prikazani u Tablici 4.6.2.
Tablica 4.6.2. Razvijenost glasovne analize i sinteze po skupinama
Razvijenost glasovne analize i
sinteze
Broj djece (%)
Usvojena 44 (32 %)
U razvoju 73 (53 %)
Nije usvojena 22 (15 %)
Na zahtjev roditelja logopedinja i psihologinja napisale su deset mišljenja o razvojnom statusu
djeteta pred polazak u školu. Komisija za upis u školu donijela je rješenje o odgodi upisa u
školu za dvanaestero djece. Komisija za upis odobrila je raniji upis jednom djetetu, odbila raniji
upis jednog djeteta, a roditelji su odustali od ranijeg upisa u školu za jedno dijete (Tablica
4.6.3.).
Tablica 4.6.3. Broj djece s odgodom upisa u školu i odobrenim ranijim upisom u školu po
odgojno-obrazovnim skupinama za šk. god. 2017./2018.
Odgojno-obrazovna skupina Broj djece s odgodom
upisa u školu za šk. god.
2017./2018.
Broj djece kojoj je odobren
raniji upis u školu za
šk.god.2017./2018.
Loptice (T-19) 1 0
Ptičice (T-19) 1 1
Pužići (T-19) 1 0
Vjeverice (T-19) 0 0
Dupini (Kajzerica) 0 0
88
Kotačići (Kajzerica) 0 0
Slonići (Kajzerica) 1 1
Suncokreti (Kajzerica) 0 0
Zvjezdice (Kajzerica) 0 0
Ukupno 4 2
Logopedinja i psihologinja su redovito pratile napredak djece školskih obveznika uvidom u
njihove radne listove, likovne radove i neposrednim opažanjem djece u skupinama te se
konzultirale o pojedinom djetetu s odgojiteljicama skupine. Za desetoro djece koja su imala
odgodu upisa u školu prošle pedagoške godine te su nastavila pohađati vrtić, izrađeni su i
provođeni individualizirani odgojno-obrazovni programi rada tijekom ove pedagoške godine.
Rezultati ispitivanja i praćenja korišteni su za:
- davanje uputa odgojiteljicama za individualni rad s pojedinim djetetom;
- dodatni individualni rad logopedinje i/ili psihologinje s pojedinim djetetom;
- informiranje i konzultiranje odgojitelja, roditelja, članova stručnog tima;
- davanje dodatnih uputa, te zadataka za pojedino dijete za individualni rad kod kuće, s
ciljem razvijanja svih predvještina važnih za uspješno ispunjavanje zahtjeva školskog
programa;
- informiranje roditelja o potencijalnoj darovitosti djeteta i savjetovanje o
odgovarajućim postupcima roditelja vezano uz ovu posebnu potrebu djeteta;
- psihologinja je obavila 102 razgovara sa 104 roditelja o rezultatima provedenog
ispitivanja spremnosti njihova djeteta za školu; dio razgovora vodile su zajedno
logopedinja i psihologinja kada je to bilo potrebno s obzirom na utvrđene specifičnosti
i poteškoće djeteta.
Članice stručnog tima su temeljem uvida u ponudu radnih listova dale preporuku roditeljima
vezano uz izbor istih u listopadu 2016. U studenom 2016. održana su dva roditeljska sastanka
na temu „Ususret školi“ namijenjena roditeljima djece školskih obveznika, u centralnom
objektu (T-19) i objektu na Kajzerici. U pripremi i realizaciji ovog roditeljskog sastanka
89
sudjelovale su pedagoginja, logopedinja i psihologinja. Tom su prilikom roditeljima podijeljeni
ažurirani leci „Polazak u školu“. U travnju 2017. organiziran je roditeljski sastanak za roditelje
djece školskih obveznika na kojem su gošće bile pedagoginja OŠ „Trnsko“, gospođa Biljana
Manin i defektologinja Guštin te je ostvarena posjeta učiteljica i učenika četvrtih razreda
vrtiću. U područnom objektu Kajzerica pedagoginja OŠ „Kajzerica“, prof. Mirela Sučević,
gostovala na roditeljskom sastanku održanom u travnju 2017. U svim skupinama, u kojima su
bila djeca školski obveznici, odgojiteljice su održale roditeljske sastanke na kojima su kroz
primjere iz prakse pokazale na koji način se u posljednjoj godini boravka djece u vrtiću radi na
svim aspektima spremnosti za školu.
U travnju 2017. djeca školski obveznici iz centralnog objekta (Trnsko 19) posjetila su Osnovnu
školu „Trnsko“, a djeca školski obveznici iz objekta na Kajzerici posjetila su Osnovnu školu
„Kajzerica“. Ove pedagoške godine realizirale sastanak članica stručnog tima Vrtića sa
stručnim suradnicama OŠ „Kajzerica“ s ciljem što lakšeg prijelaza djece iz vrtića u školu.
4.7. Djeca s posebnim potrebama
Djeca predškolske dobi s posebnim potrebama čine skupinu koja zbog različitih specifičnih
potreba za osiguranjem primjerenog razvoja treba osobitu stručnu pomoć, ovisno o vrsti i
stupnju teškoće u razvoju ili darovitosti .
Psihologinja i logopedinja su sustavno pratile različite aspekte razvoja sve djece, a posebno
djecu s prolaznim, potencijalnim i trajnim posebnim potrebama (Tablica 4.7.1.). Praćenje je
provedeno: promatranjem u skupini, testiranjem, razgovorom s djetetom, razgovorom s
odgojiteljima, praćenjem uz razvojne liste, razmjenom informacija s drugim članicama
stručnog tima, uvidom u medicinsku dokumentaciju i razgovorima s roditeljima.
90
Tablica 4.7.1. Broj djece s posebnim potrebama u pedagoškoj godini 2016./2017.
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA JASLICE
broj djece
VRTIĆ
broj djece
UKUPNO
DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
- oštećenje vida 0 8 8
- oštećenje sluha 0 0 0
- motoričke smetnje 18 19 37
- intelektualne teškoće 0 0 0
- poremećaj govora i jezika 8 174 182
- neurološki poremećaji 4 11 15
- poremećaji u ponašanju i emocijama 3 40 43
- ponašanja i stanja djece i njegova okruženja kao
faktor rizika
9 52 61
- zdravstvene teškoće 20 91 111
- autizam i PAS 0 2 2
- Down syndrom 0 1 1
- ADHD 0 4 4
- teškoće socijalne komunikacije 2 4 6
- višestruke teškoće 2 8 10
UKUPNO 66 414 480
- broj djece s PTV 4 10 14
DAROVITA I POTENCIJALNO DAROVITA DJECA 3 24 27
UKUPNO (DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I
DAROVITA I POTENCIJALNO DAROVITA DJECA)
69 438 507
Vodi se 507 dosjea za djecu s posebnim potrebama, što uključuje kontinuirano praćenje djece
od strane odgojitelja i stručnog tima, a provođeno je 30 individualiziranih odgojno-obrazovnih
programa za djecu s posebnim razvojnim i zdravstvenim potrebama. U provedbu tih programa
uključeni su odgojitelji i članice stručnog tima.
91
Logopedinja je procijenila glasovno govorno jezični i komunikacijski status kod 205 djece. U
logopedske vježbe u vrtiću bilo je uključeno 45 djece s poremećajima jezično-govorno-
glasovne komunikacije. Broj djece s poremećajima jezično govorno glasovne komunikacije
prikazan je u Tablici 4.7.2. Za logopedsku procjenu je korišten sljedeći instrumentarij: Reynell
razvojne ljestvice govora (RLJG), Test artikulacije (Vuletić), Peabody slikovni test rječnika
(PPVT-III-HR), Test razumijevanja gramatike (Trog-2:HR), Modificirana ljestvica za probir
autizma u djece dobi 16-30 mjeseci (M-CHAT), Test za procjenjivanje predvještina čitanja i
pisanja (PredČiP), Instrument za procjenu jakosti mucanja (Riley).
Tablica 4.7.2. Broj djece s poremećajima jezično-govorno-glasovne komunikacije
DJECA S POREMEĆAJIMA
JEZIČNO-GOVORNO-GLASOVNE KOMUNIKACIJE
Broj djece
Artikulacijski poremećaji 101
Poremećaji glasa 8
Poremećaji tečnosti govora
(mucanje, brzopletost, dječja apraksija)
9
Jezične teškoće
(zakašnjeli jezični razvoj, posebne jezične teškoće, teškoće
usvajanja predvještina čitanja i pisanja)
65
Komunikacijski poremećaji 8
Djeca s TUR/ PP (uz primarnu teškoću imaj i neki od poremećaja
jezično glasovno govorne komunikacije)
10
UKUPNO 201
Logopedinja je obavila 130 razgovora s roditeljima o glasovno govorno jezičnom i
komunikacijskom statusu djeteta, praćenju i poticanju govorno jezičnog razvoja te o
uključivanju u logopedske vježbe.
Kod djece školskih obveznika i djece čiji su roditelji promišljali o eventualnom ranijem upisu u
školu (N=139) ispitivan je razvojni status djeteta pred polazak u osnovnu školu. Razvojna
procjena provedena je kod djece s posebnim potrebama kod koje je postojala indikacija.
92
Ove pedagoške godine je dvanaestero djece s teškoćama u razvoju bilo uključeno u
Vrtić temeljem ugovora koji je navodio uključenost pomagača kojeg osigurava vrtić. Dvoje
djece uključeno je u redoviti desetsatni program te je pomagač – treći odgojitelj bio angažiran
dva do tri puta tjedno po 5,5 sati. Ostala djeca bila su uključena u skraćeni redoviti program
od 2 do 5 puta tjedno u trajanju od 3 do 5 sati. Praćenjem djece tijekom boravka u skupini
pokazalo se opravdanim uključivanje pomagača u smislu osiguravanja sigurnost djeteta samog
i ostale djece u skupini kao i povećanja dobiti za samo dijete na način aktivnog poticanja svih
područja razvoja. Ove pedagoške godine je sedam trećih odgojiteljica bilo zaposleno u funkciji
pomagačica djeci s teškoćama. Za jedno je dijete s teškoćama u razvoju tijekom prva tri
mjeseca boravka u vrtiću pomagač bila majka, a nakon tog razdoblja je uključena volonterka –
studentica Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, koja je potom bila pomagač u razdoblju od
pet mjeseci. Članice stručnog tima vrtića bile su uključene u pripremu djece, roditelja i
odgojiteljica za polazak ove djece u vrtić, praćenje djece u skupini i intenzivnu komunikaciju s
roditeljima, te profesionalnu suradnju s pomagačicama u skupini. Za djecu je izrađen,
provođen i evaluiran individualizirani odgojno-obrazovni program rada. Nastojali smo
ostvariti što kvalitetniju suradnju s roditeljima djece s teškoćama u razvoju kroz svakodnevnu
razmjenu informacija o djetetu između roditelja i odgojiteljica, poticanje na dolaske na
roditeljske sastanke i zajednička druženja s djecom i roditeljima, te razmjenu informacija i
savjetodavne razgovore roditelja i članica stručnog tima.
Održali smo sedam radnih sastanak trećih odgojiteljica na kojima su uz psihologinju po
potrebi bile prisutne i druge članice stručnog tima, i to pedagoginja i logopedinja. Teme
dvosatnih radnih sastanak bile su: Vođenje pedagoške dokumentacije i ostali poslovi trećih
odgojiteljica; Uloga trećeg odgojitelja; Razvojni profil; Briga o sebi; Igra; Nepoželjna ponašanja;
Komunikacija.
Tijekom pedagoške godine 2016./2017. realizirali smo «Program poticanja razvoja
darovitosti djece predškolske dobi». Izvješće o provedbi programa sastavni je dio ovog
Godišnjeg izvješća. Vjerujemo da smo kroz ovaj program doprinijeli još kvalitetnijem
zadovoljavanju potreba i ove skupine djece s posebnim potrebama. Za potencijalno darovitu
djecu koja jesu i onu koja nisu bila obuhvaćena ovim kraćim programom, članice stručnog tima
bile su uključene u osmišljavanje poticaja u sklopu redovitog programa.
93
Na temelju svih provedenih praćenja u skupini, razvojnih lista koje su ispunjavali
odgojitelji i roditelji, kao i testiranja djece, psihologinja i logopedinja su davale odgojiteljima
pisane smjernice za planiranje poticaja za pojedino dijete te održale konzultacije vezano uz
dobivene smjernice i nakon dogovorenog razdoblja praćenja i poticanja ponovne konzultacije
o ostvarenim pomacima ili eventualnim teškoćama. Vezano uz pružanje stručne podrške
odgojiteljicama, preporučile su stručnu literaturu ili osigurala stručne tekstove na teme vezane
uz razvoj djece. Bile su uključene u konzultacije u sklopu pripreme roditeljskih sastanaka koji
su temom bili vezani uz zadovoljavanje svih potreba i prava djece i ojačavanje roditeljskih
kompetencija te sudjelovala u pripremi individualnih razgovora odgojiteljica s roditeljima
pojedine djece.
Psihologinja je obavila 264 razgovora s roditeljima, pri čemu je najveći broj razgovora bio na
poticaj psihologa. Opći sadržaj razgovora prikazan je u tablici 4.7.3.
Tablica 4.7.3. Razgovori psihologa s roditeljima s obzirom na sadržaj
RAZGOVORI PSIHOLOGA S RODITELJIMA O: BROJ RAZGOVORA
odgojnim problemima 40
obiteljskim problemima 33
razvojnom statusu djeteta i eventualnim emocionalnim teškoćama
i teškoćama u ponašanju djeteta
76
potencijalnoj darovitosti djeteta 4
razvojnom statusu djeteta pred polazak u školu 102
unaprjeđenje suradnje obitelji i vrtića 9
UKUPNO 264
Roditelji su unaprijed obaviješteni o provedbi procjene razvojnog statusa pred polazak
u školu djece školskih obveznika putem obavijesti u kutićima za roditelje, a nakon obavljenog
testiranja pružena im je mogućnost dobivanja povratne informacije o spremnosti djeteta za
školu i o razvojnom statusu djeteta kroz individualni razgovor s psihologom, koju je najveći
broj roditelja iskoristio kao što je vidljivo iz tablice 4.7.3. Uz jačanje roditeljskih kompetencija
94
putem individualnog savjetovanja i roditeljskih sastanaka, psihologinja je ažurirala i letke za
roditelje na različite teme, te sudjelovala u kreiranju tekstova za kutiće za roditelje.
U situacijama složenih obiteljskih odnosa psiholog je bio aktivno uključen u traženje
načina za zaštitu interesa i prava djeteta te je surađivao s nadležnim centrima za socijalnu skrb
(Centar za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Novi Zagreb i Podružnica Sesvete).
Po potrebi su ostvareni kontakti s drugim nadležnim institucijama u kojima su pojedina
djece uključena u tretmane (Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, nadležni
pedijatri, Centar za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Centra za
odgoj i obrazovanje Tuškanac, Podružnica Prekrižje, Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek).
Intenzivna je bila suradnja svih članova stručnog tima u identificiranju, praćenju i tretmanskom
radu, kao i u planiranju, realizaciji i vrednovanju odgojno-obrazovnog rada s djecom s
teškoćama.
Uspoređujući plan i ostvareno vezano uz zadovoljavanje potreba djece s posebnim
potrebama možemo reći da smo proveli intenzivniji konzultativni rad s trećim odgojiteljima
kroz radne sastanke, a nastojanja će nam u sljedećoj pedagoškoj godini biti usmjerena na
intenzivniji individualni konzultativni rad s odgojiteljima vezano uz djecu s posebnim
potrebama, planiranje, praćenje i realizaciju individualiziranih odgojno-obrazovnih programa
rada. Ove je pedagoške godine provođen veći broj individualiziranih odgojno-obrazovnih
programa. Objavljeni su i novi edukativni tekstovi za roditelje na web stranici vrtića i putem
kutića za roditelje. Ostvaren je veći broj individualnih razgovora s roditeljima djece s
teškoćama u razvoju koje su vodile treće odgojiteljice i/ili članice stručnog tima Vrtića.
Realizirali smo jedan ciklus programa «Rastimo zajedno» kao i ciklus radionica u sklopu „Kluba
očeva RZ“, pri čemu je sudjelovanje omogućeno svih zainteresiranih roditeljima djece
polaznika našeg vrtića, ali i drugima. Želja nam je uključiti se u edukaciju za provođenje
programa „Rastimo zajedno plus“ i time povećati dostupnu podršku roditeljima djece s
posebnim potrebama u našem Vrtiću. Uz očekivano povećanje broja djece s teškoćama koja
zahtijevaju pomagača kako bi se ostvario optimalan utjecaj boravka u vrtiću na sve aspekte
djetetovog razvoja, proširit ćemo lepezu pomagača koji će se uključiti u rad našeg vrtića.
Ove pedagoške godine bili smo organizatori volontiranja u sklopu projekta „Podrška
razvoju potencijala djece s posebnim potrebama u dječjem vrtiću“ u suradnji s Volonterskim
centrom Zagreb. U projekt se uključilo 13 volontera. Uz navedene, kao pomagači djeci s
posebnim potrebama u rad su se uključile i dvije volonterke studentice logopedije na
95
Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu koje su na taj način realizirale satnicu u sklopu kolegija
vezanog uz volonterski rad na fakultetu. Uglavnom su se volonteri uključivali u rad u vrtiću
jedanput tjedno u trajanju od tri sata, a prosječno trajanje volontiranja bilo je tri mjeseca. S
obzirom na razvojna odstupanja kod pojedine djece, radi osiguravanja njihovog sigurnog i
poticajnog boravka u dječjem vrtiću, potrebna je posebna pažnja, briga i podrška odraslih. Rad
volontera kroz stvaranje odnosa povjerenja s djetetom bio je usmjeren na poticanje razvoja
svih djetetovih kompetencija, a ovisno o razvojnim specifičnostima svakog pojedinog djeteta,
naglasak je bio na poticanju komunikacije s drugom djecom u skupini, poticanju na
sudjelovanje u svim aktivnostima skupine, podršci razvoju samostalnosti djeteta, te razvoju
specifičnih vještina i znanja djeteta (primjerice, razvoju predčitalačkih vještina djece školskih
obveznika). Sve aktivnosti volontera ostvarivale su se uz sustavnu podršku odgojitelja i članova
stručnog tima vrtića. Roditelji pojedinog djeteta obaviješteni su o uključivanju volontera u rad
skupine i pojačanu brigu o djetetu i za to davali svoju pismenu suglasnost. Dobiti za naš vrtić
kroz ovaj projekt vidimo u osiguravanju uvjeta za siguran i poticajan boravak djece s posebnim
potrebama u vrtiću, prihvaćanju različitosti od strane druge djece i roditelja, te u većoj
osjetljivosti zajednice na specifične potrebe djece s posebnim potrebama i potrebu
osiguravanja uvjeta za njihovo zadovoljavanje. Vjerujemo da su i volonteri stekli nova znanja
o potrebama djece s razvojnim odstupanjima, nove vještine u radu s djecom, povećanu
spremnost na prihvaćanje različitosti, iskustvo rada u timu, kao i unaprijedili svoje
komunikacijske vještine te osjetili osobno zadovoljstvo iskustvom pomaganja i uočenim
napretkom djece. Volonterima koji su volontirali u razdoblju dužem od tri mjeseca bez prekida
je izdavana Potvrda o kompetencija stečenim kroz volontiranje. Uključivanje volontera kao
pomagača djeci s posebnim potrebama zahtijeva dobar postupak selekcije i pripreme samih
volontera, ali i odgojitelja, te kasnije praćenje i podršku volonterima. Radi obavljanja tih
poslova imenovan je koordinator volontera, a tu je ulogu tijekom ove pedagoške godine
obavljala stručna suradnica – psihologinja. U većini situacija pokazalo se korisnim za dijete
samo i ostalu djecu u skupini te konstruktivnim za odgojitelje, uključiti volontera, te ćemo s
takvom praksom nastaviti i sljedeće pedagoške godine.
96
4.8. Upitnik za djecu
Tijekom mjeseca svibnja 2017. godine odgojitelji su kroz razgovor s djecom školskim
obveznicima primijenili upitnik s ciljem ispitivanja zadovoljstva djece boravkom u vrtiću,
njihovih interesa, opterećenja i prijedloga za promjene. Na pitanja je odgovorilo ukupno 120
djece, i to 30 djece iz četiri starije vrtićke skupine (Loptice - 3 djece, Pužići– 14 djece, Zvjezdice
– 5 djece i Suncokreti – 8 djece), 50 djece iz dvije predškolske skupine (Vjeverice – 24 djece i
Kotačići – 26 djece), 10 djece iz jedne mješovite skupine (Dupini) i 30 djece iz dvije mješovite
skupine s posebnim programom ranog učenja engleskog jezika (Slonići – 15 djece i Ptičice – 15
djece).
Na pitanje „Voliš li ići u vrtić?“ troje djece je odgovorilo da ne voli ići u vrtić, a sva su
ostala u djeca odgovorila da vole ići u vrtić. Najčešći razlozi koje djeca navode su to što u vrtiću
imaju puno prijatelja i što se ovdje igraju, a u manjem broju kao razloge navode to što je u
vrtiću zabavno, mogu svašta naučiti i što puno toga uče.
Na pitanje „Koga voliš u vrtiću?“ gotovo sva djeca navode prijatelje, općenito ili
poimence, a dio ih navodi i odgojiteljice i odgojitelje („tete“ i „stričeki“).
Na pitanje „S kim se voliš igrati?“ gotovo sva djeca navode imena prijatelja pri čemu
najveći dio ponavlja imena onih koje su spomenula u odgovoru na prethodno pitanje.
Kao odgovori na pitanje „S čim se voliš najviše igrati?“ pojavljuju se sljedećom
čestinom: kockama (27), u likovnom kutiću (21), autićima (9), lutkama (7), slagati slagalice (7),
u kutiću kuhinje (5), na spravama na dvorištu (4), u kutiću istraživanja (2), u obiteljskom kutiću
(2), loptom (1).
Na pitanje „Što te smeta u vrtiću?“ najveći broj djece navodi da im ništa ne smeta, dok
preostala djeca navode sljedeće: kad se djeca tuku (12), buka (8), svađe (6), ruganje (2), kad
mi netko nešto ne da (2).
Na pitanje „Kad si u vrtiću žalostan?“ najveći broj djece navodi da nikada nisu žalosni,
a ostali kao razloge navode: kad padnem i udarim se (7), kad mi nedostaje mama (5), kad netko
plače (1), kad me nitko ne tješi kada sam tužna (1), kad me nešto boli (1), kad roditelji dođu
ranije, a želim se još igrati (1).
Na pitanje „Što bi promijenio u vrtiću?“ najveći broj djece odgovara da ne bi promijenili
ništa, a ostali navode promjene koje se odnose na nove igračke, uređenje prostora, životinje
u vrtiću i promjene u ponašanju (nema vikanja, ružnih riječi, svi se drže dogovora).
97
Odgajateljice i odgojitelji su ispitali ukupno 120 djece iz devet odgojnih skupina. Uzorak
su činila djeca koja s obzirom na dob imaju najduže iskustvo boravka u vrtiću. Pitanjima se
željelo steći uvid u dječja razmišljanja o vrtićkoj svakodnevnici. U dječjim odgovorima došlo je
do izražaja što djeca vole, a što im smeta, što je važna smjernica za rad odgajatelja. Dobivene
spoznaje uz informacije i uvide dobivene na druge načine, mogu pomoći svima uključenim u
rad s djecom u razumijevanju dječjih potreba, želja i razmišljanja te kao osnova za planiranje
odgojnog djelovanja.
98
5. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA
U nastavku slijedi izvješće po pojedinim područjima stručnog usavršavanja.
5.1. Interno stručno usavršavanje
Odgojiteljska vijeća
U pedagoškoj godini 2016./2017. održano je pet sjednica Odgojiteljskog vijeća, u trajanju od
dva sata, kao što je i planirano. Podatke o temama i nositeljima aktivnosti prikazujemo u tablici
koja slijedi.
Tablica 5.1.1. Održane sjednice Odgojiteljskog vijeća
Rb. Datum Tema Mjesto Nositelj
1.
27.09.2016.
Utvrđivanje prijedloga Godišnjeg plana i
programa rada DV Trnsko za pedagošku
godinu 2016./2017.
Kurikulum DV Trnsko za pedagošku godinu
2016./2017.
PO
Kajzerica
ravnateljica
članovi
stručnog
tima
odgojitelji
2. 31.01.2017.
Osvrt na tijek prilagodbe za pedagošku
godinu 2016./2017
Sigurnosno zaštitne mjere i protokoli
postupanja u rizičnim situacijama
Donošenje odluke o prijedlogu mentora za
logopeda i odgojitelje pripravnike i
usvajanje plana stažiranja.
Donošenje odluke o mentorima za
vježbaonicu metodike glazbene kulture.
PO
Kajzerica
ravnateljica
članovi
stručnog
tima
odgojitelji
99
Osim formalnih propisanih obveza, Odgojiteljska vijeća ispunila su i namjenu stručnog
usavršavanja, osobito u dijelu predviđenom za razmjenu znanja sa stručnih usavršavanja.
Interni stručni aktivi
Tijekom pedagoške godine realizirani su svi planirani stručni aktivi.
S obzirom na broj odgojitelja, planirane metode rada (radionica, rad u manjim skupinama,
rasprava), stručni aktivi odvijali su se i u Trnskom i u p.o. Kajzerica.
Izlaganja sa stručnih usavršavanja izvan
ustanove
3.
25.04.2017.
Oblikovanje ponašanja i afirmativne
komunikacije u radu s djecom predškolske
dobi i zaštiti osobnog i grupnog identiteta
kroz rituale i okruženje za učenje
PO
Kajzerica
Renata
Kubelka,
defektolog
savjetnik,
DV Špansko
4.
13.06.2015.
Prijedlog plana i programa rada za ljetni
period, Organizacija rada tijekom srpnja i
kolovoza, Organizacija rada za pedagošku
godinu 2017./2018.
PO
Kajzerica
ravnateljica
članice
stručnog
tima
odgojitelji
5.
28.08.2017.
Izvješće o ostvarivanju godišnjeg plana i
programa za pedagošku godinu
2016./2017.
Priprema za period prilagodbe
PO
Kajzerica
ravnateljica
članice
stručnog
tima
odgojiteljice
100
Tablica 5.1.2. Održani stručni aktivi
Rb. Datum Tema Mjesto Nositelj
1.
12. 10. 2016.
Nacionalni kurikulum zarani i
predškolski odgoj i obrazovanje
PO Kajzerica
Andrea Jamičić,
pedagoginja
Ivna Batarelo,
pedagoginja
13.10.2016. Trnsko
2. 17.11.2016.
Rad na projektu kao model
integriranog učenja djece
predškolske dobi
PO Kajzerica
Andrea Jamičić,
pedagoginja
Ivna Batarelo,
pedagoginja
3.
21.12.2016.
Emocionalna pismenost u vrtiću-
teorijski okvir i radionica
DV Trnsko
PO Kajzerica
Vesna
Hercigonja
Novković 17.01.2017.
4. 23.02.2017. Suradnja odgojitelja i suvremene
obitelji
PO Kajzerica
Andrea Jamičić,
pedagoginja
Ivna Batarelo,
pedagoginja Trnsko 22.02.2017
5. 30. 03. 2017. Ostvarivanje suradnje s
roditeljima u odgojnoj skupini
Trnsko Odgojitelji DV
Trnsko Kajzerica
6. 04.05.2017. Projekti odgojnih skupina DV
Trnsko
DV Trnsko
PO Kajzerica
Odgojitelji DV
Trnsko
101
Predavanja i radionice
Osim planiranih sjednica Odgojiteljskih vijeća i stručnih aktiva, tijekom godine održano
je i predavanje za odgojitelje „ Prva pomoć u vrtiću“ , te su odgojitelji područnog objekta
Kajzerica sudjelovali na predavanju prof. Jasne Cvetković – Lay „Kvalitataivna analiza iznimnog
uratka, procjena obilježja uratka i sposobnosti djeteta predškolske dobi.
Radni dogovori, timska planiranja i refleksije
Timske refleksije održavale su se, prema planu, u periodu od listopada do lipnja
dvotjedno (1,5 h po odgajatelju mjesečno). Tijekom ove pedagoške godine pedagoginja vrtića
je na osnovu praćenja potreba svih sudionika u procesu pripremala i poticala refleksije,
radionice i aktive koji su se vezali uz razvoj ustanove za rani odgoj s naglaskom na poticanju
dokumentiranja procesa i stvaranju poticajnog okruženja .
Refleksije su vođene svaki tjedan u objektima Trnsko i Kajzerica te su ih vodile pedagoginnje.
Na refleksijama smo odvojili odgojitelje jasličkih i vrtićkih skupina. Odgojitelji su donosili
odabranu pedagošku dokumentaciju koju smo timski promišljali. Isto planiramo i u sljedećoj
godini, ali je potrebno i detaljnije razraditi plan timskih sastanaka odgojitelja kako bi se
intenzivirala i produbilo zajedničko promišljanje odgojno-obrazovnog procesa. Pokazala se
potreba za što više zajedničkih promišljanja odgojitelja, kako zajedničkog planiranja rada, tako
i vrednovanja.
Pripravnici odgojitelji
Tablica 5.1.3. Pripravnici u ped.god. 2016./2017.
Ime i prezime Razdoblje staža Povjerenstvo za stažiranje
102
Anita Ciković 13.09.2016. – svibanj, 2017. Vesna Pintarić - ravnateljica, Volija
Modrić Bošnjak –mentor, Andrea
Jamičić
Petra Plešić 22.02.2016. -21.02.2017. Mirjana Mikovčić, Krešimir Stergar –
mentor, Andrea Jamičić
Ana Kruneš 03.12.2015. -02.12.2016. Mirjana Mikovčić, Christine Posavec -
mentor, Andrea Jamičić
Ana Barković 03.12.2015. -02.12.2016. Mirjana Mikovčić – ravnateljica, Morana
Bertol – mentor, Andrea Jamičić
Andrea Jović 20.04.2017. – 19.04.2018. Vesna Pintarić- ravnateljica, Ines Kuharić
– mentor, Andrea Jamičić
Petra Zelić
(Kovačević)
20.04.2017. – 19.04.2018. Vesna Pintarić – ravnateljica, Diana
Gašparović - mentor, Ivna Batarelo
Studenti
I u ovoj smo pedagoškoj godini nastavili suradnju s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta
u Zagrebu, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za pedagogiju). Studenti
navedenih studija u našem su vrtiću obavljali stručno-pedagošku praksu, kako u objektu u
Trnskom 19, tako i u p.o. Kajzerica.
Tablica 5.1.4. Popis studenata u ped.god. 2016./2017.
Fakultet Godina studija Trajanje prakse Broj studenata
Preddiplomski
sveučilišni studij rani
i predškolski odgoj i
obrazovanje
1.
15.9.- 21.9. 2016. 1
25.5. – 2.6. 2017 3
13.2. – 17.2. 2017 3
22.2. – 26.2. 2017 3
103
Preddiplomski
sveučilišni studij rani
i predškolski odgoj i
obrazovanje
2.
23.9. – 6.10.2016.
1
Preddiplomski
sveučilišni studij rani
i predškolski odgoj i
obrazovanje
3.
5.9.-16.9.2016. 1
10.3. – 12.5.2107
5
Filozofski fakultet u
Zagrebu, Odsjek za
pedagogiju
2.
6.3. – 10.3.2017 4
27.2. – 3.3. 2017 4
Učiteljski fakultet u
Zagrebu
,vježbaonica za
Metodiku glazbene
kulture
3.
9.3. – 6.4.2017.
26
UKUPNO 51
Tijekom pedagoške godine omogućili smo studenticama provedbu istraživanja i aktivnosti za
potrebe izrade diplomskog rada na temu „Slikovnica“ pod mentorstvom Svetlane Novaković
iz kolegija Metodike likovne kulture , te diplomskog rada „Mediji u osobnom i profesionalnom
životu odgojitelja“ pod mentorstvom Lane Ciboci, mag.comm.
104
Vježbaonica za Metodiku glazbene kulture
U pedagoškoj godini 2016./2017. nastavljena je suradnja s Učiteljskim fakultetom
Sveučilišta u Zagrebu i prof. Brankom Bubalo Paliska u sklopu ostvarivanja metodičkih vježbi
iz kolegija Metodika glazbene kulture.
U područnom objektu Kajzerica realizirane su metodičke vježbe za 26 studenta 3.
godine redovnog studija. Odgojiteljice- mentorice studentima su bile Asja Marić, Ines Kuharić,
Nataša Matulić, Christine Posavec, Nedjeljka Kožarić, Ivana Žalac. U metodičkim vježbama
sudjelovala su djeca odgojno – obrazovnih skupina Lavići, Točkice, Pingvini, Slonići, a vježbe
je koordinirala i organizirala pedagoginja Jamičić.
Odgojiteljice mentorice bile su prisutne u neposrednom radu studenata s djecom u čiji
je planiranje bila uključena prof. Bubalo. Analizu provedenog rada studenata provela je pfrof.
Bubalo Paliska.
5.2. Stručno usavršavanje izvan ustanove
Tablica 5.5. Stručna usavršavanja stručnih djelatnika u ped. god. 2016./2017.
Tema
Sudionici
Datum i organizator/
mjesto
Likovnost i dijete
Iva Ćorić, Ilijana Čalušić
02.02.2017.Udruga odgojitelja, DV Cvrčak
Stručno metodična priprema za polaganje stručnog ispita
Diana Gašparović
Petra Zelić (Kovačević)
01.06.2017.,AZOO, DV Kustošija
Malo dijete i odgoj uz glazbu Valerija Bedeković 03.10.2016., mr.sc.H.Gospodnetić, POU Samobor
105
Rana intervencija u ranom djetinjstvu
Ines Kahlina 25.10.2016., Centar „Mali dom“, Zagreb
Edukacija za provođenje CAP programa
Krešimir Stergar, Marijana Smerić Pecigoš, Morana Bertol
17./18.02.2017., 27.03.2017. Korak po korak, DV Medo Brundo, Zagreb
Stručno metodička priprema za polaganje stručnog ispita
Christine Posavec, Ana Barković, Morana Bertol
18.10.2016., AZOO, DV Potočnica
"Je li odgoj moda, znanost ili instinkt?"
Diana Lovinčić
28.09.2016.,Udruga Čarobna svjetiljka, Zagreb
Fun with english Diana Lovinčić, Mirna Kuže
12.10.2016., Udruga Tutor, Zagreb
Postavljanje granica
Diana Lovinčić 19.10.2016., Udruga Čarobna svjetiljka, Zagreb
Psihološke igre roditelja i djece
Diana Lovinčić 21.11.2016.,Centar Proventus, Zagreb
"Sretan roditelj za sretno dijete" ciklus radionica
Diana Lovinčić 01.12.2016.,Sirius, Zagreb
Strategije učenja Diana Lovinčić, Ines Kuharić, Dubravka Devčić
12.04.2017.,Sanela Gnjatović, Zagreb
Digital storytelling
Dubravka Devčić
15. 03.2017., Sanela radionice, Zagreb
Što ubrajamo u rano poticanje emocionalnog i intelektualnog razvoja
Diana Lovinčić 19.04.2017., Harfa i Centar Proventus, Zagreb
Važnost profesionalnog razvoja odgojitelja za stvaranje kvalitetnog kurikuluma dječjeg vrtića?
Diana Lovinčić 16.05.2017.,AZOO,DV Zipkica,Zabok
Epidemija agresivnosti i emocionalnih teškoća kod djece
Diana Lovinčić 23.05.2017.,Udruga Čarobna svjetiljka, Zagreb
Jesenska katehetska škola za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama - "Milosrđe i put"
Klara Rukavina 24.09.2017.,AZOO, Zagreb
Jesenska katehetska škola za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama - "Milosrđe - put istinskog življenja"
Sanja Rašpica
21.-22.10.2016., AZOO, Zagreb
106
Jesenska katehetska škola za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama - Komunikacija i milosrđe
Sanja Rašpica 11. i 12. 11. 2016.
Nadbiskupski pastoralni institut, Zagreb
Jačanje kompetencija odgojitelja na području umjetničke/ plesne pedagogije (4. i 6 modul)
Christine Posavec, Ana Piljek
15.11.2016, AZOO, DV Trnsko
06.02. 2107. AZOO, DV Izvor
Procjena i tretman specifičnih teškoća u učenju- novi pristupi
Ivana Mikac 23. - 24.2.2017., AZOO, Pula
What can research tell us about choosing word for therapy with preschool children, dr. Stephanie Stokes
Ivana Mikac
27.06.2017., Poliklinika Suvag, Zagreb
Izvaredan preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Mirja Karla Šuljak
Tijekom pedagoške godine, Učiteljski fakultet u Zagrebu
Program ranog učenja engleskog jezika u dječjim vrtićima
Ivana Žalac, Ines Kuharić
14.09.2016., Udruga Tutor, Zagreb
Regionalna smotra projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade RH
Vesna Gradištanec
14.03.2017., AZOO, DV Radost ,Jastrebarsko
Edukacija za vođenje kraćeg specijaliziranog programa- igraonice za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi
Miljenko Joković, Andrea Jamičić
07.02.2017.; 07.03.2017.; 04.04.2017.; 02.05.2017.
Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić", Zagreb
Dimenzije građanskog odgoja i mogućnosti definiranja ishoda i izvora učenja i poučavanja u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Josipa Kruneš
19.12.2016.,AZOO, DV Trnsko
107
Motorička znanja djece predškolske dobi (predstavljanje projekata i rezultata istraživanja)
Josipa Kruneš 10.06.2017., Kineziološki fakultet, Zagreb
Standardizacija kriterija kvalitete kao preduvjet razvoja kurikuluma dječjih vrtića
Morana Bertol
02.05.2017., AZOO, DV Ivana B,Mažuranić, Zagreb
Jačanje kompetencija odgojitelja u području likovne umjetnosti
Morana Bertol 20.09.2016., AZOO, DV Grigor Vitez, Zagreb
Godišnja konferencija voditelja programa Rastimo zajedno i rastimo zajedno plus
Marijana Smerić Pecigoš, Nedjeljka Kožarić, Diana Gašparović, Nives Stipčić
17. - 18. 03.2017., Centar za podršku roditeljstvu Rastimo zajedno, Unicef, AZOO, Zagreb
Uloga psihologa u dijagnosticiranju i tretmanu djece i odraslih s deficitom pažnje (hiperaktivnim poremećajem)
Marijana Smerić Pecigoš
17.09.2017., HPD, Zagreb
Diferencijalna dijagnostika i tretman razvojnih poremećaja kod djece (s naglaskom na Aspergerov sindrom)
- supervizijski susret
Marijana Smerić Pecigoš
29.03.2017., 02.06.2017.
Psihološki centar Sever, Zagreb
Emotional competence in the school:Smile
Marijana Smerić Pecigoš
07.06.2017., DV Petar Pan, Hotel Westin Zagreb
Okrugli stol o razvoju mreže podrške djeci čiji su roditelji u zatvoru
Marijana Smerić Pecigoš
14.06.2017., Ministarstvo pravosuđa;Ured pravobaraniteljice za djecu; Udruga Roda; Zagreb
Jačanje kompetencija odgojitelja na području umjetničkog/lutkarskog, dramskog
Ana Piljek 14.02.2017., AZOO, Zagreb
Jačanje kompetencija odgojitelja na području umjetničke/ plesne pedagogije (4. i 6 modul)
Ana Piljek 27.10.2016., AZOO, DV Lojtrica, Velika Mlaka
Stvaranje preduvjeta za uspješno ostvarivanje programa ranog učenja stranih jezika od najranije dobi
Diana Gašparović
06.12.2016., AZOO, DV Siget, Zagreb
Branka Idžan, Romana Majstorović
14.12.2016., OMEP Hrvatska, Zagreb
108
Odgoj za zajedništvo - interkulturalne kompetencije u ranom djetinjstvu
Praćenje stručne literature
Vrtić je kontinuirano nadopunjavao postojeći fond stručne i dječje literature vrtićke
knjižnice novim, aktualnim izdanjima s područja predškolskog odgoja kao i s područja srodnih
znanstvenih disciplina. Knjižnica je obogaćena sa stručnim naslova koji su najnoviji prikaz
iskustava pedagoške prakse i dostignuća . Kako bi odgojitelji područnog objekta imali stručnu
literaturu svakodnevno dostupnom dio fonda knjižnice ( veći broj istih naslova) preseljen je u
područni objekt. Knjižnica je svakodnevno dostupna svim djelatnicima. Uz stručnu literaturu u
fondu knjižnice nalaze se i časopisi Dijete –vrtić- obitelj, Napredak i Školske novine.
109
6. SURADNJA S RODITELJIMA
Kroz čitavu godinu s roditeljima težimo ostvariti takav oblik zajedništva koji omogućuje
razmjenu različitih iskustava i znanja o djetetu, koja proizlaze iz razlika između obiteljskog i
institucionalnog konteksta njegova življenja, a pridonose razvoju odgojno-obrazovnog
pristupa koji je u skladu s djetetovim individualnim i razvojnim potrebama i posebnostima. U
prilog tome idu i najnovija istraživanja o razvoju djece, društvenim promjenama i potrebama
suvremenog roditelja. Uzimajući ih u obzir i uvažavajući činjenicu da su roditelji primarni
odgojitelji svome djetetu, intenzivno radimo na tome da im omogućimo da se u vrtiću osjećaju
uvaženim, prihvaćenim, pozvanim da sudjeluju, vrednuju, predlažu, utječu na uvjete života u
vrtiću. Uz to, kontinuirano osvješćujemo obvezu profesionalne suradnje s roditeljima u smislu
osmišljavanja novih oblika suradnje s roditeljima te izgrađivanja partnerskog odnosa tijekom
svih godina djetetovog boravka u vrtiću.
Bitne zadaće u ovoj pedagoškoj godini su nam bile:
Unapređivanje suradničkih i stvaranje partnerskih odnosa s roditeljima i
Unapređivanje kvalitete komunikacije s roditeljima
Kontinuiranim razgovorima na refleksijama vjerujemo da smo postigli određene kvalitativne
iskorake vezane za kvalitetu profesionalne komunikacije s roditeljima. S roditeljima smo
surađivali na razini vrtića i odgojno-obrazovnih skupina.
Oblici suradnje prisutni u našem vrtiću tijekom ove godine su bili:
- roditeljski sastanci – redoviti na razini skupine te interesni roditeljski sastanci
- individualni razgovori – s odgojiteljima, ravnateljicom i članicama stručnog
tima
- kutići za roditelje – prezentacija rada u skupini putem foto dokumentacije i dječjih
radova, edukativni panoi
- druženja djece, roditelja i odgojitelja – na kraju pedagoške godine i u
posebnim prigodama (Dani dječjih vrtića Grada Zagreba)
- uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces
- edukativni letci o različitim temama
- web stranica vrtića
110
- informiranje roditelja putem e-maila – u pojedinim skupinama gdje su roditelji
iskazali interes za taj oblik informiranja o događanjima u skupini
- program Rastimo zajedno
Nastavili smo davati važnost raznovrsnoj dokumentaciji (video zapisi, fotografije, plakati,
dječji crteži i izjave) u procesu suradnje s roditeljima jer na taj način roditeljima omogućujemo
uvid u različite odgojno – obrazovne aktivnosti koje se događaju u vrtiću, a koje su bitne za
razumijevanje načina na koji njihovo dijete uči, kako izgrađuje svoja znanja, na koji način
manipulira pojedinim materijalima, kako surađuje s drugom djecom i odgojiteljima itd.
U upitniku za odgojitelje, odgojitelji su procjenjivali zadovoljstvo ostvarenom suradnjom s
roditeljima, te što navedenu suradnju otežava, a na kojim aspektima suradnje bi trebalo i dalje
raditi.
U nastavku se osvrćemo na neke od oblika suradnje s roditeljima u ovoj pedagoškoj godini.
6.1. Roditeljski sastanci
Roditeljski sastanci na razini odgojno-obrazovnih skupina planirani su individualno u
suradnji sa stručnim suradnicama. U svim skupinama održano je po četiri (ili pet) roditeljskih
sastanaka. Ukupan broj roditeljskih sastanaka u objektima Trnsko 19, Trnsko 31b i Trnsko 39b
koje su pripremili i vodili odgojitelji je 52, te u objektu Kajzerica 76, odnosno 4 roditeljska
sastanka po odgojnoj skupini. Stručni tim Vrtića je kontinuirano sudjelovao i vodio roditeljske
sastanke odgojnih skupina gdje se za istim pokazala potreba, a proveli su i 4 plenarna
roditeljska sastanka.
Prvi roditeljski sastanak u svim je skupinama bio posvećen predstavljanju kurikuluma
odgojno-obrazovne skupine roditeljima, odnosno najavi stručno-pedagoškog rada u skupini.
U novoupisanim skupinama drugi roditeljski sastanci održani su na temu „Sigurno dijete u
sigurnom okruženju“. Treći sastanci su bili tematski te su odgojitelji (u suradnji sa stručnim
suradnicama) pripremale one teme za koje su procijenile da imaju trenutno najveću korist i da
su proizašle iz potrebe roditelja ili aktualne odgojno-obrazovne situacije. Ističemo održavanje
zajedničkih roditeljskih sastanaka na razini po dvije skupine koje blisko surađuju što doprinosi
111
još boljoj pripremljenosti odgojitelja i daljnjem međusobnom upoznavanju odgojitelja i
roditelja. Članice stručnog tima uključivale su se i na redovite roditeljske sastanke skupina.
Zastupljeni su bili svi oblici roditeljskih sastanaka - informativno-predavački,
komunikacijski roditeljski sastanak, stvaralačke radionice s djecom i roditeljima, prezentacije
rada u odgojnim skupinama, sportske igre odgojitelja, djece i roditelja.
Teme komunikacijskih sastanaka proizašle su iz aktualnih potreba skupina te su stručno
pripremljene i argumentirane u suradnji s članovima stručnog tima.Neke od teme
komunikacijskih roditeljskih sastanaka su bile: Moje dijete i njegove potrebe, Kako kvalitetno
provesti vrijeme s djetetom, Igra – pokretač dječjeg razvoja, Kako djetetu reći ne(postavljanje
granica), U igri...iz vrtića u školu itd.
Tijekom pedagoške godine vidljivo je porast roditeljskih sastanak u obliku stvaralačkih
radionica na kojima odgojitelji, djeca i roditelji zajedno izrađuju raznovrsna sredstva i poticaje
u svrhu obogaćivanja prostornog konteksta ili obilježavanja blagdana. O ovoj vrsti roditeljskih
sastanaka dobivamo vrlo dobre povratne informacije te se nacnjih roditelji vrlo rado odazivaju
u velikom broju.
Odgojne skupine nastavile se sa prikazom odgojno-obrazovnog procesa i razvoja djeteta
putem raznovrsnih oblika prezentacija. Roditelji na ovaj način dobiju potpunu sliku konteksta
u kojem se dijete razvija, te njegovih mogućnosti što dovodi boljem razumijevanju djetetova
razvoja i suradnje obitelji i vrtića.
6.2. Individualni razgovori
Odgojitelji provođenje individualnih razgovora organiziraju sukladno potrebama
roditelja, te na taj način jačaju roditeljske kompetencije, te stječu dodatne informacije o
ozračju u kojem dijete odrasta i njegovim individualnim potrebama. U svim skupinama
roditeljima su na kutićima za roditelje dostupni termini individualnih razgovorrra te ih
odgojitelji potiču na odaziv.
Analizom individualnih razgovora s roditeljima utvrđeno je da roditelji najčešće dolaze kada
imaju neku poteškoću. Potrebno je dodatno osvještavati roditelje o važnosti kontinuirane
suradnje s odgojiteljima u svrhu dobrobiti djeteta.
112
6.3. Uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces
U našem vrtiću već niz godina potičemo i motiviramo roditelje na aktivno uključivanje
u dogojno-obrazovni proces, odnosno u život odgojne skupine koju pohađa njihovo dijete.
Iskustvo i povratne informacije odgojitelja i roditelja nam govore kako je to jedan od
najvrjednijih oblika suradnje s roditeljima, osobito na putu ostvarivanja partnerstva u punom
smislu. Roditeljsko uključivanje u proces omogućuje roditelju uvid u život njegova djeteta u
vrtiću, koji je nenadoknadiv drugim (iako vrijednim) oblicima.
U ovoj je godini broj uključenosti roditelja u proces nadmašio čak i naša oočekivanja.
Pokazalo se kako roditelje jako motivira iskustvo drugog roditelja u skupini te, nakon što se
uključi jedan roditelj, mnogi drugi požele isprobati isto. Isto se odnosi i na druge bliske članove
obitelji djeteta, npr. baka ili tetka, što također pozdravljamo. Doživljaj djeteta pri takvom
događaju je već dovoljan motiv sam po sebi da takvu praksu ne samo nastavimo nego iz godine
u godinu produbljujemo.
Roditelji se u skupine uključuju u dogovoru s odgojiteljima te osmišljavaju kako će to vrijeme
provesti. To ponekad može biti prezentacija nekog zanimanja (bubnjar, frizer, plesač, poštar
itd.), specifične vještine roditelja (likovnost, sat tjelesnog odoja, pečenje kolača i sl.),
upoznavanje djece s nečim za njih neobičnim i novim (npr. letjelicama dron, neobičnim
kulturama i običajima) itd. Odgojitelji vode računa o primjerenosti za djecu, kako odgojnoj,
tako i dobnoj i metodičkoj te to dosta ohrabruje roditelje.
Gotovo da nema odgojne skupine u koju nije bio uključen roditelj tijekom godine, a u neke od
njih (npr. Pingvini, Cvjetići) su u tom smislu cijelu pedagošku godinu prednjačile.
6.4. Program radionica za roditelje „Rastimo zajedno“
Program „Rastimo zajedno“ je nastao kao dio šireg UNICEF-ovog Programa za rani razvoj djece
i poticajno roditeljstvo („Prve 3 su najvažnije“). Potporu razvoju Programa dala je i Agencija za
odgoj i obrazovanje RH, Odsjek za predškolski odgoj. Čini ga 11 edukativno-praktičnih
radionica s roditeljima djece do četiri godine života koje roditeljima nude znanja i vještine za
razvijanje roditeljskog ponašanja utemeljenog na najboljem interesu djeteta, odnosno
113
ponašanja koje njeguje, osnažuje, nenasilno je te osigurava uvažavanje i vođenje koje
uključuje postavljanje granica kako bi se osigurao puni razvoj djeteta. Svaka radionica slijedi
sličnu strukturu koja uključuje upoznavanje, vježbu za zagrijavanje, glavnu temu-aktivnost
(raspravu roditelja, vježbe, stručno izlaganje voditelja), dogovor za idući susret i igru za
rastanak.
Ove pedagoške godine proveden je jedan ciklus radionica Programa u centralnom objektu
Trnsko 19. Voditeljski tim činile su odgojiteljice Gašparović i Stipčić te psihologinja Smerić
Pecigoš. Ovogodišnji ciklus radionica odvijao se od 06. veljače do 24. travnja 2017. godine.
Voditeljice Programa su na nekoliko načina potaknule roditelje na uključivanje. U prostore
vrtića postavljeni su plakati i leci, a informacija o novom ciklusu Programa objavljena je i na
web stranici vrtića. Na sjednici Odgojiteljskog vijeća sve su odgojiteljice informirane o
Programu te su one zatim putem roditeljskih sastanaka u svojim odgojno-obrazovnim
skupinama informirale roditelje. U Program se uključilo 12 roditelja i svi su sudjelovali do
kraja. Na radionicama je sudjelovalo 5 roditelja iz centralnom objekta Trnsko 19, troje roditelja
iz područnog objekta na Kajzerici i četiri roditelja čije dijete nije polaznik našeg vrtića.
U sklopu Programa predviđena je evaluacija putem Upitnika za roditelje, koji se primjenjuje
na prvoj i posljednjoj radionici, i Upitnika za evaluaciju programa radionica za roditelje
„Rastimo zajedno“ koji se primjenjuje na posljednjoj radionici. Iz analize odgovora roditelja
vidljivo je da im je sudjelovanje u radionicama pomoglo da bolje shvate svoje dijete i na bolji
način pristupe rješavanju problema. Svojim aktivnim sudjelovanjem, otvorenošću za nove
informacije i iskustva i velikom zainteresiranošću za teme u sklopu radionica, sve su sudionice
doprinijele svom osobnom rastu, ali i rastu svih drugih članova grupe i samih voditeljica te
vjerujemo dobile podršku za izazove s kojima se suočavaju kao roditelji. U završnim su
evaluacijama roditelji naglasili: „Naučila sam postaviti granice s porukama očekivanja,
strpljivija sam i smirenije razgovaram s djetetom.“ „Dobila sam veće samopouzdanje i vjeru u
sebe i način na koji odgajam svoje dijete.“
„Bolje razumijem svoje dijete i lakše mi je odlučiti kako se postaviti u različitim situacijama.“
„Spoznala sam da savršen roditelj ne postoji. Postoje drugi roditelji koji imaju ili su imali
iste/slične probleme koje imam ja. Korisno je bilo čuti savjet i što one rade da riješe problem.
Znam da nisam sama u svemu tome.“ „Naučila sam kako se brinuti za sebe da bih se mogla
brinuti za dijete.“ „Dijete je dobilo smireniju mamu koja se sad češće posveti njemu.“
114
Do sada je kroz održanih pet ciklusa radionica ukupno 46 roditelja završilo Program. Na
posljednjoj su radionici ovogodišnjeg ciklusa sudionice upoznate s mogućnošću uključivanja u
Klub roditelja „Rastimo zajedno“ i većina je iskazala interes za uključivanjem. Nismo održali ni
jedan sastanak Kluba RZ ove pedagoške godine, ali svakako planiramo nastavak djelovanja
Kluba u sljedećoj pedagoškoj godini.
Ove godine odgojiteljice Gašparović, Kožarić i Stipčić i psihologinja Smerić Pecigoš sudjelovale
su na Godišnjoj konferenciji voditelja programa „Rastimo zajedno“ u Zagrebu koja se održala
17. i 18. ožujka 2017. Konferenciju je otvorila predsjednica Centra Rastimo zajedno prof. dr.
sc. Ninoslava Pećnik, a u ime Grada Zagreba koji je bio pokrovitelj konferencije, pozdravila nas
je gospođa Katarina Milković pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i
sport te voditeljica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku gospođa Valentina Otmačić. Na plenarnom
dijelu predstavljeni su rezultati vanjske evaluacije programa RZ i RZP koju su prezentirali
nezavisni evaluatori prof. dr. sc. Gordana Keresteš, mr. sc. Maja Horvat i Danijel Bićenić.
Ponosni smo na prikazane rezultate. Predstavljena su dva projekta koja je Centar Rastimo
zajedno uspješno proveo u 2016. godini „Klub očeva Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno – i
mi!“. Veliko zanimanje bilo je i za predavanja dr. sc. Brune Profaca „Zamke za roditelje: Rizici i
mogućnosti podrške“ i Ane-Marije Bohaček „Rastimo zajedno Plus – Izazovi u radu s
roditeljima djece iz spektra autizma“. Drugog dana održana je edukacija za provođenje Kluba
očeva Rastimo zajedno te 10 tematskih okruglih stolova. Teme su bile aktualne, vezane za
provođenje različitih aktivnosti u sklopu svih programa Rastimo zajedno. Ova dva dana su te
nas inspirirala i osnažila za daljnji rast. Nakon sudjelovanja na edukaciji za provođenje
aktivnosti Kluba očeva rastimo zajedno u svibnju 2016., odgojiteljica Nedjeljka Kožarić i
psihologinja Smerić Pecigoš uključile su se u provođenje projekta Centra „Rastimo zajedno“ i
preuzele obvezu održavanja ciklusa od četiri radionice za očeve do kraja listopada 2016.
godine. Preuzetu obvezu smo izvršile te održale planirane radionice u razdoblju od 26.9. do
3.10.2016. U radionice se uključilo osam očeva. Radionice su posvećene jačanju očevog
doprinosa ranom razvoju djeteta kroz četiri teme: „Očinska uloga u ranom djetinjstvu“, „O
tatama i osjećajima“ , „O tatama i mamama“ i „Tata od zanata“. U svojim su evaluacijama
očevi naveli: „Naučio sam da moram shvatiti dijete i njegove postupke. Naučio sam da se
roditeljem postaje. Dijete je dobilo mirnijeg oca koji na dijete gleda kao na svoga „partnera“
danas u igri, sutra u ćivotu. Dijete je dobilo tatu koji bolje sluša i pokušava bolje razumjeti
115
dijete. Dobio sam korisne savjete od drugih tata iz grupe i imao osjećaj da i drugi roditelji
ponekad nailaze na probleme, ali da isti nisu nepremostivi.“
Uzajamno osnaživanje voditeljica u timu Dječjeg vrtića „Trnsko“ ostvarile smo na sastancima
planiranja i osvrtima nakon svake radionice. Odgojiteljice Gašparović i Stipčić i psihologinja
Smerić Pecigoš su članice Centra „Rastimo zajedno“ što im omogućuje brži pristup
informacijama i po osobnoj procjeni aktivnije sudjelovanje u daljnjem razvoju Programa.
Planiramo sljedeće pedagoške godine jedan ciklus u sklopu Programa Rastimo zajedno, kao i
jedan ciklus radionica Kluba očeva Rastimo zajedno. Svakako ćemo intenzivirati rad Kluba RZ i
pozvati na sastanke sve one koji su do sada završili cijeli ciklus Programa.
6.5. Upitnik za roditelje
U svibnju 2017. roditelje smo zamolili da anonimno ispune upitnik u svrhu naše što kvalitetnije
suradnje i poboljšanja kvalitete života djeteta u vrtiću. U Tablici 1 prikazan je broj vraćenih
upitnika temeljem kojih je učinjena analiza u nastavku.
Tablica 1 Broj predanih upitnika za roditelje u svibnju 2017.
Objekt Broj predanih upitnika
Jaslice – centralni objekt 31
Jaslice – područni objekt Kajzerica 38
Vrtić – centralni objekt 67
Vrtić – područni objekti T-31 i T-39 34
Vrtić – područni objekt Kajzerica 151
Ukupno 321
Roditelji su procjenjivali zadovoljstvo pojedinim aspektima rada vrtića i u Tablici 2 navedene
su prosječne procjene stupnja zadovoljstva roditelja.
116
Tablica 2 Prosječne procjene zadovoljstva roditelja pojedinim aspektima rada vrtića na skali
od 1 do 5 (1 – uopće nisam zadovoljan/na, 5 – veoma sam zadovoljan/na)
Čestica
Prosječne procjene na skali od 1 do 5
Jaslice
-
centra
la
Jaslice
-
Kajzer
ica
Jaslice
-
ukupn
o
Vrtić -
centra
la
Vrtić –
podru
čni
objekt
i
Trnsk
o
Vrtić -
Kajzer
ica
Vrtić -
ukupn
o
Jaslice
i vrtić -
ukupn
o
- zadovoljstvo
prehranom djeteta u
vrtiću
4,32 4,71 4,53 4,55 4,47 4,34 4,45 4,35
- zadovoljstvo
suradnjom s
odgojiteljicama skupine
djeteta
4,67 4,76 4,72 4,59 4,90 4,82 4,85 4,80
- zadovoljstvo
suradnjom s drugim
odgojiteljicama vrtića
4,51 4,66 4,59 4,75 4,66 4,52 4,60 4,60
- zadovoljstvo
suradnjom s drugim
stručnim djelatnicima
vrtića (ravnateljica,
zdravstvena voditeljica,
pedagoginja,
psihologinja,
logopedinja)
4,32 4,59 4,54 4,73 4,50 4,12 4,43 4,46
- zadovoljstvo radom
vrtića općenito
4,42 4,68 4,56 4,76 4,62 4,56 4,64 4,61
117
Iz navedenih prosječnih procjena stupnja zadovoljstva roditelja možemo vidjeti da je on visok
za sve procjenjivane aspekte rada vrtića. Najniža prosječna procjena zadovoljstva je 4,46 i
odnosi se na suradnju s drugim stručnim djelatnicima vrtića (ravnateljica, zdravstvena
voditeljica, pedagoginja, psihologinja, logopedinja), a najveći je prosječni stupanj zadovoljstva
roditelja suradnjom s odgojiteljicama skupine djeteta.
Najveći broj roditelja nije naveo nikakve primjedbe, prijedloge, kritike i pohvale vezano uz
pojedine aspekte rada vrtića koje su i brojčano procjenjivali, dok je određeni broj roditelja
iznio niz pohvala i podršku radu vrtića.
Vezano uz prehranu, roditelji djece jasličke dobi uglavnom se pohvalno izražavaju navodeći da
je prehrana zdrava i raznolika. Jedan roditelj ističe da je dijete počelo samostalno jesti i u vrtiću
jede sve što kod kuće ne želi. Jedan roditelj posebno iznosi pohvalu kuharicama i zdravstvenoj
voditeljici. Pojedini roditelji daju prijedloge za promjenu jelovnika u smislu uvođenja više
povrća i voća. Nekoliko je roditelja komentiralo nove jelovnike i istknulo kao njihov nedostatak
što uključuju namirnice koje djeca ne žele jesti pa je potrebno vrijeme da ih djeca prihvate.
Jedan roditelj navodi da su mu stari jelovnici bili prihvatljiviji. Navedeno upućuje na to da je
prehrana važan aspekt rada vrtića o kojem je roditelje važno informirati kao i educirati kroz
različite oblike suradnje (individualne razgovore s roditeljima, roditeljske sastanke, edukativne
tekstove u kutićima za roditelje, informacije o jelovniku kroz kutiće za roditelje i na web
stranici Vrtića i drugo).
Vezano uz suradnju s odgojiteljicama roditelji ističu da su odgojiteljice vrlo profesionalne i
brižne. Nekoliko roditelja posebno ističe susretljivost, otvorenost, pažljivost i ljubaznost. Jedan
roditelj posebno ističe trud koje odgojiteljice ulažu u svoj posao, a nekoliko je roditelja
istaknulo to da dobivaju svakodnevno iscrpne informacije o djetetu.
Vezano uz suradnju s drugim stručnim djelatnicima vrtića roditelji izražavaju zadovoljstvo
ostvarenom suradnjom. Dio roditelja navodi da nisu imali prilike do sada surađivati, a nekoliko
ih navodi želju za intenzivnijom suradnjom. Nekoliko roditelja ističe stručnost i činjenicu da su
uvijek na usluzi. Jedan roditelj ističe potrebu za još jednim logopedom u vrtiću, a jedan roditelj
ističe potrebu za većom pažnjom posvećenoj ranoj dijagnostici i intervenciji.
118
U svojim komentarima na rad DV Trnsko općenito većina roditelja iznosi pozitivne komentare.
Veći broj roditelja ističe da je pozitivan svakodnevni boravak djece na zraku. Dva roditelja
komentirala su način proslave rođendana u vrtiću koji ne uključuje slatkiše ni torte te iznio
svoje mišljenje vezano uz to. Nekoliko se roditelja osvrnulo na organizaciju rada vrtića (vrijeme
rada matičnih odgojitelja, ljetnu organizaciju rada). Jedan roditelj navodi da djeca u objektu
na Kajzerici često koriste terase za koje smatra da ne omogućuju jednaku količinu kretanja kao
dvorište. Roditelji iz objekta u Trnskom prepoznaju trud koji se ulaže u održavanje objekta
(promjena prozora).
S dobivenim informacijama i mogućnošću realizacije prijedloga roditelja početkom sljedeće
pedagoške godine ćemo upoznati roditelje na prvim roditeljskim sastancima, kao što činimo
na početku svake pedagoške godine. Ponovo nam se pokazalo da je upitnik za roditelje
koristan izvor informacija koje ćemo koristiti kao smjernice u planiranju i realizaciji programa
tijekom sljedećih godina. Važno nam je razmotriti sve primjedbe roditelja kako bismo mogli
razmisliti o tome što možemo i na koji način učiniti da naša suradnja bude ubuduće još bolja
na obostrano zadovoljstvo.
119
7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA
Kontinuirano djelovanje na razvoj suradnje s društvenim čimbenicima i njenih različitih oblika
doprinosi unapređivanju cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa, a posebice obogaćivanju
života djece u vrtiću, stvaranju poboljšanih uvjeta te posredno i neposredno stvaranju
kvalitetnijeg kurikuluma.
7.1. Suradnja s osnovnim školama
Prelazak iz vtića u osnovnu školu izuzetno je važno razdoblje za djecu i roditelje, stoga im je
potrebno pružiti podršku te intenzivirati suradnju između odgojno-obrazovnih ustanova.
Osim roditeljskih sastanaka, odgojitelji i djeca školski obveznici sudjelovali su na predstavama
u OŠ Trnsko, maškaranoj povorci OŠ Trnsko, te su ih djeca 4.razreda posjetila u odgojnim
skupinama s učiteljicom kako bi im pročitali priče i slikovnice koje su sami izabrali.
U cilju pripreme djece predškolske dobi na prijelaz u sustav osnovnoškolskog obrazovanja, za
roditelje djece školskih obveznika održali smo četiri interesna roditeljska sastanka – po dva u
Trnskom 19 i u p.o. Kajzerica.
Prve roditeljske sastanke su vodile stručne suradnice vrtića (psihologinja Smerić
Pecigoš, pedagoginja Batarelo u Trnskom i Jamičić na Kajzerici ) u suradnji s odgojiteljicama
predškolskih skupina. Osim osnovnih zahtjeva koje se postavljaju pred dijete koje polazi u
školu razgovarali smo o načinu na koji svatko od nas može doprinijeti i podržati djetetov period
prilagodbe. U svibnju je održan sastanak na kojem su iste stručne suradnice razmijenile
informacije o djeci koja se iz našeg vrtića upisuju u OŠ Kajzerica.
Na drugom roditeljskom sastanku gost voditelj bila je Biljana Manin, dipl.ped., stručna
suradnica pedagoginja savjetnica i Alemka Guštin,soc.pedagoginja iz Osnovne škole „Trnsko”,
odnosno pedagoginja Osnovne škole Kajzerica Mirela Sučević, prof. U svojem izlaganju
konkretizirale su korake i obrazložile postupke koje odrađuje Komisija za upis djece te
odgovarale je na aktualna pitanja roditelja.
7.2. Suradnja s ostalim ustanovama
120
Kad je riječ o suradnji sa stručnim ustanovama, ostvarena je suradnja radi unapređivanja
odgojne prakse te stručnog usavršavanja djelatnika. To su:
Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport –sa svim službama, osobito sa
stručnim savjetnicama g-đom Bosiljkom Devernay i g-đom Vesnom Tokić,
konzultativno i po potrebi
Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta – s gđom. Marijom Ivanković:
informiranje o svim važnim događanjima na području predškolskog odgoja,
Agencijom za odgoj obrazovanje – sa višim savjetnicama mr.sc. Ingom Seme
Stojnović, mr.sc. Andrejom Silić
Vijećom gradske četvrti Novi Zagreb Zapad
Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja provođenje plana
unapređenja ustanove ustanovljenog kroz provođenje i sudjelovanje u pilot
projektu Samovrednovanje ustanova za rani i predškolski odgoj
Centrom za socijalnu skrb, Novi Zagreb – dostavljanje traženih informacija o
djetetu i suradnji s roditeljima, rješavanje smještaja za djecu iz prioritetne
kategorije na preporuku Centra. Održana su i dva sastanka sa članicama stručnog
tima Smerić Pecigoš i Jamičić sa socijalnom radnicom Zvekić Pohanić vezano uz
pojedine korisnike Centra.
SUVAG-om
Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – vezano za praksu studenata
odgojiteljskog studija i provođenje metodičkih vježbi iz glazbene kulture
Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju – provođenje
prakse studenata pedagogije iz kolegija Ustanove ranog odgoja
Udruga ravnatelja predškolskih ustanova Grada Zagreba
Sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba – održana sekcija u našem vrtiću
121
Sekcija predškolskih psihologa Grada Zagreba –
Suradnja s centrom za poticanje darovitosti „Bistrići“
Udruga odgajatelja – sudjelovanje na stručnim skupovima i seminarima
DZ Trnsko- s dr. Borčić: dogovori i konzultacije u svezi s djecom i njihovim zdravljem
DZ “Novi Zagreb” – s dr. Petrovski
Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba
Sanitarna inspekcija
Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanja, informiranje o svim važnim
događanjima i promjenama na području predškolskog odgoja
Zagrebački holding d.o.o.
Edukacijsko rehabilitacijski fakultet
Dječji vrtići Grada Zagreba
Institut D.O.M.
Ostvarena je i nastavljena suradnja i s drugim čimbenicima s područja na kojem djeluje vrtić
te s čimbenicima u obogaćivanju života djece u vrtiću:
Udrugom „Spika” - provođenje tečaja engleskog jezika u našim prostorima
Tehničkim muzejom Grada Zagreba
Etnografski muzej
Zoološki vrt
Jozo Bozo – predstave za djecu
Udruga Glazbene priče
Suradnja s vatrogasnom postajom Novi Zagreb
Kazalište “Mala scena”
Lutkarsko kazalište Z produkcija
122
Grad mladih – Granešina
Trakostyan tours i Čazmatrans (organizacija izleta i prijevoza djece)
123
8. LJETNA ORGANIZACIJA RADA
Ljetni plan rada realiziran je u razdoblju od 16.6.2017. – 31.8.2017. godine. Tijekom
svibnja i lipnja roditelji su ispunjavanjem ankete iskazali svoje potrebe za boravkom djece u
vrtiću u ljetnom periodu. Na osnovi iskazanih potreba i dugogodišnjeg iskustva pripremljena
je je organizacija rada za ljetni period koja se prema potrebama korigirala.
Djeca iz Trnskog 31b i Trnskog 39 b boravila su tijekom početka ljetne organizacije u Trnskom
19, što je već dugogodišnja praksa koja dobro funkcionira. Organizacija rada do 8.7.2017.
provodila se u oba objekta , Trnsko 19 i objektu Kajzerica. U periodu od 10.7. 2017. do
25.8.2017., zbog planiranih radova na objektu Trnsko 19 i ekonomičnosti organizacije dolazi
do spajanja svih skupina u objektu Kajzerica.
Kroz čitavo ljeto prisutni su obavezno članovi stručnog tima te prema potrebi i
ravnatelj. Roditelji su navrijeme obaviješteni o potrebi i opravdanosti upravo ovakove ljetne
organizacije.
S obzirom na specifičnosti uvjeta rada tijekom ljetne organizacije kao što su: promjena
prostora i objekata, promjena odgojitelja zbog korištenja godišnjeg odmora, nedovoljno
poznavanje djece i odgojitelja međusobno, posebna pažnja posvećena je sigurnosti djece, te
pripremi djece, odgojitelja i roditelja.
Odgojitelji su provjerili sve podatke o djeci u imeniku, važne informacije (npr.
eventualne alergije, kopije rješenja kojima su regulirani kontakti s djetetom u slučaju razvoda
braka, izjave o preuzimanju djece od opunomoćene punoljetne osobe i sl.) također istaknute
i uložene u imenik. U oblikovanju materijalne sredine nastojali smo osigurati poznatu i
raznovrsnu didaktiku, a naglasak je posebno stavljen na planiranje boravka na zraku.
U potpunosti je vođeno računa o Preporukama za boravak na otvorenom nadležnog
Ministarstva te Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.
Pored spomenutih priprema, poseban naglasak je bio na:
sigurnom boravku djece u vrtiću
razmjena informacija o djetetu s roditeljem i odgojiteljim
očuvanju i unapređivanju zdravlja (osiguravanje dovoljno tekućine, zaštita od sunca,
aktivnosti usmjerenena samozaštitu i samopomoć vodeći računa o dobi djece )
124
socijalnim mjerama zaštite (primjerena komunikacija i interakcija odgojitelja s
djecom, podržavajući postupci i poruke, uvažavanje dječjih prava i odgovornosti )
profesionalnom odnosu prema roditeljima
vođenje pedagoške dokumentacije (planiranje i redovita valorizacija odgojno-
obrazovnog rada)
pojačana suradnja sa svim zaposlenicima dječjeg vrtića.
U odnosu na dijete odgojno - obrazovni rad nije odstupao od uobičajenih načela rada
tijekom pedagoške godine. Provođene su sve vrste aktivnosti prema potrebama i interesu
djece, a poseban naglasak je bio na boravku na zraku (igre spretnosti, vožnja romobila/autića,
trčanje, igre loptom), istraživačkim aktivnostima s prirodnim materijalom (voda, pijesak,
pjena, školjke,..), likovnima aktivnostima (upoznavanje s različitim tehnikama i mogućnostima
poznatih materijala),
Koristili su se svi sigurni prostora vrtića za učenje i igru djece (dvorana, senzorna
igraonica,terase, polivalent), potican je timski rad djece i odraslih, i kontinuirano učenje i
istraživanje.
Tijekom ljetne organizacije rada održani su radni dogovori odgojitelja i prisutnog član
stručnog tima Vrtića u 13 sati. Takva nam se praksa pokazala vrlo korisnom jer omogućuje
kvalitetnije planiranje rada, promišljanje odgojno-obrazovnog procesa i dogovor oko
organizacije rada.
125