024 procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih

Na temelju članka 28. stavka 1. alineje 3. Zakona o zaštiti i spašavanju (Narodne novine 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) i članka 38. točke 34. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na 23. sjednici, 29. ožujka 2011., donijela je

PROCJENUugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i

velikih nesreća za područje Grada Zagreba

UVOD

Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (Narodne novine 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), te Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (Narodne novine 38/08) ovom se procjenom utvrđuju vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš, procjenjuju potrebe i mogućnosti sprječavanja, smanjenja i uklanjanja nastalih posljedica, te gradi temelj za izradu planova zaštite i spašavanja stanovništva, uz djelovanje svih mjerodavnih pravnih osoba, operativnih snaga zaštite i spašavanja, te raspoloživih resursa sustava zaštite i spašavanja.

Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica, planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na području na kojem je događaj nastao, a ostvaruju se:

- identifikacijom opasnosti, procjenom učinaka, ocjenjivanjem stanja operativnih snaga zaštite i spašavanja te izradom procjene ugroženosti i planova djelovanja, mjera i postupaka, vođenjem evidencije svih izvora rizika i opasnosti;

- trajnim organiziranjem, pripremanjem, osposobljavanjem, uvježbavanjem i usavršavanjem sudionika zaštite i spašavanja;

- uzbunjivanjem građana i priopćavanjem uputa o ponašanju glede moguće opasnosti, obavješćivanjem sudionika zaštite i spašavanja o prijetnjama te mogućnostima, načinima, mjerama i aktivnostima zaštite i spašavanja;

- aktiviranjem i djelovanjem operativnih snaga;- ostvarivanjem zadaća zaštite i spašavanja u suradnji s nadležnim tijelima drugih

država i međunarodnih organizacija, na temelju sklopljenih međunarodnih ugovora;- organiziranjem djelotvornog praćenja aktivnosti opasnih izvora i potencijalno

opasnih situacija;- informiranjem javnosti.U slučaju neposredne prijetnje od nastanka katastrofe ili veće nesreće na području

jedne gradske četvrti, gradonačelnik ima pravo i obvezu mobilizirati sveukupne ljudske i materijalno-tehničke potencijale s područja te gradske četvrti, sukladno planu zaštite i spašavanja. Kada je gradonačelnik aktivirao sve kapacitete i mogućnosti s područja jedne gradske četvrti, po potrebi mobilizira operativne snage i drugih gradskih četvrti, a može zatražiti i dopunsku pomoć s područja drugih županija ili Republike Hrvatske.

2

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA ZA STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1.1. Prirodne opasnosti i prijetnje

1.1.1. Poplave

Poplava je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl. Poplave na poplavljenom području mogu nanijeti velike materijalne štete, štete po okoliš i kulturna dobra, a u najgorem slučaju mogu odnijeti i ljudske živote.

Raščlamba potencijalnih opasnosti

Od vodotoka područjem Grada Zagreba protječe rijeka Sava i Krapina te potoci s obronaka Medvednice i Vukomeričkih gorica. Prema Državnom planu područje ugroženosti od poplave Grada Zagreba od voda rijeke Save i Krapine nalazi se u Sektoru II. - Slivno područje grada Zagreba koje je podijeljeno na 14 dionica od kojih se dionice 73, 76 i 75 nalaze u cijelosti na području Grada, dok dionice 70, 71, 77, 78 i 80 djelomično obuhvaćaju područje grada Zagreba. Najkritičniji mjeseci u godini za pojavu poplava su ožujak i travanj te rujan, listopad i studeni.

U posljednjih 10 godina nije bilo poplava na području Grada, međutim rijeka Sava poplavila je Grad Zagreb 1964. godine kada je došlo do pucanja nasipa na rijeci. Posljedice poplave bile su katastrofalne, poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, potpuno je uništeno 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica, oštećeno je 120 poduzeća, 2 kilometra autoceste, izgubljeno je 65% građevinskog materijala iz skladišta, a štete su nanesene nizu drugih materijalnih i kulturnih dobara.

Nakon navedene poplave pristupilo se izgradnji sistema obrane od poplava Srednjeg Posavlja, unutar kojeg se gradovi Zagreb, Karlovac i Sisak uz obrambene nasipe, brane od poplava i odteretnim kanalima.

Glavni objekti obrane od velikih voda Save u Zagrebu su obostrani nasipi, položeni na razmaku od 300 metara. Obrambeni nasipi uz Savu kroz gradsko područje izvedeni su od Podsusedskog do Mičevečkog mosta na razmaku od 300 m, s lijevom inundacijom 60 m, a desnom 110 m. Korito je uređeno za malu i srednju vodu u širini od 100 m, a nadvišenje nasipa iznad vodnog lica 1.000 godišnjega vodnog vala iznosi 80-90 cm. Nizvodno od Mičevečkog mosta nasipi se postupno proširuju i nadvisuju 1,20 m razinu stogodišnjeg redukcijskog vala.

Osim sustava gradskih nasipa, ključni objekt zagrebačke obrane od poplava je odteretni kanal Sava-Odra s lateralnim preljevom u desnom savskom nasipu kod Jankomira, uzvodno od Zagreba koji gradskim područjem prolazi u dužini od 12 km. Navedeni kanal preuzima višak vode u slučaju visokog vodostaja rijeke Save.

3

Slika 1. Tok rijeke Save kroz Zagreb

Uže gradsko područje Grada Zagreba obiluje mnogobrojnim potocima koji se s Medvednice slijevaju ka urbanim gradskim dijelovima. Osam potoka sa sjeverozapadnih obronaka Medvednice utječe u rijeku Krapinu, dok u rijeku Savu s južnih i jugoistočnih obronaka Medvednice utječe 39 potoka, kako je prikazano u tabeli 1.

Tabela 1. Pregled potoka s Medvednice

R.br. Naziv potoka dužina potoka- km

održavano - km

1. Podsusedsko Dolje 4,10 3,502. Dubravica 6,15 4,503. Medpotoki 2,70 1,004. Vrapčak 14,60 10,005. Črnomerec 10,00 7,506. Kustošak 8,50 6,507. Kuniščak 3,90 1,508. Jelenovac I., II. 4,20 1,209. Zelengaj 1,80 0,5010. Kraljevec I., II. 2,71 1,2011. Kraljevečki potok 3,90 3,50 3,90 3,5012. Gračanski potok 2,90 2,50 2,90 2,5013. Pustodol 2,60 1,5014. Ribnjak 1,50 1,0015. Črna voda 4,80 2,8016. Dotrščina 2,20 0,5017. Bliznec 16,60 8,6018. Štefanovec 11,60 6,5019. Deščevec 2,00 1,0020. Trnava 17,00 11,0021. Bidrovec 4,80 1,8022. Vidovec 6,50 2,5023. Kašina s pritocima 55,50 22,2024. Čučerska reka s pritocima 25,80 11,0025. Vuger s pritocima 42,20 17,00

4

R.br. Naziv potoka dužina potoka- km

održavano - km

26. Lomnica 8,50 8,5027. Lipnica 16,70 6,1028. Ograja 4,00 4,0029. Gustelin 3,60 3,6030. Močirad 3,75 3,7531. Skupni Čreti 4,76 4,7632. Bukovica 6,00 -33. Kukeljnjak 3,20 3,2034. Maličevac 2,50 2,5035. Črnec s pritocima 36,30 14,5036. Starča 2,00 2,0037. Goštiraj 5,50 3,0038. Glavničica s pritocima 35,50 14,5039. Branovec 7,00 2,50

UKUPNO 398,17 203,71Izvor: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivno područje grada Zagreba, Služba za zaštitu od štetnog djelovanja voda

Iz tablice 1. je vidljivo da ukupna dužina potoka iznosi 398,17 km, a održavano je 203,71 km. Potoci južnih, jugozapadnih i istočnih obronaka Medvednice (Goljak, Kostanjek, Dolac Dubravica, Križevščak, Ponikve, Ivanščak Medpotoki, Perjavica, Vrapčak, Jaškovina, Kustošak, Grmoščica, Črnomerec, Mikulići, Kuniščak, Jelenovec I. i II., Kraljevec I. i II., Zelengaj, Tupkanac, Kraljevečki potok, Ribnjak Gračanski, potok Lonščina, Gračec, Pustodol, Fučkov jarek, Remetski potok, Bliznec, Črna voda, Štefanovec, Deščevec, Dotrščina, Bidrovec, Trnava, Vidovec, Čučerska reka, Lipa, Tisovac, Jezerčica, Branovec Vugrov potok, Kučilovina, Srednjak, Kostanjec, Goranec, Melinec, Mali potok, Novoselčina, čine vrlo gustu razgranatu hidrografsku mrežu s velikim uzdužnim padovima a u brdskom pojasu, što uz jake intenzitete oborina uzrokuje otjecanje bujičnog karaktera, popraćeno jakim erozijskim procesom i prenošenjem nanosa u središnji i donji dio vodotoka. Na području središnjeg i nizinskog dijela slivnih površina nalazi se izgrađeno gradsko područje koje se štiti od bujičnih potočnih tokova retencijama i akumulacijama.

U cilju sprječavanja poplava izgrađeni su retencijski sustavi (21) koji prihvaćaju i dalje odvode vode podsljemenskih potoka. Status velikih brana imaju retencije: Čokot, Črnomerec, Jazbina, Lagvić, Pusti dol, Sopot, Štefanovec II. i Trnava. Male brane su: Bidrovec I., Bidrovec II., Brana III. i Brana V., Dubravica I., Fučkov jarak, Jelenovac II., Jezerčica, Kuniščak, Kustošak E, Kustošak F III., Vidovec I. i Vidovec II. Pored rečenoga izgrađena je meliorativna kanalska mreža u dužini od 114,35 km, od čega se održava 67,50 km. Navedena mreža obuhvaća 2 sliva: slivno područje Novog Zagreba sa 85,70 km kanalske mreže i slivno područja Sesveta sa 28,65 km kanalske mreže. U posljednjih 10 godina nije proglašena elementarna nepogoda od poplava.

Zaključak:

Izgradnjom navedenih vodoprivrednih objekata (savski nasip, odteretni kanal Sava-Odra i retencija) uvelike je smanjena mogućnost poplava na području Grada Zagreba. Procjenjuje se da područje Grada Zagreba nije ugroženo poplavama koje bi imale katastrofalne posljedice za stanovništvo, materijalna dobra i okoliš, ali još uvijek postoji opasnost od poplava bujičnih voda u podsljemenskoj zoni, posebno u zapadnom dijelu (Črnomerec, Vrapčak, Kustošak, Kuniščak).

5

1.1.2. Potres

Potres je kratkotrajna vibracija tla prouzročena poremećajima i pokretima u zemljinoj kori i litosferi kod koje dolazi do naglog oslobađanja energije u unutrašnjosti Zemlje. Zbog svoje jačine potres može prouzročiti katastrofalne posljedice na zemlji, odnosno uništiti sva materijalna dobra i kompletne civilizacije.

Raščlamba potencijalnih opasnosti

Područje Grada Zagreba je zona pojačane seizmičke aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmičnost na tom području iznosi VII. - IX. stupnja po Merkalijevoj ljestvici (MSC) za povratno razdoblje od 500 godina.

Slika 2. Seizmološka karta grada Zagreba (povratna 500 godina); izvor: DUZS Zagreb, 2010.

6

Grad Zagreb nalazi se u zoni pojačane seizmičke aktivnosti. Seizmotektonski aktivne zone obilježene su različitim dubinama hipocentara, a vezane su uz najvažnije rasjede: savski rasjed koji se pruža padinama Vukomeričkih gorica (dubina hipocentara većine potresa nalazi se između 10 i 30 km) i zonu medvedničkog rasjeda koji prolazi potezom Žumberačka gora Medvednica (dubina hipocentara je uglavnom između 5 i 17 km).

Grad Zagreb nalazi se u pojasu omeđenom s više seizmički aktivnih epicentralnih područja, a najznačajnije epicentralno područje za Grad Zagreb je epicentralno područje Medvednice. Ono po svojoj dosadašnjoj aktivnosti te u pogledu prostornog rasporeda epicentra dogođenih potresa skreće pozornost na činjenicu da je sjeverni, a pogotovo sjeveroistočni dio Zagreba, područje Markuševca, Remeta i Dubrave, seizmički jače aktivan u odnosu na zapadni i južni dio grada. Povijesni pregled potresa u okolici Zagreba prikazan je u tabeli 2.

Tabela 2. Kronološki prikaz potresa s epicentrom u okolici Zagreba za razdoblje 1999-2008

R.br. Godina Ukupan brojReg.potr.

Najjači potresi u godiniIntenzitet

MCS Epicentar Datum

1. 1999. 185 V. Glina 16. svibnja2. 2000. 147 V.-VI. Kraljev Vrh 16. lipnja3. 2001. 19 V. Pisarovina 31. prosinca4. 2002. 209 V. Samobor 18. kolovoza5. 2003. 520 VI. Miljana 31. svibnja6. 2004. 464 IV. Zagreb 8. siječnja7. 2005. 458 IV.-V. Varaždinske toplice 7. prosinca8. 2006. 586 VI.-VII. Plešivica 28. listopada9. 2007. 404 V. Ozalj 18. prosinca10. 2008. 375 V.-VI. Gornji Čehi 5. ožujka

Izvor: PMF, Geofizički zavod, Seizmološka služba1

Procjenjuje se da jačina potresa u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu Grada Zagreba može iznositi VII. - IX. stupnja po Merkalijevoj ljestvici (MSC), dok bi u zapadnom i južnom dijelu Grada jačina potresa mogla iznositi od VII. do VIII. stupnja po Merkalijevoj ljestvici (MSC). Godišnja pojava više slabijih potresa dokazuje prisutnost seizmičke aktivnosti na području Grada Zagreba. Zona najveće seizmične aktivnosti proteže se od Podsuseda do Sesveta, njezina širina je od 7 do 10 kilometara. Najčešća dubina žarišta potresa je do 10 kilometara, a iznimno i do 17 km.

1 Podaci se odnose na područje oko 80 km (u okolici Zagreba) te su uzeti u obzir i podaci seizmološke postaje Puntijarka na kojoj se nalazi seizmograf velike osjetljivost što je uzrok povećanog broja ukupno registriranih potresa u odnosu na prethodne godine.

7

Pregled seimičkih zona na području Grada Zagreba na temelju kojih se utvrđuju standardi stambene izgradnje prema načelima aseizmičnosti prikazan je na karti na slici 3.

Slika 3. Pregled seizmičkih zona na području Grada Zagreba

8

Slika 4. Karta opasnosti od potresa; Izvor: stručne službe Grada Zagreba

Iz Karte seizmičkih zona i karte opasnosti od potresa može se zaključiti da najveći intenzitet potresa 8.5-9 stupnja MCS obuhvaća gradska područja Gornja Dubrava, Sopnica-Jelkovec i Sesvete. Nadalje, opasnost od potresa intenziteta 8-8.5 stupnja MCS ljestvice obuhvaća područja Črnomerec, Gornji grad, Medveščak, Maksimir, Peščenicu i Žitnjak. Područje opasnosti od potresa intenziteta 7.5-8 stupnja MCS ljestvice obuhvaća područja Donji grad, Novi Zagreb (istok), Trešnjevka (jug), Stenjevec, Podsused i Vrapče, dok je za područja Brezovica i Novi Zagreb (zapad) očekivana opasnost od potresa 7-7.5 stupnja MCS ljestvice.

Seizmičnost unutar prostora Grada Zagreba može se bitno razlikovati od osnovnog stupnja, razlog tome su razni nivoi podzemnih voda, morfologija terena, inženjersko- geološke karakteristike zastupljenost litoloških članova kao i fizikalni parametri pojedinih formacija.

Pristupi procjeni utjecaja lokalnih uvjeta tla ovise o stupnju zoniranja, tj. mjerilu kartiranja. Za Grad Zagreb ne postoji relevantna seizmička mikrorajonizacija koja bi omogućila izradu kvalitetnije procjene ugroze od potresa. Projekt navedene mikrorajonizacije upravo se provodi i po njezinu završetku, ovisno o dobivenim rezultatima, ažurirat će se ova procjena.

9

Kroz povijest Grada različite su vrste gradnje ovisno o razvoju tehnologija građevinskih konstrukcija, spoznaji o karakteristikama tla, urbanističkim spoznajama o uređivanju urbanog prostora, što uključuje i primjenu urbanističkih mjera zaštite, kao i potrebama za građevnim prostorom.

Poznavajući vrijeme izgradnje pojedine skupine zgrada grubo se može procijeniti njihova seizmička otpornost. Do 1920. godine zgrade su imale stropne konstrukcije isključivo od drvenih greda. Armirano betonski stropovi postupno su primjenjivani od 1920. do 1940. Od 1945. do 1964. prevladavaju armiranobetonski monolitni stropovi polumontažnih tipova ili izvedeni na licu mjesta. Nakon 1964. zidane se zgrade sustavno grade s horizontalnim i vertikalnim serklažima. Obiteljske kuće ne prelaze dva kata, dok kolektivne stambene zgrade imaju najviše do šest stambenih katova uključujući i razizemlje. Zgrade s armiranobetonskim nosivim sustavom počinju se graditi nakon 1960. godine. Te su zgrade izgrađene prema odredbama seizmičkih propisa iz 1964. i 1981. te ih se smatra suvremenima u smislu tadašnjih znanstvenih spoznaja.

Tabela 3. Pregled stanova na području Grada Zagreba prema broju i godinama izgradnje

R.br

nazi

v gr

ada

vrst

a gr

ađev

ine

Godina izgradnje stanova

ukup

no

do 1

920.

1921

.-194

5.

1946

.-196

4.

1964

.-198

5.

od 1

985.

nepo

znat

o

1. Zagreb stanovi 15271 30051 52257 115200 90748 9294 312821Izvor: Državni zavod za statistiku

Iz tabele 3. je vidljivo da je do 1964. godine izgrađeno 97579 stanova ili 31% ukupnoga stambenog fonda, stoga je njihova seizmična otpornost na potres upitna, jer zbog svoje nehomogenosti ne mogu preuzeti horizontalna opterećenja u slučaju potresa.

Učestalost pojedinih vrsta građevina različita je po pojedinim gradskim četvrtima. Najveći broj starih građevina bez ikakve armature, dakle građevina koje nemaju potrebitu seizmičku otpornost, nalazi se u četvrtima: Gornji grad - Medveščak, Črnomerec, Podsused - Vrapče i Donji grad.

Osim samog načina gradnje posljedice od potresa mogu uvećati i sljedeći čimbenici:- nestručne preinake stambenih prostora u poslovni prostor, odnosno narušavanje

statike građevina, otvaranje izloga s velikim staklenim površinama,- nestručna dogradnja i rekonstrukcija postojećih građevina (podizanje katova bez

prethodnog ispitivanja statike postojeće građevine),- upitna kvaliteta izgradnje novih stambenih naselja u odnosu na propisanu seizmičku

otpornost građevina (na stambenoj građevini staroj samo 3 godine urušio se balkon).

Prema raspoloživim podacima procjenjuje se je da je u Gradu Zagrebu od 2003. do 2007. izgrađeno oko 6.000 zgrada. Prema posljednjem popisu stanovništava 2001. godine u Gradu Zagrebu bile su 312.902 stambene jedinice, od čega su 304.163 stalno naseljene, 4.843 služe za odmor a 3.795 pretvoreno je u poslovni prostor. Pored navedenoga građevine su u dijelu starog Gornjeg grada gusto smještene te bi se eventualni požar izazvan potresom proširio gotovo na sve građevine. Uske i strme prometnice otežavale bi pristup spasilačkih vozila, što bi onemogućilo pravovremeno spašavanje stradalnika.

Gustoća stanovništva po hektaru važan je čimbenik stradavanja stanovništva u slučaju potresa. Prema popisu stanovništva iz 2001. godina na području grada Zagreba živjelo je 779.145 stanovnika.

10

Stariji dio grada (od potoka Črnomerec na zapadu do Kvaternikova trga na istoku, smjer Ilica - Vlaška na sjeveru i željezničke pruge na jugu) pored visoke izgrađenosti karakterizira i prenaseljenost. Naseljenost tog područja iznosi 264 stanovnika po hektaru, s tim da neki stambeni blokovi imaju i do tisuću stanovnika po hektaru. S obzirom na to da urbanistički standardi predviđaju maksimalnu naseljenost prostora s 200 stanovnika po hektaru, može se zaključiti da je ovaj dio grada prenapučen i da je s osnove moguće ugroženosti temeljna briga u spašavanju i evakuaciji velikog broja ljudi u slučaju potresa.

Drugi dio grada koji karakterizira urbana obnova (Novi Zagreb, Susedgrad, dijelovi područja Trešnjevke, Trnja, Maksimira, Peščenice i Dubrave), naseljen je s otprilike 700.000 stanovnika. Kako se radi o mješovitoj izgrađenosti na tom području, promjenjiva je i gustoća naseljenosti, odnosno na području gdje se radi o individualnoj izgradnji naseljeno je oko 20 stanovnika po ha, dok je na područjima gdje se grade stambena naselja (višekatnice) naseljeno oko 150 stanovnika po ha.

Pregled gustoće naseljenosti po gradskim četvrtima prikazan je u tabeli 4.

Tabela 4. Gustoća naseljenosti po gradskim četvrtima

R.br. Naziv gradske četvrtiGustoća

naseljenosti stanovnika / ha

Gustoća naseljenosti stanovnika /

km2

1. BREZOVICA 0,85 852. ČRNOMEREC 15,93 1 5933. DONJA DUBRAVA 33,21 3 3214. DONJI GRAD 149,56 14 9565. GORNJA DUBRAVA 15,24 1 5246. GORNJI GRAD - MEDVEŠČAK 35,93 3 5937. MAKSIMIR 34,67 3 4678. NOVI ZAGREB - ISTOK 39,47 3 9479. NOVI ZAGREB - ZAPAD 7,82 78210. PEŠČENICA - ŽITNJAK 16,51 1 65111. PODSLJEME 2,95 29512. PODSUSED VRAPČE 11,75 1 17513. TREŠNJEVKA - SJEVER 94,99 9 49914. TREŠNJEVKA - JUG 68,28 6 82815. TRNJE 61,46 6 14616. SESVETE 3,58 35817. STENJEVEC 33,87 3 387

Izvor: Popis stanovništva 2001.

Na osnovi podataka u tabeli 4. proizlazi sljedeće:- Najveća je gustoća naseljenosti u središnjoj četvrti Donji grad gdje 2001. u

prosjeku, na jednom km2 živi 14.956 stanovnika, ali stalno pada zbog ubrzanog pretvaranja stambenog u poslovni prostor. U prilog tome govori i činjenica da je 1991. u navedenoj četvrti živjelo čak 20 000 stanovnika na jednom km2. Obilježje gusto naseljenih četvrti imaju i Trešnjevka - sjever (9.499 stan./km2), Trnje (6.146 stan./km2) te Trešnjevka - jug (6.828 stan./km2).

- Nešto umjerenije koncentracije stanovništva su u četvrtina Gornji grad - Medveščak (3.593 stan./km2), Novi Zagreb - istok (3.047 stan./km2), Maksimir (3.467 stan./km2), Donja Dubrava (3.321 stan./km2) i Stenjevec (3.387 stan./km2).

- Prema općem prosjeku rjeđe su naseljene četvrti Brezovica (85 stan./km2), Podsljeme (295 stan./km2) i Sesvete (358 stan./km2) što odgovara prirodnim

11

obilježjima i položaju tih područja u okviru širega upravno-teritorijalnog okvira Grada.

Na području četvrti Sesvete postoji velika razlika između izrazitije koncentracije na užem urbanom području naselja Sesvete (oko 2.400 stan./km2) u odnosu na relativno nisku naseljenost širega ruralnog prostora. Taj će odnos biti i nepovoljniji kada se u cijelosti naseli Sopnica-Jelkovec.

Tabela 5. Stupanj intenziteta potresa i njihove posljedice

Stupanj intenziteta OpisVII. oštećenja zgrada Većina se ljudi prestraši i bježi na otvoreno. Mnogi se teško održavaju na nogama.

Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu. Zvone velika zvona.U mnogim zgradama tipa C oštećenja 1. stupnja; u mnogim zgradama tipa B, oštećenja 2. stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 3. stupnja, a u pojedinim zgradama oštećenja četvrtog stupnja.U pojedinim slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. Na površini vode stvaraju se valovi; voda se zamuti od izdizanja mulja. Promjena izdašnosti izvora i razine vode u zdencima.U pojedinim slučajevima stvaraju se novi ili nestaju postojeći izvori vode. Pojedini slučajevi odrona na pješčanim ili šljunčanim obalama rijeka.

VIII. razorna oštećenja zgrada

Opći strah i pojedinačno panika; uznemirenost osjećaju osobe u automobilima u pokretu. Ponegdje se lome grane i stabla. I teži se namještaj ponekad pomiče. Neke su viseće svjetiljke oštećene. U mnogim zgradama tipa C oštećenja 2. stupnja, u pojedinim 3. stupnja. U mnogim zgradama tipa B oštećenja 3. stupnja, u pojedinim 4. stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 4. stupnja, u pojedinim 5. stupnja. Spomenici i kipovi se pomiču. Nadgrobni kamenovi se prevrću. Ruše se kamene ograde. Mali odroni u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom; pukotine u tlu dosežu nekoliko centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima.

IX. Kod stanovništva se javlja opća panika i strah. Trešnja se osjeća jako i u automobilima u pokretu. Značajna oštećenja namještaja. Spomenici i stupovi se prevrću. Vodni rezervoari mogu biti teško oštećeni. U pojedinim slučajevima savijaju se željezničke tračnice i oštećuju ceste.A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) - potpuno rušenje građevina.B./ Na mnogim građevinama (20-50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te onim izgrađenim od prirodnoga tesanog kamena i onim drvene konstrukcije, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) - otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) - potpuno rušenje.C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) - otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune

Izvor: DUZS Zagreb

U tabeli 5. Prikazan je stupanj intenziteta potresa i njegove posljedice na stambeni fond u Gradu Zagrebu u odnosu na vrstu i način gradnje objekata kao i vrste upotrebljavanoga građevinskog materijala.

12

Procjenjena ugroženosti i posljedice

S obzirom na veličinu i gustoću naseljenosti na području Grada Zagreba, procjenjuje se da bi potres nanio najveće materijalne štete u samom središtu Grada, gdje prevladavaju objekti građeni početkom prošloga stoljeća. S obzirom na vrstu gradnje (zgrade zidane opekom drvenih stropnih i krovnih konstrukcija), najugroženije područje u Gradu Zagrebu obuhvaća gradske četvrti: Gornji grad - Medveščak, Črnomerec, Podsused - Vrapče i četvrt Donji grad. U navedenim četvrtima prema podacima iz proteklog popisa stanovništva živi oko 160.000 stanovnika.

Tabela 6. Opis oštećenja prema stupnju oštećenja

Stupanj Opis oštećenja1. lagana oštećenja - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke

2. umjerena oštećenja - male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanje dijelova dimnjaka

3. teška oštećenja - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka

4. razorna oštećenja - otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune

5. potpuno rušenje građevinaIzvor: DUZS Zagreb

Pregled broja stambenih građevinskih jedinica po pojedinim gradskim četvrtima Grada Zagreba prema stupnju oštećenja prikazan je u tabeli 7. za IX. stupanj potresa po MCS ljestvici, i u neposrednoj je vezi s ranije iskazanim pokazateljima o izgrađenim objektima, vrsti i načinu gradnje i upotrebljavanome građevinskom materijalu.

Tabela 7. Pregled oštećenja stambenih građevinskih jedinica za IX. stupanj MCS

R.br. GRADSKE ČETVRTI

BR

OJ

OB

JEK

AT

A

STUPANJ OŠTEĆENJA za IX. stupanj MCS1. 2. 3. 4. 5.

laga

na

umje

rena

tešk

a

razo

rna

ruše

nje

1. BREZOVICA 3.944 907 789 572 55 272. ČRNOMEREC 16.341 3.758 3.268 2.369 229 1113. DONJA DUBRAVA 12.172 2.800 2.434 1.765 170 834. DONJI GRAD 21.548 4.956 4.310 3.124 302 1475. GORNJA DUBRAVA 23.206 5.337 4.641 3.365 325 1586. GORNJI GRAD - MEDVEŠČAK 16.437 3.781 3.287 2.383 230 1127. MAKSIMIR 21.306 4.900 4.261 3.089 298 1458. NOVI ZAGREB - ISTOK 25.977 5.975 5.195 3.767 364 1779. NOVI ZAGREB - ZAPAD 18.421 4.237 3.684 2.671 258 12510. PEŠČENICA - ŽITNJAK 22.899 5.267 4.580 3.320 321 15611. PODSLJEME 6.743 1.551 1.349 978 94 4612. PODSUSED - VRAPČE 15.378 3.537 3.076 2.230 215 10513. TREŠNJEVKA - SJEVER 25.639 5.897 5.128 3.718 359 17414. TREŠNJEVKA - JUG 27.463 6.316 5.493 3.982 384 18715. TRNJE 20.280 4.664 4.056 2.941 284 13816. SESVETE 20.172 4.640 4.034 2.925 282 13717. STENJEVEC 14.895 3.426 2.979 2.160 209 101

UKUPNO 312.821 71.949 62.564 45.359 4.379 2.127

13

Na osnovi podataka prikazanih u tabelama 6. i 7. vidljivo je da bi pretpostavljeni potres srušio 2.127 stambenih jedinica, razorna oštećenja bila bi na 4.379 stambenih jedinica dok bi 45.359 stambene jedinice bile teško oštećene. Procjenjuje se da za stanovanje ne bi bilo 51.865 stambenih jedinica, odnosno oko 16,5% stambenog fonda. Za srušene objekte i objekte koji su imali razorna oštećenja količina građevinskog otpada (šute) koju bi trebalo ukloniti iznosila bi oko 850.000 m3. Za taj bi otpad trebalo u Prostornom planu Grada Zagreba odrediti privremenu lokaciju za deponiranje. Pregled stradavanja stanovništva po četvrtima prikazan je u tabeli 8.

Tabela 8. Pregled stradavanja stanovništva prouzročen potresom

R.br. NAZIV DIJELOVI GRADA

BR

OJ

STA

NO

VN

IKA

POG

INU

LIH

DU

BO

KO

Z

AT

RPA

NIH

SRE

DN

JE

ZA

TR

PAN

IH

PLIT

KO

Z

AT

RPA

NIH

1. BREZOVICA 10.884 41 87 120 6312. ČRNOMEREC 38.762 147 310 426 2.2483. DONJA DUBRAVA 35.944 137 288 395 2.0854. DONJI GRAD 45.108 171 361 496 2.6165. GORNJA DUBRAVA 61.388 233 491 675 3.5616. GORNJI GRAD - MEDVEŠČAK 36.384 138 291 400 2.1107. MAKSIMIR 49.750 189 398 547 2.8868. NOVI ZAGREB - ISTOK 65.301 248 522 718 3.7879. NOVI ZAGREB - ZAPAD 48.981 186 392 539 2.84110. PEŠČENICA - ŽITNJAK 58.283 221 466 641 3.38011. PODSLJEME 17.744 67 142 195 1.02912. PODSUSED - VRAPČE 42.360 161 339 466 2.45713. TREŠNJEVKA - SJEVER 55.358 210 443 609 3.21114. TREŠNJEVKA - JUG 67.162 255 537 739 3.89515. TRNJE 45.267 172 362 498 2.62516. SESVETE 59.212 225 474 651 3.43417. STENJEVEC 41.257 157 330 454 2.393

UKUPNO 779.145 2.961 6.233 8.571 45.190

Iz tabele 8. vidljivo je da bi na području Grada Zagreba od pretpostavljenog potresa poginulo 2.961 osoba, 6.233 bile bi duboko, 8.571 srednje, a 45.190 osoba plitko zatrpano.

Zaključak: Na području Grada Zagreba postoji opasnost od potresa jačine od VII. do IX. stupnja MCS. Potresom će biti ugrožena materijalna dobra, stanovništvo i okoliš. S obzirom na vrstu gradnje (zgrade zidane opekom drvenih stropnih i krovnih konstrukcija), najugroženije područje u gradu Gradu Zagrebu obuhvaća gradske četvrti: Gornji grad - Medveščak, Črnomerec, Podsused - Vrapče i četvrt Donji grad. Od ukupnog broja stambenih građevinskih jedinica postoji mogućnost oštećenja na 186.378 (oko 59%) objekata, a za stanovanje neće biti upotrebljivo 51.865 stambenih jedinica (16,5%). Procjenjuje se da oko 130.000 stanovnika bi moglo ostati bez krova nad glavom, odnosno da će njihovi objekti zbog oštećenja biti nesigurni za daljnje stanovanje.

Mogući gubici i vjerojatnost stradavanja od posljedica potresa procjenjuju se na 2.961 poginulu osobu, duboko zatrpanih bilo bi 6.233, srednje zatrpanih 8.571, a plitko zatrpanih 45.190.

Evakuacija i premještanje stanovništva s ugroženih područja na manje ugrožena odvijat će se sukladno planovima zaštite i spašavanja.

14

1.1.3.1. Suša

Suša zbog manjka oborina u odnosu na normalne količine, naziva se meteorološka suša, a suša zbog dugotrajnog pomanjkanja oborina naziva se hidrološka suša. Hidrološka suša izaziva pomanjkanje podzemnih voda. Za procjenu ugroženosti od suše analizirani su dani bez oborina, kao i dani u kojima padne manje od 1 mm oborine u razdoblju 1981.-2000.

Tabela 9. Pregled broja bezoborinskih dana u razdoblju 1999.-2008.

GO

DIN

A

sije

čanj

velja

ča

ožuj

ak

trav

anj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

listo

pad

stud

eni

pros

inac

UK

UPN

O

1999. 20 21 17 15 16 20 19 21 20 26 21 18 2342000. 30 24 23 18 21 23 17 30 18 17 11 21 2532001. 17 25 17 12 20 17 21 26 10 27 17 25 2342002. 25 18 22 11 18 20 20 16 16 18 17 16 2172003. 16 21 24 22 27 20 18 24 17 19 19 22 2492004. 20 18 22 12 17 17 19 20 22 19 19 19 2242005. 22 13 18 19 21 19 15 15 20 23 11 16 2122006. 23 16 20 15 18 21 21 10 24 25 22 24 2392007. 22 18 17 22 18 16 22 18 18 16 18 16 2212008. 20 23 12 17 21 15 19 24 19 25 16 13 224

Izvor: Statistički ljetopis Grada Zagreba, 2009.

Prema podacima u tabeli 9. u proteklome destgodišnjem razdoblju na području Grada Zagreba broj bezoborinskih dana se kreće od 221 do 250 dana godišnje. Najviše dana bez oborina je u srpnju, kolovozu i rujnu te siječnju i listopadu. Najveći rizik od suše je u srpnju, kolovozu i rujnu jer se broj bezoborinskih dana u mjesecu kreće od 19 do 30. Najveće štete suša nanosi poljoprivredi, posebno u fazi nicanja kultura. Kod poljoprivrednih kultura sušno razdoblje rezultira smanjenjem prinosa žitarica, voća, povrća i stočne hrane u toj godini, a dugoročno i sušenje nasada vinove loze, voćaka i drugih višegodišnjih nasada. Budući da na području Grada Zagreba nema značajnijih poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane, odnosno obradivo je oko 6000 ha, ne očekuju se veće štete od suše. U posljednjih 10 godina nije bila proglašena elementarna nepogoda zbog suše.

Zaključak: Budući da na području Grada Zagreba nema značajnijih poljoprivrednih površina i da u proteklom desetljeću nije bilo proglašenih elementarnih nepogoda zbog posljedica suše, procjenjuje se da na području Grada Zagreba nema opasnosti od suša koje bi nanijele velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji.

1.1.3.2. Toplinski val

Prema definiciji Svjetske meteorološke organizacije (WMO), kada dnevni temperaturni maksimum u više od pet dana u nizu nadmašuje prosječni temperaturni maksimum nekog područja za 5°C, riječ je o toplinskom valu. Prema navedenoj definiciji moguć je toplinski val na području Grada Zagreba, i to u mjesecu srpnju i kolovozu. Od visokih temperatura najugroženije su skupine stanovništva starije osobe i djeca. Na osnovi dostupnih podataka u desetgodišnjem razdoblju nije bilo značajnijih posljedica za ugrožene kategorije stanovništva. Pregled broja vrućih dana (maksimalna temperatura iznad 30,0°C u razdoblju 1999.-2008. prikazan je u tabeli 10.

15

Tabela 10. Pregled broja vrućih dana (iznad 30,0 °C) u razdoblju 1999.-2008.

GO

DIN

A

sije

čanj

velja

ča

ožuj

ak

trav

anj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

sije

čanj

stud

eni

pros

inac

UK

UPN

O

1999. 1 2 6 5 142000. 12 11 16 392001. 2 3 10 14 292002. 11 8 192003. 5 19 13 26 632004. 4 12 5 212005. 3 6 8 172006. 13 19 1 332007. 4 10 16 4 342008. 2 11 11 7 3 34


Zaključak: Na području Grada Zagreba u idućem razdoblju postoji opasnost od pojave toplinskog vala, ali se ne očekuju značajne posljedice za ugrožene kategorije stanovništva. Zbog sve učestalijih klimatskih promjena očekuje se sve veći broj vrućih dana u ljetnim mjesecima.

1.1.3.3. Olujno nevrijeme

Prema raspoloživim podacima na području Grada Zagreba tijekom godine najjači vjetar puše u proljeće, a najslabiji u jesen i zimu. U proljeće se u prosjeku može očekivati do 8 dana mjesečno s jakim vjetrom, dok su u ostalim godišnjim dobima mjesečno samo 3 - 4 dana s jakim vjetrom. Pregled dana s olujnim vjetrom (8 i više po Beafortu) na području Grada Zagreba u razdoblju 1999.-2008. prikazan je u tabeli 11.

Tabela 11. Broj dana s olujnim vjetrom (8 i više po Beafortu) u razdoblju 1999.-2008.

GO

DIN

A

sije

čanj

velja

ča

ožuj

ak

trav

anj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

sije

čanj

stud

eni

pros

inac

UK

UPN

O

1999. 1 1 1 1 1 52000. 1 12001. 2 1 1 1 52002. 1 1 1 32003. 1 1 1 32004. 1 1 1 2 52005. 2 1 1 42006. 2 1 1 1 62007. 2 1 1 2 2 2 1 112008. 1 4 3 1 2 11


Iz podataka iskazanih u tabeli 11. vidljivo je da olujni vjetar (jačine 8B i više) puše u prosjeku od 3 do 5 dana godišnje, s tendencijom rasta. Naime tijekom 2007. i 2008. bilo je čak 11 dana s olujnim vjetrom, što je daleko iznad prosjeka. Olujni vjetar nanosi velike štete na objektima (rušenje i odnošenje krovova) te u parkovima (rušenje stabala).

16

Na području Grada Zagreba olujno nevrijeme pojavljuje se 1 - 2 puta godišnje tijekom ljetnih mjeseci (lipanj - rujan). Olujno nevrijeme, u pravilu, javlja se s jakom kišom a ponekad je praćeno i tučom. Iako nije orkanske jačine, nanosi velike štete u parkovima te na stambenim i gospodarskim objektima (čupanje drveća, lomljenje grana, oštećenje krovova i nanošenje štete na staklenim površinama). U posljednjih 10 godina nije bila proglašena elementarna nepogoda zbog posljedica olujnog nevremena.

Zaključak: Na području Grada Zagreba u idućem razdoblju može se očekivati olujno nevrijeme praćeno kišom, a ponekad i tučom. Štete od olujnog nevremena mogu nastati na zelenim površinama u gradu (parkovima) ta na stambenim i gospodarskim objektima, ali ne u tolikoj mjeri da bi se proglasila elementarna nepogoda.

1.1.3.4. Klizišta

Prostornim planom uređenja Grada Zagreba evidentiran i označen je dio terena na području grada Zagreba koji spada u pretežito nestabilna područja. Omeđen je linijom Ilica- Jurišićeva-Vlaška-Maksimirska-Dubrava kao južnom granicom, te granicom Parka prirode Medvednica kao sjevernom granicom. Na području Grada Zagreba postoje 703 aktivna klizišta, koja su prikazana na sljedećoj karti (slika 5.).

Slika 5. Pregled klizišta na području Grada Zagreba; Izvor: stručne službe Grada Zagreba

Na spomenutom području Grada Zagreba utvrđene su 4 kategorije stabilnosti tla prikazane u tabeli 12.

17

Tabela 12. Prikaz stabilnosti tla po kategorijama

Kategorija stabilnosti Opis kategorijeI. stabilni tereniII. uvjetno stabilni tereniIII. uvjetno nestabilni tereniIV. nestabilni tereni (aktivna klizišta)

U prvu (I.) kategoriju stabilnosti spadaju stabilni tereni, dok u drugu (II.) kategoriju stabilnosti spadaju uvjetno stabilni tereni. Treća (III.) kategorija stabilnosti se odnosi na uvjetno nestabilne terene. Četvrta (IV.) kategorija stabilnosti odnosi se na nestabilne terene (aktivna klizišta).

U razdoblju 2007.-2008. sanirana su sljedeća klizišta: Dobrodol Brijeg, ul. Sveti Duh 122., Gudura, Vinobreška te još dvadesetak manjih klizišta. Prema dosadašnjim iskustvima posljedice aktiviranja klizišta su:

- potpuno ili djelomično uništenje objekata na klizištu;- oštećenje komunalnih instalacija i prometnica u okružju;- posljedice po zdravlje ili čak život ljudi koji koriste objekte;- posljedice po imovinu ljudi u neposrednom okruženju.Najugroženije područje od pojave klizišta obuhvaća dolinu Velikog potoka -

Črnomerec, odnosno područje Grmoščice i Fraterščice u gradskoj četvrti Črnomerec. Zbog pojave klizišta i njegovih posljedica na području Fraterščice 2008. proglašena je elementarna nepogoda. Procjenjuje se da je od aktivnih klizišta koja se nalaze u naseljenim područjima ugroženo oko 200 objekata i oko 1100 stanovnika.

Zaključak: S obzirom na velik broj aktivnih klizišta na području Grada Zagreba postoji stalna opasnost od njihova aktiviranja. Najaktivnija su klizišta na područje Grmoščice i Fraterščice u gradskoj četvri Črnomerec. Pokretanje klizišta nanijelo bi veliku materijalnu štetu kako za objekte koji se nalaze u okruženju tako i za drugu komunalnu infrastrukturu.

1.1.3.5. Tuča

Tuča na području Grada Zagreba po dugogodišnjim iskustvima pada jedan do dva puta svake druge godine, i to isključivo od svibnja do rujna. Pregled broja dana s tučom na području Grada Zagreba u razdoblju 1999.-2008. prikazan je u tabeli 13.

Tabela 13. Broj dana s tučom u razdoblju 1999.-2008.

GO

DIN

A

sije

čanj

velja

ča

ožuj

ak

trav

anj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

sije

čanj

stud

eni

pros

inac

UK

UPN

O

1999. 1 12000. 02001. 2 22002. 1 12003. 02004. 02005. 2 22006. 02007. 02008. 1 1 2


18

Prema raspoloživim podacima, kruta oborina bilježi se na cijelom području Grada iako nije česta pojava. Najveće štete tuča uzrokuje poljoprivrednim kulturama, utječući na smanjenje ili potpuno izostajanje prinosa. U skladu s navedenim, najugroženiji dijelovi grada su gradske četvrti u kojima ima najviše poljoprivrednih površina, odnosno u četvrti Brezovica, Novi Zagreb - istok i Novi Zagreb - zapad. U posljednjih 10 godina nije proglašena elementarna nepogoda zbog šteta nastalih od tuče.

Zaključak: Na području Grada Zagreba u razdoblju svibanj-kolovoz postoji opasnost od pojave tuče. Najugroženija područja od tuče su četvrti Brezovica, Novi Zagrebu - istok i Novi Zagreb - zapad. Tuča nanosi najviše štete na postojećim poljoprivrednim kulturama (pšenici, kukuruzu, ječmu, plantažama voća i povrća).

1.1.3.6. Snježne oborine

Zbog njegova položaja snježne oborine očekuju se na cijelom području Grada Zagreba u razdoblju od studenoga do travnja. Godišnje na području grada 20-28 dana pada snijeg. Najviše snježnih padalina ima u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj, veljača). Visina snježnog pokrivača kreće se 20-50 cm, a u podsljemenskoj zoni i do 70 cm. Pojava snijega u listopadu, travnju i svibnju je rijetka, ali s njom treba računati u brdskim predjelima. Pregled broja dana sa snijegom (oborina veća ili jednaka 1 cm) na području Grada Zagreba u razdoblju 1999.-2008. prikazan je u tabeli 14.

Tabela 14. Broj dana sa snijegom u razdoblju 1999.- 2008.

GO

DIN

A

sije

čanj

velja

ča

ožuj

ak

trav

anj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

sije

čanj

stud

eni

pros

inac

UK

UPN

O1999. 6 14 13 11 442000. 10 102001. 1 1 18 202002. 9 5 142003. 20 22 422004. 4 6 6 162005. 10 23 12 2 5 522006. 5 2 4 112007. 2 2 17 212008. 9 2 11


U zimskim je mjesecima snijeg ozbiljna poteškoća za normalno odvijanje prometa u gradskim četvrtima koje obuhvaćaju brdovita područja (Črnomerec, Gornja Dubrava, Gornji grad - Medveščak Maksimir, Podsljeme, Podsused - Vrapče, Sesvete i Stenjevec). U posljednjih 10 godina nije bila proglašena elementarna nepogoda zbog snježnih oborina.

Zaključak: Snježne oborine na području Grada Zagreba mogu se očekivati svake zime od studenoga do kraja ožujka. U zimskim je mjesecima snijeg ozbiljna poteškoća za normalno odvijanje prometa u gradskim četvrtima koje obuhvaćaju brdovita područja (Črnomerec, Gornja Dubrava, Gornji grad - Medveščak Maksimir, Podsljeme, Podsused - Vrapče, Sesvete i Stenjevec).

19

1.1.3.7. Poledica

Zaleđeni kolnici mogu biti uzrokovani meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda. To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet, okoliš i ljudsko zdravlje. Prema dosadašnjim iskustvima, poledica kao vremenska nepogoda ne izaziva teškoće u prometu koje bi izazvale duži prekid prometa na prometnicama na području Grada. Međutim, nešto veća ugroženost od poledice postoji u četvrtima Mikulići, Remete i Bukovčak.

Od studenoga do veljače kada je poledica najčešća, na području grada koje obuhvaća brdovite predjele zbog zaleđenih kolnika može doći do kraćeg prekida prometa. Poledica otežava i pristup javnim i državnim institucijama (bolnicama, znanstvenim ustanovama, državnim institucijama) koje se nalaze na obroncima Medvednice. Prema dosadašnjim pokazateljima u proteklih 10 godina nije bilo značajnijih šteta od poledice, stoga zbog nje nije ni proglašena elementarna nepogoda.

Zaključak: Poledica na području Grada Zagreba može se očekivati svake zime od studenoga do kraja ožujka. Zaleđene prometnice ugrožavaju sigurnost prometa i usporavaju promet, te u brdovitim predjelima otežavaju pristup javnim ustanovama (Mikulići, Remete, Bukovčak).

1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe

1.2.1. U gospodarskim objektima

Grad Zagreb ima razvijenu kemijsku i farmaceutsku industriju koja u svom proizvodnom procesu upotrebljava opasne tvari, stoga se na području Grada Zagreba nalazi velik broj pravnih osoba koje raspolažu s različitim vrstama opasnih tvari (amonijakom, klorom, klorovodičnom kiselinom, naftnim derivatima itd.) koje se nalaze na 169 lokacija. U slučaju izvanrednog događaja, ovisno o količinama opasnih tvari, jedne su rizik samo unutar lokacija na kojima se nalaze, dok su druge rizik za stanovništvo, odnosno imaju izvanlokacijsko djelovanje. Analizom rizika u ovoj procjeni izdvojene su pravne osobe postrojenja kojih se smatraju rizičnim za stanovništvo (okolno stanovništvo, druge pravne osobe, javnost koja se tijekom izvanrednog događaja može naći na lokaciji). Njihov je popis prikazan u tabeli 15.

Tabela 15. Pregled opasnih tvari kod pravnih osoba na području Grada Zagreba rizičnim za stanovništvo

R.br. Naziv pravne osobe Lokacija Opasna tvar Količina (tona)

Granica (promjer)

opasnosti/m

Broj ugroženih

osoba

1.ZAGREBAČKA VELETRŽNICA d.d.-Veletržnica i hladnjača

Slavonska avenija bb amonijak 4,00 300 2190

2. KEMIKALIJE d.d. Žitnjak bb ukapljeni plinovi 1710,00 1600 3317

3. KRAŠ d.d. Ravnice 48 amonijak 6,50 1400 5334

4. LEDO d.d. Ul. Marijana Čavića 9 amonijak 9,60 2500 8100

5. MOTEL PLITVICE Lučko bb ukapljeni plin 33,40 -

6. PLIVA d.d. Prilaz baruna Filipovića 25

amonijakklor

4 000,008,80

29001600

72523201

7. PROPLIN d.o.o. Radnička cesta 215 ukapljeni plin 1830,00 1200 1886

20

R.br. Naziv pravne osobe Lokacija Opasna tvar Količina (tona)

Granica (promjer)

opasnosti/m

Broj ugroženih

osoba

8. SLJEME d.d. Livadarski put 16 amonijak 30,00 3200 2877

9.Podružnica Upravljanje športskim objektima Zagreb

Trg sportovaamonijak

6,00 1600 19099

10.Podružnica Upravljanje športskim objektima Zagreb

Zagrebački velesajam

amonijak7,00 2000 2455

11. ŠRC Šalata Schlosserove stube

amonijakklor

8,000,15

1600600

7220434

12. ZAGREBAČKA PIVOVARA d.d. Ilica 224 amonijak 4,70 1400 2450

13. GRADSKA PLINARA d.o.o.

VT plinovod, Podsusedski most - Mokrovićeva, DN 800, Ivanja Reka - PMRS TE-TO, DN 800

prirodni plin(VT

plinovod, Podsusedski

most - Mokrovićeva,

DN 800, Ivanja Reka-PMRS TE-

TO, DN 800

8,5075,50

56(od osi

plinovoda)

Izvor: Provedbeni plan intervencije u zaštiti okoliša Grada Zagreba

Iz navedenih je podataka vidljivo da na području Grada Zagreba postoji 13 (trinaest) pravnih osoba s opasnim tvarima koje se smatraju rizičnim za stanovništvo. Opasne tvari koje one upotrebljavaju su amonijak, klor te ukapljeni plinovi i prirodni plin. Granica opasnosti prema dokumentu 40CFR68 Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA) u najgorem se mogućem slučaju kreće u promjeru od 600 do 3200 metara od događaja. Pod granicom opasnosti smatra se područje u kojem je koncentracija opasne tvari takva da izlaganje u trajanju od jednog sata neće izazvati posljedice za zdravlje koje bi onemogućile čovjeka da poduzme mjere osobne zaštite od trovanja.

Pregled lokacija pravnih osoba sa opasnim tvarima prikazan je na karti na slici 6.

21

Slika 6. Karta lokacija pravnih osoba s izvanlokacijskim djelovanjem; izvor: Provedbeni plan intervencija u zaštiti okoliša Grada Zagreba

Iz podataka priloženih na karti vidljivo je da su kod tri pravne osobe (Kemikalije, PROplin, Hotel Plitvice) prisutne zapaljive tvari (naftni derivati, plin), kod 8 pravnih osoba (Sljeme, Kraš, Ledo, Zagrebačke veletržnice, SRC Šalata, Zagrebačka pivovara, Dom sportova, Zagrebački velesajam - klizalište), prisutne su otrovne tvari (amonijak, klor), a u kod jednog pravnog subjekta (Pliva) prisutne su zapaljive i otrovne tvari.

Prema lokacijama vidljivo je da se najveći broj subjekata nalazi na području Žitnjak - Peščenica i na području Črnomerca.

Na slikama (kartama) 7-14 prikazane su pojedine lokacije sa iskazanim radijusom ugroženosti za stanovništvo i okoliš.

22

Slika 7. Opasna tvar - KLOR

23

Slika 8. Opasna tvar - AMONIJAK

24

Slika 9. Opasna tvar - AMONIJAK, KLOR

25

Slika 10. Opasna tvar - KLOR

26


27


28


29


30

Na području Grada nalazi se 90 benzinskih postaja koje opskrbljuju stanovništvo naftnim derivatima. Popis benzinskih postaja prema njihovim sjedištima i količinama opasnih tvari prikazan je u tabeli 16.

Tabela 16. Popis benzinskih postaja prema njihovim sjedištima i količinama opasnih tvari na području Grada Zagreba

R.br. Naziv BP Adresa BP Goriva (tona)Plin u

bocama (tona)

1. INA Aleja Bologne Aleja Bologne bb 100 22. INA Zapruđe Avenija Dubrovnik 25 1013. INA Av. Dubrovnik Avenija Dubrovnik bb 60 24. INA Adžijina Ul. Božidara Adžije bb 705. INA Bukovačka Bukovačka bb 130 26. INA Žitnjak, Badel Ul. M. Čavića bb 160 27. INA Dubrava Dankovečka bb 200 28. INA Držićeva Držićeva bb 150 29. INA Držićeva, istok Držićeva bb 140 210. INA Držićeva, zapad Držićeva bb 140 211. INA Harambašićeva Galovićeva bb 4812. INA Heinzelova Heinzelova bb 18013. INA Stupnik, istok Jadranska bb 20014. INA Stupnik, zapad Jadranska bb 200 215. INA Jagićeva Jagićeva bb 5516. INA Kranjčevićeva Kranjčevićeva bb 6017. INA Ksaver Ksaverska cesta bb 130 218. INA Črnomerec lIica 280 10019. INA Vrapče lIica 419 16020. INA Ljubljanska av., jug Ljubljanska avenija bb 160 221. INA Ljubljanska av., sjever Ljubljanska avenija bb 200 222. INA Špansko Ljubljanska avenija bb 120 223. INA Maksimirska, jug Maksimirska bb 160 224. INA Maksimirska, sjever Maksimirska bb 160 225. INA Miramarska Miramarska bb 15026. INA Lučko, jug Motel Plitvice 27527. INA Lučko, sjever Motel Plitvice 27528. INA Trešnjevka Nova cesta bb 80 229. INA Planinska Planinska bb 140 230. INA Resnik Selska cesta bb 200 231. INA Selska Selska cesta bb 100 232. INA Folnegovićeva Slavonska avenija bb 10033. INA Utrina Šišićeva bb 8034. INA Langov trg Trg Josipa Langa bb 15035. INA Zitnjak Ulica grada Gospića bb 13336. INA Av. Vukovar Ulica grada Vukovara bb 76 237. INA Dugave, istok Ulica SR Njemačke bb 120 238. INA Dugave, zapad Ulica SR Njemačke bb 120 239. INA Sesvete, jug Zagrebačka bb 200 240. INA Sesvete, sjever Zagrebačka bb 130 241. INA Zagrebačka istok Zagrebačka 199 150 242. LIM PRODUKT Prigorska 56 7543. LUKOIL-Radnička Radnička cesta 212a 9044. LUKOIL-Slavonska (jug) Slavonska avenija 100 9045. LUKOIL-Slavonska (sjever) Slavonska avenija 25 9046. LUKOIL-Podsused Aleja Bologne 76 9047. LUKOIL-Remetinec Remetinečka cesta 100 a 90

31

R.br. Naziv BP Adresa BP Goriva (tona)Plin u

bocama (tona)

48. LUKOIL-Zagorska Zagorska 10 9049. NOVAK-BENZ Bani odvojak 11 110 250. OMV HRVATSKA Av. Većeslava Holjevca bb 84 0.5851. OMV HRVATSKA Horvatova 35b 11052. OMV HRVATSKA Samoborska cesta 145 114 0.5853. OMV HRVATSKA Slavonska avenija 8 191 0.5854. OMV HRVATSKA Slavonska avenija 11c 10155. OMV HRVATSKA Slavonska avenija 1 7256. OMV HRVATSKA Vukovarska 275 6457. OMV HRVATSKA Branimirova cesta bb 11458. OMV HRVATSKA Velikogorička bb 74.759. OMV HRVATSKA Jadranska 11 10160. OMV HRVATSKA Zagrebačka avenija bb 9461. OMV HRVATSKA Ul. Ljudevita Posavskog 4 77.762. OMV HRVATSKA Jadranska 10 171.463. PETROL TRGOVINA Ilica 71 10064. PETROL TRGOVINA Oreškovićeva 3d 10065. PETROL TRGOVINA Slavonska avenija bb 10066. PETROL TRGOVINA Škorpikova 18 10067. ŠIMA Štefanovec 40 6468. TA ANTUNOVIĆ Kobiljačka 102 9069. TA ANTUNOVIĆ Ljubljanska avenija 100a 9070. TIFON Brezovica 135 96 0.2571. TIFON Buzin, Baneki 18 6172. TIFON Jarun, Horvaćanska 71 4873. TIFON Lučko, Karlovačka bb 8674. TIFON Slavonska avenija 110 12675. TIFON Ljubljanska avenija 10 96 0.376. AGREGAT Ul. Grigora Viteza 21a 3577. AUTOMEHANIKA Kovinska 1 (Škorpikova) 6878. B.K.M. PARK - 94 Slavonska avenija bb 7279. DEZEL Ul. kneza Branimira 121 4880. DOLINAR Samoborska cesta 225 6481. ENCO Sesvete 6182. EUROBENZ Ul. dr. Luje Naletilića 94 110 183. EUROPA-MIL Aleja Bologne 76 7084. EUROPA-MIL Remetinečka 100 7085. EUROPA-MIL Zagorska ulica 10 7686. EUROPETROL jug Ul. kneza Branimira bb 7687. EUROPETROL sjever Ul. kneza Branimira bb 7688. EUROPETROL-Sesvete Ul. Ljudevita Posavskog 7 7689. EUROPETROL-Zagreb I. Zagrebačka 169 7690. EUROPETROL-Zagreb II. Slavonska avenija 51 76

Izvor: stručne službe Grada Zagreba

Iz podataka tablice 16. vidljivo je da prosječna količina naftnih derivata koji se nalaze u podzemnim spremnicima na benzinskim postajama kreće se od 35 do 275 t.

Prema Planu intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke županije (revizija I. iz 2006. godine prema TNT modelu), podzemni spremnici goriva smatraju se sigurnima, pa se izračun radi za slučaj manipulacije gorivom (pretakanja iz autocisterni u spremnike) ako se dogodi najgori mogući događaj ("worst case") na benzinskoj postaji. Radijus ugroženosti za okolinu iznosi 114 m, što znači da u tom području mogu biti ugroženi ljudi i imovina. Pregled benzinskih postaja prema lokacijama na području Grada Zagreba prikazan je na slici 6.

32

Slika 15. Grafički prikaz benzinskih postaja na području Grada Zagreba; izvor: stručne službe Grada Zagreba

Zaključak: Na području Grada Zagreba nalazi se niz pravnih osoba kod kojih su moguće tehničko-tehnološke nesreće sa značajnim posljedicama za stanovništvo i okoliš jer u proizvodnom procesu upotrebljavaju opasne tvari. Kod 13 gospodarskih subjekata u slučaju velike nesreće došlo bi do izvanlokacijskog djelovanja pa bi stradalo okolno stanovništvo i zagadio se okoliš. Procjenjuje se da bi tehničko-tehnološkim nesrećama na području Grada bilo ugroženo oko 68.815 stanovnika. Najveći broj pravnih osoba koje upotrebljavaju opasne tvari nalazi se na području Žitnjaka, i Črnomerca, stoga je tamo najveća vjerojatnost za pojavu tehničko-tehnoloških katastrofa.

Pored navedenoga u Zagrebu se nalazi 89 benzinskih postaja koje opskrbljuju stanovništvo naftnim derivatima. U slučaju najgorega mogućeg događaja ("worst case") na benzinskoj postaji, radius ugroženosti za okolinu iznosi 114 m, što znači da postoji opasnost za stradavanje stanovništva i materijalnih sredstava. Prema izračunima po TNT modelu ne očekuju se ljudske žrtve.

1.2.2. Nesreće u prometu

1.2.2.1. Cestovni promet

Temeljem višegodišnjeg praćenja prijevoza i provoza opasnih kemikalija na području Grada Zagreba može se reći da se kroz Zagreb ili pokraj njega transportira ukupno više od 150.000 t opasnih kemikalija godišnje bez uračunavanja nafte i naftnih derivata (procjena na više od 3 milijuna tona). Više od 70% svih kemikalija prolaze i zadržavaju se na zagrebačkom području. No, najviše nesreća u prijevozu je s naftnim derivatima. Prema ukupnim podacima

33

u najvećim količinama se prevoze klorovodična kiselina, natrijev hidroksid i sumporna kiselina, a ostale kemikalije osim naftnih derivata u znatno manjim količinama.

S obzirom na to da se na cestovnim prometnicama koje prolaze gradskim područjem odvija intenzivan promet, postoji velika vjerojatnost za nastanak akcidentnih situacija u vezi s prijevozom opasnih tereta, prije svega naftnih derivata. Podaci o prijevozu naftnih derivata preko područja Grada Zagreba ne postoje zbog toga što nije utvrđena obaveza pribavljanja odobrenja za prijevoz naftnih derivata.

Zbog moguće prometne nesreće koju može prouzročiti neispravno prijevozno sredstvo, nepažnja vozača i sl., može doći do izlijevanje naftnih derivata i požara. Najveće štete po okoliš mogu izazvati nesreće na prometnicama koje prolaze u neposrednoj blizini vodozaštitnih područja.

Uz neposrednu blizinu vodocrpilišta, odnosno kroz vodozaštitna područja, prolaze sljedeće prometnice: kroz vodozaštitno područje Mala Mlaka prolazi Sisačka cesta a kroz vodozaštitno područje Črnkovec zagrebačka zaobilaznica. U posljednjih 10 godina nije bilo slučajeva da bi se zbog istjecanja opasnih tvari zagadile podzemne vode.

1.2.2.2. Željeznički promet

Željeznički putnički promet odvija se gotovo gradskim središtem jer se Glavni kolodvor nalazi samo cca 800 m od samog središta. Iako su po sigurnosti putovanja vlakovi na drugom mjestu odmah iza aviona, nesreće u kojima sudjeluju vlakovi, unatoč tome što nisu česte mogu biti velike s katastrofalnim posljedicama. Upravo se takva jedna željeznička nesreća s katastrofalnim posljedicama dogodila na Glavnom kolodvoru Zagreb 30. kolovoza 1974. Naime, tada je ekspresni vlak 'Orijent expres' na liniji Atena-Zagreb-Dortmund, brzinom od 103 km/sat, u 22 sata i 40 minuta uletio u splet tračnica i skretnica. Zbog prebrzog ulaska u stanicu došlo je do sudaranja vagona. U navedenoj su nesreći poginula 153 putnika dok ih je 90 bilo ozlijeđeno. Svi ozlijeđeni putnici zbrinuti su u zagrebačkim bolnicama.

Jedna od težih nesreća na Glavnom kolodvoru dogodila se i 21. prosinca 2009. kada se jutarnji vlak iz Siska (5100) nije na vrijeme zaustavio na 4. peronu 1. kolosijeka na Glavnom kolodvoru, nego je lokomotiva udarila u grudobran čeonog kolosijeka. U toj su nesreći ozlijeđena 52 putnika od kojih sedam teže. Svi ozlijeđeni putnici zbrinuti su u zagrebačkim bolnicama.

Prema provedenim istragama uzrok prve nesreće bila je premorenost strojovođa, a druge tehnička neispravnost lokomotive.

Željeznički teretni promet ne prolazi kroz središte Grada, odvija se obilazno, pa se i prijevoz opasnih tvari željeznicom obavlja obilaznim prugama koje vode prema Ranžirnom kolodvoru Zagreb, na kojem se ne obavlja pretovar opasnih tvari. Prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari, svi sudionici u prijevozu (pošiljatelj, prijevoznik i primatelj opasne tvari), poduzimaju preventivne i sigurnosne mjere kojima se osigurava zaštita života i zdravlja ljudi, zaštita okoliša, materijalnih dobara i sigurnost prometa.

Zaključak: Na području Grada Zagreba postoji opasnost od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu, te se procjenjuje se da se kroz ili pokraj njega transportira ukupno više od 150.000 t opasnih kemikalija godišnje bez iskazivanja podataka za naftu i naftne derivate (procjena na više od 3 milijuna tona). Prema podacima u najvećim se količinama prevoze klorovodična kiselina, natrijev hidroksid i sumporna kiselina, a ostale kemikalije osim naftnih derivata u znatno manjim količinama.

Najteže posljedice i najveće štete zbog prometnih nesreća mogu se očekivati na prometnicama: zagrebačkoj zaobilaznici i Sisačkoj cesti koje prolaze kroz najveća vodozaštitna područja ili u blizini najvećih crpilišta pitke vode (Mala Mlaka, Črnkovec). U

34

slučaju izlijevanja opasnih tvari moguće je zagađenja tla i podzemnih voda čime bi se ugrozila opskrba stanovništva vodom kao i zdravlje stanovnika.

1.2.2.3. Riječni promet

Na području Grada Zagreba rijekom Savom ne odvija se riječni promet.

1.2.2.4. Zrakoplovni promet

Osim Zračne luke Zagreb na području Velike Gorice, 11 km sjeverozapadno od Zagreba nalazi se Aerodrom Lučko sa sletnom stazom 850 x 30 m. Aerodrom se uglavnom koristi za sportsko zrakoplovstvo. Procjenjuje se da bi do akcidentne situacije moglo doći u slučaju pada sportskog zrakoplova pri slijetanju, odnosno uzlijetanju, što bi prouzročilo manje zagađenje okoliša.

S obzirom na to da Zračna luka Pleso, iako smještena na području Grada Velike Gorice, graniči sa rubnim dijelovima Grada Zagreba, u slučaju velike nesreće mogu se očekivati i određene posljedice na obilaznici i drugim prometnicama koje vode prema Gradu Zagrebu.

1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana

Na prostoru Grada Zagreba nema hidroakumulacijskih brana.

1.2.4. Nuklearne i radiološke nesreće

Nuklearne elektrane, bez obzira na tip postrojenja, sadrže velike količine radioaktivnih tvari, pa su potencijalna opasnost za okoliš. Najveći dio radioaktivnosti vezan je za fisijske proizvode koji se nalaze u jezgri reaktora. Svako nekontrolirano ispuštanje radioaktivnih tvari iz nuklearne elektrane u okoliš ugrožava zdravlje i živote stanovništva i onečišćuje okoliš. Stoga se može reći da je sigurnost rada nuklearne elektrane, između ostaloga, određena i stupnjem zaštite okoliša od takvog ispuštanja. Na području Republike Hrvatske nema nuklearnih elektrana, već se nama najbliže nuklearne elektrane nalaze u Republici Sloveniji (Krško), 10,6 km od državne granice i u Republici Mađarskoj NE Pakš (74,1 km) od državne granice.

35

Slika 16. Sektori i zone potencijalne ugroženosti NE Krško; izvor: Procjena ugroženosti RH od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, DUZS, 2009.

Iz slike je vidljivo da se područje Grada Zagreba nalazi u sektoru E (zona 2 i 3), sektoru F (zona 2 i 3), i sektoru G (zona 2) potencijalne ugroženosti NE Krško.

Sa NE Krško i Pakš prema IAEA (1999.) na udaljenosti manjoj od 1.000 km od područja Grada Zagreba u pogonu se nalaze 92 energetska reaktora, koja su smještena u 40 nuklearnih elektrana, odnosno na 40 lokacija. Najveće posljedice po stanovništvo bile bi u slučaju velikih nesreća od najbližih NE Krško u Sloveniji i i Pakš u Mađarskoj. Prema rezultatima elaborta Ocjena ugroženosti od nuklearne nesreće u NE Krško i NE Pakš, što ga je izradio Odjel nuklearne sigurnosti Ministarstva gospodarstva u suradnji sa stručnom organizacijom ENCONET International d.o.o, u kolovozu 1999. godine, proizlazi da bi građani Zagreba bili bi u većini slučajeva izloženi srednjim dozama radijacije (NE Pakš, NE Krško). No moguće je da samo u slučaju nuklearne nesreće u NE Krško u pojedinim slučajevima građanin primi radijacijsku kritičnu dozu iznad 250 mSv.

Zaključak: Premda se na udaljenosti manjoj od 1000 km od područja Grada Zagreba nalaze 92 reaktora smještena u 40 NE, najveće opasnost gradu Zagrebu prijeti od NE Krško i Pakš. Prema postojećim analizama proizlazi da bi stanovnici područja Grada Zagreba bili izloženi najvećim djelom srednjim dozama radijacije, što bi imalo stohastički učinak.

36

1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

Svaka elementarna nepogoda dovodi neminovno do niza posljedica kako na samom čovjeku smanjenjem njegove otpornosti, tako i u njegovoj okolini stvaranjem povoljnih uvjeta za razvoj bioloških agensa. Sve tako nastale promjene mogu vrlo negativno utjecati na zdravlje čovjeka, dovesti do bolesti pa i do smrti.

Neočekivano velik broj slučajeva neke bolesti, ponajprije zarazne, ali i bilo koje druge, u gotovo isto vrijeme na jednom području, naseljenom mjestu i u većem kolektivitetu, naziva se epidemijom, a manifestira se u dva pojavna oblika:

- epidemije koje nastaju samostalno, bez povezanosti s ikakvim drugim nepogodama;- epidemije koje nastaju kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda (potresa,

poplava, eksplozija).Prema izrađenoj epidemiološkoj procjeni za Grad Zagreb temeljenoj na statističkim

podacima kroz desetogodišnje razdoblje, najvjerojatniji rizik što se u ovom trenutku može predvidjeti je epidemijska, odnosno pandemijska pojava nekih infektivnih bolesti uzrokovanih novim ili već poznatim uzročnicima poput influence HIN 1, H5N 1, SARS-a i drugih. Pregled kretanja zraznih bolesti na području Grda Zagreba prikazan je u tabeli 17.

Tabela 17. Kretanje zaraznih bolesti na području Grada Zagreba i okolice 1999. - 2008.

NA

ZIV

BO

LE

STI

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

Salmonelilliosis 1405 1110 1490 1974 1715 1658 2051 1595 824 996Enterocolitis 3509 3498 3 945 3 613 3 704 3 843 3 617 3 764 2 947 3 134Toxoplasmosis 10 4 7 6 5 7 11 3 7 3Typhus abdominalis 1 1 1Dysenteria bacillaris 17 3 5 11 6 8 3 3 5 3Toxiinfectio alimentaris 69 65 114 55 66 56 61 30 22 18Hepatitis virosa 15 14 1 5 3 1 1 2Hepatitis virosa A 68 47 51 24 8 8 32 7 6 6Hepatitis virosa B 31 29 63 75 52 63 58 35 28 26Hepatitis virosa C 32 14 53 74 84 73 53 61 78 56Poliomyelitis (postvakcinalni)

1

Pertusis 1 34 75 49 30 84 52 26 40 24Morbill 4 17 58 17Rubeola 3 2 1 4 3 1 2 1 1Varicellae 3584 3098 2791 3949 5614 4301 3200 3141 4517 1938Herpes zoster 504 512 749 666 935 1122 923 924 740 786Scarlatina 922 587 964 860 1091 1713 499 1037 598 790Angina streptococcica 2121 1508 3004 2862 3344 4123 2521 3177 2155 2140Erysipelas 458 347 525 498 609 648 452 565 406 362Parotitis epidemica 61 61 31 29 24 19 15 11 10 12Meningitis epidemica 8 12 24 4 13 4 29 23 21Meningitis purulenta 25 8 7 11 24 26 26 11 8 13Meningitis virosa 96 166 150 74 62 89 110 191 121 60Encephalitis 27 108 3 5 2 3 4 1 1Mononucleosis infectiosa 341 268 317 383 405 533 520 284 270 300Pneumonia Bronchopneumonia

1125 684 461 1155 1429 2157 2267 1375 1267 1159

Enterovirosis 126 179 86 47 204 36 21 45 36 33Gonorrhoea 5 5 6 6 14 9 5 4 10 5

37

NA

ZIV

BO

LE

STI

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

Syphillis 2 6 1 2 22 12 15 17 12Scabies 126 79 97 86 51 86 116 89 45 48Pediculosis 23 11 18 26 107 88 83 35 84 91Malaria 2 1 3 2 4 2 3 1 3 1Leptospirosis 6 15 9 9 8 11 7 5 2Lyme borel 78 86 121 115 132 101 58 117 97 146Kala - azar 1 1Legionellosis 4 4 8 3 10 13 18 11 9Tularemia 1 1 1 1Trichinellosis 142 3 33 22 6 15TBC pulmonum 291 236 242 243 327 244 213 185 137 111Febris haemorrhagica 6 2 38 2 21 8 2 1 6Psitacosis - ornithosis 1 1 2AIDS 4 3 2 15 3 5 7 10 9

UKUPNO 15252 12789 11525 13388 16405 17387 13409 13038 11584 9205Izvor: Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

Iz podataka prikazanih u tabeli 17. vidljivo je da se broj oboljelih od zaraznih bolesti u posljednjih 10 godina kreće između 1,1-2,2% ukupnog stanovništva (779.145). Procjenjuje se da u slučaju pojavnosti pojedinih epidemijskih bolesti epidemiološke službe na području Grada mogu provođenjem preventivnih i kurativnih mjere zaštiti stanovništvo.

Zaključak: Na temelju prikazanih podataka može se zaključiti da je stanje zaraznih bolesti u Gradu Zagrebu prihvatljivo te se ne očekuje veći broj oboljelih. Broj oboljelih osoba kreće se između 1,1-2,2% stanovništva. Procjenjuje se da u slučaju pojavnosti pojedinih epidemijskih bolesti epidemiološke službe na području Grada mogu provođenjem preventivnih i kurativnih mjere zaštiti stanovništvo.

1.2.6. Epizootije

Za pružanje veterinarskih usluga na području Grada Zagreba nadležan je Veterinarski fakultet kao i ovlaštene veterinarske stanice. Prema raspoloživim podacima na području grada ima oko 200 konja, 4.500 goveda, 2.000 ovaca i koza, 13.500 svinja te 146.000 peradi. Procjenjuje se da je sadašnja situacija koja se odnosi na stočne bolesti zadovoljavajuća jer već duže vrijeme nije bilo zaraznih bolesti (slinavke, šapa). Trenutno najveći je problem pojava bjesnoće kod lisica koja se u suradnji s lovačkim društvima uspješno suzbija.

Zaključak: Na temelju iznesenoga proizlazi da se na području Grada Zagreba ne mogu očekivati epidemije širih razmjera s katastrofalnim posljedicama kao ni pojava epizootije kod domaćih i divljih životinja.

1.2.7. Bolesti bilja i zaštita bilja

Biljne bolesti koje se javljaju na području Grada Zagreba i koje ugrožavaju ratarske kulture su:

- na žitaricama: pepelnica, hrđe, septorioze, fuzarioze i razne snijeti;- na povrću: plamenjača, pepelnica, fitoflora, fulvia, crna pjegavost, hrđe;

38

- u voćnjacima: krastavost, pepelnica, kovrčavost lista, šupljikavost lista, hrđa, fitoftoroza šarka, kozičavost lista, bakterijsko sušenje;

- u vinogradima: crna pjegavost, plamenjača, pepelnica, siva plijesan.

Štetnici koji ugrožavaju ratarske kulture na području Grada su:- lisne uši, buhač, sovice, lema, žitne stjenice, kukuruzni moljac, kukuruzna zlatica,

crveni pauk, krumpirova zlatica, koprivina grinja;- u skladištu (žižak, razni brašnari, žitni moljac, grinje).

Štetnici koji se najčešće javljaju na dugogodišnjim nasadima su:- u povrtlarstvu: lisne uši, mineri, lukova muha, krumpirova zlatica, crveni pauk,

koprivina grinja;- u voćarstvu: štitaste uši, crveni pauk, lisne uši, savijači pupova, lisni mineri,

kruškina buha, trešnjina muha, cvjetojed, mrazovac, krvave uši, potkornjaci, razni moljci, osice, ljeskotoč;

- u vinogradarstvu: štitaste uši, crveni pauk, grožđani moljac, cikade, koprivina grinja.

Posljedica navedenih bolesti i štetnika na ratarskim kulturama je smanjenje ili čak izostanak uroda, ako se pravodobno ne upotrijebe zaštitna sredstva. Navedene bolesti i štetnike proizvođači uspješno suzbijaju upotrebom zaštitnih sredstava. U posljednjih 10 godina na području Grada Zagreba nije bilo značajnijih šteta na poljoprivrednim kulturama izazvanih biljnim bolestima i štetnicima.

Zaključak: Na temelju iznesenih podataka kao i općeg uvida, što ga u okviru svog redovitog djelovanja ima savjetodavna služba Grada Zagreba, stanje zaraznih biljnih bolesti na području Grada Zagreba može se ocijeniti kao razmjerno povoljno jer u proteklih 10 godina nije bilo značajnijih šteta na ratarskim kulturama.

1.3. Ratna djelovanja i terorizam

Vrstu, intenzitet i učinke ratnog djelovanja i terorizama trenutno nije moguće analizirati, jer se analiza temelji na strategijskim dokumentima obrane MORH-a i MUP-a. U njima su definirani struktura, veličina i postupci djelovanja operativnih snaga u katastrofama i velikim nesrećama u odnosu na zahtjeve da se primjene tijekom otklanjanja posljedica ratnih djelovanja i terorizma, što je u skladu sa člankom 8. Pravilnika o metodologiji za izradu procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja.

2. POSLJEDICE ZA KRITIČNU INFRASTRUKTURU

2.1. Proizvodnja i distribucija električne energije

Mreže i sustavi proizvodnje i distribucije električne energije vezani su uz prostor u kojem se nalaze te su podložni istim opasnostima i rizicima koji ugrožavaju taj prostor. Na području Grada Zagreba najveće ugroze po proizvodnju i distribuciju električne energije su: potres, klizišta, ekstremni vremenski uvjeti (olujno nevrijeme) te tehničko-tehnološke katastrofe.

39

Učinci potresa mogu biti rušenje dijelova sustava trafostanica, dalekovoda ili stupova električne mreže što kao posljedicu može imati prekid u napajanju električnom energijom, tj. nedostatak električne energije te otežano redovito funkcioniranje tvrtki i domaćinstva.

Klizišta mogu uzrokovati oštećenja niskonaponskih mreža s mogućim posljedicama prekida napajanja električnom energijom potrošača.

Ekstremni vremenski uvjeti mogu izazvati kratki spoj ili oštećenje niskonaponske mreže s posljedicom prekida napajanja električnom energijom potrošača, nedostatkom električne energije i otežanoga redovitog funkcioniranja tvrtki i domaćinstava.

Tehničko-tehnološke katastrofe mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja na trafostanicama i naponskoj mreži što kao posljedicu može imati duže prekide u napajanju električnom energijom te nedostatak električne energije, tj. otežano redovito funkcioniranje tvrtki i domaćinstava.

Ovisno o jačini svaka od navedenih ugroza, može bitno utjecati na otežanu opskrbu električnom energijom ili čak dovesti do njezina prekida, što je vidljivo iz tablice 18.

Tabela 18. Moguća ugrožavanja i posljedice u proizvodnji i distribuciji električne energije

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

vrsta opasnosti/ ugroženosti/prijetnje učinak posljedice za

obavljanje djelatnosti posljedice za korisnike

potresrušenje dijelova sustava (trafostanica, dalekovoda, stupova el. mreže)

prekidi napajanja el. energijom

nedostatak el. energije, otežano redovito funkcioniranje tvrtki i domaćinstava

klizišta oštećenje niskonaponske mreže

prekid napajanja električnom energijom potrošača


ekstremni vremenski uvjeti - olujno nevrijeme

kratki spoj ili oštećenje niskonaponske mreže

prekidi napajanja el. energijom potrošača


tehničko-tehnološke katastrofe

oštećenja na trafostanicama i naponskoj mreži

duži prekidi napajanja el. energijom


Procjenjuje se da preostale ugroze (poplava, suša, tuča, snježne oborine, poledica) ne mogu ugroziti objekte navedene djelatnosti.

Područje Grada Zagreba opskrbljuje se električnom energijom iz nekoliko izvora: dva proizvodna objekta TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb unutar Grada Zagreba, transformatorske stanice TS 400/220/110 kV Žerjavinec, TS 400/110/30 kV Tumbri na području Grada Zagreba, te TS 200/110/10 kV Mraclin, izvan Grada Zagreba.

Lokacije TS i nadzemni razvod električne energije nivoa iznad 10 kV prikazani su u tabelama 19. i 20.

Tabela 19. Popis kućnih transformatora

NAZIV TS KTR IME ADRESA3TS 1 1351 KRŠNJAVOGA Ul. I. Kršnjavoga 33TS 2 2 LEPUŠIĆEVA Lepušićeva bb3TS 3 312 RUŽMARINKA Ružmarinka 43TS 4 325 VRBIK Sutjeskine poljane bb3TS 5 776 JAGODNJAK Jagodnjak bb3TS 6 811 DRŽIĆEVA Držićeva bb3TS 7 864 KUKULJEVIĆEVA Kukuljevićeva 153TS 8 619 SELSKA Selska 124

40

NAZIV TS KTR IME ADRESA3TS 10 321 SESVETE Sesvetska cesta 23TS 11 241 ŽITNJAK 1 Slavonska avenija3TS 12 521 ŽITNJAK 2 Slavonska avenija3TS 14 295 DUBRAVA Belejska bb3TS 15 1057 TRNJE Prisavlje bb3TS 18 679 VOLOVČICA Zapoljska bb3TS 20 1343 DIOKI Slavonska avenija3TS 32 1669 BREZOVICA Brezovička cesta4TS 9 997 EL-TO Zagorska 14TS 13 2264 SAVICA Križna - Trnjanski nasip4TS 17 2283 PODSUSED Prigornica4TS 19 595 JARUN Ul. V. Ranogajca bb4TS 21 1340 STENJEVEC Dolina bb4TS 22 1512 KSAVER Ksaverska bb4TS 23 1654 BOTINEC Sisačka cesta bb4TS 24 1691 DUBEC Dubečka bb4TS 25 1690 TRPIMIROVA Trpimirova bb4TS 26 1096 VELIKA GORICA Novo Čiče bb4TS 27 1430 RAKITJE Ul. P. Vidakovića bb4TS 28 289 TE-TO Kuševačka bb4TS 29 671 SOPOT Erlichova bb4TS 30 95 RESNIK Slavonska avenija

Tabela 20. Prikaz TS 110/30/10 kV koje nisu osnovno sredstvo Elektre Zagreb, ali su u sustavu elektroenergetske mreže Elektre Zagreb

NAZIV TS IME3TS 103 PLIVA3TS 104 KONČAR - Fallerovo šetalište3TS 105 TVORNICA PAPIRA3TS 109 HRVATSKI LESKOVAC3TS 110 KALINOVICA3TS 111 NOVI DVORI3TS 113 SAMOBOR3TS 114 SOBLINEC3TS 115 KONČAR - Sesvetski Kraljevec3TS 116 DUGO SELO3TS 117 BOŽJAKOVINA3TS 118 ZELINA3TS 119 VRBOVEC4TS 101 ZAPREŠIĆ4TS 102 SAMOBOR

U slučaju navedenih oštećenja elektrosustava potresom došlo bi do dužeg prekida opskrbe električnom energijom na području Grada koji je najugroženiji potresom (četvrti: Gornji grad - Medveščak, Črnomerec, Podsused - Vrapče i Donji grad). Kod ostalih oštećenja elektrosustava problem napajanja riješio bi se prespajanjem na druge izvore energije jer Zagreb ima uspostavljen sustav dvostrukog napajanja.

Tehnička rješenja zaštite od požara vezana uz električne instalacije i uređaje ostvaruju se:

- izborom pogodne lokacije,- grupiranjem opreme u požarne sektore,- mjerama za brzo odvođenje ulja,- mjerama za otkrivanje i gašenje požara,- osiguranjem potrebne količine vode,

41

- organizacijskim mjerama zaštite od požara,- načinom napajanja električnom energijom,- mogućnošću isključenja dijela ili cijele električne instalacije i postrojenja,- pravilnim izborom i dimenzioniranjem instalacije, instalacijskog materijala i

pribora te opreme,- zaštitom gorivih dijelova objekata i predmeta od toplinskog utjecaja električnih

instalacija i uređaja,- zaštitom od struja kratkog spoja i preopterećenja i zemljospoja,- zaštitom dijelova pod naponom od slučajnog dodira i prodora stranih tijela,- zaštitom od indirektnog dodira,- izjednačenjem električnog potencijala među pojedinim dijelovima objekta i

opreme,- zaštitom od statičkog elektriciteta,- zaštitom od atmosferskih pražnjenja,- izvedbom sigurnosne rasvjete,- izvedbom sustava za dojavu i gašenje požara,- izvedbom telefonskih instalacija.

Zaključak: Mreže i sustavi proizvodnje i distribucije električne energije na području Grada Zagreba su najviše izloženi ugrozama od potresa, klizišta, ekstremnih vremenskih uvjeta i tehničko-tehnoloških nesreća. Ovisno o jačini pojedine ugroze, posljedice mogu bitno utjecati na otežanu opskrbu električnom energijom ili dovesti čak do njezina dužeg prekida opskrbe. U slučaju navedenih oštećenja elektrosustava potresom došlo bi do dužeg prekida opskrbe električnom energijom na području Grada koji je najugroženiji potresom (četvrti: Gornji grad - Medveščak, Črnomerec, Podsused - Vrapče i Donji grad).

2.2. Opskrba vodom i odvodnja

Zagrebački vodoopskrbni sustav opskrbljuje se vodom iz 8 crpilišta, od kojih se 6 nalazi na području Grada (Mala Mlaka, Petruševec, Sašnjak, Strmec, Zapruđe, Žitnjak), te dva crpilišta izvan njegova područja (Velika Gorica i Bregana).

Crpilište Mala Mlaka najveće je crpilište s deset glavnih i osam pomoćnih zdenaca, smješteno je na desnoj obali rijeke Save. Okruženo je poljoprivrednim površinama, seoskim cjelinama, industrijskim postrojenjima, velikim brojem manjih radionica različite namjene, na tom se području otvaraju šljunčare, izgrađeno je nekoliko prometnica i niz drugih sadržaja koji ugrožavaju i neprestana su opasnost za kvalitetu vode.

Crpilište Velika Gorica smješteno je u neposrednoj blizini istoimenog grada u okruženju poljoprivrednih površina, šljunčara, jezera i industrijskih pogona. Sastoji se od pet zdenaca od kojih se četiri koriste za potrebe vodoopskrbe Zagreba, a jedan za potrebe Velike Gorice. Okolni su zagađivači različito utjecali na kvalitetu vode tijekom rada crpilišta. Zbog zagađenja trikloretenom od 1991. do 1993. godine privremeno je bio isključen zdenac B-3 iz vodoopskrbe, a povremeno su dokazivane i visoke vrijednosti ukupnih i mineralnih ulja u zdencima crpilišta.

Crpilište Sašnak smješteno je na istočnom dijelu grada u industrijskoj zoni, okruženo je brojnim tvornicama, vojnim kompleksom, nizom prometnica, stambenim naseljima, a područjem protječu dva potoka i prolazi željeznička pruga. Šest bušenih zdenaca spojeni su kao teglice na sabirni zdenac. Neodgovarajuće odlaganje industrijskog otpada i ispuštanje otpadnih voda, bez prethodne obrade, loša i propusna kanalizacija uzrokovali su zagađenje podzemne vode kancerogenim i mutagenim spojevima trikloretenom i tetrakloretenom. Zbog značenja vodocrpilišta 1987. godine izgrađena je prva faza uređaja za pročišćavanje vode,

42

koji nepoželjne spojeve uklanja adsorpcijom na aktivnom ugljenu. Kapacitet uređaja udvostručen je 1993. godine te se danas kondicionira 400 l/s vode, a taj kapacitet osigurava sigurnu opskrbu zdravom i ispravnom vodom.

U neposrednoj blizini crpilišta Sašnak nalazi se crpilište Žitnjak - zdenac B2, voda zadovoljava uvjete propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Voda nije značajnije opterećena organskim tvarima, ukupan sadržaj kreće se u rasponu od 0,3 do 0,6 mgO2/l, odnosno koncentracija organskog ugljika (TOC) je u rasponu od 0,41 do 0,50 mg/l. Voda ne sadrži značajnije koncentracije otapala, ukupan sadržaj kreće se od 5 do 11 mg/l (MDK 50 mg/l).

Crpilište Petruševec smješteno je južno od industrijske zone Žitnjaka. Bliže okružje su manja naselja, mnoge zatrpane deponije, poljoprivredne površine, željeznička pruga i rijeka Sava. Sastoji se od šest zdenaca koji crpe vodu iz dubine do 40 m. Podzemna voda ne sadrži otopljeni kisik te zbog toga dolazi do otapanja mangana iz šljunčanih slojeva, koji iz nekoliko smjerova dotječe na crpilište. Najveće koncentracije dokazane su u vodi zdenca B-5, (zbog čega je izvan pogona) te zdenca B-4 u nešto nižim koncentracijama. Mangan se taloži na metalnu konstrukciju zdenca i u cjevovodima za distribuciju vode do potrošača. Da bi se spriječili navedeni problemi, na crpilištu je izgrađen uređaj za uklanjanje mangana - provodi se proces demanganizacije, i to vode sa zdenca B4 i B5a. Uređaj je pušten u pogon 2002. godine, a ima četiri filtera na kojima se odvija katalitički proces.

Crpilište Zapruđe izgrađeno je početkom 80-ih godina, kao interventno, zbog nedostatka vode za opskrbu. Nalazi se u neposrednoj blizini jezera Bundek i rijeke Save. Kvaliteta vode je zadovoljavajuća, uz znatnije kolebanje temperature od 8 do 19°C. Voda nije značajnije opterećena organskim tvarima iako je u neposrednoj blizini jezera Bundek i uz rijeku Savu, tako je ukupan sadržaj organskih tvari u rasponu od 0,5 do 0,7 mgO2/l, odnosno koncentracija organskog ugljika (TOC) je od 0,71 do 0,80 mg/l.

Crpilište je smješteno uz samu granicu s Republikom Slovenijom, ima tri zdenca B1, B2 i B3, služi za vodoopskrbu Grada Samobora i Bregane. No nakon puštanja u rad crpilišta Strmec postaje rezervno crpilište i u pogonu je samo povremeno zdenac B2. Voda nije značajnije opterećena organskim tvarima, sadržaj je u rasponu od 0,2 do 0,5 mg O2/l, odnosno koncentracija organskog ugljika je oko 0,32 mg/l.

Crpilište Strmec nalazi se na području Svete Nedjelje u neposrednoj blizini naselja Strmec. Područje crpilišta poljoprivredne su površine, a omeđeno je rijekom Savom, brojnim jezerima i rukavcima, te prometnicama. Na udaljenosti cca 1800 m uzvodno od zdenaca smještena je deponija Trebež, a oko crpilišta nalazi se veći broj manjih divljih deponija smeća i otpada. Cijelo prilivno područje, kao i dio crpilišta na poplavnom je području i za visokih vodostaja rijeke Save kvaliteta vode se mikrobiološki pogoršava. Na prilivnom području dokazane su povišene koncentracije željeza i mangana značajno iznad maksimalno dopuštenih koncentracija, ali još se njihov utjecaj ne registrira na zdencima u eksploataciji i u zbirnoj vodi. Sadržaj mangana kreće se u rasponu od 0 do 5,5 mg/l (MDK 50 mg/l). U uzorcima vode nema značajnijeg opterećenja organskim tvarima, ukupan sadržaj organskih tvari mjeren utroškom K-permanganata kreće se u rasponu od 0,2 do 0,6 mg O2/l, odnosno koncentracija organskog ugljika (TOC) je u rasponu od 0,38 do 0,65 mg/l.

Rezultati zbirnih voda vodocrpilišta Grada Zagreba u siječnju 2011. godine prikazani su u tabeli 21.

43

Tabela 21. Rezultati zbirnih voda vodocrpilišta Grada Zagreba, siječanj 2011.

Od vodoopskrbnih objekata izgrađeno je:- 2400 km vodoopskrbne mreže,- 20 vodosprema (ukupne zapremine 110.000 m3 vode),- 14 precrpnih stanica,- hidrantska mreža sa 18.180 hidranata.

Kao cjelina sustav raspolaže s 5.000 l/s vode. Vodospreme i precrpne stanice zaštićene su tehničkom zaštitom (dojava ulaska i nadzor kretanja u objektima), tjelesnom zaštitom (zaštitarska služba). Posljedice za sustav vodoopskrbe i odvodnje po vrstama ugroženosti prikazan je u tabeli 22.

Tabela 22. Moguće posljedice u opskrbi vodom i odvodnji

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje OPSKRBA VODOM I ODVODNJA

vrsta opasnosti/ ugroženosti/prijetnje učinak posljedice po obavljanje

djelatnosti posljedice za korisnike

potres oštećenje vodovodne mreže

kraći prekidi redovitog funkcioniranja

nedostatna opskrba vodom

44

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje OPSKRBA VODOM I ODVODNJA



oštećenje kanalizacijskog sustava

poremećaj u funkcioniranju, izlijevanje otpadnih voda, potapanje podruma

ugrožavanje zdravlja stanovništva

dugotrajne suše pad razine u izvorima pitke vode

nedovoljne količine vode za piće

reducirana opskrba tvrtki i domaćinstava


nestanak električne energije

prekid rada pumpi za održavanje radnog tlaka sustava vodoopskrbe

prekid opskrbe vodom

prekid rada sustava za odvodnju

materijalne štete zbog potapanja podruma, ugrožavanje zdravlja stanovništva

epidemiološke i sanitarne opasnosti zagađenje izvora vode dodatna pročišćavanja i

sanacija izvora i kontrole prekidi u opskrbi

Procjenjuje se da preostale ugroze (poplava, klizišta, tuča, snježne oborine, poledica) ne mogu ugroziti objekte navedene djelatnosti.

Prema podacima tablice 19. potres jačeg intenziteta bi mogao oštetiti vodovodnu mrežu i prateće objekte te kanalizacijski sustav. Očekivane posljedice u tom slučaju su kraći prekidi redovitog funkcioniranja te poremećaji u funkcioniranju, moguće izlijevanje otpadnih voda te potapanje podruma. Krajnje posljedice mogu biti nedostatna opskrba vodom te ugrožavanjem zdravlja stanovništva.

Zbog dugih suša pojavljuje se pad razine u izvorima pitke vode što kao posljedicu može imati nedovoljnu količinu vode za piće, tj. reduciranu opskrbu tvrtki i domaćinstva.

Tehničko-tehnološke ugroze mogu uzrokovati nestanak električne energije što prekida rad pumpi za održavanje radnog tlaka sustava vodoopskrbe te prekida rad sustava za odvodnju. To prekida opskrbu vodom i izaziva materijalne štete zbog potapanja podruma te tako ugrožava zdravlje stanovništva.

Epidemiološke i sanitarne opasnosti mogu zagaditi izvor vode te prekinuti opskrbu dok se izvori dodatno ne pročiste i saniraju i ne uvede dodatna kontrola.

Procjenjuje se da bi pretpostavljeni potres kao prirodna katastrofa jačine IX. stupnja MCS nanio znatna oštećenja na vodovodnoj mreži i kanalizacijskom sustavu na starim gradskim dijelovima (Gornji grad - Medveščak, Črnomerec, Podsused - Vrapče i Donji grad).

Odvodnja

Postojećim kanalizacijskim sustavima odvodnjava se otpadna i oborinska voda s gradskog područja i upušta u pročistač a zatim u rijeku Savu i djelomično posredno potokom Črnec. Javna kanalizacijska mreža u gradu iznosi 1631 km na koju su 2008. bila priključena 68.023 priključka.

Zaključak: Sustav opskrbe vodom na području Grada Zagreba mogao bi biti ugrožen dugotrajnom sušom koja bi dovela do pada razine pitke vode u izvorima što bi moglo dovesti do nedostatka pitke vode (pogotovo u ljetnim mjesecima) te redukcije u opskrbi.

Potres bi mogao ozbiljno ugroziti vodovodnu mrežu te kanalizacijski sustav s posljedicama prekida redovitog funkcioniranja vodovodne mreže te izlijevanja otpadnih voda.

Tehničko-tehnološke ugroze mogu dovesti do prekida rada pumpi za održavanje radnog tlaka sustava vodoopskrbe te prekid rada sustava odvodnje. Očekivane posljedice tih

45

ugroza bi bile materijalne štete zbog potapanja podruma te dugoročno ozbiljne posljedice za zdravlje stanovništva.

Epidemiološke i sanitarne opasnosti mogu zagaditi izvore pitke vode te prekidati opskrbu ili ju reducirati do sanacije izvora i dodatnog pročišćavanja. Ozbiljne su prijetnje i građevinski radovi oko samih izvora (šljunčare i sl.) koji mogu znatno utjecati na kvalitetu pitke vode.

Ovisno o vrsti pojedinog uzroka, posljedice mogu bitno otežati opskrbu vodom. Budući da je kanalizacijskom mrežom obuhvaćen samo Grad Zagreb s užom okolicom, stanovništvo na ostalom području za otpadne vode upotrebljava septičke jame i odvodne kanale za oborinske vode što zagađuje okoliš.

2.3. Opskrba prehrambenim artiklima

Opskrba prehrambenim artiklima stanovništva obavlja se na maloprodajnim mjestima u trgovačkim centrima i na tržnicama. Od značajnijih kapaciteta za proizvodnju hrane na području Grada postoji Ledo d.d., Josip Kraš d.d., Zagrebačke pekarne Klara d.d.

Objekti u kojima se nalaze trgovine i proizvodni pogoni ugroženi su od pretpostavljenog potresa i tehničko-tehnoloških katastrofa. Novi trgovački lanci rađeni su po vrlo visokim standardima i ne očekuju se značajnija oštećenja, dok se na objektima opskrbe u samom središtu i starom djelu grada, s obzirom na vrijeme gradnje i rabljeni građevinski materijal mogu očekivati znatnija oštećenja.

Posljedice navedenih ugroza prikazane su u tabeli 23.

Tabela 23. Moguće posljedice u opskrbi prehrambenim artiklima

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje OPSKRBA PREHRAMBENIM ARTIKLIMA

vrsta opasnosti/ ugroženosti/prijetnje učinak posljedice za obavljanje


potres oštećenja objekata prekid rada u trgovinama i proizvodnim pogonima

otežana opskrba dnevnim prehranbenim artiklima


nestanak električne energijekvarovi na rashladnim sustavima

prekid djelatnosti, štete na robi u hladnjačama

otežana opskrba dnevnim prehranbenim artiklima


Zaključak: Procjenjuje se da posljedice potresa jačine VII. - IX. stupnja MCS ne mogu značajnije i na duži period ugroziti opskrbu stanovništva prehrambenim artiklima jer se pretpostavlja da će biti manja oštećenja na trgovačkim objektima. Tehničko-tehnološke katastrofe najveće štete mogu nanijeti objektima u kojima se čuvaju namirnice koje je potrebno držati u hladnjačama.

2.4. Opasne tvari koje su ozbiljna opasnost

Popis gospodarskih subjekata koji na području Grada upotrebljavaju u proizvodnom procesu opasne tvari ili ih prevoze i skladište navedeni su u poglavlju 1.2. Tehničko-tehnološke katastrofe. Iz navedenog je popisa vidljivo da većina subjekata u proizvodnom procesu upotrebljava klor, amonijak, klorovodičnu kiselinu, ukapljeni plin, prirodni plin i

46

naftne derivate što je ozbiljna prijetnja po okolno područje ako se izlije veća količina opasnih tvari iz spremnika.

2.5. Javno zdravstvo

U vlasništvu Grada Zagreba su: domovi zdravlja, ustanove za zdravstvenu njegu u kući, poliklinike, opće bolnice, specijalne bolnice, ljekarne, lječilišta, ustanove za hitnu medicinsku pomoć, zavodi za javno zdravstvo i transfuzijsku medicinu.

Na području Grada Zagreba usluge primarne zdravstvene zaštite građani ostvaruju u sljedećim ustanovama: Dom zdravlja Zagreb - Centar, Dom zdravlja Zagreb - Istok, Dom zdravlja Zagreb - Zapad, Ustanova za zdravstvenu njegu u kući, Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.

Zdravstvene ustanove na području Grada Zagreba su:- zavodi za javno zdravstvo (2),- bolnice (17),- izvanbolničke poliklinike (147),- domovi zdravlja (55),- ustanove za njegu (21),- ostale zdravstvene ustanove (55).

Tabela 24. Moguće posljedice na objektima javnog zdravstva

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje JAVNO ZDRAVSTVO



potres

teška oštećenja bolnica (osim bolnice Dubrava, KBC Rebro),oštećenja ostalih zdravstvenih ustanova

prekid davanja zdravstvenih usluga

nemogućnost ostvarivanja pravovremene i potrebne zdravstvene zaštite


oštećenje krovova i staklenih površina

otežano obavljanje djelatnosti

moguće ozljeđivanje pacijenata i djelatnika


nestanak električne struje, vode i plina

otežano obavljanje djelatnosti

nemogućnost ostvarivanja pravovremene i potrebne zdravstvene zaštite


Zaključak: Pretpostavljeni potres od VII. - X. stupnja MCS može prouzročiti značajna oštećenja na zdravstvenim objektima, posebice na onim objektima koji su građeni prije 1963. godine, i to zbog njihove upitne seizmičke otpornosti. Manja oštećenja na zdravstvenim objektima mogu izazvati i elementarne nepogode (olujno nevrijeme i tuča), ali ne mogu utjecati na redovno funkcioniranje djelatnosti. Mogućnosti za premještanje zdravstvenih kapaciteta u slučaju da se ne mogu koristiti sadašnji prostor vrlo su ograničene.

2.6. Energetika

2.6.1. Prirodni plin

Na području Grada Zagreba razvedena je mreža plinovoda zemnog plina. Distributer plina na području Grada Zagreba je Gradska plinara Zagreb. Od 1975. godine metazinirano je

47

najuže gradsko područje, sjeverno od željezničke pruge između Draškovićeve ulice na istoku i Ulice Republike Austrije na zapadu.

Sadašnje stanje plinske mreže:- niskotlačni (NT) plinovod: promjer 63-315 mm, radni tlak 0.1 bar, materijal

cjevovoda ČE, a od 1991. PE,- srednjotlačni (ST) plinovod: promjer 63-225 mm, radni tlak 1 do 4 bar, materijal

cjevovoda >99% PE,- visokotlačni (VT) plinovod: promjer 100-800 mm, radni tlak >4 bar, materijal

cjevovoda ČE.Ukupna duljina plinovoda iznosi 2 886 km, i to: NT plinovod 1 908 km, ST plinovod

820 km, VT plinovod 158 km.Prateći objekti:- 279 plinskih regulacijskih stanica (industrijska i široka potrošnja),- 23 telemetrijske stanice,- 5 PMRS.Distributer plina obavlja redovito ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti plinske

instalacije. Dio plinske mreže u strogom centru grada najstariji je i izveden je čeličnim cjevovodima.

Područjem Grada Zagreba prolaze magistralni plinovodi: DN 250 Ivanić Grad - Zagreb, DN 500 Zabok - Ivanja Reka, Ivanić Grad - Zagreb, DN 700 Zagreb - Karlovac. Na području Grada Zagreba prirodnim plinom je distributivnom mrežom (2868 km) opskrbljen 231291 korisnik, odnosno 219207 kućanstava, 11285 ustanova te 699 industrijskih tvrtki.

Oštećenja cjevovoda zbog prirodnih katastrofa (potresa i sl.) kao i mehanička oštećenja mogu dovesti do propuštanja plina, bilo na distributivnim cjevovodima, bilo na instalacijama korisnika. Prekid opskrbe plinom traje sve do sanacije svih propusnih mjesta i može otežati svakodnevni život ljudi i obavljanje gospodarskih djelatnosti.

Tabela 25. Moguće posljedice na objektima plinoopskrbe

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje PLINOOPSKRBA



potres manja oštećenja plinovoda prekid opskrbe plinom nemogućnost korištenja

plina kao energenta


mehaničko oštećenje plinovoda kraći prekid opskrbe plinom

nemogućnost korištenja plina kao energenta kraće vrijeme

Zaključak: Može se procijeniti da je stanje zaštitnih mjera na plinskim instalacijama zadovoljavajuće uz stalnu obvezu ispitivanja nepropusnosti instalacija, te zamjene dotrajalih cjevovoda novima. Opskrbu stanovništva prirodnim plinom može ugroziti samo pretpostavljeni potres koji bi mogao izazvati manja oštećenja na objektima (plinovodu, plinskim stanicama), ili mehanička oštećenja plinovoda, što bi izazvalo propuštanje plina do zatvaranja plinovoda. Najgori mogući slučajevi obrađeni su u poglavlju 1.2.1.

2.6.2. Nafta

Područjem Grada Zagreba ne prolazi naftovod.

2.6.3. Opskrba toplinskom energijom

48

Područje Grada Zagreba toplinskom energijom opskrbljuje HEP - Toplinarstvo d.o.o. iz svojih objekata u Kuševačkoj ulici na Žitnjaku i u Zagorskoj ulici u zapadnom dijelu grada.

Opći podaci TE-TO Kuševačka:- položaj: Zagreb, Žitnjak- tip elektrane: kogeneracijska (spojena) proizvodnja električne i toplinske energije- vrsta goriva:

- g1: prirodni plin- g2: ekstra lako loživo ulje- g3: teško loživo ulje

- ukupna snaga: 440 MWe / 850 MW t

- proizvod: električna i toplinska energija

godišnja proizvodnja prosjek od 2002. 2009. Toplinska energija 3 213 769 GJ 3 116 581 GJ Tehnološka para 253 616 t 251 448 t Električna energija - prag 1 358 GWh 1 553 GWh

snaga proizvodnih jedinica tip gorivo godina

izgradnje

blok C 120 MWe / 200 MWt

toplifikacijski blok g1 i g3 1979.

blok D 58 MWt pom. parna kotlovnica PK-3 g1 i g3 1985. blok E 58 MW t vrelovodni kotao VK-3 g1 1977. blok F 56 MW t vrelovodni kotao VK-4 g1 1978. blok G 116 MW t vrelovodni kotao VK-5 g1 i g3 1982. blok H 116 MW t vrelovodni kotao VK-6 g1 i g3 1990.

blok K 208 MW e/140

MW t (71+71+66MW e)

kombi kogenaracijski blok s dvjema plinskim turbinama g1 i g2 2003.

blok L112 MW e/110

MW t (75+37MW e)

kombi kogeneracijski blok s jednom plinskom i jednom parnom turbinom g1 2009.

Opći podaci EL-TO Zagorska ulica:- položaj: Zagreb, Trešnjevka- tip elektrane: kogeneracijska- proizvodnja: električne i toplinske energije- vrsta goriva:

- g1: prirodni plin- g2: teško loživo ulje

- ukupne snaga: 86.8 MWe / 439 MW t + 160 t/h

godišnja proizvodnja prosječna 2001.-2005. 2009. ogrjevna toplina 2.406.354 GJ 2.209.068 GJ tehnološka para 495.407 t 1.085.985 t

električna energija 382 GWh 353 GWh

snaga po agregatima tip gorivo godina

izgradnje 11 MWe toplifikacijski blok g1, g2 1970.

49

snaga po agregatima tip gorivo godina

izgradnje 30 MWe toplifikacijski blok g1, g2 1980.2 x 23,9

MWe

kombi kogeneracijski blok s dvjema plinskim turbinama g1 1998.

64 MW t pom. parni kotao g1, g2 1971.116 MW t pom. vrel. kotao g1, g2 1991.116 MW t pom. vrel. kotao g1, g2 2010.

U 2008. korisnicima je bilo isporučeno 483.056 t tehnološke pare, ogrjevne toplinske vrijednosti 1.450.319 MWh. Preko toplane u 2008. godini grijalo se 92.146 stanova, a isporučena im je ogrijevna toplina od 1072.378 MWh.

2.7. Telekomunikacije

Pokretna elektronička komunikacijska mreža obuhvaća prijenosne sustave i, prema potrebi, opremu za prospajanje ili usmjeravanje i druga sredstva koja omogućuju prijenos signala radijskim ili drugim elektromagnetskim sustavom bez obzira na vrstu podataka koji se prenose te omogućavaju uspostavljanje elektroničke komunikacijske veze i u uvjetima fizičkog kretanja korisnika usluga te mreže.

Tržište pokretne telefonije liberalizirano je još 1998. godine dolaskom na tržište prvoga privatnog operatora pokretne mreže koji je u srpnju 1999. godine započeo s komercijalnim radom. Drugi korak liberalizacije nastupio je početkom komercijalnog rada trećeg operatora pokretne mreže, u listopadu 2005. godine.

Tabela 26. Pregled operatera pokretnih komunikacija

Naziv tvrtke SjedišteHT d.d. Savaka cesta 32, ZagrebTELE 2, d.o.o. Ul. grada Vukovara 262 dVIPnet, d.o.o. Vrtni put 1

Nepokretna telekomunikacijska mreža obuhvaća prijenosne sustave i, prema potrebi, opremu za prespajanje ili usmjeravanje i druga sredstva koja omogućuju prijenos signala žičnim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom bez obzira na vrstu podataka koji se prenose te omogućavaju uspostavljanje elektroničke komunikacijske veze na određenoj lokaciji, odnosno to je elektronička komunikacijska mreža koja ne obuhvaća pokretnu telekomunikacijsku mrežu.

Na baznim stanica mobilnih operatera koje su izgrađene na krovovima objekata mogu se očekivati znatnija oštećenja ovisno o načinu gradnje i kvaliteti građevnog materijala.

Tabela 27. Pregled operatera nepokretnih komunikacija

Naziv tvrtke SjedišteHT d.d. Savaka cesta 32, ZagrebTELE 2, d.o.o. Ul. grada Vukovara 262 d, ZagrebVIPnet d.o.o. Vrtni put 1, ZagrebAKTON d.o.o. Bani 75, BuzinAMIS TELEKOM d.o.o. Bani 75, BuzinB. NET HRVATSKA d.o.o. Avenija Dubrovnik 16, ZagrebHT d.d. Savska cesta 32, ZagrebIBM HRVATSKA d.o.o. Miramarska 23, ZagrebISKON INTERNET d.o.o. Garićgradska 18, Zagreb

50

Naziv tvrtke SjedišteMETRONET PLAVI d.o.o. Ulica grada Vukovara 269/dMETRONET TELEKOMUNIKACIJA d.o.o.

Ulica grada Vukovara 269/d

OT OPTIMA TELEKOM d.o.o. Bani 75/a BuzinPRIMATEL d.o.o. Dubravkin trg 5, ZagrebSELEC d.o.o. Križanićeva 1, ZagrebSIGNUM TELEKOMUNIKACIJE d.o.o. Zagrebačka cesta 20, ZagrebT-2 d.o.o. Vlaška 75 b, ZagrebVOLJATEL d.o.o Radnička 48, Zagreb

Zaključak: Na objektima telekomunikacija značajnije štete može nanijeti samo potres najvećeg stupnja (IX. stupnja MCS), jer se radi o mlađim objektima i jer je telekomunikacijska infrastruktura projektirana s velikim stupnjem seizmičke otpornosti. Druge prirodne nesreće mogu stvoriti manje probleme u području telekomunikacija.

2.8. Promet

2.8.1. Cestovni promet

Područjem Grada Zagreba prolaze glavni međunarodni i nacionalni pravci s obzirom na to da se Zagreb nalazi na prometnom čvorištu putova između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora. Cestovna mreža na području Grada je vrlo razvijena i sastavljena je od autocesta, državnih cesta, županijskih cesta (gradskih prometnica) i lokalnih cesta. Na navedenim se prometnicama nalazi niz nadvožnjaka, podvožnjaka i mostova. Javni promet u Zagrebu sastoji se od autobusnog i tramvajskog prijevoza i taksi prijevoza.

Tabela 28. Moguće posljedice u cestovnom prometu

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje CESTOVNI PROMET



potres oštećenja prometnica, mostova i nadvožnjaka

prekidi i otežano obavljanje djelatnosti do otklanjanja posljedica

nemogućnost korištenja prometnica, kašnjenje u cestovnom prometu

klizištaodroni i zatrpavanje prometnica u podsljemenskoj zoni

prekid prometa nemogućnost korištenja pojedinih pravaca

ekstremni vremenski uvjeti

magla, poledica, visoki snijeg, olujno nevrijeme

otežano obavljanje prometa s kraćim prekidima

kašnjenje u cestovnom prometu


zatvaranje prometnica zbog opće opasnosti prekid prometa nemogućnost korištenja

pojedinih pravaca

2.8.2. Željeznički promet

Dva od tri najvažnija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su paneuropski željeznički koridor V. (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i paneuropski željeznički koridor X. koji je najvažniji željeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putnički promet Zagreba. Željeznički teretni promet ne prolazi kroz samo gradsko središte, već se odvija obilaznim prugama koje vode prema Ranžirnom kolodvoru Zagreb.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pruga_bratstva_i_jedinstva

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pruga_bratstva_i_jedinstva

51

Tabela 29. Moguće posljedice u željezničkom prometu

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje ŽELJEZNIČKI PROMET



potresoštećenja kolosijeka, željezničkih mostova i nadvožnjaka

prekidi i otežano obavljanje djelatnosti do otklanjanja posljedica

nemogućnost putovanja i prijevoza tereta željeznicom

ekstremni vremenski uvjeti/poledica zaleđivanje skretnica otežano obavljanje prometa kašnjenje u željezničkom

prometu


uništenje željezničke infrastrukture prekid prometa

nemogućnost korištenja pojedinih pravaca, stradavanja u nesrećama

2.8.3. Zračni promet

Zračni promet odvija se u Zračnoj luci Zagreb, koja je smještena na području Zagrebačke županije, odnosno grada Velike Gorice.

2.8.4 Riječni promet

Područjem Grada Zagreba ne odvija se riječni promet.

Zaključak: Procjenjuje se da značajnije posljedice za odvijanje prometa na području Grada Zagreba može izazvati potres i tehničko-tehnološke katastrofe. U podsljemenskoj zoni klizišta mogu ugroziti sljemensku cestu kao i ostale lokalne ceste. Posljedice navedenih ugroza prikazane su u gore navedenim tabelama.

2.9. Financijske usluge

Na području Grada Zagreba vodeća tvrtka na području financijskog posredovanja je Financijska agencija - FINA, poslovnica koje je smještena u središtu Grada Zagreba. Financijske usluge stanovništvu, kao i gospodarskim subjektima pruža i velik broj banaka; između ostalih to su sljedeće banke:

- Hrvatska narodna banka,- Zagrebačka banka d.d.,- Privredna banka d.d.,- Raiffeisenbank, Austria d.d.,- Erste&Steiermärkische Bank d.d.,- Volksbank d.d.,- Hrvatska poštanska banka d.d. i- Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Tabela 30. Moguće posljedice na objektima financijskih ustanova

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje financijske ustanove



potres manja i teža oštećenja objekata

otežano poslovanje ili njegov prekid

nemogućnost financijskih transakcija

52

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje financijske ustanove




oštećenje krovova i staklenih površina nema moguće ozljeđivanje

klijenata



otežano poslovanje ili njegov prekid

nemogućnost financijskih transakcija

Financijske institucije koje se nalaze u objektima s armirano-betonskim konstrukcijama, a zidovi ispune su od opeke i armirano-betonskih blokova procjenjuje se da neće pretrpjeti značajnija oštećenja. Dio institucija koji je smješten u starim građevinama seizmičnost kojih je upitna, pretrpjet će značajna oštećenja, što će dovesti do prekida njihova rada.

Zaključak: Na području Grada Zagreba ne postoje opasnosti koje bi značajnije ugrozile funkcioniranje financijskih ustanova, osim pretpostavljenog potresa. S obzirom na način gradnje objekata u kojima su smještene financijske ustanove, dio objekata imat će manja oštećenja 1. i 2. stupnja, što bi dovelo do kraćeg zastoja u pružanja financijskih usluga klijentima, a dio objekata koji se nalazi u starim građevinama imat će teška oštećenja te će morati prekinuti djelatnost.

2.10. Znanost, spomenici kulture i druge nacionalne vrijednosti

Kao znanstveno središte Republike Hrvatske Grad Zagreb ima niz znanstvenih ustanova. U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. U Zagrebu djeluje također 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.

Zagreb kao najveće kulturno središte Hrvatske obiluje kulturnim ustanovama nacionalne, županijske i lokalne vrijednosti. Od kulturnih ustanova najpoznatije su: Hrvatsko narodno kazalište, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, a od niza muzeja Arheološki muzej, Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej Grada Zagreba i Muzej suvremene umjetnosti. Od sakralnih objekata najpoznatija je Zagrebačka katedrala.

Tabela 1. Moguće posljedice na znanstvenim i kulturnim objektima

Posljedice za kritičnu infrastrukturupodručje znanstveni, kulturni i vjerski objekti



potres manja i teža oštećenja objekata

otežano poslovanje ili prekid istog

nemogućnost konzumiranja kulturnih i vjerskih sadržaja

ekstremni vremenski uvjeti-olujno nevrijeme

oštećenje krovova i staklenih površina nema moguće ozljeđivanje

korisnika



otežano poslovanje ili prekid istog

odgode već najavljenih kulturnih i vjerskih zbivanja

Zaključak: Na području Grada Zagreba ne postoje opasnosti koje bi značajnije ugrozile funkcioniranje znanstvenih i kulturnih ustanova osim pretpostavljenog potresa. S obzirom na način gradnje objekata u kojima su smještene navedene ustanove, dio objekata novije gradnje (primjerice Sveučilišna i nacionalna biblioteka, Muzej suvremene umjetnosti, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog) imat će manja oštećenja 1. i 2. stupnja, što bi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalna_i_sveu%C4%8Dili%C5%A1na_knji%C5%BEnica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalna_i_sveu%C4%8Dili%C5%A1na_knji%C5%BEnica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Koncertna_dvorana_Vatroslava_Lisinskog

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gimnazija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Srednja_%C5%A1kola

53

dovelo do kraćeg zastoja u radu navedenih institucija, a dio objekata koji se nalazi u starim građevinama i na području Gornjeg i Donjeg grada imat će teška oštećenja te će morati prekinuti djelatnost. Ostale prirodne nesreće s obzirom na procijenjene mogućnosti ne bi prouzročile teže posljedice.

3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Na području Grada Zagreba ukupne snage i potencijale za zaštitu i spašavanje čine:- operativne snage zaštite i spašavanja,- pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje,- udruge građana od interesa za zaštitu i spašavanje,- tijela državne uprave.

3.1. Operativne snage zaštite i spašavanja

3.1.1. Stožer zaštite i spašavanja

Gradska skupština Grada Zagreba svojom je Odlukom osnovala Stožer zaštite i spašavanja Grada Zagreba kao stručno, operativno i koordinativno tijelo izvršnog sustava zaštite:

- Stožer zaštite i spašavanja od 14 članova.

3.1.2. Zapovjedništva i postrojbe vatrogastva

Na području Grada Zagreba organizirane su i djeluju sljedeće vatrogasne snage:- Zapovjedništvo Vatrogasne zajednice Zagreb,- Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba,- 55 dobrovoljnih vatrogasnih društava na području Grada Zagreba,- 7 profesionalnih vatrogasnih postrojbi, odnosno službi za zaštitu od požara u

gospodarstvu (Crosco, Dioki, Ericsson-Tesla, Kraš, Pliva, Sinaco i ZGH-Podružnica ZET).

Zapovjedništvo Vatrogasne zajednice broji 6 članova. Zapovjedništvo je koordinativno tijelo koje u području zaštite i spašavanja koordinira poslove spašavanja, gašenja i tehničkih intervencija.

JVP Zagreb ima ljudske potencijale od 337 operativnih vatrogasaca i materijalne potencijale za djelovanje u slučaju požara ili druge nesreće na području svoje nadležnosti. Javna vatrogasna postrojba raspolaže sa 60 vatrogasnih vozila.

Tabela 32. Popis vozila prema namjeni Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba

R.br. ID vozila vrsta vozila proizvođač tip vozila godina

proizvod.1. 101 zapovjedno VW Bora 1.9 TDI 2003.2. 102 zapovjedno VW Polo 1.4 2005.3. 103 zapovjedno VW Polo 1.4 2005.4. 104 zapovjedno Ford Fiesta 1995.5. 105 zapovjedno Nissan Patrol 2.8L 1991.6. 106 autobus MAN RHC 444 Lion's Coach 2008.7. 107 servisno Renault Twingo serviser 1996.8. 110 navalno Mercedes Atego 1528 2004.

54

R.br. ID vozila vrsta vozila proizvođač tip vozila godina

proizvod.9. 111 navalno Mercedes Atego 1528 2008.10. 120 cisterna Mercedes Atego 1328 2006..11. 121 cisterna MAN TGM 15.280 2009.12. 130 ljestva Mercedes Atego 1528 2004.13. 135 platforma Mercedes 1424 1997.14. 141 kemijsko Mercedes Axor 1828 2009.15. 142 kemijsko Mercedes Atego 1328 2004.16. 150 tehničko Mercedes Atego 1328 2009.17. 151 malo tehničko Mazda B 2500 TD 2003.18. 152 malo tehničko Mercedes Puch G320 1997.19. 164 kombi putnički VW Transporter 2.5 TDI 2006.20. 165 kombi teretni VW Transporter 1.9 TDI 2006.21. 170 akcidentno Mercedes Atego 1528 2005.22. 203 zapovjedno VW Polo 1.4 2006.23. 210 navalno Mercedes Atego 1528 2005.24. 211 navalno Iveco 140 E24 W 2004.25. 220 cisterna Mercedes 1626 1980.26. 235 platforma Mercedes 2629 1991.27. 236 platforma Mercedes Actros 3341 2007.28. 240 kemijsko TAM 260 1986.29. 241 kemijsko Magirus 232D 1975.30. 242 kemijsko Mercedes Axor 1828 2008.31. 250 tehničko Mercedes Atego 1328 2006.32. 251 malo tehničko Mazda B 2500 TD 2003.33. 264 kombi teretni Citroen C25 D 1987.34. 303 zapovjedno VW Polo 1.4 2007.35. 310 navalno Mercedes Atego 1528 2007.36. 311 navalno Mercedes 1625 1993.37. 321 cisterna Mercedes Atego 1528 2005.38. 330 ljestva Mercedes Atego 1528 2005.39. 350 tehničko Mercedes Atego 1328 2008.40. 351 malo tehničko Mazda B 2500 TD 2003.41. 360 šumsko Mercedes Unimog U 500C 2004.42. 365 kombi teretni Citroen C25 D 1991.43. 403 zapovjedno VW Polo 1.4 2007.44. 410 navalno Mercedes Atego 1528 2005.45. 411 navalno Iveco 140 E24 W 2002.46. 420 cisterna Iveco 180 E27 W 2002.47. 430 ljestva Mercedes Atego 1528 2005.48. 440 kemijsko TAM 260 1986.49. 450 tehničko Mercedes Atego 1328 2006.50. 451 malo tehničko Mazda B 2500 TD 2003.51. 460 šumsko Mercedes Unimog U 500C 2004.52. 470 akcidentno Mercedes Atego 1328 2009.53. 480 vozilo za cijevi Magirus 190D 1975.54. 503 zapovjedno VW Polo 1.4 2006.55. 510 navalno Mercedes Atego 1528 2005.56. 511 navalno Mercedes Atego 1528 2007.57. 520 cisterna TAM 190 1986.58. 530 ljestva Mercedes Atego 1528 2004.59. 540 kemijsko Mercedes Axor 1828 2009.60. 550 tehničko Mercedes Atego 1328 2007.61. 551 malo tehničko Mazda B 2500 TD 2003.62. 560 šumsko Mercedes Unimog U 500C 2004.

56

Tabela 33. Popis vozila prema namjeni Vatrogasne zajednice Grada Zagreba

R. br. DVD MARKA I TIP VOZILA NAMJENA VOZILA1. Bijenik FAP 1213/36 vatrogasna autocisterna

2. Bijenik Land Rover, tip Defender,110 TDI terensko vozilo s visokotlačnim modulom

3. Belovar Mazda B 2500 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

4. Blaguša Land Rover, tip Defender,110 TDS SW

terensko vozilo s visokotlačnim modulom

5. Blato Mazda B 2500 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

6. Botinec ZASTAVA 101 GTL 55 vozilo za prijevoz vatrogasaca

7. Botinec Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

8. Branovec Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

9. Brezovica Mazda B 2500 2,5 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

10. Bukovac Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

11. Cerje KLOCKNER -H- DEUTZ, tip F MERCUR 150 A vatrogasna autocisterna

12. Cerje Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

13. Črnomerec Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

14. Čučerje Iveco, tip Magirus TLF 16/25,model 140 E 24 W navalno vozilo

15. Čučerje Land Rover 110 TDI SW, tip Defender


16. Dankovec TAM 110 T7 BV, C-99186 šumar

17. Dankovec Land Rover, tip Defender 110 C-99187, 2,5 TDI


18. Dragonožec Mercedes 1528 AF Atego C-156523 vatrogasna autocisterna

19. Dragonožec Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

20. Dubrava Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

21. Glavničica Mercedes tip 1525 model AF 4X4 Atego C-138574 vatrogasna autocisterna

22. Gračani Mazda BT 50 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

23. Gračani Land Rover, tip Defender C-99188, 11O TDI


24. Granešina TAM, tip 5500, C-92555 vatrogasna autocisterna

25. Granešina Land Rover, tip Defender C-99188, 11O TDI


26. Granešinski Novaki Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

27. Horvati TAM, tip 125 T 10,G 4X4 navalno vozilo28. Hrašće Fiat, tip Ducato, 2.0 JTD vozilo za prijevoz vatrogasaca

29. Hrašće Mercedes tip 125 model AF 4X4 Atego C-138575 navalno vozilo

30. Hrašće Mercedes,tip INIMOG U 4000 C162984 šumar

31. Hrašće Land Rover, tip Defender 110 TD5 vozilo za prijevoz vatrogasaca i vatrogasne opreme

57

R. br. DVD MARKA I TIP VOZILA NAMJENA VOZILA

32. Hrelić Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

33. Ivanja Reka Iveco, tip 65 C 15 D DAILY C-135825 vatrogasna autocisterna

34. Ivanja Reka Mazda, BT-50 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

35. Jakuševec TAM, 80 T5 BGL vozilo za prijevoz vatrogasaca i vatrogasne opreme

36. Jakuševec Mazda, BT-50 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

37. Jarun Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

38. Kašina Mercedes,tip INIMOG U 4000 C230889 šumar

39. Kašina Iveco Magirus tip scam sm55 4x4,c-135824 šumar

40. Kašina Land Rover, tip Defender,130 2,4 D vozilo za prijevoz vatrogasaca i vatrogasne opreme

41. Kašina Gornja Land Rover, tip 110 TDI SW, Defender


42. Kobiljak Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

43. Kup. Kraljevec TAM, 125 T10,G 4X4 navalno vozilo

44. Kup. Kraljevec Mazda, BT-50 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

45. Kustošija TAM, 130T, 11 BG vatrogasna autocisterna

46. Kustošija Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

47. Lipnica TAM 125 T 10 navalno vozilo

48. Lipnica Land Rover, tip Defender 110 TDI SW, C-80539


49. Lužan FAP, AP- 195 vatrogasna autocisterna

50. Lužan Mercedes, tip Atego, model C-253133 1529 AF 4X4 vatrogasna autocisterna

51. Lužan Mercedes, tip 208 KB, C-135404 vozilo za prijevoz vatrogasaca

52. Lužan Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

53. Maksimir Iveco, tip 65 C 15 D DAILY C-135825 vatrogasna autocisterna

54. Mala Mlaka Mercedes 1528 AF Atego C-156524 vatrogasna autocisterna55. Mala Mlaka Fiat, tip Ducato, 10 4X4 vozilo za prijevoz vatrogasaca

56. Mala Mlaka Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

57. Miroševec Mazda, BT-50 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

58. Moravče FAP 1314, SFF vatrogasna autocisterna

59. Moravče Mercedes, tip Atego, model C-253132 1529 AF 4X4 vatrogasna autocisterna

60. Moravče Land Rover, tip Defender,110 TD5 SW


61. Odra Mercedes 1528 AF Atego C-156522 vatrogasna autocisterna

62. Odra Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

63. Odranski Obrež Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

64. Odranski Obrež TAM 130 T 10 BG vatrogasna autocisterna

65. Planina Gornja Land Rover, tip Defender,110 TDS SW


58

R. br. DVD MARKA I TIP VOZILA NAMJENA VOZILA

66. Planina Donja Land Rover, tip Defender,110 TDS SW


67. Prečko BT-50/DK/TE/4x4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

68. Sesvete FAP 1314 S, C-40092 vatrogasna autocisterna69. Sesvete Mercedes, tip VITO 111 CDI vozilo za prijevoz vatrogasaca

70. Sesvete Iveco, tip Magirus TLF 16/25,model 140 E 24 W navalno vozilo

71. Sesvete TAM 80 A5, C-78552 šumar

72. Sesvete Mazda BT 50 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

73. Sesvetska Selnica Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

74. Sesvetski Kraljevec Land Rover, tip Defender,110 TDS SW


75. Sesvetski Kraljevec TAM 170 T 14 M vatrogasna autocisterna

76. Sesvetski Kraljevec Land Rover FRONTLENKER 110, vatrogasno


77. Sveta Klara TAM 5500 DG vatrogasna autocisterna

78. Sveta Klara Mazda B 2500 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

79. Šašinovec Magirus TLF L6 FA vatrogasna autocisterna

80. Šašinovec Mazda, BT-50 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

81. Šestine Mercedes,tip Unimog U 4000 C162985 šumar

82. Šestine Land Rover, tip Defender 110, 2.4. D 110

vozilo za prijevoz vatrogasaca i vatrogasne opreme

83. Trešnjevka Land Rover, tip 110 TDI SW, Defender


84. Trnje Magirus TLF 16/10 navalno vozilo

85. Trnje Land Rover, tip Defender 110 TDI SW,C-80540


86. Trpuci Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

87. Vidovec Mercedes,tip Unimog U 4000 C162983 šumar

88. Vidovec Land Rover, tip Defender,110 TDS SW


89. Vrapče TAM 80 T 5 B, C-18741 vozilo za prijevoz vatrogasaca i vatrogasne opreme

90. Vrapče Mazda B 2500 TD DK 4X4 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

91. Vrapče jug Magirus TLF 16/10 navalno vozilo

92. Vrapče jug Mazda BT 50 terensko vozilo s visokotlačnim modulom

93. Vugrovec Donji TAM 110 T7 BV, C-89062 šumar

94. Vugrovec Donji Land Rover, tip Defender, 110 SW TD5 C-103922


95. Zagreb Magirus, LF 8/6 S vatrogasna autocisterna

96. Zagreb Mazda BT 50 vozilo za prijevoz vatrogasaca i vatrogasne opreme

97. JVP - u vlasništvu Zajednice Iveco, tip FF 140 E 24 W vatrogasna autocisterna

98. JVP - u vlasništvu Zajednice Mercedes 1328 AF Atego C-156521 vatrogasna autocisterna

99. JVP - u vlasništvu Zajednice MAN, tip RHC 444, LION S COACH vozilo za prijevoz vatrogasaca

59

Uvidom u raspoložive podatke utvrđeno je da dobrovoljna vatrogasna društva na području Grada Zagreba raspolažu značajnijim materijalnim sredstvima za zaštitu i spašavanje osim opreme za protupožarnu zaštitu. U Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba udruženo je 55 dobrovoljnih vatrogasnih društava i Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.

U udruženim dobrovoljnim vatrogasnim društvima Zajednice ukupno je 7.345 članova.

Struktura članova je sljedeća:- operativni članovi 3.899- mladež 1.057- pričuvni članovi 2.389Zajednica ima ukupno 97 vatrogasnih vozila, i to:- 11 navalnih vozila,- 18 autocisterni,- 7 šumara,- 1 tehničko vozilo,- 48 terenskih vozila s ugrađenim visokotlačnim modulom za gašenje požara,- 7 vozila za prijevoz vatrogasaca,- 5 vozila za prijevoz vatrogasaca i vatrogasne opreme.Profesionalne postrojbe - službe u gospodarstvu popunjene su sa 180 vatrogasaca,

imaju devet vozila i pripadajuću vatrogasnu i spasilačku opremu.

Tabela 34. Profesionalne postrojbe-službe u gospodarstvu

R.br. TVRTKA LOKACIJA -

ADRESA

MARKA I TIP

VOZILA

NAMJENA VOZILA

ZAPREMINA SPREMNIKA

VODE (l)

ZAPREMINA SPREMNIKA PJENILA (l)

ZAPREMINA SPREMNIKA PRAHA (kg)

1.Pliva

Hrvatska d.o.o.

Prilaz baruna Filipovića 25

MAN 19-293

kombinirano za gašenje

požara2500 1500 1500

2.Pliva

Hrvatska d.o.o.


ZASTAVA 80-12


požara1200 200 250

3.Pliva

Hrvatska d.o.o.


RENAULT EXPRESS

vozilo za prijevoz

vatrogasaca- - -

4.Pliva

Hrvatska d.o.o.


WV KOMBI

vozilo za prijevoz

vatrogasaca- - -

5. DIOKI d.d. Žitnjak bbTAM-

IVECO, tip MAGIRUS

navalno kombinirano za gašenje

požara

3800 5000 2000

6. DIOKI d.d. Žitnjak bb MAN 14-258 LC

navalno kombinirano za gašenje

požara

1475 750 750

7. DIOKI d.d. Žitnjak bb

PEUGEOT PARTNER

s prikolicom

vozilo za prijevoz

vatrogasaca i vatrogasne

opreme

- - -

60

R.br. TVRTKA LOKACIJA -

ADRESA

MARKA I TIP

VOZILA

NAMJENA VOZILA

ZAPREMINA SPREMNIKA

VODE (l)

ZAPREMINA SPREMNIKA PJENILA (l)

ZAPREMINA SPREMNIKA PRAHA (kg)

8.Maziva-Zagreb d.o.o.

Radnička cesta 175

MAGIRUS DEUTZ

kemijsko vatrogasno

vozilo3500 2000

9.Maziva-Zagreb d.o.o.

Radnička cesta 175

MERCEDES BENZ, UNIMOG


požara7000 5000 400

10. SINACO d.o.o.

Savska cesta 41/XIII. - - - - -

3.1.3. Zapovjedništva i postrojbe Civilne zaštite

Gradsko skupština Grada Zagreba svojom je Odlukom osnovala Zapovjedništvo civilne zaštite kao operativno tijelo za zapovijedanje snagama i sredstvima civilne zaštite:

- Zapovjedništvo civilne zaštite Zagreb sa 14 članova,- 17 zapovjedništava civilne zaštite u 17 gradskih četvrti s po 8 članova, ukupno 136

članova,- 1246 voditelja skloništa,- po dosadašnjem ustroju i organizaciji civilne zaštite postoje 1663 obveznika civilne

zaštite smotrirana po PU ZiS Zagreb i raspoređena u postrojbe CZ koje je organizirao DUZS.

3.1.4. Službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti

Na području Grada djeluju i službe i pravne osobe koje se u svojoj redovitoj djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, a to su:

- Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", - Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba,- Epidemiološka služba u Gradu Zagrebu,- bolnice, klinike i klinički bolnički centri,- HEP - Zagreb,- Zagrebački holding Zagreb,- Veterinarska stanica Zagreb,- Centar za socijalnu skrb Zagreb,- Hrvatske šume - Šumarija Zagreb

Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" raspolaže potencijalima prikazanim u tabeli 35.:

Tabela 35. Tablični prikaz potencijala Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

Opis Brojni pokazatelj Napomena

Broj zaposlenih 392

Broj liječnika 85

od toga:12 specijalista mikrobiologije17 specijalista epidemiologije8 liječnika specijalista javnog zdravstva

Ostalih zdravstvenih djelatnika 144

61

Opis Brojni pokazatelj Napomena

Broj timova 39službi za javno zdravstvo 4službi za epidemiologiju 20službi za mikrobiologiju 15

Vozila 38

od toga:putničkih vozila 19teretnih 11hladnjača 5pokretni laboratorij 1pokretni mamograf 2

Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba ima preko 400 djelatnika od čega je preko 360 medicinsko osoblje, te najsuvremeniju tehniku i moderan vozni park s preko 40 vozila. Postoji 12 terenskih timova za hitnu medicinsku pomoć koje čine liječnik, medicinski tehničar i vozač. Po jedan od ovih timova raspoređen je u 6 podstanica na različitim dijelovima grada: Jarun, Novi Zagreb, Dubrava, Sesvete, Đorđićeva i Gajnice. Ostali timovi smješteni su u centralnom dijelu ustanove u Heinzelovoj ulici.

Tim za sanitetski prijevoz čine medicinski tehničar i vozač. Svako vozilo za sanitetski prijevoz ima ugrađenu mobilnu radijsku postaju i opremu za satelitsko praćenje GPS sustavom. Oprema vozila za sanitetski prijevoz podudara se s onom za hitnu meicinsku pomoć, osim u dijelu koji se odnosi na specifičnu opremu kojom se može koristiti samo liječnik.

Bolnice, klinike i klinički bolnički centri na području Grada Zagreba su:- KBC Rebro, Kišpatićeva 12,- KBC Šalata, Šalata 2-4,- KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6,- KB Merkur, Zajčeva 19,- KB "Sestre milosrdnice", Vinogradska 29,- KB "Sveti Duh", Sveti Duh 64,- Klinika za plućne bolesti, Jordanovac 104,- Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13,- Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16,- Klinika za psihijatriju Vrapče, Bolnička 32,- Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan", Jankomir 11.

Veterinarska stanica Zagreb ima 40 liječnika veterinara, 4 vanjske ambulante (Veterinarska ambulanta Dubrava, Veterinarska ambulanta Kustošija, Veterinarska ambulanta Špansko i Veterinarska ambulanta Ulica grada Mainza 23), te 32 veterinarske ambulante privatne prakse.

Tabela 36. Popis vozila podružnica Zagrebačkog holdinga

Red

ni b

roj

Podružnica/društvo

Motorna vozila

Strojevi i slična građevinska operativa

(vrsta, količina, godina proizv.)

UK

UPN

O

A-o

sobn

a

B-m

anja

pr

ijevo

zna

C-t

eret

na

D-s

peci

jaln

a

E-o

stal

a vo

zila

F-au

tobu

si

1. AGM 3 1 2 0 0 0 0 -2. Autobusni kolodvor 2 2 0 0 0 0 0 -

62

Red

ni b

roj


Motorna vozila



UK

UPN

O

A-o

sobn

a

B-m

anja

pr

ijevo

zna

C-t

eret

na

D-s

peci

jaln

a

E-o

stal

a vo

zila

F-au

tobu

si

3. Čistoća 254 26 10 118 71 28 1 * Utovarivač MRT 1430 (1997.)* Utovarivač ICB 4CX (2001.)

4. Gradska groblja 42 14 3 18 0 7 0

* Rovokopači Skip B51 - 2 kom (1989. i 1990.)* Rovokopač Skip Bn80 (1986.)* Rovokopač ICB 2CX (1999.)* Čistilica RAVO 530 (2004.)

5. GSKG 20 20 0 0 0 0 0 -6. Robni terminali 11 2 4 0 3 2 0 -7. Stanogradnja 4 4 0 0 0 0 0 -8. Tržnice Zagreb 15 6 3 1 1 4 0 -

9. Upravljanje športskim objektima 37 23 4 3 0 7 0

* Kombinirani stroj (rovokopač i dr.)* Kombinir. stroj (bušač, freza za snijeg i dr.)* Čistilica RAVO

10. "Vladimir Nazor" 10 7 3 0 0 0 0 -

11. Vodoopskrba i odvodnja 211 83 43 83 1 1 0

* Rovokopači- 15 kom.; godišta: 1978., 1987., 1989., 1996. (2 kom.), 1997., 1998. (2 kom.), 1999. (4 kom.), 2001. (2 kom.), 2003.* konzolna dizalica (300 kg)* mješalice za beton - 2 kom., starost 5 god.* min- wash 3,4 kW - 2 kom. (10 god.)* mini-wash 3,1 kW - 1 kom. (12 god.)* cjevna skela 120 m2

* nabijač WAKER 2 kW - 1 kom.

12. Zagrebparking 39 3 3 22 0 11 0 -

13. Zagrebačke ceste 126 41 21 58 5 0 1

* Greder - 3 kom.* JCB 3CX - 4 kom.* UNIMOG - 6 kom.* Utovarivač - 4 kom.* Finišer asfalta - 7 kom.* Glodalice asfalta - 3 kom.* Valjci asfalta - 24 kom.

14. Zagrebački digitalni grad 4 4 0 0 0 0 0 -

15. ZET 441 38 38 13 21 6 325

* Rovokopač - 2 kom.* Brusilica za tračnice - 5 kom.* Mobilna dizalica (1981.) - 1 kom.* Bager-utovarivač - 1 kom.* Pokretni kompresor (1982.) - 4 kom.

16. Zagrebački velesajam 26 10 12 1 2 1 0 Kompresor Fagrati

63

Red

ni b

roj


Motorna vozila



UK

UPN

O

A-o

sobn

a

B-m

anja

pr

ijevo

zna

C-t

eret

na

D-s

peci

jaln

a

E-o

stal

a vo

zila

F-au

tobu

si

17. ZGOS 12 7 1 1 2 1 0

* Utovarivač FIAT Hitachi (2000.)* Bager gusjeničar FIAT Hitachi (2000.)* Kompaktor/sabijač (valjci) BOMAG (2005.)* Strojevi ustupljeni kompostani Zrinjevac: Utovarivač VOLVO, stroj za mljevenje biootpada JENZ, stroj za prosijavanje komposta DOPPSTADT, stroj za prevrtanje komposta BACHUS, stroj za miješanje/usitnjavanje biootpada SECO, viličar teleskopski MERLO.

18. Zrinjevac 165 36 39 38 19 33 0

Rovokopači 18 komada(- do 5 god. starosti - 3 kom. - 5-10 god. starosti - 2 kom.- više od 10 god. starosti - 13 kom.)

19. Gradska plinara Zagreb d.o.o. 150 76 60 8 0 6 0

* Rovokopač JCB 3CX (2003.),* Kompresor KAESER M38 (2004.).

UKUPNO 1572 403 246 364 125 107 327Izvor: stručne službe Grada Zagreba

3.1.5. Pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem ne bave u svojoj redovitoj djelatnosti

Značajnim mogućnostima i kapacitetima za sudjelovanje u provođenje mjera zaštite i spašavanja raspolažu pravne osobe na području Grada koje se bave graditeljstvom, prijevozništvom, proizvodnjom, raznim uslugama održavanja i popravaka električnih, plinskih i drugih instalacija.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore - Gospodarska komora Zagreb, na području Grada Zagreba ima preko 1.000 tvrtki koje raspolažu opremom, ljudstvom i mehanizacijom koja se može upotrijebiti u slučajevima velikih nesreća i katastrofa. Zaključkom gradonačelnika utvrđeno je 60 pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje iz različitih područja djelatnosti, koje imaju sjedište i djeluju na području Grada Zagreba.

3.1.6. Fizičke osobe (obrti i poljoprivredna gospodarstva)

Značajnim mogućnostima i kapacitetima za sudjelovanje u provođenje mjera zaštite i spašavanja raspolažu i fizičke osobe (obrti i poljoprivredna gospodarstva) na području Grada. Na temelju raspoloživih podataka navedeni subjekti raspolažu sljedećim materijalnim potencijalima:

64

Tabela 37. Pregled potencijala fizičkih osoba - motorna vozila stanje 31.12.2008.

Procijenjeni potencijali fizičkih osoba1. moped 7.6362. motocikl 5.0813. osobni automobil 242.0754. autobus 455. teretno i radno vozilo 8.6246. kombi vozilo 1.0877. ostala vozila 3.655

3.1.7. Ostale udruge i zajednice

Na području Grada Zagreba djeluju i sljedeće udruge i zajednice koje mogu pored navedenih operativnih snaga sudjelovati u pripremi i provedbi aktivnosti i mjera u zaštiti i spašavanja:

- Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb,- Zajednica tehničke kulture Zagreb,- Hrvatska gorska služba spašavanje - Stanica Zagreb,- KOSSP - udruga spasilačkih i potražnih pasa,- Radioamaterski savez,- Udruga izviđača,- Udruga za psihološku pomoć.

HGSS stanica Zagreb ima u ovom trenutku 68 pripadnika spasitelja, 3 vozila, specijalna nosila i drugu specijalističku opremu za spašavanje.

Klub za obuku službenih i sportskih pasa Zagreb je dobrovoljna, stručna kinološka udruga koja se bavi školovanjem pasa i njihovih vlasnika te unapređenjem kinologije uopće. U ovom trenutku raspolažu sa 40 spasilačkih i potražnih pasa.

3.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje

Pri procjeni potrebnih snaga za formiranje postrojbi civilne zašite uzeti su u obzir vrsta i razmjeri velikih nesreća i katastrofa, broj stanovnika, mogućnost pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, osposobljenosti stanovništva s aspekta mogućnosti za organiziranje osobne, uzajamne i skupne zaštite, te razmještaj dijelova grada u prostoru. Procjena operativnih snaga za zaštitu i spašavanje temelji se na trenutno dostupnim podacima.

Iz procjene je vidljivo da na području Grada živi oko 800.000 stanovnika, od čega u samom gradu oko 600.000, te da najveće ugroženosti prijete od potresa, poplave te tehničko-tehnoloških nesreća u industrijskim postrojenjima. Procijenjeno je da su za provođenje mjera zaštite i spašavanja u slučaju pojedinih ugroženosti potrebne odgovarajuće operativne snage.

Poplave - bujične vode

Za provođenje mjera zaštite i spašavanja od bujičnih voda ovisno o vrsti, razmjerima i intenzitetu moguće je angažirati sljedeće operativne snage:

Postojeće snage:

- Stožer zaštite i spašavanja od 14 članova,

65

- Zapovjedništvo Vatrogasne zajednice Zagreb od 6 članova,- Javna vatrogasna postrojba Zagreb sa 337 operativnih vatrogasaca,- dobrovoljna vatrogasna društva, 55 na području Grada,- profesionalni vatrogasci i postrojbe u gospodarstvu,- Zapovjedništvo civilne zaštite Zagreb 14 članova,- bolnice, kliničke bolnice i klinike,- Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba,- Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar",- Epidemiološka služba u Gradu Zagrebu,- HEP - Zagreb,- Zagrebački holding Zagreb,- Veterinarska stanica Zagreb,- Centar za socijalnu skrb Zagreb,- pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem ne bave u svojoj redovitoj djelatnosti.

Postojeće snage zaštite i spašavanja za provođenje mjera zaštite i spašavanja od bujičnih voda su dostatne.

Potres

Za provođenje mjera zaštite i spašavanja od potresa potrebne su sljedeće operativne snage:

Postojeće snage:

- Stožer zaštite i spašavanja od 14 članova,- Zapovjedništvo Vatrogasne zajednice Zagreb od 6 članova.,- Javna vatrogasna postrojba Zagreb sa 337 operativnih vatrogasaca,- dobrovoljna vatrogasna društva, 55 na području Grada,- profesionalni vatrogasci i postrojbe u gospodarstvu,- Zapovjedništvo civilne zaštite Zagreb od 14 članova,- bolnice, kliničke bolnice i klinike,- Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba,- Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar",- Epidemiološka služba u Gradu Zagrebu,- HEP - Zagreb,- Zagrebački holding Zagreb,- Veterinarska stanica Zagreb,- Centar za socijalnu skrb Zagreb,- Hrvatske šume - Šumarija Zagreb- pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem ne bave u svojoj redovitoj djelatnosti,- fizičke osobe (obrti i poljoprivredna gospodarstva),- ostale udruge i zajednice (KOSSP, HUOP, radioamateri, izviđači, zaštitarske tvrtke

i dr.)

Potrebne snage:

- 17 postrojba civilne zaštite opće namjene s ukupno 1700 pripadnika (cca 100 pripadnika po gradskoj četvrti),

- 17 zapovjedništava gradskih četvrti s po 8 članova ili ukupno 136 članova,

66

- 1246 voditelja skloništa (obveznici civilne zaštite),- 436 povjerenika civilne zaštite (po dva u svakom od 218 mjesnih odbora u

gradskim četvrtima Grada Zagreba),- 13 postrojba specijalističke namjene - tim za spašavanje iz ruševina, USAR - Urban

search and rescue, 390 pripadnika civilne zaštite s 39 potražnih pasa,- specijalistička postrojba za spašavanje u vodi i na vodi jedan tim s 36 pripadnika

civilne zaštite,- dva specijalistička tima za logistiku, svaki veličine po 99 pripadnika CZ ili ukupno

198 pripadnika CZ.

U slučaju potrebe za povećanim sudjelovanjem u asanaciji terena i veterinarskoj zaštiti (veći pomor krupne i sitne stoke) koristit će se profesionalni specijalizirani servisi uz potporu postrojbi CZ opće namjene kao i volontera.

Ostali prirodni uzroci - klizišta

Za provođenje mjera zaštite i spašavanja od mogućih pojava klizišta ovisno o vrsti, razmjerima i intenzitetu moguće je angažirati sljedeće operativne snage:

Postojeće snage:

- Stožer zaštite i spašavanja od 14 članova,- Zapovjedništvo Vatrogasne zajednice Zagreb od 6 članova,- Javna vatrogasna postrojba Zagreb s 337 operativnih vatrogasaca,- dobrovoljna vatrogasna društva, 55 na području Grada,- profesionalni vatrogasci i postrojbe u gospodarstvu,- Zapovjedništvo civilne zaštite Zagreb od 14 članova,- bolnice, kliničke bolnice i klinike,- Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba,- HEP - Zagreb,- Zagrebački holding Zagreb,- Veterinarska stanica Zagreb,- Centar za socijalnu skrb Zagreb,- pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem ne bave u svojoj redovitoj djelatnosti.

Postojeće snage zaštite i spašavanja za provođenje mjera zaštite i spašavanja od klizišta su dostatne.

Tehničko-tehnološke nesreće i katastrofe

Za provođenje mjera zaštite i spašavanja od tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa ovisno o vrsti, razmjerima i intenzitetu nesreće ili katastrofe potrebno je angažirati sljedeće operativne snage:

Postojeće snage:

- Stožer zaštite i spašavanja od 14 članova,- Zapovjedništvo Vatrogasne zajednice Zagreb od 6 članova,- Javna vatrogasna postrojba Zagreb s 337 operativnih vatrogasaca,- dobrovoljna vatrogasna društva, 55 na području Grada,

67

- profesionalni vatrogasci i postrojbe u gospodarstvu,- Zapovjedništvo civilne zaštite Zagreb od 14 članova,- bolnice, kliničke bolnice i klinike,- Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba,- Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar",- Epidemiološka služba u Gradu Zagrebu,- HEP - Zagreb,- Zagrebački holding Zagreb,- Veterinarska stanica Zagreb,- Centar za socijalnu skrb Zagreb,- pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem ne bave u svojoj redovitoj djelatnosti,- ekspertni timovi MUP-a, MORH-a, DUZS-a i drugi specijalizirani timovi pravnih

osoba koji djeluju na području Grada Zagreba.

Postojeće snage zaštite i spašavanja za provođenje mjera zaštite i spašavanja od tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa su dostatne.

4. ZAKLJUČNE OCJENE

4.1. Poplava

Na području Grada Zagreba izgrađeni su vodozaštitni objekti (savski nasipi, odteretni kanal Sava-Odra, retencije na bujičnim potocima) kojima je Grad zaštićen od poplava s katastrofalnim posljedicama. Sukladno navedenome, procjenjuje se da Grad Zagreb nema opasnosti od poplava s katastrofalnim posljedicama. Izgradnjom potrebnih retencija na potocima Medvednice regulirane su bujične vode, ali još uvijek postoji opasnost od poplava bujičnih voda u podsljemenskoj zoni, posebno u zapadnom dijelu (Črnomerec, Vrapčak, Kustošak, Kuniščak).

4.2. Potres

Na području Grada Zagreba postoji opasnost od potresa jačine od VII. do IX. stupnja MCS. Potresom će biti ugrožena materijalna dobra, stanovništvo i okoliš. S obzirom na vrstu gradnje (zgrade zidane opekom drvenih stropnih i krovnih konstrukcija), najugroženije područje u Gradu Zagrebu obuhvaća sljedeće četvrti: Gornji grad - Medveščak, Črnomerec, Podsused - Vrapče i četvrt Donji grad. Navedeni bi potres nanio teška oštećenja na oko 52 000 stambenih jedinica u kojima više stanovanje ne bi bilo moguće. Procjenjuje se da bi od posljedica potresa poginula 2.961 osoba, duboko zatrpanih bilo bi 6.233, srednje zatrpanih 8.571, a plitko zatrpanih 45.190 Za evakuaciju i zbrinjavanje bilo bi oko 130.000 osoba.

4.3. Ostali prirodni uzroci (suša, olujno nevrijeme, tuča, klizišta, snježne padaline i poledica)

Zbog klimatskih promjena mogu se očekivati sve učestalije vremenske nepogode na području Grada Zagreba. Prema dosadašnjim pokazateljima zbog šteta na poljoprivrednim kulturama izazvanih sušom, tučom ili olujnim nevremenom, u posljednjih 10 godina nije proglašena elementarna nepogoda. S obzirom na to da na području Grada nema značajnijih obradivih poljoprivrednih površina, u budućnosti se od navedenih elementarnih nepogoda ne očekuju veće štete.

68

Na području grada nalaze se 703 aktivna klizišta.S obzirom na velik broj aktivnih klizišta na području Grada Zagreba, postoji stalna

opasnost od njihova djelovanja. Najugroženije od klizišta je područje Grmošćice i Fraterščice u gradskoj četvrti Črnomerec.

Procjenjuje se da bi pokretanjem navedenih klizišta bilo ugroženo oko 200 objekata i 11.000 stanovnika.

Snježne padaline i poledica mogu uzrokovati kraće zastoje i prekide u cestovnom prometu, osobito na cestama koje prolaze podsljemenskom zonom (sljemenska cesta) te Gornjim gradom.

4.4. Nuklearne i radiološke nesreće

Premda se na udaljenosti manjoj od 1000 km od područja Grada Zagreba nalaze 92 reaktora smještena u 40 NE, najveće opasnost gradu Zagrebu prijeti od NE Krško i Pakš. Područje Grada Zagreba nalazi se u 2. i 3. radijalnom sektoru u odnosu na NE Krško. Prema postojećim analizama proizlazi da bi stanovnici područja Grada Zagreba bili izloženi najvećim djelom srednjim dozama radijacije sa stohastičkim učinkom. Stanovništvo gradskih četvrti Podsused - Vrapče, Črnomerec i Stenjevec te dijelovi gradskih četvrti Trešnjevka-sjever, Trešnjevka - jug, Novi Zagreb - zapad i Podsljeme u kojima živi oko 190.000 stanovnika zbog svog položaja, ugroženiji su od ostalih dijelova Grada Zagreba.

4.5. Epidemije, epizootije i biljne bolesti

Procjenjuje se da su na području Grada nisu moguće epidemije koje bi obuhvatile veće skupine stanovništva kao ni epizootije kod domaćih i divljih životinja. Za praćenje pojavnosti epidemija i poduzimanje predviđenih mjera postoje organizirane redovite službe (epidemiološka i veterinarska). Što se tiče biljnih bolesti, situacija je zadovoljavajuća jer u posljednjih deset godina nije bilo značajnijih bolesti pa ni šteta koju bi prouzrokovale.

4.6. Tehničko-tehnološke katastrofe

Na području Grada Zagreba nalazi se niz gospodarskih subjekata kod kojih su moguće tehničko-tehnološke nesreće sa značajnim posljedicama za stanovništvo i okoliš jer u proizvodnom procesu upotrebljavaju opasne tvari. Kod 13 gospodarskih subjekata u slučaju velike nesreće zbog izvanlokacijskog djelovanja stradalo bi okolno stanovništvo i zagadio se okoliš. Procjenjuje se da bi tehničko-tehnološkim nesrećama na području Grada bilo ugroženo oko 68.815 stanovnika. Najveći broj pravnih osoba koje upotrebljavaju opasne tvari nalazi se na području Žitnjaka, i Črnomerca, stoga je tamo najveća vjerojatnost pojave tehničko-tehnoloških katastrofe.

4.7. Kritična infrastruktura

Na području Grada Zagreba djelovanjem prirodnih katastrofa i velikih nesreća bili bi ugroženi sljedeći sustavi kritične infrastrukture:

- proizvodnja i distribucija električne energije,- opskrba vodom i odvodnja,- sigurnost prometa.Sustav distribucije električne energije na području Grada Zagreba je izložen potresu i

olujnom nevremenu. U sustavu je moguća i tehničko-tehnološka nesreća ili kvar. Kritični objekti u elektrosustavu su trafostanice, u kojima kvarovi prekidaju opskrbu električnom

69

energijom stanovništva, gospodarskih subjekata i prometnog sustava (semafori, električni tramvaj). Nestanak električne energije otežao bi svakodnevni život stanovništvu, izazvao prekide u proizvodnji i zastoje u prometu posebno na velikim semaforiziranim raskrižjima kao i prekid javnoga tramvajskog prometa.

Sustav opskrbe vodom na području Grada Zagreba mogao bi biti ugrožen dugotrajnom sušom, potresom, tehničko-tehnološkom nesrećom ili kvarom unutar samog sustava. Ovisno o vrsti uzroka, posljedice mogu bitno utjecati na otežanu opskrbu vodom. S obzirom na to da je kanalizacijskom mrežom obuhvaćen samo Grad Zagreb s užom okolicom, stanovništvo na ostalom području za otpadne vode koristi septičke jame i odvodne kanale za oborinske vode koje su izvor zagađenja okoliša.

Sigurnost cestovnog i zračnog prometa na području Grada Zagreba od elementarnih nepogoda ugrožavaju olujno nevrijeme i snijeg. Snježne oborine mogu izazvati kraći prekid prometa na cestama koje prolaze podsljemenskim područjem, ili ne u tolikoj mjeri da redovne službe ne bi mogle očistiti i osposobiti prometnice.

Posljedice potresa jačine VII. - IX. stupnja MCS ne mogu značajnije i na duži period ugroziti opskrbu stanovništva prehrambenim artiklima jer se procjenjuje da će pretpostavljeni potres prouzrokovati manja oštećenja na trgovačkim objektima. Tehničko-tehnološke katastrofe najveće štete mogu nanijeti na objektima u kojima se čuvaju namirnice koje je potrebno držati u hladnjačama

Procjenjuje se da je stanje zaštitnih mjera na plinskim instalacijama zadovoljavajuće uz stalnu obvezu ispitivanja nepropusnosti instalacija, te zamjene dotrajalih cjevovoda novima. Opskrbu stanovništva prirodnim plinom može ugroziti samo pretpostavljeni potres koji bi mogao izazvati manja oštećenja na objektima (plinovodu, plinskim stanicama) ili mehanička oštećenja plinovoda što bi izazvalo propuštanje plina do zatvaranja plinovoda. Najgori mogući slučajevi obrađeni su u poglavlju 1.2.

4.8. Zaključne ocjene o snagama zaštite i spašavanja

Procjenjuje se da su raspoložive snage zaštite i spašavanja Grada Zagreba dostatne za sprječavanje i nošenje s posljedicama u slučaju bujičnih poplava, klizišta i tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa.

U slučaju pojave prirodnih katastrofa izazvane potresom najvećega pretpostavljenog stupnja (VIII. - IX. stupnja MCS), postojeće operativne snage nisu dostatne, stoga je potrebno ustrojiti sljedeće postrojbe civilne zaštite opće i specijalističke namjene:

- 17 postrojbi - timova, snage 100 pripadnika po svakoj gradskoj četvrti ili cca 1700 pripadnika,

- 13 specijalističkih timova za spašavanje iz ruševina sa po 30 pripadnika i 3 potražna psa ili ukupno 390 pripadnika i 39 potražnih pasa,

- 1 specijalistički tim za spašavanje na vodi snage 36 pripadnika,- 2 specijalistička tima za logistiku svaki sa po 99 pripadnika CZ, ukupno 198

pripadnika CZ,- imenovati 436 povjerenika civilne zaštite ili po dva povjerenika za svaki od 218

mjesnih odbora.U slučaju potresa katastrofalnih razmjera potrebno je angažirati sve postojeće

kapacitete, u prvom redu operativne snage zaštite i spašavanja Grada Zagreba, a u najtežoj opciji zatražiti pomoć susjednih županija i gradova, HGSS, i snaga Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

70

5. ZEMLJOVIDI I GRAFIČKI PRIKAZI

U prilogu procjene u većem su formatu radi bolje vidljivosti ispisani pojedini grafički prikazi koji ilustriraju određenu tematiku iz teksta:

- Pregled klizišta na području Grada Zagreba- Pregled lokacija pravnih osoba sa opasnim tvarima sa izvanlokacijskim

djelovanjem- Pregled benzinskih postaja prema lokacijama na području Grada Zagreba- Grafički prikazi radijusa ugroženosti za pravne osobe sa opasnim tvarima

Iz Prostornog plana grada Zagreba priloženi su sljedeći zemljovidi:5.1. Korištenje i namjena površina5.2. Prometna infrastruktura5.3. Elektroenergetska mreža5.4. Vodoopskrba i vodotoci5.5. Telekomunikacijska i poštanska mreža5.6. Područja nestabilnog tla s aktivnim i mogućim klizištima5.7. Materijalna, kulturna dobra i okoliš

6. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA

6.1. Područje odgovornosti

Područje odgovornosti Grada Zagreba obuhvaća prostor između južnih obronaka medvedničkog prigorja i rijeke Save, te savsku aluvijalnu ravnicu koja se proteže na jug sve do Vukomeričkih gorica. Prema prirodno geografskoj regionalizaciji Hrvatske ovaj prostor pripada jugozapadnom dijelu panonske megaregije. Navedeno područje okružuju Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija

Na području odgovornosti Grada Zagreba, nalazi se Grad Zagreb i 69 prigradskih naselja, s ukupno 779.145 stanovnika (Popis stanovništva 2001.).

Tabela 38. Statistički pokazatelji za Grad Zagreb - 2008. godina

GRAD ZAGREB - STATISTIČKI POKAZATELJI - 2008. GODINA1. Površina - km2 641,352. Poljoprivredna površina - km2 284,463. Šumsko zemljište - km2 194,674. Ostalo zemljište - km2 162,225. Najviša temperatura zraka - °C 33,56. Najniža temperatura zraka - °C -5,97. Srednja vrijednost tlaka zraka - hPa 997,28. Ukupni sunčani sati - h 1 941,29. Oborine (godišnja količina) - mm 768,510. Ukupan broj stanovnika 779 14515. Broj kućanstava 275 46416. Prosječan broj članova u kućanstvu 2,817. Stanovi - ukupno 312 90221. - prosječna površina nastanjenog stana - m2 66,2222. - stanovi koji se povremeno koriste 4 94423. - stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost 3 79524. Ostale nastanjene prostorije i objekti koji nisu stanovi 38625. Kolektivni stanovi 235

71

GRAD ZAGREB - STATISTIČKI POKAZATELJI - 2008. GODINA26. Broj stanovnika 2008. - procjena 788 85029. Živorođeni na tisuću stanovnika 10,630. Umrli na tisuću stanovnika 10,631. Prirodni prirast 0,0336. Migracijski saldo stanovništva 2 38537. - doseljeni stanovnici 10 49838. - odseljeni stanovnici 8 11339. Zaposleni - stanje 31. ožujka 421 58540. Nezaposleni - stanje 31. ožujka 27 80846. Broj korisnika mirovina - stanje 31. prosinca 192 92948. Broj liječnika 3 87449. - od toga specijalisti 2 72050. Ostali zdravstveni djelatnici 10 40051. Domovi zdravlja 552. Bolnice 1753. - od toga klinike 1054. Broj bolničkih postelja 6 58655. Broj bolesnika u bolnicama 246 84956. Izvanbolničke poliklinike (samostalne zdravstvene ustanove) 14757. Ljekarne 21858. Jaslice i vrtići 23559. Broj smještene djece 32 88460. Domovi učenika 1561. Broj učenika u domovima 2 79262. Studentski domovi 563. Broj studenata u domovima 7 15264. Domovi socijalne skrbi za odrasle i starije osobe 3865. Broj korisnika 4 51666. Prognanici i izbjeglice (krajem 2008.) 37767. Proizvodnja hrane i pića -% 25,09

68. Opskrba električnom energijom - plinom - parom i toplom vodom -% 16,52

69. Proizvodnja električnih strojeva i aparata -% 9,03

70. Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje snimljenih zapisa -% 9,29

71. Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda -% 7,19

72. Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme -% 8,42

73. Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna -% 1,8774. Potrošnja električne energije (u tisućama MWh) 2 84775. Potrošnja plina (u tisućama m3) 396 78176. Potrošnja vode (u tisućama m3) 63 07877. Dužina cjevovoda za dovod vode (u km) 2 32878. Broj priključaka na vodovod 78 82279. Dužina kanalizacijske mreže (u km) 1 63180. Broj uličnih slivnika 47 58081. Odloženi otpad (u tonama) 387 92782. Broj vatrogasnih intervencija 1 46783. Tramvaj - prevezeni putnici (u tisućama) 204 54384. Autobus - prevezeni putnici (u tisućama) 94 06085. Broj taksi vozila 1 03086. Broj registriranih vozila na motorni pogon 414 35387. - osobnih automobila 334 06788. - teretnih i radnih vozila 42 08689. - motocikala 9 92290. Zračni promet - otpremljeni i prispjeli putnici 2 192 45391. Poštanski uredi 74

72

GRAD ZAGREB - STATISTIČKI POKAZATELJI - 2008. GODINA92. Broj poštonoša 43593. Prodavaonice/servisi u trgovini na malo 8 01694. Zaposleni 51 57195. Stanovnici na 1 prodavaonicu 9896. Tržnice 2297. Broj sajmova 2098. Broj izlagača 5 10699. - domaći 2 508100. - inozemni 2 598101. broj posjetitelja (u tisućama) 444102. Hoteli 43103. - postelje 6 514104. Moteli - pansioni - prenoćišta 5105. - postelje 232106. Turisti 705 165107. - od toga inozemni 492 080108. Noćenja turista 1 182 917109. - od toga inozemni 836 375110. Osnovne škole - ukupno - početak šk. g. 2008/2009. 137111. - broj učenika 60 698112. - broj nastavnika 4 895113. Srednje škole - ukupno - početak šk. g. 2007/2008. 102114. - broj učenika 39 423115. - broj nastavnika 4 012116. Visoka učilišta - ukupno 54117. - studenti - ukupno 60 892118. Fakulteti 31119. - upisani studenti - ukupno 47 920120. - stručni studij - studenti 1 441121. - sveučilišni studij - studenti 46 479122. Umjetničke akademije 3123. - upisani studenti 880124. Visoke škole 17125. - upisani studenti - ukupno 4 457126. Veleučilišta 4127. - upisani studenti - ukupno 7 635128. Studenti koji su diplomirali na visokim učilištima u 2008. 13 215129. Kazališta 25130. - predstava 3 498131. - sjedišta 5 058132. - broj posjetitelja 830 673133. Kinodvorane 7134. - sjedišta 7 170135. - broj posjetitelja (u tisućama) 1 909136. Muzeji 27137. Zbirke 37138. - posjetitelji muzeja i zbirki (stanje 2006.) 346 741139. - koncerti u Zagrebu 53140. - posjetitelji u Zagrebu 56 639141. Profesionalni orkestri - ansambli i zborovi 17142. Knjižnice 377143. - knjige i časopisi (u tisućama) 10 377144. ZOO - broj životinja 2 529145. - broj posjetitelja 283 587146. - od toga djeca 110 510147. - površina u m2 47 000148. - broj biljnih svojti 10 000

73

GRAD ZAGREB - STATISTIČKI POKAZATELJI - 2008. GODINA149. Športski savezi 50150. Klubovi 593151. - nogometni 67152. - kuglački 28153. - teniski 47154. - rukometni 13155. - košarkaški 21156. Ukupno aktivnih članova 63 364

Izvor: službene stranice Grada Zagreba, 2010.

Slika 17. Grafički prikaz 17 gradskih četvrti

Grad Zagreb je podijeljen na 17 gradskih četvrti koje su gradske, gospodarske i društvene cjeline povezane zajedničkim interesima građana. Jedanaest četvrti je svojim područjima smješteno unutar granica naselja Zagreb. Četiri gradske četvrti obuhvaćaju, osim rubnih dijelova Grada Zagreba i pojedina manja okolna naselja ili dijelove takvih naselja, a to su Novi Zagreb - istok, Novi Zagreb - zapad, Peščenica - Žitnjak i Gornja Dubrava. Dvije prostorno najveće gradske četvrti su Sesvete i Brezovica, koje zajedno obuhvaćaju više od 45% ukupne površine Grada Zagreba i protežu se gotovo isključivo područjima desetaka prigradskih naselja obuhvaćajući tek neznatne dijelove područja grada Zagreba kao naselja.

74

Tabela 39. Broj stanovnika po gradskim četvrtima

R.b. Grad Zagreb / gradske četvrtiUkupan broj stanovnika

2001.Površina u km2

Gustoća naseljenosti

st./km2

2001.1. DONJI GRAD 45.108 3,016 14.956,232. GORNJI GRAD - MEDVEŠČAK 36.384 10,125 3.593,483. TRNJE 45.267 7,365 6.146,234. MAKSIMIR 49.750 14,349 3.467,145. PEŠČENICA - ŽITNJAK 58.283 35,295 1.651,316. NOVI ZAGREB - ISTOK 65.301 16,544 3.947,117. NOVI ZAGREB - ZAPAD 48.981 62,596 782,498. TREŠNJEVKA - SJEVER 55.358 5,828 9.498,639. TREŠNJEVKA - JUG 67.162 9,836 6.828,1810. ČRNOMEREC 38.762 24,327 1.593,3711. GORNJA DUBRAVA 61.388 40,277 1.524,1512. DONJA DUBRAVA 35.944 10,823 3.321,0813. STENJEVEC 41.257 12,180 3.387,2714. PODSUSED - VRAPČE 42.360 36,049 1.175,0715. PODSLJEME 17.744 60,116 295,1616. SESVETE 59.212 165,238 358,3417. BREZOVICA 10.884 127,391 85,44

GRAD ZAGREB 779.145 641,355 1.214,84Izvor: Popis stanovništva 2001.

GRADSKA ČETVRT DONJI GRADObuhvaća najuže gradsko središte, najgušće je nastanjeni dio grada u kojemu je

koncentrirana glavnina javnog, posebice kulturnog života Zagreba. Proteže se od Kvaternikova trga i Heinzelove ulice na istoku do Ulice Republike Austrije na zapadu, odnosno od Ilice, Trga bana Josipa Jelačića, Jurišićeve i Vlaške ulice na sjeveru do željezničke pruge na jugu.

Na sjeveru graniči s Gradskom četvrti Gornji grad - Medveščak, na istoku s Maksimirom i Peščenicom - Žitnjakom, na jugu s Trnjem, a na zapadu s Trešnjevkom - sjever i Črnomercem. Donji grad je područje najgušće naseljenog dijela Grada Zagreba. U ovoj je četvrti velik broj građevina za okupljanje većeg broja osoba, s obzirom na kulturnu, obrazovnu i javnu namjenu.

GRADSKA ČETVRT GORNJI GRAD - MEDVEŠČAKGornji grad je središte zagrebačke i hrvatske povijesti. Svaki dio Gornjeg grada ima

svoje povijesno, spomeničko i simboličko značenje. Četvrt se velikim dijelom proteže obroncima Medvednice, te je prošarana park - šumama Jelenovac, Prekrižje, Zelengaj, Tuškanac, Orlovac i Remetski kamenjak, parkovima - Ribnjak, Jurjevska i dr. Unutar ovih građevina osim stambene i poslovne namjene smješteni su javni, obrazovni, znanstveni, bankarski i kulturni sadržaji. Sjeverni se dio proteže obroncima Medvednice, te je područje urbanih vila i obiteljskih kuća.

U četvrti se nalazi velik broj zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara. Unutar ove četvrti velik je broj građevina za okupljanje većeg broja osoba, s obzirom na upravnu, kulturnu, obrazovnu i javnu namjenu: zgrada Hrvatskog sabora, Banski dvori, Palača Dverce, Katedrala, Crkva svetog Marka, Starogradska vijećnica i dr. Pored domicilnoga stanovništva, ova je četvrt mamac mnogobrojnim turistima iz cijelog svijeta koji dolaze tijekom cijele godine.

75

GRADSKA ČETVRT TRNJEU ovoj su četvrti, koja je jedna od središnjih u gradu, smještene značajne javne i

poslovne građevine (zgrada Gradske uprave, Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski", Općinski sud, Zagrepčanka, Chromos), malo južnije je Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Vjesnik, HRT. Uz Ulicu grada Vukovara i Radničku cestu u tijeku je formiranje zone visokih poslovnih objekata.

Kroz ovu četvrt prolaze velike gradske prometnice (Slavonska avenija i Ulica grada Vukovara, Držićeva avenija, Radnička cesta, Ul. Hrvatske bratske zajednice), rubno Savska cesta, željeznička pruga, Heinzelova i Sava što čini da je ova četvrt relativno izdvojena u požarnom smislu od ostalih gradskih dijelova.

GRADSKA ČETVRT MAKSIMIR

Gradska četvrt smještena je između Donjeg grada, Gornjeg grada, Podsljemena, Dubrave i Žitnjaka. Veliki je dio ove četvrti Park Maksimir, te šumoviti obronci Medvednice, koji se isprepliću s relativno rijetko izgrađenim naseljima obiteljskih kuća (Bukovac, Remete..). Uz Maksimirsku ulicu, na Ravnicama, Jordanovcu i u Dobrom dolu, nalaze se visoke zgrade, kolektivne stambene namjene.

U ovoj se četvrti nalazi i stadion Maksimir koji je povremeno mjesto okupljanja većeg broja ljudi (utakmice, koncerti), te bolnice Rebro, Merkur, Policijska akademija...

Od većih pravnih subjekata na području ove četvrti nalazi se tvornica Kraš. Visoke su građevine uglavnom masivne, armirano-betonske ili zidane, s ravnim krovom, te se može ocijeniti da im prijeti nešto manja potresna opasnost u odnosu na gradske četvrti Donji grad i Gornji grad - Medveščak.

GRADSKA ČETVRT PEŠČENICA - ŽITNJAKSmještena je između Save, Heinzelove ulice i Slavonske avenije, a na istoku graniči s

Ivanjom Rekom. U središnjem dijelu četvrti smještena je industrijska zona. Na sjevernom dijelu nalaze se naselja obiteljskih kuća Volovčica, Ferenščica, Vukomerec, zatim Folnegovićevo naselje, dio Borongaja i Borovje, s kolektivnim stambenim zgradama, te većinom bespravno izgrađena naselja Kozari bok i Kozari put.

Najveći dio četvrti zauzima industrijska zona, unutar koje se nalaze: Dioki, Maziva, Ina - Proplin, Dukat, Ledo, Badel, Končar, Coca Cola, TE-TO Žitnjak... Ovi pogoni raspolažu velikim količinama zapaljivih tekućina i plinova u skladišnim kapacitetima, unutar proizvodnih postrojenja, odnosno obavlja se pretakanje zapaljivih tekućina i plinova na lokaciji industrijske zone.

GRADSKA ČETVRT NOVI ZAGREBObuhvaća naselja Buzin i Veliko Polje te dijelove naselja Zagreb i Odra. Četvrt je

smještena južno od Save, a Avenijom Većeslava Holjevca je odvojena od četvrti Novi Zagreb - zapad. Osnovna obilježja ove četvrti su visokourbanizirana naselja - Zapruđe, Utrine, Sopot, Travno, Dugave, Središće i Sloboština. Na području ove četvrti nalazi se i za sada jedino odlagalište komunalnog otpada Jakuševec - Prudinec.

Ovoj četvrti pripadaju i naselja individualne stambene izgradnje - Buzin, Veliko Polje, Jakuševec, Hrelić sa dosta starijih objekata koji spadaju u red visoke opasnosti od potresa. Osim stambenih građevina u četvrti se nalaze još i veći školski objekti, te kompleks jezera Bundek.

76

GRADSKA ČETVRT NOVI ZAGREB - ZAPADObuhvaća naselja Botinec, Donji Čehi, Gornji Čehi, Hrašće Turopoljsko, Hrvatski

Leskovac, Ježdovec, Lučko i Mala Mlaka te dijelove naselja Zagreb, Brezovica, Odra i Odranski Obrež. Četvrt je smještena južno od Save, na jugu graniči s četvrti Brezovicom, a odvaja ih kanal Sava - Odra. Na istoku graniči s četvrtima Novim Zagrebom - istok i Velikom Goricom, a na zapadu sa Zagrebačkom županijom. Ovo je prisavska, nizinska četvrt. Ispresijecana je velikim prometnicama Jadranskom avenijom, obilaznicom, željezničkom prugom. Na području ove četvrti nalazi se vodozaštitno područje Grada Zagreba.

Ostali dio četvrti su naselja obiteljskih kuća Trokut, Botinec, Klara, Remetinec, Kajzerica, Blato, Čehi, M. Mlaka, Hrašće....Veliki su dio površine ove četvrti još uvijek livade, pašnjaci i oranice. Osim stambene namjene na području ove četvrti nalaze se veći kompleks: Brodarski institut i Hipodrom, sportska zračna luka Lučko, nedovršena bolnica u Blatu i Zagrebački velesajam.

GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA - SJEVER

Ova je četvrt smještena sjeverno od Ljubljanske avenije, južno od željezničke pruge, između Zagrebačke na zapadu i Savske cesta na istoku. Za ovu je četvrt karakteristična velika gustoća izgrađenosti, tako da se nekadašnje većinom stihijski građene prizemnice, brzo pretvaraju u veće zgrade.

Osim stambene namjene unutar ove četvrti se nalaze El-TO (elektrana - toplana) u Zagorskoj, Ericsson N. Tesla, Dom sportova, stadion NK Zagreb, hotel Panorama, ZET, Heruc, Cibonin toranj s dvoranom Dražena Petrovića, Tehnički muzej... Na prostoru ove četvrti većina građevina je dvo i trokatnih, osim nekoliko nebodera i viših zgrada (Fallerovo, Baštijanova, Čakovečka...).

GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA - JUGSmještena je južno od Trešnjevke - sjever, sjeverno od Ljubljanske avenije do Save na

jugu do Savske ceste na istoku. U sklopu ove četvrti se nalazi ŠRC Jarun, koji pokriva veliku vodenu i zelenu površinu, Studentski dom Stjepana Radića, Športski park Mladost te naselja Jarun, Gredice, Staglišče, Gajevo, Srednjaci, Knežija. Uglavnom su to naselja kolektivnog stanovanja, okružena zelenilom, s nekoliko nebodera.

GRADSKA ČETVRT ČRNOMERECSmještena je sjeverno od pruge, duboko u Zagrebačku goru, na istoku do Gornjeg i

Donjeg grada, a na zapadu do Stenjevca i Podsuseda. Uklopljene u tkivo pretežno stambenih četvrti smještene su neke od danas najpoznatijih zagrebačkih tvrtki: Pliva, Franck, Zagrebačka pivovara, Kamensko, DTR... Na sjevernom dijelu ove četvrti nalaze se površine prekrivene šumom, kojom gospodare Hrvatske šume, GJ Sljeme - Medvedgradske šume.

GRADSKA ČETVRT GORNJA DUBRAVAObuhvaća naselja Zagreb, Sesvete i Goranec. Ova je četvrt izdužena u smjeru sjever -

jug, te najvećim dijelom smještena na obroncima Medvednice. Donja petina četvrti je nizinska i u njoj je smješteno tri četvrtine stanovnika. Južni dio uz ulicu Dubrava je izgrađen kao područje guste stambene izgradnje - kolektivne (visoki objekti), te na području naselja Klaka, Studentski grad i Poljanice, a ostala su naselja područja individualne guste stambene izgradnje.

77

GRADSKA ČETVRT DONJA DUBRAVASmještena je između Slavonske avenije na jugu i ulice Dubrava na sjeveru. Nalazi se

između četvrti Žitnjak na jugu, Sesveta na istoku, Gornje Dubrave na sjeveru i Maksimira na zapadu. Ova je četvrt ravna, nizinskog reljefa. Na jugoistočnom dijelu nalaze se šume i polja. Sjeverozapadno je područje gusto naseljeno, individualne guste stambene izgradnje.

GRADSKA ČETVRT STENJEVECSmještena je na zapadnom dijelu grada Zagreba, sjeverno od rijeke Save i južno od

željezničke pruge Zagreb - Ljubljana. U smjeru istok - zapad proteže se od Zagrebačke ceste do Škorpikove ulice. Graniči s gradskim četvrtima Podsused - Vrapče i Črnomerec na sjeveru, Trešnjevka - sjever na istoku, Trešnjevka - jug na jugoistoku i Novi Zagreb - zapad na jugu, na Savi.

Prostor Gradske četvrti u cijelosti je nizinski, na jugu naslonjen na lijevu obalu Save. Tu se u Savu ulijevaju otvoreni donji tokovi podsljemenskih potoka Dubravica, Medpotoki, Vrapčak i Kustošak.

GRADSKA ČETVRT PODSUSED - VRAPČEOva se četvrt nalazi na krajnjem zapadu Grada Zagreba. Obuhvaća najzapadniji dio

područja grada Zagreba. Na istoku i jugu graniči s gradskim četvrtima Črnomerec, Stenjevec i Novi Zagreb - zapad, na jugozapadu, na Savi, s općinom Sv. Nedelja, a na zapadu, na rijeci Krapini, s gradom Zaprešićem.

Kroz nju prolaze značajne prometnice u smjeru istok – zapad: Aleja Bolonje, Samoborska, Ilica, Karažnik, Bolnička. Južni, veći dio prostora četvrti je urbaniziran, a brdski sjeverni dio je zadržao ruralna obilježja. Najveći dio pravnih subjekata je trgovačke ili skladišne namjene, dok se klasični industrijski pogoni sve više gase. Na sjevernom se dijelu ove četvrti nalaze površine prekrivene šumom, kojom gospodare Hrvatske šume, GJ Sljeme - Medvedgradske šume.

GRADSKA ČETVRT PODSLJEMEObuhvaća najsjeverniji dio područja grada Zagreba, s južne strane omeđen gradskim

četvrtima Maksimir i Gornji grad - Medveščak, sa zapadne strane Gradskom četvrti Črnomerec, a s istočne strane Gradskom četvrti Gornja Dubrava. Sjeverna granica proteže se hrptom Medvednice, odnosno granicom Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije.

Ova je četvrt smještena na samom sjevernom dijelu područja Grada Zagreba i spojena sjeverna joj se granica proteže hrptom Medvednice, granicom Grada Zagreba i Krapinsko - zagorske županije. Devedeset posto površine četvrti nalazi se na području Parka prirode Medvednica. Prostor je pretežno prekriven šumom. Nastanjeni su samo niži gorski obronci. Na sjevernom se dijelu ove četvrti nalaze površine prekrivene šumom, kojom gospodare Hrvatske šume, GJ Markuševačka gora.

GRADSKA ČETVRT SESVETEGradska četvrt Sesvete cijelim je svojim područjem smještena izvan granica grada

Zagreba kao naselja. Zauzima čak četvrtinu ukupnog prostora Grada Zagreba na njegovu sjeveroistočnom dijelu. Na zapadu se naslanja na gradske četvrti Gornja i Donja Dubrava, a na jugu na Peščenicu - Žitnjak. Na istoku pak graniči sa Zagrebačkom, a na sjeveru s Krapinsko-zagorskom županijom. Osim naselja gradskog karaktera, četvrt Sesvete obuhvaća i još 36 manjih naselja.

To je vrlo raznoliko područje od plodne ravnice na jugu do blagih južnih medvedničkih padina. Ovim područjem prolaze značajne prometnice koje povezuju Zagreb s

78

okolicom i značajnijim susjednim gradovima (Zagrebačka, Varaždinska, obilaznica, željeznička pruga). Na području Sesveta se također nalazi velika TS Žerjavinec 400/220/110 kV.

GRADSKA ČETVRT BREZOVICAObuhvaća najjužniji, pretežno ruralni dio prostora Grada Zagreba, sa sjevera omeđen

zagrebačkom obilaznicom, odnosno područjem Gradske četvrti Novi Zagreb - zapad, a s ostalih strana područjem Zagrebačke županije. Prostire se zapadnim dijelom ravničarskog Zagrebačkog polja te na jugu dijelom blago brdovitih Vukomeričkih gorica. Na tom prostoru, zapravo u cijelosti izvan Grada Zagreba, smješteno je 20 samostalnih naselja. Naselja su raštrkana, radi se o obiteljskoj, stambenoj izgradnji s pripadajućim gospodarskim objektima za potrebe poljodjelstva.

U ovoj se četvrti nalaze područja pod šumama, kojima gospodare Hrvatske šume, GJ Vukomeričke gorice i Obreški lug. Na području Brezovice nalazi se i velika TS Tumbri 400/220/110 kV.

6.1.1. Površina područja odgovornosti

Područje Grada prostire se na površini od 641,335 km2, s ukupno 779 145 stanovnika, a od svih gradova u Republici Hrvatskoj Grad Zagreb zauzima najveći prostor. Na području odgovornosti Grada Zagreba, nalazi se grad Zagreb i 69 prigradskih naselja. Grad Zagreb je teritorijalno podijeljen na 17 gradskih četvrti koje čine gospodarske i društvene cjeline.

6.1.2. Reljef

Područje Grada Zagreba leži najvećim dijelom u nizinskom dijelu rijeke Save, a obuhvaća i južne padine medvedničkog prigorja. Oba tipa reljefa pružaju se usporedno, dinarskim smjerom, od sjeverozapada prema jugoistoku. Riječni reljef, do nadmorske visine od 122 m, ima najveći udio u površini područja Grada.

Prirodne cjeline

Velike prirodne cjeline - Medvednica, medvedničko prigorje, savska aluvijalna ravnica i Vukomeričke gorice egzistencijalni su ekološki okvir Zagreba, najizrazitije iskazan prisustvom šuma, vode za piće, mineralnih sirovina i kvalitetnih poljoprivrednih površina, gdje ciljevi razvoja trebaju polaziti od očuvanja temeljnih vrijednosti, sanacije i sprečavanja konfliktnih situacija.

Potencijal i vrijednost prirodnih gradskih resursa: vode (nadzemne i podzemne), tla, flore, faune i mineralnih sirovina dosadašnjim su oblicima planskih ili stihijskih obrazaca razvoja i neracionalnim korištenjem znatno umanjeni i degradirani. Već samo postojanje gore, vrh koje je svega desetak km zračne linije udaljen od središta Zagreba i na toj se udaljenosti teren s 115 mnm, uzdiže na 1.035 mnm vrijednost, je u životu i slici Grada.

Medvednica ublažava nepovoljne klimatske utjecaje sa sjevera i pridonosi prozračivanju grada. Zbog očuvanih kompleksa šuma, u nižim dijelovima hrast i kesten, zatim bukva, te smreka i jela, proglašen je parkom prirode 1981. kojega su južne padine na prostoru Grada Zagreba, dok su sjeverne u Zagrebačkoj, odnosno Krapinsko - zagorskoj županiji. U skladu s kategorijom zaštite, temeljna mu je funkcija ekološka, izletničko-rekreativna, edukativna.

Prigorje je posebno vrijedan dio kompleksa medvedničkog reljefa i Grada zbog pejsažnih vrijednosti, južnih ekspozicija, potočnih dolina i poteza očuvanih šuma koji se u

79

kontinuitetu ili s prekidima spuštaju s Medvednice do grada i osnova su njegova zelenila. Unutar njih je glavnina postojećih i planiranih gradskih parkova i park-šuma, javnih gradskih sveučilišta, znanstvenih i kulturnih institucija, te raspon stambenih područja od izrazito gradskih predjela vila do ruralnih ambijenata, od područja potpune opremljenosti do arhitektonskih i infrastrukturnih "slumova".

Aluvijalne ravnice u gradskom su prostoru najprostranija prirodna jedinica obilježena tokom Save. Donedavno, prepreka u prostornom razvoju naselja, danas, kad joj se grad postepeno približava, riječni tok postaje vrijedan element u gradskom tkivu. Zahvaljujući alpsko-periglacijalnom postanku Save i pluvionivalnom režimu, njeni debeli šljunčani slojevi obiluju kvalitetnom podzemnom vodom, formirajući prostrani vodonosnik, nad kojim su na većem dijelu izgrađene gradske strukture. Povoljan matični supstrat, klimatske, reljefne i vegetacijske prilike rezultirali su u dolini Save razvojem tala boljih bonitetnih razreda, također dobrim dijelom pod gradnjom.

Promatrane u širem prostoru, Vukomeričke su gorice otok između nizina Save i Kupe. U zagrebačkom prostoru nalaze se samo manjim dijelom i najmanja su prirodna cjelina. Karakterizira ih disecirani reljef s blago zaobljenim vrhovima visine nešto više od 200 m, raštrkana naselja i sekundarno stanovanje, te ekstenzivno poljodjelstvo na malim parcelama.

Krajobraz

Ako se krajobraz definira kao rezultat uzajamnog djelovanja različitih čimbenika u spletu prirodnih i antropogenih sastavnica, može ga se smatrati zajedničkim nazivnikom i nositeljem općeg interesa na ekološkom, gospodarskom i kulturnom planu razvitka i kvalitete života, te odnos prema njemu formulirati kao osiguravanje zaštite i unapređivanje prostora te gospodarenje njime u cilju održivog razvitka.

Krajobrazna raznolikost i očuvanost prirodnih resursa osiguravaju Zagreba kvalitetan resursni razvojni potencijal i traže posebno istančan odnos u definiranju vrsta i intenziteta i kontrolu procesa u svim oblicima krajobraznih jedinica.

Prirodne datosti zagrebačkog prostora odredile su povijesni razvitak i raznolikost krajolika današnjeg Grada. Četiri "prirodne" krajobrazne makrojedinice: Medvednica, Prigorje, Savska nizina, Vukomeričke gorice, u dugom su vremenskom slijedu utjecaja raščlanjene u niz manjih krajobraznih jedinica koje po biofizičkim i antropogenim karakteristikama tvore sve karakteristične oblike krajolika od (uvjetno) prirodnog (npr. dijelovi Medvednice i nizinskih hrastovih šuma), preko kultiviranog (npr. ruralni prostori) do izgrađenih urbanih krajolika (urbane, gradske strukture). Šumovita i brdovita Medvednica u zaleđu s istaknutim i raščlanjenim reljefom, osigurala je prostor za oblikovanje fortifikacija, a zatim i razvoj urbanih naselja - Gradec i Kaptol.

Očita je razlika kako između sjevernoga i južnoga gradskog prostora tako i između istočnoga i zapadnoga. Zapadni je dio relativno stiješnjen između medvedničkih padina i prostora Save s ušćem Krapine koji se prema istoku, sljedeći tok rijeke, odmiče od Medvednice šireći se i u pribrežja i nizine. Stoga je najurbaniji dio Zagreba nastao upravo u srednjem pojasu ovih relativno kontrastnih cjelina, koristeći terase podbrežja. Kasnije, koristeći razvoj cestovnih i željezničkih prometnica, razvijao se južnije, u smjeru istok-zapad. Dalje, prema jugu, ravničarski pejzaž prelazi u brežuljke Vukomeričkih gorica. Tako se ulazi u prostor ruralnog karaktera razbacanih sela i zaseoka u šumskim prostorima, te usitnjene poljodjelske parcelacije dinamične po izmjeni kultura voćnjaka, vinograda i livada.

80

6.1.3. Hidrološka obilježja (vode, rijeke, jezera)

Na gradskom su prostoru prisutne sljedeće vode:- rijeke Sava i Krapina,- potoci južnih, jugozapadnih i istočnih obronaka Medvednice s pritocima, te potoci

južnog područja Grada,- vode stajaćice.Uređivanje rijeke Save. Obrana od poplave rijeke Save riješena je na znatno širem

području od Grada, a u sklopu sistema obrane od poplava srednjeg Posavlja. Sastoji se od obrambenih nasipa duž toka Save i njenih pritoka, te tri odušna kanala (Sava - Odra - Sava, Kupa - Kupa i Lonja - Strug), od kojih se samo dio kanala Sava - Odra nalazi na prostoru Grada Zagreba, u dužini od 12 km (ukupna dužina kanala je 35 km). Bočni preljevni prag izveden je kroz desni savski nasip. Obrambeni nasipi uz Savu kroz gradsko područje izvedeni su od Podsusedskog do Mičevečkog mosta na razmaku od 300 m, s lijevom inundacijom 60 m, a desnom 110 m. Korito je uređeno za malu i srednju vodu u širini od 100 m, a nadvišenje nasipa iznad vodnog lica 1000 - godišnjega vodnog vala iznosi 80 - 90 cm. Nizvodno od Mičevečkog mosta nasipi se postupno proširuju i nadvisuju 1,20 m razinu 100-godišnjega redukcijskog vala.

Uređivanje rijeke Krapine. Rijeka Krapina kratkim, najdonjim dijelom toka prolazi kroz gradsko područje čineći ujedno i njegovu sjeverozapadnu granicu. Prema kakvoći vode na ovom dijelu toka Krapina je III. kategorije. Regulacija riječnog korita uz regulacijske radove u slivnom području provest će se gradnjom obrambenih nasipa prema sljedećim kriterijima:

- na potezu uspornog djelovanja 100-godišnjih velikih voda rijeke Save, uz pojavu 25-godišnje velike vode Krapine;

- na potezu bez uspora rijeke Save dimenzioniranje se provodi na 100 i 1000-godišnju veliku vodu Krapine.

Područje uz rijeku Krapinu koristi se kao infrastrukturni koridor (željeznica, cesta i drugo), ali postoje potencijali za športsko-turističke sadržaje.

Potoci

Prema području kojim protječu i recipijentu na gradskom području razlikuju se potoci odnosno potoci pritoci:

Potoci južnih, jugozapadnih obronaka Medvednice:a) zapadno područjeDolje Goljak, Kostanjek, DolacDubravica Križevščak, Ponikve, IvanščakMedpotoki PerjavicaVrapčak JačkovinaKustošak GrmoščicaČrnomerec Mikulićib) centralno područjeKuniščakJelenovec I. i II.Kraljevec I. i II.ZelengajTupkanacKraljevečki potok RibnjakGračanski potok Lonščina, Gračec

81

PustodolFučkov JarekRemetski potokc) istočno područjeBliznec Črna vodaŠtefanovec Deščevec, DotrščinaBidrovecTrnavaVidovecČučerska reka Lipa, Tisovac, Jezerčica, BranovecVugrov potok Kučilovina, Srednjak, Kostanjec, Goranec, Melinec, Mali potok,

Novoselčina, Dobrodol

Potoci istočnih obronaka Medvednice i područja Sesveta:Kašina Bjelek, Vukov dol, Blaguša, Soblinec, BudenecGlavničica Moravčak, Jesenovčica, Belovar, MenturaNespeš Risje, KuzelinKanal GlavnicaKanal JelkovecLateralni kanal Črnec Črnec, Vretenac, Novaki, Magdalena, Kobiljak, Gornje polje,Risje, Dolčina, Đurinčica, Kopčevec I. i II.Zaobalni kanal Črnec

Potoci južnog područja Grada Zagreba:Lateralni kanal Odra:StarčaLomnica Bukovec, Čret, Guštelin, KukuljnjakMočiradLipnicaLukavec

Potoci južnih, jugozapadnih i istočnih obronaka Medvednice. Ovo područje karakterizira vrlo gusto razgranata hidrografska mreža s velikim

uzdužnim padovima vodotoka u brdskom pojasu, što uz jake intenzitete oborina uzrokuje otjecanje bujičnog karaktera, popraćeno jakim erozijskim procesom i prenošenjem nanosa u središnji i donji dio vodotoka. Na području središnjeg i nizinskog dijela slivnih površina nalazi se izgrađeno gradsko područje koje se štiti od bujičnih potočnih tokova retencijama i akumulacijama. Potok Dolje, osim kroz naselje Podsusedsko Dolje, zatim Vugrov potok s njegovim pritocima i svi potoci istočno od Vugrova potoka, uređuju se s otvorenim koritom duž čitavoga toka. Drugi potoci između potoka Dolje i Vugrova potoka u donjem toku projektiraju se, a dijelom su izvedeni sa zatvorenim koritom kroz gradsko područje zbog uspornog djelovanja rijeke Save. Na dijelu srednjeg i u gornjem toku tih potoka korita su otvorena uz krajobrazno uređivanje i uklapanje u okoliš. Zbog posebnih krajobraznih vrijednosti prostora. Omogućuje se i otvoreno vođenje posebno potoka Vrapčak, Črnomerec i Bliznec kroz gradsko područja.

Potoci južnog područja Grada Zagreba. Prema slivnom području i recipijentu potoci južnog gradskog područja su potoci sjevernih obronaka Vukomeričkih gorica s ušćem u lateralni kanal Odra. Većim dijelom toka protiječu nizinskim dijelom. Na cijelom je području relativno dobro razgranata hidrografska mreža, a izgrađenost uz potoke je uglavnom ruralnog tipa. Svi se potoci zadržavaju s otvorenim koritom, a njihovo uređivanje bit će

82

sukladno mjerama obrane od štetnog djelovanja voda uz poštivanje krajobraznih karakteristika.

Vode stajaćice na području Grada Zagreba u četiri su oblika:- bivše i aktivne (uglavnom nelegalne) šljunčare: Rakitje - istok, Ježdovec, Lučko,

Blato, Dubravica Jankomir, Bundek, Savica, Žitnjak - Polimeri, Resnik;- rukavci Save i zamočvareni dijelovi njene prirodne inundacije: rukavci Save - Poloj

(Petruševec);- jezera: Jarun, Maksimirska jezera i Brezovica;- akumulacije: Jazbina.Stajaće vode koje se, u odnosu na hidrogeološke karakteristike, nalaze u aluvijalnim

naslagama pripadaju podzemnim vodama otvorenog toka te ih je tako potrebno i tretirati prigodom zaštite kvalitete vode i uređivanja vodnih površina. Prema planiranoj namjeni stajaće se vode dijele na:

- parkovna jezera: Maksimirska jezera, Bundek, Brezovica;- rekreacijsko-športska jezera: Rakitje - istok, Jarun;- prirodne rezervate: Ježdovec, Lučko, Savica, Dubravica - Jankomir, rukavci Save -

Poloj (Petruševec);- akumulacije: Jazbina.U svrhu krajobraznog uređivanja tamo gdje za to postoje uvjeti, a sukladno

vodoprivrednim propisima, mogu se oblikovati manja jezera, ribnjaci i vlažni biotopi (močvare, bare i sl.) u cilju povećavanja atraktivnosti krajobraza i očuvanja i unapređivanja biološke raznolikosti. Oblikovanje takovih jezera, močvara i bara ne može se realizirati šljunčarenjem nego uređenjem postojećih stajaćica.

6.1.4. Pedološka obilježja

Tlo. Pedološki sloj oblikuje automorfna i hidromorfna tla. Sukladno genezi i

karakteristikama, određena je i njihova rasprostranjenost (gora, pribrežje, nizinsko i brežuljkasto područje). Karakteristike tala razvijenih iz ovih jedinica određuju i karakteristične poljodjelske prostore što je i kriterij za procjenu podobnosti za poljodjelsku namjenu te dinamičnost i različitost pejzaža. U krajobraznoj raščlambi Grada koja, za razliku od opće procjenjivanih uporabnih vrijednosti u poljodjelskim prostorima, ima težište u ekološkim i krajobraznim vrijednostima, razlikuju se površine voćnjaka, vinograda i pašnjaka sjevernog dijela Grada na pribrežju i južnih reljefno razvedenih prostora Vukomeričkih gorica na jugu, te površine oranica i vrtova kao temeljno obilježje središnjega ravničarskog prostora izvan užega urbanog prostora.

Prema rasprostranjenosti najveći je udio oranica i vrtova sa 25%, zatim livada i pašnjaka sa 17%, te voćnjaka i vinograda s po 2%. Ove kategorije čine 29.141 ha, odnosno 46% teritorija Grada. Oranice i vrtovi južnih nizinskih prostora značajan su poljodjelski čimbenik i potencijal u opskrbi Grada i izvor su prihoda dijela stanovništva. Ove poljodjelske površine, uz šume u urbanome gradskom prostoru, neprocjenjiv je ekološki, biološki raznolik i krajobrazno prepoznatljiv okvir Grada koji je nužno maksimalno štititi i vrlo racionalno koristiti i samo iznimno, dopuštati prenamjenu.

Mineralne sirovine. Prostor Grada Zagreba ne odlikuje raznolikost mineralnim sirovinama. Prisutna su

ležišta sirovina za građevinski materijal (građevinski tehnički kamen, građevinski šljunak i pijesak, opekarska glina, arhitektonsko-građevinski kamen i sirovine za cementnu industriju), te određeni potencijal geotermalne energije. Radi zaštite prirode ograničene su mogućnosti

83

eksploatacije u Parku prirode Medvednica, te radi zaštite podzemnih voda ograničena je mogućnost eksploatacije šljunka.

6.1.5. Klima

Glavna obilježja klime Zagrebačke županije, pa tako i Grada Zagreba uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine. Ovo područje nalazi se unutar pojasa umjerenih širina, s izraženim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. Prema Köppenovoj klasifikaciji, područje pripada klimatskom području Cfwbx. To je umjereno topla kišna klima, u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najsuši dio godine javlja se u hladno godišnje doba.

Slika 18. Kumulativna količina oborine (mm) za lipanj 2010. i krivulje teorijskih percentila (2., 10., 25., 50., 75., 90. i 98.) za razdoblje 1961. - 2000.; Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2010.

Nailazimo na sporedni oborinski maksimum toplog dijela godine koji je račvast, cijepa se na maksimum u proljeće (u svibnju) i u kasno ljeto (u srpnju ili u kolovozu), a između njih je razdoblje suše. Prosječna temperatura najhladnijega mjeseca je iznad 3 °C, ljeta su svježa, sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijega mjeseca ispod 22 °C. Srednja godišnja temperatura iznosi 10°C. Temperaturne prilike najstabilnije su ljeti, dok se u zimskim mjesecima više razlikuju.

Srednje godišnja vrijednost relativne vlage kreće se 70 - 82%. Više vrijednosti relativne vlage zraka u hladnijem dijelu godine i niže u toplom dijelu godine obilježje su godišnjeg hoda toga klimatskog elementa. To je općenito posljedica dužega noćnog hlađenja i kraćega danjeg grijanja zraka u zimskom razdoblju s jedne strane, te obrnutih uvjeta ohlađivanja i zagrijavanja u ljetnom razdoblju.

84

Oborine su pravilno raspoređene tijekom cijele godine i u vegetacijskom razdoblju padne od 53 do 57% oborina. Maksimum oborina javlja se tijekom lipnja od 105 do 110 mm, dok najmanje količine oborina padnu tijekom siječnja ili veljače od 70 do 62 mm. Godišnji hod pokazuje dva maksimuma, jedan u rano ljeto, a drugi u jesen, u čemu se ogleda kontinentalni i maritimni utjecaj na količinu oborina. Tijekom zime snježni pokrivač se javlja između 22 i 40 dana, a visina snježnog pokrivača najčešće varira od 1 do 22 cm. U višim predjelima Medvednice mogu se očekivati i visine snijega iznad 50 cm.

Što se tiče naoblake, ovo područje spada u oblačna područja jer prosječni broj vedrih dana u godini iznosi 47 a oblačnih 130. Prema prikupljenim podacima prevladavaju sjeveroistočni i jugozapadni vjetrovi. Ujutro prevladava jugozapadna grana, uvečer sjeveroistočna, a sredinom dana je istočni vjetar čak nešto češći od sjeveroistočnoga. Takav dnevni hod posljedica je orografskog utjecaja Medvednice i doline Save. Najčešći smjerovi vjetra su i najjači, prosječne brzine oko 3 m/s. Sredinom dana puše jači vjetar u svim smjerovima, a osobito u prevladavajućim.

Dominantno strujanje vjetra je iz NE kvadranta i WSW smjera. Medvednica je strujanju vjetra izrazita barijera pa su vjetrovi iz NW smjera rijetki. Opservatorij Zagreb - Grič prema dosadašnjim ispitivanjima reprezentira strujanja u središnjim i sjeverozapadnim dijelovima grada. Za ovu lokaciju od osnovnog je značenja strujanje iz NE kvadranta i WSW smjera, koji se pojavljuje cca 14%. Ovakvo strujanje rezultat je smještaja opservatorija s obzirom na Medvednicu, a i opće cirkulacije atmosfere nad našim predjelima.

Povećana je i učestalost SSE vjetrova - 6%, koji su vjetrovi doline usmjereni prema Medvednici, te NNE vjetrova koji su osim hladnih prodora i vjetrovi koji pušu s padine Medvednice tijekom noći prema gradu Zagrebu i donose, posebno ljeti osvježenje u večernjim satima. Udio sjeverozapadnih vjetrova je relativno mali, kao i tišine - 1%. Na ovom prostoru prevladavaju N i NNE vjetrovi - 30%. Ovo proizlazi iz učestalosti vjetrova obronka tijekom noći, te otvorenost opservatorija na ravničarskom terenu na sjeveru sve prema Markuševcu.

Mali je udio jakih vjetrova.

6.2. Stanovništvo

Na području Grada Zagreba, prema popisu stanovništva iz 2001. godine živi 779.145 stanovnika razmještenih u 17 gradskih četvrti i 69 naselja. Udio stanovništva Grada Zagreba u ukupnom stanovništvu RH iznosi 20,34%. Na području Grada postoji 218 mjesnih odbora. Gradska skupština Grada Zagreba prihvatila je u studenome 1997. prijedlog Gradskog poglavarstva o novom ustroju mjesne samouprave u Gradu Zagrebu, prema kojem se Grad ustrojava u 17 gradskih četvrti, a 2009. godine osnovani su mjesni odbori za pojedini dio gradske četvrti, pojedino naselje ili više međusobno povezanih manjih naselja, ili dio većeg naselja koji je u odnosu na ostale dijelove zasebna cjelina.

Od ukupno 218 mjesnih odbora, njih 147 osnovano je za pojedine dijelove naselja Zagreb, a 12 za dijelove naselja Sesvete. Na područjima preostalih 68 službenih naselja (mjesta) u sastavu Grada Zagreba osnovano je ukupno 59 mjesnih odbora. Najviše mjesnih odbora (46) osnovano je u Gradskoj četvrti Sesvete, a najmanje (pet) u Gradskoj četvrti Podsljeme. Pregled naselja grada prema površini broju stanovnika prikazan je u tabeli 40.

Tabela 40. Pregled naselja Grada Zagreba

Naselja Površina, km2 Ukupan broj stanovnikaGRAD ZAGREB 641,36 779 145Adamovec 7,79 984Belovar 3,57 330Blaguša 5,80 653

85

Naselja Površina, km2 Ukupan broj stanovnikaBotinec 0,35 22Brebernica 2,52 57Brezovica 4,50 632Budenec 2,84 256Buzin 1,41 141Cerje 1,20 404Demerje 10,26 634Desprim 0,50 330Dobrodol 1,50 176Donji Čehi 1,72 255Donji Dragonožec 3,35 525Donji Trpuci 10,01 381Drenčec 2,09 117Drežnik Brezovički 0,70 443Dumovec 3,26 745Đurđekovec 2,79 718Gajec 2,39 278Glavnica Donja 6,84 657Glavnica Gornja 1,59 263Glavničica 4,31 239Goli Breg 2,09 365Goranec 3,30 412Gornji Čehi 2,15 338Gornji Dragonožec 3,12 246Gornji Trpuci 3,62 102Grančari 0,94 194Havidić Selo 1,95 62Horvati 20,79 1470Hrašće Turopoljsko 2,74 1156Hrvatski Leskovac 3,28 2453Hudi Bitek 1,93 331Ivanja Reka 3,37 1783Jesenovec 2,72 444Ježdovec 7,71 1171Kašina 8,38 1487Kašinska Sopnica 2,15 216Kučilovina 2,46 209Kućanec 0,22 179Kupinečki Kraljevec 26,01 1718Lipnica 3,53 213Lučko 2,58 2841Lužan 7,32 675Mala Mlaka 3,98 660Markovo Polje 4,95 1291Moravče 6,91 728Odra 13,11 1487Odranski Obrež 10,91 1406Paruževina 3,80 430


86

6.2.1. Struktura radno aktivnog stanovništva

Tabela 41. Struktura radno aktivnog stanovništva Grada Zagreba

Spol Ukupno stanovništvo Aktivno S osobnim

prihodom Uzdržavano

žensko 415.153 174.071 123.700 117.382muško 363.992 182.115 85.133 96.744

ukupno 779.145 356.186 208.833 214.126Izvor: Popis stanovništva 2001.

Iz podataka u tabeli 41. vidljivo je da radno aktivno stanovništvo čini 356.186 stanovnika ili 45,7% ukupnog stanovništva. Što se tiče spolne strukture radnog stanovništva u ukupnom stanovništvu žena je 174.071, odnosno 22,3%, a muškaraca 182.115, odnosno 23,4%.

6.2.2. Stanovništvo prema kronološkoj dobi i spolu

Tabela 42. Stanovništvo prema kronološkoj dobi i spolu

DOBNA I SPOLNA STRUKTURA

STANOVNIŠTVA PO GRADSKIM ČETVRTIMA

SPO

L

UK

UPN

O Dobne skupine - godina

0-14 15 - 24 25 - 64 65 i više nepozn. starost

GRAD ZAGREB UKUPNO svega 779 145 122 963 104 034 432 947 115 980 3 221žene 415 153 59 725 51 616 230 251 71 837 1 724

Donji grad svega 45 108 4 882 5 688 23 889 10 481 168žene 25 554 2 351 2 891 13 069 7 140 103

Gornji grad - Medveščak svega 36 384 4 540 4 551 19 374 7 751 168žene 19 991 2 204 2 309 10 480 4 905 93

Trnje svega 45 267 6 220 6 053 24 750 8 100 144žene 24 685 3 087 3 022 13 403 5 091 82

Maksimir svega 49 750 7 333 6 089 26 861 9 293 174žene 26 855 3 582 2 978 14 477 5 728 90

Peščenica - Žitnjak svega 58 283 10 113 8 214 31 133 8 537 286žene 31 034 4 878 4 025 16 676 5 304 151

Novi Zagreb - istok svega 65 301 8 660 8 136 39 355 8 816 334žene 35 107 4 199 4 085 21 287 5 373 163

Novi Zagreb - zapad svega 48 981 8 400 6 557 26 548 7 283 193žene 25 639 4 032 3 186 13 932 4 381 108

Trešnjevka - sjever svega 55 358 8 373 6 934 30 167 9 696 188žene 29 972 4 033 3 434 16 248 6 159 98

Trešnjevka - jug svega 67 162 9 184 9 585 39 564 8 615 214žene 35 765 4 409 4 801 21 382 5 063 110

Črnomerec svega 38 762 5 785 4 962 21 244 6 624 147žene 20 790 2 753 2 438 11 344 4 175 80

Gornja Dubrava svega 61 388 11 655 8 204 33 965 7 338 226žene 32 049 5 763 4 023 17 747 4 400 116

Donja Dubrava svega 35 944 7 009 5 166 19 718 3 886 165žene 18 669 3 463 2 576 10 223 2 316 91

Stenjevec svega 41 257 7 522 6 438 23 589 3 596 112žene 21 510 3 655 3 168 12 506 2 119 62

Podsused - Vrapče svega 42 360 6 824 5 519 24 382 5 438 197žene 22 217 3 324 2 765 12 732 3 297 99

Podsljeme svega 17 744 2 959 2 214 9 850 2 620 101žene 9 214 1 418 1 102 5 052 1 576 66

Sesvete svega 59 212 11 599 8 219 32 803 6 240 351

87

DOBNA I SPOLNA STRUKTURA

STANOVNIŠTVA PO SPO

L

UK

UP

NO

Dobne skupine - godina

0-14 15 - 24 25 - 64 65 i više nepozn. starost

žene 30 485 5 642 4 061 16 791 3 809 182

Brezovica svega 10 884 1 905 1 505 5 755 1 666 53žene 5 617 932 752 2 902 1 001 30


Promatrajući dobnu i spolnu strukturu stanovništva prema podacima iz tablice vidljivo je da prema spolu muškarci čine 47,7% stanovništva, dok 52,3% čine žene. Što se tiče starosne strukture stanovništva koja je važna za evakuaciju djece od 0 do 14 godina je 122.963 stanovnika, odnosno 15,8%, a starijih od 65 godina je 115.980 stanovnika, odnosno 14,9%.

6.2.3. Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju

Pri procjeni broja stanovnika koje je potrebno planirati za evakuaciju analizirane su sljedeće kategorije stanovništva: majke s djecom do 9 godina starosti, djeca do 14 godina starosti bez pratnje roditelja, osobe starije od 70 godina i invalidi. U niže navedenoj tabeli 43. prikazan je broj osoba prema navedenim kategorijama.

Tabela 43. Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju

R.b. Kategorija stanovništva Broj osoba1. majke s djecom do 9 godina starosti 80.6552. osobe starije od 70 godina 78.6203. invalidi ograničeno pokretni i nepokretni 16.557

UKUPNO 175.832Izvor: Popis stanovništva 2001.

Iz navedenih kategorija stanovništva planiranih za evakuaciju posebnu pozornost treba posvetiti trajno nepokretnima i trajno ograničeno pokretnim invalidima, koji si u slučaju katastrofa ne mogu pružiti pomoć.

Tabela 44. Invalidne osobe prema pokretljivosti

INVALIDNE OSOBE PREMA UZROKU INVALIDNOSTI, SPOLU I FIZIČKOJ POKRETLJIVOSTI

Spol Ukupno

fizička pokretljivost invalidne osobe

sasvim pokretan

trajno ograničeno pokretan uz pomoć

štapa, štaka ili hodalice

trajno ograničeno pokretan uz pomoć invalidskih kolica

trajno nepokretan

80.119 63.582 13.466 1.251 1.840m 40.970 33.880 5.855 586 649ž 39.149 29.702 7.591 665 1.191


6.2.4. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti po jedinici površine

Prosječna gustoća naseljenosti Grada Zagreba 2001. godine je bila 1.214,84 stanovnika na km2, što je znatno više od hrvatskog prosjeka (77,49 st/km2). Pregled gustoće naseljenosti po gradskim četvrtima prikazan je u tabeli 45.

88

Tabela 45. Prikaz gustoće naseljenosti stanovništva po gradskim četvrtima

Grad Zagreb/gradske četvrtiUkupan

broj stanovnika

Površina u km2

Gustoća naseljenosti

st./km2

1. DONJI GRAD 45.108 3,016 14.956,232. GORNJI GRAD - MEDVEŠČAK 36.384 10,125 3.593,483. TRNJE 45.267 7,365 6.146,234. MAKSIMIR 49.750 14,349 3.467,145. PEŠČENICA - ŽITNJAK 58.283 35,295 1.651,316. NOVI ZAGREB - ISTOK 65.301 16,544 3.947,117. NOVI ZAGREB - ZAPAD 48.981 62,596 782,498. TREŠNJEVKA - SJEVER 55.358 5,828 9.498,639. TREŠNJEVKA - JUG 67.162 9,836 6.828,1810. ČRNOMEREC 38.762 24,327 1.593,3711. GORNJA DUBRAVA 61.388 40,277 1.524,1512. DONJA DUBRAVA 35.944 10,823 3.321,0813. STENJEVEC 41.257 12,18 3.387,2714. PODSUSED - VRAPČE 42.360 36,049 1.175,0715. PODSLJEME 17.744 60,116 295,1616. SESVETE 59.212 165,238 358,3417. BREZOVICA 10.884 127,391 85,44GRAD ZAGREB 779.145 641.355 1.214,84


6.3. Materijalna, kulturna dobra i okoliš

6.3.1. Materijalna i kulturna dobra

Na području Grada Zagreba iznimno je velik broj kulturnih dobara koja datiraju iz svih razdoblja ljudske povijesti: od prapovijesti, antike, srednjeg vijeka, renesanse, baroka, razdoblja 19. st., sve do danas i koja se vode u Popisu nepokretnih kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskom odjelu u Zagrebu.

Spomenička baština

Povijesna baština, koja, iako kroz dulje vrijeme zapuštana i zanemarivana kao gradski resurs, ipak je u velikoj mjeri sačuvana. Pomak u europskim i svjetskim vrijednosnim sustavima dovest će i kod nas do čvršćeg poimanja baštine ne samo kao kulturnoga već i gospodarskoga razvojnog resursa Grada. Po vrijednim, ljudskom aktivnošću stvorenim ili obilježenim područjima, zagrebački se prostor ističe iznimnim bogatstvom i raznolikošću.

Povoljnost položaja, bogatstvo i raznolikost prirodne sredine obilježavala je prostor trajnom privlačnošću i kontinuitetom naseljenosti od pretpovijesti do danas, ostavljajući u prostoru materijalna svjedočanstva u vidu povijesnih cjelina, reprezentativnih objekata, industrijskih objekata, detaljima opreme, objekta narodnoga graditeljstva, arheoloških nalazišta i nematerijalnih tragova - podsjećajući na ljude i događaje, legende, priče...

Vrijednosni sustav na kojem se temelji zaštita kulturnih dobara tretira cijeli prostor kao kompleksnu spomeničku cjelinu satkanu od niza, prema vrsti i vremenu nastanka, različitih objekata i prostora. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara, preventivno zaštićena kulturna dobra, kao i ona koja Grad planira štititi, čine sustav posebno vrijednih i zaštićenih kulturnih dobara u cjelovitom sustavu zaštite prostora.

89

Do danas su na području Grada Zagreba zaštićena sljedeća kulturna dobra:Povijesne graditeljske cjeline - Povijesna urbana cjelina grada Zagreba (1986.),

centar naselja Podsused (1985.), naselje Prve hrvatske štedionice (1994.), Strojarničko naselje - Trnjanska, Vukovarska (1992.), Cvjetno naselje (1994.), naselje gornje Vrapče (1988.), Željeznička kolonija (1989.), Zelena potkova (1997.), stambeni kompleks Poštanske štedionice Petrova (1998.), povijesna jezgra Sesvetski Kraljevec (1994), povijesna jezgra Sesvete (1994.).

Graditeljski sklopovi i građevine - gradske kuće Gogoljin brijeg (1995.), KBC "Sestre milosrdnice" (1985.), Zapadni kolodvor (1965.), Zagrebačka pivovara (1979.), kompleks strojarnice "Janko Gredelj" (1992.), Psihijatrijska bolnica Vrapče (1965.), Dvor Junković, Mirogoj (1992.), spomenička cjelina Maksimir (1964.), sportsko-rekreacijski park Svetice (1985.), Borongaj-kompleks bivših avionskih hangara (1991), Medvedgrad, Zakladni blok (1996.), Rudofova vojarna (1971.), Savski most (1975.), tvornica "Marijan Badel" Sesvete (1965.), srednjovjekovni grad Podsused, Studentski centar - Francuski paviljon (1987), kompleks bivše klaonice Heinzelova (1999.), Zagrebački paromlin (1980.)

Sakralna baština - Katedrala Uznesenja Bl. Dj. Marije s utvrdama i nadbiskupskim dvorom (1963.), Kaptol - kapela sv. Stjepana (1961.), Kaptol - Franjevačka crkva i samostan, Katarinski trg - crkva sv. Katarine (1963.), Ksaver - crkva sv. Franje Ksaverskog (1965.), Maksimir - kapela sv. Jurja (1964.), Mirogoj - crkva Krista Kralja (1965.), Lučko - župna crkva sv. Ivana Nepomuka (1965.), i kapela sv. Marije (1965.), Markuševac - župna crkva sv.Šimuna i Jude Tadeja (1965.), Medvednica - kapelica sv. Filipa i Jakoba, Moravče - kapela sv. Ivana Nepomuka i župna crkva Presvetog Trojstva (1977.), Mošćenićka - kompleks kapela Corpus Dei, Nova Ves - crkva sv. Ivana Krstitelja (1963.) i kapela Majke Božje Žalosne (2000.), Ćirilometodska - grkokatoličko sjemenište i crkva sv. Ćirila i Metoda, Gundulićeva - Evangelička crkva i župni dvor (1974.), Sveti Duh - crkva sv. Ante Padovanskog, Odra - župna crkva sv. Jurja i poklonac sv. Izidora (1965.), Palmotićeva - crkva Presvetoga srca Isusovog (1963.), Planina Donja - kapela sv. Jurja (1990.), Podsused - kapela sv. Martina (1965.), i kapela sv. Antuna (1965.), Preobraženska - crkva svetog Preobraženja (1964.), Prilaz Gj. Deželića - crkva sv. Blaža (1970.), Remete - župna crkva Uznesenja Bl. Dj. Marije (1965.), Dolac - crkva sv. Marije od Pohoda, Rokov perivoj - kapela sv. Roka (1967.), Frankopanska - crkva i samostan sv. Vinka, Sesvete - crkva Svih Svetih, Sljeme - kapela Majke Božje Sljemenske (1971.), Stenjevec - župna crkva Uznesenja Bl. Dj. Marije (1965.), Klara - župna crkva sv. Klare (1965.), Sveti Duh 122 - manastir i kapela sv. Petke, Trg sv. Marka - župna crkva sv. Marka (1963.), Vlaška - župna crkva sv. Petra (1991.),Voćarska - kapela sv. Ivana Krstitelja, Vugrovec Donji - grobna kapela sv. Mihaela i župna crkva sv. Franje Ksaverskog, Kašina - župna crkva sv. Petar i sv. Pavao (1965.), Brezovica - župna crkva sv. Marije (1965.), Cerje -župna crkva sv. Ivana Evanđelista (1965.), Čučerje - župna crkva 45 Pohođenja Bl. Dj. Marije (1965.), (1963.), Gornje Vrapče - župna crkva sv. Barbare (1981.), Gračani - župna crkva sv. Mihovila (1965.), Jakuševac - župna crkva sv. Marka Evanđelista (1991.).

Etnološka baština - Donji Brezinšćak (1989.)Memorijalna baština - Dotrščina (1963.)Uz navedene prostore i objekte na prostoru Grada Zagreba vrijedni su i oni prostori što

su ih ljudi obilježili tijekom vremena, prisvajajući ih kao žarišta zbivanja, mjesta okupljanja, susreta, bilo da se radi o gradskom središtu, bilo o lokalnim, jednako tako vrijednim seoskim "gmajnama".

90

6.3.2. Okoliš

Područje Grada Zagreba svojim geografskim položajem, te geološkim, reljefnim, pedološkim, klimatskim i vegetacijskim osobitostima uvjetuje više krajobraznih cjelina koje se međusobno razlikuju. Na području Grada Zagreba pod zaštitu su stavljeni sljedeći dijelovi prirode:

Zaštićeni i drugi osobito vrijedni dijelovi prirodeZaštićeni dijelovi prirode samo su dio općega prirodnog okruženja procijenjeni

posebno vrijednima prema kriterijima vrijednosti, rijetkosti, posebitosti, starosti i stilske određenosti, te ih se posebno štiti zakonom. S obzirom na to da je priroda u cjelini egzistencijalno važna, ne štiti se samo upisom u Upisnik posebno zaštićenih dijelova prirode, već se nastoji štititi nizom posebnih zakona i podzakonskih akata, te prostornih dokumenata.

Zagreb, sukladno raznolikim prirodnim datostima, tradicionalno je orijentiran zaštiti, što je vidljivo iz prijedloga da se medvedničke šume već 1903. zaštite kao "naravni perivoj" ili pak iz zaštite Parka u Jurjevskoj iz 1948.

Posebno zaštićeni dijelovi prirode na području Grada Zagreba su:

Park prirode: Medvednica (1981.) - dobro očuvane šume i šumske zajednice, osam šumskih rezervata i drugi posebno zaštićeni dijelovi prirode.

Posebni rezervati: Rezervati šumske vegetacije: Bliznec - Šumarev grob (1963.) - (šuma bukve i jele na Medvednici); Gračec - Lukovica - Rebar (1963.) - (termofilne šume hrasta medunca i crnog graba na Medvednici); Mikulić potok - Vrabečka gora (1963.) - (brdska bukova šuma na Medvednici); Pušinjak - Gorščica (1963.) - (brdska bukova šuma na Medvednici); Rauchova lugarnica - Desna Trnava (1963.) - (šuma bukve i jele na Medvednici); Tusti vrh - Kremenjak (1963.) - (šuma hrasta kitnjaka i bukve na Medvednici); Babji zub - Ponikve (1963.) - (šuma hrasta kitnjaka i bukve na Medvednici).

Park-šuma: Dotorščina (1964.) - (šumski kompleks sjeverno od Maksimira).

Zaštićeni krajolik: Lipa (1975.) - (masiv Lipe s dva vrha, reljef, botanički značajne livade), Goranec (1977.) - (geomorfološki zanimljiv brežuljkast reljef).

Spomenici prirode: geomorfološki spomenici prirode: Veternica - spilja (1979.) - (horizontalni speleološki objekt s vrlo složenom mrežom kanala etažnog tipa, nekoliko vodenih tokova, nalazište fosilnog čovjeka i životinjskih skeleta.

Rijetki primjerci drveća: Cerje - klen (1964.).

Spomenici parkovne arhitekture: Botanički vrt: Botanički vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (1969.), Botanički vrt PMF-a (1971.).

Parkovi: Park u Jurjevskoj 27 (1948), Mallinov park (1960.), Park u Mlinovima 72 (1963.), Park Maksimir (1964.), Park Ribnjak (1970.), Park u Jurjevskoj 30 (1970.), Park Zrinjevac (1970.), Park na Trgu kralja Tomislava (1970.), Strossmayerov park (1970.), Park uz dvorac Junković (1971.), Park udvorištu u Ul. Đ. Deželića 14 (1998.).

91

Pojedinačno stablo: Gračani - oskoruša (1966.), pustenasta paulovnija (1967.), Mamutovac na Paunovcu (1998.).

Šumske površine

Šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg interesa imaju posebnu zaštitu, a uvjeti i način korištenja propisani su Zakonom o šumama. Prema načinu korištenja razlikuju se tri osnovna oblika:

- gospodarske šume,- zaštitne šume i- šume s posebnom namjenom.

Gospodarske šume osim svojih općekorisnih imaju i gospodarsku funkciju. Upravljanje i iskorišćivanje šuma i šumskog zemljišta podrazumijeva održavanje biološke raznolikosti, produktivnosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i šumskih potencijala, tako da se ispune ekološke, socijalne i gospodarske funkcije šuma na lokalnoj i globalnoj razini, a da to ne šteti drugim ekosustavima. Evidentna je razlika u kvaliteti gospodarskih šuma u privatnom vlasništvu, zastupljenih unutar površina šuma na prostoru Grada sa 43% površina, što znatno utječe na općekorisne funkcije šuma od posebne važnosti za urbane sredine.

U tim je šumama potrebno provesti mjere kojima će se zaustaviti degradacija i očuvati površine. Potrebno je obavezati šumoposjednike na udruživanje, djelomično subvencionirati izradu i provedbu programa gospodarenja privatnim šumama, osigurati otvaranje kompleksa privatnih šuma, provesti učinkovite edukativne i savjetodavne mjere, subvencionirati sadnice, te napraviti jedinstven sustav zaštite šuma i davanje povoljnih kredita za povećavanje šumskih kompleksa. Specifičnost Grada u intenzitetu korištenja svih namjena, pa tako i šuma, jest to što je ekološka funkcija šuma pretpostavljena gospodarskoj.

Zaštitne šume služe ponajprije kao zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozionih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata.

Šume s posebnom namjenom čine po karakteru četiri grupe šuma:- šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena;- šume koje su posebne rijetkosti i ljepote ili su od posebnoga znanstvenog ili

povijesnog značenja (u slučaju Zagreba to su parkovi prirode, rezervati i sl.);- šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama HV i drugim

potrebama obrane, te potrebama utvrđenim posebnim propisima;- šume za odmor i rekreaciju.Šume na prostoru Grada su cjelovit ekološki sustav, neće se smanjivati drugim

namjenama, a iznimno krčenje šuma bit će nadomješteno pošumljavanjem na novim površinama.

6.3.3. Vodoopskrbni objekti

Osnovna koncepcija vodoopskrbnog sustava je prisilno podizanje vode iz zahvata podzemnih voda savskog aluvija u vodospreme, uz distribuciju vode potrošačima. Budući da izdašnost podzemnih voda savskog aluvija nije upitna za potrebe Grada Zagreba, posebna je pozornost usmjerena na zaštitu kvalitete podzemne vode, planiranje vodocrpilišta, te saniranje prilivnih područja postojećih vodocrpilišta.

Vodoopskrba. Vodoopskrbni sustav Grada Zagreba pokriva područje od Bregane na zapadu do Vrbovca na istoku, Sljemena na sjeveru do Kupinečkog Kraljeveca na jugu. Područje prekriva više od 800 km2. Tim se sistemom koristi 832.000 stanovnika. Do danas su

92

izbušena 54 zdenaca, koji su bili, ili su još i danas u eksploataciji. Njihov ukupni kapacitet iznosi 7.750 l/s, odnosno mogu dati preko 600.000 m3 na dan.

Zbog nedovoljne brige o kakvoći podzemnih voda dokazano je da je 14 vodcrpilišta od ukupno 23 isključeno iz redovnoga vodoopskrbnog sustava. Analizama praćenja kakvoće podzemnih voda utvrđena su zagađenja koja se prirodno ne mogu ukloniti iz podzemnih voda. Danas je u eksploataciji 8 vodocrpilišta s ukupno 30 zdenaca. Nazivni kapacitet ovih crpilišta je 5.250 l/s, te mogu podmiriti 430.000 m3 na dan. Pet glavnih vodocrpilišta u vodoopskrbi Grada su: Mala Mlaka (Velika Gorica) 44%, Petruševec 25%, Sašnjak 15%, Strmec 10%, te Zapruđe 6%.

U cjelini, zagrebački se vodoopskrbni sustav proteže od slovenske granice do Sesveta i od padina Medvednice do Kravarskog na području od oko 800 km2 s 2.400 km cjevovoda. Za zadovoljavanje potrebe opskrbe vodom u pogonu je 30 bunara na 8 većih crpilišta. Kao cjelina sustav raspolaže sa 5.000 l/s vode. Značajni su veliki gubici vode, tj. velika razlika između tzv. dignute i naplaćene vode.

Podzemne vode

Od devedesetih godina sustavno se prati kakvoća podzemnih voda na priljevnim područjima vodocrpilišta. Povod uvođenju kvalitetnijeg i sustavnog praćenja bilo je onečišćenje podzemnih voda razvojem industrijskih i drugih gradskih sadržaja, kada su u razdoblju osamdesetih godina iz upotrebe isključena mnoga gradska crpilišta (Selska, Zagorska, Vrapče, Daničićeva, Prečko, Horvati, Zadarska, Kruge, Držićeva, Remetinec, Botanički vrt, Branimirova tržnica i Žitnjak). Praćenje kakvoće podzemnih voda priljevnih područja crpilišta koja su na području Grada Zagreba ili su važna za vodoopskrbu Grada Zagreba, obuhvaćaju aktivna crpilišta, crpilišta koja nisu u funkciji i planirano crpilište. To su: Mala Mlaka, Petruševec, Velika Gorica, Sašnjak i Žitnjak, Zapruđe, Strmec, Stara Loza, Prečko, Horvati, gradska crpilišta i buduće crpilište Črnkovec - Kosnica. Trenutno je aktivno samo šest vodocrpilišta Mala Mlaka, Petruševec, Sašnjak, Žitnjak, Zapruđe i Strmec.

Sustav vodoopskrbe temelji se na principu crpljenja vode iz bunara (zahvat podzemnih voda savskog aluvija) i njenom transportu magistralnim cjevovodima u spremnike vodoopskrbnog sustava (17 vodosprema ukupne zapremine 114.560 m3) smještene na tri visinske zone. Uz vodospreme I. zone smještene su i precrpne stanice kojima se pune vodospreme II. zone, a uz vodospreme II. zone nalaze se precrpne stanice kojima se pune vodospreme III. zone.

Magistralni cjevovodi granaju se na cjevovode konzumne mreže kojima se voda doprema potrošačima i napaja hidrantska mreža za gašenje požara. Ukupna dužina cjevovoda je 2.400 km.

Vodocrpilišta

Sustav se napaja vodom iz osam vodocrpilišta od kojih se šest nalazi na području Grada Zagreba. Popis vodocrpilišta i njihov kapacitet dan je u tabeli 46.

93

Tabela 46. Popis i kapacitet vodocrpilišta na području Grada Zagreba

Naziv vodocrpilišta Kapacitetl/s

Promjer izlaznog cjevovoda - mm

Mala Mlaka 1400+900 2x1100Petruševec 1250 2x1100Sanak 800 2x1000Strmec 700 500 i 700Zapruđe 300 1000Žitnjak 80 300, 700 i 900


Osim toga moguće je povremeno uključivanje, uz pojačanu kontrolu zdravstvene ispravnosti vode, vodocrpilišta Vrbik sa 100 l/s vode, a promjer izlaznog cjevovoda je 350 mm. Osim navedenih vodocrpilišta sustav se napaja i vodocrpilištima koja nisu na području Grada Zagreba, i to su:

- vodocrpilište Velika Gorica, koje ima pet zdenaca od kojih se četiri koriste za potrebe vodoopskrbe Grada Zagreba a jedan za potrebe grada Velike Gorice. Iz tog sustava vodoopskrba Grada Zagreba dobiva 700 l/s;

- vodocrpilište Bregana, koje ima tri zdenca od kojih je u pogonu samo povremeno zdenac B2, a koji služi za vodoopskrbu grada Samobora i Bregane.

Iz navedenoga je vidljivo da vodocrpilišta Mala Mlaka (Velika Gorica), Petruševec, Sanak i Strmec opskrbljuju sustav s 92% potrebne vode. Sveukupni raspoloživi kapacitet svih vodocrpilišta iznosi cca 5.000 l/s.

Vodospreme i precrpne stanice

Sustav vodosprema sastoji se od 20 vodosprema i 14 precrpnih stanica. Vodospreme i precrpne stanice prema zonama popisane su u tabeli 47.

Tabela 47. Prikaz lokacija vodosprema i precrpnih stanica

Oznaka zone Lokacija vodospreme i precrpne stanice

zona I.

- vodosprema i p.s. (precrpna stanica) Jurjevska- vodosprema Tuškanac- vodosprema i p.s. Laščina- vodosprema i p.s. Sokolovac- vodosprema i p.s. Jačkovina- vodosprema i p.s. Bukovac- vodosprema i p.s. Lisičina- vodosprema i p.s. Oporovec

zona II.

- vodosprema i p.s. Remete- vodosprema i p.s. Vrhovec- vodosprema i p.s. Prekrižje- vodosprema i p.s. Trsje- vodosprema i p.s. Lončarićev put- vodosprema i p.s. Bizek- vodosprema i p.s. Adamovec

zona III.

- vodosprema Biškupec brijeg- vodosprema Lukšić- vodosprema Šestinski vrh- vodosprema Teškovec- vodosprema Bizek


94

Vodospreme su smještene na gornjim granicama zona, i to :- I. vodoopskrbna zona na koti 185,5 m.n.m.,- II. vodoopskrbna zona na koti 260,5 m.n.m.,- III. vodoopskrbna zona na koti 344,0 m.n.m.Vodospreme u sve tri zone sadržavaju ukupno cca 110.000 m3 vode što je cca 30%

prosječnog kapaciteta dnevno crpljene vode.

Odvodnja

U kanalizacijskom sustavu Grada sagrađeno je oko 1.631 km kanalske mreže svih profila i 4750 uličnih slivnika koju koriste, preko priključaka, oko 750.000 stanovnika, gospodarski objekti, javni sadržaji te prometne površine. Prema načinu odvodnje, Grad Zagreb koristi mješovit tip kanalizacije, što uključuje prihvat svih otpadnih voda (fekalne, industrijske, površinske i dr.). Iznimka su manji dijelovi podsljemenskog prostora.

Postojećim kanalizacijskim sustavima odvodnjava se otpadna i oborinska voda s gradskog područja i upušta se - za sada bez pročišćavanja - izravno u rijeku Savu i, djelomično, posredno, potokom Črnec.

Zaštita sustava odvodnje i obrana od poplava gradskog područja vodama brdskih potoka djelomično je provedena, pa razlijevanje tih voda na nizinskome gradskom području još uvijek pogoršavaju i preopterećuju kanalizaciju.

Razvitkom gospodarskih djelatnosti, te urbanizacijom Grada Zagreba i okolnih dijelovi grada povećavaju se potrebe za vodom, dok se s druge strane ispuštanjem otpadnih voda sve više povećava zagađenost površinskih i podzemnih voda i na taj način narušava već postojeća nepovoljna ekološka situacija. Mjere predostrožnosti i sanacije takovih situacija rješavaju se kompleksnom izvedbom zasebnog sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda.

Na području Grada Zagreba usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda, što znači da se otpadne sanitarno-tehničke vode odvode i pročišćavaju zasebnim sustavom, a otpadne oborinske vode odvode do prijemnika zasebnim sustavom.

Sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih sanitarno-tehnoloških voda Grada Zagreba sastoji se od:

- kolektora (gravitacijskih i tlačnih),- precrpnih stanica,- kanalizacijske primarne mreže,- kanalizacijske sekundarne mreže (priključci),- uređaja za pročišćavanje otpadnih sanitarno tehnoloških voda.Kolektorima se otpadne vode odvode s pojedinih podslivova do uređaja za

pročišćavanje. Precrpne stanice su interpolirane na gravitacijskim i tlačnim kolektorima.

Zaštita od štetnog djelovanja voda.

Na prostoru grada Zagreba egzistiraju 2 sustava zaštite od štetnog djelovanja voda, i to:

a) Sustav zaštite od bujičnih voda s Medvednice;b) Sustav zaštite od rijeke Save i njenih pritoka (Krapina, odušni kanal "Odra").Potoci južnih obronaka Medvednice, kroz povijest Grada, relativno često su ugrožavali

svojim bujičnim djelovanjem nizvodna naselja izazivajući velike štete i ljudske žrtve. Problem poplava rastao je sa širenjem izgradnje, do trenutka mogućeg rješavanja zaštite na primjeren način poštujući pritom prostorne karakteristike Grada i potreban stupanj zaštite te tretirajući korito potoka kao mogući urbani element u gradskim sadržajima. Retencije kao

95

zaštitne vodne građevine za redukciju odnosno regulaciju vodnog vala, formiraju se izgradnjom nasute brane s temeljnim ispustima i sigurnosnim preljevima. Do danas je izgrađeno 21 retencija.

Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda Save i pritoka.

Na upravno teritorijalnom prostoru Grada Zagreba glede ovog sustava zaštite nalaze se:

1) rijeka Sava na potezu od ušća rijeke Krapine pa do mosta na obilaznici kod Ivanje Reke (nešto uzvodno od ušća GOK-a gradske kanalizacije) dužine cca 30,15 km sa svojim koritom, uređenom inundacijom i obostranim zaštitnim nasipima na gotovo cijelom potezu;

2) odušnim kanalom "Odra" od preljevnog nasipa Jankomir do granice s Velikom Goricom dužine cca 11,8 km sa svojim prostorom (koritom) i obostranim zaštitnim nasipima.

Postupanje s otpadom

U gradu Zagrebu organizirano se zbrinjavaju sljedeće vrste otpada:- komunalni otpad - otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina

i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima;

- industrijski otpad - otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji, gospodarstvu i obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada;

- ambalažni otpad - ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje;

- građevni otpad - otpad koji nastaje gradnjom, održavanjem i uklanjanjem građevina prema posebnom propisu;

- električki i elektronički otpad - bilo koja električka i elektronička oprema (i njihovi dijelovi) koju je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti;

- otpadna vozila i otpadne gume - otpad koji nastaje protekom životnog ciklusa proizvoda.

Otpad po svojstvima dijelimo na:- opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava:

eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad, ako imaju neko od svojstava opasnog otpada:

- neopasni otpad je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada;- inertni otpad je neopasni otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili

biološkim promjenama. Inertni otpad nije topiv, goriv ni na druge načine reaktivan niti biorazgradljiv. S tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na ljudsko zdravlje ili na povećanje emisija u okoliš.

U Gradu Zagrebu svaki građanin dnevno proizvede prosječno gotovo 1 kg otpada, a u 2008. godini Podružnica Čistoća odvezla je na odlagalište 338.389 tona otpada. Nastavlja se trend rasta količina otpada. U Gradu Zagrebu, u 2008. godini, bilo je 658 divljih odlagališta s kojih je odvezeno ukupno 11.531 t otpada.

96

Postupanje s komunalnim otpadom dio je komunalnog gospodarstva, koje je u nadležnosti gradova. Za odlaganje otpada osnovni je preduvjet sanitarno odlagalište, a lokacije za gradnju odlagališta otpada određuju se dokumentima prostornog uređenja.

Groblja

Na području Grada nalaze se 21 javno groblje kojima upravlja Zagrebački holding d.o.o.

Podružnica Gradska groblja, a to su: Mirogoj, Miroševac, Krematorij, Markovo polje, Brezovica, Cerje, Čučerje, Glavnica Donja, Gornje Vrapče, Gračani, Granešina, Jakuševec, Kašina, Klara, Kupinečki Kraljevec, Lučko, Markuševec, Moravče, Odra, Planina Donja, Remete, Resnik, Staro Sesvetsko, Stenjevec, Šestine, Vugrovec.

6.3.4. Zone poljoprivredne proizvodnje

Prema rasprostranjenosti najveći je udio oranica i vrtova s 25%, zatim livada i pašnjaka sa 17% te voćnjaka i vinograda sa 2%. Ove kategorije čine 29.141 ha, odnosno 46% teritorija Grada. Oranice i vrtovi južnih nizinskih prostora značajan su poljodjelski čimbenik i potencijal u opskrbi Grada i izvor su prihoda dijela stanovništva.

Ove poljodjelske površine, uz šume u urbanom gradskom prostoru, ekološki je neprocjenjiv, biološki raznolik i krajobrazno prepoznatljiv okvir Grada koji je nužno maksimalno štititi i vrlo racionalno koristiti i, samo iznimno, dopuštati prenamjenu.

Struktura površina u Gradu Zagreb prikazana je u sljedećoj tabeli 48.

Tabela 48. Struktura površina Grada Zagreba

Struktura Ukupno - km2

poljoprivredne površine 284,46 šumsko zemljište 194,67 Ostalo zemljište 162,22

UKUPNO 641,35Izvor: službene stranice Grad Zagreb, Statistika, 2010.

6.3.5. Industrijske i druge gospodarske zone i objekti

Na području Grada Zagreba nalazi se 2 velike industrijske zone (Žitnjak i Jankomir) u kojima je uređena te izvedena osnovna komunalna infrastruktura. U njima je predviđena industrijska, zanatska, trgovačka i komunalno-servisna namjena te skladištenje.

6.3.6. Objekti i prostori u kojima boravi i može biti ugrožen velikbroj ljudi

Objekti i prostori u kojima može biti ugrožen velik broj ljudi su:- stambena naselja u kojima prevladavaju višekatnice,- odgojno-obrazovne ustanove (vrtići, osnovne i srednje škole, visokoškolske

ustanove, instituti),- ugostiteljski objekti (hoteli, restorani),- objekti prometne infrastrukture (autobusni kolodvor, željeznički kolodvor),- sportske i kulturne ustanove (dvorane, stadioni, kazališta, koncertne dvorane,

muzeji, kina),- zdravstvene ustanove (domovi zdravlja, poliklinike, bolnice),- trgovački centri,

97

- vojne ustanove (vojno učilište, vojarne),- objekti državnih tijela (ministarstva, zavodi, agencije) i- gospodarski subjekti s većim brojem zaposlenih.

6.3.7. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještaj i priprema hrane)

Zbrinjavanje stanovnika koji bi u slučaju katastrofa ostali bez domova moguće je u skloništima osnovne zaštite kojih na području Grada ima 968. U tabeli 49. prikazana su skloništa s njihovim kapacitetima.

Tabela 49. Pregled broja i kapaciteta skloništa po područnim uredima na području Grada Zagreba u stambenim objektima blokovska i javna, ustanovama i poduzećima (na dan 1.3.2010.)

R.b

.

POD

RU

ČN

I U

RE

D

Stamb. obj. blok. i jav. Ustanove Poduzeća UKUPNO

br. s

klo.

kapa

cite

t

br. s

klo.

kapa

cite

t

br. s

klo.

kapa

cite

t

br. s

klo.

kapa

cite

t

1. Centar 18 3.441 10 1.12o 7 1.500 35 6.0612. Črnomerec 33 3.262 10 1.600 4 917 47 5.7793. Dubrava 42 7.935 20 2.850 3 425 65 11.2104. Maksimir 47 6.661 12 1.450 3 600 62 8.7115. Medveščak 20 3.453 12 1.670 9 1.900 41 7.0236. Novi Zagreb 116 21.130 25 3.150 17 2.850 158 27.1307. Peščenica 26 4.180 7 1.050 34 5.522 66 10.7528. Sesvete 14 1.500 2 300 1 50 17 1.8509. Susedgrad 134 20.588 16 2.650 13 1.960 163 25.19810. Trešnjevka 178 24.712 23 2.585 12 1.800 213 29.09711. Trnje 62 9.887 11 2.250 27 4.878 100 17.015UKUPNO: 690 106.749 148 20.675 130 22.401 968 149.825Izvor: stručne službe Grada Zagreba

Od navedenih skloništa ukupnog kapaciteta za 149.825 osoba, kao smještajni kapaciteti za stradalo stanovništvo mogu poslužiti sportske dvorane u sklopu osnovnih i srednjih škola, vatrogasni domovi te domovi kulture.

Pripremanje hrane u slučaju prirodnih katastrofa ili velikih elementarnih nepogoda može se organizirati u ugostiteljskim objektima na području Grada, a najveće kapacitete imaju hoteli i restorani, te pojedine ustanove i veći gospodarski subjekti.

6.3.8. Zdravstveni kapaciteti

Zdravstvene ustanove Grada Zagreba

U vlasništvu županija, odnosno Grada Zagreba su: domovi zdravlja, ustanove za zdravstvenu njegu u kući, poliklinike, opće bolnice, specijalne bolnice, ljekarne, lječilišta, zavod za hitnu medicinsku pomoć, zavod za javno zdravstvo i transfuzijsku medicinu. Osnivač zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, odnosno Grada Zagreba je skupština županije, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba.

98

Zdravstvena zaštita

Tabela 50. Brojni pokazatelji zdravstvenih ustanova

Opis Brojni pokazatelj NapomenaLiječnici 3.874 od toga 2.720 specijalista Ostali zdravstveni djelatnici 10.400Domovi zdravlja 5Bolnice 17 od toga 10 klinika Bolničke postelje 6.586Bolesnici u bolnicama 246.849Izvanbolničke poliklinike 147Ljekarne 218

Socijalna skrb

Tabela 51. Brojni pokazatelji ustanova socijalne skrbi

Opis Brojni pokazatelj NapomenaJaslice i vrtići 235Smještena djeca 32.884Domovi učenika 15Učenici u domovima 2.792Studentski domovi 5Studenti u domovima 7.152Domovi socijalne skrbi za starije osobe 38Korisnici domova socijalne skrbi 4.516Prognanici i izbjeglice (krajem 2008.) 377

Usluge primarne zdravstvene zaštite građani Grada Zagreba ostvaruju u sljedećim ustanovama:

- Dom zdravlja Zagreb - Centar,- Dom zdravlja Zagreb - Istok,- Dom zdravlja Zagreb - Zapad,- Ustanova za zdravstvenu njegu u kući,- Zavod za hitnu medicinsku pomoć Grada Zagreba.Poliklinike u vlasništvu Grada Zagreba su:- Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag,- Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba,- Poliklinika Prometna medicina za oftalmologiju, neurologiju, psihijatriju i medicinu

rada,- Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago

Čop",- Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju,- Stomatološka poliklinika,- Poliklinika za bolesti dišnog sustava.Osim poliklinika, kao zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene

djelatnosti u vlasništvu Grada Zagreba su sljedeće ustanove:- Klinička bolnica Sveti Duh,- Klinika za psihijatriju Vrapče,- Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan",- Dječja bolnica "Srebrnjak",- Specijalna bolnica za kronične bolesti,

99

- Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež i- Specijalna bolnica za zdravstvenu zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim

smetnjama.Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" je zdravstvena ustanova za

obavljanje stručnih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dužnosti jedinica područne (regionalne) samouprave na području javnozdravstvene djelatnosti.

6.4. Prometno-tehnološka infrastruktura

Zagreb, najveće hrvatsko prometno čvorište, sjecište je nekoliko prometnih pravaca međunarodnog i nacionalnog značenja. Iz različitih smjerova prema prostoru Grada ulazi osam državnih cesta od kojih su četiri autoceste i pet željezničkih pruga. Zaobilazna autocesta, izgrađena 80-ih godina, po zapadnom, južnom i istočnom rubu urbanog područja prihvaća glavne ceste na prilazima gradu i omogućuje učinkovito funkcioniranje tranzitnog prometa i njegovu distribuciju u svim glavnim smjerovima kao i ulazno-izlaznog prometa prema gradu.

6.4.1. Prometnice

6.4.1.1. Ceste

Među prometno najintenzivnije vanjske ceste u zagrebačkome prometnom čvoru ubrajaju se one širega europskog značenja koje preko ovog dijela Hrvatske povezuju zemlje zapadne i srednje Europe s europskim jugoistokom te hrvatskom jadranskom obalom, njenim lukama i turističkim središtima.

Mrežu javnih cesta Grada Zagreba čine:- državne ceste (autoceste, brze ceste i ostale državne ceste)- županijske ceste- lokalne cesteDržavne ceste Ovisno o njihovim prometnim karakteristikama, imaju, osim svoje "daljinske" i

značajnu ulogu u povezivanju Zagreba s gradovima i naseljima u bližoj i daljoj okolici kao dio regionalnoga i prigradskoga prometnog sustava.

Autoceste- Zagreb - Macelj;- Zagreb - Goričan;- Zagreb - Lipovac;- Zagreb - Bregana;- Zagreb - Sisak;- Zagreb - Karlovac;- južna obilazna autocesta.Brze ceste- Popovec - Marija Bistrica - Zabok;- Slavonska av. - Ljubljanska av.;- Jadranska av.- Šarengradska ul.;- Sisačka avenija;- Radnička cesta.Ostale državne ceste- Sesvete - Dugo Selo:- Avenija V. Holjevca.

100

Županijske ceste. U prigradskim područjima ove ceste imaju ulogu povezivanja pojedinih gradova i

većih naselja u okolici međusobno i s gradom Zagrebom, a u urbaniziranim dijelovima, obuhvaćenim generalnim urbanističkim planovima Zagreba i Sesveta, njihova je osnovna uloga spajanje pojedinih gradskih područja s državnim cestama, te sa značajnijim lokalitetima prometnoga, turističkog, športsko-rekreacijskog i kulturnog značenja. Na tim područjima njih čine sve druge glavne gradske ulice koje nisu obuhvaćene mrežom državnih cesta i značajnije sabirne ulice.

Lokalne ceste. Ovu skupinu javnih cesta čine već utvrđene postojeće lokalne ceste dopunjene

postojećim planiranim cestama i ulicama, u skladu s propisanim kriterijima. U područjima obuhvaćenim generalnim urbanističkim planovima Zagreba i Sesveta mreža lokalnih cesta zbog praktičnih razloga nije prostorno definirana u kartografskim prikazima Prostornoga plana Grada Zagreba, što omogućuje njihovu detaljniju prostornu određenost u tim planovima.

Praćenjem prometa na cestama Republike Hrvatske, utvrđeno je da je u 1998. godini državna cesta br. 30 na dionici od čvora Buzin do Grada Zagreba bila najopterećenija cestovna dionica u Republici Hrvatskoj s 34.046 vozila prosječnoga godišnjega dnevnog prometa, dok je na dionici od Grada Zagreba do Siska dnevno prošlo 6.651 vozilo.

Gradski i prigradski promet

Prometnicama se, osim automobilskog, odvija intenzivan javni prigradski i gradski (tramvajski i autobusni) promet. Najznačajnije gradske prometnice su avenije: Slavonska, Jadranska, Dubrovačka, Držićeva, Ul. Hrvatske bratske zajednice - Holjevčeva - Velikogorička cesta, zatim ulice: Grada Vukovara, Heinzelova, Savska cesta, Dubrava, Branimirova, Maksimirska, Aleja Bologne, Zvonimirova i Medveščak. Ovu osnovnu prometnu mrežu dopunjuju ostale gradske ulice različitih profila i uloge u gradskom prometnom sustavu.

Mrežu javnoga gradskog prometa čine tramvajske i autobusne linije odnosno pruge, te željeznica, koja je 1992. uključena u javni prijevoz posebnim gradskim i prigradskim vlakovima na glavnoj uzdužnoj pruzi Savski Marof - Zaprešić - Zagreb - Dugo Selo. U taj su sustav 1998. uključene i ostale pruge na području Grada Zagreba: Zagreb - Odra - Velika Gorica - (Sisak) i Zagreb - Horvati - (Jastrebarsko - Karlovac). Ukupno je na gradskom teritoriju u gradsko-prigradski brzi željeznički promet uključeno 62 km pruge sa 18 stajališta.

Međunarodni i unutrašnji zračni promet odvija se preko Zračne luke Zagreb kategorije 4E smještene oko 16 km od središta Zagreba na teritoriju grada Velika Gorica u Zagrebačkoj županiji.

6.4.1.2. Željeznički promet

Zagrebački prometni čvor karakterizira i gusta mreža željezničkih pruga i postrojenja. U skladu s geoprometnim položajem, magistralne pruge slijede osnovne koridore prometnog povezivanja Hrvatske sa susjednim europskim zemljama.

Područjem Grada Zagreba prolaze trase željezničkih pruga ne samo lokalnog i regionalnog značaja već i pruge od međunarodnog značaja u međunarodnim paneuropskim koridorima i njihovim ograncima. Željeznička infrastruktura mostovi, nadvožnjaci, pruge, željeznička vozila, sigurnosno- signalizacijskih uređaja i niz drugih elemenata utječu posredno ili neizravno na sigurnost u odvijanju željezničkog prometa.

101

Tabela 52. Glavne željezničke pruge koje prolaze kroz Grad Zagreb

Oznaka i broj pruge Naziv željezničke pruge Stvarna duljina

(m)MG 1 Botovo drž. granica - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb Glavni kolodvor -

Karlovac - Rijeka329,238

MG 1.1 Sesvete (MG 1) - Velika Gorica (MG 2) 17,403MG 1.2 Čulinec odvojnica (MG 1) - Zagreb Resnik (MG 1.1) 2,071MG 1.3 Zagreb Zapadni kolodvor (MG 2) - Trešnjevka odvojnica (MG 1) 1,357MG 1.4 Zagreb Klara (MG 2) - Delta odvojnica (MG 1) 2,514MG 2 Savski Marof drž. granica - Zagreb Glavni kolodvor - Sisak - Novska -

Vinkovci - Tovarnik drž. granica328,599

Tabela 53. Željezničke pruge I. reda


(m)

I 104 Zagreb Klara (MG 2) - Zagreb Ranžirni kolodvor - Sava odvojnica (MG 1.1) - sjeverni kolosijek 6,677

Zagreb Klara (MG 2) - Zagreb Ranžirni kolodvor - Sava odvojnica (MG 1.1) - južni kolosijek 5,857

I 105 Zagreb Klara (MG 2) - Zagreb Ranžirni kolodvor ("karlovačka") 1,056I 106 Zagreb Klara (MG 2) - Zagreb Ranžirni kolodvor ("sisačka") 1,071I 107 Zagreb Ranžirni kolodvor - Mićevac odvojnica (MG 1.1) 1,316

I 108 Zagreb Ranžirni kolodvor "otpremna skupina" - Zagreb Ranžirni kolodvor "prijemna skupina" (IV. obilazni kolosijek) 2,719

Tabela 2. Željezničke pruge II. reda


(m)II 215 Zagreb Borongaj (MG 1) - Zagreb Istočni kolodvor 3,76

Putnički međunarodni i međugradski željeznički promet odvijaju se preko Glavnog kolodvora, koji je smješten u gradskom središtu. Regionalni i lokalni promet pristaju i na ostalim manjim postajama smještenima na međusobnom razmaku 3-4 km. Teretnom prometu stoje na raspolaganju ova postrojenja i kolodvori:

- Kontejnerski terminal u Vrapču,- Istočni kolodvor,- Renžirni kolodvor u Novom Zagrebu,- dva lokaliteta Robnih terminala Zagreb - u Jankomiru i Žitnjaku.

6.4.1.3. Mostovi, nadvožnjaci i podvožnjaci

Na području Grada Zagreba najvažniji mostovi su:Postojeći mostovi preko rijeke Save poredani nizvodno od Zaprešića do Ivanje Reke:- Most Zaprešić (izgrađen 1980.),- Podsusedski most (1982.),- Jankomirski most (1958., dograđen drugi kolnik 2006.),- Jadranski most (1981.),- Savski kolni most (1938.),- Novi željeznički (zeleni) most (1939.),- Most slobode (1959.),- Most mladosti (1974.),

102

- Željeznički most kod Mičevca (1968.).

6.4.2. Zračne i riječne luke

Na području Grada Zagreba u Lučkom postoji zračno pristanište- Aerodrom Lučko sportske namjene.

Geografske koordinate: 45°46´04˝ N, 15°51´08˝ ENadmorska visina: 123 m (404 ft)Magnetska deklinacija: 1°E (1990.)Godišnja promjena deklinacije: +3´PSS: travnata, 850 x 30 Pravac: 10-28Freq: 124.5 dopuštene vrste prometa: VFRAeroklub Zagreb je službeni operater aerodroma Lučko od 1959. godine.U Gradu Zagrebu ne postoji riječna luka.

6.4.3. Proizvodnja i distribucija električne energije

Područje Grada Zagreba opskrbljuje se električnom energijom iz četiri izvora: dva proizvodna objekta TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb unutar grada Zagreba, transformatorske stanice TS 400/110 kV Tumbri na južnom području Grada Zagreba i TS 200/110 kV Mraclin koja je izvan Grada Zagreba. Osim već spomenutog manjka proizvodnih kapaciteta u Gradu Zagrebu, češće prekide napajanja električnom energijom pojedinih gradskih dijelova uzrokuju nedostatak transformatorske stanice 400/110 kV Zagreb-istok i nedovoljna izgrađenost 100 kV gradskog poluprstena (TS Jarun - EL-TO - Trpimirova - TE-TO).

Poseban je problem glede sigurnosti opskrbe potrošača električnom energijom starost i visok stupanj otpisanosti srednjonaponske i niskonaponske mreže. Nedovoljan broj transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV kao i preopterećenost niskonaponske mreže stvara loše naponske okolnosti kod potrošača. Takva područja nazivaju "sive zone".

Osnovna karakteristika opskrbe energijom Grada Zagreba i zagrebačke regije je limitiranost sa značajnijim vlastitim izvorima energije, a samim time i ovisnost o energetskim izvorima drugih područja, odnosno dobava energije iz energetskih sustava Hrvatske.

Sve analize pokazuju da današnje napajanje područja Zagreba ne zadovoljava ni minimalne kriterije pouzdanosti i sigurnosti opskrbe potrošača električnom energijom. Glavni je razlog takvom stanju radijalno napajanje električnom energijom područja Slavonije i Baranje dijelom 400 kV-voda Tumbri-Ernestinovo u pogonu pod naponom 220 kV od Mraclina do Đakova. Pri takvoj konfiguraciji mreže TS 220/110 KV Mraclin u potpunosti je angažirana za napajanje istočnog dijela elektroenergetskog sustava pa zapravo jedina spojna točka Zagreba ostaje TS 400/110 kV Tumbri. Pri tome TS Tumbri ima i funkciju dobave električne energije preko 110 kV mreže u TS Mraclin, odnosno Slavoniju i Baranju. Posljedica takvog stanja je preopterećenje zagrebačke 110 kV mreže. Najznačajniji objekti distribucije električne energije na području Grada Zagreba su trafostanice prikazane u tabeli 55.

Tabela 55. Najznačajniji objekti distribucije električne energije na području Grada Zagreba

TRAFOSTANICA Adresa Sn (MVA) Pog. Gi/Gr Ve/Vg3 TS 1 KRŠNJAVOGA Ul. I. Kršnjavoga 3 2x16+0,63 ZG 81/ li/li3 TS 2 LEPUŠIĆEVA Lepušićeva-Širolina 2x16+0,5 ZG 69/ E/E3 TS 3 RUŽMARINKA Ružmarinka 4 3x8+0,4 ZG 56/ E/E3 TS 4 VRBIK Vrbik 2x8+0.5 ZG 57/ E/E

103

TRAFOSTANICA Adresa Sn (MVA) Pog. Gi/Gr Ve/Vg3 TS 5 JAGODNJAK Jagodnjak bb 2x8+05 ZG 59/ E/E3 TS 6 DRŽIĆEVA Držićcva bb 3x8+0.5 ZG 60/ E/E3 TS 7 KUKULJEVIĆEVA Kukuljevićeva 9 2x8+0.1 ZG 62/ E/E3 TS 8 SELSKA Selska 124 2x16+0.5 ZG 70/ E/E4 TS 9 EL-TO Zagorska 1 2x40+0.4 ZG 82/ T/E3 TS 10 SESVETE Sesvetska 6 2x8+0635 ZG 68/78 E/E3 TS 11 ŽITNJAK 1 Slavonska avenija bb 2x16+0.25 ZG 80/ E/E3 TS 12 ŽITNJAK 2 Slavonska avenija bb 3x8+0.5 ZG 68/ E/E4 TS 13 SAVICA Savica bb 2x40+ ZG 06/ E/E3 TS 14 DUBRAVA Belejska bb 2x16+0.63 ZG 70/ E/E3 TS 15 TRNJE Prisavlje bb 2x16+0.25 ZG 79/ E/E3 TS 16 PODSUSED Zeverka bb 2x8+005 ZG 55/89 E/E3 TS 18 VOLOVČICA Zapoljska bb 2x16+0.5 ZG 73/ E/E4 TS 19 JARUN Ul. Vlade Ranogajca bb 3x60+2x0.63 ZG 71/81 D/D4 TS 21 STENJEVEC Stenjevečka bb 40+2x20+2x0,4 ZG 80/ E/E4 TS 22 KSAVER Ksaverska bb 2x40+2x0,4 ZG 84/ E/E4 TS 23 BOTINEC Lukoranska bb 2x40+4+2x0.4 ZG 87/ D/D4 TS 24 DUBEC Ul. Petra Smajića 12 2x40+2x0.4 ZG 89/ D/D4 TS 25 TRPIMIROVA Trpimirova bb 2x40+2x0.4 ZG 88/ D/E4 TS 28 TE-TO Kušcvačka bb 3x60+8+0.63 ZG 57/71. D/Pro4 TS 29 SOPOT Erlichova bb 2x40+2x0.4 ZG 72/ E/E4 TS 30 RESNIK Slavonska avenija bb 2x60+2x0.4 ZG 55/03 D/Pri4 TS 1524 REMETE Fučkov jarak bb ZV<->KV ZG 86/ D/EIzvor podataka: HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Zagreb

LEGENDA:Gi/Gr - godina izgradnje/godina rekonstrukcijeVe/Vg - vlasništvo električnog dijela TS/vlasništvo građevinskog dijela TSE - Elektra-ZagrebPri - prijenosPro - proizvodnjaD - dvojno vlasništvoT - trojno vlasništvoV - VodovodC - Messer Croatiaplin

6.4.3. Energetski sustavi (plin, nafta, grijanje)

Stanovi i poslovni prostori u Gradu Zagrebu zagrijavaju se preko toplana koje za pogonsko gorivo upotrebljavaju lako loživo ulje i extra lako loživo ulje i plin. Ukupna se u Gradu Zagrebu grije 101.759 kućanstava i 4.553 poslovna prostora. U sustavu grijanja je 2.901 toplinska stanica, Vrelovodna mreža je duljine 240.8 km, a parovodna 45 km, pri čemu se za vrelovod upotrebljavaju cijevi promjera 850 mm, a za parovod cijevi promjera 600 mm. Godišnje se potroši oko 1.500.000 MWh za grijanje i oko 500.000 MWh za tehnološku paru.

Energetska politika i energetski sustav kod nas kao i u svijetu centraliziran je te njime upravlja država, te javna poduzeća u državnom vlasništvu. Energetski sektor je iznimno složen i obuhvaća 7 komponenata; plinski, toplinski, naftni i elektroenergetski sustav, te obnovljive izvore, energetsku učinkovitost i nuklearnu sigurnost.

Dva najveća energetska sustava u RH imaju sjedište na području Grada Zagreba: INA grupa koja upravlja nafto-plinskim sustavom i HEP grupa koja upravlja elektroenergetskim i toplinskim sustavom. U Gradu Zagrebu distribuciju i opskrbu glavnim energentima obavljaju HEP-Elektra Zagreb, Gradska plinara, Ina, te OMV, Petrol, Tifon i SDR. ili ukupno 72 benzinske postaje na području Grada.

104

6.4.4. Telekomunikacijski sustavi

Ukupni kapacitet pristupih telekomunikacijskih mreža raspodijeljen je na 701 glavni kabel ukupnog kapaciteta 548.038 parica. Kabeli su samo dijelom podzemni, a u znatnoj mjeri uvlačeni, položeni u dobro razvijenu postojeću telefonsku kabelsku kanalizaciju i u pretežno novu distribucijsku telefonsku kanalizaciju (DTK).

Ukupni kabelski kapaciteti u pristupnoj mreži pridijeljeni su područjima dvanaest pristupnih centrala kojih granice područja pristupnih mreža, neznatnim odstupanjima, "slijede" postojeću teritorijalnu podjelu Grada Zagreba. Prosječna udaljenost pretplatnika od pripadnih komutacija na području Grada Zagreba je oko 1.320 m.

Pored izravnog povezivanja pretplatničkih terminala i instalacija na pripadne komutacije simetričnim vodovima, u zagrebačkoj su mreži korišteni i dvojnički priključci (na taj način je uključeno 8,4% GTŠ-a), te HDSL i 2 Mbit/s linijski uređaji za pristup velikih poslovnih korisnika do kojih još nije izgrađena optička kabelska infrastruktura, ponajprije za povezivanje digitalnih kućnih centrala na nadređene javne komutacije te svjetlovodnim linijskim uređajima 8,34 i 155 Mbit/s.

UPS su razmješteni dijelovi pretplatničkog stupnja pristupne centrale (LC). Upotrebljavaju se radi poboljšanja kvalitete usluga i ekonomičnije izgradnje pristupnih mreža, a postavljaju se unutar već postojećih većih građevina (općina, pošta, stambeni objekti i dr.) u zasebnu prostoriju ili kao samostojeći građevinski objekt.

Operateri mobilne telefonije su T-Com, VIP i Tele 2. Područje Grada je u dovoljnoj mjeri pokriveno mobilnom telefonijom. Smještaj baznih postaja pokretnih TK mreža (antenski stup i prostor za opremu) predviđen je izvan:

- građevinskih područja,- športsko-rekreacijskih površina,- zaštićenih dijelova prirode i dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem

posebnog propisa ili Plana,- područje zaštićenih kulturnih dobara ili onih predloženih za zaštitu, odnosno

područja u njihovoj neposrednoj blizini,- područja zaštite ekspozicije dijelova grada,- infrastrukturnih koridora i površina sa (zaštitnim) zonama posebno uvjetovane

izgradnje, a iznimno unutar građevinskih područja na način da se onemogući narušavanje zdravlja ljudi te u skladu sa zaštićenim dijelovima kulturne i prirodne baštine.

Poštanski promet

Poštanski promet, koji je u funkciji skupljanja, prijenosa i distribucije pismovnih, paketnih, novčanih i dr. pošiljaka prema željenim odredištima odvija se između fiksnih objekata i jako ovisi o ostalim prometnim sustavima (cestovni, željeznički, pomorski, zračni i telekomunikacijski promet).

Na području Grada Zagreba postoji 86 poštanskih središta i ureda. Za razdoblje do 2015. planiraju se novi kapaciteti na lokacijama: Malešnica, Ivanja Reka, Prečko, Kozari Bok, Rudeš, Brezovica, Trnovčica, Gračani, Črnomerec, Savica Šanci, Sesvete, Gornja Dubrava.

6.4.5. Hidrotehnički sustavi

Na području Grada Zagreba ne postoje hidrotehnički sustavi.

105

6.4.6. Plinovodi, naftovodi i sl.

Plinovodi

Distribucijski plinoopskrbni sustav Grada Zagreba je ukupne dužine 1.849 km, a prevladavaju niskotlačni (NT) plinovodi koji čine oko 75% svih plinovoda. Na njih je priključen pretežni dio potrošača u širokoj potrošnji centralnog i zapadnog dijela Grada Zagreba, te centra Sesveta. Ostali je dio potrošača priključen izravno na srednjotlačni sustav uličnih plinovoda u naseljima istočno i sjeveroistočno od Sesveta, te u naseljima Novog Zagreba - Sopotu, Trnskom i Središću.

Naftovod

Područjem Grada Zagreba ne prolazi naftovod.

7. Ova će procjena biti objavljena u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/11-01/126 URBROJ: 251-01-06-11-5Zagreb, 29. ožujka 2011.

PREDSJEDNIKGRADSKE SKUPŠTINE

Boris Šprem, v.r.

106

Izvori podataka

- Prostorni plan Grada Zagreba, Zagreb 2001.- Državni zavod za statistiku Zagreb, internetska stranica- Grad Zagreb, internetska stranica- Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, internetska stranica- Institut za geološka istraživanja, Zagreb- Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb 2000.- Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"- Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Područni odjel Grada

Zagreba- Veterinarska stanica Zagreb- Državni plan obrane od poplava s izmjenama, Zagreb 2009.- Procjena ugroženosti od požara, 2007.- Plan zaštite od požara, 2007.- Službena dokumentacija gradskih upravnih tijela i stručnih službi Grada Zagreba- Procjena ugroženosti RH, Zagreb 2009.

Prilog:

Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Zagreba.

024 procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih

Documents