godina xxi revizor - rsm.global · godina xxi • br. 84 • decembar 2018. revizor Časopis za...
TRANSCRIPT
Godina XXI • br. 84 • decembar 2018.
REVIZORČASOPIS ZA TEORIJU I PRAKSU
ISSN (Štampano izd.) 1450-7005ISSN (Online) 2620-1461
Redakcija – Editors
Andrić, dr MirkoBogićević, dr JasminaDomanović, dr VioletaDragojević, DragutinIvanišević, dr MiloradLjubisavljević, dr SnežanaMilojević, dr MiroslavMilojević, dr RadenkoNegovanović, dr MilanPolić, dr StanislavRaičević, dr BožidarSlović, dr DragoslavStanišić, dr MileStanišić, dr MilovanStanojević, dr LjubišaŠkarić-Jovanović, dr KataTepavac, dr Rajko
Izdavački savetEditorial Board
Bogetić, dr PavleFilipović, dr MilovanIvaniš, dr ŽeljkoMartić, dr SlavoljubMilojević, dr MiroslavMuminović, dr SašaPaszek, dr ZbigniewPetrović, mr MilošPopović, dr DejanRodić, dr JovanStanić, dr SlavoljubStanković, mr LjubomirSvičević, StanimirkaVasiljević, dr Mirko
Predsednik savetaEditorial Board Presidentdr Pavle M. Bogetić
Glavni i odgovorni urednikEditor-in-chiefdr Miroslav M. Milojević
Zamenik glavnog urednikaDeputy Editor-in-chiefRajko Tepavac
Pomoćnik glavnog urednikaAssistant Editor-in-chiefAna Krivčević
LektorProofreaderMarija Rodić
Tehnički urednikTechnical editorDragan Bašić
Izdavač – PublisherRSM ADVISORYBulevar Mihaila Pupina 10 B/I11070 Beogradtel. 011/311-32-15fax: 2140-046WWW.IEF.RSoffi [email protected]
Časopis izlazi tromesečno (mart, juni, septembar i decembar)Godišnja pretplata – 12.000,00 dinara, PDV uračunat REVIZOR
84-2018
REVIZORREVIZOR
SADRŽAJ
RSM
ČASOPIS ZA TEORIJU I PRAKSU
Gordana MiloševićELEK TRON SKI DO KU MENT KAO RA ČU NO VOD STVE NA IS PRA VA ........................................ 93
Marko VranićRAS HO DI OBEZ VRE ĐE NJA IMO VI NE - ASPEK T PO RE ZA NA DO BIT ..........................................103
Nevena SvilarGO DIŠ NJI IZ VEŠ TAJ O PO SLO VA NJU............................113
Isidora GimbošNO VI NE U PO RE SKOM TRET MA NU PRI HO DA KO JE OSTVA RU JU NE RE ZI DENT NA PRAV NA LI CA.........121
Marko MarjanovićSLU ŽBE NA PU TO VA NJA – RA ČU NO VOD STVE NI I PO RE SKI ASPEKT.............................................................131
Kristina EracPO REZ NA DO HO DAK GRA ĐA NA...................................143
Stefan PopovićNA KNAD NO VRED NO VA NJE ZA LI HA.............................155
Nevena ConićNAJ ČEŠ ĆE GREŠ KE PRI LI KOM KNJI ŽE NJA OBA VE ZA I RAS HO DA ................................................ 169
Miloje A. MilenkovićFINANSIJSKI AFORIZMI ........................................................ 177
Dušan Milojević POJMOVNIK NEZAVISNE REVIZIJE ...................................... 179
UPUTSTVA AUTORIMA ..........................................................181
REČ UREDNIKA ...................................5
Srđan SimićNE KO LI KO AK TU EL NIH RA ČU NO VO STVE NIH PI TA NJA .......7
Bojana ObradovićRA ČU NO VOD STVE NE PO LI TI KE I PRO ME NE RA ČU NO VOD STVE NIH PRO CE NA ....................................19
Branislav ManojlovićIS PRAV KE GRE ŠA KA – RA ČU NO VOD STVE NI I PO RE SKI ASPEKT ......................... 29
Stanimirka SvičevićVREDNOVANJE STALNE IMOVINE ........................................... 37
Sanja MitrovićNO VI NE U OB RA ČU NU PO RE ZA NA DO BIT PRAV NIH LI CA ZA 2018. GO DI NU .............53
Bojana Šangić,Jelena ObradovićTRAN SFER NE CE NE – OPŠTE SMER NI CE I ME TO DE .................65
Jelena PavlovićKA PI TAL NI DO BI CI I GU BI CI PO OSNO VU PRE NO SA NE PO KRET NO STI ........................81
66-201484-2018
AUDITORAUDITOR
TABLE OFCONTENTS
JORNAL FOR THEORY AND PRACTICE
RSM
Gordana MiloševićELECTRONIC DOCUMENT AS ACCOUNTING DOCUMENT ............................................................................ 93
Marko VranićIMAPAREMENT ASSETS EXPENCES – PROFIT TAX ASPECT ......................................................103
Nevena SvilarANNUAL BUSINESS REPORT -ACCOUNTING AND CAPITAL MARKET ASPECTS .....113
Isidora GimbošNEWS IN TAX TREATMENT OF REVENUE REALISED BY NON-RESIDENTS................121
Marko MarjanovićBU SI NESS TRIPS – AC CO UN TING AND TAX ASPECT ..............................................................131
Kristina EracPERSONAL INCOME TAX ................................................143
Stefan PopovićSUBSEQUENT EVALUATION OF THE STOCK - ACCOUNTING AND TAX ASPECT....................................155
Nevena ConićTHE MOST OF FTEN ER RORS IN RE COR DING LI A BI LI TI ES AND EX PEN SES ............... 169
Miloje A. MilenkovićFINANCIAL APHORISMS ................................................. 177
Dušan MilojevićGLOSSARY OF AUDITING ..................................................... 179
INSTRUCTIONS FOR AUTHORS ...........................................181
EDITORIALS .........................................5
Srđan SimićSO ME CURRENTAC CO UN TING IS SU ES ......................7
Bojana ObradovićACCOUNTING POLICIES ANDCHANGES IN ACCOUNTINGESTIMATES ..................................19
Branislav ManojlovićERROR CORRECTTIONS – TAX AND ACCOUNTING VIEW ............. 29
Stanimirka SvičevićFIXED ASSETS VALUATION ......... 37
Sanja MitrovićNEWS IN CALCULATING TAXON CORPORATE PROFITS .........53
Bojana Šangić,Jelena ObradovićTRANSFER PRICING – GUIDELINES AND METHODS ......65
Jelena PavlovićCAPITAL GAINS AND LOSSES ON PROPERTY TRANSFERS ......81
5
REČ UREDNIKA
IM PE RA TIV JA ČA NJA KVA LI TE TA FI NAN SIJ SKIH IZ VEŠ TA JA
Finansijski izveštaji su savremeni visokosofisticirani fenomenposlovnogkomuniciranja.Oni supo svojoj suštiniporuka koja je visokokodifikovana. Njihova kompozicijarefleksija je svih esencijalno bitnih odličja entiteta u opštei specifičnog entitetaposebno.Kad jeupitanjuopšte, oniizražavajusveonoštoseopojedinačnomentitetumoraiskazati;kadajeupitanjupojedinačno,oniizražavajusveonoštojeopštezareprezentativnientitetutržišnomdruštvu.Mnogovekovausavršavani,neprekidnodoterivanipre
ma potrebama informisanja tržišnih aktera, oni su postalisimbol visokog dostignuća.Dobili su karakter visoke duhovneuspešnostizahvatanjaiizražavanjabitnogizainteresentekorisnog.Kolikogoddasuproduktduha,onisusurovorealističaninstrumentneophodanposlovnimljudimaunjihovominformisanju,prosuđivanjuiodlučivanju.Tolikorealističandajenezamislivobeznjegadokučitiekonomskustvarnost.
FI NAN SIJ SKI IZ VEŠ TA JI – VI SO KA PA ŽNJA
Visokoprofilisani,visokoizoštrenogsmislaivisokospecificiranog sadržaja svakog sastojka, finansijski izveštaji supostalikonstrukcijasposobnadadetektujesvebitneoznakecelineentitetanakojiseodnose,sjednestrane,isvakogsastojkakojimeđusobnimodnosima tvore celinu, sdrugestrane.Iakosudostigliuistorijinajvišinivoelaboriranosti,oni su otvo ren si stem ko ji vre di ono li ko ko li ko se us peš no prilagođavaciljevimaradikojihpostojiiokolnostimanakojeseodnosi.Posebikrajnjekompleksni,onitraževrlovisokupažnju.Pažnju moraju imati oni koji sastavljaju i prezentiraju
finansijski izveštaje – organi entiteta za koji se izveštava.
6
Uprava jeodgovornazakvalitetfinansijskihizveštajaentitetakojimupravlja.Ionaangažujeprofesionalceradistavljanjapodkonac svegao čemu izveštava,u saglasnosti saopšteusvojenim standardima.Visokupažnjumoraju imati i revizori, onikojiispitujuteizveštajeiutvrđujustepensaglasnostiinformacijaprezentiranihukonkretnimfinansijskimizveštajimasaonimštozahtevajustandardi. Iuprava izveštajnogentiteta injihovrevizordelujuuokviruusvojenoginormiranog.Iznadnjihstojeorganijavnognadgledanjafinansijskogizveštavanja,ionisepridružujunaporimaovihdaseizveštavauskladusavažećimnormama.Održanjenalinijidostignutogjedanjepravacnaporakojim
senesamo ispravno izveštavanego idoprinosipotvrđivanjuvrednostifinansijskogizveštavanja.Drugideonaporausmerenjenapoboljšanja iusavršavanja.Stvarnostseneprekidnomenja, ona izbacuje nove pojave koje treba obuhvatiti i o njimaizveštavati.Zanovupojavuupostojećimnormama,kojesuformiraneprepojavenovog,trebanalazitiinovarešenja.Standardikojisuusvojenimorajusemenjatiiuključivatinovine,aoniko ji ra de sa stan dar di ma u ne pre kid nom su to ku pre i spi ti va nja itraženjanačinadafinansijskiizveštajiuključenovoinapravinačingaodraze.Standardizatorisuspecifičniorganrazvojafinansijskihizveštaja,vučnasnaganjihovognapretkaijačanjanjihoveiskaznesnage.
VI ŠI KVA LI TET IN FOR MA CI JA – PO TRE BA RAZ VO JA
Svetnapredvukupotrebe.Potrebe suneprekidno razvijajućizahtevi.Među timpotrebamanaročito su ekspanzivne informativne potrebe. A finansijski izveštaji služe informativnimpotrebama.Neodazivanjeinformativnimpotrebamaugrožavabazičnufunkcijuentitetakojiizveštava.Odzivnatepotrebeputjepribližavanjatražnji.Onikojisuinformativnoefektniji,postajuekonomskiefektniji.I,tujemotivdaseekonomskientitetiusvevećojmerisaobražavajupotrebamasvojihpotrošačanesamonalinijiproizvodaiuslugakojestvaraju,negoinalinijiinformacijakojeemituju.Kvalitetfinansijskihinformacijajeimperativrazvoja.Koto
neshvataitimzahtevimaseneodaziva,neradinalinijirazvojasvojihperspektiva.Caricainformacijasufinansijskiizveštaji,začijirazvojpostojinacionalnaiglobalnainfrastruktura.Odazvatisepozivujačanjakvalitetafinansijskihizveštajajednakojeodazvatiseizazovimarazvoja.
7
Srđan Simić
NE KO LI KO AK TU EL NIH RA ČU NO VO STVE NIH PI TA NJA
PREGLEDNI RADUDK:
doi: 10.5937/
Sr đan Si mić, ovlaš će ni re vi zor, RSM Serbia, Be o grad; e-mail: sr djan.si mic @rsm.rs
PO VE RA VA NJE VO ĐE NJA PO SLOV NIH KNJI GA I SA STA VLJA NJA FI NAN SIJ SKIH IZ VEŠ TA JA DRU GOM PRI VRED NOM DRUŠ TVU
Zakonom o računovodstvu uređuju se obveznici primeneovogzakona,razvrstavanjepravnihlica,organizacijaračunovodstvairačunovodstveneisprave,usloviinačinvođenjaposlovnihknjiga,priznavanje i vrednovanjepozicijaufinansijskim izveštajima, sastavljanje, dostavljanje i javnoobjavljivanje finansijskih izveštaja i godišnjeg izveštaja oposlovanju,Registar finansijskih izveštaja,Nacionalna komisija za računovodstvo, kao i nadzor nad sprovođenjemodredbiovogzakona.Odredbama člana 14. Zakona propisano je da pravno
lice, odnosno preduzetnik, opštim aktomuređuje školskuspremu,radnoiskustvoiostaleuslovezalicekojejeodgovornozavođenjeposlovnihknjigaisastavljanjefinansijskihizveštaja.Učlanu15.stav1.Zakonapropisanojedavođenjepo
slovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja pravnolice, odnosnopreduzetnik,možepoveriti ugovoromupisanojformi,uskladusazakonom,privrednomdruštvuilipreduzetniku koji ima registrovanupretežnudelatnost zapružanje računovodstvenih usluga. Odredba stava 1. neodnosi se naNarodnu banku Srbije, banke i druge finansijske institucijenadkojima, saglasnozakonu,nadzorvršiNarodnabankaSrbije,nadruštvazaosiguranje,davaocefinansijskoglizinga,dobrovoljnepenzijskefondove,društvazaupravljanjedobrovoljnimpenzijskimfondovima,investicionefondove,društvazaupravljanjeinvesticionimfondovima,berze,brokerskodilerskadruštvaifaktoringdruštva.
REZIME
Ključ ne re či: knji go vod stvo, statusnepromene,vanrednifinansijski izveštaji, matično pravnolice,okvirzafinansijskoizveštavanje,fervrednostinvesticionihne kret ni na
Sastavljanje pouzdanih finansijskih izveštaja podrazumevadoslednu primenu računovodstvenih propisa, prikladnih okvira zafinansijsko izveštavanje,mišljenjaMinistarstvafinansijaidrugihtumačenjaiobjašnjenja.Iporedčinjenicedaseračunovodstvenipropisinisusuštinskime nja li od 2013. go di ne, ne prestano se otvaraju računovodstve na pi ta nja u ve zi sa tu mačenjem ili (ne)razumevanjemistih.Ciljradajedaseukaženapojedina značajna računovodstvenapitanjakojamoguuticatinakvalitetfinansijskog izveštava nja.
8
IakoZakonzahtevadauslugevođenjaposlovnihknjiga i sastavljanjafinansijskihizveštajamogubitipovereneprivrednomdruštvu,odnosnopreduzetniku,kojiimajuregistrovanupretežnudelatnostzapružanjeračunovodstvenihusluga,Ministarstvofinansija je izdaloMišljenjebr.01100790/201816od11.oktobra2018.godine(1)ukojemnavodidapravnolicemožepružatiuslugevođenjaposlovnihknjiga(iakonemaregistrovanupretežnudelatnostzapružanjeračunovodstvenihusluga),poduslovomda teuslugepruža isključivopovezanompravnomlicuuokvirugrupekojoj i topravnolicepripada,alinei drugimpravnim licima, odnosnopreduzetnicimakoji vodeposlovneknjigeposistemudvojnogknjigovodstva.Drugimrečima,akojeprivrednodruštvo„A“,kojeimasvo
juslužbufinansijairačunovodstvailiceodgovornozavođenjeposlovnihknjiga,vlasnik100%udelaprivrednogdruštva„B”,ovo zavisnodruštvomožepoveriti vođenjeposlovnihknjigamatičnomdruštvu„A”iregulisatisvavažnapitanjaUgovoromopružanjuračunovodstvenihusluga.UpripremijenacrtZakonaoračunovodstvu.Pitanjepove
ravanjavođenjaposlovnihknjigaćebitidopunjeno,usmisludaćepovezanapravnalicabitiumogućnostidapoverevođenjesvojihposlovnihknjiga isastavljanjefinansijskih izveštajasvompovezanomlicupoduslovomdalice(mislisenafizičkolice)koje ćevoditiposlovneknjige i sastavljatifinansijske izveštajeispunjavaopšteuslove,štopodrazumevadanijepravosnažnoosuđenozakrivičnadelaprotivpravapoosnovurada,privrede,imovine,pranjanovca,finansiranjaterorizmaisl.
VAN RED NI FI NAN SIJ SKI IZ VEŠ TA JI U STA TU SNIM PRO ME NA MA – KO JE OB VE ZNIK SA STA VLJA NJA?
Svrha sastavljanja vanrednih finansijskih izveštaja, sa aspektaZakonaoračunovodstvu,jestedasejavnostupoznasasta
tusnim promenama do kojih je došlo u privrednomdruštvu.Vanredni finansijski izveštaj, u smislu člana2.tačke11)Zakonaoračunovodstvu,obuhvata:BilansstanjaiBilansuspeha.Premačlanu33.Zakonaoračunovodstvu,rokzadostavljanjevanrednihfinansijskih
izveštajaAgencijizaprivredneregistre,radijavnogobjavljivanja,obuhvata60danaoddananakojisetiizveštajisastavljaju.Premačlanu25.stav4.Zakonaoračunovodstvu,pravnoli
cejedužnodasastavivanrednefinansijskeizveštajeuslučajevimapredviđenimovimzakonom.Kadasesastavljajufinansijski izveštajiu slučaju statusnihpromena,prethodnaodredbazakonanijedokraja jasna,zbogčegasepostavljapitanjekojiučesnikustatusnojpromenijeuobavezidasastavljavanredne
Nejasno: koji učesnik u statusnoj promeni je obavezan da sastavlja
finansijske izveštaje?
9
finansijske izveštaje.Da li seobavezaodnosinadruštvakojaprestajudapostoje,nadruštvakojamenjajusvojstatusnakonsprovođenjastatusnepromene,ilinasveučesnikeustatusnimpro me na ma?NaportaluAgencijezaprivredneregistrecitiran ječlan2.
tačka11)Zakonaoračunovodstvu,ukojemjenavedenodasevanredni finansijski izveštaj sastavlja u slučajevima statusnihpromena,otvaranja,odnosnozaključenjastečajnogpostupkailipokretanja,odnosnozaključenjapostupkalikvidacijenadpravnimlicem,itosastanjemnadankojiprethodidanuupisastatusnepromene,danuotvaranja,odnosnozaključenjastečajnogpostupkailipokretanja,odnosnozaključenjapostupkalikvidacije.Dalje, prilikompodnošenja vanrednihfinansijskih izveštajaAgencijizaprivredneregistre,obveznicisuuobavezidapopuneZahtevza javnoobjavljivanjevanrednogfinansijskogizveštaja koji sadrži osam osnova za sastavljanje vanrednogfinansijskogizveštajauvezisastatusnimpromenamakojesupredviđenečlanovima486.do489.Zakonaoprivrednimdruštvima.Dodatnunesigurnostutumačenjučlana2.tačka11)Zako
naoračunovodstvuuvezisaobavezomsastavljanjavanrednihfinansijskihizveštajadonelojeMišljenjeMinistarstvafinansijabr.01100592/201516od11.06.2015.godine(2),ukojemjenavedenodauslučajustatusnepromenepripajanja,vanrednifinansijskiizveštajdostavljasamoprivrednodruštvokojesepripaja,dokprivrednodruštvosticalacnematuobavezu.Uzgred,navedenomišljenjesenalazinaportaluAgencijezaprivredneregistreusekcijikojaseodnosinavanrednefinansijskeizveštaje,takodaostajenejasanstavAPRa,usmisludalisviučesniciu statusnojpromeni trebada sastavljajuvanrednefinansijskeizveštaje,ilisamoučesnicikojiprestajudapostojeustatusnimpromenamabezsprovođenjapostupkalikvidacije.Tumačenje navedenogmišljenjaMinistarstavafinansija na
svevrstestatusnihpromenadatojeunarednojtabeli:
Vr sta sta tu sne pro me na Aktivnost Ko je druš tvo
pre sta je da po sto ji Vanrednifinansijski iz veš ta ji
Pri pa ja nje Jednoilivišedruštavamožesepripojitidrugomdruštvupre no še njem na to druš tvo celokupneimovineiobaveza.
Druš tvo ko je se pri pa ja Da
Spa ja nje Dvailivišedruštavamogusespojitiosni va njem no vog druš tva i pre no še njem na to druš tvo ce lo kup ne imo vi ne iobaveza.
Druš tva ko ja se spa ja ju Da
Po de la
Društvosemožepodelititakoštoćeistovremenoprenetice lo kup nuimovinuiobavezena:1)dvailivišenovoosnovanihdruštava(podelauzosnivanje)2)dvailivišepostojećihdruštava(podelauzpripajanje)3)jednoilivišenovoosnovanihdruštavaijednoilivišepostojećihdruštava(mešovitapodela).
Druš tvo ko je se de liDa
10
Vr sta sta tu sne pro me na Aktivnost Ko je druš tvo
pre sta je da po sto ji Vanrednifinansijski iz veš ta ji
I zdva ja nje
Društvosemožepodelititakoštoćeprenetideo svo je imovineiobavezana:1)jednoilivišenovoosnovanihdruštava(izdvajanjeuzosnivanje)2)jednoilivišepostojećihdruštava(izdvajanjeuzpripajanje)3)jednoilivišenovoosnovanihdruštavaijednoilivišepostojećihdruštava(mešovitoizdvajanje).
Ni jed no, po sprove de noj sta tu snoj pro me ni druš tvo de lje nik na sta vlja da po sto ji
Ne
Imajućiuvidudauslučajustatusnepromeneizdvajanje(uzosnivanje,pripajanjeilimešovitoizdvajanje),društvodeljeniknastavljadapostoji,odnosnonijedanučesnikutakvojstatusnojpromenineprestajedapostoji,nepostojiobvezniksastavljanjavanrednogfinansijskogizveštaja.Udrugimstatusnimpromenama,obveznicisastavljanjavanrednihfinansijskihizveštajabibiladruštvakojaprestajudapostoje.
RA ČU NO VOD STVE NO OB U HVA TA NJE DO DAT NIH UPLA TA ČLA NO VA DRUŠ TVA SA OGRA NI ČE NOM OD GO VOR NOŠ ĆU KO JE NE PO VE ĆA VA JU OSNOV NI KA PI TAL
Dodatneuplatečlanovadruštvasaograničenomodgovornošćuuređenesuodredbamačl.178.do180.Zakonaoprivrednimdruštvima.Članom178.stav1.Zakonaoprivrednimdruštvimapropisanojedaseosnivačkimaktomiliodlukomskupštinemožeutvrditiobavezačlanovadruštvada,poreduplateupisanogosnovnogkapitala, izvršedodatneuplatedruštvu,a stavom2. istog članapropisano jeda sedodatnimuplatamanepovećavaosnovnikapitaldruštva,kaoidadodatneuplatemogubitisamounovcu.Premaodredbamačlana180.Zakonaoprivrednimdruštvi
ma,upogleduvraćanjadodatnihuplata,propisanasusledećapravila:dodatneuplatemogusevratitičlanovimadruštvasamoakonisuneophodnezapokrićegubitakadruštva ili zaizmirenjepoverilaca;
dodatne uplate se ne mogu vratiti članu društva preuplate, odnosno unosa celokupnog upisanog uloga udruš tvo;
vraćanje dodatnih uplata članovima društva vrši seshodnomprimenomodredabaovogzakonaosmanjenjuosnov nog ka pi ta la druš tva;
uslučajustečajadruštva,potraživanječlanadruštvapoosnovudodatnihuplatanamirujeseteknakonpunog
11
namirenjastečajnihpoverilacadruštvasapripadajućimkamatama.
Načinračunovodstvenogobuhvatanjadodatnihuplatačlanova društva sa ograničenomodgovornošću koje ne povećavajuosnovnikapitalnijeposebnouređenpropisimaizoblastiračunovodstva.Dalje,Pravilnikomokontnomokviruisadržini računaukontnomokviruzaprivrednadruštva,zadruge ipreduzetnikenisupropisaniosnovniračuninakojimasemoguevidentiratidodatneuplatekojenepovećavajuosnovnikapital.Zatojenačinračunovodstvenogevidentiranjadodatnihuplatauslovljennjihovomnamenom.Kodpočetnogvrednovanjadodatnihuplatamogućesutri
situacije:
Okol no st Računovodstvenitretman Po zi ci ja
Izvesnojevraćanjedodatneuplatečlanovimadruštva;pret po sta vlja se ve ro vat ni od liv re sur sa po osno vu vraćanjadodatneuplate
Dodatneuplateseevidentirajukaoobaveze
419–Ostaledugoročneobavezeili469–Ostaleobaveze
Umomentudodatnihuplatanijeutvrđenokadaiukomiznosućedodatneuplatebitivraćene;nijeverovatnodalićeikadadoćidoodlivaresursa
Dodatneuplatetrebaevidentiratiukoristodgovarajućegračunauokvi ru ka pi ta la
322 – Sta tu tar ne i dru ge re zer ve
Donošenjeodlukeododatnimuplatamakojećebitiiskorišćenezapokrićegubitkaizranijihgodina
Pokrićegubitkavršisedirektnonateretdodatnihuplata
350–Gubitakranijihgo di na
Nakon početnog evidentiranja dodatnih uplata uokvirugrupe računa 32, računovodstveni tretman zavisi od odlukaosnivača ilidrugihokolnosti.Drugimrečima,dodatneuplatemogubitivraćenečlanovima, iskorišćenezapokrićegubitka,ilislužitizapovećanjeosnovnogkapitala.
MA TIČ NA PRA VA LI CA I OKVIR ZA FI NAN SIJ SKO IZ VEŠ TA VA NJE
Saglasnočlanu27.stav1.Zakonaoračunovodstvu,pravnalicakojaimajukontrolu(kontrolno,odnosnomatičnopravnolice)nadjednimilivišepravnihlica(podređeno,odnosnozavisnopravnolice),uskladusaodredbamaovogzakonaizahtevimaIFRS,obaveznasudasastavljaju,prikazuju,dostavljajuiobelodanjujukonsolidovanefinansijskeizveštaje.Izuzetnoodoveobaveze,stavom5.istogčlanapropisanojedaukolikovrednosti imovine iposlovnogprihodamatičnog izavisnihpravnihlica,neračunajućimeđusobnaučešća,potraživanjaiobaveze,međusobnerezultateimeđusobneposlovneprihodeirashodematičnogizavisnihpravnihlica,uzbiruneprelazepolovinukriterijumazamalopravnolice,usmislučlana6.stav3.ovog
12
zakona,matičnopravnolicenijeobaveznodasastavlja,dostavljaiobelodanjujekonsolidovanefinansijskeizveštaje.Matičnapravnalicakojaimajuobavezudasastavljajukon
solidovanefinansijskeizveštajeshodnočlanu20.Zakonadazapriznavanje,vrednovanje,prezentacijuiobelodanjivanjepozicijaufinansijskimizveštajima,primenjujuIFRS.MatičnapravnalicakojauskladusaZakonomoračunovod
stvunemajuobavezudasastavljajukonsolidovanefinansijskeizveštaja, nisu u obavezi da primenjuju IFRS za priznavanje,vrednovanje,prezentacijuiobelodanjivanjepozicijausvojimfinansijskimizveštajima.Drugimrečima,akoprivrednodruštvoprimenjujePravilnik onačinupriznavanja, vrednovanja, prezentacijeiobelodanjivanjapozicijaupojedinačnimfinansijskimizveštajimamikrodrugihpravnihlicailiIFRSzaMSPzasastavljanjesvojihpojedinačnihfinansijskihizveštaja,činjenicadajepostalomatičnodruštvou tokugodineneznači istovremenopromenuokvirazafinansijsko izveštavanjeu slučajudanisuispunjeniusloviizčlana27.stav5.Zakonaoračunovodstvu.
RA ČU NO VOD STVE NI ASPEK TI KU PO VI NE STE ČAJ NOG DU ŽNI KA KAO PRAV NOG LI CA Računovodstveniaspektizakupcastečajnogdužnika
Pravnaprirodainstitutaprodajestečajnogdužnikakaopravnoglicajetakvadakupacuopštenepostajevlasnikimovine(kojajebilapredmetproceneikaotakvajespecificiranaukupoprodajnomugovoru),većjepravnolicenadkojimjestečajnipostupak
obustavljen idalje titularpravasvojinenatoj imovini,a kupac postaje isključivo vlasnik kapitala kupljenogpravnoglicaikaotakavseuregistruupisujekaovlasnikudela(kodAgencijazaprivredneregistre) iliakcionar
(uCentralnomregistru,depoikliringhartijaodvrednosti).Kupacnijepravnisledbenikstečajnogdužnika,nitidolazidomešanjaimovineizmeđuprodatogpravnoglicaikupca.Suštinski,prodajomstečajnogdužnikakaopravnoglicadolazidoprenosaakcijailiudelautompravnomlicuikupacstičeupravljačkapravakaočlan,odnosnoakcionarprivrednogdruštva.OvakavstavpotvrđenjeodstraneUpravnogsudaSrbijeu
presudi 9U. 5924/2011 od 15.01.2014. godine:„Pro da ja ste čajnog du žni ka ne pred sta vlja pre nos uz na kna du ce lo kup ne imo vi ne prav nog li ca, već ku pac po sta je vla snik ka pi ta la ste čaj nog du žni ka, od no sno vla snik ude la, od no sno vla snik ak ci ja ste čaj nog du žni ka kao prav nog li ca“,kaoiubrojnimpresudamaVrhovnogsudaSrbijeumaterijiupravnihsporova.Naosnovuiznetog,Kupacstečajnogdužnikakaopravnog
licausvojimposlovnimknjigamaevidentiraudeoukapitalu
Vlasnik kapitala nije neposedno vlasnik imovine.
13
zavisnogpravnoglicaponabavnojvrednostikojučinicenakoja jeplaćenaupostupkukupoprodaje stečajnogdužnikakaopravnoglica.
Računovodstveniaspektikupovinezastečajnogdužnikakaopravnoglica
Pravnaposledicaprodajestečajnogdužnikakaopravnoglicajeobustavljanjestečajnogpostupkauodnosunastečajnogdužnika,aline iokončanje.Obustavljanjestečajnogpostupkazbogkupoprodajestečajnogdužnikakaopravnoglicanijejasnouređenapropisimaoračunovodstvu.Suštinska dilema u vezi sa računovodstvenim aspektom
kupovinezatopravnolice jeda li istotrebaposmatratikaonovoosnovano pravno lice za koje se započinje vođenje poslovnihknjiga,ilitrebanastavitisavođenjem„postojećih“poslovnihknjiga.Dalje,računovodstvenipropisinedajuodgovornapitanjeizveštajnogperiodazakojisesastavljajufinansijski izveštaji u godini kupoprodaje stečajnog dužnika kaopravnoglica,usmisludalisefinansijskiizveštajisastavljajuzaperiododdatumakupoprodajestečajnogdužnikakaodaje formirano novo pravno lice, ili treba sastaviti godišnji finansijskiizveštajkojiobuhvatapromeneodpočetkadokrajaposlovnegodine.UMišljenjuMinistarstvafinansijabr.01100329/201716od
17.07.2017.godine(3)navedenojeda„u ve zi sa na či nom vredno va nja imo vi ne u po slov nim knji ga ma ku plje nog druš tva (ste čaj nog du žni ka), že li mo, pre sve ga, da na po me ne mo da se, na kon pro da je stečaj nog du žni ka, sve po slov ne pro me ne ra ču no vod stve no ob u hva ta ju i evi den ti ra ju u skla du sa opštim pra vi li ma. Na kra ju po slov ne go di ne, neo p hod no je sa sta vi ti go diš nji fi nan sij ski iz veš taj ko ji tre ba da ob uhva ti sve po slov ne pro me ne od po čet ka do kra ja po slov ne go di ne (pre i po sle pro da je ste čaj nog du žni ka).“Izneticitatnavodinazaključakdapravnalicakojasuku
pljenakaostečajnidužnici,kaopravnalicazbogzadržavanjapravnogkontinuiteta trebadanastavesavođenjemračunovodstvenihevidencijakojesupostojaletokomtrajanjastečajnogpostupka.PrethodnomišljenjeMinistarstvafinansijaizazvalojebrojne
nedoumiceipraktičneproblemenarelacijiprivrednadruštva,Agencijazaprivredne registre iPoreskauprava.Krajemseptembra2017.godineMinistarstvofinansijajedostaviloRegistrufinansijskihizveštajakojisevodikodAgencijezaprivredneregi stra do pis ra di iz jaš nje nja oko vi še pi ta nja ko ja se od no se na postupanjeAPRaupraksiprilikomprijemafinansijskihizveštajadruštva koje je kupljeno iz stečaja bez obaveza.Navedenojebiloneophodnoradiusaglašavanjastavovaiutvrđivanja
Kontinuitet pravnog lica podrazumeva kontinuitet evidencija.
14
jedinstvenogračunovod stve nog tret ma na i po stup ka pri li kom sastavljanjaidostavljanjafinansijskihizveštaja.Stimuvezi,APRje,izmeđuostalog,usvommišljenjuod12.
oktobra2017.godineistakaosledeće:• nakonprodajestečajnogdužnikakaopravnoglica,visinaosnovnogkapitalapredstavljaiznoskojijekupacplationaimekupoprodajnecene,štopredstavljavrednostnenovčanoguloganovogčlanadruštva.Ovomkupoprodajomkupljenajecelokupnaimovinadruštva,takodajevrednostosnovnogkapitalajednakavrednostinetoimovi ne druš tva;
• Registarfinansijskihizveštajaprihvataredovnegodišnjefinansijskeizveštajepravnoglicakupljenogizstečaja(zagodinuukojojjeizvršenakupovina),kaodajeononovoosnovano pravno lice, odnosno istom je omogućenodateizveštajesastaviidostavizaperiododdanaobustave postupka stečaja i sticanja kontrole nadpravnimlicemodstranenovogvlasnikapadokrajagodine,itobeziskazivanjauporednihpodatakazaperiodpreobustavetogpostupka,odnosnobeziskazivanjapodatakazaprethodnugodinu.
StavAPRapotvrđenjekrozMišljenjeMinistarstvafinansijabr.01100329/201716(II)od02.11.2017.godine.Izmišljenjasezaključujedakodprodajestečajnogdužnikakaopravnoglicabezobavezapostojipravnikontinuitet, anavedenikontinuitetsvakako jenarušenkada jerečoračunovodstvenomaspektu i načinu izveštavanja, i topre svegausled činjeniceda jeugovoromdefinisanodasekupujestečajnidužnikkaopravno licebezobaveza idaračunovodstvenoevidentiranjetrebadaodražavakupoprodajniugovorisuštinutransakcije,a da stečajni upravnik sastavlja finansijske izveštaje na danobustavestečajnogpostupkauskladusaPravilnikomoutvrđivanjunacionalnihstandardazaupravljanjestečajnommasom.Samimtim,MinistarstvofinansijajeprihvatilopostupanjeAPRa,kojiupraksiprihvataredovnegodišnjefinansijskeizveštajepravnoglicakupljenogizstečaja(zagodinuukojojje izvršena kupovina), kao da je ono novoosnovano pravnolice,tedajeistomomogućenodateizveštajesastaviidostavizaperiododdanaobustavepostupka stečaja i sticanjakontrolenadpravnimlicemodstranenovogvlasnikapadokrajagodine,beziskazivanjauporednihpodatakazaperiodpreobustavetogpostupka,odnosnobeziskazivanjapodatakazaprethodnugodinu.
15
PRI ZNA VA NJE EFE KA TA PRO CE NE I PRO DA JE IN VE STI CI O NIH NE KRET NI NA
Investicione nekretnine su nekretnine (zemljište ili objekat– ilideoobjekta, ilioboje)kojudrživlasnikuciljuostvarivanja prihoda od zakupnine ili porasta vrednosti kapitala,iliijednogidrugog,anezakorišćenjeuproizvodnjiilinabavci dobara ili usluga ili u administrativne svrhe ili prodaju u redovnom toku poslovanja. Investicione nekretninegenerišutokovegotovinenezavisnooddrugihsredstava,štopredstavljasuštinskurazlikuizmeđuinvesticionihnekretninainekretninakojekoristivlasnik.Proizvodnjailinabavkarobe ili usluga (ili korišćenje nekretnine u administrativnesvrhe)generišetokovegotovinekojisemogupripisatinesamonekretninama,negoidrugimsredstvimakojasekoristeuprocesuproizvodnjeilinabavke.IAS16–Nekretnine,postrojenja ioprema,primenjuje senanekretninekojekoristivlasnik,dokjeudelokruguIAS40–Investicionenekretnine:priznavanje,odmeravanjeiobelodanjivanjeinvesticionihnekretnina.U vezi sa priznavanjem efekata procene investicionih ne
kretnina,postavljajusesledećapitanja:• Kakoseknjižeefektiprocenenadanodlukevlasnikadanekretninapostaneinvesticionanekretnina?
• Dalinastajuodbitneilioporeziveprivremenerazlikepo osnovu procene vrednosti investicionih nekretnina?
• Kakoseevidentirajupozitivniinegativniefektiprocenafervrednostiunarednimgodinama?
• Kakoseevidentirajupozitivniinegativniefektiprodajeinvesticionihnekretninakojesuprethodnovrednovanepometodi fervrednostinadanodlukevlasnikaoprome ni na me ne?
U skladu sa paragrafom 61. IAS 40, ako nekretnina kojukoristivlasnikpostaneinvesticionanekretninakojaćeseknjižitipofervrednosti,entitetprimenjujeIAS16svedodatumapromenenamene.Entitetbilokakvurazlikuna tajdatum izmeđuknjigovodstvenevrednostinekretninepoIAS16injenefervrednosti,evidentiranaistinačinkaorevalorizacijupremaIASu16.Drugimrečima,prilikomreklasifikacijeobjekatakojisukorišćenizaobavljanjedelatnostinainvesticionenekretninekojećesevrednovatipofervrednosti,pozitivnarazlikaizmeđuprocenjenefervrednosti iknjigovodstvenevrednostipriznajesekaorevalorizacionarezervauokviruračuna330,aneprekoBilansauspeha.U godini u kojoj je izvršena procena fer vrednosti nasta
je razlika između revalorizovaneknjigovodstvenevrednosti i
16
poreske osnovice investicionih nekretnina.Ova razlika predstavlja oporezivu privremenu razliku koja zahteva priznavanjeodloženihporeskihobavezauskladusaIAS12.Odloženeporeskeobavezesepriznajunateretrevalorizacionihrezervi.Usmeravanjeefekataobračunatihoporezivihprivremenihrazlikanaopisaninačinimazaposledicudaćezaiznoskojijeknjižennateretrevalorizacionihrezervibitipriznatmanjiporeskirashodperioda,odnosnovećirezultatzatugodinu.Entitetkojiseopredelizametodfervrednostizaodmerava
njesvojih investicionihnekretninauobavezi je tokomnarednihgodinadautvrđujefervrednost.Poosnovunovihprocenaefektiprocenemogustvaratipozitivneilinegativnerazlikeizmeđufervrednostiiknjigovodstvenihvrednosti.UIAS40nijeposebno uređen način priznavanja efekata procene fer vrednostiinvesticionenekretninezakojujeuprethodnomperiodupriznatarevalorizacionarezerva.Premaparagrafu35.IAS40,dobitak iligubitakkojiproizilazi izpromene fervrednost investicionenekretninesepriznajeuBilansuuspehazaperiodukomjenastao.Utomsmislu,bezobziranaprethodnopriznaterevalorizacionerezerve,efektinarednihprocena investicionihnekretninapriznajuseuBilansuuspeha.Nakraju,investicionenekretnineprestajudasepriznajupo
otuđenju, ilikadaseinvesticionenekretninetrajnopovukuiz
17
upotrebeineočekujusenikakvebudućeekonomskekoristiodnjihovogotuđenja.Istokaoiuslučajunarednihefekataprocene,IAS40nijeposebnouredionačinpriznavanjaefekataotuđenjainvesticionenekretninezakojujeuprethodnomperiodupriznatarevalorizacionarezerva.Naosnovuparagrafa69.IAS40,dobici ili gubici koji nastajuusledpovlačenja ili otuđenjainvesticione nekretnine se utvrđuju kao razlika između netoprihodaodotuđenjaiknjigovodstvenevrednostisredstvaipriznajuuBilansuuspehauperiodupovlačenjailiotuđenja.Dakle,nezavisnoodprethodnopriznatihrevalorizacionihrezervi,efektiprodajesepriznajuuBilansuuspeha,arevalorizacionerezervekojeseodnosenakonkretnosredstvoseukidajuukoristrezultataranijegperioda.
PRI ZNA VA NJE OD LO ŽE NIH PO RE SKIH OBA VE ZA PO OSNO VU PRO CE NE FER VRED NO STI ZE MLJIŠ TA
Uparagrafu20.IAS12,navodisedaunekimzakonodavstvimarevalorizacijautičenaoporezividobitaktekućegperioda.Kaorezultattoga,poreskaosnovicasredstvasekorigujeinenastajeprivremenarazlika.Međutim,kodnasrevalorizacijaneutičenaoporezividobitakuperiodurevalorizacijeteseporeskaosnovicasredstvanekoriguje.Bezobziranato,budućenadoknađivanjeknjigovodstvenevrednostiimaćezaposledicuoporeziviprilivekonomskihkoristi,aiznoskojićemoćidaseodbijezaporeske svrhe razlikovaće se od iznosa tih ekonomskih koristi.Razlikaizmeđuknjigovodstvenevrednostirevalorizovanogsredstva i njegoveporeskeosnovice jeprivremena razlika.Utakvimslučajevima,revalorizovanaknjigovodstvenavrednostsredstvaćesepovratitikrozkorišćenjeitimećestvoritioporeziviprihodkojipremašujeamortizacijukojaćebitipriznatazaporeskesvrheubudućimperiodima.Ovonevažizazemljištekojenepodležeamortizaciji,jernezavisnoodoporezivogprihoda koji se ostvaruje po osnovu njegovog korišćenja, nemarashodaamortizacijekojibibilipriznatiuporeskesvrhe.UskladusaodredbamavažećegZakonaoporezunadobit
pravnihlica,prodajomzemljištaostvarujesekapitalnidobitakiligubitak.Zaobračunkapitalnogdobitkanabavnacenomseodređujeuvisinicenepokojojjeobveznikstekaozemljište,aporeskaosnovicazemljišta jednaka jenjegovojnabavnojceni.Odloženiporezpovezansaneamortizovanimsredstvom,kaošto jezemljište,odražavaporeskeposlediceprodaje togsredstva.Toznačidauslučajukada jeknjigovodstvenavrednostzemljišta na datum Bilansa stanja veća od njegove poreskeosnovice,kojajejednakainicijalnojnabavnojcenikaoodbitnoj
18
stavkikodutvrđivanjakapitalnogdobitka,razlikapredstavlja opo re zi vu pri vre me nu raz li ku po osno vu ko je se vr ši priznavanje odloženih poreskih obaveza. Odložena poreska obaveza priznaje se na teret revalorizacionih rezervikojesuprethodnopriznateprilikomprocenefervrednostizemljišta.Dakle,priznavanjeodloženogporezapoosnovuzemljiš
taimasmislaakopostojinameravlasnikadazemljištebudeotuđeno.Uopisanojsituacijiočekujesedaknjigovodstvenavrednostzemljištabudepovraćenaprodajom,pabiodloženiporezodrazioporeskeposlediceprodajetogsredstva.Usuprotnom,ukolikonepostojinameravlasnikadasezemljišteotuđi, entitetmožedaodlučida li ćepriznavati odloženeporeskeobavezepoosnovuprocenefervrednostizemljišta.
LI TE RA TU RA
1. MišljenjeMinistarstvafinansijabr.01100790/201816od11.oktobra 2018. godine, dostupno na: http://www.biljanatrifunovicifa.com/2018/10/vodjenjeposlovnihknjiga/
2. Biltenslužbenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.6/2015,209211,dostupnona:http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2015/Bilten%20za%20jun%2062015.pdf
3. Bilten službena objašnjenja i stručnamišljenja za primenu finansijskih propisa br. 78/2017, 2072011, dostupno na: http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/Bilten%2078%202017.pdf
4. Zakonoračunovodstvu(SlužbeniglasnikRS,br.62/13i30/18)5. Zakonoprivrednimdruštvima(Sl.glasnikRS,br.36/2011,99/2011,
83/2014dr.zakon,5/2015i44/2018)6. Zakon o porezu na dobit pravnih lica (Sl. glasnik RS, br. 25/2001,
80/2002, 80/2002 dr. za kon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 dr. za kon, 142/2014, 91/2015autentičnotumačenje,112/2015i113/2017)
7. Međunarodniračunovodstvenistandard40 Investicionenekretnine(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
8. Međunarodniračunovodstvenistandard16Nekretnine,postrojenjaioprema(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
9. Međunarodniračunovodstvenistandard12Porezinadobitak(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
10.Pravilnikokontnomokviruisadržiniračunaukontnomokviruzaprivrednadruštva,zadrugeipreduzetnike(Sl.glasnikRS,br.95/2014)
SO ME CURRENTAC CO UN TING IS SU ESSUMMARYKey words: bookkeeping, status changes, extraordinary finan cial sta te ments, pa rent company, financial reporting framework, investment propertyfa ir va lue
The accounting regulations inSerbia have not been changed since 2013. Nevertheless,accounting issues such as theconductofbusinessbooks,thepreparation of extraordinaryfinancial statements, financialreportingframeworks,deferredtaxes,andsoonarecontinuallybeingopened.Inthispaper,wepointedoutsomeofthemthatcansignificantlyafectthequalityoffinancialreporting.
19
Pravilno izabrane računovodstvene politike i fer računovodstveneprocenesuodizuzetnogznačajazarelevantnostipouzdanostfinansijskihizveštajainjihovuuporedivostsafinansijskimizveštajimaprethodnihperioda.Takveračunovodstvenepolitikeiprocenemoguobezbeditiiuporedivostfinansijskihizveštajajednogentitetasafinansijskimizveštajimadrugihentitetauistojilisličnojindustriji,graniiliregionu.Imajućiuvidunavedeno,kaoičinjenicudaupraksi često postoje dileme oko definisanja računovodstvenihpolitikaivršenjaračunovodstvenihprocenakaoinjihovihpromena,unastavku radaćemoseosvrnutina standardefinansijskogizveštavanjakojimajeistouređeno,inanjihovuprimenuupraksi.S obzirom da ne postoje značajne razlike u osnovnim
principimadefinisanimMeđunarodnimračunovodstvenimstandardom8–Računovodstvenepolitike,promene računovodstvenihprocenaigreške(udaljemtekstu:IAS8)iMeđunarodnimstandardimafinansijskogizveštavanjazamalaisrednjapravnalica(udaljemtekstu:IFRSzaSME)Odeljkom10–Računovodstvenepolitike,proceneigreške,uciljuizbegavanjaponavljanjaistihilisličnihnačela,ovajradćesebaziratinaIAS8,dokćeeventualnoodstupanjaodOdeljka10IFRSzaSMEbitiposebnoobjašnjena.IakojeIAS8–Računovodstvenepolitike,promeneraču
novodstvenihprocenaigreškejedanodnajstarijihstandardakojinijepretrpeoznačajnijeizmene,licakojaučestvujuusastavljanjufinansijskihizveštajačestoimajudilemeprinjegovojprimeni,apresvegaserazmatrajupitanjaštasesmatrapromenomračunovodstvenepolitike,aštapromenomračunovodstveneprocene.Značajtograzlikovanjajeutolikoveći,imajućiuvidurazličitnačinevidentiranjapromenaračunovodstvenihpolitikaipromenaračunovodstvenihprocena.
Bo ja na Ob ra do vić, re vi zor, RSM Serbia, Be o grad; e-mail:bo ja na.ob ra do vic @rsm.rs
Bojana Obradović
RA ČU NO VOD STVE NE PO LI TI KE I PRO ME NE RA ČU NO VOD STVE NIH PRO CE NA
REZIME
Ključ ne re či: IAS 8, pro me ne računovodstvenepolitike,promeneračunovodstveneprocene
Korisnicimafinansijskihizveštajajebitnodafinansijskiizveštajibudupouzdani i uporedivi, kakobinaosnovunjihdonosiliisprav ne po slov ne od lu ke. To se, između ostalog, postiže i adekvatnim izborom računovodstvenihpolitikaiferračunovodstvenim procenama. Iako entitetitrebadanastojedajednomizabrane računovodstvene politike primenjuju konzistentno,kao i da vrše računovodstveneprocenenaosnovurelevantnihi dostupnih informacija, možedoćiidonjihovihpromena.Ciljovograda jedaukaženarazlikovanje promene računovodstvene politike od promeneračunovodstvene procene, sakcentom na različitost njihovog računovodstvenog evidentiranja.
PREGLEDNI RADUDK:
doi: 10.5937/
20
RA ČU NO VOD STVE NE PO LI TI KE
„Ra ču no vod stve ne po li ti kesuspecifičniprincipi,osnove,konvencije, pravila i prakse koje entitet primenjuje pri sastavljanju iprezentacijifinansijskihizveštaja.“(1,paragraf5).Svakientitetjedužandainternomregulativomdefinišera
čunovodstvene politike za priznavanje i vrednovanje imovine iobaveza,prihoda i rashoda.Definisane računovodstvenepolitike svakako trebadabuduusklađene sameđunarodnim
standardimafinansijskogizveštavanja,alipridefinisanju računovodstvenihpolitika trebavoditi računadaračunovodstvenepolitikebuduprimereneposlovanjuentiteta ikonzistentne sa računovodstvenimpolitikamakorišćenimurelevantnojdelatnosti.Kadaseneki
standard konkretno primenjuje na određenu stavku, računovodstvenapolitikakojaćeseprimenitinatustavkuseutvrđujeprimenomtogkonkretnogstandarda.Ovepolitikenemorajudaseprimenjujukadajeefekatnjihoveprimenebeznačajan,aliseistonesmejunizloupotrebljavatikakobisepostiglaodređenaprezentacijafinansijskepozicijeilirezultataposlovanja.Računovodstvenepolitikeseprimenjujukonzistentnouci
ljuobezbeđenjauporedivostifinansijskihizveštajatokomvišeobračunskihperioda.„Entitetvršipromenuračunovodstvenepolitikesamo:
• uko li ko je ta pro me na pr o pi sa na ne kim stan dar dom; ili• ukolikotapromenadovodidotogadafinansijskiizveštajipružajupouzdaneirelevantnijeinformacijeoefektimatransakcija,drugihdogađajailiokolnostinafinansijskupoziciju,finansijskeperformanseilitokovegotovineentiteta.“(1,paragraf14).
Ukoliko neka transakcija, događaj ili okolnosti nisu definisani konkretnim standardom,može da se primeni računovod stve na po li ti ka ko ja je u skla du sa naj no vi jim sa opšte nji ma drugihtelazadonošenjestandarda.„Ako,sledećinekuizmenutakvogsaopštenja,entitetodaberedapromeniračunovodstvenupolitiku,tapromenaseračunovodstvenoevidentiraiobelodanjujekaodobrovoljnapromenaračunovodstvenepolitike.“(1,paragraf21),štoćebitiobjašnjenoudrugomdeluteksta.Podpromenomračunovodstvenihpolitikanesmatrasepri
menaračunovodstvenepolitikezatransakcije,drugedogađajeiliokolnostikojisesuštinskirazlikujuodonihkojisusepojavljivaliranijeiliprimenanoveračunovodstvenepolitikezatransakcije,drugedogađajeiliokolnostikojeseranijenisupojavljivaleilinisubilematerijalnoznačajni.Naprimer,nesmatrasepromenomračunovodstvenepolitikekadaentitetkojiprethodnonijedavaouzakupnepokretnostkojujeiskazivaouokvirupozicijeGrađevinskiobjektiičijimjeračunovodstvenimpolitikamadefinisano
Računovodstvene politike imaju delikatne zahteve
višestrukog usklađivanja.
21
da se stavke nekretnina, postrojenja i opreme posle priznavanjaodmeravajupomodelunabavnevrednosti,utekućojgodiniodlučida tunepokretnostvišenekoristiuproizvodnjivećdaje izdadrugomentitetu i iskažeuokvirupozicije Investicionenekretnine,aračunovodstvenimpolitikamajedefinisanodasenakonpriznavanjainvesticionenekretnineodmeravajupometodufervrednosti.ReklasifikacijasapozicijeGrađevinskiobjektinapozicijuInvesticionenekretnineiodređivanjenjenefervrednosti,nećeseračunovodstvenoobuhvatatiuskladusaIAS8.Istotako,nesmatrasepromenomračunovodstvenepolitikekada,naprimer,proizvodnodruštvootpočnetrgovinurobomzačijucenuseprocenjujedaćesetokomvremenasmanjivatiikadashodnotomerukovodstvodruštva odluči da dopunom pravilnika računovodstvenih politikadefinišedasezaturazličituinovuvrstuzalihaprimenjujeFIFOmetodkaometodobračunaizlaznevrednostizaliha.Zaentitetekojiprimenjuju IFRSzaSME„podpromenom
računovodstvenihpolitikanesmatrasenipromenanamodelnabavnevrednostikadapouzdanomerilofervrednostinijevišedostupno(iliobrnuto)za imovinuzakojubiIFRSzaSMEinačezahtevaoilidozvoljavaodaseodmeravapofervrednosti“(2,paragraf10.9).Naprimer,reklasifikacijanepokretnostizakoju jepostalodostupnoodmeravanjefervrednostisapozicijeGrađevinskiobjekti(kojeseposlepočetnogpriznavanjaodmeravaju po nabavnoj vrednosti umanjenoj za celokupnuakumuliranu amortizaciju i celokupne akumulirane gubitkezbogumanjenjavrednosti)napozicijuInvesticionenekretnineiodmeravanjenjihove fervrednosti,nesmatrasepromenomračunovodstvenepolitike.„Ako IFRS za SME dozvoljava odabir računovodstvenog
postupka (uključujući osnovu za odmeravanje) za određenutransakciju,drugidogađajiliuslovientitetmenjasvojprethodni odabir, onda je topromena računovodstvenepolitike.“ (2,paragraf10.10).Kao izuzetak, početna primena računovodstvene politike
revalorizacije sredstavauskladusa IAS16–Nekretnine,postrojenjaioprema,odnosnoOdeljkom17IFRSzaSMEiliIAS38–Nematerijalnaimovinajepromenaračunovodstvenepolitikekojutrebatretiratikaorevalorizacijuuskladusaovimnavedenimstandardima,aneuskladusaIAS8,odnosnoOdeljkom10IFRSzaSME.
Evidentiranjepromeneračunovodstvenepolitike
Kadarukovodstvodoneseodlukuopromeniračunovodstvenepolitikeilipočetneprimenenekogstandarda,osnovnopitanjejekakoevidentiratipromenuračunovodstvenepolitike.
Osetljivo je pitanje šta je promena računovodstvene politike a šta nije?
22
U slučaju početne primene novog standarda ili izmene standarda,takvapromenaračunovodstvenepolitikeseevidentirauskladusakonkretnimprelaznimodredbamatogstandarda,ukolikoihima.Usuprotnom,tapromenaseprimenjujeretrospektivno.Trebaimatiuviduidaseranijaprimenanekogstandarda ne smatra dobrovoljnom promenom računovodstvenepolitike,teseonaračunovodstvenoevidentiratakođeuskladusaprelaznimodredbamatogstandarda.Uslučajudauciljuobezbeđivanjapouzdanijihirelevantni
jih finansijskih izveštaja entitet dobrovoljno promeni računovodstvenepolitike,takvapromenaseprimenjujere tro spek tiv no.Tobiznačilodasenovaračunovodstvenapolitikaprimenjujenavrednostiimovineiobavezazasvakiprethodniprezentovaniperiod,kaodajenovaračunovodstvenapolitikabilaoduvekprimenjivana.Retrospektivnaprimenapodrazumeva ikorekcijupočetnogstanjasvakekomponentekapitalazaperiodnakojisepromenaodražava(običnosevršikorigovanjerezultataprethodnog/ihperioda).Ukoliko je neizvodljivo utvrditi efekte promene računo
vodstvenepolitikeizodređenogperiodanauporednepodatkeprezentiraneufinansijskim izveštajima,nova računovodstvenapolitikaseprimenjujeodpočetkanajranijegperiodazakojijeretrospektivnaprimenaizvodljiva,štomožebitiitekućiperiod.Dakle,uovomslučajuzanemarujesedeokumulativnogkorigovanjasredstava,obavezaikapitalakojisejavljapretogdatuma.Zaevidentiranjeefekatapromenaračunovodstvenepolitike
koji nemajumaterijalno značajan uticaj, PravilnikomoKontnomokviru i sadržini računauKontnomokviru zaprivrednadruštva,zadruge ipreduzetnikepredviđeni su računi591–Rashodipoosnovuefekatapromene računovodstvenihpolitika i 691 – Prihodi od efekata promene računovodstvenihpolitika,nakojimaseufinansijskim izveštajima tekućegodineiskazujuefektipromenaračunovodstvenepolitikekojinisumaterijalnoznačajni.
Slika1.NačinevidentiranjapromeneračunovodstvenepolitikeIzvor:Prikazautora
23
Dobrovoljnepromeneračunovodstvenihpolitikamogubitisledeće:
• promena računovodstvene politike naknadnog vrednovanja nematerijalne imovine, nekretnina postrojenjaiopreme, investicionihnekretnina iliučešćaukapitalu(promenasamodelanabavnevrednostinamodelrevalorizacije,odnosnomodelfervrednosti,iobratno),
• promeneklasifikacije,prezentacije ivrednovanjafinansijskihsredstava,kaoštosusredstvakojasedržedodospeća,sredstvaraspoloživazaprodajuifinansijskasredstvakojasevrednujupofervrednostikrozBilansuspeha(naprimer,reklasifikacijasajednepozicijenadrugu),
• promenametodaobračunaizlaznevrednostizaliha(promenasaFIFOmetodanametoduprosečneponderisaneceneiobratno),
• ostalepromeneosnove zaodmeravanje imovine i obaveza,itd.
Zahtevanaobelodanjivanjauslučajupromeneračunovodstvenepolitike
Iakosuentitetidužnidaobelodanjujuinformacijezahtevaneprimenjenimstandardimafinansijskogizveštavanja,vrločestoseupraksisusrećemosanapomenamauzfinansijskeizveštajekojenesadržesvapotrebnaobelodanjivanja.Iztihrazloga,unastavkutekstasuukratkonavedenizahtevistandardauvezisapotrebnimobelodanjivanjimakojisetičupromenaračunovodstvenihpolitika.„U slučajupočetneprimene standardakoja ima efekatna
tekućiperiodilibilokojiprethodniperiod,ilibiimalaefekatnatajperiodosimštojeneizvodljivoutvrditiiznoskorigovanja,ilibimogladaimaefekatnabudućeperiode,entitetobelodanjuje:
• na ziv stan dar da;• prirodupromeneračunovodstvenepolitike;• zatekućiperiodisvakiprezentovaniprethodniperiod,umeriukojojjetoizvodljivo,iznoskorigovanjazasvakulinijskustavkufinansijskogizveštajanakojujepromenauticala(auslučajuprimeneIAS33–Zaradepoakcijiiiznoskorigovanjazaosnovneirazređenezaradepoakciji);
• iznoskorigovanjakojeseodnosinaperiodepreonihkojisuprezentovani,umeriukojojjetoizvodljivo;
• ako je za određeni prethodni period ili za periodepreprezentovanih neizvodljivo izvršiti retrospektivnu primenu,okolnostikojesudoveledotesituacijeiopiskakoiodkadaseprimenjujepromenaračunovodstvenepolitike.
Standardi su jasni u svojim zahtevima za obelodanjivanjem promena računovodstvenih politika.
24
Ufinansijskimizveštajimaunarednimperiodimanemorajudaseponavljajuovaobelodanjivanja.“(1,paragraf28).Kadadobrovoljna promena računovodstvene politike ima
efekatnatekućiperiodilibilokojiprethodniperiod,ilibiimalaefekatnatajperiodosimštojeneizvodljivoutvrditiiznoskorigovanja,ilibimogladaimaefekatnabudućeperiode,entitetobelodanjujeistegorenavedeneinformacije,stimštosedodatnoobelodanjujuirazlozizbogkojihprimenanoveračunovodstvenepolitikepružapouzdanijeirelevantnijeinformacije,odnosnozbogčega jezapravoizmenjenaprethodnoprimenjenaračunovodstvenapolitika.EntitetikojiprimenjujuIAS/IFRS(takozvanevelikestandar
de),uslučajuobjavljivanjanovihiliizmenjenihstandardakojijošnisu stupili na snagu, obelodanjuju tu činjenicu, kao i informacije relevantnezaprocenjivanjemogućeguticajakoji ćeprimenanovihiliizmenjenihstandardaimatinafinansijskeizveštajeuperiodupočetneprimene.Topodrazumevaobelodanjivanjesledećihinformacija:
• nazivnovogstandardaiprirodupredstojećepromene;• datumodkojegpočinjeobaveznaprimenastandarda;• datumodkojegplaniradapočnesaprimenomstandardaprviput,sobziromdadatumprimenemožebitiranijioddatumaobavezneprimeneukolikojetonovimstandar dom do puš te no;
• uticajkoji seočekujeda ćepočetnaprimena standardaimatinafinansijskeizveštajeentiteta,ilisaopštenjedajeprocenarukovodstvaouticajunovogstandardautokuidajošnijepoznatilirazumnoprocenjiv.
Poreskitretmanefekatapromeneračunovodstvenepolitike
PoreskitretmanefekatapromeneračunovodstvenepolitikenijeuređenZakonomoporezunadobitpravnihlica.Kakosezadruga pitanja koja nisu regulisana ovim zakonom primenjuju odredbeZakona oporeskompostupku i poreskoj administraciji (udaljem tekstu:ZPPPA),ukazujemona član40. stav1.ZPPPA, koji definišeda akoporeski obveznikustanovidaporeskaprijava,kojujepodneoPoreskojupravi,sadržigreš ku ili pro pust,dužanjedaodmah,anajkasnijedoistekarokazastarelosti,podneseporeskuprijavuukojojsugreškailipropustotklonjeni(4).Saglasnotome,samouslučajukorekcijematerijalnoznačajnegreškekojazaposledicuimaipogrešnoutvrđenuporeskuosnovicuporezanadobitperiodanakojisegreškaodnosi,podnosiseizmenjenaporeskaprijava.Zaključujemodauslučajupromeneračunovodstvenepolitike,nepostojiobavezapodnošenjaizmenjeneporeskeprijavezaporeznadobitpravnihlicazaporeskiperiodukojemjeprimenjivanaprethodnaračunovodstvenapolitika.
25
PristuprevizoraprirevidiranjupromenaračunovodstvenihpolitikaSlobodaprocenedaćepromenaračunovodstvenepolitikedatipouzdanijuosnovuzafinansijskoizveštavanje,ostavljamogućnostrukovodstvuentitetadautičenaprikazanofinansijskostanjeirezultateposlovanja.Međutim,zadatakrevizorajeidautvrdiprikladnostračunovodstvenepolitikeilipromeneračunovodstvenepolitikezaodređeneokolnosti entiteta čijefinansijske izveštaje revidira (delatnost, poslovanje, primenjeni okvirfinansijskog izveštavanja,itd).Topodrazumevaikomunikacijurevizorasamenadžmentomopodobnostinovihračunovodstvenihpolitikazafinansijsko izveštavanje entiteta i razloga za njihovu izmenu.Pregledrevizora takođeuključuje iproveru ispravnosti računovodstvenogevidentiranjaefekatapromene.
RA ČU NO VOD STVE NE PRO CE NE
Nekestavkefinansijskihizveštajanemogubitipreciznoizmerene,većmogubitisamoprocenjene.Ciljračunovodstveneprocenemožebitirazličit,presvegauzavisnostiodprimenjenogokvirafinansijskogizveštavanjaipozicijeokojojseizveštava.Procenasezasnivanapouzdaniminformacijama i informacijamakojesudostupnerukovodstvuililicimakojaučestvujuusastavljanjufinansijskihizveštaja.„Korišćenjerazumnihprocenajeključnideosastavljanjafinansijskihizveštajainesmanjujenjihovupouzdanost“(1,paragraf33).Pritome,mogućarazlikaizmeđuishodaračunovodstveneproceneiiznosakojijeizvornopriznatufinansijskimizveštajimanepredstavljaobaveznoipogrešanprikazufinansijskimizveštajima,anaročitokodračunovodstvenihprocenafervrednosti.Nasvakividljiviishodmoguučestvovatidogađajinakondatumakadajestavkaprocenjivanazapotrebefinansijskogizveštavanja.Prifinansijskomizveštavanjumožesejavitipotrebazapro
cenjivanjem:• naplativogiznosasumnjivihispornihpotraživanja,• nadoknadivogiznosazastarelihzaliha,• korisnogvekatrajanjailiočekivanograsporedatrošenjabudućihekonomskihkoristisadržanihusredstvimakojaseamortizuju,
• gudvila,• verovatnoćeprodajestalneimovinenamenjeneprodajiinjenefervrednosti;
• fer vrednosti finansijskih sredstava ili finansijskih obaveza,
• nadoknadivogiznosaimovinekodkojepostojeindikatori da je doš lo do uma nje nja vred no sti;
Revizor prosuđuje prikladnost računovodstvenih politika i njihovih promena.
26
• iznosabudućihporeskihobaveza,• verovatnoćedaćepostojatiraspoloživoporezividobitakzakojisemoguiskoristitineiskorišćeniporeskigubiciilineiskorišćeniporeskikrediti,
• stepenadovršenostinaosnovudugoročnihugovora,• rezervisanjazapopravkeugarantnomroku,• gubitakapoosnovusudskihsporova,• obavezapogarancijamailipotencijalnihobaveza,itd.Uko li ko je u jed nom iz veš taj nom pe ri o du en ti tet ko ri stio
procenezaizveštavanjeoodređenojpoziciji,aunarednimperiodimadođedo izmeneodređeneokolnostinakojimajeprocenabilazasnovana,ilirukovodstvodođeuposed novih informacija ili naknadno stekne potrebnododatnoiskustvo,procenaserevidira.Revidiranje
procenenepredstavljakorekcijugreškejerseneodnosinaprethodneobračunskeperiode.DefinicijapromeneračunovodstveneprocenedatajeuIAS
8: „Promena računovodstveneprocene je korigovanje knjigovodstvenevrednostisredstvailiobavezeiliiznosaperiodičnogtrošenja sredstva, koje proizilazi iz procene sadašnjeg stanja,ipovezanihočekivanihbudućihkoristi iobaveza, sredstava iobaveza.Promeneračunovodstvenihprocenaproizilazeiznovihinformacijailinovihdogađajaiuskladustimnepredstavljajuispravkegrešaka.“(1,paragraf5).„Kada je teško razlikovati promenu računovodstvene po
litike od promene računovodstvene procene, ta promena sesmatrapromenomračunovodstveneprocene.“(1,paragraf35).Ovuodredbunetrebausvakomslučajuprimenjivati,prenegoštosedobronerazmotridalijeupitanjupromenaračunovodstvenepolitikeilipromenaračunovodstveneprocene.S jednestrane,promenaprimenjeneosnove zaodmeravanjepredstavljapromenuračunovodstvenepolitike,anepromenuračunovodstveneprocene,asdrugestrane,promenaočekivanjapredstavlja promenu računovodstvene procene.Kako ni postojećistandardIAS8,anipredložene izmenestandardaokojimsetrenutnoraspravlja(nacrtjeobjavljenuseptembru2017.godine),nedefinišudovoljnojasnorazlikeizmeđupromeneračunovodstvenepolitikeipromeneračunovodstveneprocene,nitiobezbeđujudovoljnoprimerakakobisenjihovorazlikovanjerazjasnilo,očekujesedaće idaljeupraksipostojatineodlučnostpoovompitanju.Uticajovihnejasnoćamožebitiznačajan,imajućiuvidudasepostupcipriznavanjaefekatapoosnovuovihpromenabitnorazlikuju.
Evidentiranjepromeneračunovodstveneprocene
U slučaju promene računovodstvene procene njeni efekti se,za razliku od efekata dobrovoljne promene računovodstvene
Promene računovodstvenih politika mogu imati i retroaktivne efekte.
27
politike,priznajupro spek tiv no, odnosnonjenimuključivanjemudobitakiligubitakperiodanakojitapromenautiče.Tomožebitiuperiodupromeneiliiuperiodupromeneiuperiodimakojislede.„Umeri u kojoj promena računovodstvene procene uzro
kujepromenuusredstvimaiobavezama,iliseodnosinanekustavkukapitala,trebaizvršitinjenopriznavanjekorigovanjemknjigovodstvenevrednostiodgovarajućestavkesredstva,obavezeilikapitalauperiodupromene.“(1,paragraf37).Dakle, efekti promene računovodstvene procene se pri
znajuoddatumapromeneprocene,odnosnoimajuuticajsamonarezultatposlovanjatekućegperiodailirezultatposlovanja i tekućeg i budućih perioda.Na primer,promena procene nadoknadivog iznosa obezvređenihnekurentnihzaliha ilipromenaprocenenaplativog iznosa sumnjivih i spornih potraživanja, utiče samo nadobitakiligubitaktekućegperiodaizatosepriznajesamoutekućemperiodu.Sdrugestrane,kadaentitetuskladusaIAS16–Nekretninepostrojenjaioprema,odnosnoOdeljkom17IFRS za SME, na kraju finansijske godine proverava korisniveksredstva iutvrdidaseočekivanjarazlikujuodprethodnihprocena, tapromenaproceneće imatiuticajnatroškoveamortizacije za svaki budući period tokom preostalog korisnogvekatogsredstva.Prematome,efektinabudućeperiodepriznaćesekaoprihodilirashodutimbudućimperiodima,aefekatpromenekojiseodnosinatekućiperiodpriznajesekaoprihodilirashodtekućegperioda.
Zahtevanaobelodanjivanjauslučajupromeneračunovodstvenihprocena
Pored zahteva da se obelodane korišćene računovodstveneproceneprisastavljanjufinansijskihizveštajaiznačajnihpretpostavkikojesuprimenjenekodprocene,postojeizahtevidaseobelodanjujeprirodapromene računovodstvenihprocenaiefekatpromenanatekućiperiod.Takođeseobelodanjuju ipriroda i iznosi promena računovodstvenih procena ako seočekujedaćeoneimatiefekatnabudućeperiode.Uslučajuneizvodljivosti procene efekta na buduće periode, obelodanjujeseitačinjenica.
Poreskitretmanefekatapromeneračunovodstvenihprocena
Sobziromdapromeneračunovodstvenihprocenanemajuuticajanaprethodneperiode,tonemaniuticajanautvrđenuobavezuzaporeznadobituperiodimaprepromeneprocene.Onoočemutrebavoditi računapriutvrđivanjuobavezezaporez
Procene imaju efekte na tekući i budući period, ne i na prethodni.
28
na dobitipopunjavanjuporeskogbilansazagodinuukojojjedošlodopromeneprocene, jestedaliserashodikojisurezultatračunovodstvenihprocenailipromenatihprocenapriznajusaaspektaZakonaoporezunadobit.
Pristuprevizoraprirevidiranjuračunovodstvenihprocena
Pri reviziji finansijskih izveštaja, aktivnosti revizora podrazumevaju i „pregled ishoda računovodstvenih procenauključenih u finansijske izveštaje prethodnog perioda, ili,gde je primenjivo, njihovo kasnije ponovno procenjivanjeuciljuidentifikacijeiprocenerizikamaterijalnopogrešnihiskaza za svrhe tekućeg perioda.Međutim, pregled se neobavljasnameromdasedoveduupitanjerasuđivanjakorišćenauprethodnimperiodimakoja subila temeljenanainformacijama raspoloživimu tovreme.“ (3,paragraf 14).Naravno da sprovođenje računovodstvenih procena zahtevanepristrasnostmenadžmentaidasupromeneračunovodstvenihprocenazaistaposledicaotkrivanjanovihinformacijailirezultatnovihrazvojadogađaja.
LI TE RA TU RA 1. Međunarodniračunovodstvenistandard8–Računovodstvenepoli
tike,promeneračunovodstvenihprocenaigreške(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
2. Međunarodni standardi finansijskog izveštavanja zamala i srednjapravnalica(IFRSzaSME),(Sl.glasnikRS,br83/2018)
3. ISA540(Revised).AuditingAccountingEstimatesandRelatedDisclosures, InternationalAuditingandAssuranceStandardsBoard,oktobar2018.
4. Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (Sl. glasnikRS,br.80/2002,84/2002 ispr.,23/2003 ispr.,70/2003,55/2004,61/2005, 85/2005 dr. za kon, 62/2006 dr. za kon, 63/2006 is pr. dr. za ko na, 61/2007, 20/2009, 72/2009 dr. za kon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 is pr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016, 108/2016 i30/2018)
ACCOUNTINGPOLICIES ANDCHANGES INACCOUNTINGESTIMATESSUMMARYKey words: IAS 8, changes inaccountingpolicies,changes inaccountingestimaates
For the users of financial statements, it is important thatfinancial statements are reliable and comparable, in ordertomaketherightbusinessdecisions, based on them. This,besides other, is achieved byanadequatechoiceofaccountingpoliciesandfairaccountingestimates. Although entitiesneedtotrytoapplychosenaccounting policies consistently,aswellas,tomakeaccountingestimates based on relevantandavailable information,thosecanbechanged.Theaimofthis paper is to point out thedistinction between the changeinaccountingpolicyandthechange in accounting estimates,with the emphasis on different accounting recording ofthose.
29
UVOD
Finansijskiizveštajisuiskrivljeniakosadržematerijalnoznačajnegreške ilinematerijalnegreškekoje sunapravljene saodređenomnamerom.Krajnjiciljprocesafinansijskogizveštavanjasufinansijskiizveštajibezgrešaka.Međutim,kadasegreškepojave,ondajebitnodasepravovremenoidentifikujuiispraveprenegoštosefinansijskiizveštajiobjave.Upraksisečestosusrećemosagreškamakojeseotkrivajunakonobjavljivanjafinansijskihizveštajaičijeispravkestvarajuniznedoumica.Bašzbogtoga,unastavkutekstarazmatramokojesutoključnestvariokojimasemoravoditiračunaprilikomračunovodstvenogobuhvatanjaispravkegrešaka.
PO JAM I KLJUČ NE VR STE GRE ŠA KA
Greškenastajukadase informacijekojesudostupne ilizakojeserazumnoočekujedabududostupne,izostaveilinapogrešannačinupotrebeprilikomfinansijskogizveštavanja.Uzrocigrešakamogubitiračunskeilitehničkeprirode,pogrešneprimeneračunovodstvenihpolitika,pogrešnihračunovodstvenihprocena,pogrešnogtumačenjačinjenica,prevaraislično. Unastavkusuizdvojenenajznačajnijepodelegrešaka koje nastaju u procesu finansijskog izveštavanja ičijejerazumevanjeodključnogznačajaposlezaizboradekvatnognačinaispravke.
Podelagrešakapremaprirodi
Greškesemogupojavitiusvimfazamafinansijskogizveštavanja, od početnog priznavanja neke pozicije pa sve do
Bra ni slav Ma noj lo vić, li cen ci ra ni ovlaš će ni re vi zor, RSM Ser bia, Be o grad; e-mail: bra ni slav.ma noj lo vic @rsm.rs
Branislav Manojlović
IS PRAV KE GRE ŠA KA – RA ČU NO VOD STVE NI I PO RE SKI ASPEKT
REZIME
Ključ ne re či:materijalno značaj ne greš ke, is prav ka gre ša ka, korektivna knjiženja, korekcijauporednih podataka, zamenafinansijskihizveštaja.
Greške mogu nastajati tokomčitavogprocesafinansijskog izveš ta va nja, od ini ci jal nog priznavanja pojedinačne pozicije,pa sve do obelodanjivanja finansijskih izveštaja. Identifiko va ne greš ke pr vo se mo ra ju kvantifikovatikakobiseutvrdiloda li suefektikoje imajunafinansijskeizveštajematerijalnoznačajni. U zavisnosti od materijalnog značaja sledi izboradekvatnognačinaračunovodstvenog obuhvatanja ispravkegrešaka: korektivna knjiženja,zamena finansijskih izveštaja,korekcija uporednih podataka, dodatna obelodanjivanja,korekcije poreskih izveštaja islično.
PREGLEDNI RADUDK:
doi: 10.5937/
30
obelodanjivanjafinansijskihizveštaja,ipremanjihovojprirodimožemoihpodelitina:greške kodpočetnogpriznavanja, koje nastaju kada sepojedinačnestavkeimovine,potraživanjaiobavezainicijalnopriznajuiodmeravaju(na pri mer, greš ke kod utvrđi va nja na bav ne vred no sti stal ne i obrt ne imo vi ne ka da se ne uzmu svi za vi sni troš ko vi na bav ke ili se u na bav nu vred nost uklju če iz da ci ko ji pred sta vlja ju ras hod pe ri o da i sl.);
greške kod naknadnog vrednovanja, koje nastaju kadasevrednostpojedinačnihstavkiimovine,potraživanjaiobavezeponovopreispitujenadanfinansijskihizveštaja,uskladusausvojenimračunovodstvenimpolitikama(na pri mer, greš ke ka da ni je iz vr še no obez vre đe nje stal ne imo vi ne i obrt ne imo vi ne ia ko po sto je ja sni in di ka to ri da je doš lo do umanje nja vred no sti, greš ke u is prav ci vred no sti po tra ži va nja zbog ne a de kvat ne pro ce ne na pla ti vo sti po tra ži va nja i sl.);
greškekodprezentacije,kojenastajukadasepojedinačne stavke imovine, potraživanja i obaveza klasifikuju iprezentuju(na pri mer, is ka zi va nje in ve sti ci o nih ne kret ni na u okvi ru gra đe vin skih obje ka ta, is ka zi va nje krat ko roč nih oba ve za u okvi ru du go roč nih oba ve za i sl.);i
greškekodobelodanjivanja,ukojespadajusveonegreškekojenastajukodsastavljanjanapomenauzfinansijskeizveštaje (na pri mer, ne a de kvat no ili ne pot pu no obe lo da njiva nje zna čaj nih ra ču no vod stve nih po li ti ka i ko riš će nih pret postav ki i pro ce na, kao i osta lih in for ma ci ja i po da ta ka).
Podelagrešakapremavremenskomperiodu
Premavremenskomperiodunakojiseodnose,greškemožemopodelitinaonekojeseodnosesamonatekućiperiodigreškekojeseodnosenaprethodneperiode.Greškekojeseodnosesamonatekućiperiodnazivajusejošipotencijalnegreškejersuotkriveneprenegoštosufinansijskiizveštajiodobrenizaobjavljivanje.Sdrugestrane,greškekojesunastaleuprethodnimperiodimaakojesuotkriveneu tekućemperiodudefinišusekao „iz o sta vlje ni ili po greš no is ka za ni po da ci iz fi nan sij skih iz veš ta ja en ti te ta za je dan ili vi še pe ri o da ko ji pro iz i la ze iz ne u po tre blja va nja ili po greš ne upo tre be po u zda nih in for ma ci ja ko je: su bi le do stup ne ka da su fi nan sij ski iz veš ta ji za da te pe ri o de bi li odo bre ni za iz da va nje; i za ko je se mo glo ra zum no oče ki va ti da bu du do bi je ne i uze te u ob zir pri sa sta vlja nju i pre zen ta ci ji tih fi nan sij skih iz veš ta ja.“ (1, pa ra graf 5), (2, ode ljak 10.19.), (3, član 6). Dabiseneštokvalifikovalokaogreška,ključnojedokazati
dasuodređeneinformacijebiledostupneilisusemogleočekivatiadanisubileiskorišćeneupostupkufinansijskogizveštavanja.Ovakvadefinicijagrešakaostavljaveomaširokprostorzarazličitaprosuđivanjadalijeneštogreškailinije.Tako,na
31
primer,odlivnovčanihsredstavausledgubitkadugogodišnjegsudskogsporamožedaseračunovodstvenoobuhvatikao:greš ka pret hod nog pe ri o da,akosedokažedajeuperiodupokretanja sudskog spora bilo izvestno da će po tomosnovudoći doodlivanovčanih sredstava i da je tadatrebalo izvršiti rezervisanja za troškove sudskih sporova,ili
kao ras hod te ku ćeg pe ri o da,akosedokažedajesudskisporizgubljenzbognovihokolnostiičinjenicakojesenisubiledostupnenitisusemogleočekivatiuperiodupokretanjasudskogspora.
Podelagrešakapremamaterijalnomznačaju
Posmatrano sa aspekta značajnosti, sve greške koje nastaju uprocesufinansijskogizveštavanjamogubitimaterijalnoznačajneilibeznačajne.Materijalnoznačajnegreškesedefinišukao„Mate ri jal no zna čaj na iz o sta vlja nja ili po greš na is ka zi va nja stav ki su ma te ri jal no zna čaj na ako bi ona, po je di nač no ili za jed no, mo gla da uti ču na eko nom ske od lu ke ko ri sni ka do ne te na osnovu fi nan sij skih iz veš ta ja. Ma te ri jal ni zna čaj za vi si od ve li či ne i pri ro de iz o sta vlje ne ili po greš no is ka za ne stav ke ko ja se pro ce nju je u kon kret nim okol no sti ma.“ (1, pa ra graf 5), (2, ode ljak 2.6.), (3, član 9).Beznačajnegreškesusveonegreškekojenepotpadajupodnavedenudefinicijumaterijalnoznačajnihgrešaka.Utvrđivanjedalijegreškamaterijalnoznačajnailine,zah
tevaprocenu iprosuđivanje rukovodstva iutvrđivanjepragamaterijalnosti.Kakobiseotklonilasubjektivnostkodprocenematerijalnogznačajagrešaka,potrebnojeinternimaktom,odnosnopravilnikomo računovodstvu i računovodstvenimpolitikama, jasnodefinisati kriterijumzautvrđivanjepragamaterijalnosti.Prilikomodabirakriterijumazautvrđivanjepragamaterijalnostimorajuseuzetiuobzirfaktorikaoštosu:vrstadelatnosti, oblik organizovanja, visina prihoda, zakonski ilidrugiusloviupogledumerenja ili obelodanjivanjapojedinihstavkiufinansijskimizveštajima,očekivanjaistavovirukovodstva,itd.Računovodstvenompolitikomsekriterijumzautvrđivanjematerijalnoznačajnegreškemožeutvrditiuapsolutnomilirelativnomiznosu.Utvrđivanjepragamaterijalnostiurelativnomiznosuprimenomprocentanaodređenupozicijufinansijskihizveštaja,možedapredstavljadobruosnovuzautvrđivanjematerijalnostigrešaka.Upraksi,kaonajčešćeosnovezautvrđivanjematerijalnostigreškeu relativnom iznosukoristese:ukupniprihod,poslovniprihod,dobitpreporeza,ukupnaaktivaidrugo.Promena kriterijuma praga materijalnosti, može se vrši
tiakodođedopromeneokolnostiukojimasubjektposluje, ikada prethodno odabrani kriterijum postane neadekvatan.
Greške: matarerijalno značajne i beznačajne.
32
Promenapolazneosnovezautvrđenematerijalnostismatrasepromenomračunovodstveneprocene,anepromenomračunovodstvenepolitike,pazbogtoganijepotrebnaretroaktivnaprimenazaprethodniperiod.
RA ČU NO VOD STVE NI ASPEKT IS PRAV KE GREŠ KE
Računovodstveniaspektispravkegrešakazavisiodtogadaliseefektigrešakaodnosesamonatekućiperiodilinaprethodneperiode.Kodgrešakakojeseodnosenavišeperioda,moraseizvršiti itačnaalokacijaefekatagrešakanapojedinačneperiode.Unastavkusledirazmatranjeključnihračunovodstvenihaspekataokojimasemoravoditiračunaprilikomispravkegrešaka.
Računovodstveniaspektispravkegrešakatekućegperioda
Greškekojesunastaleutekućemperioduikojeseidentifikujudomomentaobjavljivanjafinansijskihizveštajaispravljajuseutekućojgodiniinećeimatiefektenafinansijskeizveštaje.Načinispravkeovihgrešakazavisiodnjihoveprirode,patako,akoseradiogreškamauvrednovanju(početnomilinaknadnom)iliklasifikaciji,istećeseispravljatikorektivnimračunovodstvenimnalozima.Sdrugestrane,akoseradiopogrešnimprezen
tacijama iliobelodanjivanjimaunacrtimafinansijskihizveštaja, iste će se samo ispraviti kod popunjavanjakonačnihfinansijskih izveštaja, bez ikakvih korektivnihknjiženja.Naime,bezobziradali jegreškamate
rijalnoznačajnailinije,akojeonaidentifikovanauperiodunakojiseodnosipreobjavljivanjafinansijskihizveštaja,onaseispravljautekućojgodinikorektivnimknjiženjimainemanikakvihkorekcijarezultataranijihgodinapotomosnovu.Na primer, u po stup ku re vi zi je utvr đe no je da druš tvo ni je iz vr ši lo in di rektan ot pis sum nji vih i spor nih po tra ži va nja u ma te ri jal no zna čaj nom iz no su. Ru ko vod stvo druš tva je od lu či lo da na ve de nu greš ku is pra vi pre pre da je ko nač nih fi nan sij skih iz veš ta ja. Bez ob zi ra što je reč o mate ri jal no zna čaj noj greš ci, druš tvo će u svo jim po slov nim knji ga ma sa mo ko rek tiv nim knji že njem na dan 31.12. is ka za ti do dat ne troš ko ve po osno vu obez vre đe nja po tra ži va nja i krat ko roč nih fi nan sij skih plasma na u ko rist is prav ke vred no sti po tra ži va nja od pro da je.Ispravkagrešakatekućegperiodapreobjavljivanjafinansijskihizveštajapostižeefekatkaodagreškanikadanijebilaninačinjena.
Računovodstveniaspektgrešakaizprethodnihperioda
Greškeprethodnihgodinačijiefektinisumaterijalnoznačajniračunovodstvenoseispravljajuprekoprihodairashodatekućegodine.Pravilnikomokontnomokviruisadržiniračunau
Kako ispravljamo greške? Pa, zavisno od njihove prirode.
33
kontnomokviruzaprivrednadruštva,zadrugeipreduzetnike,propisanisuposebniračunizaispravkugrešakaizranijihgodinačijiefektinisumaterijalnoznačajni,ito:„ra čun 592 – Ras ho di po osno vu is prav ki gre ša ka iz ra ni jih go di na ko je ni su ma te ri jal no zna čaj ne, i ra čun 692 – Pri ho di po osno vu is prav ki gre ša ka iz ra ni jih go di na ko je ni su ma te ri jal no zna čaj ne (4, član 48. i 58.)“. Ukolikofinansijski izveštajisadrževišegrešakakojesupo
jedinačnomanjeodpragamaterijalnosti,akojezbirnoprelazeiznos pragamaterijalnosti, ove greške smatraju sematerijalnoznačajnim.Takođe,nijedozvoljenoprebijanjepozitivnihinegativnihefekatapoosnovupojedinačnihgrešaka,usmisluutvrđivanjadaliseradiomaterijalnoznačajnojilibeznačajnojgreški.Greškeprethodnihgodinačijisuefektiprocenjenikaomate
rijalnoznačajni,računovodstvenoseispravljajuprekokorekcijapočetnog stanjapozicija tekućegodine.Načinknjiženjaprilikom ispravljanjamaterijalnoznačajnihgrešaka izprethodnihperiodazavisiodtogadalijegreškauticalanarezultatranijihgodina.Ukolikoispravkamaterijalnoznačajnihgrešaka izprethodnihperiodautiče samonapromenustruktureaktiveipasivebezefektanarezultat,vršesesamokorekcijepočetnogstanjabilansnihpozicijanakojesegreškaodnosi(preknjižavanjesajednenadrugupoziciju).Međutim, ukolikoispravkamaterijalnoznačajnihgrešakaizranijihperiodautičenarezultat,ondaseuračunovodstvenimevidencijamavršiikorekcijapočetnogstanjarezultataranijihgodina.Korekcijarezultataranijihgodinavršisezatoštoispravkamaterijalnoznačajnihgreškaizprethodnihperiodanesmeuticatinarezultattekućegperioda.Korekcija početnih stanja u računovodstvenim evidenci
jama zahteva i retrospektivnu korekciju uporednih podatakaufinansijskimizveštajimakojisesastavljajunakonotkrivanjagreške: „En ti tet vr ši re tro spek tiv nu ko rek ci ju ma te ri jal no zna čajnih gre ša ka iz pret hod nog pe ri o da u pr vom se tu fi nan sij skih iz veš ta ja odo bre nom za ob ja vlji va nje na kon ot kri va nja tih gre ša ka ta ko što će: (a) pre pra vi ti upo red ne iz no se za pre zen to van(e) ra ni ji(e) pe riod(e) u ko jem(im a) su se greš ke do go di le; ili (b) ako se greš ka do go di la pre naj ra ni jeg pre zen to va nog pret hod nog pe ri o da, pre pra vi ti po čet na stanja sred sta va, oba ve za i ka pi ta la za naj ra ni ji pre zen to va ni pret hod ni pe riod.“ (1, pa ra graf 42). (2, ode ljak 10.21).Danijebilogreškeuprethodnimperiodima,početnostanjerezultatabilobidrugačije,pajetorazlogzbogkogsevršiovaretrospektivnakorekcijauporednihpodatakaufinansijskimizveštajima.Upraksi,često postoje ograničenja retrospektivnog prepravljanja uporednihpodatakakadanijemogućeutvrditiefektegrešakanauporednepodatke,pajezatesituacijepropisanosledeće:„Ka da je ne iz vo dlji vo utvr di ti efek te greš ke iz od re đe nog pe ri o da na upo red ne in for ma ci je za je dan ili vi še pre zen to va nih pret hod nih pe ri o da, en ti
Zbir grešaka ispod praga materijalnosti može preskočiti prag materijalnosti.
34
tet pre pra vlja po čet na sta nja sred sta va, oba ve za i ka pi ta la za naj rani ji pe riod za ko ji je re tro spek tiv no pre pra vlja nje po da ta ka iz vo dlji vo (što mo že bi ti te ku ći pe riod).“ (1, pa ra graf 44). (2, ode ljak 10.22).Uslučajuretrospektivnekorekcijeuporednihpodatakaufinansijskimizveštajimazbogispravkematerijalnoznačajnihgrešaka,unapomenamauzfinansijskeizveštajepotrebnojeobelodaniti:„(a) pri ro du greš ke iz pret hod nog pe ri o da, (b) za sva ki pre zen to vani pe riod, u me ri u ko joj je to iz vo dlji vo, iz nos ko rek ci je, (c) iz nos ko rek ci je na po čet ku naj ra ni jeg pre zen to va nog pret hod nog pe ri o da, i (d) ako je za od re đe ni pret hod ni pe riod ne iz vo dlji vo iz vr ši ti re tro spektiv no pre pra vlja nje po da ta ka, okol no sti ko je su do ve le do te si tu a ci je i opis ka ko i od ka da je greš ka is pra vlje na.“ (1, pa ra graf 49).Krajnjiciljovakvognačina ispravkematerijalnoznačajnihgrešaka izprethodnihperioda jeda sefinansijski izveštaji, uključujući iuporednepodatkeizprethodnihperioda,prezentujukaodajegreškabilaispravljenauperioduukomejeinastala,odnosnokaodagreškanijeninapravljena.Kodispravkematerijalnoznačajnihgrešaka,akosuispunje
niuslovi,možeseizvršitiizamenafinansijskihizveštajakojisuupisaniijavnoobjavljeniuRegistrufinansijskihizveštajakodAgencijezaprivredneregistre.„Ob ve znik mo že da zah te va za menu jav no ob ja vlje ne do ku men ta ci je i po seb nih po da ta ka u skla du sa čla nom 31. ovog pra vil ni ka, pod no še njem zah te va za za me nu jav no ob ja vlje ne do ku men ta ci je na obra scu pro pi sa nom od stra ne re gi strato ra sa gla sno čla nu 10b Za ko na o Agen ci ji.“ (5, član 36a).Međutim,trebaimatiuvidudasezamenafinansijskihizveštajamožeizvr ši ti naj ka sni je do is te ka na red ne go di ne u od no su na go di nu nakojusefinansijski izveštajiodnose(na pri mer, fi nan sij ski izveš ta ji za 2018. go di nu mo gu se za me ni ti sa mo do kra ja 31.12.2019. go di ne).Kadaseizvršizamenafinansijskihizveštaja,nainternetstraniciAgencijezaprivredneregistreuokviruRegistrafinansijskihizveštajaostajuobjavljeniifinansijskiizveštajkojisubilipredmetzamene.Dešavaju se situacijeda segreškeotkrijunakonpredajefinansijskih izveštajaAgenciji zaprivredne registre,aprenegoštoistibuduobjavljeni,tj.uperiodudoksefinansijskiizveštajinalazeupostupkuobrade.Utakvimsituacijamapropisinepredviđajuzamenufinansijskihizveštaja,alijemogućekrozpodnošenjezahtevazanjihovudopunuizvršitiispravkuidentifikovanihgrešaka.
PO RE SKI ASPEKT IS PRAV KE GRE ŠA KA
Kod poreskog aspekta ispravke grešaka razmotrićemo kakoto ispravkegrešakau računovodstvenimevidencijamamoguimatiposledicenaiznosobračunatogporezanadobit.Naime,ispravkegrešakaporačunovodstvenimpropisimakojezaefe
35
katimajukorekcijurezultataranijihgodinamoguimatiporeskeimplikacijepoštoseoporezivadobitutvrđuje„…u po re skom bi lan su us kla đi va njem do bi ti ob ve zni ka is ka za ne u bi lan su uspe ha…“ (6, član 6).Greške tekućegperiodakojesu identifikovanepreobjavljivanjafinansijskihizveštaja,kaoigreškeprethodnihgodina čiji efektinisumaterijalnoznačajni, računovodstveno seispravljajuprekoprihodairashodatekućegodineinevršisekorekcijarezultataranijihgodina.Kodispravkeovakvihgrešakaefekti seuračunavajuuosnovicuprilikomutvrđivanjaporezanadobitzatekućugodinuinepodnosiizmenjenaporeskaprijavaporezanadobit.Međutim,korigovanjematerijalnoznačajnihgrešakakoje imajuza efekat izmenu rezultata prethodnih perioda, imajuporeskeimplikacije.Podnošenjeizmenjeneporeskeprijavezaporeznadobitmorase izvršitiusvimslučajevimakadajezboggreškeobračunatiplaćenmanjiiznosporezanadobit.Sdrugestrane,nepostojidužnostdasepodnoseizmenjeneporeskeprijaveuslučajukadaseispravljajugreškezbogkojih jeuprethodnimperiodimaplaćenveći iznosporezanadobit.Uovimslučajevima,iakonepostojidužnost,postojipravo i in te res da se pod ne se iz me nje na po re ska pri ja vu i da se tražipovraćajvišeplaćenogporeza.Odgrešaka koje nastaju nepravilnomprimenompropisa o
računovodstvu treba razlikovati greške koje nastaju prilikomsačinjavanjaporeskogbilansa iporeskeprijaveusledpogrešneprimeneZakonaoporezunadobitpravnihlica.Kao pri me re ovih gre ša ka na vo di mo slu ča je ve ka da se po greš no ob ra ču na po re ska amorti za ci ja, ne iz vr ši us kla đi va nje pri ho da i ras ho da is ka za nih u bi lan su uspe ha, po greš no pri me ne pra vi la o utvr đi va nju po re skih ka pi tal nih dobi ta ka ili gu bi ta ka, ne pri me ne pra vi la o tran sfer nim ce na ma i sl.Kodgrešakakojenastajuzbogpogrešneprimeneporeskihpropisanepostojematerijalnoznačajneilibeznačajnegreškeiobavezajedaseispravesvegreškekojesudoveledomanjeobračunatogiznosaporezanadobit idasepodnesuizmenjeneporeskeprijave.Kadaseispravljajuovakvegreške,efektiseknjižeutekućojgodiniuvekkaokorekcijarezultataprethodnihgodina,nikakoprekoprihodairashodatekućegperioda(konto592i692).Izmenjenaporeskaprijava,ukojojsugreškailipropustot
klonjeni,podnosisenajkasnijedoistekarokazastarelosti.„Ako po re ski ob ve znik usta no vi da po re ska pri ja va, ko ju je pod neo Po re skoj upra vi, sa dr ži greš ku ko ja za po sle di cu ima po greš no utvr đe nu vi si nu po re ske oba ve ze, od no sno pro pust dru ge vr ste, du žan je da od mah, a naj ka sni je do is te ka ro ka za sta re lo sti, pod ne se po re sku pri ja vu u ko joj su greš ka ili pro pust ot klo nje ni.“ (7, član 40).Rokzastarelostizapodnošenje izmenjeneporeskeprijaveporezanadobit jepetgodinaipočinjedatečeodprvogdananarednegodineodgodineukojoj jetrebaloutvrditiporez.„Pra vo Po re ske upra ve na
Greške prethodnih godina ispod prava materijalnosti ispravljaju se u tekućoj godini preko prihoda i rashoda.
36
utvr đi va nje i na pla tu po re za i spo red nih po re skih da va nja za stare va za pet go di na od da na ka da je za sta re lost po če la da te če. Zasta re lost pra va na utvr đi va nje po re za i spo red nih po re skih da va nja po či nje da te če od pr vog da na na red ne go di ne od go di ne u ko joj je tre ba lo utvr di ti po rez, od no sno spo red no po re sko da va nje.“ (7, član 114).
LI TE RA TU RA
1. Međunarodniračunovodstvenistandard8–Računovodstvenepolitike,promeneračunovodstvenihprocenaigreške(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
2. Međunarodni standardi finansijskog izveštavanja (IFRS) za male isrednjeentitete(Sl.glasnikRS,br.83/2018)
3. Pravilnikonačinupriznavanja,vrednovanja,prezentacijeiobelodanjivanjapozicijaupojedinačnimfinansijskimizveštajimamikroidrugihpravnihlica(Sl.glasnikRS,br.118/2013i95/2014)
4. Pravilnikokontnomokviruisadržiniračunaukontnomokviruzaprivrednadruštva,zadrugeipreduzetnike(Sl.glasnikRS,br.95/2014)
5. Pravilnikouslovimainačinujavnogobjavljivanjafinansijskihizveštajaivođenjuregistrafinansijskihizveštaja(Sl.glasnikRS,br.127/2014,101/2016i111/2017)
6. Zakon o porezu na dobit pravnih lica (Sl. glasnik RS, br. 25/2001,80/2002, 80/2002 dr. za kon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 dr. za kon, 142/2014, 91/2015autentičnotumačenje,112/2015i113/2017)
7. Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (Sl. glasnikRS,br.80/2002,84/2002 ispr.,23/2003 ispr.,70/2003,55/2004,61/2005, 85/2005 dr. za kon, 62/2006 dr. za kon, 63/2006 is pr. dr. za ko na, 61/2007, 20/2009, 72/2009 dr. za kon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 is pr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016, 108/2016 i30/2018)
ERROR CORRECTTIONS –TAX AND ACCOUNTING VIEWSUMMARYKey words: ma te rial er rors, correctionoferrors,correctingentries,correctionofcomparativeinformation,replacementoffinan cial sta te ments
Errorscanoccurduringtheentirefinancialreportingprocess,from the initial recognition ofasingle itemuntil thepublicationofthefinancialstatements.Firstly, the identified errorsmustbequantified inorder todeterminewhether theefectstheyhaveonthefinancialstatements are ma te rial. De pen ding on the material significance,the following step is the choice of an adequate method ofaccounting recording of correction of errors: correctingentries, replacement of financial statements, correction ofcomparativeinformation,additionaldisclosures,correctionoftaxreturnsetc.
37
UVOD
Kolikogoddaukazujemonatodauposlovnimknjigamatreba da se bilansiraju procene urađene samo za potrebefinansijskogizveštavanjaidajevažnodaonebuduurađeneu skladu sa standardima i smernicamaprocenjivanja, kaoi zahtevimaMRS / IFRS, to se još uvek ne radi, kako iznedovoljno pažnje tako i zbog mera štednje (neizlaganjadodatnim izdacima za procenu ako već postoji procenarađenazanekedrugepotrebe,primeraradi:kolaterala).Konačno, kod nas je na snazi Pravilnik o nacionalnim
standardima, kodeksu etike i pravilima profesionalnogponašanja licenciranog procenitelja (Sl. gl. RS br, 70/2017,udaljemtekstu:Pravilnik).Ovajpravilnik je jednaoddirektivaEvropskeunijeohipotekarnimkreditimakojetačnoregulišupravilauvezisatržištemnekretnina.PravilnikomsudefinisaninašiNacionalnistandardiza
procenuvrednosti (ima ihčetiri, i imaju istusuštinukao ipet Evropskih standarda. Naše zakonodavstvo je donelosamodveSmernice,dokEUima10smernica.Ovojezaistavelikinapredakuprocesuprocenjivanja, koji je većdobiovelikiznačajipažnjukododgovarajućihinstitucija.Za svako pravno lice je i te kako značajno da se kako
nepokretnosti tako icelokupnaimovinavodepofervrednosti. Samoadekvatnavrednostdajepravu slikuo stanjupravnog lica, o njegovom odnosu između stalne i obrtneimovine, pokrivenosti stalne imovine kapitalom i svimpokazateljimapri analizifinansijskih izveštaja.Adekvatnoprocenjenvekupotrebe svakog sredstva imazaposledicupravilno iskazivanje uticaja knjigovodstvene amortizacijenarezultatposlovanja,onemogućavanjepojavepogrešnihslučajevaprocenaprocenitelja/rukovodstvauvezisavekomupotrebe sredstava, da ne može biti precenjena ili pakpotcenjena imovina, štopružapogrešnuslikukorisnicimafinansijskihizveštajaopravnomlicu.
Stanimirka Svičević, licenirani ovlašćeni revizor, RSM Serbia, Beograd; e-mail: [email protected]
Stanimirka Svičević
VREDNOVANJE STALNE IMOVINE
REZIME
Ključne reči: imovina, procenitelj, standardi procenjivanja, izveštavanje, sadržaj procene,tržišnavrednost,tržišnazakupnina, fer vrednost
Naknadno vrednovanje imovine trebadabudeuskladusaodabranomračunovodstvenompolitikom, Standardima procenjivanja i Smernicama procenjivanja. Osnove metode procenjivanja moraju biti adekvatne za svakitip imovine.Sadržina izveštajaoproceni trebadabudeu skladusadefinisanimsadržajemu standardima. Adekvatnom primenom standarda i smernica procenjivanja revizor pri reviziji računovodstvenih procenapotvrđujepravilnosturaduprocenitelja.
PREGLEDNI RADUDK:
doi: 10.5937/
38
Prikazaćemo neke osnovne elemente standarda i smernicaprocenjivanja, kako bismo i mi kao finanisisti i računovođesteklinekasaznanja iosećajzaocenjivanjevaljanostiproceneurađeneodstraneprocenitelja,čijeefektetrebadaunesemouposlovneknjige.
ODMERAVANJE POSLE PRIZNAVANJA
Ukratko ćemo navesti koje su to dozvoljene metode/načininaknadnogmerenjastalneimovinenakonpriznavanja.Naravnoda svako pravno lice definiše svojom računovodstvenompolitikom način naknadnog merenja. Tako definisan načinmerenjatrebadabudekonzistentanizgodineugodinu.Slede MRS/IFRS, ukratko navedeni, načini odmeravanja
poslepriznavanja:MRS16 – Nekretnine, postrojenja i oprema. „Pravno
liceopredeljuje ili zamodelnabavnevrednostiumanjenoj zaukupnueventualnuakumuliranuamortizacijuiukupneeventualne akumulirane gubitke zbog umanjenja vrednosti, ili zamodel revalorizacije koji predstavlja njihovu fer vrednost nadatum revalorizacije umanjenu za naknadnu akumuliranuamortizacijuinaknadneakumuliranegubitkezbogumanjenjavrednosti iprimenjuje tupolitikuna celugrupunekretnina,postrojenjaiopreme.Revalorizacija se vrši dovoljno redovno, kako bi se obe
zbedilodaseknjigovodstvenavrednostbitnonerazlikujeodvrednostidokojebisedošlokorišćenjemfervrednostnakrajuizveštajnogperioda“.(6.tačke29,30.i31).MRS38–Nematerijalnaimovina.„Pravnolicekaosvoju
računovodstvenu politiku opredeljuje ili model nabavnevrednosti(cenikoštanja)umanjenojzaeventualnuakumuliranuamortizaciju i eventualne akumuliranegubitkeodumanjenjavrednosti,ilimodelrevalorizaciještojenjenafervrednostnadan revalorizacije, umanjena za akumuliranu amortizacijukojajenaknadnousledilaibilokakvenaknadneakumuliranegubitkeodumanjenjavrednosti.Usvrhurevalorizacijepremaovom standardu, fer vrednost se odmerava pozivanjem naaktivno tržište. Revalorizacija se vrši toliko redovno da seknjigovodstvena vrednost imovine na kraju izveštajnog perioda bitno ne razlikuje od fer vrednosti te imovine.“ (9.tačke72,73.i75).MRS 40 – Investicione nekretnine. „Pravno lice bira ili
metod fer vrednosti ili metod nabavne vrednosti kao svojuračunovodstvenupolitikuitupolitikuprimenjujenasvesvojeinvesticionenekretninekojenoseprinospovezandirektnosafervrednošćuilisaprinosimaodtihsredstava.
39
Dobitak ili gubitak koji proizilazi iz promene fer vrednostinvesticionenekretninesepriznajeubilansuuspehazaperiodukomjenastao.Investicionenekretninekojeispuneuslovedaseklasifikuju
kao nekretnine koje se drže radi prodaje (ili su uključeneugrupuzaotuđivanjekoja jeklasifikovanakaogrupakoja sedržiradiprodaje) trebadaseodmeravajuuskladusaIFRSom5.Prenos na investicione nekretnine ili sa njih radi se kada
dođedopromeneunameni,kojasedokazujesledećim:• početkom korišćenja nekretnine od strane vlasnika, zaprenos sa investicione nekretnine na nekretnine kojekoristi vlasnik;
• početkomkapitalnognaknadnogizdatkaunekretninuuciljunjeneprodaje–zaprenossainvesticionenekretninenazalihe;
• prestankomkorišćenjanekretnineodstranevlasnika,zaprenossanekretninekojukoristivlasnik(građevinskihobjekata)nainvesticionenekretnine;ili
• početkom poslovnog lizinga nekoj drugoj strani – zaprenossazalihana investicionenekretnine“. (10. tačkeod30.do56).
MRS41 – Poljoprivreda. „Biološko sredstvo se odmeravaprilikompočetnog priznavanja i na kraju svakog izveštajnogperiodapofervrednostiumanjenojzatroškoveprodaje,osimuslučajuopisanomuparagrafu30,kadasefervrednostnemožepouzdanoodmeriti.Odmeravanje fer vrednosti biološkog sredstva ili poljo
privrednogproizvodasemožeolakšatigrupisanjembiološkihsredstava ili poljoprivrednih proizvoda prema značajnimkarakteristikama, na primer, prema starosti ili kvalitetu.Kaoosnovu za određivanje cene, entitet bira karakteristike kojeodgovarajuonimakojesekoristenatržištu.“(11.tačke12i15).
O STANDARDIMA PROCENJIVANJA
Nacionalni Standarda koji su stupili na snagu krajem jula2017.godinečinejedanspecifičanalatzasprovođenjereformezakojomjeukazanapotrebadabisefinansijskotržišteitržištenekretninapostavilonačvrstoslonacidabiikrenulonapred.Naša četiri nacionalna standarda i dve smernice su dosta
identičnisapetevropskihstandarda(izdanjeiz2016.godine)i njihovimsmernicama(sadaevropskistandardi imajudesetsmernica).
Srbija je 2017 godine dobila svoje proceniteljske standarde.
40
Tržišnavrednost–Evropskistandardzaprocenuvrednosti(EVS1)iNacionalnistandardzaprocenuvrednosti(NSP1)Ovajstandardnalažedaproceniteljizaprocenuvrednostinepokretnostitrebadakoristisledećedefinicijetržišnevrednostiitržišnezakupnine:„Procenjeniiznoszakojibinepokretnostmogladaseraz
meni na datum procene vrednosti između voljnog kupca ivoljnog prodavca, u transakciji između nezavisnih i nepovezanihstrana,uzadekvatanmarketing,pričemusuobestraneposedovaledovoljnosaznanja,postupale razborito inisubilepodprinudom.“(12.a).Tržišnazakupnina–natržištunekretninasenevršisamo
prometnekretnina,većsunekretnineipredmetzakupa,tesetržišnazakupninaodnosinavrednostkojabisemoglaočekivatidaćebitiplaćenazazakupnekretnine.Sledidefinicijatržišnezakupnine:„Procenjeniznoszakupninezakojubinepokretnostmogla
daseizdauzakupnadatumprocenevrednostiizmeđuvoljnogzakupodavca i voljnog zakupca, pod uslovima stvarnog ilipretpostavljenog ugovora o zakupu, između nezavisnih inepovezanih strana, uz adekvatan marketing, pri čemu sustraneposedovaledovoljnosaznanja,postupalerazboritoinisubilepodprinudom.“(12.a).Naše zakonodavstvo, kao i u EU, dosta koristi termin
„tržišna vrednost“, koji je većinom vezan za finansijskeinstrumentekaoizakupoprodajneceneilivrednostidokojihsedolazinaosnovuzvaničnihrazmenainformacijasadrugihtržištanakojimseuvelikomobimutrguje imovinomkojasečestomožeprodatipocenikoštanja.NapominjemodakodračunovodstvaEU,prilikomprocene
stalnih materijalnih sredstva (posebno onih koja obuhvatajuzemljišteiobjekte),aradiknjigovodstva,bilokojesredstvodokojeg se došlo besplatno zahteva procenu tržišne vrednosti,koja se definiše kao: „Cena koju je kupac spreman da plati,imajući u vidu stanje i lokaciju, a pod pretpostavkom da semoženastavitisanjegovimkorišćenjem.“Navedena definicija „tržišne vrednosti“ jasno utvrđuje
ključnepojmove,aposebno:rezultat;nekretninučijasevrednostprocenjuje;transakciju;datumprocenevrednosti;priroduhipotetičkihstranakaovoljnuikonkurentsku;neophodanmarketing;stavove koje mogu imati zainteresovane strane;drugapitanja.Za svaku fazu iz definicije postoji tumačenje u cilju jasnijeg
shvatanja„tržišnevrednostinekretnine“,kojaukratkonavodimo:
41
„Procenjeni iznos…“ – Odnosi se na najverovatniju cenu kojaserazumnomožedobitinatržištunadatumproceneizraženekroznovackojijeplativzanepokretnostutransakcijiizmeđunepovezanihstrana.Tojenajboljacenakojuprodavacrazumnomože dostići i najpovoljnija cena koju kupacmože razumnodobiti.Tržišnazakupninačininajverovatnijiiznoszakupninekoji
se razumnomože dobiti na tržištu na datum procene. To jenajbolji iznos zakupnine koji zakupodavac može razumnodostići i najpovoljniji iznos zakupnine koji zainteresovanizakupacrazumnomožeplatiti.
„…nepokretnost…“–Trebaposmatratipredmetnunepokretnost,sasvimpostojećimstvarnimpravimananepokretnosti,tojestdalikupovnacenabilokojenepokretnostisadržiiznosekojiseneodnoseinadodatke,kaonaprimerdeloveenterijera,stvari,povoljnostiprikupovini,ilieventualnoidrugo.Kada je u pitanju tržišna zakupnina, definisani stvarni ili
predloženiugovorozakupudefinišeprirodunepokretneimovinekroztrajanjeitako,ukombinacijisafizičkomimovinom,formirasredstvokojetrebaproceniti.Kadaseprocenatržišnezakupnine radi pre nego što je došlo do zakupa, proceniteljmoradanavedematerijalneuslovezakupakaopretpostavke,trebadapretpostavidauslovizakupanezahtevajupremiju iograničenja kojane sadrže odredbeodgovarajućeprosečnomučesniku na tržištu.Kada se pojavi bilo koji od ovih uslova,neophodnojeusklađivanjevrednostinepokretnostikojajepodtakvimzakupom.
„…mogla da se razmeni…“–Podrazumevadavrednostnepokretnosti čini procenjeni a ne predodređeni iznos. Termin„mogla“ upućuje na razumna očekivanja, s obzirom daprocenitelj ne može imati nerealne pretpostavke o tržišnimuslovima, u smislu da je tržišna vrednost iznad one koja serazumnomožepostićinatržištu.Kadajeupitanjutržišnazakupnina,radiseoprocenjenoja
nepredodređenojilistvarnoostvarenojzakupnini.„… na datum procene vrednosti…“–Značida jeprocenjena
tržišnavrednostvremenskidefinisananaodređenidatum,kojije obično različit oddatumana koji se procena stvarno radi.Kakosetržištaiuslovinatržištumogupromeniti,procenjenavrednostmožebitiineadekvatnaunekomdrugomtrenutku.Datumproceneidatumizveštajaoprocenivrednostimoguserazlikovati,alidruginemožeprethoditiprvom.Isteodredbevažeizazakupninu.„… između voljnog kupca…“–Značidapostojihipotetičkia
nestvarnikupac,koji jemotivisan,alineiprinuđen,dakupipredmetnu nepokretnost, on nije mnogo odlučan da kupinepokretnostpobilokojojceni.Kupacnećeplatiticenuvišuod
42
onekojuodnjegazahtevatržište,aučesniktržištajeisadašnjivlasniknepokretnosti.Potpuno isteodredbevaže iza tržišnuzakupninu,podra
zumevajućidajehipotetičkizakupacvoljandauđeuzakup,alinebašpobilokojojponuđenojceni.
„… i voljnog prodavca…“ –Odnosi se na pretpostavljenogprodavca, a ne stvarnog vlasnika. Podrazumeva se daprodavac nije isuviše željandaprodanepokretnost, kao i danijeprinuđendajeprodapobilokojojceni,anijespremandaodlaže prodaju u cilju postizanja cene koja nije razumna nastvarnomtržištu.Prodavacimaciljdaprodanepokretnostpodtržišnimuslovimaipostignenajboljeostvarivucenunatržištuposleodgovarajućegmarketinga,makojacenadajeupitanju.Okolnosti stvarnog vlasnika neuzimaju se u obzir imajući uvidudaje“voljniprodavac”ovdehipotetičkivlasnik.Naglašavamo da su pretpostavljeni kupac i prodavac
hipotetičkalicakojaipostupajuuskladusastanjemnatržištu.Sobziromnatodasuobestranezainteresovanezaobavljanjetransakcije,namećesepotrebaprocenetržišnevrednosti.Istovažiizatržišnuzakupninu,gdesetakođepodrazumeva
hipotetičkizakupodavac,anestvarnivlasnikionnepokretnostizdajeuzakup,alinijenitiprinuđendatoučininitisesmatraspremnimdaodlažeizdavanjekakobiostvariozakupninukojasenesmatrarazumnomnapostojećemtržištu.
„… u transakciji između nezavisnih i nepovezanih strana…“ – Radi se o transakciji između strana koje nemaju nikakavspecifičanodnos(odnosizmeđumatičnogizavisnogdruštva,zakupodavca i zakupca ili članova porodice), što bi imaloza posledicu neuobičajenu cenu na tržištu. Procena tržišnevrednosti i tržišne zakupnine podrazumeva da je u pitanjutransakcijapotržišnojcenikojaseobavljaizmeđunepovezanihlicaodkojihsvakopostupanezavisnoodonogdrugog.
„… uz odgovarajući marketing…“–Podrazumevadanepokretnosttrebadabudestavljenauprometnanajadekvatnijinačinda bi se otuđila po najboljoj ceni koja bi trebalo da se postigne. Dužina perioda u kom je nepokretnost izložena tržištu je promenljiva u zavisnosti od tržišnih uslova, s tim štoperiodmoraimatitakvudužinudabinepokretnostprivuklapažnju adekvatnog broja potencijalnih kupaca. Tako se uvekpretpostavlja da je period marketinga protekao pre datuma procenevrednosti.Kada je neophodnoproceniti tržišnu zakupninu za nepo
kretnost,istajepretpostavkadatanepokretnosttrebadabudeizloženana tržištunaodgovarajućinačinkakobi sepostiglonjeno izdavanje u zakup po zakupnini razumno ostvarivoj shodnodefinicijitržišnezakupnine.Dužinaizloženostitržištuje promenjiva u zavisnosti od tržišnih uslova, a mora biti
43
dovoljna da bi nepokretnost privukla pažnju odgovarajućegbrojapotencijalnihzakupaca.
„… pri čemu su obe strane posedovale dovoljno saznanja…“ –Pretpostavkajedasuivoljnikupacivoljniprodavac,odnosnovoljnizakupodavacivoljnizakupac,pravovremenoinformisanioprirodiiosobinamanepokretnostiiosadašnjojipotencijalnojnameniiste,kaoiostanjutržištanadanprocene.Hipotetičkikupacilizakupacmogubitiboljeinformisani,štonijestvarpoznavanjanepokretnosti,većicelogtržišta,kaoidokaza(dostupnipodaciotransakcijamasauporedivimnepokretnostima),kojimogubitiosnovozaključkuvrednostinepokretnosti.
„… razborito…“ – Svaka stranapostupau sopstvenom interesu i postupa promišljeno u nastojanju da pri transakcijiobezbedi najpovoljniju cenu iz svog ugla. Razboritost seocenjujekaorezultattržištanadanprocene,anikakokasnije,odnosnoprinaknadnimsaznanjima.
„… i bez prinude…“ –Obe strane sumotivisaneda izvršetransakciju, ali nisu niti primorane, niti su pod bilo kakvimpritiskomdajeobave.Tržišnavrednostnepokretnostipriproceniodražavanjenu
najbolju inajisplativijuupotrebu.Nepokretnost je iskorišćenaunajboljoj inajisplativijojmerinanačinkoji jefizičkimoguć,pravnodopuštenifinansijskiizvodljiv.Najboljainajisplativijaupotreba može predstavljati nastavak postojećeg korišćenjanepokretnosti kao i prelazak na alternativni način upotrebenepokretnosti.Priutvrđivanjunajboljeinajisplativijeupotrebeanalizirasesledeće:da li jeupotrebamoguća– razmatra se štaučesnicinatržištusmatrajurazumnim,
dalijeodređenanamenazakonskidopuštena–uzimajuse u obzir zakonska ograničenja u pogledu upotrebenepokretnosti(namenepropisaneplanovimaregulacije,kaoipotencijalnaizmenaograničenjaakojeprepoznajuučesnicinatržištu),
da li je zadovoljen uslov finansijske izvodljivosti –posmatra se da li je tipični učesnik na tržištu ostvarioprinosnauloženasredstvanadruginačinkorišćenjakojije fizičkimoguć i pravno dopušten, uzimajući u obzirtroškoveprivođenjanepokretnostinekojnovojnameni,kakobiprinosbiovećiodprinosanauloženasredstvakojaseostvarujutrenutnomupotrebom.
Procenitelj za svaku procenu mora da izvrši inspekcijunepokretnostiiuradiistraživanjekojesastručnetačkeodgovaranamenizakojuseprocenaradi.Takođe,zasvakuprocenutrebadaopišepretpostavkekojejekoristiopriproceni.Procenitelj u cilju obavljanja svojeg zadataka može da
koristiiposebnepretpostavkekojepotičuiznaloganaručioca
44
procene,atičusečinjenicailiokolnostikojeserazlikujuodonihkojesemoguutvrditinadanprocene,asveuciljudolaženjado tržišne vrednosti. Ove pretpostavke su posebne i tiču seuglavnomsledećeg:
• „dajenepokretnostispražnjenaodlicaistvariiakojeustvarnosti data u zakup;
• da je pribavljena dozvola za privođenje nepokretnostiodređenojnameni;
• da je zgrada ili drugi planirani projekat izgrađen uskladusadefinisanimplanomispecifikacijom“.
Kada se primenjuju ove posebne pretpostavke, one semoraju navesti u uslovima angažovanja procenitelja i uizveštajuoprocenivrednosti,imorajubitidetaljnoobrazložene,auzaključkuprocenetrebauputitinačinjenicudajeizveštajpripremljenpodposebnimpretpostavkama.Dokumentacijakoja ječinilaosnovprocene trebadabude
adekvatno opisana, na način koji je razumljiv naručiocuprocene,kaoisvakomdrugomlicukojenameravadaseosloninatuprocenu.Tržišnavrednostkaoprocenjenavrednostnepokretnostine
obuhvatadodatnetroškovekojimogubitipovezanisaprodajomilikupovinom,kaoštosu:poreznaprenosapsolutnihprava,troškovioglašavanja,agencijskaprovizijaisl.
Procenavrednostikojanijezasnovananatržišnojvrednosti–Evropskistandardzaprocenuvrednosti(EVS2)iNacionalnistandardzaprocenuvrednosti(NSP2)
Ovajstandardupućujeproceniteljadadefinišesvrhuprocenepre primene bilo koje osnove vrednosti koja se razlikuje odtržišnevrednosti.Druge osnove vrednosti se koriste samo kada to zahteva
zakon,kadapostojeodređeneokolnosti,kaoiinstrukcijenaručiocaprocene,avrednostdobijenanaovajnačinnečinitržišnuvrednost.Jednaodvrednostikojanijezasnovananatržišnojosnovije
fervrednost,kojajedefinisanakao:„Cenakojabibilaostvarenapriprodajiimovineuredovnoj
transakciji između identifikovanih voljnih tržišnih učesnikakojiupotpunostipoznajusverelevantnečinjeniceikojisvojeodlukedonoseuskladusasvojimciljevima.“(12.b).Zapotrebefinansijskogizveštavanja–Fervrednostjeprih
vaćena kao pojam u okviruMeđunarodnih standarda finansijskog izveštavanja (IFRS) i često je identična sa tržišnomvrednošću.TakosefervrednostzapotrebeIFRSdefinišekao:„Cenakojabibiladobijenazaprodajuimovineiliplaćena
zaprenosobavezeuredovnojtransakciji izmeđuučesnikanatržištunadatumodmeravanja.“(12.b).
45
Fervrednostnepokretnostidoprinosiekonomskojkoristisvojomnajboljominajisplativijomupotrebom,tojestupotrebomkojajefizičkimoguća,pravnodopuštenaifinansijskiizvodljivanadatumprocene.Fervrednostmožeserazlikovatiodtržišnevrednosti, a može biti i jednaka tržišnoj vrednosti. Možese javiti situacijau slučajubudućegradnje koja jošuveknijepravnodopuštenanadatumprocene,ukojojovedvevrednostinećebitiiste.Pretpostavkekojevažekod fervrednosti omogućuju suo
čavanjesavrednošćunepokretnostikojaseodnosinaspecifičnogkupca,štouosnovičinikonceptspecifičnevrednosti.„Specifična vrednost se definiše kaomišljenje o vrednosti
kojeuzimauobzirkarakteristikekojeimajuodređenuvrednostzaspecifičnogkupca.“(12.b).„Specifičan kupac je kupac kojimože optimizovati upot
rebljivost nepokretnosti za razliku od ostalih učesnika natržištuičijejemišljenjeocenijednakospecifičnojvrednosti.“(12.b).Uslučajevimakadodređenasvojstvanepokretnostizajed
nogkupca imajuvećuvrednost od tržišnevrednosti, kupacimatretmanspecifičnogkupca,aiznosiuizveštajuoprocenikoji čine mišljenje tog kupca o vrednosti i čine specifičnuvrednost.Sinergetska vrednost se definiše kao „dodatni element
vrednostikojijenastaokombinacijomdveilivišenepokretnostiilivlasničkogudelananjima,pričemujekombinovanavrednostvećaodzbirapojedinačnihvrednosti.“(12.b).„Investicionavrednostjevrednostkojunepokretnostimaza
konkretnoidentifikovanoliceusvrhuindividualneinvesticije,sopstvenogvlasništvailiposlovanja.“(12.b).„Vrednostuslučajualternativneupotrebepodrazumevatrži
šnuvrednostnepokretnostibezpretpostavkeokontinuiranojtrenutnojupotrebi.“(12.b).„Vrednostnepokretnostiuslučajuprinudneprodajejeiznos
dokogasemožedoćiprodajomnepokretnostikadajeprodavac,izbilokograzloga,podpritiskomukomeseodnjegatražidaotuđinepokretnostpoduslovimakojineodgovarajudefinicijitržišnevrednosti.“(12.b).Ovakategorijavrednostipojavljujesuuslučajukadajepro
davac prinuđen ili mu je nametnuto vremensko ograničenjeprodaje,štoprouzrokujevelikipritisakkaprodaji ipojavljujesekadajevremezaprodajuprekratkoinemamogućnostiprikupljanjaidefinisanjanajboljeponude.Potencijalnikupcipostajusvesnidajeprodavacpodnekom
vrstomprinudeiprilagođavajusvojeponudeuodnosunanormalneokolnosti.
46
Postupakprocenevrednosti–Evropskistandardzaprocenuvrednosti(EVS4)iNacionalnistandardzaprocenuvrednosti(NSP3)
Procenavrednostinepokretnostitrebadaseuradiprofesionalno,obuhvatanjemsvihraspoloživihpodataka,takodaserezultatodbraniodsvakogosporavanja.Standardomsuregulisaniproceduralnikoracipri raduna
izveštajuoprocenivrednosti,itosu:usloviangažovanja;inspekcijanepokretnosti;procenavrednosti;kontrolaizveštajaoproceni;ičuvanjepodataka.Proceniteljpriizradiprocenetrebada:budestručan;nijeusukobuinteresa;usaglasiusloveangažovanja;preciznoutvrdipotrebeizahtevenaručiocaprocene;utvrdipravnairegulatornapitanjanepokretnosti(sertifikateoenergetskojefikasnosti),kaoičiniocepropisanezakonimaozaštitiživotnesredine.
Priproceni,proceniteljmožekoristititripriznatapristupa/metodeprocenevrednosti,ito:komparativnipristup,prinosni pristup i troškovnipristup.Komparativnipristup/metodpodrazumevapoređenjepred
metnenepokretnostisaidentičnimilisličnimnepokretnostimazakojesudostupneinformacijeoostvarenimtransakcijama.Prinosnipristupsezasnivanapretvaranjubudućihnovčanih
tokovaujedinstvenuvrednost,svođenjemnasadašnjuvrednost.U ovom pristupu se koristi prihod koji nastaje korišćenjemnepokretnosti tokomnjenogekonomskogveka,avrednostseizračunava kapitalizacijom prihoda primenom odgovarajućestopekapitalizacije.Troškovni pristup za procenu podrazumeva metod troško
va zamene.Koristi sekadanemapodatakaouporedivim transakcijamasličnihnepokretnosti,kaonistvarnogilipotencijalnogprihoda od nepokretnosti. Ovaj pristup se koristi za procenuspecijalizovane imovine koja se retko ili nikada ne prodaje natržištu,osimkrozprodajusubjekataučijojjesvojiniimovina.
Izveštajoprocenivrednostinepokretnosti,Evropskistandardzaprocenuvrednosti(EVS5)iNacionalnistandardzaprocenuvrednosti(NSP4)
Procenjenavrednosttrebajasnoinedvosmislenobitisaopštenanaručiocu procene. Izveštaj o proceni vrednosti je dokument
47
koji će naručiocu procene biti oslonac pri donošenju odluka.Važnajetačnostonogaštojenapisanoijasnostubilokakvimupozorenjima, odnosno u odricanju od odgovornosti, koji seu izveštajuoproceninavode. Izveštaj jedokumentukomsedetaljno navodi predmet procene, pretpostavke na kojim sezasnivaprocena,metode izaključcio izvršenojprocenivrednosti.U izveštaju se navodi jasan stav o vrednosti, na datum
procene,idetaljikojipotvrđujudasusvapitanjaizdogovorenihuslova angažovanja obrađena, kao i razumevanje situacije ukojojsepredmetprocenenalazi.Izveštajtrebadajeobjektivan.Naproceniteljanetrebadasevršipritisakniodstranenaručiocaprocene niti neke treće strane u cilju iznošenja naručenogrezultata.Uslučajudaimapokušajapritisaka,aproceniteljnijeustanjudaimseodupre,onmoraodbitiangažovanjekakonebinjegovugledbiodovedenupitanje.Izveštajnetrebadabudedvosmisleninetrebadadovodiuzabludunjegovogkorisnika,niti sme stvarati pogrešan utisak.On treba da bude napisantakodagamožerazumetisvakolicekojenijeuprofesiji.
Procenavrednostizapotrebeobezbeđenjakreditnihidrugihfinansijskihplasmana–Smernicazaprocenuvrednosti1(SPV1)
Priodlučivanjuodavanjubilokojegvidazajma,bankeidrugefinansijske institucije se oslanjaju na procenjene vrednostipredmeta obezbeđenja (kolateralna), ne samo zbog svojihprocedura, već i zbog pravila utvrđenih različitim međunarodnimsporazumimairegulativama.Kada se plasman obezbeđuje kolateralom koji čini nepo
kretnostnateritorijiSrbije,odproceniteljasezahtevadaizradiprocenutržišnevrednostipotencijalnogkolaterala,uskladusatržišnimuslovimanatržištuSrbijenadatumprocenevrednosti.Ovasmernicaseprimenjujenaprocenevrednostipredobi
janja plasmana, kao i obnavljanja postojećeg plasmana, i uslučajukadakreditna institucija saobezbeđenimkolateralomdonosi odluku o aktiviranju hipoteke ili prodaje kolaterala ikadaklijentizgubikreditnusposobnosti.Napominjemodaproceneurađenepozahtevimaovesmer
niceizapotrebekojeovasmernicaregulišenesmemokoristitizapotrebefinansijskogizveštavanja.
Procenevrednostizasvrhufinansijskogizveštavanja–Smernicazaprocenuvrednosti2(SPV2)
Ova smernica se odnosi na procene imovine i prava na istojisključivozasvrhufinansijskogizveštavanjauskladusaIFRS.„IAS/IFRSkojisuprimenljivinanepokretnostisu:
48
• IAS2:Zalihe;• IAS11:Ugovorioizgradnji;• IAS16:Nekretnine,postrojenjaioprema;• IAS17:Lizing;• IAS40:Investicionenepokretnosti;• IAS41:Poljoprivreda;• IFRS5:Stalnaimovinakojasedržizaprodajuiprestanak
poslovanja; • IFRS6:Istraživanjeiprocenjivanjemineralnihresursa;• IFRS13:Odmeravanjefervrednosti“(12.f).Fervrednost je jednaoddvedozvoljene računovodstvene
osnove za nepokretnu imovinu (druga je obračun na bazitroškova).AkopravnalicavršeobračunuskladusaIAS16naosnovutroškova,neophodnojedaobezbedefervrednostkaododatnideoračunovodstvenimizveštajima,alijeineophodnotevrednostiprekontrolisati,uslučajudaseznačajnorazlikuju.„Ova smernica nema nikakvu primenu u određivanju fer
vrednostiusmislucenekojatrebadaseutvrdizatransakcijuizmeđudvepoznatestrane,nitikodprocenjivanjatržišnevrednosti“.Prema IFRS 13, fer vrednost se definiše na sledeći način:
„Fervrednostjecenakojabibiladobijenazaprodajuimovine,ili plaćena za prenos obaveze u redovnoj transakciji izmeđuučesnikanatržištunadatumodmeravanja.“Uglavnomsu tržišna i fervrednostmeđusobno identične,
alipostoje i slučajeviupraksida tedvevrednostinisu iste, itonaročitokodnepokretnostisapotencijalomzabudućirazvojkojinijepravnodopuštennadatumprocenevrednosti,kao ikodnepokretnostisabudućomvrednošću.Fervrednostpretpostavljacenupriprodaji imovinenadan
procene.IFRS13kažedajeto„izlaznacena“,odnosnonetocenakojućedobitiprodavac,anebrutocenakojućeplatitikupac.Troškovitransakcijenetrebadabuduuključeniufervrednost.UIFRS13senavodi:„Odmeravanjefervrednostinefinansijske
imovineuzimauobzirmogućnosttržišnogučesnikadagenerišeekonomske koristi najboljim i najisplativijim korišćenjemimovine ilinjenomprodajomdrugomtržišnomučesnikukojibinajboljeinajisplativijekoristioimovinu.“„…Najboljeinajisplativijekorišćenjenefinansijskeimovine
uzima u obzir korišćenje imovine koje je fizički moguće,pravno dopušteno i finansijski izvodljivo“, i „korišćenje kojejefizičkimogućeuzimauobzirfizičkeosobine imovinekojebi tržišni učesnici uzeli u obzir prilikom određivanja ceneimovine (naprimer,detaljniplanregulacijekoji seodnosinanepokretnost)…“IFRS 13 zahteva da pravno lice, kao naručilac procene,
kažeda je nepokretnost procenjenana osnovunjenenajbolje
49
inajisplativijeupotrebe,štojeuslovljenotimedaproceniteljusvomizveštajunavededajenepokretnostprocenionaosnovunjenenajboljeinajisplativijeupotrebe.U slučaju da procenitelj nije vršio procenu vrednosti
nepokretnostinaosnovunjenenajboljeinajisplativijeupotrebe,ondatotrebadanavedeusvomizveštajuidaobrazložizaštotonijeuradio.Pravnolicekojepodnosiizveštajbiondamoglodatakvuinformacijuuključiusvojizveštaj.Ističemoda IFRS 13 obrađuje pojam „hijerarhija fer vred
nosti“, koji približava korisnicimafinansijskih izveštaja razumevanjekolikojeprocenjenavrednostbazirananaizvedenimdokazimailije,sdrugestrane,izvedenaizdrugihmetoda.Zatim, IFRS13obrađuje„tehnikeprocenevrednosti“koje
omogućujuoptimalnokorišćenjerelevantnihizvedenihinputa(ulaznihpodataka)ada senanajmanjumogućumeru svedekorišćenje pretpostavljenih inputa. Pretpostavljeni inputi sekoristeuslučajudarelevantniizvedeniinputinisudostupni“.Izvedeni inputi su „inputi koji su razvijeni korišćenjem
tržišnih podataka, kao što su javno dostupne informacije otransakcijama (…) koji odražavaju pretpostavke koje tržišniučesnicimogudakoriste...“Pretpostavljeniinputisu„Inputizakojetržišnipodacinisu
dostupni i koji su razvijeni korišćenjem najboljih dostupnihinformacijaopretpostavkamakojebitržišniučesnicikoristili“.Hijerarhija fer vrednosti u IFRS 13 se primenjuje na pret
postavkekorišćeneiliprihvaćeneuokviruprocenevrednosti,anenametodeprocenevrednosti,ikategorizovanesupremanivoima1,2i3:nivo1:nekorigovanekotiranecenenaaktivnimtržištimazastavkekojesuidentičnenepokretnostikojaseprocenjuje;
nivo 2: ne spadaju u kotirane cene na tržištima obuhvaćene inputima nivoa 1, a izvedene su, bilo direktnobiloindirektno;
nivo 3: pretpostavljeni inputi koje procenitelj razvijakorišćenjem najboljih raspoloživih informacija u datimokolnostima,amogudaobuhvatepodatkekojiseodnosenainternepodatkeprocenitelja,koristećisveinformacijeopretpostavkamatržišnihučesnikakojesuraspoložive.
Kadajemerafervrednostiklasifikovanakaonivo3,izveštajzahtevanekedodatnesadržaje,ito:kvantitativne informacije o pretpostavljenim inputimakojisusekoristiliuprocenifervrednosti,akosuraspoloživi;
opisetokaprocenevrednosti,politikeiprocedureprocene;nabrojane opise osetljivosti izvedene fer vrednosti naznačajnepromeneupretpostavljeniminputima.
50
„IFRS 13 priznaje tri tehnike procene vrednosti: Pristuppoređenja tržišnih transakcija (komparativnipristup),pristuptroškovazamene(troškovnipristup)iprinosnipristup.Pristuppoređenjatržišnihtransakcijasekoristiuslučajevimaukojimasu dostupne tržišne cene. Prinosni pristup primenjuje se uslučajevima u kojima su direktno dostupni novčani tokovi(npr. diskontovani novčani tok). Troškovni pristup koristiseu slučajevimaukojimanepostojeuporedive tržišne cene,uslučajevimagdecenemorajubitiusklađeneiliuslučajudanepokretnostdirektnonestvaraprihod(npr.trošakzamene).Upojedinimokolnostimasamojednatehnikaprocenevrednostićebitiodgovarajuća,dokćeudrugimsituacijamabitiprikladnijekoristitivišetehnika.“(12.f).Procenitelj bira tehniku procene najprikladniju u datim
okolnostimaizačijuprimenupostojiadekvatanobimpodatakana osnovu kojih se može na pouzdan način proceniti fervrednost,ipričemubitrebalomaksimalnoiskoristitirelevantneinpute izvedene iz tržišnih podataka, a minimalno koristitipretpostavljeneinpute.Fer vrednost i tržišna vrednost nisu sinonimi, posebno u
situacijikadasetržišnavrednostnemožejasnoidentifikovati.Procenitelj trebadaobrati posebnupažnjuna slučajevekadasuučesnicinatržištuspremnidaplatevećucenuodnormalnotržišnoprocenjene jer smatrajuda će se u budućnosti donetiplanska dokumenta na osnovu kojih će moći da dobijudozvolu za profitabilniji način upotrebe nepokretnosti. Uslučaju nepostojanja informacija o budućem stanju planskedokumentacije zaneku lokaciju, budućaupotrebanećeproći„pravno dozvoljeni“ test iz IFRS 13, a koji se tiče najboljegi najisplativijeg korišćenja. Tako će fer vrednost biti niža odtržišne vrednosti. Kada procenitelj izabere da proceni fervrednostznačajnonižeodtržišnevrednosti,preporučujesedanaglasitučinjenicunaručiocuproceneidaobjasnirazlogpostojanjaoverazlike.Raspodelaprocenjenevrednostinazemljišteiobjektekojise
nalazenazemljištumožebitizahtevana,aiobaveznajekadajeupitanjuprocenazapotrebeIFRS,kakobisesproveoispravanobračunamortizacije,kojipredstavljaizuzetnobitnustavkuuprocesu pripreme finansijskih izveštaja.Alokacija procenjenevrednostinazemljišteiobjektesemožeizvršitiodbijanjemodprocenjenevrednostičitavenepokretnosti,nanačinnakojićebiti izražena i vrednost infrastrukturnih radovana zemljištu,kao i vrednost zemljišta u skladu sa njegovom trenutnom upotrebom,anadanprocenevrednosti.Uodsustvuuporedivihtransakcijakojeseodnosenazemlji
šte,proceniteljdovrednostizemljištamožedoćiprimenommetodologijerezidualnevrednosti.
51
Procenevrednostiizrađenezapotrebefinansijskogizveštavanjamorajubitijasnoprezentovaneinajmanještomorajudasadržejesumakarstandardimapredviđeneinformacije.Napominjemodasuproceniteljiinjihovaakreditovanastru
kovnaudruženjadužnadasestrogopridržavajukodeksaetike.Kada su u pitanju Međunarodni standardi procene, naši
proceniteljitrebadaihprimenjujupogotovuzapotrebefinansijskogizveštavanja.Njihovaprimenadoprinosipovećanjupoverenjakorisnikauslugaprocenevrednosti,sobziromnatodaoni:
• promovišu konzistentnost i pomažu pri razumevanjusvihvrstaprocena,identifikovanjemilirazvijanjemglobalnoprihvaćenihprincipaidefinicija;
• identifikujuiobjavljujuzajedničkeprincipezaizvršenjezadatakaproceneiizveštavanjaoproceni;
• identifikuju specifična pitanja koja zahtevaju da budurazmotrena,kaoimetodekojiseobičnokoristepriprocenivrednostirazličitihvrstasredstavailiobaveza;
• identifikujuproceseprocenevrednostiisadržajizveštajaprikladnihzanajčešćesvrheprocenevrednosti;
• smanjuju raznolikost standardaprocenevrednostikojasejavljaupraksirazličitihsektoraidržava,takoštoomogućavajunjihovukonvergenciju.
Što se tiče neophodne primeneMeđunarodnih standardazapotrebefinansijskogizveštavanja,navodimokaoobaveznesledeće standarde: IVS 101 – Delokrug rada; IVS 102 –Istraživanja i usaglašenost; IVS 103 – Izveštavanje; IVS 104 –Osnovevrednosti.Shodno osnovama procene primenjuju se sledeći među
narodnistandardi:IVS2210–Nematerijalnasredstva;IVS300–Postrojenjaioprema;IVS400–Pravananekretninama;Što se tiče evropskih standarda za potrebe finansijskog
izveštavanja, naši procenitelji primenjuju sledeće standarde:EVS1–Tržišnavrednost;EVS2–Procenavrednostikojanije
52
zasnovana na tržišnoj vrednosti; EVS 3 – Kvalifikovaniprocenitelj; EVS 4 – Postupak procene vrednosti; EVS 5 –Izveštavanjeoprocenivrednosti.Što se tiče Smernica za primenu Evropskih standarda,
naši procenitelji treba da primenjuju EVGN 1 – Procenavrednostizasvrhufinansijskogizveštavanja.
ZAKLJUČAK
Primenomsvihnapredpomenutihstandarda,kaoismernicaprocenjivanja, procenitelj će sačiniti izveštaj o procenivrednosti sa adekvatnim sadržajem, u kojem revizor nećekonstatovati nepravilnosti i nedostatke, a što svakakonećeimatinikakvihimplikacijanamodifikacijuizveštajarevizora.
LITERATURA
1. Evropski standardi za procenu vrednosti 2016 – TEGoVA, osmo izdanje,prevodilacNUPSiizdavačMagnusBeograd2016
2. Međunarodnistandardizaprocenuvrednosti(IVSC)2017,prevodilacNUPS,izdavačMagnus,Beograd2017.
3. Međunarodnistandardfinansijskog izveštavanja5–Stalna imovinakoja se drži za prodaju i prestanak poslovanja (Sl. glasnik RS, br.35/2014)
4. Međunarodniračunovodstvenistandard11–Ugovorioizgradnji(Sl.glasnikRS,br.35/2014
5. Međunarodni standardfinansijskog izveštavanja13–Odmeravanjefervrednosti(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
6. Međunarodniračunovodstvenistandard16–Nekretnine,postrojenjaioprema(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
7. Međunarodni računovodstveni standard36–Umanjenje vrednostiimovine(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
8. Međunarodniračunovodstvenistandard38–Nematerijalnaimovina(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
9. Međunarodniračunovodstvenistandard40–Investicionenekretnine(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
10.Međunarodni računovodstveni standard 41 – Poljoprivreda (Sl.glasnikRS,br.35/2014)
11.Pravilnikonacionalnimstandardima,kodeksuetikeipravilimaprofesionalnogponašanjalicenciranogprocenitelja(Sl.gl.RS,br,70/2017):a) Nacionalni standard za procenu vrednosti 1 (NSP 1) – Tržišna
vrednostitržišnazakupninab) Nacionalni standard za procenu vrednosti 2 (NSP 2) – Procena
vrednostikojanijezasnovananatržišnojvrednostic) Nacionalnistandardzaprocenuvrednosti3(NSP3)–Postupak
procenevrednostid) Nacionalnistandardzaprocenuvrednosti4(NSP4)–Izveštajo
procenivrednostinepokretnostie) Smernicazaprocenuvrednosti1(SPV1)–Procenavrednostiza
potrebeobezbeđenjakreditnihidrugihfinansijskihplasmanaf) Smernicazaprocenuvrednosti2(SPV2)–Procenevrednostiza
svrhufinansijskogizveštavanjag) Kodeksetikeipravilaprofesionalnogponašanjaprocenitelja
FIXED ASSETS VALUATIONSUMMARYKey words: asset, valuator, valuationstandards,reporting,appraisal content, market value, market lease, fair value.
Subsequent valuation of assetsshould be accorded to the selected accounting policy, theStandardsofEvaluationandtheValuationGuidelines. The basisof the valuation method mustbe adequate for each type ofasset.Thecontentoftheassessmentreportshouldbeinaccordancewiththedefinedcontentinthestandards.Byadequatelyapplyingthestandardsandvaluation guidelines, the auditorin the audit of accountingestimatesconfirmstheregularityoftheworkoftheassessor.
53
Sanja Mitrović
NO VI NE U OB RA ČU NU PO RE ZA NA DO BIT PRAV NIH LI CA ZA 2018. GO DI NU
PREGLEDNI RADUDK:
doi: 10.5937/
Sa nja Mi tro vić, ovlaš će ni re vi zor, RSM Serbia, Be o grad; e-mail: sa nja.mi tro vic @rsm.rs
PoslednjeizmeneZakonaoporezunadobitpravnihlica(udaljemtekstu:Zakon) (14)objavljenesuuSlužbenomglasnikuRSbroj113/17od17.decembra2017.godine,astupilesunasnagu1.januara2018.godine,stimštosunekeodredbeimaleodloženuprimenu.Upravookolnostdavećinaizmenanijeuticalanasastavljanjeporeskihizveštajaza2017.godinu,uticala jena todasudosadaneke izmeneZakonaprošleneopaženokodvelikogbrojaporeskihobveznika.Osimtoga,Ministarstvofinansijajeuprethodnomperiodupublikovalovećibrojslužbenihmišljenja,posebnouvezisausklađivanjemprihodairashodauporeskombilansu.Unastavkutekstaukazaćemonaglavneizmenezakona,
kao idatikratakosvrtnanajznačajnijamišljenjaMinistarstvafinansijaobjavljenihuproteklihgodinudana,kakobiolakšalisastavljanjeporeskihizveštajaunarednomperiodu.
IZ ME NE U ZA KO NU O PO RE ZU NA DO BIT PRAV NIH LI CA
IzmeneidopuneZakonasakraja2017.godineobuhvatalesusledeće:
• preciziranjepravilazapriznavanjerashodapoosnovuotpisaiispravkevrednostipotraživanja(prvaprimenaprilikomsastavljanjaporeskogbilansaza2017.godinu);
• oporezivanjeprihodanerezidentnihpravnihlicaporezompoodbitku(uprimeniod1.aprila2018.godine);
• oporezivanjedobitiuslučajuobustavestečajnogilikvidacionogpostupka(uprimeniod1.avgusta2018.godine);
REZIME
Ključ ne re či: porez na dobit,poreskibilans,poreskaprijava,usklađivanjeprihodairashoda,priznavanjerashoda
Iz vor na ver zi ja Za ko na o po re zu nadobitpravnihlicakojijesadau pri me ni na sta la je još 2001. go di ne i od ta da pa do da nas ovaj zakon je pretrpeo brojneiz me ne i do pu ne. I po red iz mena i pre ci zi ra nja, i da lje se ja vljajubrojnenedoumicezbogkojihMinistarstvo finansija nesmanjenim tempomobjavljuje službenamišljenjauciljuotklanjanja i raz re še nja di le ma. U ovom raduosvrnućemosenaizmeneko je su na sta le to kom 2018.
54
• izmeneuobračunuporeskeamortizacije(prvaprimenaprilikomsastavljanjaporeskogbilansaza2018.godinu);
• preciziranjeodredbikojeseodnosenakapitalnidobitak(uprimeniod1.januara2018.godine);
• preciziranje uslova za ostvarivanje prava na poreskooslobođenjeizčlana50aZakona(uprimeniod1.januara2018.godine);
• preciziranjeodredbikojeseodnosenatransakcijesapovezanimlicima(uprimeniod1.januara2018.godine);
Poreskitretmanrashodapoosnovuispravkevrednostiiotpisapotraživanja
PrethodnaverzijaZakona jedefinisaladasena teretrashodapriznajeispravkavrednostipotraživanjaukolikojeodrokazanjihovunaplatuprošlonajmanje60dana.Međutim,onoštoZakonnijepreciznourediojesterokodkogaseračunaperiodod60dana–dalijetouodnosudatumbilansastanja,ilidatumkadasufinansijskiizveštajiodobrenizaobjavljivanjeuskladusaIAS10–Događajinakondatumabilansastanja.Ovopitanjebilojepresvegaaktuelnozapotraživanjakod
kojihjerokdospećabiouperioduizmeđu1.novembrai31.decembra,akojanisunaplaćenanidodatumaodobravanjafinansijskihizveštajaunarednojgodini i imalobirazličiteporeskeimplikacijeuzavisnostiodtumačenja.Kakobiseovadilemarazrešila,Ministarstvofinansija je sredinom2017. godinedoneloMišljenjebr.401001526/201704od14.07.2017.godine(2,105107),ukomjenavelodasekaorashoduporeskombilansuobveznikapriznajeispravkavrednosti(indirektanotpis)pojedinačnogpotraživanjapoduslovomdajeodrokazanjegovunaplatudokrajaporeskogperioda(zakojisesastavljaporeskibilans)prošlonajmanje60dana.IzmenomZakonapraktičnosenijepromenilopraviloprizna
vanjarashoda,većjesadaonoštojeregulisanomišljenjemMinistarstvafinansijaintegrisanousamZakon.Toupraksiznačidaakonekopotraživanjedospevazanaplatu10.decembrainijenaplaćenododatumaodobravanjafinansijskihizveštaja,uskladusa
računovodstvenimpolitikamamožeseizvršitiobezvređenje,alikakooddanadospelostipotraživanjadokrajaporeskogperioda,odnosnodanabilansanijeproteklo60dana,ovajrashodnećebitiporeskipriznat ibićeneophodnakorekcijauporeskombilansunarednombroju27.Uzavisnostiodtogadalijepotraživanjenaplaćenouna
rednojgodiniilinije,sprovodilebisekorekcijeuporeskombilansu.Korekcijabisesprovelanarednombroju42poreskogbilansazanaplaćenapotraživanja,anarednombroju28ukolikopotraživanjanisunaplaćena,adonarednogporeskogperiodajesvakakoprotekaorokod60danazapriznavanjerashoda.
Nema poreskog priznanja rashoda od ispravki potraživanja ako pre
izdavanja finansijskih izveštaje nije isteklo 60 dana od dospelosti.
55
Oporezivanjeprihodanerezidentnihpravnihlicaporezompoodbitku
Od1.aprila2018.godine,zaživelesudveznačajne izmeneuvezisaporezompoodbitku.Prethodnim zakonskim rešenjem, prihodi nerezidentnih
pravnihlicaodsvihuslugabilisupredmetoprezivanjaporezompoodbitkuukolikosuteuslugekorišćeneilipruženenateritorijiRepublikeSrbije.Upraksijeovorešenjebilopriličnokomplikovano,jerjezapojedineuslugeteškobiloutvrditigdeje usluga korišćena. Zakonodavac je sada suzio obimuslugakoje suoporeziveporezompoodbitkuna sledećeusluge: istraživanjetržišta,računovodstveneirevizorskeuslugeidrugeuslugeizoblastipravnogiporeskogsavetovanjaitonezavisnoodmestanjihovogpružanjailikorišćenja.Bitnojepomenutidaoveizmenevaže isključivonaprihodenerezidentnihpravnihlicakojanisuiznekeodjurisdikcijasapreferencijalnimporeskimsistemom.Ukolikoprihodeostvarujupravna lica iztzv.poreskih rajeva,porezpoodbitku idalje će seplaćatina svevrstepruženihusluga,bezobziranamestonjihovogpružanjailikorišćenja.Poslednjim izmenamaZakonapropisano jeda seporeska
prijavazaporezpoodbitkupodnosiurokuodtridanaodkadajeprihodostvaren,odnosnoisplaćen.Uistomrokuneophodnojeiplatitiporezpoodbitku.Navedeneizmenesupriličnoolakšanjeporeskimobveznicima,jerjedo1.aprila2018.godineporeskaobavezazaporezpoodbitkunastajalanadanisplateprihoda(obavezapodnošenjaporeskeprijaveiplaćanjeporezapoodbitku).
Oporezivanjedobitiuslučajuobustavepostupkastečajailikvidacije
PrethodnimzakonskimodredbamanijebilodefinisanokakosaaspektaZakonatrebapostupitiuslučajuobustavelikvidacionog postupka, ili obustave stečajnog postupka usled prodajedužnikakaopravnoglica,štosusituacijekojeseupraksidešavaju.Dosadajepostojalaobavezapodnošenjaporeskeprijaveuslučajupokretanjailiokončanjapostupkalikvidacije,alisadajedopunomčlana34.stav2.Zakonadefinisanaobavezapodnošenjaporeskeprijaveiporeskogbilansaurokuod60danaoddanaobustavelikvidacionogpostupka.Takođe,učlanu34.stav4.Zakonaizvršenajedopunausmi
sludefinicijetrajanjaperiodastečaja,pajetakoipravosnažnostrešenjaoobustavistečajnogpostupkausledprodajestečajnogdužnika kao pravnog lica navedena kaomomenat završetkastečaja.Ustečajnimpostupcimaneophodnojepredatiporeskuprijavuiporeskibilansurokuod10danaoddanapravosna
Prijava poreza po odbitku – tri dana nakon nastanka prihoda.
56
žnostirešenjaonastavljanjustečajnogpostupkabankrotstvom,ozaključenjustečajnogpostupkabankrotstvom,odnosnooobustavistečajnogpostupkausledprodajestečajnogdužnikakaopravnoglica,nadanpravosnažnostirešenja(član34.stav5.Zakona).Povezanosanavedenimizmenama,izvršenojeproširenjedefinicijeposlovnegodine.Dalje izmene zakona upućuju da naredni poreski period
zaobveznikanadkojimjeobustavljenpostupakusledprodajestečajnogdužnikakaopravnoglica,kaoiuslučajuobustavepostupkalikvidacije,započinjenarednimdanomuodnosunadanpravosnažnostirešenjaoobustavipostupakastečajaililikvidacije.U roku od 15dana odpravosnažnosti navedenihrešenja,pravnalicasudužnadapodnesuporeskuprijavuukojojćedatiprocenuprihoda,rashodaidobitizaporeskiperiodkojizapočinjeidauskladusanjimaobračunajuimesečniiznosakontacijeporezanadobit.
Obračunporeskeamortizacije
OdsvihizmenaidopunaZakona,promenauoblastiporeskeamortizacijeuticaćenanajvećibrojporeskihobveznika.Prvaizmenaodnosisenaobračunporeskeamortizacijene
materijalne imovine.Naime,učlanu10.Zakonadodat jenovistav koji predviđa da se amortizacija nematerijalnih sredstavavršiprimenomproporcionalnemetodesrazmernovekutrajanjakojijeopredeljenmomentompriznavanjatihsredstavauposlov
nimknjigamaobveznika,naosnovicukojučininabavnavrednostsvakogsredstvaposebno.Topraktičnoznačidaćese,počevšiod2018.godine,nematerijalnaimovinakoja jedoposlednjihizmenaZakonabilarazvrstanau
IIamortizacionugrupuiamortizovalaseprimenomdegresivnemetode,odsadazaporeskesvrheamortizovatinapotpunoistinačinkao iuračunovodstvenesvrhe.Razlike izmeđurashodaporeske i računovodstveneamortizacijenematerijalne imovinenećebiti,izuzevukolikobiporeskiobveznikkoristiometodfervrednostizanaknadnovrednovanjenematerijalnogulaganja.Nijeretkasituacijadanematerijalnaimovinaimaneograni
čenivektrajanja idaseshodnotomeamortizacijazaračunovodstvenesvrheneobračunava.Iakonijeprecizirano,logičnojepretpostavitidaovanematerijalnaimovinavišenećebitinipredmetobračunaporeskeamortizacije.Takođe,nijepreciziranokakoćesenastavitiobračunporeskeamortizacijezasredstvanematerijalneimovineaktiviranauranijemperiodu,aliseočekujedaćezakonodovacdilemurazrešiti ilidopunomPravilnika koji reguliše obračun poreske amortizacije ili izdavanjemzvaničnogmišljenja.Drugaizmenaodnosisenastalnasredstvakojasesastojeiz
nepokretnihipokretnihdelova,pajetakočlanom10.stav8.Za
Obračun poreske amortizacije kao i za finansijske izveštaje.
57
konadefinisanodasezapotrebeobračunaporeskeamortizacijeovasredstvarazvrstavajupogrupamashodnonačinunakojisuevidentiranauposlovnimknjigamaobveznikaiuskladusapropisimakojimaseuređujeračunovodstvo.Topraktičnoznačidaukolikosupokretnidelovipovezanisanepokretnošćuuposlovnim knjigama iskazani kao jedinstvena nepokretnost,zapotrebeobračunaporeske amortizacije razvrstavaju seu Iamortizacionugrupu iamortizuju seproporcionalnommetodompostopiod2,5%.Nasuprottome,akobisepokretnestvariuposlovnimknjigamaevidentiraleodvojenouokvirupostrojenjaiopreme,tadabisezaporeskesvrherazvrstavaleuamortizacionegrupeodIIdoV,uzavisnostiodvrsteinjihovenamene,anepokretnostbisenalazilauIamortizacionojgrupi,sveuskladusaPravilnikomoporeskojamortizaciji.Niuvezioveiz me ne ni je re gu li sa no ka ko po stupatisaobračunomporeskeamortizacijepostojećihstalnihsredstava.
Preciziranjeodredbikojeseodnosenakapitalnidobitak
Izvršenajedopunačlana28.Zakona,pajetakopreciziranodaseprodajnomcenomzasvrhuodređivanjakapitalnogdobitka/gubitkasmatraugovorena,odnosnotržišnacena,bezporezanaprenosapsolutnihprava,odnosnoporezanadodatuvrednost.Suštinaizmenejestedasevisinaprodajneceneposmatraunetoiznosu.Naime,uprethodnojverzijiZakona jenavedenporeznaprenosapsolutnihprava,aliniporeznadodatuvrednostsenijedovodioupitanjejerjeMišljenjemMinistarstvafinansijaizsredine2017.godinedefinisanodaseprodajnomcenomsmatraugovorenacenabezporezanadodatuvrednost.SadajepraktičnoonoštaseupraksiprimenjivalointegrisanousamZakonuciljusmanjenjanedoumica.Upogleduutvrđivanjakapitalnihdobitakaigubitaka,izvr
šenajejošjednaizmena.Naime,učlanu29.stav2.Zakonasadajepreciziranodasenabavnavrednostbilokojeimovinekorigujenaprocenjenu,odnosnonafervrednost,ukolikojepromenafervrednostiiskazivanakaoprihodperiodaukojemjevršena.Ovaizmenajeizvršenajerseuprethodnomperioduupraksikorekcijanabavnevrednostinafervrednostvršilasamoprilikomutvrđivanjakapitalnihdobitakapovezanihsa investicionimnekretninama,asadajejasnodaćesenaistinačinpostupatiprilikomprodajeinvesticionihjedinicaidrugihhartijaodvrednostikojesevrednujupofervrednostikrozbilansuspeha,čimeseotklanjadvostrukooporezivanje.
Pravanaporeskooslobođenjeizčlana50aZakona
Poreski podsticaji u vezi sa ulaganjima u osnovna sredstvasmanjivanisuizgodineugodinu,ijedinipreostalipodsticajjesrazmernoulaganjeuosnovnasredstva,regulisančlanom50a
58
Zakona.PoslednjeizmeneZakonadoprinelesuolakšanjuispunjenjauslovazaostvarenjeovogpodsticaja,jerjenjimadefinisanaobavezazapošljavanja100novozaposlenihnaneodređenovremeuodnosunabrojzaposlenihnaneodređenovremeuperiodupreotpočinjanjaulaganja,aneuodnosunaukupanbrojzaposlenih,kako jeprethodnaverzijaZakonapropisivala.Topraktičnoznačidasesvizaposleninaodređenovremeuperiodupreotpočinjanjaulaganja,zaključenjemugovoraoradunaneodređenovreme smatrajunovozaposlenim licima za svrhekorišćenjaovogpodsticaja.Navedeneizmeneneutičunaporeskeobveznikekojisuvećzapočelikorišćenjeporeskihpodsticajaivažiodsastavljanjaporeskihizveštajaza2018.godinu.
Transakcijesapovezanimlicima
PoslednjeizmeneZakonadonelesuizmeneiudelutransakcijasapovezanimlicima.NekeodizmenasusamopreciziranjenormikojesuvećbilesadržaneuslužbenimmišljenjimaMinistarstvafinansijailiupodzakonskimaktima.Jednaodnjihjestepreciziranjedauslučajutransakcijesapovezanimlicemkojajejednokratnainjenavrednostneprelazi,iliukupanzbirtransakcijaneprelazi,vrednostprometazaPDV,obveznikuzporeskibilanspodnosidokumentacijuu formi izveštajau skraćenomobliku,gdenijedužandaposebnoprikazujevrednosttransakcijapocenamautvrđenimpoprincipu„vandohvataruke“.Navedenadopunačlana60.Zakonanijenovina,jerjeonauprethodnomperioduregulisanaPravilnikomotransfernimcenamaimetodamakojesepoprincipu„vandohvataruke“primenjujukodutvrđivanjacenetransakcijameđupovezanimlicima.Takođe,nijenovinanipreciziranjedaseuukupnunabavnuvrednostsvihtransakcijaneuključujukamatepoosnovuzajmova,odnosnokredita,datiiprimljeniavansi,kaoiporeznadodatuvrednost,jerjenavedenistavzakonodavacizneokrozmišljenjeMinistarstvafinansijasredinom2017.godine.UZakonjeintegrisanabitnaizmenasaciljemponištavanja
spornogmišljenjaMinistarstvafinansijabr.01100465/201704od21.6.2017.godine(1,140141),ukomejeiznetstavdaseuvezisaprodajomimovinepovezanomlicupoosnovukojeseutvrđuje kapitalni dobitak, u poresku osnovicu za porez nadobituključujekapitalnidobitak,azatimsetatransakcijadodatnoprikazujekrozkorekcijetransfernihcena.Praktično,poosnovu iste transakcije poreski obveznik bi bioduplo oporezovan. IzmenamaZakona sada jeu članu27.navedenodautakvimsituacijamaporeskiobvezniknijedužandautvrđujecenuteimovinepoprincipu„vandohvataruke“,odnosnodapoosnovu te transakcijepodnosi izveštaj o transfernim cenama.Po osnovu pomenutih transakcija, sada će se nedvosmislenoutvrđivatikapitalnidobitak/gubitak,bezdodatnogprikaziva
59
njaikorigovanjapoosnovutransfernihcena.Uvezisanavedenim,izvršenajeidopunačlana60.Zakonakojomjepreciziranodapoosnovutransakcijasapovezanimlicempoosnovukojegseobračunavajukapitalnidobiciiligubici,nemaobavezesastavljanjaizveštajaotransfernimcenama.
MIŠ LJE NJA MI NI STAR STVA FI NAN SI JA
UnastavkućemodatisažetprikazmišljenjaMinistarstvafinansijaobjavljenihnatemuporezanadobituprethodnihgodinudana,zakojamislimodasuodznačajavećembrojuporeskihobveznika.
Mišljenjauvezisaobezvređenjem/otpisompotraživanja
Pravilapriznavanjarashodapoosnovuotpisapotraživanjasuseizgodineugodinudopunjavalaimožeserećidasusekretalaupravcuotklanjanjadvostrukogoporezivanja.Počeloseod„čuvena3uslovazapriznavanjerashoda“:• dasenesumnjivodokažedasutapotraživanjaprethodnobilauključenauprihodeobveznika;
• dasutapotraživanjauknjigamaporeskogobveznikaotpi sa na kao ne na pla ti va;
• da poreski obveznik pruži dokaze da su potraživanjautužena,odnosnodajepokrenutizvršnipostupakradinaplatepotraživanja,ilidasupotraživanjaprijavljenaulikvidacionomilistečajnompostupkunaddužnikom.
Nakontoga,član16.Zakonajedopunjavannovimstavovima,kojisudefinisaliizuzetkeodovogopštegpravila.IakosestekaoutisakdajeZakondefinisaosvemogućesituacijeidaljesepojavljujudileme zbogkojih je konsultovanoMinistarstvofinansija.Trećiuslovneophodanzapriznavanjerashodaotpisapotra
živanjapriličnojejasankadasuupitanjudužniciizRepublikeSrbije.Međutim,postojala jenedoumicada lisepriznajerashodpoosnovuotpisapotraživanjaodkupaca iz inostranstvaukoliko su potraživanja utužena ili pokrenuti postupci prednadležnimorganimastranihdržava.StavMinistarstvafinansijaiznetumišljenju01100247/201804od28.03.2018.godine(6,99101)jesledeći:
„...di rek tan ot pis vred no sti po je di nač nih po tra ži va nja, ne za vi sno da li se ra di o po tra ži va nju ob ve zni ka pre ma du žni ci ma u ze mlji ili du žnici ma u ino stran stvu, pri zna je se kao ras hod u po re skom bi lan su uko li ko su is pu nje ni uslo vi iz čla na 16. stav 1. Za ko na, od no sno čla na 16. stav 2. Za ko na. S tim u ve zi, a ima ju ći u vi du na ve de no či nje nič no sta nje, uko li ko je ob ve znik, u skla du sa od red ba ma po seb nog za ko na ko ji je done la Re pu bli ka Hr vat ska, pri ja vio po tra ži va nje pre ma du žni ku u ro ku i
60
na na čin pro pi san od red ba ma tog za ko na (o če mu po se du je od go va ra juće do ka ze), miš lje nja smo da se ras hod is ka zan po osno vu ot pi sa tog potra ži va nja, pri zna je u po re skom bi lan su ob ve zni ka, u skla du sa čla nom 16. stav 1. Za ko na, od no sno čla nom 16. stav 2. Za ko na.“Postavilosepitanjeda li sepriznaje rashodpoosnovuotpi
sanefakturisanogpotraživanja,prijavljenogustečajnompostupku.Naime, poreski obveznik je imao nenaplaćena potraživanjapoosnovu izvršenihusluga,kao ipotraživanjazanefakturisaniprihod.Nakonotvaranjastečajnogpostupka,poreskiobveznikjeprijaviosvapotraživanjaustečajnompostupku,pričemujestečajniupravnikosporiodeopotraživanjazakojinisuispostavljenefakture.U ciljudokazivanjapostojanjapotraživanjapokrenut jeparničnipostupakukomejeutvrđenodajepotraživanjeobveznikapremadužnikunaimeiznosakojinijefakturisanosnovano.Popitanjupriznavanjarashodaotpisanefakturisanogpotraživanjauporeskombilansu,odgovorjedaloMinistarstvofinansijaMišljenjem4130168/201804od04.09.2018.godine(11,1620):
„...Uko li ko ob ve znik ot pi še po tra ži va nja (uklju ču ju ći i ne fak tu risa na) ko ja su pri ja vlje na u ste čaj nom po stup ku ko ji je otvo ren nad du žni kom, a ko ja su pret hod no bi la uklju če na u pri ho de ob ve zni ka, pri če mu je ob ve znik (shod no po zi tiv nim pro pi si ma) po kre nuo po stu pak pred nad le žnim su dom ra di do ka zi va nja osno va no sti de la po tra ži vanja (ospo re nog od stra ne ste čaj nog uprav ni ka), sma tra mo da se ras hod is ka zan po na ve de nom osno vu u po slov nim knji ga ma ob ve zni ka prizna je, ima ju ći u vi du da su, u kon kret nom slu ča ju, is pu nje ni uslo vi pro pi sa ni od red bom čla na 16. stav 1. Za ko na...“Možesezaključitidaobamišljenjaspecifičnesituacijesta
vljajuukontekstsaopštimpravilima,odnosnodanemaizuzetaka,štoideukoristporeskimobveznicima.
Mišljenjauvezisaobezvređenjem/rashodovanjemimovine
Član22vstav1.Zakonapropisujeuslovezapriznavanje rashoda po osnovu obezvređenja imovine u poreskom bilansu.Ovimčlanomjenedvosmislenopropisanodaseovirashodinepriznajuumomentuobezvređenja,alisepriznajuuperioduukomejeobezvređenaimovinaotuđena,upotrebljena,odnosnoukomejenastalooštećenjeusledvišesile.Uvezisanavedenim,Ministarstvufinansijaupućenojepi
tanjedaliporeskiobveznikmožedapriznarashodprethodnoizvršenogobezvređenjanematerijalneimovineuperiodukadatuimovinuisknjižavaizposlovnihknjiga.StavMinistarstvafinansijaiznetuMišljenjubroj01100131/201804od30.05.2018.godine(8,7172)jestedauslovizapriznavanjenisuispunjeni,aizvodmišljenjajeunastavku:
„...Sa gla sno na ve de noj za kon skoj od red bi, sma tra mo da se, u po reskom pe ri o du u ko jem ob ve znik ras ho du je i isk nji ži iz po slov nih knji ga (pret hod no obez vre đe nu) imo vi nu ko ja vi še ni je upo tre blji va, od no
61
sno ko ja ne mo že ili ne će bi ti pred met pro da je (a ko ja ni je uniš te na u skla du sa pro pi si ma ko ji ure đu ju zaš ti tu ži vot ne sre di ne), ni su ste kli uslo vi za pri zna va nje obez vre đe nja pred met ne imo vi ne (u skla du sa čla nom 22v stav 1. Za ko na).“Nasuprot tome, Ministarstvo finansija je u mišljenju broj
0110075/201804od22.05.2018.godine(7,7780)iznelostavdabiserashodpoosnovurashodovanjaneupotrebljiverobepriznaozaporeskesvrheukolikobiseposedovaoizveštajouništenjurashodovanerobe,ispitivanjuotpada,kaoidokumentokretanjuotpada.Obamišljenjaupućujunastavdanijedovoljnosamodoneti
odlukudajenekasredstvapotrebnorashodovatidabiserashodpriznaozaporeskesvrhe,većjeneophodnotasredstvazaistauništitiiposedovatiodgovarajućedokazeosprovedenihpostupcima.
MišljenjauvezisastatusnimpromenamaUposlednjevremeprisutanjetrendspajanja,podela,izdvajanjaprivrednihdruštavakrozsprovođenjestatusnihpromenauskladusaZakonomoprivrednimdruštvima.Članom32.Zakonadefinisanojedasegubiciutvrđeniupo
reskombilansu, izuzevkapitalnihdobitaka igubitaka,moguprenetinaračundobitiutvrđeneuporeskombilansubudućihobračunskihperioda,alinedužeodpetgodinaidakorišćenjeoveporeskepogodnostineprestajeuslučajustatusnihpromenailipromenapravneformeprivrednihdruštava.Stimuvezi,Ministarstvufinansijaupućenojepitanjedalinakonstatusnepromenepripajanja,pričemudruštvoprenosilacprestajedapostojibezsprovođenjapostupkalikvidacijeiuporeskombilansuzaposlednjiporeskiperioddotrenutkabrisanjausledstatusne promene iskaže gubitak, društvo sticalac imapravodatakoiskazangubitakkoristikaosvojuporeskupogodnost.Ministarstvofinansija jeMišljenjembroj 011001092/2017
04od12.12.2017.godine(3,5255)potvrdilodaiporeskigubitaknastaouposlednjemporeskomperiodudruštvaprenosiocapretrenutkabrisanjausledstatusnepromene,društvosticalacmožekoristitizaumanjenjedobitibudućihobračunskihperioda,odnosnoovasituacijanesmatraseizuzetkomodprimenečlana32.stav2Zakona.Izvodiznavedenogmišljenjadajemounastavkuteksta:„...Imajućiuvidunavedenezakonskeodredbe,uslučajuka
da druš tvo pre no si lac (ko je pre sta je da po sto ji usled sta tu sne pro mene) u po re skom bi lan su sa či nje nom za pe riod 1. ja nu ar 30. no vem bar 2017. go di ne utvr di gu bi tak, pra vo na ko riš će nje po re ske po god no sti (iz čla na 32. Za ko na) pre la zi na druš tvo sti ca o ca. S tim u ve zi, uko liko druš tvo sti ca lac utvr di do bit u po re skom bi lan su ko ji se pod no si za pe riod 1. ja nu ar 31. de cem bar 2017. go di ne, miš lje nja smo da se ta ko utvr đe na do bit mo že uma nji ti za iz nos gu bit ka (iz po re skog bi lan sa druš tva pre no si o ca), u skla du sa čl. 32. i 33. Za ko na.“
62
AkojedruštvoBimaloučešćeukapitaludruštvaCkojejeobezvredilouprethodnomperioduiuskladusačlanom22vstav1.Zakonarashodeobezvređenjanijepriznalouporeskombilansu,ostajedilemadalisumomentomsprovođenjastatusnepromenekojomseidruštvoBidruštvoCpripajajupostojećemdruštvuA, ispunjeni uslovi zapriznavanje rashoda od obezvređenjaučešćaukapitaluuporeskombilasukojedruštvoBpodnosizaporeskiperiodukomesesprovodistatusnapromena.StavMinistarstvafinansijaiznetuslužbenommišljenjubroj011001114/201704od28.12.2017.godine(4,5152)jestedasuse u poreskom periodu u kojem obveznik i njegovo zavisnopri vred no druš tvo pre sta ju da po sto je usled sta tu sne pro me ne (kojomsepripajajudrugomdruštvu)stekliuslovizapriznavanjerashodapoosnovuobezvređenja.Ukoliko bi prilikom statusne promene pripajanja zavisnog
društva njegovommatičnomdruštvu nastao rashodusled veće vrednosti učešća u kapitalu u odnosu na knjigovodstvenuvrednostimovinedruštvakojesepripaja,onbibezizuzetkabioporeskipriznatuporeskombilansuuskladusačlanom7.stav1.Zakona.Uvezisanavedenim,MinistarsvofinansijajeizdaloMišljenjebroj41300103/201804od04.06.2018.godine(9,3738).
Mišljenjauvezisaporeskimpodsticajima
Iakokorišćenje jedinog trenutnodostupnogporeskogpodsticajapovezanog saulaganjimauosnovna sredstvanije širokorasprostanjenoupraksi,presvegazbogvisokihlimitadabiseporeski obveznik kvalifikovao za njegovo korišćenje, u prethodnihgodinudanaMinistarstvofinansijajeiuvezisanavedenimizdalonekolikoslužbenihmišljenja.IakoZakonu članu50anedvosmislenonavodida seovaj
podsticajmožeostvaritizaulaganjeporeskogobveznikausvojaosnovna sredstva,u čakdvamišljenjapublikovanauprethodnihgodinudanaMinistarstvofinansijajesvojstavpotompitanjupotvrdilo,aliipreciziralodaseovajporeskipodsticajneodnosinaulaganjakojasevršenatuđimsredstvima,odnosnokojaobveznikuzimauzakupradiobavljanjadelatnosti.Osimtoga,mišljenjemMinistarstvafinansijabroj41300117/201804od20.07.2018.godine(10,5558),preciziran jenačinunošenjapodatakauSUobrazacnasledećinačin:
„...Pra vo na po re ski pod sti caj iz čla na 50a Za ko na pri zna je se (isklju či vo) po osno vu ula ga nja iz vr še nih u osnov na sred stva ko ja su u vla sniš tvu ob ve zni ka i ko ja su, kao ta kva, evi den ti ra na u po slov nim knji ga ma ob ve zni ka u skla du sa re le vant nim ra ču no vod stve nim propi si ma. Pre ma to me, po osno vu ula ga nja ko je ob ve znik vr ši na tu đem osnov nom sred stvu (a ko ja ko ri sti za oba vlja nje de lat no sti na osnovu za klju če nog ugo vo ra o za ku pu) ne ostva ru je se pra vo na po re ski pod sti caj iz čla na 50a Za ko na. S tim u ve zi, sma tra mo da iz nos ta ko
63
iz vr še nih ula ga nja ob ve znik ne is ka zu ju ni pod red nim bro jem 3, kao ni pod red nim bro jem 4 Obra sca SU.“Uvezi saporeskimpodsticajima,Ministarstvufinansija je
po sta vlje no pi ta nje da li se kao ula ga nja u osnov na sred stva mogupriznatiulaganjauranijimgodinama,odnosnoda li jeulaganjevremenskiograničeno.StaviznetuMišljenjubroj01100609/201804od30.7.2018.godine(12)sigurnoodgovaraobveznicimakojisuzainteresovaniiimajuuslovazaovajvidulaganja,anjegovizvodjeunastavkuteksta:
„...S tim u ve zi, uko li ko ob ve znik ostva ri opo re zi vu do bit za 2018. go di nu, pod uslo vom da is pu nja va Za ko nom pro pi sa ne uslo ve za koriš će nje po re skog oslo bo đe nja iz čla na 50a Za ko na (ko ji se od no se na vi si nu ula ga nja u osnov na sred stva u vla sniš tvu ob ve zni ka, od nosno za poš lja va nje po treb nog bro ja li ca na neo d re đe no vre me), mo že od 2018. go di ne ot po če ti sa ko riš će njem tog po re skog oslo bo đe nja (u tra ja nju od de set go di na), i to sra zmer no iz vr še nom ula ga nju. U tom slu ča ju, ob ve znik će u Obra scu SU (ko ji će pod ne ti uz po re ski bi lans za 2018. go di nu) une ti vred nost osnov nih sred sta va na ba vlje nih u toku ce log pe ri o da ula ga nja (kon kret no od 2012. go di ne) i ta ko, sa gla sno od red ba ma Pra vil ni ka, utvr di ti iz nos uma nje nja ob ra ču na tog po re za po osno vu po re skog oslo bo đe nja iz čla na 50a Za ko na.“
Ostalamišljenjauvezisaporezomnadobitpravnihlica
Početkom2018.godineMinistarstvofinansija jeMišljenjembroj4300069/201804od19.02.2018.godine(5,1416)iznelostavdarashodevidentiranuposlovnimknjigamaobveznikanastaoprenosomudelabeznaknadepovezanompravnomlicunebibioporeskipriznatuskladusačlanom7atačka4)Zakona.Navedenomodredbomjepropisanodasenateretrashodanepriznajupokloničijijeprimalacpovezanolice,paseprenosudelabeznaknadepoistovećujesapoklanjanjemudela.Ukolikoporeskiobveznikuposlovnimknjigamaiskažepomenuterashode,dužanjedaiskazivanjemnjegovogiznosanarednombroju9Poreskogbilansa–Po klo ni či ji je pri ma lac po ve za no li ce,uvećaporeskuosnovicu.Imajućiuvidučlan22Zakona,pokomesenateretrasho
dapriznajuporezi,doprinosi,takseidrugejavnedažbine,kojenezaviseodrezultataposlovanjaikojesuplaćeneuporeskomperiodu,poreskeobveznike jezanimaloda li seovaodredbazakona odnosi i na porez na dodatu vrednost kojimože bitisadržan u određenom trošku (npr. po osnovu manjka utvrđenogpopisom).StavMinistarstvafinansija iznetuMišljenjubroj01100174/201804od17.10.2018.godine, jestedaseovajrashodpriznajeuporeskombilansuidase iznosneplaćenogporezaneiskazujenarednombroju30Poreskogbilansa–Pore zi, do pri no si, tak se i dru ge jav ne da žbi ne ko je ne za vi se od re zul ta ta po slo va nja, i ni su pla će ne u po re skom pe ri o du, a po osno vu ko jih je u po slov nim knji ga ma ob ve zni ka is ka zan ras hod(13).
64
LI TE RA TU RA
1. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.6/2017,140141,dostupnona:
http://www.mfin.govs.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/Bilten%20br_%206.pdf
2. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.78/2017,105dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/Bilten%2078%202017.pdf
3. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.12/2017,5255,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/Bilten%20br_12.pdf
4. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.12/2017,5152,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/Bilten%20br_12.pdf
5. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.2/2018,1416,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2018/Bilten%20br_%202%202018.pdf
6. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.3/2018,99101,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2018/Bilten%203%202018.pdf
7. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.5/2018,7780,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2018/Bilten%205%205%202018.pdf
8. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.5/2018,7172,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2018/Bilten%205%205%202018.pdf
9. Bilten–objašnjenjamišljenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.6/2018,3738,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2018/Bilten%20br%206%202018.pdf
10.Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.78/2018,5558,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2018/BILTEN%20782018.pdf
11.Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.9/2018,1620,dostupnona:http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2018/bilten%20918.pdf
12.MišljenjeMinistarstva finansija 01100609/201804 od 30.7.2018.go di ne, do stup no na:
http://www.biljanatrifunovicifa.com/2018/09/poreskooslobodjenjenaoporezivudobit
13.Pravilnikosadržajuporeskogbilansa idrugimpitanjimaodznačajazanačinutvrđivanjaporezanadobitpravnih lica(Sl.glasnikRS,br.20/2014,41/2015i101/2016)
14.Zakon o porezu na dobit pravnih lica (Sl. glasnik RS, br. 25/2001,80/2002, 80/2002 dr. za kon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 dr. za kon, 142/2014, 91/2015autentičnotumačenje,112/2015i113/2017)
NEWS INCALCULATING TAXON CORPORATEPROFITSSUMMARYKey words: cor po ra te in co me tax; tax balance sheet; tax return; adjustment of revenuesand expenditures; recognitionofexpenditures TheoriginalversionoftheLawonCorporateIncomeTax,whichis now applied, was adoptedin 2001, and since then, thislaw has undergone numerousamendments. Inspiteofchangesandrefinements,therearestill many doubts, causing theMinistry of Finance publishesof cial opinions at unabatedpa ce, in or der to eli mi na te and resolve the dilemma. In thispaperwelookbackatamendments ma de du ring 2018.
65
Bojana Šangić, Jelena Obradović
TRAN SFER NE CE NE – OPŠTE SMER NI CE I ME TO DE
REZIMEKljuč ne re či: po ve za na li ca, izveš taj o tran sfer nim ce na ma, obveznici,metode,OECDsmerni ce
Neophodnost poznavanja pravilaipropisaizoblastitransfernih cena proizilazi iz kompleksnostiprocesa,svevećegrizikaibrojaučesnikauključenihusamproces.Uciljuboljegrazumevanjamaterijevažnojerazmotritipovezana lica, značaj transfernih cena, kao i oblike izveštajao tran sfer nim ce na ma. Je dan od ključnih koraka za utvrđivanje vrednosti transakcija poprincipu „van dohvata ruke“je izbor adekvatne metode zaproveru transfernihcena.Kakose domaća regulativa oslanjanaOECD smernice za transferne cene,bitno je sagledatinjihove izmene iz 2017. godine.Cilj ovog rada jeste ukazivanjenaopštapravilakojatrebaprimenjivati prilikom razmatranjatransfernihcena.
Bo ja na Šan gić, re vi zor, RSM Serbia, Be o grad, e-mail: bo ja na.san gic @rsm.rs;Je le na Ob ra do vić, re vi zor, RSM Serbia, Be o grad, e-mail: je le na.ob ra do vic @rsm.rs
Transfernimcenamasemorajubavitisvisubjektikojiimajuposlovne ifinansijskeodnosesapovezanimlicima,bilopravnimilifizičkom,inezavisnoodčinjenicedalisudomaćailistranalica.Zakonoporezunadobitpravnihlica(udaljemtekstu:
Zakon),navodidasetransfernomcenomsmatracenanastalauvezisatransakcijamasredstavailistvaranjemobavezameđupovezanimlicima(11,član59,stav1).Formaisadržinadokumentacijeotransfernimcenama,
izborinačinprimenemetodepoprincipu„vandohvataruke“kodutvrđivanjacenetransakcijameđupovezanimlicima,kaoinačinutvrđivanjaosnovicezaobračunamortizacijestalnogsredstvanabavljenogiztransakcijesapovezanimlicem,bližesuuređenePra vil ni kom o tran sfer nim ce na ma i meto da ma ko je se po prin ci pu „van do hva ta ru ke“ pri me nju ju kod utvr đi va nja ce ne tran sak ci ja me đu po ve za nim li ci ma (udaljemtekstu:Pravilnik)(7).Osnovnapretpostavkapojavetransfernihcenajeposto
janjemeđusobnopovezanih lica, kao i transakcija izmeđunjih.Pri tome,povezana lica (fizička ilipravna)mogubitirezidenti isteporeske jurisdikcije, ili različitihporeskih jurisdikcija(dveiliviše).
PO VE ZA NA LI CA
Članom59.Zakona(11)definisanojedasepovezanimlicemsmatraonofizičkoilipravnoliceučijimseodnosimasaobveznikomnavedenogzakonajavlja:
• mogućnost kontrole – postoji u slučaju posrednogilineposrednogposedovanjanajmanje25%akcija iliude la;
PREGLEDNI RADUDK:
doi: 10.5937/
66
• mogućnostznačajnijeguticajanaposlovneodluke–postoji u slučaju posrednog ili neposrednog posedovanjanajmanje25%akcijailiudelaikadaliceposrednoilineposrednoposedujenajmanje25%glasovauobveznikovimorganimaupravljanja.
Takođe,član59.Zakona(11)definišedasepovezanimlicemsmatrajuipravnaifizičkalicakojakoddruštvaposrednoilineposrednoposedujunajmanje25%akcija iliudela, ilinajmanje25%glasovauorganimaupravljanja,kao ifizička licakojasubračniilivanbračnidrug,potomci,usvojeniciipotomciusvojenika,roditelji,usvojioci,braćaisestreinjihovipotomci,dedoviibabeinjihovipotomci,kaoibraćaisestreiroditeljibračnogilivanbračnogdruga,licukojeposedujenajmanje25%akcijailiudela,ilinajmanje25%glasovauorganimaupravljanjadruštva.Nerezidentnapravnalicaizjurisdikcijesapreferencijalnim
poreskimsistemomtakođesesmatrajupovezanimpravnimlicimauskladusaZakonom(11).
ZNA ČAJ TRAN SFER NIH CE NA
Značaj transfernih cena proizilazi iz činjenice da politikomutvrđivanjatransfernihcenapostojimogućnostkontroleiuticajanaposlovneodlukepovezanihlicakaoporeskihobveznika,štomožeuticatinaporeskeprihodedržave.Navedenopo
sebnodolazido izražajauprekograničnimtransakcijamaizmeđupovezanihpravnihlicakojasurezidentirazličitihporeskih jurisdikcija,gdese transfernecenemogu koristiti kao „alat“ kojim se dobit od lica kojaposlujuu jurisdikcijisavišimporeskimopterećenjempremeštaupovezanalicakojaposlujuujurisdikcijama
sanižimporeskimopterećenjemsaciljemminimiziranjaobavezezaporeznadobit.Takođe, transferne cenemogu biti i predmet zloupotreba
kojimseuciljuumanjenjailičakneplaćanjaporeskihobavezaispostavljajuračunizanepostojećipromet(najčešćeusluge).Kadasuupitanjuusluge,posebnupažnjuzavređujutroš
kovi savetodavnih (konsultantskih) usluga, IT, advokatskih,projektantskih, zatimusluga istraživanja tržišta,upravljanja ikontrole(managementfee),marketinga,marketinškokomercijalnihuslugaidrugih.Nije spornoda se tevrsteusluga zaista ipružaju između
povezanihlica,alikakonosesasobomodređenirizik,potrebnojeobezbeditidodatnudokumentacijukojomsedokazujedasunavedeneuslugezaistaipružene.Primerzatosu:
• Troškovimarketinga–primerciprospekata,plakata,snimljenireklamnifilmovi,fotografijereklamnihpanoa,bilbordaisl.;
Transfernim cenama multinacionalne kompanije često prebacuju plaćanje
poreza iz zemalja sa višim u zemlje sa nižim poreskim stopama.
67
• Uslugeistraživanjatržišta–rezultatiistraživanjaizprikupljenihianaliziranihpodataka;
• Konsultantskeusluge–raznipisaniielektronskizapisiuviduizrađenihelaborata,studija,zapisnikasasastanka,email pre pi ske;
• Troškovima na ge ment fee–ugovorokontroli iupravljanjukojimobveznikpoveravaupravljanje ivođenjeposlovadrugomdruštvu.Stimuvezi,skrećemopažnjuinaodredbuZakonaoprivrednimdruštvimačlan561.(udaljemtekstu:ZPD)(12)kojaukazujedasenaknadapoosnovuugovoraokontroliiupravljanjunemožeisplatitiako jekontrolisanodruštvoposlovalosagubitkom.Naknadazaperiodtokomkojegjekontrolisanodruštvoposlovalo sa gubitkommože se isplatiti u godini kadakontrolisanodruštvoostvaridobit,stimdanapotraživanjenaimeovenaknadenemaobračunavanjakamate.
VR STE IZ VEŠ TA JA O TRAN SFER NIM CE NA MA
Poreskiobveznikuzporeskibilanspodnosidokumentacijuotransfernim cenamau formi izveštaja.Dokumentovanje transfernihcenavršisedostavljanjem:
• Izveštajaotransfernimcenamauskraćenomobliku,ili• Izveštajaotransfernimcenamaupunomobliku.Izveštajotransfernimcenamauskraćenomoblikuporeski
obveznikmožedapodnesezatransakcijesapovezanimlicima,osim za zajmove i kredite, koje ispunjavaju jedan od sledećadvauslova:
• dajetransakcijasapovezanimlicemjednokratnaugodinizakojusepodnosiporeskibilansidanjenavrednostnijevećaod8.000.000dinara;
• daukupnavrednosttransakcijasajednimpovezanimlicemutokugodinezakojusepodnosiporeskibilansnijevećaod8.000.000dinara.
Sadržinaizveštajaotransfernimcenamauskraćenomoblikuimasledećeceline:
• opistransakcije;• vrednosttransakcije;• povezanolicesakojimjetransakcijaizvršena.Sadržina izveštaja o transfernim cenama u punom obliku
imasledećeceline:• analizugrupepovezanihlicakojojpripadaobveznik;• ana li zu de lat no sti; • funkcionalnuanalizu;• izbormetodazaproveruusklađenosti transfernihcenasacenamautvrđenimpoprincipu„vandohvataruke“;
68
• zaključak;i• priloge.Suštinskarazlikaizmeđunavedenihizveštaja,osimsadrži
ne,jesteutomedalipostojiobavezakorekcijeprihodairashodauskladusaprincipom„vandohvataruke“,odnosnodalipostojiobavezautvrđivanjavrednosti transakcijauskladusanavedenimprincipom.ObveznikkojijeuskladusaPravilnikom(7)utokugodine
zakojusepodnosiporeskiizveštajispuniouslovezadostavljanjeizveštajauskraćenomobliku,nijedužandautvrđujevred
nost transakcijeu skladu saprincipom„vandohvataruke“,nezavisnood togada li se iukojojmeri transfernacenapokojojjerealizovanatransakcijarazlikujeodtržišne.Pritome,trebaimatiuvidudaporeskiob
veznikimapravodasastaviizveštajuskraćenomoblikunezavisnoodtogasakolikopovezanihlicajeimaotransakciječijaukupnavrednostneprelazi8.000.000dinara.
SPE CI FIČ NI PRI ME RI IZ PRAK SE
Odobravanjezajmovaizmeđupovezanihlica
Uposlovnimodnosima izmeđupovezanih lica često se susrećemosasituacijamaukojimajednopovezanoliceodobravazajamdrugompovezanom licuusledpotrebaodržavanja tekućelikvidnosti.Odobravanjezajmovaizmeđupovezanihlicaistimuvezi(ne)ugovorenekamatejeodposebnogznačajasaaspektarazmatranjatransfernihcena.MinistarfinansijasvakegodinedonosiPravilnikokamatnimstopama(6)zakojesesmatradasuuskladusaprincipom„vandohvataruke“zapredmetnugodinu.Bitnojeistaćičinjenicudajeodređenoliceobveznikizrade
Izveštajaotransfernimcenamazapredmetnugodinupoosnovuzajmovaizmeđupovezanihlica,isamimtimimaobavezudauzporeskibilanspredaiizveštajotransfernimcenama,štonedajemogućnostobveznikudatajizveštajsastaviuskraćenojformitj.dužanjedaistidostaviupunomobimu.Finansijsketransakcijeizmeđupovezanihlicamožemogru
pisatinasledećinačin:• poreskiobveznikjeodpovezanoglicadobiobeskamatnizajaminijeiskazaorashodepoosnovuprimljenogbeska mat nog zaj ma;
• poreskiobveznikjeodpovezanoglicadobiozajamsakamatomiiskazaojerashodepoosnovuprimljenogzajma;
• poreskiobveznikjepovezanomlicudaobeskamatnizajaminijeiskazaoprihodepoosnovudatogzajma;
• poreskiobveznikjepovezanomlicudaozajamsakamatomiiskazaojeprihodepoosnovudatogzajma.
Transakcije manje od osam miliona dinara – pravo na skraćeni izveštaj.
69
Suština jedaporeskiobveznikkoji jeutokugodine imaosamo transakcije po osnovuprimljenih beskamatnih pozajmicapovezanihpravnihlicaisamimtimusvojimposlovnimknjigamanemaiskazanerashodepotomosnovu,nećeimatiobavezudapopunjavaObrazacOK,nitidaobračunavarashodpokamatnimstopama„vandohvataruke“.DalipostojiobavezapodnošenjaIzveštajaotransfernimcenamauzPoreskibilans?!StimuvezisvojstavjeizneloiMinistarstvofinansijaukojemjenavedenodaukoliko jeugovoromozajmuzaključenimizmeđupovezanihlicadefinisanodasekamataneobračunavaineplaća,obavezupodnošenjadokumentacijeuformiizveštajaimaisključivozajmodavac(MišljenjeMinistarstvafinansija,br.41300173/201604od18.7.2016.godine)(3;101104).Usuprotnom,ukolikojekamataizmeđupovezanihlicaugo
vorenaipotomosnovujeobveznikusvojimposlovnimknjigamaiskazaorashodekamataponavedenomosnovu,osimpodnošenjaIzveštajaotransfernimcenamaupunomobimuneophodnojedasprovededveproveretržišnostirashodakamataitroškovapotomosnovu.PrvousklađivanjepodrazumevaproverupostojanjakorekcijepoosnovuutanjenekapitalizacijenaObrascuOK,uskladusačlanom62.Zakona(11)iPravilnikomosadržajuporeskogbilansaidrugimpitanjimaodznačajazanačinutvrđivanjaporezanadobit pravnih lica (8).Drugi nivousklađivanjabipodrazumevaoproverupostojanjakorekcijeprimenompravila o transfernim cenama,u skladu saPravilnikomokamatnimstopama(6)kojedonosiministarfinansija.Takođe,trebaimatiuvidudaporeskiobveznikimapravodaumestokamatnestopekojajepropisanaodstraneministra,zapotrebeutvrđivanjaiznosakamatekojabiseobračunavalanazajamprimenikamatnestopekojeserazlikujuodpropisanih,alistimdatekamatnestopemorajubitiprimenjenejednoobraznozasvezajmoveikredite.Nasuprot primaocu beskamatnog zajma, obveznik koji je
uporeskomperiodudaobeskamatnizajamvrloverovatnoćebitiuobavezidakorigujeporeskuosnovicu.Postavljasepitanjekojukamatnustopućedavalacbeskamatnogzajmakoristitiprilikomobračunaprihodaodkamate!Obveznik se uvek može opredeliti da prihode od kama
taobračunauskladusaPravilnikomokamatnimstopama(6)kojidonosiministarfinansija.Međutim,ukoliko lice ispunjavauslovinterneuporedivosti,tejepodjednakimuslovima(sasličnim rokovima vraćanja, instrumentima obezbeđenja, mogućnošćukonverzijezajmova)uporeskomperiodudavaozajmovepovezaniminepovezanimlicima,možekoristitiinternukamatnu stopu iz ugovora o beskamatnomzajmunepovezanom licu,kojauovomslučaju iznosi 0%.Treba imatiuvidudaćepredporeskimorganimaobveznikdokazivatinavedeno
70
prilaganjemraspoloživedokumentacije(ugovoriozajmu),dokćeporeskiorganiuskladusanačelomfakticitetausvakomkonkretnomslučajurazmatratinavedenouzmogućnostzahtevanjadodatnedokumentacije.Nadrugojstrani,ukolikojeobveznikiskazaousvojimpo
slovnimknjigamanaračunima660i661prihodeodkamatapoosnovuodobrenogzajmapovezanompravnom licu,koristićekaoiuslučajuodobravanjabeskamatnihkreditainternouporedivekamatnestopeuslučajuispunjenjauslovatržišnosti,ilićeobračunatiprihodprimenomkamatnihstopapropisanihodstraneministrafinansija.Uslučajudaanalizapokažedasuutvrđeniprihodiodka
matauskladusaprincipom„vandohvataruke“većiodiskazanihprihodauposlovnimknjigamaobveznika,postojipozitivnarazlikakojaćeuvećatioporezivudobitobveznika.Usituacijida analiza pokažeda su iskazani prihodi po osnovu kamatauposlovnimknjigamaobveznikaveći,pojavljujesenegativnarazlikakojasemožekoristitisamoukolikopoosnovudrugihtransakcijasaistimpovezanimlicempostojipozitivnarazlika.Usuprotnom,negativnarazlikanijepredmetkorekcijeoporezivedobiti.
Dodatneuplatekojimasenepovećavaosnovnikapital
Upraksi se sve češće susrećemosa situacijamaukojima jednopovezanolicedrugompovezanomlicuvršidodatneuplatekojimasenepovećavaosnovnikapital.Zarazlikuodugovoraozajmukoji sezaključujuu skladu saZakonomoobligacionimodnosima(udaljemtekstu:ZOO)(13),dodatneuplatekojenepovećavajuosnovnikapitalregulisanesuZPD(12)ivršeseuskladusaosnivačkimaktomiliodlukomskupštine.Takođe,dodatneuplateodstranenerezidentnihpravnihlicasezarazlikuodkreditnihposlovaneprijavljujukodNBSuskladusaZakonomodeviznomposlovanju (10).ZPD (12) nije predvideomogućnostugovaranjakamatezauplaćenedodatneuplateiistemogubitivraćenečlanovimadruštvasamousituacijamakadanisupotrebnezapokrićegubitkadruštvailinamirivanjepoveriocadruštva,kaoiusituacijikadajedruštvouplatilocelokupniupisaniulog,štonijeslučajsadavanjemzajmova.Nakraju,isamoračunovodstvenoevidentiranjeserazlikuje.Dokseobavezepoosnovuzajmovaevidentirajuprekoračunagrupe41i/ili42,uzavisnostiodtogadaligovorimoodugoročnim/kratkoročnimpozajmicama,dodatneuplateosnivača(ukolikonijeutvrđenrokvraćanja)ćeseevidentiratiprekoračuna322–Statutarneidrugerezerve,atekpoodređivanjurokavraćanjabićereklasifikovaneuokvirugrupe41i/ili42.Iznavedenogproizilazidapoosnovutransakcijadodatnih
uplatanetrebaprimenjivatiprincip„vandohvataruke“.Treba
71
imatiuvidudaporeskiorgan,uskladusanačelomfakticiteta,možerazmatratisuštinuiformunavedenihuplataidaukolikozaključidajerečusimuliranomposlu,istetretirakaozajmove.
Prometzemljištaizmeđupovezanihlica
Usituacijikadaizmeđupovezanihlicautokuporeskogperiodapostojisamojednatransakcijakojaseodnosinaprometzemljištauiznosuvećemod8.000.000dinara,postavljasepitanjeobaveznostisastavljanja izveštajaupunomobimu.Sobziromnatodazemljištenijepredmetamortizacijeidanavedenatransakcijanemauticajaninaprihodeninarashodeobveznika,čakisamaanalizatržišnosticenepokojojjeizvršenprometnebimogladadovededokorekcijeprihodairashodaobveznikauporeskombilansu.Želimodaskrenemopažnjuinatodatransakcija nabavke zemljištamože da ima efekata na oporezivudobit(kapitalnidobitakiligubitak)obveznikaumomentudaljeprodajezemljišta,teiztograzlogaobvezniknemaograničenjadapoosnovunavedenogobavestiporeskuupravuotojtransakcijiiukažedanavedenanabavkanijeimalauticajnaoporezivudobitobveznika.
Transakcijesapovezanimlicemsakojimodnospovezanostipostojiukraćemperioduodperiodaizveštavanja
Ukolikoutokuporeskogperioda,naprimer,30.09.2018.godine,dođedopromenestatusapovezanostiizmeđudvapravnalicausmisluZakona(11),usled,recimo,prodajeudelakojeliceAimaupovezanompravnomlicuB,obapravnalicasudužnadauzporeskibilansdostaveiizveštajotransfernimcenama.Unjemu ćebiti prikazanemeđusobne transakcije ostvarene zaključnosadanom30.09.2018.godine,kao ivrednost tih transakcijapocenamakojebiseostvarilenatržištutakvihilisličnihtransakcijadasenijeradiloopovezanimlicima(princip„vandohvataruke“).SvojstavuvezisanavedenimpitanjemiznelojeMinistarstvofinansijauMišljenjubroj4130038/201504od27.07.2015.godine(2;162163).SvetransakcijekojepomenutalicaAiBostvareuperioduod01.10.2018.do31.12.2018.nesmatrajuse transakcijamaostvarenimizmeđupovezanih lica,paseutomsmislunećedaljerazmatrati.
UticajavansaiPDV-anautvrđivanjeiznosatransakcijaizmeđupovezanihlica
Prilikomutvrđivanjaukupnevrednostitransakcijasapovezanim licem za potrebe sastavljanja Izveštaja o transfernim cenama,najčešćesepostavljajusledećapitanja:Daliuvrednosttransakcijatrebauključitiiznosetransakcijapoosnovuprimljenih,odnosno,datihavansauporeskomperiodu?iDaliuvred
72
nosttransakcija trebauključiti i iznosobračunatogiplaćenogPDVa?Stimuvezi,svojstavjeizneloiMinistarstvofinansijaumišljenjubroj01100465/201704od21.06.2017.godine(1;140141),kojimnedvosmislenopotvrđujedasekodutvrđivanja ukupne vrednosti transakcija sa jednimpovezanim licemuciljuutvrđivanjaispunjenostiuslovazapodnošenjeizveštajauskraćenomobliku,vrednosttransakcijesapovezanimlicemutvrđujeuvrednostitetransakcijebezPDVa,pričemuse(uukupnuvrednosttransakcijasapovezanimlicem)neuključujevrednostdatih,odnosnoprimljenihavansa,shodnočlanu2.stav3.Pravilnika(7).UvrednosttransakcijeseneuključujeiznosPDVa,nezavisnoodtogadalijedrugastranaimalapravonaodbitakprethodnogporezailinije.Međutim,trebaskrenutipažnjuinaslučajkojisečestojavljaupraksi,aodnosisenadavanjeavansanajčešćezausluge,kojenisuinećebitipružene,odnosnonaprikrivanjepravnogposladavanjazajmapovezanomlicu.Utomslučaju,poreskiorganimogu,pozivajućisenanačelofakticiteta,navedenutransakcijuposmatratikaodavanjezajmapovezanomlicuinatajiznosobračunatikamatuuskladusaPravilnikomokamatnimstopama(6)zakojesesmatradasuuskladusaprincipom„vandohvataruke“.
Statusnapromena–pripajanjezavisnoglicamatičnomlicuutokuporeskogperioda
Ukoliko u toku poreskog perioda dođe do statusne promenepripajanjazavisnogpravnoglicamatičnompravnomlicu,postavljasepitanjekojesveobveznikdostavljanjaizveštajaotransfernimcenama,zakojiperiodikojisurokovizanjihovodostavljanje.Uzmimonaprimerdvalica,pravnoliceA(kojejematično)iB(zavisnopravnolice).PravnoliceBsenadan30.09.2018.godinepripajadruštvuAistatusnompromenomprestajedapostoji.Vrednost transakcija izmeđudruštvaA idruštvaBzaperiodod01.01.2018.do30.09.2018.prelaziiznosodRSD 8.000.000,00, te izveštaj o transfernim cenama trebasastavitiupunomobimu.Unavedenomslučaju,pravnoliceBsastavljavanredniporeskibilansnadanstatusnepromene,asamimtimdužnojedauznavedeniporeskibilansdostavii Izveštaj o transfernim cenama zaperiod od 01.01.2018. do30.09.2018.itourokuod60danaoddanastatusnepromene.Sadrugestrane,pravnoliceAkojemjepripojenopravnoliceBzaporeskiperiodod01.01.2018.do31.12.2018.sastavićeporeski bilans, uz koji prilaže i Izveštaj o transfernim cenama,pričemurazmatratransakcijekojejeimalosapovezanimlicemB samodomomenta pripajanja odnosno zaključno sa30.09.2018.godine.
73
ME TO DE ZA ANA LI ZU TRAN SFER NIH CE NA
Pravilnikom(7)jedefinisanodasemetodazaanalizutransfernihcenabirananivouvrstetransakcije,štoznačidasenajprimerenijametodaprimenjujenaosnovukonkretnogslučaja.OECDsmernicegrupišumetodezaproverutransfernihce
naudvekategorije:„tradicionalnitransakcionimetodi“i„metodi transakcionedobiti“ (5).OECDsmernicezahtevaju istraživanjeuvezisadostupnošćuipouzdanošćupodataka,stepenomuporedivostiizmeđukontrolisanihinekontrolisanihtransakcijaiosetljivošćupretpostavkinanedostatkeupodacimauciljuutvrđivanja adekvatnogmetoda zaodređene transakcije(iligrupetransakcija)kojeserazmatraju.Zakon(11;član61)propisujesledećemetodekodutvrđiva
njacenetransakcijepoprincipu„vandohvataruke“:• metodauporedivecenenatržištu;• metoda cene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu(metodatroškovauvećanihzabrutomaržu);
• metodapreprodajnecene;• metodatransakcionenetomarže;• metodapodeledobiti;• bilokojadrugametodakojom jemogućeutvrditi cenutransakcije po principu „vandohvata ruke“, poduslovomdaprimenametodaprethodnonavedenihuovomstavunijemoguća,ilidajetadrugametodaprimerenijaokolnostimaslučajaodmetodaprethodnonavedenihuovomstavu.
„Obveznik opisuje odlučujuće razloge za donošenje zaključkakojametodazaproveruusklađenostitransfernihcenasacenamautvrđenimpoprincipu“vandohvataruke”unajvećojmeri odgovaraokolnostimapodkojima supojedine transakcije izvršene. U skladu sa utvrđenimmetodom obveznikdefiniše uporedive transakcije ili uporediva nepovezana privrednadruštvanaosnovukojihjeutvrdiocenuilirasponcenauskladusaprincipom„vandohvata ruke“,ukolikonemožedakoristi interne (sopstvene)podatkeouporedivim transakcijama. Prilikomodabira uporedivih nepovezanihprivrednihdruštavaiuporedivihtransakcija,obveznikprvenstvenokoristipodatkekoji seodnosenaRepublikuSrbiju.Ukolikonaovajnačinnijemogućeutvrditiuporedivepodatke,analizasemožeproširitiinadrugedržave,stimdaseimauviduuporedivostuslovaposlovanjanatržištimatihdržavaitržištaRepublikeSrbije.“(7,član6,stav1i2)Priizborumetodetrebapoćiodanalizečinjenica,pričemu
jepotrebnosagledatisledećeaspekte:• prirodutransakcijakojesupredmetanalize;• do stup nost i po u zda nost po da ta ka za ana li zu;
74
• ste pen upo re di vosti između transakcija obavljenih potransfernimcenamasatransakcijamakojeseobavljajusailiizmeđunepovezanihlica,kadaseovetransakcijekoristezaproveruusklađenostitransfernihcenaobveznikasacenamautvrđenimpoprincipu„vandohvataruke“;
• primerenostkorišćenjafinansijskihpodatakanepovezanihlicazaanalizuusklađenostitransfernihcenapopojedinimvrstamatransakcijakojeobveznikobavljasapovezanimlicima;
• priroduipouzdanostpretpostavki.„Prilikomutvrđivanjacenetransakcijepoprincipu„vando
hvataruke“koristiseonametodakojanajvišeodgovaraokolnostimaslučaja,pričemujemogućekoristitiikombinacijuvišemetodakadajetopotrebno.“(11,član61,stav2).
Metodauporedivecenenatržištu
Uporediva tržišna cenamožebiti interna ili eksterna,uzavisnostiodtogadalijeobveznik(ilinjegovopovezanolice)realizovaotransakcijesanepovezanimlicimakojesuusvemuuporedivesakontrolisanomtransakcijom,ilitakvetransakcijenijerealizovaonego jeuspeodanatržištu identifikuje transakcijeizmeđueksternihnepovezanihlicakojesuusvemuuporedivesakontrolisanimtransakcijama.Internauporedivacenapostojiondakadaobveznikpružausluguiliprodajeproizvod(ilionkupujeproizvodiliprimauslugu)usličnimkoličinama,nasličnimtržištimaiposličnimuslovimapovezaniminepovezanimpravnimlicima.Takođe,internouporedivomcenomsmatraseionacenakojejeobveznikovopovezanoliceostvariloutransakciji sanepovezanimpravnimlicem,poduslovomdase tatransakcijaodvijapodsvimuporedivimuslovima.Trebaimatiuvidudaseporeduporedivostizaeksternece
nepropisujeinjihovajavnadostupnost.Nekiodjavnodostupnihizvorainformacijaoeksternimtržišnimcenamasu:•zaprometHOV:www.belex.rs(Beogradskaberza);• za promet poljoprivrednih proizvoda: www.proberza.
co.rs(ProduktnaberzauNovomSadu);•zaprometnepokretnosti:www.rgz.gov.rs(Republičkige
odetskizavod);•zaprometpolovnihvozila:www.registracijavozila.rsDabimetodauporedivetržišnecenemogladaseprimeni,
nekontrolisanatransakcijauporedivajesakontrolisanomukolikojeispunjenjedanoddvasledećakriterijuma:
a) nijednaodrazlika(akoihuopšteima)izmeđutransakcijakoje seupoređuju, ili između licakojaučestvujuutimtransakcijama,nesmenitimožeznačajnodautičenacenunaotvorenomtržištu;ili
75
b) akopostojeznačajnerazlike,prihvatljivopreciznekorekcijeiprilagođavanjamoguseizvršitiuciljueliminisanjatihrazlika.
Metodacenekoštanjauvećanezauobičajenuzaradu(metodatroškovauvećanihzabrutomaržu)
Metodacenekoštanjauvećanezauobičajenuzaradubazirasenatroškovimakojiproizilazeiztransakcijaprodajedobarailipružanjausluga,kojiseuvećavajuzaiznosbrutomaržeuzavisnostiodfunkcijakojesevrše,rizikakojisesnose,kaoiimovinekojasekoristi.Izsamedefinicijeproizilazidajekodprimeneovemetode
bitnoutvrditikojisetroškovimoguuključitiucenukoštanja,kaoiiznosuobičajenezarade,odnosnobrutomaržezakojisetroškoviuvećavaju.UskladusaPravilnikom(7),smernicamaOECDa(5)ira
čunovodstvenimstandardima,ucenukoštanjamoguseuključitidirektniiindirektnitroškoviproizvodnje,dokseoperativnitroškovineuključujuucenukoštanja.Budućidanavedenitroškovi variraju vremenom, prilikom utvrđivanja troškovneosnovicemožesekoristitiprosečnavrednostovihtroškovazaodređeniperiod.Takođe,Pravilnikom(7)jepredviđenoidaseprosečnavrednosttroškovamožeprimenjivatiiuslučajuodređivanjatroškovneosnovicezagrupuproizvodaiostalihgrupisanjakojasuneophodnauciljupostizanjavećeuporedivosti.Kaouporedivamaržamožesekoristiti:a) interno uporedivamarža – brutomarža ostvarena odstraneobveznikailičlanicegrupe,uuporedivojtransakcijisanepovezanimlicem;ili
b) eksternouporedivamarža –brutomaržaostvarenaodstranenepovezanihlicauuporedivojtransakciji.
Internebrutomarže imajuprednostuodnosunaeksternebrutomarže,međutim,ukolikonepostojeodgovarajućiuslovizaprimenuinternebrutomarže,koristisetržišnirasponbrutomaržikojeostvarujuuporedivanepovezanalicakojasepretežnobavesličnimtransakcijama.
Brutomarža=PrihododprodajeproizvodailiuslugaCenakoštanjapro iz vo da ili uslu ga x100Cenakoštanjaproizvodailiusluga
Transakcionabrutomaržakojuobveznikostvarujeutransakcijisapovezanimlicemupoređujesesatransakcionombruto maržom koju ostvaruju nepovezana lica koja se pretežnobavesličnimtransakcijama,itoprimenomstatističkogmetodakojimsebrutomaržeutransakcijamaizmeđunepovezanihlicadelenakvartile (prvikvartil,medijan–drugikvartil, trećikvartil).
76
Transakcionebrutomarže izmeđunepovezanih licautvrđuju se kao ponderisani neto prosek ostvarenih transakcionihbrutomaržiuperioduodtridopetgodina,stimdazavršnagodinanavedenogperiodatrebadabudeonagodinazakojusudostupnineophodnifinansijskipodaciubazamajavnodostupnihpodatakakojeobveznikkoristi(npr.APR).Tržišniraspon transakcionihbrutomaržipredstavljajubrutomaržekoje senalazeu rasponuodprvogdo trećegkvartila (interkvartilniraspon).
Pri me na: kod tran sak ci ja pro me ta po lu pro i zvo da, pro iz vod nje na ba zi du go roč nog ugo vo ra, pru ža nja uslu ga i za jed nič kog ko riš će nja opre me.
Metodapreprodajnecene
Metodapreprodajneceneutvrđujesenaosnovucenepokojojseproizvodprodajenepovezanomlicu,kojasekorigujezauporedivubrutomaržukakobiseutvrdilacenapoprincipu„vandohvataruke“zaistiproizvodkojijenabavljenodpovezanoglica.Ovametodajesvojuprimenunašlautrgovinskojdelatnosti,naprimerkoddomaćihtrgovinskihlanacačijisuosnivačistranadruštva ikojidaljevršeprodajunepovezanim licima ikojinedodajuznačajnuvrednostproizvodimakojedistribuiraju.Cena„vandohvataruke“seprimenomovemetodeutvrđujetakoštoseprihodiodprodajerobeumanjujuzaiznosuporedivebrutomarže.Akoporeskiobveznikvršiprodajurobeipovezaniminepovezanimlicima,koristiseinternauporedivamarža,aakoseprodajavršisamonepovezanimlicima,koristeseeksternouporedivemaržeuskladusapravilimazautvrđivanjetržišnograspona.
Brutomarža=PrihododprodajeNabavnavrednostprodaterobe
x100Prihododprodaje
Pri me na: kod di stri bu ci je pro iz vo da i mar ke tin ških ak tiv no sti ko je ne do da ju zna čaj nu vred nost
Metodatransakcionenetomarže(TNM)
Metodatransakcionenetomaržepodrazumevapoređenjenetoprofitnemaržekojuobveznikostvarujeutransakcijamasapovezanimlicimasanetoprofitnimmaržamakojesuostvareneusličnimtransakcijamasanepovezanimlicima,odnosnoizmeđunepovezanihlica.Zarazlikuodmetodecenekoštanjauvećanezauobičajenuzaraduimetodepreprodajnecene,kojesezasnivajunaprimenibrutomarže,metodaTNMobuhvataisveostaleposlovnerashode,tj.nesamodirektneiindirektnetroškoveproizvodnje,većioperativnetroškove.
77
Poputitransakcionebrutomarže,itransakcionenetomaržeizmeđunepovezanihlicautvrđujusekaoponderisaninetoprosekostvarenihtransakcionihnetomaržiuperioduodtridopetgodina,s timdazavršnagodinanavedenogperiodatrebadabudeonagodinazakojusudostupnineophodnifinansijskipodaciubazamajavnodostupnihpodatakakojeobveznikkoristi.Tržišniraspontransakcionihnetomaržipredstavljajunetomaržekojesenalazeurasponuodprvogdotrećegkvartila(interkvartalniraspon).MetodaTNM,uzavisnostiodokolnostiukojimaseprime
njuje,izračunavasekao:1)operativnadobituodnosunaprodaju,kojaseizračunava
posledećojformuli:
Transakciona netomarža=
Netodobitx100
Prihododprodaje
Pri me na: kod tran sak ci je na bav ke do ba ra od po ve za nih li ca u ci lju pro da je ne po ve za nim li ci ma.2)operativnadobituodnosunaoperativnetroškove,izra
čunavasekao:
Transakciona netomarža=
Netodobitx100
Operativnitroškovi
Pri me na: kod tran sak ci ja u ko ji ma ob ve znik pru ža uslu ge ili obavlja pro iz vod ne ak tiv no sti.3)operativnadobituodnosunaimovinu,izračunavasekao:
Transakciona netomarža=
Netodobitx100
Poslovna imovina
Pri me na: kod tran sak ci ja u ko ji ma ob ve znik vr ši pro iz vod ne ak tivno sti ko je zah te va ju zna čaj no an ga žo va nje sred sta va, kao i u slu ča ju ka pi tal no in ten ziv nih fi nan sij skih ak tiv no sti.4)„berry“pokazatelj,kaoobliktransakcionenetomarže,iz
računavasekao:
Transakciona netomarža=
Ukupnadobitx100
Operativnitroškovi
Pri me na: kod tran sak ci ja ko je se od no se na po sred nič ke ak tiv no sti.Pravilnikom (7) je definisano da korisnikmože koristiti i
drugeneto transakcionemaržeukolikokonkretna transakcijatozahteva,alidaistotakomorapružitidetaljnoobrazloženjetakvogpristupa.Nezavisnood izbora indikatoraTNM,uobzir seuzimaju
samooniprihodiirashodikojisudirektnoiliindirektnopovezanisarazmatranimtransakcijama.
78
Metodapodeledobiti
Zarazlikuodprethodnonavedenihmetodazautvrđivanjecenetransakcijepoprincipu„vandohvataruke“,kojesenazivajuonesidedmethods, imajućuuvidudagrupupovezanih licaneposmatrajukaojedinstvensistem,većkaozasebnapravnalica,metodapodeledobitipredstavlja twosidedmethod,budućidapovezanalicaposmatrakaoposlovnejedinicekojedelatnostobavljajuzapotrebegrupekojojpripadaju.Prematome,ovametodapolaziodukupnedobitisvihpovezanihlicakojaseostvariukontrolisanimtransakcijama,kojasezatimraspodeljujeuskladusaprincipom„vandohvataruke“.Prilikompodeledobitimoguseprimenitidvapristupa:• Analizadoprinosasticanjuprofitaukontrolisanojtransakciji rutinskih aktivnosti, upotrebe sredstava i preuzimanja rizika.Kadaza sticanjeprofitaukontrolisanojtransakciji posedovanje posebne intelektualne svojinenijeodvećegznačaja,zapodeludobitinastalepoosnovutransakcijeizmeđupovezanihlicanećebitipotrebnoobavljatidodatneanalize.
• Alokacijadobitikojaprevazilaziiznosdobitikojubinepovezanalicautransakcijikoja jeuporedivasakontrolisanomtransakcijomostvarilinakonalokacijedobitipoosnovurutinskihaktivnosti,upotrebesredstavaipreuzimanjarizika–rezidualnaanaliza.
Pri me na: ka da su ak tiv no sti po ve za nih li ca ob je di nje ne na na čin ko ji znat no ote ža va po seb nu ana li zu po je di nač nih tran sak ci ja iz među njih, ili ka da po sto ja nje vred ne i je din stve ne in te lek tu al ne svo ji ne one mo gu ća va pro na la že nje upo re di vih po da ta ka ko ji bi omo gu ći li da sva ko po ve za no li ce za seb no ana li zi ra us kla đe nost svo jih tran sfer nih ce na sa ce na ma utvr đe nim po prin ci pu „van do hva ta ru ke”.Bilokojadrugametodakojomjemogućeutvrditicenutran
sakcijepoprincipu„vandohvataruke“,poduslovomdaprimenametodaprethodnonavedenihuovomstavunijemogućailidajetadrugametodaprimerenijaokolnostimaslučajaodprethodnonavedenihmetoda.BudućidanijemogućeZakonom(11)iPravilnikom(7)ure
ditisveokolnostiislučajeve,Zakon(11)dozvoljavaporeskomobveznikudakoristibilokojudrugumetodukojomjemogućeutvrditicenutransakcijepoprincipu„vandohvataruke“,poduslovomdasepri tomnemožekoristitinijednaodpetprethodnonavedenihmetoda,ilidaćetametodadatipouzdanijuprocenucenetransakcijepoprincipu„vandohvataruke“,negodajekorišćenanekaodzvaničnihmetoda.
79
NO VE OECD SMER NI CE ZA TRAN SFER NE CE NE IZ 2017. GO DI NE
Kakoječlanom61aZakona(11)definisanodaćeministarfinansija,oslanjajućisenaizvoreuvezisaoporezivanjemtransakcijaizmeđupovezanihlicaOrganizacijezaekonomskusaradnjuirazvoj(OECD),kaoidrugihmeđunarodnihorganizacija,bližeureditiprimenuodredbičlanazakonakojeseodnosenatransfernecene,možemoočekivatidaćeseuskladusanovimsmernicamaOECDaiz2017.godineuskoromrokupromenitiiZakon(11)iPravilnik(7).IzmeneOECDsmernica(5)nastalesuuciljuusaglašavanja
saAkcionimplanomkojiobuhvata15akcijauciljusprečavanjaporeskeerozijeipremeštanjadobiti(ActionPlanonBaseErosionandProfitShifting)(4),itosa:
• Akcionom tačkom 4, koja podrazumeva ograničavanjeporeskeerozijeipremeštanjedobitikrozsmanjenjetroškovakamateidrugihfinansijskihplaćanja.Novinanijeznačajnajerjenašimzakonomvećpredviđenčlan62.kojiseodnosinautanjenukapitalizaciju,kojimjeograničeniznoskamatakoddugapremapovezanimlicima,gdesekaorashodmožepriznatiiznoskamateipripadajućihtroškovanazajamdovisinečetvorostrukevrednostiobveznikovogsopstvenogkapitala.
• Akcionomtačkom8,kojapodrazumevarazvijanjepravilakojaćesprečitiporeskuerozijuipremeštanjedobitikodprenosanematerijalneimovineizmeđučlanovagrupacije.Novinajedaseprinosikojisepripisujunematerijalnojimovinialocirajuentitetimakojivršeključnefunkcije u vezi sa istom (razvoj, unapređenje, održavanje,zaštituieksploataciju),anenužnonapravnogvlasnikanematerijalneimovineilidruštvokojejefinansira.
• Akcionomtačkom9,kojapodrazumevarazvijanjepravilakojaćesprečitiporeskuerozijuipremeštanjedobitikodtransferarizikailialokacijekapitalaizmeđučlanovagrupacije. Novina je definisanje procesa za identifikovanjerizikaušestkoraka,pričemuserizikalociraonojstranikojaimakontrolunadnjimikojaimafinansijskusposobnostzasnošenjedatogrizika.
• Akcionomtačkom10,kojapodrazumevarazvijanjepravilakojaćesprečitiporeskuerozijuipremeštanjedobitikodvisokorizičnihtransakcija,odnosnotransakcijakojeseneodvijaju,iliuizuzetnoretkimsituacijamaodvijajuizmeđutrećihlica.Novinajedasuuslugemenadžmentaikontroleprepoznatekaovisokorizičneusmisludaukolikosuprecenjenedovodedoerozijeporeskeosnovice.
• Akcionom tačkom 13, koja podrazumeva preispitivanjedokumentovanjatransfernihcena.Novinajedokumentovanjena trinivoa:Ma ster fi le (nanivougrupe);Lo cal fi le
80
(nanivouporeskogobveznika);iCountrу by co un try report CbCR(obrazaczaizveštavanjeoglobalnojalokacijiprihodaizmeđučlanicamultinacionalnekorporacije,plaćenomporezu,brojuzaposlenih,vrednostiimovineikapitala,iznosuneraspoređenedobitizasvakujurisdikcijuuokvirukoječlaniceMNEposluju).
UnovimOECDsmernicama(5)izmenjenojeipoglavljeIV,kojimsurevidiranesmerniceotzv. sa fe har bo urs pravilimausvojene još2013.godine,akojenavodedapravilnousta no vlje na sa fe har bo urs pra vi la mogu ublažiti obavezeusklađivanja i obezbediti veći stepen sigurnosti poreskimobveznicima.IzmeneseodnoseinapoglavljeVI–kojimjeuvedenamogućnostpojednostavljenogpristupa zameđukompanijskeuslugekojenedodajuznačajnuvrednost.
LI TE RA TU RA
Bilten–službenamišljenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.6/2017,strane140–141,MišljenjeMFbr.01100465/201704od21.06.2017.godine;dostupnona:http://mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/Bilten%20br_%206.pdf
Bilten–službenamišljenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.78/2015,strane162–163,MišljenjeMFbr.4130038/201504od27.7.2015.godine;dostupnona:http://mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2015/BILTEN%2078%202015.pdf
Bilten – službenamišljenja i stručnamišljenja za primenu finansijskihpropisa br. 78/2016, strane 101–104, Mišljenje MF br. 41300173/201604 od 18.7.2016. godine; dostupno na: http://mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2016/BILTEN%2078%202016.pdf
OECD(2013),ActionPlanonBaseErosionandProfitShifing,OECDPublishing.;dostupnona:http://dx.doi.org/10.1787/9789264202719en
OECD(2017),OECDTransferPricingGuidelinesforMultinationalEnterprisesandTaxAdministrations2017,OECDPublishing,Paris;dostupnona:http://dx.doi.org/10.1787/tpg2017en
Pra vil nik o ka mat nim sto pa ma za ko je se sma tra da su u skla du sa prin cipom„vandohvataruke“
Pra vil nik o tran sfer nim ce na ma i me to da ma ko je se po prin ci pu „van dohvatarike“primenjujukodutvrđivanjacenetransakcijameđupovezanimlicima(Sl.glasnikRS,br.61/2013i8/2014)
Pravilnikosadržajuporeskogbilansaidrugimpitanjimaodznačajazanačinutvrđivanjaporezanadobitpravnihlica(Sl.glasnikRSbr.20/14)
Priručnikzatransfernecene(2015);MilanNegovanović,FilipČubrić,GoranLazović;PrivredniSavetnik,Beograd
Zakon o deviznom poslovanju (Sl. glasnik RS, br. 62/2006, 31/2011,119/2012,139/2014i30/2018)
Zakonoporezunadobitpravnihlica(Sl.glasnikRS,br.25/2001,80/2002,80/2002 dr. za kon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 dr. za kon, 142/2014, 91/2015autentičnotumačenje,112/2015i113/2017)
Zakon o privrednim društvima (Sl. glasnik RS, br. 36/2011, 99/2011,83/2014dr.zakon,5/2015i44/2018)
Zakonoobligacionimodnosima (Sl. listSFRJ,br.29/78,39/85,45/89 odlukaUSJ i57/89,Sl. listSRJ,br.31/93 i “Sl. listSCG”,br.1/2003Ustavnapovelja)
TRANSFER PRICING – GUIDELINES AND METHODSSUMMARYKey words: related parties,transfer pricing report, taxpayers,methods, OECD guideli nes
The need for comprehensionof tran sfer pri cing ru les and regulations comes from complexityofprocess, increasingrisksandnumberofpartiesinvolvedin prosess. For the purpose ofbetter understanding of thismatter, it is crucial to considerrelated parties, the importanceof transfer pricing, types oftran sfer pri cing re ports. One of the key steps for determiningthevalueof transactionaccordingtoarm’slengthprincipleistochoosebest transferpricingmethod.Sincedomesticregulations follows theOECDpricinggu i de li nes, it’s im por tant to review guideline changes from2017.Theobjectiveof thispaper is to indicate the generaltransfer pricing rules that shouldbeapplied.
81
Jelena Pavlović
KA PI TAL NI DO BI CI I GU BI CI PO OSNO VU PRE NO SA NE PO KRET NO STI
REZIMEKljuč ne re či: kapitalni dobici igubici, drugi prenos uz naknadu,prodajnacena,nabavnacena, poreski (vanknjigovodstveni)postupak.
Utvrđivanjekapitalnihdobitakai gubitaka je poreski postupaku ko me se po re de pro daj na cena inabavnacena (neotpisanavrednost)kapitalneimovinenanačinkojijepropisanZakonomoporezunadobitpravnih lica.Pozitivna razlika između ovihvrednosti predstavlja kapitalnidobitak, koji se iskazuje i oporezuje u Poreskombilansu obveznika (pravnog lica),uonompo re skom pe ri o du ka da je iz vrše na pro da ja tj. pre nos imo vi ne uz na kna du u prav nom smi slu.
Je le na Pa vlo vić, re vi zor, RSM Ser bia, Be o grad; e-mail: je le na.pa vlo vic @rsm.rs
PREGLEDNI RADUDK:
doi: 10.5937/
KPI TAL NI DO BI TAK/GU BI TAK
Ka pi tal ni do bi tak/gu bi tak u po re skom smi slupredstavljarazliku izmeđupro daj ne i na bav ne cene imovinekoja jenedvosmislenodefinisanačlanom27.Zakonaoporezunadobitpravnih lica (udaljemtekstu:Zakon) (6).Shodnonavedenom paragrafu, „ka pi tal ni do bi tak predstavlja prihod kojiobveznikostvariprodajom,odnosnodrugimprenosomuz na kna du: (1) ne po kret no sti ko je je ko ri stio, odnosnokojeko risti kaoosnovno sredstvo zaobavljanjedelatnosti uključujućiine po kret no sti u iz grad nji;(2)pravaindustrijskesvojine;(3)udelaukapitalupravnihlicaiakcijaiostalihhartijaodvrednosti,kojeuskladusaMRS,odnosnoMSFIiMSFIzaMSP, predstavljaju dugoročne finansijske plasmane, osimobveznicaizdatihuskladusapropisimakojimaseuređujeizmirenjeobavezeRepublikepoosnovuzajmazaprivrednirazvoj,devizneštednjegrađanaidužničkihhartijaodvrednostičijijeizdavalac,uskladusazakonom,Republika,autonomnapokrajina,jedinicalokalnesamoupraveiliNarodnabankaSrbije; (4) investicione jediniceotkupljeneodstraneotvorenoginvesticionogfonda,uskladusazakonomkojimseuređujuinvesticionifondovi.“Neophodnojedabuduispunjenasledeća tri uslo vadabi
obveznikostvariokapitalnidobitakiligubitak,atosu:(1)da jeobveznikizvršioprenosimovineprodajom,odnosnodru gim pre no som uz na kna du;(2)dajerečoprenosuimovineisključivokojajenavedenaučlanu27.Zakona;i(3)dajerečoprenosupravasvojinekojeobveznikimananavedenojimovini,anenekogdrugog(užeg)pravanaistoj.Zarazlikuodporeskogaspekta,pojamkapitalnogdobit
ka(gubitka)u ra ču no vod stve nom smi slujedostaširi.Naime,
82
onoznačavadobitak iligubitakodotuđenjasvih ob li ka stal ne imovine.Todaljeznačida seporeskikapitalnidobici igubicineutvrđujupoosnovuprodaje,odnosnoprenosauznaknadunepokretnostiizgrađenihilistečenihradidaljeprodajekojesuprvobitnobileiskazanekaozalihe,odnosnostalnasredstvanamenjenaprodaji,zatimpoosnovuprodajeopreme,postrojenja,šuma,višegodišnjihzasada,osnovnogstada,udela,akcijaidrugihHOVkojesupribavljeneradidaljeprodaje(kratkoročnifinansijskiplasmani),itd.Takođe, u računovodstvu ovaj gubitak nastaje i prilikom
otuđenjastalneimovinebez na kna de.Sdrugestrane,kapitalnidobitak (gubitak) u smisluZakona, ne ostvaruje seu slučajubesteretnogprenosa (poklona) imovinekoja jedefinisanačlanom27.Zakona.Naime,ukolikoobveznikpoklanjanepokretnost koju je koristio kaoosnovno sredstvo svomosnivaču ilidrugom licu, tada sa aspekta Zakona ne ostvaruje kapitalnigubitak,bezobziraštotakavpoklonsaaspektaračunovodstvaimatretmanrashoda(poduslovomdataimovinaimaknjigovodstvenuvrednost)ievidentirasenaodgovarajućemračunugrupe57.Prenosimovinenatakavnačin,uvećinislučajevanemožesesmatratiizvršenimuposlovnesvrhe,tesegubitakpoovomosnovunećepriznatikaorashoduporeskombilansu(uskladusačlanom7a,stav1.tačke4.i8.Zakona,respektivno).
Pro da ja, odnosno dru gi pre nos uz naknadu, nepokretnostipredstavljanajčešćiosnovzautvrđivanjekapitalnihdobitakaigubitaka.Postojinizspecifičnostiuvezisanačinomutvrđivanjakapitalnogdobitkaigubitkapoosnovuprenosanepokretnosti,imajućiuvidudajetoimovinakojapodležeamortizaciji,različitimpravilimavrednovanjanakonpočetnogpriznavanja,naknadnimulaganjima,zatimsituacijukadanabavnacenanijeiskazanauposlovnimknjigamaobveznika,itd.Takođe,različitjepostupakutvrđivanjakapitalnihdobitakaigubitakauzavisnostiodtogadali jenepokretnostnabavljenapreiliposle1.januara2004.godine,kadajepočelaprimenaMRS/MSFI.Poredprodajeimovine,kapitalnidobitakmožeseostvariti
drugimprenosomuznaknadu.Poddru gim pre no som uz na knadu pod ra zu me va se i pre nos imo vi ne na osno vu ugo vo ra o razme ni.Upraksisepostavljalokaospornopitanjedalisekapitalnidobitakostvarujeiulaganjemimovine,kaonenovčaniulog,ukapitaldrugogpravnoglica.Budućidaseiuovomslučajuradioprenosuimovineuznaknadu,kapitalnidobitakostvarujeseiuslučajuulaganjaimovineizčlana27.Zakonaukapitaldrugogpravnoglica.Naime,obveznikulažeimovinuukapitaldrugogpravnoglica,azauzvratstičeudeoiliakcijeukapitalutogpravnoglicauvisinivrednostiuloženeimovine.Uranijimgodinamaseupraksikaospornopitanjeposta
vljaloda lipostojiobavezautvrđivanjakapitalnogdobitka ili
83
gubitkauslučajuprodajeobjekatauizgradnji,kojijeobveznikevidentiraona računu 026 – Ne kret ni ne u pri pre mi.Naime, izmenamaidopunamaZakonaskraja2015.godineizvršenojepreciziranječlana27.Zakona,premakomesekapitalnimdobitkomsmatraiprihodkojiobveznikostvariprodajom,odnosnodru gim pre no som uz na kna du ne po kret no sti ko je je ko ri stio,odno sno ko je ko ri stikaoosnovnosredstvozaobavljanjedelatnostiuklju ču ju ći i ne po kret no sti u iz grad nji,štojepotvrđenoiMišljenjemMinistarstvafinansija,br.43000108/201704od7.4.2017.godine(4,45).Navedenoseodnosinaobjektekojejeobveznikgradiozasvojepotrebe,akojejeprekrajaizgradnjeprodaouznaknadu.Dakle,oveodredbeneodnosesenaobjekatuizgradnjikojijeinicijalnobionamenjenprodaji,odnosnokojinijebionamenjenobavljanjudelatnosti.Naime,ukolikoobveznik(investitor)kojisebavi izgradnjomiprodajomstanovazapočneizgradnjuobjektakojijenamenjenprodajinatržištu,odnosnokojinenameravadakoristikaoosnovnosredstvo,pau tokuizgradnjeotuđitajobjekat,nećepostojatiobavezautvrđivanjakapitalnogdobitkapoosnovuotuđenja istog.Sdrugestrane,ukolikoobveznikzapočneizgradnjuposlovnezgradeusvrhuobavljanjadelatnosti,pajeprodaprenegoštosegradnjaokonča,postojiobavezautvrđivanjakapitalnogdobitkauporeskomperiodukadajerealizovanprenosimovineupravnomsmislu.Takođe,ukoliko je izvršena reklasifikacija i preknjižavanje saosnovihsredstavanastalnasredstvanamenjenaprodaji,obveznik je,uslučajuprodajeuznaknadu,dužandauporeskombilansuiskažekapitalnidobitaktj.gubitak.Kada je rečo in ve sti ci o nim ne kret ni na ma,upraksi semogu
dogoditisledećesituacije:nekretninajeprvobitnonamenjenaprodaji,ali jeumeđuvremenuizdavanauzakup,tejenakontogaprodata;
nekretninajeklasifikovanakaoinvesticionanekretnina,alijeprodatabezprethodnogizdavanja;
nekretninajedatanakorišćenjebeznaknade,pajeproda ta;
započeta je izgradnja investicione nekretnine sa ciljemizdavanja,alijepreokončanjaizgradnjeipočetkakorišćenjaprodata.
Usvimnavedenimslučajevimanekretninajekorišćenakaoosnovnosredstvo,ilijeutokuizgradnjebilanamenjenazaobavljanjedelatnosti (ili iznajmljivanje), te je obveznikdužandautvrdikapitalnidobitak iligubitak,što jepotvrđeno iMišljenjemMinistarstvafinansija,br.4300044/201704od7.3.2017.godine(3,110).
Ka pi tal ni do bi ci ili gu bi ci uno se se u Po re ski bi lans (PB 1 obra zac) u onom pe ri o du u ko me su na sta li, na na čin pro pi san Za ko nom.Dakle,obveznik(pravnolice)nepodnosinekuposebnuporesku
84
prijavuutrenutkuostvarenogkapitalnogdobitka,neobaveštavaotomePoreskuupravu,nitiobračunavaiplaćaporeznakapitalnidobitakodvojenoodporezanadobit,većsekapitalnidobitak(gubitak)iskazujeuporeskombilansuizatajiznospovećavailismanjujeporeskuosnovicu.Obveznikmožeimatikapitalandobitak(red.br.64PB1obrasca)ikadajeubilansuuspehaiskazaonetogubitak(AOP1065),aiusituacijikadauPoreskombilansu,posle svihkorekcijaprihoda i rashoda, iskažegubitak(red.br.56PB1obrasca).Utojsituacijiosnovicuporezanadobitpredstavlja iznoskapitalnogdobitka, jer jeuPB1obrascuformulatakopostavljenadanemožedaseprebija iznoskapitalnogdobitkasaporeskimgubicimaizostalihtransakcija.Jošpreciznije,kapitalnidobitakiligubitakutvrđujeseuonomporeskomperioduukomejerealizovanprenosimovi ne u prav nom smi slu.Toznači,zazaključenjeugovoraoprodaji(prenosu)imovinekodkojihjeneophodnapisanaformaioveraugovorakodnotara,relevantanjedatumovereugovorazaodređivanjeperiodaukomećeseizvršitioporezivanjekapitalnihdobitaka (gubitaka).Naprimer,Ugovorokupoprodajiobjektaoverenjekodnotaraudecembru2017.godine,dokjeprimopredaja i naplata izvršena u januaru 2018. godine. Kapitalnidobitak(gubitak)trebautvrditiuporeskombilansuza2017.godinujerjeutojgodiniizvršenprenospravaraspolaganjanaobjektu,bezobziraštosuprimopredajainaplataizvršeniujanuaru2018.godine.UtvrđivanjekapitalnogdobitkailigubitkauskladusaZa
konommožemorazumetikaopo re ski (vank nji go vod stve ni) po stupak,jerjekapitalnidobitak(gubitak)uračunovodstvenomsmislu, priznat krozBilans uspeha, veoma retko jednakdobitku(gubitku)uporeskomsmislu.Takavslučajmogaobi se javitikodprodajenepokretnostikojanijevrednovanapofervrednosti,kadabiračunovodstvenaamortizacijabilajednakaporeskojamortizaciji.Usvimostalimslučajevima,neophodnojeposebnoutvrditikapitalnidobitakiligubitak,uskladusapropisima,jeruglavnomnećebitijednakdobitkuiligubitkukojijepriznatuBilansuuspeha.
PRO DAJ NA CE NA ZA SVR HE UTVR ĐI VA NJA KA PI TAL NIH DO BI TA KA/GU BI TA KA
Podpr o daj nom ce nom,zasvrhuodređivanjakapitalnogdobitkase,shodnočlanu28.Zakona,smatraugo vo re na ce na,odnosnouslučajuprodajepovezanomlicuizčlana59.Zakona,tr žiš na cena,akojeugovorenanižaodtržišne.Naime,uslučajuprodajetj.prenosauznaknadunepokret
no sti ne po ve za nom li cu,prodajnomcenomsmatraseugo vo re na
85
ce na,nezavisnoodtogadalijemanjailivećaodtržišne.Međutim,kodprodajetj.prenosauznaknadunepokretnostipo ve zanom li cu,prodajnomcenomsesmatra:ugovorenacena,akojetacenajednakailivišaodtržišne;tržišnacena,ukolikojeugovorenacenanižaodtržišne.Tržišnu cenu za potrebe utvrđivanja kapitalnog dobitka
utvrđuje poreski obveznik (u skladu saprincipom samooporezivanja)iporedijesaugovorenomcenom.Nadležniporeskiorganupostupkuporeskekontroleimapravodautvrdidrugačijutržišnuvrednostuskladusačlanom11,stav1Zakonaoporeskompostupkuiporeskojadministraciji(7).Kaougovorenaodnosnotržišnacenauzimasece na bez po re za
na pre nos ap so lut nih pra va,uslučajuprenosanepokretnostikojijepredmetoporezivanjatimzakonom.Ukolikoseradioprenosunepokrenostiizčlana27.ZakonakojijeoporezivPDVom,kaoprodajnacenauzimasece na bez PDVa(MišljenjeMinistarstvafinansija,br.43000126/201704od22.6.2017.godine)(5,139).Shodnočlanu60. stav6.Zakona,obvezniknemaobavezu
sastavljanjaizveštajaotransfernimcenamapoosnovutransakcijasapovezanimlicem,koja jeosnovzautvrđivanjekapitalnogdobitka(gubitka),nezavisnoodtogadalijerečoizveštajuupunomiliskraćenomobliku.Naime,obveznikkojijeizvršioprenos imovine iz člana27.Zakona svompovezanom licu, apritomnijeimaonekedrugetransakcijesanjim,nemaobavezusastavljanjaizveštajaotransfernimcenama.Sdrugestrane,obveznik koji je izvršioprodaju imovine iz člana 27.Zakonapovezanomlicu,ali je imaoidrugetransakcijesapovezanimlicimapoosnovukojihpostojiobavezasastavljanjaizveštajaotransfernimcenama,utomizveštajunećeimatiobavezuiskazivanjatransakcijakojesuosnovzautvrđivanjekapitalnihdobitkailigubitaka.
NA BAV NA CE NA ZA SVR HE UTVR ĐI VA NJA KA PI TAL NIH DO BI TA KA/GU BI TA KA
Na bav na ce na za svrhe utvrđivanja kapitalnih dobitaka (gubitaka),premačlanu29.stav1.Zakona, jestecenapokojoj jeobveznik stekao nepokretnost, umanjena po osnovu poreskeamortizacije (obračunata po amortizacionoj stopi od 2,5%).Preciznije,nabavnacenatj.vrednostnepokretnostipredstavljafakturnucenuuvećanuzazavisnetroškovenabavke,uskladusapropisimaizoblastiračunovodstva,iumanjenazaporeskuamortizaciju.Prilikomprodajene po kret no sti u iz grad nji,nabavnucenu(vrednost)činiukupaniznostroškovaizgradnjekojisudodanaprodajeiskazaniuposlovnimknjigamaobveznika,uskladusapropisimaizoblastiračunovodstva.
86
Nabavnacenaonihne po kret no sti ko je su na ba vlje ne pre 1. ja nua ra 2004. go di ne je cenapokojoj jeobveznik stekaonepokretnost, umanjenapo osnovu amortizacije i uvećanapo osnovurevalorizacije,uskladusapropisimaoračunovodstvukojisuseprimenjivalidokraja2003.godine,kaoiumanjenapoosnovuporeskeamortizacijeod1.1.2004.godinedodanaotuđenja.Osnovicuzaobračunporeskeamortizacijepredstavljanabavnavrednostinepokretnostinadan31.decembar2003.godine.Nabavna cenane po kret no sti ko je su na ba vlje ne na kon 1. ja nu a ra 2004. go di ne,tj.odpočetkaprimeneMRS/MSFI,neuvećavasepoosnovurevalorizacije.
Na knad na ula ga nja u ne po kret nost ko ja su pri zna ta u skla du sa MRS/MSFIikojauvećavanjunabavnuvrednostsredstva,trebada se priznaju kao uvećavanje nabavne vrednosti za potrebeutvrđivanjakapitalnogdobitka,premaMišljenjuMinistarstvafinansija, br. 413002744/201004od2.12.2010.godine (1, 15).Takođe, u slučaju rekonstrukcije investicione nekretnine, nabavnavrednostpokojoj je ista stečenauvećava se zakapitalizovananaknadnaulaganja(rekonstrukciju),premaMišljenjuMinistarstva finansija, br. 4300700088/201104 od 12.7.2011.godine(2,111).
Uko li ko ce na pokojoj jenepokretnostnabavljenani je is kaza na u po slov nim knji ga ma obveznika, nabavna cena za svrheodređivanjakapitalnogdobitkajetržišnacenanadannabavkekojuutvrđujenadležniporeskiorgan.Ukolikojeobvezniknadležnomporeskomoraganudostaviozahtevzaprocenutržišnevrednostinepokretnostinadannabavke,aontuvrednostnijeutvrdiourazumnomroku,obveznikupreostajejedinaalternativadasamostalnoiliuzangažovanjestručnoglicaizvršinjenuprocenu,itakoobračunakapitalnidobiltak(gubitak).Zane po kret nost ste če nu pu tem osni vač kog ulo ga,odnosnopo
većanjemosnivačkoguloga,nabavnacenajestetržišnacenanepokretnostinadanunosauloga.Uslučajukada je izvršenana knad na pro ce na vred no sti ne po
kret no sti, a efe kat pro ce ne je is ka zan kao re va lo ri za ci o na re zer va,tadaefekatproceneneutičenautvrđivanjenabavnevrednostinepokretnostizasvrheutvrđivanjakapitalnihdobitaka iligubitaka,jerpoosnovuprocenefervrednostinijebilopriznavanjaprihodaperioda.Kadajerečonekretninamakojeseuskladusaračunovod
stvenimpolitikamaprocenjujupo fer vred no sti kroz bi lans uspe ha (in ve sti ci o ne ne kret ni ne),nabavnacenazasvrhuutvrđivanjakapitalnogdobitka(gubitka)sekorigujenaprocenjenu(fer)vrednost, utvrđenuu skladu saMRS, odnosnoMSFI i usvojenimračunovodstvenimpolitikama,ukolikojepromenanafervrednostiskazivanaucelinikaoprihodperiodaukojemjevršena,anakontogaseumanjujezaobračunatuporeskuamortizaciju.
87
PRI ME RI OB RA ČU NA KA PI TAL NIH DO BI TA KA/GU BI TA KA
Unastavkusuprezentiraniprimeriobračunakapitalnihdobitaka(gubitaka)zanekeodnajčešćihsituacijakojesesusrećuupraksi.
Primerprodajenepokretnostikojajenabavljenapre1.1.2004.godine,auračunovodstvusevrednujeponabavnojvrednostiObveznikjekrajemmaja2018.godineprodaograđevinskiobjekatzaRSD35.000.000,00,koji jenabavljenkaoosnovnosredstvo2002.godine.Nadan31.12.2003.godinenabavnavrednostobjektauvećanazarevalorizacijuiznosiRSD28.000.000,00.Stoparačunovodstveneamortizacijeiznosi2%.
Red ni broj Po zi ci ja I znos
1. Pro daj na ce na 35.000.000,00
2.
Nabavnavrednostizposlovnihknjiganadan31.12.2003. go di ne, od no sno ce na po ko joj je obveznikstekaoimovinu,uvećanazare va lo ri za ci ju sto pom ra sta ce na na ma lo do tog da tu ma
28.000.000,00
3.Iznosamortizacije(ispravkevrednosti)zaperiododstavljanjanekretnineuupotrebudo 31.12.2003. go di ne
500.000,00
4.Iznosporeskeamortizacijepostopiod2,5%,za pe riod od 1.1.2004. do tre nut ka pro da je (red.br.2x2,5%x(14+5/12))
10.091.666,67
5.Usklađenanabavnacenatj.neotpisanavred nost po po re skim pr o pi si ma (red.br.2red.br.3red.br.4)
17.408.333,33
6. Ka pi tal ni do bi tak po po re skim pr o pi si ma (red.br. 1 - red.br. 5) 17.591.666,67
7.Iznosračunovodstveneamortizacijepostopiod2%,zaperiodod1.1.2004.dotrenutkaprodaje(red.br.2x2%x(14+5/12))
8.073.333,33
8. Ukupnaispravkavrednosti(red.br.3+red.br.7) 8.573.333,33
9. Neotpisanavrednostporačunovodstvenimpropisima(red.br.2red.br.8) 19.426.666,67
10. Računovodstvenidobitak(red.br. 1 -red.br. 9) 15.573.333,33
Zbog različitih stopa amortizacije po poreskim i računovodstvenim propisima, na dan prodaje objekta neotpisana vrednostu računovodstvuveća jeodneotpisanevrednostiupreskomsmislu,pajeiztograzlogakapitalnidobitakuporeskomsmisluvećioddobitkaoprodajeuračunovodstvu.Uporeskom
88
bilansuza2018.godinunared.br.4unosiseiznosdobitkaodprodaje(RSD15.573.333,33),anared.br.59.unosiseiznoskapitalnogdobitkapoporeskimpropisima(RSD17.591.666,67).
Primerprodajenepokretnostikojajenabavljenaposle1.1.2004.godine,auračunovodstvusevrednujeponabavnojvrednostiObveznik je kupio građevinski objekat krajem oktobra 2014.godinepoceniodRSD45.000.000,00.Objekatjeprodatkrajemjuna2018.godinepoprodajnojceniodRSD41.000.000,00.Stoparačunovodstveneamortizacijeiznosi2%.Kapitalnidobitaktj.gubitakobračunaćemonasledećinačin:
Red ni broj Po zi ci ja I znos
1. Pro daj na ce na 41.000.000,00
2. Nabavnavrednost,odnosnocenapokojojjeobveznikstekaoimovinu 45.000.000,00
3.
Iznosporeskeamortizacijepostopiod2,5%,zaperiodamortizacije(odtrenutkastavljanjanekretnineuupotrebudotrenutkaprodaje,tj.reklasifikacijenapozicijustalneimovinenamenjeneprodajiuskladusaMSFI5)(red.br.2x2,5%x(3+8/12))
4.125.000,00
4. Neo t pi sa na vred nost po po re skim pro pi si ma (red.br.2red.br.3) 40.875.000,00
5. Ka pi tal ni do bi tak po po re skim pro pi si ma (red.br. 1 - red.br. 4) 125.000,00
6.Iznosračunovodstveneamortizacijepostopiod2%,oddananabavkedodanaprodaje(red.br.2x2%x(3+8/12))
3.300.000,00
7. Neotpisanavrednostporačunovodstvenim propisima(red.br.2red.br.6) 41.700.000,00
8. Računovodstvenigubitak(red.br.7-red.br.1) 700.000,00
I u ovom slučaju imamo različite stope amortizacije u računovodstvu i prema poreskim propisima. Iznos neotpisanevrednosti po poreskim propisima predstavlja nabavnu cenuzapotrebeutvrđivanjakapitalnogdobitkaodnosnogubitka.Ukonkretnomprimeru,obveznikjeuračunovdstvuostvariogubitakodprodajenepokretnostiodRSD700.000,00iiskazujegauPoreskombilansuza2018.godinunarednombroju5,dokjepremaporeskimpropisimaostvariokapitalnidobitakodRSD125.000,00injegaiskazujenarednombroju59PB1obrasca.
PrimerprodajenepokretnostikojaseprocenjujepofervrednostiDruštvojeumaju2018.godineprodalograđevinskiobjekatzaRSD32.000.000,00,kojijekaoosnovnosredstvonabavljen2002.
89
godine.Društvopomenutunepokretnostuposlovnimknjigamavrednujepofervrednosti.Dana31.12.2003.godine(nakonrevalorizacije),nabavnavrednostobjektaiznosi25.000.000,00,aispravkavrednostiRSD500.000,00.Dana 1.1.2004. godine Društvo je izvršilo procenu po fer
vrednostiuskladusausvojenimračunovodstvenimpolitikamazanaknadnomerenjegrađevinskihobjekata.ProcenjenavrednostobjektajeRSD42.500.000,00,aispavkavrednostiiznosiRSD1.500.000,00.Nijesepromeniokorisnivektrajanjaovogobjektanakonprocene.Stoparačunovodstveneamortizacijeiznosi1,5%.
Red ni broj Po zi ci ja I znos
1. Pro daj na ce na 32.000.000,00
2.Nabavnavrednostobjekta(poslerevalorizacijeza2003.godinu)tj.osnovicazaporeskuamortizaciju
25.000.000,00
3. Ispravkavrednostido31.12.2003. 500.000,004. Neotpisanavrednost(red.br.2red.br.3) 24.500.000,00
5. Poreskaamortizacijazaperiodod1.1.2004.dodanaprodaje(red.br.2x2,5%x(14+5/12)) 9.010.416,67
6. Ukupnoobračunataporeskaamortizacijaiprenetaispravkavrednosti(red.br.5+red.br.3) 9.510.416,67
7. Neo t pi sa na vred nost po po re skim pro pi si ma (red.br.2red.br.6) 15.489.583,33
8. Ka pi tal ni do bi tak po po re skim pro pi si ma (red.br. 1 - red.br. 7) 16.510.416,67
9. Pro ce nje na vred nost na dan 1.1.2004. 42.500.000,00
10. Ispravkavrednostinadan1.1.2004.(utvrđenaprocenom) 1.500.000,00
11.Iznosračunovodstveneamortizacijepostopiod1,5%,od2004.godinedodanaprodaje(red.br.9x1,5%x(14+5/12))
9.190.625,00
12. Ukupnaispravkavrednostinakonprocene (red.br.10+red.br.11) 10.690.625,00
13. Neotpisanavrednostporačunovodstvenimpropisima(red.br.9red.br.12) 31.809.375,00
14. Računovodstvenidobitak(red.br.1-red.br.13) 190.625,00
U datom primeru, zbog različitih stopa amortizacije poporeskim i računovodstvenimpropisima,kao i zbog različiteosnovicezaamortizacijunadanprodaje,neotpisanavrednosturačunovodstvujeznatnovećaodneotpisanevrednostipoporeskimpropisima. Iz tog razloga je i dobitak odprodaje kojijeu računovodstvu iskazanuokvirukonta670dalekomanjiodkapitalnogdobitkapoporeskimpropisima.ObveznikćeuPoreskombilansuza2018.godinunarednombroju4iskazati
90
iznosodRSD190.625,00,dokćenarednombroju59unetiiznosodRSD16.510.416,67.
Primerprodajeinvesticionenekretninekojaseprocenjujepofervrednosti
Društvojeumartu2018.godineprodaloinvesticinunekretninuzaRSD50.000.000,00,akojajenabavljenauavgustu2012.godinepoceniodRSD45.000.000,00.Obvezniknavedenunepokretnostprocenjujepofervrednostikrozbilansuspeha.Dana31.12.2017.godineizvršenajeprocenakojomjeutvrđenodafervrednostinvesticionenekretnineiznosiRSD47.000.000,00.Fervrednostujednopredstavljaneotpisanuvrednosturačunovodstvunadanprodaje(neobračunavaseračunovodstvenaamortizacija).NabavnacenazapotrebeobračunakapitalnogdobitkadobijasepremaodredbamaZakona,premasle de ćoj for mu li:Nabavnavrednostinvesticionenekretnineumomentustica
nja mi nusporeskaamortizacijaoddananabavkedodanaproda je plusprihododusklađivanjavrednostipoosnovuprocene
Red ni broj Po zi ci ja I znos
1. Pro daj na ce na 50.000.000,00
2. Nabavnavrednostobjektatj.osnovicazaporeskuamortizaciju 45.000.000,00
3. Poreskaamortizacijaoddananabavkedodanaprodaje(red.br.2x2,5%x(5+7/12) 6.281.250,00
4. Neo t pi sa na vred nost po po re skim pro pi si ma (red.br.2red.br.3) 38.718.750,00
5. Pro ce nje na vred nost na dan 31.12.2017. 47.000.000,00
6. Prihoddousklađivanjavrednostipoosnovuprocene(red.br.5red.br.2) 2.000.000,00
7. Nabavnacenazapotrebeobračunakapitalnogdobitka(red.br.4+red.br.6) 40.718.750,00
8. Ka pi tal ni do bi tak po po re skim pro pi si ma (red.br. 1 - red.br. 7) 9.281.250,00
9. Neotpisanavrednosturačunovodstvu (jednakajered.br.5) 47.000.000,00
10. Računovodstvenidobitak (re d.br . 1 - red. br. 9) 3.000.000,00
Ukonkretnomprimeru,obveznikjeuračunovdstvuostvariodobitakodprodajeinvesticionenekretnineodRSD3.000.000,00iuPoreskombilansuza2018.godinuga iskazujenarednombroju4,apremaporeskimpropisimajeostvariokapitalnidobitakodRSD9.291.250,00injegaiskazujenarednombroju59PB1obrasca.
91
LI TE RA TU RA
1. Bilten–Službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.12/2010,str.15,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/bilten%20122010.pdf
2. Bilten–Službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.78/2011,str.111,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/bilten%20782011.pdf
3. Bilten–Službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.3/2017,str.110,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/BILTEN%2032017.pdf
4. Bilten–Službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.4/2017,str.45,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/Bilten%204%202017.pdf
5. Bilten–Službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.6/2017,str.139,dostupnona:
http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/Bilten%20br_%206.pdf
6. Zakon o porezu na dobit pravnih lica (Sl. glasnik RS, br. 25/2001,80/2002, 80/2002 dr. za kon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 dr. za kon, 142/2014, 91/2015autentičnotumačenje,112/2015i113/2017)
7. Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (Sl. glasnikRS,br.80/2002,84/2002 ispr.,23/2003 ispr.,70/2003,55/2004,61/2005, 85/2005 dr. za kon, 62/2006 dr. za kon, 63/2006 is pr. dr. za ko na, 61/2007, 20/2009, 72/2009 dr. za kon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 is pr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016, 108/2016 i30/2018)
CAPITAL GAINS AND LOSSES ON PROPERTY TRANSFERSSUMMARYKey words: capital gains and losses, second transfer for consideration, selling price, purchase price, tax (treasury) procedure
The determination of capitalgainsandlossesisataxprocedure inwhich the sellingpriceandthepurchasepriceofcapitalassetsarecomparedinthemannerprescribedbytheCorporate Income Tax Law. Thepositive diference betweenthesevaluesisthecapitalgain,whichisreportedinthetaxbalanceofthetaxpayer(legalentity),duringthetaxperiodwhenthesalewasmade,ie,transferofpropertywithafeeinthelegal sense.
MESTOTOUSRETAUSRETA
www.rsm.globalwww.rsm.global
93
Gordana Milošević
ELEK TRON SKI DO KU MENT KAO RA ČU NO VOD STVE NA IS PRA VA
REZIMEKljuč ne re či: elek tron ska fak tura,identifikacionaoznaka,kvalifikovanipotpis,uslugeodpove re nja, ve ro do stoj na is pra va
Do no še njem Za ko na o elek tronskom do ku men tu, elek tron skoj identifikaciji iuslugamaodpove re nja u elek tron skom po slova nju i nje go vim stu pa njem na snaguuoktobru2017.godine,Republika Srbija je usaglasilasvoju zakonsku regulativu saeIDAS (electronic ID And Services) regulativom Evropskeunije i regulisala nove oblastielek tron skog po slo va nja. Zakon o elek tron skom do ku mentu, elektronskoj identifikaciji iuslu ga ma od po ve re nja u elektron skom po slo va nju do pri no si pro ce su di gi ta li za ci je i mo derni za ci je jav ne upra ve, ko ji za cilj ima omogućavanje građanimaiprivrednimsubjektima jednostav ni jeg pri stu pa uslu ga ma kojepružajunadležniorganijavnevlasti,odnosnobržeg,jefinijegiefikasnijegposlovanja.
Gor da na Mi lo še vić, re vi zor, RSM Ser bia, Be o grad; e-mail: gor da na.mi lo se vic @rsm.rs
PREGLEDNI RADUDK:
doi: 10.5937/
ZA KON SKE OD RED BE
DabiZakonoelektronskomdokumentu,elektronskojidentifikacijiiuslugamaodpoverenjauelektronskomposlovanju(udaljemtekstu:Zakon)mogaodasesprovodi,predviđenojedonošenje17podzakonskihakatakojimasedefinišuelektronskaidentifikacija,elektronskadostavaičuvanjedokumenata,potpisiuslugeodpoverenja.Dosadajedonetopetpodzakonskihakata.OsnovneodredbeZakonaodnosesena:elektronskido
kument,autentikaciju,uslugeodpoverenja,elektronskipečatielektronskipotpis,naprednielektronskipotpis,uslugeelektronske dostave... U cilju jednostavnijeg razumevanjanastavkateksta,nasamompočetkudajemopojašnjenjanekihodnavedenihpojmovadefinisanihčlanom2Zakona.Elektronski dokument je skup po da ta ka sa sta vljen od
slova, brojeva, simbola, grafičkih, zvučnih i videomaterijala,uelektronskomobliku (8, član2 stav1 tačka4).Tojesvakidokumentkoji jeuelektronskomobliku(uvordu,PDFu,ekselu...)nezavisnoodtogakakojeinicijalnonastao.Veomajebitnodaelektronskidokumentimaodređeninivozaštite.Prvinivozaštiteelektronskogdokumentapodrazumevaidentifikacijukorisnika(identifikacionaoznakafirme,adresa,nazivfirme,PIB),doksedruginivozaštiteodnosinakvalifikovanielektronskipotpis.Kvalifikovanielektronskipotpisjeznačajanakodođedonekogspora.Autentikacija jeprocesprovere identitetapravnoglica,
fizičkoglicailifizičkoglicausvojstvuregistrovnogsubjektauključujućiproveruintegritetaiporeklapodatakazakojesepretpostavljadaihjetolicestvorilo,odnosnoposlalo(8,član2stav1tačka9).Prviputsesusrećemosapojmom
94
provereidentitetapravnoglicauelektronskomposlovanjuionseodnosinaupotrebukvalifikovanogelektronskogpečata,kaoreprezentaidentitetapravnoglica.Usluga elektronske dostave je uslu ga pre no sa po da ta ka
elektronskimputemuokvirukojepružalacuslugeobezbeđujedokazeopostupanjusaprenesenimpodacima,uključujućidokazslanjaiprijemapodataka,čimeseprenesenipodacištiteodrizikagubitaka,krađe,oštećenjaodnosnobilokojihneovlašćenihpromena(8,član2stav1tačka41).Elektronskomdostavomćesebavitipružaociuslugaodpoverenja.Uslugaodpoverenjajeelektronskauslugakojaolakšavapo
slovnuaktivnostizmeđudveilivišestrana,pričemusezasnivanatomedapružalacuslugestranamagarantujeverodostojnostpojedinihpodataka(8,član2stav1tačka15).Pružalacuslugeodpoverenjajepravnoliceilifizičkoliceu
svojstvuregistrovanogsubjektakojepružajednuilivišeuslugaodpoverenja(8,član2stav1tačka16).ZakvalifikovaneuslugeodpoverenjakojepružajuregistrovanipružaociuslugaodpoverenjaimajupravodakoristeznakpouzdanostikojidodeljujeMinistarstvo.ZnakpouzdanostisekoristidostupanjaRepublikeSrbijeučlanstvoEvropskeunije.Prilikomzaključenjaugovorasapružaocimauslugeodpoverenjajakojebitnovoditiračunadatajpružalacposedujenavedeniznak,odnosnodasenalazinalistiMinistrastva.Kvalifikovaneuslugeodpoverenjasu:• izdavanjekvalifikovanihsertifikatazaelektronskipotpis;• uslugaupravljanjakvalifikovanimsredstvomzakreira
nje elek tron skog pot pi sa;• uslugavalidacijekvalifikovanogelektronskogpotpisa;• izdavanjekvalifikovanihsertifikatazaelektronskipečat;• uslugaupravljanjakvalifikovanimsredstvomzakreiranjeelektronskogpečata;
• uslugavalidacijekvalifikovanogelektronskogpečata;• izdavanjekvalifikovanihelektronskihvremenskihžigova;• uslugakvalifikovaneelektronskedostave;• uslugaizdavanjakvalifikovanihsertifikatazaautentikacijuvebsajtova;
• uslugakvalifikovanogelektronskogčuvanjadokumenata.Vremenskižigoznačavadatumivremeodređenogdogađa
ja, odnosnokada je zaključenodređenipravniposao.Onzapravogarantujedajeodređenidokumentodređenogdatumazaključen.Kvalifikovani elektronskipotpis je skuppodatakauelek
tronskomobliku,kojisupridruženiilogičkipovezanisadrugimdigitalnimpodacimasaciljemdase:potvrdipraviidentitetiautentičnostosobekojapotpisujedokument,utvrdivaljanostpotpisanihpodatakaiobezbedinjihovazaštitaprilikompreno
95
sa,utvrditačnostelektronskihdokumenata,onemogućiporicanjeodgovornostinavećpotpisanidokument.Elektronski potpis zapravo predstavlja zamenu za ručni
potpis.Njimesemogupotpisatidokumentaonline ilidirektnonaračunarugdedirektnoinastajuuizvornojverziji.Dokumentkojijeovakopotpisan(faktura,ugovor,poreskaprijava...)imaistopravnodejstvokaodajepotpisanipečatiranručnonapapiru.Međutim,trebaimatiuvidudaelektronskipotpis:• nijeskeniraniručnipotpis,jerovakavpotpisnijevalidan,
ni je po uz dan;• nijedigitalnaslikaručnogpotpisa,većjeonlajnpotpis.Elektronskisertifikatjeneophodankakobielektronskipot
pis mogao da se koristi. On predstavlja dokument kojim sepotvrđujevezaizmeđupodatakakojiproveravajuelektronskipotpisiidentitetalicakojejepotpisnik.Postoji razlika izmeđuelektronskogpotpisakoji jekvalifi
kovanionogkojinijekvalifikovan:• kvalifikovanimpotpisomgarantujeseidentitetpotpisnika,garantujese integritet (samostalnost)edokumentaionemogućavamenjanjesadržajatogidrugihdokumena ta i
• elektronskimpotpisomsepotvrđujeidentitetpotpisnikaelektronskogdokumenta.
Kvalifikovanelektronskipotpismogukoristitiovlašćenafizičkalica(odstranepravnoglica)dazastupajupravnolice,kaoifizičkalica.Kvalifikovanielekrtonskisertifikatiizdatipre27.oktobra2017.godinenaosnovuZakonaoelektronskomdokumentukojijeprestaodavaži,važićesvedoistekarokanakojisuizdati.Zakonom je predviđeno da će inspekcijski nadzor spro
vođenja usluga odpoverenja vršiti Inspekcija za elektronskuidentifikacijuiuslugeodpoverenjauelektronskomposlovanju.Predviđenesunovčanekaznezaprekršajepružalacakvalifikovaneuslugeodpoverenjaurasponuod50.000do2.000.000dinara,azakorisnikekvalifikacionihuslugaod50.000do200.000dinara.
Elektronskafaktura
MinistarstvofinansijaiMinistarstvotrgovine,turizmaitelekomunikacijaRepublikeSrbijedonelisudokumentpodnazivomObjašnjenjeuvezisaizdavanjemiknjiženjemračuna(faktura)upapirnomielektronskomoblikubezupotrebepečata ipotpisa.NavedenimObjašnjenjemjekonstatovano:• Pravnalicaipreduzetnicimogusvojefakturedaizdajuupapirnomilielektronskomobliku;
96
• Fakturakojajenastalaupapirnomoblikunemoradasadržipečatipotpisovlašćenoglica;većjedovoljnodaimaidentifikacionuoznaku;
• Pravna lica i preduzetnici nemajuobavezuda fakturu,koja je izvornonastalauelektronskomobliku,odštampaju,nitidajeoveravajupečatomipotpisom;
• Fakturanastalauelektronskomoblikuilidigitalizacijom(skeniranafaktura),nemorabitipotpisana,većjedovoljnodasadržiidentifikacionuoznaku(4).
Dabiračunkoji je izdatuelektronskomoblikubiovalidanuskladusaZakonomoračunovodstvu,osimopštegzahtevadasadržisvepodatkepotrebnezaknjiženjeuposlovnimknjigamatakodaseizračunovodstveneispravenedvosmislenomogusaznati osnov,vrsta i sadržajposlovnepromene,potrebno jedasadržipotpisilidruguidentifikacionuoznakuodgovornoglica,odnosnolicaovlašćenogzaizdavanjeračunovodstveneisprave.Račun,knjižnozaduženje(odobrenje)iostaladokumentaci
jauelektronskomoblikunemoradabudepotpisanakvalifikovanimelektronskimpotpisom,alimoradasadržiidentifikacionuoznakuodređenoglicapomoćukojegsedokumentmožedovestiuvezusadotičnimlicem.Ovakvomdokumentusenemožeosporitipunovažnost,dokaznasnaga,samozatoštojeuelektronskomobliku.Pojam „identifikaciona oznaka“ predstavlja svaku oznaku
kojajednoznačnoodređuje,odnosnoupućujenaodgovornolice,odnosnolicekojejeovlašćenozaizdavanjeračunovodstveneisprave.Dakle,tomožebitiimeiprezime,potpis,faksimil,elektronskipotpisisl.,kaoikombinacijapomenutihilidrugihoznaka.Ako seodgovorno liceodlučidakao identifikacionuoznakukoristisvojelektronskipotpis,istimorabitiformiranuskladusaZakonomoelektronskompotpisukaoobičanilikvalifikovan.Identifikacionomoznakomsemožepotvrditiiverodostojnostračunovodstveneispraveprilkomprijema,kadaliceod go vor no za kon tro lu do ku men ta iz vr ši kon tro lu i kon sta tu je verodostojnostistog.Saglasno članu 7 stav 1Zakona o računovodstvu, pravna
lica ipreduzetnici suuobavezida internimaktomuredeorganizaciju računovodstva i odrede licakoja suodgovorna zazakonitostiispravnostnastankaposlovnihpromenaisastavljanjaikontroleračunovodstvenihispravaoposlovnojpromeni.Samimtim,ukolikoprilikomizdavanjafakturapravnoliceilipreduzetnikkoristi“identifikacionuoznaku”umestopotpisa,internimaktomjeneophodnobližeureditikojeodgovornolice,odnosnolicekojejeovlašćenozaizdavanjetihfakturaištasesmatra“identifikacionomoznakom”(15).Prilikomzaključenjaugovoraizmeđuprivrednihsubjekata
preporučljivojedasedefinišeupotrebaidentifikacioneoznake
97
nadokumentimakojićeserazmenjivati,kaoinakojinačinćeseistadostavljati.Sveovokakobiseizbeglasumnjauverodostojnostispravakojesuosnovzaevidentiranjeposlovnihpromena.Pojedinim propisima je precizirano u kojim oblastima se
elektronskidokumentnemožekoristiti,odnosnokadajeneophodansvojeručnipotpis:
• prav ni po slo vi ko ji ma se vr ši pre nos pra va svo ji ne na ne po kret no sti ili ko ji ma se usta no vlja va ju dru ga stvar na pra va na ne po kret no sti ma;
• izjavastrankeidrugihučesnikauostavinskompostupku,formazaveštanjaiugovoriizoblastinaslednogprava(ugovoroustupanjuiraspodeliimovinezaživot,ugovorodoživotnomizdržavanjuisporazumiuvezisanasleđem);
• ugovoroutvrđivanju imovinskihodnosa izmeđubračnihdrugova;
• ugovororaspolaganjuimovinomlicakojimajeoduzetaposlovnasposobnost;
• ugo vo ri o po klo nu;• drugipravniposlovi ili radnjezakoje jeposebnimzakonomilipropisomizričitoodređenaupotrebasvojeručnogpotpisaudokumentimanapapiruilioverasvojeručnogpotpisa.
Svojeručnipotpissezahtevakakobisvezainteresovanestranemogledasepouzdajuuistinitostipravnadejstvatogdokumenta,zboglakšegdokazivanjauslučajueventualnogspora.Članom25stav3Zakonaoprivrednimdruštvima(Sl.glasnik
RS,br.44/2018)propisanojedadruštvonijedužnodaupotrebljavapečatuposlovnimpismimaidrugimdokumentimadruštva.Izostanakpečataneutičenaverodostojnostteisprave(14).
Dostavljanjeračunovodstvenihispravaelektronskimputem
Najjednostavnijinačindostavljanjaelektronskimputemjeputemimejla,alisedostavljanjeračunovodstvenihispravamoževršiti iposebnimsoftveromkojivršidostavljanjeprekointerneta, kreiranjem klauda sa dokumentacijom i dr. („cloud“ jeuslugakojanudineograničenekoličinesvihresursa(harddisk,procesor,memorijaidr.)ondakadasunamzaistapotrebniiuonojmerikojaodgovaranašimpotrebamaitotakoštosvemožemosamostalnodakontrolišemo.Onnamusvakomtrenutkupružamogućnostpristupaaplikacijama,podacima,servisimaza čuvanjepodataka ine tražiodkorisnikapoznavanjefizičkelokacijesistemakojipružaservis).Faktureuvordu,PDFu,ekseluilidrugomelektronskomformatu,ukolikosadržeidentifikacionuoznaku(skeniranpotpis),ilioneupapirnomobliku
98
kojesudigitalizovane,mogusedostavljatiputemimejladrugimprivrednimsubjektima,alitakavnačindostavljanjamorabitidefinisanugovoromiinternimaktima.Potpisivanjejednogprimerka primljenog računa od lica odgovornog za kontroluračunovodstvenihispravakodprimaocadokumentajezapravopotrebadaseobezbedidokazoverodostojnosti ispraveuslučajuutuženjapotraživanja.Ukolikoseračunkojijeprimljenputem imejlane štampa,odgovorno licemoradaodobridokumentzaknjiženje,istoputemimejla.Uskladusačlanom13Zakona,primalacelektronskogdokumentailipružalacuslugeelektronskedostaveizdajepotvrduoprijemuelektronskogdokumenta.Onamožebitisačinjenauformielektronskogdokumenta.Dakle,dabisedokazalouručenjefakture,odnosnoobaveštenjedužnikaopostojanjuduga,štojeznačajnosaaspektamogućnostiutuženjanaosnovuverodostojneisprave,nijeneophodnodakupackojijeelektronskimputemdobioelektronskufakturuodgovoriputemimejla,dovoljnojedaprodavacdobijeobaveštenjedajeimejluspešnostigaouprijemnosandučekupca(nezavisnoodtogadalijekupacistiipročitao).Oddatumaprijemafakturekrećedatečevalutaplaćanja.PremaZakonu o parničnompostupku, rešenje o platnom
nalogu,presuda,rešenjeprotivkogjedozvoljenaposebnažalbaipravnilekdostavljaseličnostranci,odnosnozakonskomzastupnikuilipunomoćnikunemogusedostavitielektronskimputem,jertonepredstavljaličnodostavljanje(11,član141stav1)(11).Premačlanu36stav10Zakonaoporeskompostupkuipo
reskojadministraciji,jedanodnačinanakojisemožedostavitipo re ski akt je do sta va elek tron skom poš tom uko li ko se po re ski obvezniksaglasisatimnačinomdostavljanja(13).IznavedenogproizilazidaćepunomprimenomZakona,žalba,tužbaidrugidokumentkojiimakarakterpodneskauupravnompostupku,ukolikosekreirauelektronskomobliku,potpisanelektronskimpotpisomodstraneodgovornoglicamoćidasedostaviporeskomorganuelektronskimputem,prekopružaocauslugekvalifikovaneelektronskedostave.
Prinudnanaplatapotraživanjanaosnovuelektronskogdokumenta
Dabiračunuelektronskomoblikuimaodokaznusnaguupostupku izvršenja, odnosno statusverodostojne isprave,neophodnojedaimakarakteroriginala,kaoidapostojimogućnostdokazivanjaprijematogdokumentaodstranedužnika,kakobisedokazalodajedužnikbioobaveštenosvojojobavezi.Račundomaćeg ili stranog lica, sa otpremnicom ili drugimpisanimdokazomotomedajeizvršnidužnikobavešten,premačlanu52stav2Zakonaoizvršenjuiobezbeđenju,verodostojnesuis
99
prave(10).Bezobzirananačinkreiranjafakture,neophodnojedapostojiotpremnicailidrugipisanidokumentkojisvedočidajedužnikobaveštenoobavezi.Članom12stav4Pravilnikaoevidencijiprometa(5)propisanojekojeelementetrebadasadržeračunovodstveneispravekojepraterobu(brojidatumisprave,poslovno ime,PIB i adresu isporučioca robe,prevoznika,primaoca,mestoiadresuisporuke,ime,prezimeipotpisodgovornoglicaisporučioca,nazivrobe,količinu).Akootpremnicakojapratifakturunijepotpisanaodstraneodgovornoglicaprimaoca,takavračunnećebitipodobanzautuženje,jerzapravopotpispredstavljadokazdajedužnikobaveštenoobavezi.Prepreka zamogućnost utuženja na osnovu elektronskogdokumentabilajenemogućnostobezbeđivanjaelektronskogpotpisanaotpremniciodstraneprimaoca.UsvajanjemZakonastvorenisuuslovidasenavedenapreprekaprevaziđe.Kakojošuveknisudonetisvipodzakonskiaktiijošnijeza
živelaprimenaZakona,zafakturekojimajeisteklavalutaplaćanja, izdate u elektronskom obliku, a planira se zahtevanjeprinudnenaplatepotraživanjailiutuženje,ipakjepoželjnopretogaposlatidužnikuopomenupredutuženje,kaoiodštampanufakturukoja jepotpisana.Naovajnačinbisesprečilabilokakvasumnjauverodostojnost isprave idužniknebimogaočaknidapokušadaosporavadajeoduguobavešten.Zakonoizvršenjuiobezbeđenjuzahtevadaizvršnipoveri
lacuzpredlogoizvršenjupriloživerodostojnuispravuuoriginalu,ilioverenukopijuiliprepis.Ovoonemogućavazamenupotpisanaračunimaidentifikacionomoznakom.Tekkadasesteknuuslovizadostavljanjeračunauelektronskomoblikunadležnomsudu,bićemogućepotpisivanjeračunaiidentifikacionomoznakom,imajućiuvidudaseelektronskidokumentuelektronskomformatusmatraoriginalom.
100
Dolazimodozaključkada fakture idruge ispravenaosnovukojihseprinudnimputemmožetražitinaplatapotraživanja,akojenisupotpisanesvojeručnimilielektronskimpotpisom,većdrugomidentifikacionomoznakom,nemogubitipodobnezautuženje.
Kopijaelektronskogdokumenta
Originalnielektronskidokumentjedokumentkreiranuelektronskom formatu. Kada se odštampa kopija elektronskogdokumenta,morabitiidentičnaspoljnojformielektronskogdokumenta,tjmorasevidetipotpisipečat(akojeelektronskidokumentpotpisan ipečatiran).UskladusaZakonom,kopija elektronskogdokumenta će imati istudokaznu snagukaooriginalukolikosukumulativnozadovoljenisledećiuslovi:
• da je štam pa nje elek tron skog do ku men taizvršenopodnadzoromfizičkoglica,ovlašćenoglicafizičkoglicausvojstvuregistrovanogsubjekta,iliovlašćenoglicapravnoglica, licakoje je ovlašćeno zaoverupotpisa, rukopisa iprepisauskladusazakonomkojimseuređujeoverapotpisa,rukopisaiprepisa;
• da je isto vet nost odštam pa nog pri mer ka elek tron skog do kumen ta sa ori gi na lom po tvr đe na,uznapomenuda je rečoodštampanomprimerkuelektronskogdokumenta:svojeručnimpotpisomfizičkog lica, svojeručnimpotpisomovlašćenoglicafizičkoglicausvojstvuregistrovanogsubjekta,odnosnoovlašćenoglicapravnoglica,odstranelicakojejeovlašćenozaoverupotpisa,rukopisaiprepisa(8,član12,stav1).
Ukolikonisukumulativnoispunjeninavedeniuslovi,kopijaelektronskogdokumentanećeimatiistudokaznusnagukaooriginal.
MišljenjaMinistarstvaFinansijauvezisaelektronskimdokumentom
Ministarstvofinansija je izdalonekolikomišljenjakoja seodnosena: računbezpečata ipotpisa ipravoodbitkaprethodnogporeza,elektronskidokumentipopis.UskladusaMišljenjemMinistarstva,pečatipotpisnisuobaveznielementiračuna(MišljenjeMinistarstva finansija broj 0110000703/201604 od27.9.2016.)(2,str.2124)ukolikosuispunjeniopštiusloviizčlana28.ZakonaoPDVu,kojiglasi:„PravonaodbitakprethodnogporezaobveznikmožedaostvariakodobranabavljenauRepubliciiliizuvoza,uključujućiinabavkuopreme,kaoiobjekata završenjedelatnosti i ekonomskideljivih celinauokvirutihobjekata(udaljemtekstu:objektizavršenjedelatnosti),
101
odnosnoprimljeneusluge,koristi ili će ihkoristiti zaprometdobaraiusluga:1)kojijeoporezivPDV;2)zakojiuskladusačlanom24.ovogzakonapostojioslobo
đenjeodplaćanjaPDV;3)kojijeizvršenuinostranstvu,akobizatajprometpostojalo
pravonaodbitakprethodnogporezadajeizvršenuRepublici.Pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik može da
ostvariakoposeduje:1)računizdatodstranedrugogobveznikauprometuoiz
nosuprethodnogporeza,uskladusaovimzakonom;2)dokumentoizvršenomuvozudobaraukojemjeiskazan
PDVidokumentkojimsepotvrđujedajeiskazaniPDVplaćenprilikomuvoza.IudrugimslučajevimapropisanimZakonomoPDVu.Obveznikmožedaostvaripravonaodbitakprethodnogpo
re za u ro ku od pet go di na od is te ka go di ne u ko joj je ste kao ovo pravo.“(12,član28).Pravonaodbitakprethodnogporezamožedaseostvariikadaseračundostavljaelektronskompoštom(elektronskidokument).AkoobveznikPDVaimaračunprethodnogučesnikauprometuobveznikaPDVakojimujedostavljenimejlom,imapravanaodbitakprethodnogporeza ako su ispunjeniuslovizaostvarivanjepravapropisaniZakonomoPDVu.Možemozaključitidanačindostavljanjanijeodznačajazaostvarivanjepravanaodbitakprethodnogporeza.UjuluovegodineMinistarstvofinansijajeizdaloiMišljenje
uvezisapopisomimogućnošćusastavljanjauelektronskomobliku.UskladusaZakonomoračunovodstvu,pravnolice,odno
snopreduzetnik,dužnojedanapočetkuposlovanjaizvršipopisimovineiobaveza,vrednosnoikoličinski.Takođe,pravnolice,odnosnopreduzetnik,vršipopis imovine iobaveza iusklađujestanjepoknjigamasastanjempopopisunakrajuposlovnegodine.Pravilnikomonačinuirokovimavršenjapopisaiusklađivanjaknjigovodstvenogstanjasastvarnimstanjem(6)uređenisunačinirokovivršenjapopisa.Nakonobavljanjapopisa i sastavljanja, Izveštajo izvršenompopisu,zajednosapopisnimlistamaiodlukamanadležnogorganapravnoglica,odnosnopreduzetnika,dostavljasenaknjiženjeradiusklađivanjaknjigovodstvenogstanjasastvarnimstanjem.„Imajućiuvidunavedeno, sobziromdasepopisvršika
kobiseknjigovodstvenostanjeuskladilosastvarnimstanjem,kaoičinjenicudaseizveštajopopisuipratećadokumentacijamogusmatrati računovodstvenim ispravamauskladusaZakonom(naosnovukojihsesprovodeodgovarajućaknjiženjauposlovnimknjigama),mišljenjasmodasesaaspektaprimene
102
propisaoračunovodstvu,izveštajopopisukaoipratećadokumentacijazanjegovosastavljanjemogusastavitiuelektronskomoblikuipotpisatielektronskimpotpisomuskladusazakonom,osimakoopštimaktomkonkretnogpravnoglica,odnosnodrugimpropisomnijedrukčijeuređeno.”
(MišljenjeMinistarstvafinansija,br.01100473/201808od2.7.2018.godine)
LI TE RA TU RA
1. Biltenslužbenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.12/2016,str.62,MišljenjeMinistarstvafinansija,broj43000149/201604 od 12.12.2016.
dostupno na: http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2016/Bilten%2012%202016.pdf
2. Biltenslužbenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.9/2017,str.21,MišljenjeMinistarstvafinansija,broj0110000703/201604 od 27.9.2016.
dostupno na: http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2016/Bilten%209%202016.pdf
3. Mišljenje Ministarstva finansija, broj 01100473/201808 od2.7.2018. go di ne
4. Objašnjenjeuvezisaizdavanjemiknjiženjemračuna(faktura)upapirnomielektronskomoblikubezupotrebepečataipotpisa401004169/20176 od 12.12.2017.
5. Pravilnikoevidencijiprometa(Sl.glasnikRS,br.99/2015i44/2018dr.zakon)
6. Pravilnik o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenogstanjasastvarnimstanjem(Sl.glasnikRS,br.118/2013i137/2014)
7. Zakonoelektronskomdokumentu(Sl.glasnikRS,br.51/09)8. Zakonoelektronskomdokumentu,elektronskoj identifikaciji iuslu
gama od poverenja u elektronskom poslovanju (Sl. glasnik RS, br.94/2017)
9. Zakonoelektronskompotpisu(Sl.glasnikRS,br.135/2004)10.Zakon o izvršenju i obezbeđenju (Sl. glasnik RS, br. 106/2015,
106/2016autentičnotumačenje i113/2017autentičnotumačenje)
11.Zakonoparničnompostupku(Sl.glasnikRS,br.72/2011,49/2013odlukaUS,74/2013odlukaUSi55/2014)
12.ZakonoPDVu(Sl.glasnikRS,br.84/2004,86/2004ispr.,61/2005,61/2007,93/2012,108/2013,6/2014usklađenidin. izn.,68/2014dr.zakon,142/2014,5/2015usklađenidin.izn.,83/2015,5/2016usklađenidin.izn.,108/2016,7/2017usklađenidin.izn.,113/2017,13/2018usklađenidin.izn.i30/2018)
13.Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (Sl. glasnikRS,br.80/2002,84/2002 ispr.,23/2003 ispr.,70/2003,55/2004,61/2005, 85/2005 dr. za kon, 62/2006 dr. za kon, 63/2006 is pr. dr. za ko na, 61/2007, 20/2009, 72/2009 dr. za kon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 is pr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016, 108/2016 i30/2018)
14.Zakonoprivrednimdruštvima(Sl.glasnikRS,br.44/2018)15.Zakonoračunovodstvu(Sl.glasnikRS,br.62/2013i30/2018)
ELECTRONIC DOCUMENT AS ACCOUNTING DOCUMENTSUMMARYKey words: electronic invoice, identificationmark,qualifiedsignature, trust services, authenticdocument
With the adoption of the Lawon Electronic Document, Electronic Identification and TrustServices in Electronic CommerceanditsentryintoforceinOctober 2017, the Republic ofSerbiaharmonizesitslegislationwith eIDAS (electronic ID andservices) in the regulations oftheEUandregulatesnewareasof electronic business. Law onElectronic Document, Electronic Identification and Trust Services in Electronic Commercecontributes to the process ofdigitization and modernizationofpublicadministration,whichaims to provide citizens andbusinesses with easier accesstoservicesprovidedbycompetentpublicauthorities,or faster, cheaper andmore efcientoperations.
103
Marko Vranić STRUČNIRADUDK:
doi: 10.5937
RAS HO DI OBEZ VRE ĐE NJA IMO VI NE - ASPEK T PO RE ZA NA DO BIT
Računovodstvenistandardizahtevajuodentitetadanasvakidansastavljanjafinansijskihizveštajaobezbedidokazedajevrednostimovinejednakailivišaodnjenenadoknadivevrednosti,tj.daizvršitestiranjenaobezvređenje.Kaoposledicanaknadnogvrednovanjaimovinejavljajuseprihodiirashodiodusklađivanjavrednostiimovinekojiseevidentirajuuokvirugrupa68i58.Priznavanjerashodapoosnovuobezvređenjaimovineu
Poreskombilansuregulisanoječlanom22vZakonaoporezunadobit.Predmetovogčlana je imovinaentiteta,osimpotraživanjaifinansijskihplasmana.Član22vZakonadefinišesledeće:’„Nateretrashodauporeskombilansunepriznajuse rashodinastalipoosnovuobezvređenja imovine,kojeseutvrđujekaorazlikaizmeđunetosadašnjevrednostiimovineutvrđeneuskladusaMRS,odnosnoMSFIinjeneprocenjenenadoknadivevrednosti, ali sepriznajuuporeskomperioduukomejetaimovinaotuđena,odnosnoupotrebljena, odnosnoukome jenastalooštećenje te imovineusledvišesile.“Međutim,primenaovogzahtevaupraksinije toliko jednostavna, prvenstveno zbogpostojanja transakcijakojesemogutumačitinarazličitenačine.PozicijeuPoreskombilansunakojimaseiskazujukorek
cijepoosnovuusklađivanjavrednostiimovinesusledeće:
Red ni broj O pis
35. Rashodipoosnovuobezvređenjaimovine
36.Rashodipoosnovuobezvređenjaimovinekojisepriznajuuporeskomperioduzakojisepodnosiporeskibilans,aukomejetaimovinaotuđena,upotrebljenailijedošlodooštećenjateimovineusledvišesile
REZIMEKljuč ne re či:obezvređenjeimovine,poreskinepriznatirashod,otuđenje imovine, poreski bilans
Pitanjeobezvređenjaimovineupraksičestonijeugrađenouredovneračunovodstveneprocedurekompanija.Dabiseobezbedilapotpunausaglašenostsaračunovodstvenim i poreskimpropisima, potrebno je uspostaviti sistem beleženja ovihpromena kako za računovodstvenetako izaporeskesvrhe.Osnovni zahtev za priznavanjerashoda po osnovu obezvređenjaimovine,uskladusačlanom 22v Za ko na o po re zu na dobit, jesteda jeobezvređenaimovina otuđena, upotrebljena ili uniš te na usled de lo va nja vi še si le. Da kle, za poš to va nje zahteva iz člana 22v Zakona,odsuštinskogjeznačajapravilno definisati pojam otuđenja ipravilnorazdvojitiperiodukomsu nastali rashodi po osnovuobezvređenjaiperiodukomjeobezvređenaimovinaotuđena.
Marko Vranić, re vi zor, RSM Serbia, Be o grad; e-mail: marko.vranic @rsm.rs
104
Kao što se iz samognaziva pozicijamože zaključiti, osnovniizazovjesterazdvojititransakcijeuvezisaobezvređenjemimovinenaperiodkadajeobezvređenjeizvršenoikadajeobezvređenaimovinaotuđena.Poziciječijepromenenajčešćedovodedoiskazivanjakorek
cijanaovimpozicijamaPoreskogbilansasusledeće:• Nekretnine,postrojenjaioprema;• Učešćaukapitalu;• Zalihe.Da bi ovo pitanja analizirali na odgovarajući način, u na
stavkusudataobjašnjenjakakavtrebadabudeporeskitretmantransakcijapovezanihsaobezvređenjemimovine,kaoipraktičniprimerikojićedodatnopojasnitiovutemu.Član 22v Zakona kao osnov za priznavanje obezvređenja
imovineuporeskesvrhepodrazumevaotuđenje,upotrebuiliuništenjeusledviše sile.Upravokada jeupitanju tumačenjeotuđenjausmisluovogčlana,nastajuodređenedileme.Upotreba imovine podrazumeva korišćenje opreme/zaliha
upostupkuproizvodnjeusvrhuostvarivanjaprihoda.Praktično,toznačidasenpr.obezvređenezalihematerijalazaizraduupotrebeuodređenojfaziprocesaproizvodnje.Naprimerunekretnina,postrojenjaiopremeslučajupotrebebibiokadasezaopremuupripremikojajeranijeobezvređena,nakonodređenihulaganjaprivedenameniiaktivirauprocesuproizvodnje.Oštećenje usled više sile podrazumeva oštećenje/gubitak
upotrebnih svojstava imovineusleddelovanja faktorakoji suvanuticaja entiteta:požar,poplava, zemljotres…Dabi senaovajnačindokumentovalootuđenje imovineu skladusa članom22vZakona,potrebnojedaentitetobezbedipotvrdunadležnogorganaunutrašnjihposlovaonastankušteteusledvišesile.Situacijaukojojsenajčešćejavljajudilemeutumačenjuter
minaotuđenjejesterashodovanjeimovine,kojepodrazumevastavljanjevanupotrebeodređene stavke imovine i njeno isknjiženjeizposlovnihknjiga.Zaliheserashodujuusledgubitkaupotrebne vrednosti, oštećenja, neupotrebljivosti, isteka rokatrajanjaisl.Opremaserashodujekadaprestanepotrebazanjenimkorišćenjem,usledkvara,zbogzamenenovomopremomisl.Učešćaukapitaluserashoduju/isknjižavajuusledlikvidacijedruštvaisl.Dalistavljanjevanupotrebeprethodnoobezvređeneopremeznačidajeonaotuđenauskladusačlanom22vZakona?Unastavku sudati primeri kojima ćemodati odgovorna
ovopitanje.
105
US KLA ĐI VA NJE VRED NO STI NPO
Društvo primenjuje metod revalorizacije za naknadno vrednovanjegrađevinskihobjekatainadan31.12.2016.godinevrširevalorizacijupoosnovukojejeevidentiranoumanjenjevrednostiobjektaodRSD1.000.000,00.Poosnovurevalorizacijenavedenogobjektauranijimperiodimanisupriznaterevalorizacionerezerve.• RashodipoosnovuobezvređenjaobjektanepriznajuseuPoreskombilansu,takodajepotrebnoizvršitikorekcijurashodanarednombroju35. i touiznosuodRSD1.000.000,00.
Naredne godine, 31.12.2017, društvo je izvršilo ponovnuprocenu fer vrednosti, na osnovu koje je povećana vrednostobjekta za RSD 1.100.000,00. Navedeno povećanje vrednostise u finansijskom računovodstvu evidentira kroz priznavanjeprihodaodusklađivanjavrednostiNPOuiznosuodRSD1.000.000,00 (koliko je u prethodnomperiodu iznosio rashodpo osnovu obezvređenja) i kroz priznavanje revalorizacionihre zer vi u iz no su odRSD100.000,00.
• Prihodi koji seu tekućemperiodupriznajupoosnovurashoda izprethodnogperiodauključuju seuporeskuosnovicu.OvokonkretnoznačidasepoosnovunetopovećanjavrednostiodRSD100.000,00udvegodineplaćaporeznadobitnaiznosodRSD2.000.000,00.Bezobziraštojenavedeniprihodnastaopoosnovurashodakojisubiliporeskinepriznati,takođejepotrebnoobračunatiporeznadobittj.uključitigauporeskuosnovicu.
Utoku2018.godinedruštvojeprodalonavedeniobjekatzaRSD10.000.000,00.
• Uporeskombilansuza2018.godinudruštvoćenarednombroju36iskazatiiznosrashodapoosnovuobezvređenja iz 2016. godine (RSD1.000.000,00), koji nisubilipriznatiugodinikadasunastali.Prekorednogbroja36seumanjujeporeskaosnovicakrozpriznavanjerashodaodobezvređenjasredstvakojejeotuđenoutekućojgodini.
RAS HO DO VA NJE NPO
Za razliku od obezvređenjaNPO, kada dolazi do umanjenjavrednostisredstva,rashodpodrazumevaisknjiženjecelokupnevrednostisredstvaizposlovnihknjiga.Dakle,rashodsepriznajeuiznosusadašnjeknjigovodstvenevrednostisredstva.Postavljasepitanjedalinavedenirashodispunjavauslovedabudepriznatuporeskesvrhe.Dabivrednostrashodovanogsredstva
106
bilapriznatakao rashoduporeskombilansu,potrebno jedasredstvo,poredtogaštojerashodovano,budeiotuđeno.Samčinrashodovanjaosnovnogsredstvaznačidaseono izbacujeizupotrebezbogzastarelosti,neupotrebljivosti,zamenenovim,itd.Međutim,ukolikosesredstvoidaljenalaziusvojinientiteta,poreskiorganupostupkukontrolemožeoceniti rashodosnovnogsredstvakaoporeskinepriznat.Dabirashodosnovnogsredstvabioporeskipriznatuskladusačlanom22vZakona,potrebnojeobezbeditidokazedajesredstvootuđeno.Tosepre svega ostvarujedokumentovanjemprodaje sredstva (bilodajeprodatokaosekundarnasirovinailikaosredstvosaupotrebnomvrednošću),potvrdomopredajisredstvalicimakojasebavezbrinjavanjemopasnogotpada,upotrebomdelovazasopstvenepotrebeitd.Primer:ZamašinučijajesadašnjavrednostRSD100.000,00
donetajeodlukaorashodovanjuu2016.godiniusledprevisokihtroškovapopravke.Islučaj:U2017.godinidruštvopronalaziprihvatljivnačin
da izvrši popravku, nakon koje se sredstvo ponovo vraća uupotrebu.
• UgodinikadaseizvrširashodovanjemašinerashododRSD100.000,00senepriznajeuporeskesvrhe,tj. iskazujesekorekcijanarednombroju35uPoreskombilansu.Ugodinikadadođedoponovneupotrebemašine,u finansijskom računovodstvu se priznaju prihodi odusklađivanja vrednosti u korist vrednosti postrojenja iopreme(mašine).Ovajprihodulaziuporeskuosnovicubezobziraštojepoosnovurashodaovemašinetakođeuvećanaosnovicau2016.godini.Međutim,uporeskombilansuza2017.godinuosnovicaporezaćebitiumanjena za iznos odRSD 100.000,00 korekcijomna rednombroju36poosnovunepriznatih rashoda iz2016.godine jer susada ispunjeniuslovizapriznavanje rashodaopreme.
IIslučaj:U2017.godinidruštvojeprodalorashodovanumašinuzaRSD50.000,00.
• Uporeskombilansu za 2017. godinuna rednombroju36sevršikorekcijatakodaseumanjujeosnovicaporezazaRSD100.000,00–kolikojebiorashodopremeu2016.godini.Prihodipoosnovuprodajeopremeulazeuosnovicuporezanadobit.
Za oba navedena slučaja bitno je da se rashod opreme u2016.godininepriznajeuporeskesvrhe,tedajepotrebnouvećatiporeskuosnovicupotomosnovu.
107
ULA GA NJA NA TU ĐIM NPO
Pretpostavimodadruštvouzimauzakupposlovniprostor.Poosnovuulaganjauperioduzakupa,društvoiskazujeknjigovodstvenuvrednostUlaganjanatuđimNPOodRSD5.000.000,00.Nakonistekarokanakojijeugovorozakupuzaključen,društvojeizašloizobjektakojijebiopredmetzakupa.Ugovoromjepredviđenodazakupodavacnemaobavezupremazakupcupoosnovunaknadnihulaganjanaobjektukojazakupacizvršiuperioduzakupa.PoosnovuprestankaUgovoraozakupu,zakupacusvojim
poslovnimknjigamavrširashodovanjeulaganjanatuđimNPOuiznosuodRSD5.000.000,00.Postavljasepitanjedalijenavedenirashodporeskipriznat.Podsetimosedaseuslučajurashodovanjaopremeilinekogdrugogosnovnogsredstvapriznajerashoduporeskombilansutekuperiodukadaentitetdokažedajerashodovanosredstvootuđeno.Uovojsituaciji,smatramoda rashodulaganja na tuđimNPOusled isteka/raskida ugovoraozakuputrebadasepriznajeuporeskesvrheuperiodukadajetajrashodnastao,odnosnouperiodukadajeugovorozakupu raskinut/istekao.Dakle, kada je ugovoromo zakupudefinisanodanakonistekaperiodazakupasvaulaganjaostajuvlasništvozakupodavca(sailibeznaknade),ispunjenisuuslovizapriznavanje rashoda tihulaganjauporeskombilansuuskladusačlanom22vZakonaoporezunadobit.
UČEŠ ĆA U KA PI TA LU
Vrednostučešćaukapitalupodležnajepromeniusledpromenafinansijskepozicijedruštvaukomentitetimaudele/akcije.Ukolikopoosnovupadauspešnostiposlovanjadođedopogoršanjafinansijskepozicije,tj.kadanastanuokolnostikojeukazujudajevrednostučešćaukapitaluprecenjena,vršiseobezvređenje istihisvođenjenanetoostvarivuvrednost.Rashodipoosnovuobezvređenjaučešćaukapitalunepriznajuseugodinikadajedošlodoobezvređenja,većondakadajetoobezvređenje„potvrđeno“krozprenosudela,likvidacijudruštvaisl.Usituacijikadasevršiprenosudelasa ilibeznaknade, imamočistusituaciju,tj.jasnojedajedošlodootuđenjaidajetodovoljanuslovzapriznavanjerashodaobezvređenjaučešća.Sdrugestrane,potrebnojeskrenutipažnjunaspecifičnostipriznavanjarashodauporeskomsmislukadadolazidoprestankapostojanjadruštvaukomentitetimaučešćeukapitalu.Zakonoprivrednimdruštvimapredviđasledećesituacijeukojimadruštvoprestajedapostoji:
108
• Likvidacijailiprinudnalikvidacija;• Postupakstečaja,uskladusapropisimakojiuređujustečaj;• Statusnapromenakojapodrazumevaprestanakpostojanjadruštva.
Ministarstvo finansija je 07.03.2016. godine izdalo Mišljenje broj 0110051/201504, u kojem je navedeno sledeće: „…mišljenja smoda rashodpoosnovuobezvređenjaobveznikovogučešćaukapitaludrugogprivrednogdruštva,kojinijebiopriznatuporeskombilansu(uporeskomperioduukomjeiskazan)uskladusaZakonom,priznajeuporeskomperioduukom jenadprivrednimdruštvom(učijemkapitaluobveznikimaučešće)sprovedenpostupaklikvidacije(poosnovukogjeobveznikizposlovnihknjigaisknjižiopredmetniudeo).“KaoštoseiztekstaMišljenjamožezaključiti,likvidacijadruštvajedokazdaentitetvišeneraspolažeobezvređenimučešćem,tedajeugodinilikvidacijeispunjenuslovzapriznavanjerashodapoosnovuobezvređenjauPoreskombilansu.Udrugomslučaju,kadadruštvoukomentitet imaučešće
ukapitaluprestajedapostojipravosnažnimrešenjemookončanjustečajnogpostupka,smatramodasuispunjeniuslovizapriznavanjerashodapoosnovuobezvređenjaučešćauskladusačlanom22vZakonaoporezunadobit.Takođe,smatraćesedajeotuđenjeuskladusačlanom22vZakonanastaloiukolikosestečajnipostupaknaddruštvomzavršiprodajomstečajnogdužnikakaopravnoglica.Primer:Društvojeutoku2018.godineizvršilorashodučeš
ćaukapitaluzavisnogpravnoglicauiznosuodRSD100.000,00(kolikojeiknjigovodstvenavrednostučešća)naosnovurešenjaolikvidacijidruštva.• RashododRSD100.000,00poovomosnovusepriznajeuporeskombilansuza2018.godinu.
Primer2:Društvoje31.12.2017.godineizvršilo100%obezvređenjeučešćaukapitaluuiznosuodRSD500.000,00izrazlogaštojenadpredmetnimdruštvompokrenutstečajnipostupak.U septembru 2018. godine društvo u stečaju prestaje sapostojanjemusledprodajeimovinekaopravnoglica.• UPoreskombilansu za 2017. godinu rashodi po osnovuobezvređenjaučešćaukapitalusenepriznajuiiskazuje sekorekcijana rednombroju35u iznosuodRSD500.000,00.Dakle,činjenicadajenaddruštvompokrenutstečajnipostupaknijedovoljanuslovzapriznavanjerashoda. Sdruge strane,ugodinikadadođedootuđenjaučešćakrozpostupakprodajeimovinestečajnogdužnikakaopravnoglica, ispunjenisuuslovizapriznavanjerashodaobezvređenjaučešćaukapitalu.UPoreskombilansu za 2018. godinupotrebno je izvršiti korekcijunarednombroju36uiznosuodRSD500.000,00.
109
OBEZ VRE ĐE NJE ZA LI HA GO TO VIH PRO IZ VO DA
Kadasegovorioporeskomtretmanurashodapoosnovuobezvređenjazaliha,možeserećidasemoguprimenitiistiprincipikao kod obezvređenja i rashodovanja nekretnina, postrojenjaiopreme.Kaošto jeprethodnonavedeno,potvrdaoprodaji,upotrebi,uništenjuilinadruginačinotuđenjuobezvređenih/rashodovanihzalihajedovoljanuslovzapriznavanjeovihrashodauPoreskombilansu.Naovommestućemoseosvrnutinaporeskitretmanobezvređenjagotovihproizvoda.Naime,kaoštojeprethodnonavedeno,član22vZakonarazmatrarashodekojiseufinansijskomračunovodstvuiskazujuuokvirugrupe58.Sdrugestrane,znamodasesvepromenenazalihamagotovihproizvoda(osimviškovaimanjkova)evidentirajuprekoračuna630i631.KakobiseprilikomsastavljanjaPoreskogbilansaobezbediloobuhvatanjesvihtransakcija,skrećemopažnjuinarashodekojiseneiskazujuuokvirugrupe58.Bezobziraštoseobezvređenjezalihagotovihproizvodaevidentiraprekoračuna631,ovirashodiseiskazujunarednombroju35poreskogbilansaugodiniobezvređenja(ukolikonijedošlodootuđenjazalihauistomperiodu).Onoštojebitnonaglasiti,rashodipoosnovu obezvređenja gotovih proizvoda na kontu 631 se zaporeskesvrhenemoguprebijatisaeventualnimpovećanjimavrednostigotovihproizvodapodrugimosnovama.
110
Primer: Po osnovu izvršenog obračuna cene koštanja proizvodnjenadan31.12.2017.godinedruštvojeiskazalopovećanjevrednostizalihagotovihproizvodatekućegodineuiznosuodRSD1.000.000,00.Porednavedenog,društvo je izvršiloobezvređenjezalihagotovihproizvodaproizvedenihuranijimgodinamakojinisuprodatiutekućojgodinizbogpadatražnjeuiznosuodRSD500.000,00.
• Obepromeneuovomprimeruseevidentirajuprekoračunagrupe63.PrihodipoosnovupovećanjavrednostitekućeproizvodnjeuključujuseuporeskuosnovicuuiznosuodRSD1.000.000,00.Sdrugestrane,obezvređenjegotovihproizvodauiznosuodRSD500.000,00seiskazujenarednombroju35Poreskogbilansaza2017.godinu.Dakle,obezvređenjegotovihproizvodasenepriznajeutekućoj godini. Ukoliko u narednom periodu dođe dootuđenjauskladusačlanom22vZakona,rashodićebitipriznati.
Nakraju,razmotrićemoiefektekojenarezultatioporezivuosnovicuimaprimenaIAS10–Događajiposleizveštajnogperioda,kojiodentitetazahtevadaprilikomsastavljanjafinansijskihizveštajazatekućugodinuuzmeuobziripromenenastaleunarednojgodini,dodanaodobravanjafinansijskihizveštaja,akojemogubitiodznačajazapravilnovrednovanjepozicijaubilansimatekućegodine.Uprethodnomprimeruentitetjeu2017.godiniizvršioobez
vređenjezalihagotovihproizvodauiznosuodRSD500.000,00.I slučaj:U2018. godini, apredanaodobravanjafinansij
skihizveštajaza2017.godinu,društvojeprodaloobezvređenezaliheponjihovojknjigovodstvenojvrednostipre izvršenogobezvređenja. Poosnovunastalogdogađajaunarednojgodini,entitetvršistorniranjerashodapoosnovuobezvređenjauiznosuodRSD500.000,00iumanjujerashodeubilansuuspehaza2017.godinu.Sdrugestrane,uporeskombilansuza2017.godinu,poosnovutransakcijaobezvređenjaistorniranja obezvređenja zaliha, ne iskazuju se nikakve korekcije,tj.bezobziraštojepoosnovudogađajaiz2018.godinedošlodoumanjenjarashodaobezvređenjau2017.godinivršisepriznavanjeuporeskombilansuuiznosimaiskazanimufinansijskimizveštajima.IIslučaj:Ukolikobisedodanaodobravanjafinansijskihiz
veštajaobezvređenezaliheprodalepoceninižojodknjigovodstvenenakonobezvređenja, inatajnačinsepotvrdiorashod,ipaknebipostojalamogućnostda se rashodobezvređenjau2017.godinipriznauporeskombilansu.Dakle,rashodćebitipriznatugodiniukojojjedošlodootuđenjaobezvređenihzaliha.
111
IIIslučaj:Utoku2018.godinenastaojepožarumagacinuitomprilikomsuuništenezalihegotovihproizvodakojesuobezvređene u 2017. godini. Nadležni organMinistarstvaunutrašnjihposlova jeonastalompožarusačiniozapisniko nastaloj šteti. Rukovodstvo društva je donelo odluku orashodovanju zaliha uništenih u požaru.U datoj situaciji,rashodzalihagotovihproizvodakojisuuprethodnojgodinibiliobezvređenipriznajeseuporeskombilansuza2018.godinutakoštoseporeskaosnovicaumanjujezaiznosodRSD500.000,00iskazivanjemkorekcijenarednombroju36.Dakle, postojanje zapisnika organa unutrašnjih poslova onastaloj štetidovoljan jedokazzapriznavanje rashodapoosnovuobezvređenjazaliha.
LI TE RA TU RA
1. IAS 10 – Događaji posle izveštajnog perioda (Sl. glasnik RS, br.35/2014)2.IAS12–Porezinadobitak(Sl.glasnikRS,br.35/2014)3.IAS36–Umanjenjevrednostiimovine(Sl.glasnikRS,br.35/2014)4.IFRSzaSME(Sl.glasnikRS,br.83/2018)
5. Bilten – službenamišljenja i stručnamišljenja za primenu finansijskihpropisabr. 3/2016,strane115–117,MišljenjeMFbroj 0110051/201504 od 07.03.2016. go di ne
6. Bilten – službenamišljenja i stručnamišljenja za primenu finansijskihpro pisa br. 12/2016, strane 76–77, Mišljenje MF broj0110001089/201604 od 29.12.2016. go di ne
7. Bilten – službenamišljenja i stručnamišljenja za primenu finansijskihpropisabr.78/2017,strane103–104,MišljenjeMFbroj01100162/201704 od 14.07.2017. go di ne
8. Bilten – službenamišljenja i stručnamišljenja za primenu finansijskih propisa br. 12/2017, strane 51–52,MišljenjeMF broj 011001114/201704 od 28.12.2017. go di ne
9. Bilten – službenamišljenja i stručnamišljenja za primenu finansijskihpropisabr.3/2016,strane120–121,MišljenjeMFbroj011001508/201504 od 03.03.2016. go di ne
10.Pravilnikokontnomokviruisadržiniračunaukontnomokviruzaprivrednadruštva,zadrugeipreduzetnike(Sl.glasnikRS,br.95/2014)
11.Zakonoračunovodstvu(Sl.glasnikRS,br.62/13i30/2018)12. Zakon o porezu na dobit pravnih lica (Sl. glasnik RS, br. 25/2001,
80/2002, 80/2002 dr. za kon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 dr. za kon, 142/2014, 91/2015autentičnotumačenje,112/2015i113/2017)
IMAPAREMENT ASSETS EXPENCES – PROFIT TAX ASPECTSUMMARYKey words: im pa ir ment of assets, tax deductions, disposalsofassets,TaxBalanceSheet
The issue of property impairment in practice is not ofenimplemented in the regularaccountingproceduresofcompa ni es. In or der to en su re ac countingandtaxcompliance,itisnecessarytoestablishasystemof recording these changesbothforaccountingandfortaxpurposes. The basic requirementfortherecognitionofimpa ir ment los ses in ac cor dan ce withArticle22vof theLawonIncomeTaxisthattheimpairedproperty has been disposed,usedordestroyedduetoforcemajeure.Therefore,inordertocomplywith the requirementsofArticle22voftheLawonIncomeTax,itisessentialtocorrectly define the concept ofdisposals,andtoproperlyseparatetheperiodinwhichtheimpairmentexpenseswereincurredandtheperiodinwhichtheimpairedassetsweredisposed.
112
Konsalting je sila koja pomaže u pokretu, štiti u odstupanju, unapređuje unutra, sprema za nastup spolja. Četvrt veka smo na tržištu konsalting uslu-ga, sa istorijom uspeha naših klijenata. Naši klijen-ti su oni koji gledaju u budućnost i traže oslonac za jači zamah uspehu. Oni su kreatori budućnosti zasnovane na smelim zamislima i pouzdanim proračunima.
Konsalting
Ponosni smo na uspehe naših klijenata.
Bul. M. Pupina 10 B/I, Beograd, e-mail: offi [email protected], tel: 20-53-550; fax: 20-53-590
113
Nevena Svilar
GO DIŠ NJI IZ VEŠ TAJ O PO SLO VA NJURA ČU NO VOD STVE NI I ASPEKT ZA KO NA O TR ŽIŠ TU KA PI TA LA
REZIMEKljuč ne re či: go diš nji iz veš taj o po slo va nju, ve li ka prav na li ca, jav na druš tva
PrviputseobavezasastavljanjaGo diš njeg iz veš ta ja o po slo vanju od strane velikih pravnihlicapominjeuZakonuoračunovodstvuiz2013.godine.Obaveza sa sta vlja nja ovog iz veš ta ja za jav na druš tva po sto ja la je i pre do no še nja po me nu tog za ko na. Bezobzira štoobavezapodnošenja ovog izveštaja datira odranije,postojebrojnenedoumice ka da je u pi ta nju sa sta vlja nje go diš njeg iz veš ta ja o po slo vanju, čemu dodatno doprinosičinjenicadaformaizveštajanijepropisana, već samo njegovasadržina. U tekstu se bavimoznačajnimpitanjimainedoumica ma oko sa sta vlja nja i pod noše nja ovog iz veš ta ja.
Ne ve na Svi lar, re vi zor, RSM Serbia, Be o grad; e-mail: ne ve na.svi lar @rsm.rs
OBA VE ZA GO DIŠ NJEG IZ VEŠ TA VA NJA
UskladusaZakonomoračunovodstvu,pojedinapravnalicasuuobavezida,počevodgodišnjegfinansijskogizveštajaza2014.godinu,sastavljajuGodišnji izveštajoposlovanju.ZakonoračunovodstvupropisujekojapravnalicasuobveznicisastavljanjaGodišnjegizveštajaoposlovanju:velikapravnalica,javnadruštva(bezobziranaveličinu),druš tva ko ja se pri pre ma ju da po sta nu jav na u skla du saZakonomotržištukapitala(bezobziranaveličinu).
Pravnalicakojasunaosnovukriterijumazarazvrstavanjeklasifikovanakaomikro,malaisrednjapravnalica,nemajuobavezusastavljanjaGodišnjegizveštajaoposlovanju(osimukolikoseradiojavnimdruštvima).OvapravnalicasudužnadauNapomenamauzfinansijskeizveštaje,ukolikoihsastavljaju,obelodaneinformacijeootkupusopstvenihudela.Kada jeupitanjurazvrstavanjepravnih lica,primenju
jusekriterijumidefinisaničlanom6.Zakonaoračunovodstvu(6).Razvrstavanjesevršinakrajuposlovnegodine,naosnovupodatakaufinansijskimizveštajima,iprimenjujesezanarednugodinu.Dabičitaocubilojasnije,prikazaćemokonkretanprimer:
Druš tvo je na kra ju 2017. go di ne na osno vu po da ta ka iz finan sij skih iz veš ta ja raz vr sta no kao ve li ko prav no li ce. U skla du sa za ko nom o ra ču no vod stvu, na ve de no raz vr sta va nje se pri me nju je na sle de ću go di nu, ta ko da je prav no li ce u oba ve zi da sa sta vi Godiš nji iz veš taj o po slo va nju za 2018. go di nu. Da lje, uko li ko Društvo na osno vu po da ta ka iz fi nan sij skih iz veš ta ja za 2018. go di nu bu de raz vr sta no kao sred nje prav no li ce, ono ne će bi ti u oba ve zi da sa sta vi Go diš nji iz veš taj o po slo va nju za 2019. go di nu (ovo pod
Konsalting je sila koja pomaže u pokretu, štiti u odstupanju, unapređuje unutra, sprema za nastup spolja. Četvrt veka smo na tržištu konsalting uslu-ga, sa istorijom uspeha naših klijenata. Naši klijen-ti su oni koji gledaju u budućnost i traže oslonac za jači zamah uspehu. Oni su kreatori budućnosti zasnovane na smelim zamislima i pouzdanim proračunima.
Konsalting
Ponosni smo na uspehe naših klijenata.
Bul. M. Pupina 10 B/I, Beograd, e-mail: offi [email protected], tel: 20-53-550; fax: 20-53-590
STRUČNIRADUDK:
doi: 10.5937
114
uslo vom da se ne ra di o jav nom druš tvu ili druš tvu ko je se pri pre ma da po sta ne jav no u skla du sa Za ko nom o tr žiš tu ka pi ta la).Sastavljanjegodišnjegizveštajaoposlovanjujeuređeno:Zakonomoračunovodstvu,Zakonomotržištukapitala,Pravilnikomosadržini,formiinačinuobjavljivanjagodišnjih,polugodišnjihikvartalnihizveštajajavnihdruštava.
SA DR ŽAJ GO DIŠ NJEG IZ VEŠ TA JA O PO SLO VA NJU
Formagodišnjegizveštajaoposlovanjujeslobodna,tj.navedenizakoniipravilnikjenepropisuju,alijedefinisanminimumpotrebnihinformacijakojeovajizveštajtrebadasadrži.Premačlanu29stav2Zakonaoračunovodstvu(6)Godišnji
izveštajoposlovanjusadržisledeće:informacijeoposlovnimaktivnostimadruštvaiopisorganizacionestrukture,
prikazrazvoja,finansijskogpoložajairezultataposlovanjapravnog lica,kao ifinansijske inefinansijskepokazateljekojiseodnosenaodređeneposlovneaktivnosti,informacijeokadrovima,
informacijeo izvršenimulaganjimauoblastizaštiteživotnesredine,
sveznačajnedogađajenastalenakonzavršetkaposlovnegodine,
planiranibudućirazvoj,informacijeoaktivnostimauoblastiistraživanjairazvoja,
informacijeootkupljenimsopstvenimakcijama/udelima,ogrankedruštva,pregledfinansijskihinstrumenatakojisekoriste(ukolikosunavedeneinformacijeznačajnezarazumevanjeuspešnostiifinansijskogpoložajadruštva);
politikeiciljeveupravljanjafinansijskimrizicima,kaoipolitikuzaštitezaplaniranetransakcijezakojesekoristizaštita,
izloženostpojedinimvrstamarizikakaoštosu:cenovni rizik,kreditni rizik, rizik likvidnosti i riziknovčanog toka, kao i strategiju za upravljanje navedenimrizicima.
Takođe,stav3ovogčlanaZakonaoračunovodstvu(6)predviđadaGodišnjiizveštajoposlovanjujavnihdruštavaidruštavakojasepripremajudapostanujavnatrebadasadržiipregledpravilakorporativnogupravljanja.
115
U skladu sa članom50 stav 1Zakona o tržištu kapitala (8),javna društva su dužna da najkasnije do 30. aprila sastaveGodišnji izveštaj idostavegaAPRu iKomisijizahartijeodvrednosti.Ukolikosuhartijeodvrednostidruštvauključeneutrgovanje,ovajizveštajsedostavljaimultilateralnojtrgovačkojplatformi.Uskladusačlanom50stav2Zakonaotržištukapitala(8)
Godišnjiizveštajsadrži:Godišnjefinansijskeizveštaje,Izveštajrevizora,Godišnjiizveštajoposlovanju,Izjavulicaodgovornihzasastavljanjegodišnjegizveštaja(Izjava trebadasadrži imena licaodgovornihzasastavljanjegodišnjegizveštaja,njihovaradnamestaidužnosti, tvrdnju da je godišnji finansijski izveštaj sastavljenu skladu sa međunarodnim standardima finansijskogizveštavanjaidasupodaciiskazaniuizveštajuistinitiiobjektivni).
Član50stav3Zakonaotržištukapitala(8)propisujeobaveznusadržinuGodišnjegizveštajaoposlovanjujavnihdruštava:prikazfinansijskogpoložaja,rezultataposlovanja i razvojadruštva,
očekivanibudućirazvojdruštva,rizikeipretnjekojimogunastati,ipromeneuposlovnimpolitikama,
značajnedogađajenastalenakonistekaposlovnegodine,
značajnetransakcijesapovezanimpravnimlicima,informacijeoaktivnostimakojesusprovedeneuoblastiistraživanjairazvoja,
informacijeosticanjusopstvenihakcija:razlozisticanja,brojinominalnavrednost(računovodstvenavrednostzaakcijebeznominalnevrednosti), imenalicaodkojihsuakcijestečene,iznoskojijepotomosnovuplaćen(ilinaznakadasustečenebeznaknade) iukupanbrojakcijakojedruštvoposeduje.
Na licimakoja sastavljajugodišnji izveštajoposlovanju jedaprocenekojeinformacijećeprikazatiunjemuiukojojformi,pričemutrebaispoštovatiminimumpotrebnihinformacijapropisanihzakonskomregulativom.Pojedinadruštvaneposedujuodređeneelementezakojesuinformacijepropisanekaoobavezne, npr. društvo nije vršilo otkup sopstvenih akcija uprethodnomperiodu, ilinisusprovođeneaktivnostiuoblastiistraživanjairazvoja.Utomslučajubilobidobrokonstatovatinepostojanjeovihelemenatauizveštaju.Slediuporedniprikazinformacijakojejepotrebnoobeloda
nitiuskladusaZakonomoračunovodstvuiZakonomotržištukapitala:
116
Zakonoračunovodstvu Zakonotržištukapitala
informacijeoposlovnimaktivnostimadruštvaiopisor ga ni za ci o ne struk tu re
prikazrazvoja,finansijskogpoložajairezultataposlovanjapravnoglica,kaoifinansijskeinefinansijskepokazateljekojiseodnosenaodređeneposlovneaktivnosti,in for ma ci je o ka dro vi ma
prikazfinansijskogpoložaja,rezultataposlovanjairazvojadruš tva
informacijeoizvršenimulaganjimauoblastzaštiteživotnesre di ne
sveznačajnedogađajenastalenakonzavršetkaposlovnego di ne značajnedogađajenastalenakonistekaposlovnegodine
planiranibudućirazvoj očekivanibudućirazvojdruštva,rizikeipretnjekojimogunastatiipromeneuposlovnimpolitikama
informacijeoaktivnostimauoblastiistraživanjairazvoja informacijeoaktivnostimakojesusprovedeneuoblastiistraživanjairazvoja
in for ma ci je o ot ku plje nim sop stve nim ak ci ja ma/ude li ma informacijeosticanjusopstvenihakcija
o gran ke druš tva
pregledfinansijskihinstrumenatakojisekoriste(ukolikosunavedeneinformacijeznačajnezarazumevanjeuspešnostiifinansijskogpoložajadruštva)
politikeiciljeveupravljanjafinansijskimrizicima,kaoipolitikuzaštitezaplaniranetransakcijezakojesekoristizaštita
izloženostpojedinimvrstamarizikakaoštosu:cenovnirizik,kreditnirizik,riziklikvidnostiiriziknovčanogtoka,kao i stra te gi ju za upra vlja nje na ve de nim ri zi ci ma
značajnetransakcijesapovezanimpravnimlicima
UnastavkutekstapojedinačnoćemoanaliziratiprethodnoprikazaneinformacijekojejepotrebnoiskazatiuGodišnjemizveštajuoposlovanju.KaoosnovasukorišćeniStručnikomentar:Sastavljanjegodišnjegizveštajaoposlovanjujavnihdruštavaza2017.godinu(4)iStručnikomentar:Sastavljanjeizveštajaoposlovanjuzavelikapravnalicaza2017.godinu(5).Naravno,izveštajoposlovanjumožedasadržiidrugepo
datke, u zavisnosti od prosuđivanja lica koja ga sastavljaju ikonkretnihpotrebadruštvazaobelodanjivanjeminformacija.
Informacijeoposlovnimaktivnostimadruštvaiopisorganizacionestrukture
Uokviruovetačkepotrebnojeprikazatisledeće:nazivipravnuformudruštva,datumosnivanjaidatumupisauRegistarprivrednihsubjekatakodagencijezaprivredneregistre,
strukturuvlasništva,delatnostdruštva,podatkeozakonskomzastupniku,matičnibrojdruštva,poreskiidentifikacionibrojdruštva,podatkeoorganimaupravljanjaudruštvu,
117
podatkeopovezanimpravnimlicima,informacijeoorganizacionojstrukturiiorganizacionušemu.
Prikazrazvoja,finansijskogpoložajairezultataposlovanjapravnoglica
ŠirijekomplekspitanjakojasetretirajuuGodišnjemizveštaju.Upitanju su informacijeofinansijskompoložaju,ostvarenimrezultatima,finansijskiminefinansijskimpokazateljimaiinformacijeokadrovimamoguseiskazatiuvidutriceline:PrvucelinučiniIzveštajorealizacijiusvojeneposlovnepolitike koji sastavlja upravauznavođenje slučajevaukojimaseodstupiloodplanaiobrazloženjerazlogakojisu do ve li do to ga;
Drugucelinučinianalizafinansijskepozicijeirentabilnostizakojujepoželjnokoristitisledećepokazatelje:prinosnaukupnikapital,netoprinosnasopstvenikapital,poslovninetodobitak,stopunetodobitka,stepenzaduženosti,raciolikvidnosti,racioreduciranelikvidnosti,netoobrtnikapital.Takođe,poželjnojeizvršitianalizusvakepromenevećeod10%uodnosunaprethodnugodinuuimovini,obavezama,netodobitkuodnosnogubitku;
Trećucelinučineinformacijeobrojuikvalifikacijikadrova.Uokviruovihinformacijepoželjnojenavestiipodatkeosprovedenimobukama, treninzima iusavršavanjuzaposlenihzaposmatranugodinu.
Informacijeoizvršenimulaganjimauoblastzaštiteživotnesredine
Uokviruove tačke izveštajaoposlovanjupotrebno jeopisatikakvaulaganja jedruštvo sprovelo i iskazati iznosuloženihsredstava.Naprimer:
„Druš tvo je u 2018. go di ni ulo ži lo RSD 3.850 hi lja da u po bolj šanje efi ka sno sti ra da po stro je nja za pre čiš ća va nje ot pad nih vo da.“
Informacijeoznačajnimdogađajimanastalimnakonzavršetkaposlovnegodine
Potrebnojeopisatisvevažneposlovnedogađajekojisusedesilinakonzavršetkaposlovnegodinezakojuseizveštajsastavlja.ObelodanjivanjeovihdogađajaunapomenamauzfinansijskeizveštajepredviđaIAS10–Događajiposleizveštajnogperioda(1), takoda jemoguće rukovoditi se smernicamanavedenimu ovom stan dar du i pri li kom sa sta vlja nja go diš njeg iz veš ta ja o poslovanju.Nekiprimeriznačajnihposlovnihdogađajakojejepotrebnonavestiuovomizveštajusu:Otvaranjeprocesarestrukturiranjanadkupcem(potrebnojenavestiinformacijeoočekivanjimauvezisanapla
118
tompotraživanjaodkupcaiuticajugubitkakupcanabudućeposlovanjedruštva),
Izgubljenisudskisporovi,Otuđenjeobjektailidrugeimovinevelikevrednosti,Ugroženastalnostposlovanja,Nastanakznačajnihobavezailipotencijalnihobavezaisl.
InformacijeoplaniranombudućemrazvojuPlanirani budući razvoj odnosi se na razvoj novih proizvoda iusluga, širenje tržišta i osvajanje novih, razvoj poslovnemreže,otvaranjenovihfilijalaipogona,investicijeuosnovnasredstvaisl.Takođe,uovomdelu jepotrebno izneti informacijeopla
niranim izmenamaposlovnihpolitika, kao što supromeneuodnosupremakupcimaidobavljačima(npr.promeneurokovimanaplatepotraživanjaodkupaca,promenepolitikeuvezisareklamacijamakupacaisl.),promenepolitikeuvezisazaštitomživotnesredine,promenamarketingkoncepta,promenapolitikeuvezisakontrolomkvalitetasopstvenihproizvodaisl.
InformacijeoaktivnostimauoblastiistraživanjairazvojaKadasegovorioaktivnostimauoblastiistraživanjairazvoja,mislisenaaktivnostikojesusprovedenesaciljemunapređenjapostojećihproizvodairazvojanovihproizvoda,aktivnostinarazvojunovih tehnologija inoveopreme,pronalaženjanovihtehničkihrešenja isl.,koje jepotrebnoopisatiprilikomsastavljanjagodišnjegizveštajaoposlovanju.
Informacijeootkupljenimsopstvenimakcijama/udelimaČlan 50 stav 4Zakona o tržištu kapitala (8) precizno navodikojisutopodacikojejepotrebnonavestiugodišnjemizveštajuoposlovanjuuslučajudajeutokugodinebilosticanjasopstvenihakcija,aoniobuhvataju:razlogesticanjaakcija,broj i nominalnu vrednost sopstvenih akcija, (ukolikoakcijeneposedujunominalnuvrednost,navestiračunovodstvenuvrednostakcija),
licaodkojihsuakcijeotkupljene,iznoskojijedruštvoisplatilo(odnosnoinformacijudasustečenebeznaknade),
ukupanbrojsopstvenihakcijakojedruštvoposeduje.Ukolikonijebilosticanjasopstvenihakcijailiudelauperio
duodsastavljanjaprethodnogizveštajaoposlovanju,poželjnojenavestituinformaciju.Naprimer:Ni je bi lo sti ca nja sop stve nih ude la u 2018. go di ni.“
InformacijeoograncimaUovomdeluizveštajapotrebnojenavestiregistrovaneogranke društva injihovu lokaciju, informacijukada suosnovani i
119
budućaočekivanjauvezisaposlovnimrezultatimirazvojemogranaka.Uslučajevimakadadruštvonemaregistrovaneogranke,po
trebnojeuizveštajunavestituinformaciju.
Izloženostiupravljanjerizicima
Uokviruovogsegmentapotrebnojenavestiizloženostrazličitimvrstamafinansijskihrizika,kaoidefinisanepolitikeiciljevezaupravljanjeovimrizicima.Društvomožebitiizloženosledećimvrstamarizika:Tržišnirizikseodnosinarizikiznenadnihpromenanatr
žištu,kaoštosupromeneuslovaprodajeproizvodaiusluga,promenenivoacenainputa(repromaterijala,energijeisl.),štomožeuticatinacenukoštanjaautputaisl.Rizik likvidnosti i solventnosti je rizikodpojave teškoća
uizmirivanjufinansijskihobavezadruštva.Ovajrizikproizilaziizkreditnogikamatnogrizika.Kreditnirizikjepovezansakreditnomsposobnošćukupacaipodrazumevarizikodpojavefinansijskoggubitkauslednemogućnostidruštvadanaplatisvojadospelapotraživanja.Kamatnirizikjepovezansakretanjemkamatnihstopa.Devizinirizikjerizikodpojavenegativnihefekatanafinan
sijskirezultatuslednepovoljnihinepredviđenihkretanjadeviznihkurseva.Operativnirizikjerizikodpojavenegativnihefekatanafi
nansijski rezultat i kapital društva kaoposledica grešaka zaposlenih, neodgovarajućih informacionih sistema i eksternihuticaja.Zakonski (pravni) rizik je rizik neočekivanih i nepovoljnih
promenazakonskeregulativeimeraekonomskepolitikekojemogudovestidopojavenegativnihefekatanaposlovanjedruštva.
Značajniposlovisapovezanimlicima
Obelodanjivanje informacija o transakcijama sa povezanimstranama je definisano IAS 24 – Obelodanjivanje povezanihstrana(2),takodasekaosmernicazanavođenjeinformacijaoposlovima sapovezanim licimamožekoristiti ovaj standard.Nekeodinformacijakojetrebanavestiugodišnjemizveštajuoposlovanjusu:osnivanjenovihpravnihlica,gašenjeilipripajanjepravnihlica,prenošenjeodređenihdelatnostinapovezanalica,davanjeiliuzimanjezajmovaodpovezanihlica,kupovina ili prodaja osnovnih sredstava, proizvoda iliuslugaodpovezanihlica,
sticanjeiliprodajaakcija/udelapovezanihlicaisl.
120
DRU GA PI TA NJA O GO DIŠ NJIM IZ VEŠ TA JI MA O PO SLO VA NJU
Nizjemogućihdrugihpitanjavezanihzagodišnjeizveštajeoposlovanju.Ovdeizdvajamosledećatri.
Dalimatičnapravnalicamogudasastavejedangodišnjiizveštajoposlovanjunanivoucelegrupe? Član 30Zakona o računovodstvu (6) propisuje damatičnapravna licakoja imajuobavezuda sastavegodišnji izveštajoposlovanjumogudaodlučedaumestodvasastave jedanizveštajoposlovanju,sainformacijamazacelugrupu.Ipak,toneznačidase takosastavljen izveštajdostavljasamouzkonsolidovanefinansijskeizveštaje,većgajeneophodnodostavitidvaputa,prilikomdostavljanapojedinačnihgodišnjihfinansijskihizveštajaiprilikomdostavljanjakonsolidovanihgodišnjihfinansijskihizveštaja.Toznačidaizveštajmorabitisastavljenidostavljendo30.juna,štojekrajnjirokzapredajupojedinačnihgodišnjihfinansijskihizveštaja,odnosnodo30.aprilaakoseradiojavnomdruštvu.
Daligodišnjiizveštajoposlovanjupodležereviziji?Godišnjiizveštajoposlovanjuzajednosagodišnjimfinansijskimizveštajimapodležerevizijiuskladusačlanom30stav2tačka5Zakonaoreviziji(7).
KolikiperiodjedruštvouobavezidačuvaGodišnjiizveštajoposlovanju?Uskladusačlanom24stav3Zakonaoračunovodstvu(6),društvojeobaveznodačuvagodišnjiizveštajoposlovanju10godinaodposlednjegdanaposlovnegodinezakoju jeizveštajsastavljen.
LI TE RA TU RA
1. IAS10–Događajiposleizveštajnogperioda(Sl.glasnikRS,br.35/2014)2.IAS24–Obelodanjivanjepovezanihstrana(Sl.glasnikRS,br.35/2014)
3. Pravilnikosadržini,formiinačinuobjavljivanjagodišnjih,polugodišnjihikvartalnihizveštajajavnihdruštava(Sl.glasnikRS,br.14/2012,5/2015i24/2017”)
4. Stručnikomentar:Sastavljanjegodišnjeg izveštajaoposlovanju javnihdruštavaza2017.godinu(ProtićM.,Poreskoračunovodstveniinstruktor,br.186/2018)
5. Stručni komentar: Sastavljanje izveštaja o poslovanju za velika pravnalicaza2017.godinu(ProtićM.,Poreskoračunovodstveni instruktor,br.186/2018)
6. Zakonoračunovodstvu(Sl.glasnikRS,br.62/2013i30/2018)7. Zakonaoreviziji(Sl.glasnikRS,br.62/2013i30/2018)8. Zakonotržištukapitala(Sl.glasnikRS,br.31/2011,112/2015i108/2016)
ANNUAL BUSINESS REPORT - ACCOUNTING AND CAPITAL MARKET ASPECTSSUMMARYKey words: annualbusinessreport,largelegalentities,publiccompanies
The obligation to compile Annual Report on operating activities by large legal entities ismentioned, for the first time,intheLawonAccountingfrom2013. Theobligationofpreparation of this report for publiccompanies existed before theintroductionofthis law.Regardless of the fact that the obligation to submit this reportdates back to the past, therearemanydoubtsaboutpreparation of the annual businessreport, which are additionallycontributedbythefactthattheform of this report is not prescribed, but only its content.In the textbelow,wewilldealwithimportantissuesandconcernsregardingthepreparationandsubmissionofthisreport.
121
STRUČNIRADUDK:
doi: 10.5937
Isidora Gimboš
NO VI NE U PO RE SKOM TRET MA NU PRI HO DA KO JE OSTVA RU JU NE RE ZI DENT NA PRAV NA LI CA
REZIMEKljuč ne re či: uslu ge iz ino stranstva, ne re zi dent no pravno li ce, mesto pružanja usluga, porezpo odbitku, poreska prijava zaporez po odbitku, rok za podno še nje po re ske pri ja ve, rok za plaćanjeporezapoodbitku
Uslučajevimakadanerezidentnapravnalicapružajuuslugerezidentnimpravnimlicima,možese javiti dilema da li i u kojimslučajevima, postoji obavezaobračunavanja, obustavljanja iplaćanjaporezapoodbitku.Dilememogubitivećeiučestalijeimajući u vidu primenu novihpra vi la ko ja su stu pi la na sna gu 1.aprila2018.godine,a čijompri me nom je pred met opo re zivanjaznačajnoizmenjen.Predmet oporezivanja je značajnosuženkadaseuzmeuobzirčinjenica da najveći broj usluga,kojesubilepredmetoporezivanja pre primene novih pravila,vi še ni su pred met opo re zi va nja porezom po odbitku. S drugestra ne, za tri vr ste uslu ga predmet opo re zi va nja je pro ši ren, s obzirom na to da te uslugepred sta vlja ju pred met opo rezivanja porezom po odbitku,nezavisno od mesta njihovogpružanjailikorišćenja,odnosnomestagdećebitipruženeilikorišćene.
I si do ra Gim boš, re vi zor, RSM Serbia, Be o grad; e-mail: isi do ra.gim bos @rsm.rs
VR STE USLU GA IZ INO STRAN STVA KO JE SU PRED MET OPO RE ZI VA NJA PO RE ZOM PO OD BIT KU
Od1.aprila2018.godinenasnagujestupilaizmenjenaodredba člana 40. stav1. tačka 5.Zakonaoporezunadobitpravnihlica(9).Uskladusanavedenim,porezpoodbitkuseplaćanaprihodenerezidentnihpravnihlica,poosnovunaknadaodsledećihusluga(nezavisnoodmestagdesuistepruženeilikorišćene,odnosnomestagdećeistebitipruženeilikorišćene):• Istraživanjetržišta,• Računovodstveneirevizorskeusluge,i• Drugeuslugeizoblastipravnogiposlovnogsavetovanja.MinistarfinansijajedoneoPravilnikovrstamauslugapo
osnovukojihnerezidentnopravnoliceostvarujeprihodkojiseoporezujeporezompoodbitku(5),udaljemtekstuPravilnik,kojimsebližeuređujuvrsteuslugaizčlana40.stav1.tačka5.Zakonaporezunadobitpravnihlica,poosnovukojihnerezidentnopravno lice,osimnerezidentnogpravnoglica iz jurisdikcije sapreferencijalnimporeskim sistemom,ostvarujeprihododrezidentnogpravnoglica,kojiseoporezujeporezompoodbitku.Primenaovogpravilnikajepočela1.aprila2018.godine.Unastavkućemobližeobjasnitivrsteuslugakojepruža
junerezidentnapravnalicakojajesupredmetoporezivanjaporezompoodbitku,bezobziranamestogdesuistepruženeilikorišćene.Uslugamaistraživanjatržištasmatrajusesledećeusluge:• Uslugeprikupljanjainformacijasatržištakojeseodnosenadostavljanjepodatakarezidentnompravnolicu,auciljuplaniranja,organizacijeikontroleprocesaposlovanjarezidentnogpravnoglica,
122
• Uslugeobradeianalizeprikupljenihpodataka,• Uslugemerenjapotencijalatržištaiodređivanjekarakteristiketržišta,
• Uslugeanalizeučešćanatržištu;uslugeanalizeprodajnihaktivnosti,
• Uslugeanalizekonkurencijei• Uslugetestiranjanovihipostojećihproizvodanatržištu.Napominjemodauoveuslugenepotpadajuuslugereklame
ipropagande,kaoniuslugeoglašavanja.Računovodstveneirevizorskeuslugepodrazumevajuuslu
gekojeseodnosenasastavljanjefinansijskihizveštaja,reviziju finansijskih izveštaja u cilju davanja nezavisnog stručnogmišljenjaotomedalifinansijskiizveštajipredstavjajupošteniistinitprikazfinansijskogstanjairezultataposlovanjaentiteta.Navedeneuslugesesprovodeuskladusaodgovarajućomregulativomkojaseodnosinasastavljanjefinansijskihizveštaja.Drugimuslugamaizoblastipravnogiposlovnogsavetova
njasmatrajuseuslugekojeseodnosenasvakioblikpravnogiposlovnogsavetovanja,apresvegauslugeporeskogsavetovanja,uslugeadvokata,uslugeupravljanjarezidentnimpravnimlicemisvakavrstauslugekojapodrazumevakonsultacijekao i da va nje sa ve ta ko ji se od no se na po slo va nje re zi dent nog pravnoglica.Ovdenepotpadajuuslugeodržavanjaseminara,predavanja,radionicakaoiuslugeposredovanjauprometudobaraiusluga.Uzmimo u razmatranje jedan primer gde se mogu uoči
ti promene u odnosu na primenu pravila pre 1. aprila 2018.godine.NijeredakslučajdadomaćapravnalicakoristeuslugeGooglea i Facebooka u svrhu oglašavanja i reklamiranjasvogposlovanja(usluga,proizvoda).Pravilokoje jevažilodo31.marta2018.godinejedasuisplatiociprihodabiliuobavezidaprilikomisplateprihodaposedujupotvrduorezidentnostiovihnerezidentnihpravnihlicakakobiseoslobodiliobavezeplaćanjaporezailidaplateporezpoodbitkupostopiod20%.Imajućiuvidunovapravilaod1.aprila2018.godine,plaćanjakojarezidentnapravnalicavršenerezidentnimpravnimlicimapoosnovuuslugaoglašavanja,reklamiranjaipropagandenisuvišepredmetoporezivanjaporezompoodbitku.Domaćientitetnećebitiuobavezidapribavipotvrduorezidentnostiprimaocaprihoda,štojebiloteškoizvodljivokadasuupitanjuGoogleiFacebok,nitidapodnosebilokakvuporeskuprijavupoovomosnovu.Imajućiuvidunavedeno,možesezaključitidajepredmet
oporezivanjaznačajno suženzanajvećibrojuslugakoje suuprethodnomperiodu,preprimenenovihpravila1.aprila2018.godine,bileoporeziveporezompoodbitku.UslugekojenerezidentnapravnalicapružajunateritorijiRepublikeSrbije,kaošto
123
suobrazovne(obuke),uslugeprevoza,građevinske(montažaiugradnja)idruge,od1.aprila2018.godinevišenisupredmetoporezivanja. Takođe, usluge pružene u inostranstvu ali kojesekoristenateritorijiRepublikeSrbijekaoštosuITusluge,marketinškeusluge,uslugereklamiranjaprekointerneta(prethodnopomenuteuslugekojepružajuFacebookiGoogleisl.),zastupanjeiposredovanjeuprometudobaraiuslugaidr.od1.aprila2018.godineprestajudabudupredmetoporezivanja.Sadrugestrane,koduslugaistraživanjatržišta,računovod
stvenihirevizorskihuslugaidrugihuslugaizpravnogiporeskogsavetovanjaproširenjepredmetoporezivanja,budućidasunavedeneuslugepredmetoporezivanjaporezompoodbitku,nezavisnoodmestanjihovogpružanjailikorišćenja,odnosnomestagdećebitiilipruženeilikorišćene.U slučajevima kada se primenjuje ugovor o izbegavanju
dvostrukogoporezivanja (udaljemtekstuUIDO),prihodioduslugaidaljeće imatikarakterdobitiodposlovanja,štoznačida jeprihodostvarenod strane rezidenta zemlje sakojomRepublika Srbija ima zaključen UIDO predmet oporezivanjaisključivo u zemlji rezidentstva (ukoliko isplatilac posedujepotvrduorezidentnostiiukolikojestranolicestvarnivlasnihprihoda). Navedene izmene se isključivo odnose na prihodenerezidentnihpravnihlicakojanisuiznekeodjurisdikcijasapreferencijalnimporeskimsistemom.Uslučajuisplateprihodakompanijamaiztzv.poreskihrajevaidaljeseoporezujusvevrsteusluga,nezavisnoodtogagdesuistepruženeilikorišćene,odnosnogdećebitipruženeilikorišćene,postopiod25%.Ostaliprihodinerezidentnihpravnihlicaizčlana40.Zako
naoporezunadobitpravnihlicakaoštosuprihodioddividendi,autorskenaknade,kamateinaknadeodzakupaipodzakupanepokretnostiipokretnihstvarinateritorijiRepublikeoporezujuseponepromenjenimpravilima.
IZ ME NJE NI RO KO VI ZA POD NO ŠE NJE PO RE SKE PRI JA VE
Uskladusapravilimakojasuvažilado31.marta2018.godine,domaćepravnolicejebilouobavezidanadanisplateprihoda,nerezidentnompravnomlicu,kojijepredmetoporezivanjaporezompoodbitku,podneseporeskuprijavu(ObrazacPDPO/S)nadanisplateprihoda,kaoidaobračunaiplatiporezistogdana.Upojedinimsituacijamaisplatiocinisuimaliinformacijuotačnomdatumukadajeprihodisplaćenstranompravnomlicu(situacijeupraksikojesučestejedasenalogzaplaćanjebancidostavijednogdana,adabankaplaćanjerealizujesledećegdana).Takva situacija jemogladapredstavljaproblemza is
124
platioceprihoda.Kakobisenavedeniproblemregulisao,pro pisan je rok za pod no še nje po re ske pri ja ve za po rez po od bit ku (Obra zac PDPO/S) od tri da na od da na is pla te pri ho da, kao i rok za pla ća nje po re za po od bit ku od tri da na od da na is pla te pri ho da. Navedenopravilo se primenjuje kod svih vrsta prihoda koje ostvarujunerezdentnapravnalicazakojesepodnosiporeskaprijavanaObrascuPDPO/S.Pravilokojeseodnosinamomenatnastankaporeskeoba
vezenijepromenjeno.Toznačidaporeskaobavezaidaljenastaje umomentu isplate prihoda, odnosnoudrugim slučajevimakadasesmatradajeprihodostvaren,nezavisnoodtogakadasepodnosiporeskaprijava,odnosnoporezplaća.
POD NO ŠE NJE PO RE SKE PRI JA VE I PLA ĆA NJE PO RE ZA PO OD BIT KU
Vre men ski rok za pod no še nje po re ske pri ja ve i vre men ski rok za plaćanjeporezapoodbitkunezavisejedanoddrugog.Toznačidaisplatilacprihodamožesamostalnodaopredeliukomtrenutkuurokuodtridanapodnosiprijavu,aukomrokuvršiplaćanjeporeza.Bliže,isplatilacprihodamoženadanisplateprihodadapodneseporeskuprijavu,asutradandaizvršiplaćanjeporeza.Kada jeprihod izuzetodoporezivanjauskladusaUIDO,
tj.kadaseporezneplaćauRepubliciSrbijivećuzemljirezidenstvapravnog licakojeostvarujeprihodenaosnovuvažećihrešenjaizUIDO,premanovimpravilimaod1.aprila2018.godine, isplatilacprihoda, rezidentnopravno lice, višenijeuobavezidapodnosiporeskuprijavuipotvrduorezidentnosti,umomentuisplateprihoda,štoznačajnoolakšavavršenjeaktivnostidomaćihentiteta.Uskladusanovimstavom8.člana2.Pravilnikaosadrža
juporeskeprijavezaobračunporezanadobitpoodbitkunaprihode i naknade koje ostvaruju nerezidentna i rezidentnapravnalica,poreskuprijavuisplatilacnepodnosiuslučajukadaseprimenomodredabaUIDOporezplaćaudrugojdržavi,poduslovomda isplatilacu trenutkunastankadogađajakojije pred met opo re zi va nja po se du je do ka ze da je ne re zi dent no pravno lice rezidentdržave sakojom je zaključenUIDO (validnapotvrdaorezidentnosti) ida jestvarnivlasnikprihoda.Smatrasedajenerezidentnopravnolicestvarnivlasnikprihodakadanaplatuvršiusvojeimeizasvojračun(neprosleđujenovacnekomtrećemlicu).Kaodokazmoguposlužiti fakturazapruženeuslugeiliugovorosaradnji.Iznavedenogsezaključujedaisplatilacprihodanemaoba
vezudapodneseporeskuprijavusamoukolikoumomentuisplate raspolaže validnompotvrdomo rezidentnosti (potvrda
125
naObrascuPOR2iliovereniprevodpotvrdekojajeizdatanaobrascudrugedržave)licakojaostvarujuprihode,idatoliceimastatusstvarnogvlasnikaprihoda.Ovdesenaglašava i todavišenepostoji obavezadokazivanja ispunjenostiuslovautrenutkuisplateprihoda(kaoštojetobioslučajuprethodnomperiodukadajebilopotrebnodostavitipotvrduorezidentnostikaopriloguzprijavu),takodaisplatilacprihodanijeuobavezidaporeskomorganudostavipotvrduorezidentnosti,ugovorenitidrugudokumentaciju,već jepotrebnodapredmetnudokumentacijučuvausvojojevidencijizaslučajporeskekontrole.Takođe,potrebno jeda isplatilac imadokazda jeposedovaopotvrduorezidentnostiumomentuisplateprihoda.U trenutku kada se nerezidentnompravnom licu isplaćuje
prihod,neophodnojedaisplatilacprihodaposedujevalidnupotvrduorezidentnosti,pričemudatumizdavanjapotvrdenesmebitikasnijioddatumaisplate,jernavedenapotvrdadokazujedajestranolicerezidentuperiodukadajeizvršenaisplata.Poredtoga,potrebnojedaposedujedokumentacijukojomsedokazujeda jeprihodisplaćenstvarnomvlasnikuprihoda(ugovor, faktura iSWIFTnalog),kakonebipostojalaobavezapodnošenjaporeskeprijavenaObrascuPDPO/S.Usuprotnom,ukolikoisplatilac,utrenutkuisplateprihodaneposedujenavedenedokaze,uobavezijedapodneseprijavuiobračunaporezpoodbitku,imajućiuvidudanisuispunjeniuslovizaprimenuUIDO.
PRI ME RI IZ PRAK SE – PO RE SKI TRET MAN PRI MA NJA USLU GA IZ INO STRAN STVA
Unastavkusmatramodajekorisnoosvrnutisenanekeprimereizpraksekadajerečouslugamakojepružajunerezidentnapravnalicadomaćimentitetima.
Zakupopremeizinostranstva
Nerezidentnopravnolicejeostvariloprihododnaknadezakupa ipodzakupapokretnihstvarina teritorijiRepublikeSrbijeodrezidentnogpravnoglica.Postavljasepitanjedalijenaknadakojuostvarujepravno licepredmetoporezivanjaporezompoodbitku.Podpokretnimstvarimausmislučlana40.Zakonaopore
zunadobitpravnihlicasepodrazumevajuprevoznasredstva,mašineilibilokojadrugaopremakojasedajenakorišćenjenateritorijiRepublikeSrbije.Ovdejerečospecifičnojvrstiuslugejermožeimatiporeski
tretmanpremapravilimazazakupilipremapravilimakojavažezaautorskenaknade(anezausluge).
126
Nezavisnoodtogada li jeupitanjuoperativni lizing,korišćenjeilizakup,naknadakojuutomslučajuostvarujenerezidentnopravnolicepoosnovuoveuslugejestepredmetoporezivanjaporezompoodbitkukadajeisplatilacrezidentnopravnolice.Ovdejerečousluzikojupružanerezidentnopravnolice(uslugaoperativnoglizinga,ustupanjenakorišćenjeiuslugazakupa),međutim,ukolikosuispunjeniuslovizaprimenurešenjaizUIDO,ovanaknada(zakorišćenjepokretnihstvari)nateritorijiRepublikeSrbijetretirasekaoautorskanaknada,osimakojeostvarujurezidentiRepublikeHrvatske.PremazaključenomUIDOsaRepublikomHrvatskom,prihododkorišćenjakomercijalne,industrijskeinaučneopremeseoporezujepremačlanu7(6,78)kaodobitodposlovanjazakupodavcaizRepublikeHrvatske.Bezobziranatodalijenaosnovuugovoraozakupu,ugo
voraoustupanju,ugovoraooperativnomlizingu iliugovoraokorišćenju,zasnovanokorišćenjeiupotrebapokretnihstvari,prihodkoji po tomosnovunastaje oporezuje se porezompoodbitkukadajeisplatilacrezidentnopravnoliceilipreduzetnikkojivodiposlovneknjige.Suštinaporeskogtretmanaovevrsteuslugejeutomedado
lazidopromenevrsteprihodaakodođedoprimenerešenjaizUIDO.UkolikosuispunjeniuslovizaprimenuUIDO,naknadazapodzakupilizakuppokretnihstvariimakarakterautorskenaknadezapotrebeoporezivanjaporezompoodbitku.PrednostispunjenjauslovaizUIDOiprimenerešenjaizistog,jetadaisplatilacimamogućnostdakoristibeneficiraneporeskestopeizUIDOkojevažezaautorskenaknade.Kadajerečolizingnaknadi, ista se tretirakaodobitodposlovanja,anekaoau
127
torskanaknada.Naknadaponavedenomosnovupredstavljakupoprodajnucenudobara,imajućiuvidudasepravosvojineprenosiisplatomposlednjerate.Uskladusanavedenim,nezavisnoodpostojanjaUIDOsakonkretnomzemljom,navedenanaknadanemakarakternaknadezazakuppokretnihstvaripaiztograzloganijepredmetoporezivanjaporezompoodbitku.
KA MA TA ZA PLA ĆA NJE NA BA VLJE NE OPRE ME – ZA TE ZNA KA MA TA
Sanerezidentnimpravnim licemsklopljen jeugovorokupopordaji opreme na rate. Pored prodajne cene ugovoreno je iplaćanjekamateuperioduotplate(anuitetsesastojiodrate iugovorenekamate).Pitanjekojesepostavljajedalisuugovorenaizateznakamatakojaseplaćazbogneblagovremenogispunjenjaobavezepredmetoporezivanjaporezompoodbitku.U skladu sa MišljenjemMinistarstva finansija br. 01100
469/201704 od 28.07.2017. godine (2, 186188), imajući u viduda izrazkamata, shodnoSporazumu,predstavljadohodakodpotraživanjasvakevrste,prihodkojiostvarujenerezidentnopravno lice a po osnovuugovorene kamate zaplaćanje nabavljeneopremepredmet jeoporezivanjaporezompoodbitkuuskladusačlanom40.Zakonaoporezunadobitpravnihlica.Uskladusaiznetim,ukolikorezidentnopravnolice,prilikomisplatekamate,neposedujepotvrduorezidentnostidužanjedaobračunaiplatiporezpoodbitkupostopiod20%uskladusačlanom40.stav1.tačka3.Zakonaoporezunadobitpravnihlica.Dalje,zateznakamatazbogkašnjenjauispunjenjunovčane
obavezeodstranerezidentnogpravnoglicanijepredmetoporezivanjaporezompoodbitkuuskladusačlanom40.Zakonaoporezunadobitpravnihlica.UskladusaMišljenjemMinistarstvafinansijabr.4300700068/200404od05.04.2006.godine,članom40.stav2.Zakonaoporezunadobitpravnihlica,propisanajeobavezarezidentnaRepublikeSrbijedaobračunaiplatiporezpoodbitkupostopiod20%naautorskenaknadeikamatekojeostvarinerezidentnopravnolice.NavedenaodredbaZakona o porezu nadobit pravnih lica, pod kamatompodrazumevaugovoreniprihododkapitala,odnosnoodpotraživanjasvakevrste.Uskladusačlanom277.i278.Zakonaoobligacionimodnosimazatezna(zakonska)kamata,kojuporedglavnice,uskladusazakonomdugujedužnikkojizakasnisaplaćanjemnovčaneobaveze,usuštinipredstavljanaknadušteteinovčanukaznu,aneugovoreniprihodobveznikaodkapitala,odnosnopotraživanjaduga.Utomsmislu,nazateznukamatukojujenerezidentnopravnoliceuobavezidaplatizbogkašnjenja u plaćanju glavnice, do visine propisane domaćim
128
zakonomkojiuređujevisinustopezateznekamate,neobračunavaseineplaćaporezpoodbitkuusmislučlana40.Zakonaoporezunadobitpravnihlica.
LI CEN CA ZA SOFT VER
Primerkojisledijeznačajan,nezbognovihpravilačijajeprimenastupilanasnagu1.aprila2018.godine,jerprimenaistihnijeuticalanapromenuuporeskomtretmanuovevrsteprihodaoduslugakojeostvarujunerezidentnapravnalica,većzbogučestalostijavljanjaovevrsteuslugaupraksi.Nerezidentnopravnolicejeostvariloprihododnaknadeza
pravokorišćenjaračunarskogprograma–softveranateritorijiRepublikeSrbijeodrezidentnogpravnoglica.Postavljasepitanjedalijenaknadakojuostvarujenerezidentnopravnolicepredmetoporezivanjaporezompoodbitku.Presvega,potrebnojerazjasnitidilemukojasemožejaviti,
a to jekakorazlikovatiautorskenaknade inaknadeodusluga.Ovopitanjejepogotovoodznačajakadadolazi do pri me ne UIDO,budućidauskladusavećinomUIDOkojejeRepublikaSrbijazaključila,pravooporezivanjaprihodaoduslugaimaisključivodržavaprimaocaprihoda,dokpravooporezivanjaautorskihnaknadaimaidržavaisplatiocaprihoda(poodređenojbeneficiranojstopi).Računarskiprogrami,ubilokomoblikudasejavljaju,uklju
čujućiipripremnimaterijalzanjihovuizradu,smatrajuseautorskimdelomuskladusaodredbomčlana2.stav1.Zakonaoautorskim i srodnimpravima (7).U tekstu jepomenutodauskladusačlanom40.Zakonaoporezunadobitpravnihlica,ukolikomeđunarodnimugovoromo izbegavanjudvostrukogoporezivanjanijedrugačijeuređeno,poreznadobitpoodbitkupostopiod20%obračunavaseiplaćanaprihodekojeostvarinerezidentnopravnoliceodrezidentnogpravnoglicapoosnovunaknadaodautorskihisrodnihpravaindustrijskesvojine.Tobiznačilodanaknadazapravokorišćenjaračunarskogprograma–softverajestepredmetoporezivanjaporezompoodbitku.Prilikomisplatenaknade,rezidentnopravnolice,primalacuslugejeuobavezidaobračuna,obustaviiplatiporezpoodbitkuštojesteuskladusaMišljenjemMinistarstvafinansijabr.01100493/201604od17.07.2016.godine(1,9798).Uskladusačlanom12.stav4.ZakonaoPDVu(10),mesto
prometa predmetneusluge koja se vrši poreskomobveznikusmatra se mesto u kojem primalac usluga, rezidentno pravnolice,imasedišteilistalnuposlovnujedinicuakoseprometuslugavršistalnojposlovnojjedinicikojasenenalaziumestuukojemprimalacuslugeimasedište,odnosnomestoukojem
129
primalacuslugaimaprebivališteiliboravište,padruštvokaoporeskidužnikimaobavezudainternoobračunaPDVuskladu saodredbamačlana10. stav1. tačka3.ZakonaoPDVu.Kadarezidentnopravnolicekaoprimalacuslugeispuniuslovepropisaneodredbamačlana28.stav1.ZakonaoPDVu,ato jeda:uslugekojesumupruženekoristiti ilićekoristitizaprometsapravomnaodbitakprethodnogporeza,tj.zaprometkojijeoporeziv,prometzakojiuskladusačlanom24.ZakonaoPDVupostojioslobađanjeodplaćanjaPDVailiprometkojijeizvršenuinostranstvu,ukolikobizatajprometpostojalopravonaodbitakprethodnogporezadajeizvršenuRepubliciSrbiji–društvokojejeobveznikPDVaimapravodaPDVkojijekaoprimalacusluga tj.poreskidužnikobračunaozadatiprometuslugastranoglicaodbijeodPDVakojiduguje.Navodimoslučajkadanerezidentnopravnoliceodkojegse
kupujelicencazasoftverimaPDVpunomoćnikauSrbiji.TadajenaračunuobračunatPDVod20%.UkolikoseporeskopunomoćjeodnosisamonaPDV,primalacračuna,rezidentnopravnolice,nijeporeskidužnikzaPDV.Možesejavitidilemadaliseuovojsituacijiplaćaporezpoodbitkuiukolikoseplaća,štajeosnovicazaplaćanjeistog.KadajestranoliceregistrovanokaoobveznikPDVauSrbiji,posmatranosaaspektaPDVa,primalacusluge,rezidentnopravnolicenijeporeskidužnik.Navedenačinjenicanijeoduticajanaporezpoodbitku.IsplatilacprihodajeuobavezidaobračunaiplatiporezpoodbitkuiuslučajukadajenerezidentnopravnoliceevidentiranokaoobveznikPDVa.Brutoiznosnaknadekojisadržiiznosporezapoodbitkupred
stavljaporeskuosnovicuzaporezpoodbitku.NapominjemodaseuosnovicuzaporezpoodbitkuneuračunavaiznosPDVa.Takođenapominjemo,dauosnovicuzaPDVtrebadabudeuračunatiznosporezapoodbitku.Dalje,poreskipunomoćniknerezidentnogpravoglicakojiizdajeračuntrebaiznosporezapoodbitkudauračunauosnovicuzaPDV.Konačno,iznoszaplaćanjeporačunutrebadabudeumanjenzaporezpoodbitku.Prethodnoiznetonetrebamešatisaslučajemkadarezident
nopravnoliceplaćanerezidentnompravnomlicunaknaduzakorišćenjeservera.Premadomaćimpropisimapredmetnanaknadasenesmatraautorskomnaknadom,većnaknadomodusluge.PremavećiniUIDOkojijeRepublikaSrbijazaključila,predmetnanaknada sedefiniše kao autorskanaknada (osimkodUIDOkojijezaključensaRepublikomHrvatskom).Stimuvezi,uskladusastarimpravilimanaknadazakorišćenjeserverajebilapredmetoporezivanjaporezompoodbitkuuskladu sa članom 40. stav 1. tačka 5. Zakona o porezu na dobitpravnihlica(poduslovomdarezidentnopravnolicetuuslugukoristiradiobavljanjasvojedelatnostinateritorijiRepubli
130
keSrbije).Premanovimpropisimakojiseprimenjujuod1.aprila2018.godine,uskladusavećinomUIDO,našazemljaimapravooporezivanjaovenaknadepobeneficiranojporeskojstopi.Međutim,imajućiuvidunovapravila,isplatiocinisuuobavezidaplaćajuporezpoodbitkuprilikomisplatenaknadezakorišćenjeservera.Uskladusadomaćimpropisima,navedenanaknadasesmatranaknadomodusluge,ane au tor skom na kna dom i pred met na uslu ga ni je na ve de na kaopredmetoporezivanjaunovomčlanu40.stav1.tačka5.Zakonaoporezunadobitpravnihlica.TrebaimatiuvidudauovomslučajunijebitnoštoodredbeUIDOnaknaduzakorišćenje serveradefinišukaoautorskunaknadu,budućidadoprimeneUIDOuovomslučajunećenidoći,jerpredmetnanaknada,uskladusanovimpravilima,nijevišepredmetoporezivanjaporezompoodbitku.
LI TE RA TU RA
1. Bilten – službena mišljenja i stručna mišljenja 78 2016, str. 9798 (Mišljenje Ministarstva finansija, br. 01100493/201604 od19.07.2016. godine); dostupno na: http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2016/BILTEN%2078%202016.pdf
2. Bilten – službena mišljenja i stručna mišljenja 78 2017., str 186188 (Mišljenje Ministarstva finansija, br. 01100469/201704 od28.07.2017. godine); dostupno na: http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/Bilten%2078%202017.pdf
3. Mišljenje Ministarstva finansija, br. 4300700068/200404 od05.04.2006.godine;
4. Pravilniko sadržajuporeskeprijavezaobračunporezanadobitpoodbitku na prihode i naknade koje ostvaruju nerezidentna i rezidentnapravna lica (Sl.glasnikRS,br.97/2015,111/2015,14/2016,15/2016ispr.i20/2018)
5. Pravilnikovrstamauslugapoosnovukojihnerezidentnopravnoliceostvarujeprihodkojiseoporezujeporezompoodbitku(Sl.glasnikRS,br.18/2018)
6. UgovoroizbegavanjudvostrukogoporezivanjauodnosunaporeznadohodakinaimovinusaRepublikomHrvatskom
7. Zakonoautorskim i srodnimpravima (Sl. glasnikRS,br.104/2009,99/2011,119/2012i29/2016odlukaUS)
8. Zakonoobligacionimodnosima(Sl.listSFRJ,br.29/78,39/85,45/89odlukaUSJi57/89,Sl. listSRJ,br.31/93iSl. listSCG,br.1/2003Ustavnapovelja)
9. Zakon o porezu na dobit pravnih lica (Sl. glasnik RS, br. 25/2001,80/2002, 80/2002 dr. za kon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 dr. za kon, 142/2014, 91/2015autentičnotumačenje,112/2015i113/2017)
10.Zakon o porezu na dodatu vrednost (Sl. glasnik RS, br. 84/2004,86/2004 is pr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 usklađenidin.izn.,68/2014dr.zakon,142/2014,5/2015usklađenidin. izn.,83/2015,5/2016usklađenidin. izn.,108/2016,7/2017usklađenidin.izn.,113/2017,13/2018usklađenidin.izn.i30/2018)
NEWS IN TAX TREATMENT OF REVENUE REALISED BY NON-RESIDENTS
SUMMARYKey words: foreign services, nonresident legalentity,placeof service, deduction tax, taxdeductiontaxapplication,deadlineforfilingataxreturn,payment deadline.
In cases where nonresidentlegal entities provide servicestoresidentlegalentities,theremay be a dilemma whetherand inwhichcases there isanobligation to charge, suspendandpay the taxondeduction.The dilemmas can be largerand more frequent given theapplication of the new rulesthat came into force on April1, 2018, and the subject oftaxation has been significantlychanged. The subject of taxation is significantly narrowedwhen taking into account thefact that most of the servicesthat were subject to taxationbefore the application of thenewrulesarenolongersubjecttotaxationwithdeduction.Ontheotherhand,forthreetypesofservices,thesubjectoftaxationhasbeenexpanded, sincethese services are subject totaxation by deduction, regardlessofwheretheyareprovidedorused,orwhere theywillbeprovided or used.
131
STRUČNIRADUDK:
doi: 10.5937
PO JAM SLU ŽBE NOG PU TO VA NJA Zakonskipropisineuređujuštasepodrazumevapodslužbenimputovanjima.Kakobiseutvrdilokojeobavezeposlodavacimapremazaposlenomukonkretnojsituaciji,odvelikejevažnostiodreditipojamslužbenogputovanja.Definisanjepojmaslužbenogputovanjaomogućavarazlikovanjeslužbenihputovanjaoddrugihsličnihpojmova,kaošto jeradiboravaknaterenu.Službenoputovanjepredstavljaputovanjevanuobičaje
nogmestaukomzaposleniobavljasvojeradnezadatke,kakobiizvršioodgovarajućislužbeniposaonaosnovunalogaovlašćenoglicakodposlodavca.UzavisnostidalijezaposleniupućendaobaviodgovarajućiposaouRepubliciSrbijiiliustranojdržavi,razlikujemoslužbenoputovanjeuzemljii službenoputovanjeu inostranstvo.Zaposleni imapravona na kna du troš ko va ko ji na sta nu za vre me ko je pro ve de naslužbenomputovanju,uskladusainternomregulativomposlodavca.Navedenopravozaposlenogjedefinisanoodredbamačlana118stav1tačke2i3Zakonaoradu(udaljemtekstuZakon)(10).Zakonomoporezunadohodakgrađana(udaljemtekstuZPDG)(9)definisanisuuslovipodkojimasunaknadetroškovaslužbenihputovanjaizuzeteodoporezivanja (određenevrstenaknadasuucelostineoporezive,doksuodređenenaknadeneoporezivesamodoodređenogiznosa).Poslodavacnemaobavezudazaposlenimaisplaćujenaknadetroškovaupredviđenimneoporezivimiznosima,jeronislužesamousistemuoporezivanja.Poslodavacsvojimopštimaktom(pravilnikomoraduilikolektivnimugovorom)iugovoromoraduutvrđujekojisvetroškovipredstavljajutroškoveslužbenihputovanja,ukojojvisinisevrši
Marko Marjanović
SLU ŽBE NA PU TO VA NJA – RA ČU NO VOD STVE NI I PO RE SKI ASPEKT
REZIMEKljuč ne re či: službeno putovanje, u ze mlji, u ino stran stvu, dnev ni ca, pre voz, smeš taj
Iako pojam i definicija službenog putovanja nisu određenikon kret nim za kon skim pro pi sima,pravaiobavezezaposlenogiposlodavcauvezisaslužbenimputovanjimaodređenisuvećimbrojempropisa,presvegaZakonom o ra du i Za ko nom o po re zu na dohodak građana. Opštimak tom i ugo vo ri ma o ra du poslodavac utvrđuje koji troškovinastalinaslužbenomputovanjusenadoknađujuzaposlenomiukom iz no su. Iz nos troš ko va na službenim putovanjima koji senadoknađuje zaposlenimamožebitiniži ilivišiodpropisanihneoporezivihiznosa.Samoadekvat no do ku men to va ni troš ko vi službenih putovanja mogu bitipriznati u računovodstvene iporeskesvrhe.
Marko Marjanović, re vi zor, RSM Serbia, Be o grad; e-mail: [email protected]
132
naknadaovihtroškova,nakojinačinseovanaknadaisplaćuje,inakojinačinipodkojimuslovimazaposleniostvarujepravonanaknaduovihtroškova,sobziromdasepravozaposlenihutvrđujepropisimaoradu,aneporeskimpropisima.
DNEV NI CA
Troškovikojisenajčešćenadoknađujuizdnevnicesutroškoviishrane igradskogprevozaumestuukojemsevrši službeniposao.U skladu sadopunama člana18 stav1 tačka2ZPDG (9),
kojeseprimenjujuod01.01.2018.godine,visinaneoporezivogiz no sa dnevnicezaslužbenaputovanjauzemljiutvrđujesenanačin iuskladusaUredbomonaknadi troškova iotpremninidržavnih službenika inameštenika (8).NaprimanjazaposlenogodposlodavcapoosnovudnevnicedoiznosaodRSD2.303,00zaceludnevnicu,odnosnouiznosuodRSD1.151,50zapolovinudnevnice,neplaća seporeznazarade (neoporeziviiznosod2.303dinaraprimenjujeuperioduod01.02.2018.do31.01.2019.godinejerpremačlanu12aZPDG(9),svidinarski iznosi izčlana18ovogzakonausklađujusegodišnjimindeksompotrošačkihcenaukalendarskojgodinikojaprethodigodiniukojojseusklađivanjevrši).Dnevnicazaslužbenoputovanjeseračunaodtrenutkapolaskasaslužbenogputadotrenutkapovratkasaslužbenogputovanja.Celadnevnicaseisplaćujezaslužbeniputuzemljiutrajanjuizmeđu12i24časova,apolovinadnevnicezapututrajanjuod8do12časova.Ukolikoposlodavac isplaćujezaposlenomdnevnicuzaslužbenipututrajanjumanjemod8časova,iliprekoneoporezivogiznosa,dužanjedaobračunaporeznazaradepostopiod10%.Kakopomenutanaknadatroškova,saglasnoodredbamačlana105stav3Zakona(10),nemakarakterzarade,poslodavacnijeuobavezidaobračunaiuplatidoprinosezasocijalnoosiguranjenaiznosnaknadetroškovakojiprelazineoporeziviiznos.Kadasevršiobračunporeza,potrebnojeiznoskojiprevazilazineoporezivi,preračunatiubrutoiznospomoćukoeficijenta0,90.Nakonobračunaporezanazaradenaiznosnaknadetroškovakojiprelazineoporeziviiznos,nadležnojorganizacionojjediniciporeskeupravedostavljaseporeskaprijavanaObrascuPPPPD(OVP110).Dnevnicazaslužbeniputuinostranstvoutvrđujesenaos
novuukupnogbrojačasovakojisuprovedeniuinostranstvu,štopodrazumevavremeod trenutkaprelaskadržavnegraniceRepublike Srbije u polasku, do trenutka prelaska državnegraniceRepublikeSrbijeupovratku(uslučajuavio/pomorskogtransporta, vreme polaska aviona/broda sa poslednjeg aero
133
droma/pristaništauSrbijidočasapovratkanaprviaerodrom/pristaništeuSrbiji).PropisanineoporeziviiznosdnevniceuiznosuodEUR50,00primenjuje sena svako službenoputovanjausvedržave.Ukolikozaposleniuskladusaopštimaktomili ugovoromo raduostvaruje pravonapolovinudnevnice ipropisanineoporezivi iznosprimenjuje sesrazmerno (zaslužbeniputuinostranstvoutrajanjuizmeđu12i24časovaEUR50,00,zaslužbeniputuinostranstvoutrajanjuizmeđu8i12časovaEUR25,00).Ukolikoposlodavacosimisplatednevnicenadoknađujezaposlenomitroškoveishranepremapriloženimračunimarestorana,potrebno jeobračunatiukupaniznoskojisenadoknađujezaposlenom(zbirdnevniceinadoknađenihtroškova ishrane) i na pozitivnu razliku između nadoknađenog iz no sa i pro pi sa nog neo po re zi vog iz no sa pla ti ti po rez na zarade.UskladusaMišljenjemMinistarstvafinansijabr.41300290/201604od28.02.2017.godine(udaljemtekstuMF)(6,160162)nepostojiobavezadokumentovanja troškovakoji senadoknađujuputemdnevnicedovisinepropisanogneoporezivogdnevnogiznosa.UskladusaZPDG,zautvrđivanjeporezanazaradepoosnovutroškovanaslužbenomputovanjuuinostranstvoiznosiznadpropisanogneoporezivogiznosakonvertujuseudinarskiiznospozvaničnomsrednjemkursuNarodnebankeSrbijenadanobračunatroškova.Upraksi sepojaviladilemada lipostojimogućnost ispla
te različitih iznosa dnevnica za vreme provedeno na službenomputovanjuuzemljiiliinostranstvuzarazličitekategorijezaposlenih,ilijepotrebnodadnevnicezaslužbenaputovanjabudujednakezasvezaposlene?Uzimajućiuobzirdasednevnicakoristizanaknadutroškovaprevozaiishranezaposlenihumestuukome jezaposleniodseotokomtrajanjaslužbenogputovanjaidajeteškoutvrditivezuizmeđuodređenihkategorijazaposlenihinjihovevećepotrebezaishranomiprevozom,potrebnojedefinisatiistopravonadnevnicuzasvezaposlene.Usuprotnom,isplatavećihdnevnicamoglabisetumačitikaodiskriminacijazaposlenihilipokušajisplatebonusakrozuvećanednevnice.
TROŠ KO VI PRE VO ZA
Troškovimaprevoza,domestaboravkaiodmestaboravkanaslužbenomputovanju,kojisepriznajupremapriloženimračunima,smatrajusesvi troškoviprevoza(službenimautomobilom, privatnim automobilom, autobusom, avionom, vozom,brodom).Sadruge strane, troškovigradskog, taksi ilidrugihvrstaprevozaumestuboravkanaslužbenomputunadoknađujuseizdnevnice.Prilikomformiranjaputnognalogakojim
134
sezaposleniupućujenaslužbenoputovanje,ovlašćenolicekodposlodavca izmeđuostalognavodi i načinprevoza, odnosnovrstuprevoznogsredstvakojimseputuje.Poslodavac svojim opštim aktom uređuje pravila za upo
trebuslužbenogvozilainačinnakojićesevršitievidentiranjepređenih kilometara po službenimputovanjima, odnosno poputnimnalozima.Kadazaposlenizapotrebeslužbenogputovanjaupotrebljava službenovoziloostvarujepravodamusenadoknadetroškovizakupljenogorivo,naosnovupriloženihračuna.Zaposlenomsenadoknađujuisporednitroškovikojisunastaliuvezisaslužbenimputovanjem(kaoštojenpr.putarina,naosnovupriloženihračuna).Troškovigorivakojinastanuna službenom putovanju ne obuhvataju deo zarade zaposlenog,većpredstavljajutrošakposlovanjaposlodavca.Poslodavacnajčešćesvojimopštimaktomiliugovoromoradudefinišeobavezuzaposlenogdauslučajukadazapotrebeprevozanaslužbenomputovanjukoristijavnisaobraćaj,dostaviprevoznukartuiliplaćeniračunzaprevoznosredstvokojejepredviđenouputnomnalogu,naosnovučegaćeseizvršitinaknadatroškovanaslužbenomputovanju.Naknadatroškovaprevozanaslužbenom putovanju koja je dokumentovana računima prevoznikaujavnomsaobraćajuucelostijeneoporeziva.Ukolikozaposleniputujenaslužbeniputu inostranstvoumestokojeneposedujeaerodrom,aprocenisedajeavioprevozukombinacijisaostalimvrstamaprevozanajekonomičniji,kaotroškoviprevozapriznaju se troškovi autobuskog ili taksiprevozadoaerodroma,trošakaviokarte,kaoitroškoviželezničkog,autobuskogilitaksiprevozadomestaboravkanaslužbenomputovanju.Dodatnitroškovikojimogunastatikaoštosutroškovipribavljanjaputneisprave,rezervacijemesta,aerodromsketakse,prevozprtljagailiputarinemogusetakođepriznatiukolikosudokumentovani(kopijomvizesapasošakaopotvrdedajevizaplaćena,fiskalnim isečkomi/ili slipomnakojimasuprikazaniiznosivrstatroška).Navedeniizdacimogubitiporeskipriznatiukolikosenaosnovuostaledokumentacijenedvosmislenomožedokazatidaseradiotroškovimakojisunastalizapotrebekonkretnogslužbenogputovanja(izveštajsaslužbenogputa,obračunputnihtroškova).Poslodavacmožeomogućitizaposlenomdanaslužbenom
putuupotrebljavasopstvenovozilouprivatnomvlasništvuzaposlenog.Ukolikoseposlodavacodlučizanavedenumogućnost,potrebno jedaopštimaktomdefinišepodkojimuslovimazaposlenimožedakoristi sopstvenovozilo zaprevoznaslužbenomputu.Takođe,potrebnojeutvrditiukomiznosućesetroškovikorišćenjasopstvenogvozilanadoknaditizaposlenom.Zaposlenomsenadoknađujutroškovigorivakojisunastalinakonkretnomslužbenomputovanjuisporednitroškovi,
135
ioviizdacinepredstavljajudeozaradezaposlenogvećtrošakposlovanja.Osimtoga,poslodavacćezaposlenomnadoknaditiiupotrebusopstvenogvozilanaslužbenomputovanjunaosnovuodredbiopštegakta iugovoraoradukojima jenavedenopitanjeregulisano.Članom18stav1tačka5ZPDG(9)definisanjeiznosnaknadezaupotrebusopstvenogvozilazaslužbeniputkoji jeneoporeziv.Ovaj iznossepriznajedo30%cenepoosnovnojjedinicimerepogonskoggorivakojasemnožisabrojem jedinicamerepogonskoggorivakoje jeutrošeno,poduslovomdajeiznosnaknademanjiodRSD6.716,00mesečno.Ukolikosezaposlenomisplaćujenaknadatroškovazaupotrebu sopstvenog automobila u iznosu većem od neoporezivogiznosa,obračunavaseiplaćaporeznazaradepostopi10%naiznoskojiprelazineoporeziviiznos(2,204206).
Primerobračunatroškovakojisezaposlenomisplaćujunaimekorišćenjasopstvenogvozila
Primer obračuna naknade za korišćenje sopstvenog vozila uslužbenesvrhezasnovanjenaneoporezivommesečnomiznosunaknadeodRSD6.716,00(uprimeniuperioduod1.februara2018.do31.januara2019.godine).Zaposlenije,uzsaglasnostposlodavca,koristiozaprevozsopstveniautomobil.Tipautomobila jeSuzukiSX4,koji jeuprosekutrošio10litaragorivana100km.Zaposlenijeutokuposmatranogmesecatokom15službenihputovanjaprešao3.000kmsopstvenimautomobilomzaslužbenesvrhe.
Obračuntroškovazakorišćenjesopstvenogvozilauslužbenesvrhe
RB O pi s Iznos(uRSD)
1. Brojpređenihkilometaranaslužbenimputovanjima 3.000,00
2. Cenajednoglitragoriva 150,00
3. Prosečnapotrošnjagorivana100km 10,00
4. Stvarnopotrošenogorivopopriloženomračunu–ulitrima(1.*3./100) 300,00
5. Iznospotrošenoggoriva(2.*4.) 45.000,00
6. Brojkorišćenjaslužbenogvozilauposmatranommesecu 15,00
7. Iznosamortizovanjasopstvenogvozilazaposlenog(5.*0,30) 13.500,00
8. Uku pan stvar ni tro šak na ime ko riš će nja sop stve nog au to -mo bi la za po sle nog na ovom slu žbe nom pu to va nju (5. + 7.) 58.500,00
9. Neoporeziviiznosmesečno 6.716,00
10. Iznoszaoporezivanje(7.9.) 6.784,00
11. Brutooporeziviiznos(10./0,90) 7.537,78
12. Po rez (11. * 0,10) 753,78
13. Netoiznoskojijeoporezovan(11.12.) 6.784,00
14. Uku pan stvar ni tro šak po slo dav ca sa po re zom (8. + 12.) 59.253,78
136
Evidentiranjetroškovaslužbenihputovanja
Nalogzaknjiženje Račun I zno s
Broj Da tum Du gu je Potražuje Du gu je Potražuje
RA01 08.11.2018. 513 45.000,00
RA 01 08.11.2018. 529 14.253,78
RA 01 08.11.2018. 463 58.500,00
RA 01 08.11.2018. 489 753,78
TR01 09.11.2018. 463 58.500,00
TR01 09.11.2018. 489 753,78TR01 09.11.2018. 241 59.253,78
Zasvih15putovanjastvarni troškovipotrošenogbenzina,popriloženimračunima,kojisezaposlenomnadoknađujuidunateretposlovnihrashodaposlodavcanakojeseneplaćaporez.Uzimajućiuobzirdajeprivatnovozilozaposlenogzapotrebeslužbenogputakorišćeno15putautokumesecaidajezaposleniimaopravonavišestrukiiznosamortizacijezasvakopojedinačnokorišćenjevozila(RSD13.500,00),ukupanmesečniiznosamortizacijejeiznadneoporezivogiznosa.Narazlikuodneoporezivogmesečnogiznosaod6.716,00dinaradoiznosakojiseisplaćujepoovomosnovu,atojeiznosod6.784,00dinara (RSD13.500,00. RSD6.716,00),poslodavacplaćaporeznazaradepostopiod10%.KoeficijentzapreračunnabrutojeBruto=Neto/0,90.
TROŠ KO VI SMEŠ TA JA
Troškovismeštajaumestuboravkanaslužbenomputovanjupriznajusepremadostavljenimračunima(uvrednostiiskazanojnaračunima),bezobavezeplaćanjaporezanazarade.Troškovismeštajaobuhvatajuplaćenihotelskismeštajzaprenoćište, odnosnoplaćeni hotelski smeštaj za prenoćište i doručak.Čestonijemoguće izvršiti rezervacijusamoprenoćišta,već jeneophodnorezervisatiprenoćištesadoručkom.Unavedenomslučajutrošakdoručkasenesmatratroškovimaishrane.Zaposlenomsemožeobezbeditismeštajiuostalimvrstamaugostiteljskihobjekata,kao što jeprivatni smeštaju (zakupstana ilikuće),ukolikoseovakvitroškoviadekvatnodokumentuju.Nijepotrebnoposedovatiračunzauslugesmeštajadabiseostvarilopravonapropisanoporeskooslobođenje,ukolikosezaključiugovorozakupunepokretnosti(ilidelanepokretnosti)sazakupodavcemzasmeštajzaposlenogzavremetrajanjaslužbenogputai/ilipribavidokazoizvršenomplaćanju(priznanica),iliračunuslobodnojformi,ukolikoodgovarajućidokumentsa
137
držisverelevantnepodatkevažnezaidentifikacijufizičkoglicazakupodavca(1,3132).Poslodavacmožesvojimopštimaktomograničitikategoriju
smeštajanaslužbenomputuzakojućezaposleniostvaritipravonanaknadutroškova.Naprimer,možepredvidetidaćesezaposlenomnadoknadititroškovismeštaja,osimzaprenoćišteidoručakuhoteluprvekategorije(petzvezdica).
DRU GA ZNA ČAJ NA PI TA NJA
UzimajućiuobzirdajeAutonomnapokrajinaKosovoiMetohijauskladusaUstavomsastavnideoRepublikeSrbije,službenoputovanjenateritorijuAPKMimatretmanslužbenogputovanja u zemlji.Na osnovunavedenogmožemo zaključiti da seprilikomobračunainaknadetroškovaslužbenogputovanjanateritorijuAPKMne primenjuju odredbe Zakona o deviznomposlovanjuidasetroškovinadoknađujuudinarima.Zakonomnijedefinisanoštasepodrazumevapodtermini
maslužbeniputiradiboravaknaterenu,asamimtimninakojinačinsenavedeniterminirazlikuju.Posvojojsuštini,navedeniterminiimajuistoznačenje.Razlikaizmeđuslužbenogputa i rada iboravkana terenu jeunjihovomtrajanju.Rad iboravaknaterenupodrazumevaradiboravakzaposlenihvansedišta poslodavca, odnosno njegovog organizacionog dela,kojizahtevaneprekidnodužeodsustvozaposlenihvantogsedišta.Dužeodsustvopodrazumeva radkoji zaposleni izvodivanmestasvogredovnogzaposlenjautrajanjuodnajmanje15dananeprekidno(mogućasuidrugarešenja,npr.minimum30dananeprekidno).Napominjemodaukolikozaposleniradina
138
terenu,alisvakidanodlaziivraćasesaposla,nisuispunjeniuslo vi za ostva ri va nje pra va na na kna du troš ko va u skla du sa ZPDG(9).Čestosetokomtrajanjaslužbenogputauinostranstvoorga
nizujuposlovniručkovisapartnerima.Posvojojsuštiniovakavrashodpredstavljatrošakreprezentacije.Neretkozaposleninaslužbenomputuu inostranstvunedobijuračunuonoj formikojajekodnasuobičajna(gotovinskiračun),ilidokumentkojibudeizdatneglasinaposlodavca.Nedostatakeksternoformiranogdokumentakojiglasinaposlodavcamogaobidasenadomestiinternokreiranimdokumentomkojibitajtrošakdokumentovao,ukolikobidruštvopreodlaskazaposlenognaslužbeniputkreiraloodlukukojomsezaposlenomomogućavadanaslužbenomputupotrošiodređeniiznosradiorganizovanjaposlovnog ručka sa predstavnicima poslovnih partnera. Podpretpostavkomdakaopriloguznavedeniobračun/izveštajzaposleniobezbediiodgovarajućedokazeonastankutroška(slipposlovnekartice,fiskalniisečakisl.).Usituacijikadazaposleniplatinekiizdatakizsredstavaposlodavcaiotomenedostavirelevantandokaz,pretpostavljasedajezaposleniizvršioizdatakuneposlovnesvrheitakvoprimanjeimatretmanzarade,uskladusačimjeposlodavacuobavezipaplatiporeznazaradeipripadajućedoprinosepotomosnovu.Radnovremezavremetrajanjaslužbenogputovanjareguli
sanojeZakonom.Tokomslužbenogputovanja,zaposlenomsepopraviluračunaievidentiraredovnoradnovremeutrajanjuod8časova,podpretpostavkomdajeslužbenoputovanjetrajalojednakoilidužeuodnosunaredovnoradnovremezaposlenog(ukoliko je efektivno radno vreme kraće od redovnog radnogvremena).Usituacijikadazaposlenitokomslužbenogputovanjaefektivnoradidužeuodnosunapunoradnovreme,takavradseposebnoevidentira i računakao radupreraspodeli radnogvremenailikaoprekovremenirad,uzavisnostiodkonkretnesituacije,odnosnoodtogadalijevremeprovedenonaefektivnomradudužemodpunogradnogvremenaiznenadniineplaniraniposao,ilijeunapredplanirano.Preostalovremekojeseprovedenaslužbenomputovanjuprekopunogradnogvremena(vremekojeseutrošidasestignedomestaslužbenogputovanja,vremeodmoraisl.)netretirasekaoradnovreme,odnosnoprekovremeniradilipreraspodelaradnogvremena(7).Rokukojemzaposlenitrebadapodneseizveštajsaslužbe
nogputovanjaposlodavcutrebadabudedefinisanopštimaktomposlodavca.Ovajrokbitrebalodabudeštokraći,uzimajućiuobzirodredbečlana10Zakonaoračunovodstvu(11)kojeobavezujulicakojasastavljajuivršeprijemračunovodstvenihispravadaračunovodstveneispraveipratećudokumentacijuu
139
vezinanastalimposlovnimpromenamadostaveurokunedužemodtriradnadanaoddatumanastankaposlovnepromene,odnosnoprijemapratećedokumentacije.Licakojasuzaduženazavođenjeposlovnihknjigauobavezisudaprekontrolišuprimljenudokumentacijuievidentirajuračunovodstveneispraveurokuodpetradnihdanaoddatumaprijemadokumentacije.Upraksisepostavilopitanjedaliseuslučajunaknadetroš
kova za službeni put u inostranstvo, plaćanje, naplaćivanje iprenosmoževršiti,osimudevizama,odnosnoefektivnomstranomnovcu, iudinarima.Uvezisaslužbenimputovanjemuinostranstvomogunastatirazličititroškovikojimogubitiplaćeniunekojodstranihvalutailiudinarima(3,159160).
TroškovislužbenihputovanjalicakojanisuzaposlenakodnaručiocakrozprizmumišljenjaMinistarstvafinansija
Ukolikodomaćeprivrednodruštvo,kaoučesnikmeđunarodnogprojekta,izvršinaknaduputnihtroškovazaboravakuinostranstvu,fizičkomlicukojejenaosnovuugovoraoautorskomdeluangažovanona tommeđunarodnomprojektu, takvanaknadasmatraseprihodomfizičkoglicakojipodležeplaćanjuporezanadohodakgrađana.Prihodkojefizičkoliceostvarinaosnovuugovoraoautorskomdelu,kojičiniugovorenunaknaduzatoautorskodelo(uslučajukadatakvanaknadaobuhvataitroškovekojezapotreberealizacijetogautorskogdelasnosifizičkolice,kaoštosunpr.troškoviprevozaisl.),upotpunosti podleže obavezi plaćanja poreza naprihode od autorskihprava.U skladu sa odredbamaZPDG (9), naprihodekoji seostvarepoosnovuautorskogugovoraplaćajuseidoprinosizaobaveznosocijalnoosiguranje.Uslučajukadabisenezavisnoodnaknadezasamoautor
skodelodefinisaneugovoromoautorskomdelu,posebnovršilainaknadatroškovakojatimugovoromnijeobuhvaćenauokvirunaknadezaautorskodelo,takvanaknadabiimalaporeskitretmandrugihprihodafizičkoglicakaonaknadatroškovaidrugihrashodalicimakojanisuzaposlenakodisplatioca(5,112115).U slučaju kadaodređeni entitet kaoorganizator seminara
snositroškoveprevozaismeštajazaučesnikenaseminaru,itofizičkihlicakojanisuzaposlenakodnjega,takvanaknadaoporezujeseporezomnadohodakgrađanauskladusaodredbamačlana85stav1tačka12istav4ičlan86stav1ZPDG(9).Međutim,ukolikonavedenafizičkalicanakonkretnomdogađajuobavljajuodređenetaksativnonavedeneaktivnostizapotrebedomaćegentiteta,ilizalicekojeihjeuputilonaslužbeniput,nanaknadutroškovaprevozaismeštajafizičkihlicakojaučestvu
140
ju na se mi na ru i ko ja ni su u rad nom od no su kod or ga ni za to ra seminara,nitiostvarujubilokojudrugunadoknadupoosnovupomenutesaradnje,neplaćaseporeznadohodakgrađanasaglasnoodredbičlana85stav6tačka5Zakona(10),nitidoprinosizaobaveznosocijalnoosiguranje.Uskladusanačelomfakticiteta,usvakompojedinačnomslučajuutvrdićeseporeskečinjeniceodznačajazapostojanjeporeskeobaveze(4,123125).
RA ČU NO VOD STVE NA DO KU MEN TA CI JA
•Odluka/rešenjeoupućivanjunaslužbeniput• Nalogzaslužbenoputovanje• Obračuntroškovaposlužbenomputu• Sviračunikojiseodnosenaputninalog(putarine,vinjete,kartezaprevoz,taksiračuni,hotelskiračuni,kotizacijazasajmove,izložbeiseminare,troškovigorivaisl.)
• Računi za troškove koji nisu obuhvaćeni putnim nalogom(aviokarte,autobuskekarte,hotelskiračuni, taksiračuni,troškovigorivaisl.)
• Dokazioisplatiakontacijeiplaćanjapokonačnomobračunu(izvodibanakai/iliblagajničkiizveštaji)
Ovlašćenolicekodposlodavcadonosiodlukuoupućivanjunaslužbeniputiizdajenalogzaslužbeniputpreslužbenogputovanjazaposlenogkojiseupućujenaslužbeniput.Iakosadržinaodlukeinalogazaslužbeniputnijeuređenazakonskimpropisima,prilikomsastavljanjanavedenihdokumenatapotrebnojeobuhvatitiodređeneosnovneelemente.Odlukaoupućivanjuna službenoputovanjebi trebalada
sadrži:• Podatkeoposlodavcu• Datumimestodonošenjaodluke• Periodukomćeserealizovatislužbenoputovanje• Mestoukojesezaposleniupućuje• Zakojepotrebeseorganizujeslužbenoputovanje• Podatkeozaposlenomkojiseupućujenaslužbeniput• Potpis i pečat ovlašćenog lica kod poslodavca koje jeodobriloslužbenoputovanje
Osnovnielementinalogazaslužbenoputovanjesu:• Brojnalogazaslužbenoputovanjeidatumizdavanja• Podaciozaposlenomkojijeupućennaslužbeniput(imeiprezime,JMBG/brojpasoša)
• Radnomesto/pozicijazaposlenogkojijeupućennaslužbeniput
• Me sto u ko je se pu tu je i vre me tra ja nja pu to va nja• Svrhaslužbenogputovanja
141
• Vrstaprevoznogsredstvakoje sekoristina službenompu to va nju
• Podaciotroškovimaslužbenogputovanja,kosnositroškoveslužbenogputovanjainačinobračunaistih
• Iznosakontacije,ukolikoseistaisplaćuje,potpisovlašćenoglicaipečatposlodavca
Primerevidentiranjatroškovaslužbenogputovanjasaprenoćištem
Prepolaska na službeni put zaposlenom je iz blagajne isplaćenaakontacijauiznosuodRSD8.000,00.Nakonpovratkasaslužbenogputa,zaposleni jepodneosledećiputniobračun:2punednevnice (društvo isplaćujednevnicuu iznosuodRSD2.500,00);autobuskekartuuiznosuodRSD2.200,00;računzaprenoćišteuiznosuodRSD4.760,00.Zaposlenomjeizblagajneisplaćenarazlika.
Obračuntroškovaslužbenogputovanja
R B O pi s Ne to O po re zi vi iz no s Po re z Bru to
1. Dnevnice(x2) 5.000,00 5.000,00 4.606,00=394,00 43,78 5.043,78
2. Autobuskakarta 2.200,00
3.Posebnastopa–prenoćište Opštastopa–doručak Ukupnohotelskiračun
4.000,00 400,00 4.400,00300,00 60,00 360,00
4.300,00 460,00 4.760,004. Ukup no troš ko vi 12.003,78
5. Akon ta ci ja 8.000,00
6. Po rez 43,78
7. Za is pla tu 3.960,00
Evidentiranjetroškovaslužbenogputovanja
Nalogzaknjiženje Račun I zno s
Broj Da tum Du gu je Potražuje Du gu je Potražuje
BL01 24.09.2018. 221 8.000,00
BL01 24.09.2018. 243 8.000,00
BL02 24.09.2018. 529 11.543,78
BL02 24.09.2018. 270 60,00
BL02 24.09.2018. 271 400,00
BL02 24.09.2018. 221 8.000,00
BL02 24.09.2018. 243 3.960,00
BL02 24.09.2018. 489 43,78
142
LI TE RA TU RA
1. Bilten–službenamišljenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.5/2005,3132,dostupnona:
http://mfin.gov.rs/download/pdf/strucna_misljenja/bilten__sluzbena_objasnjenja_i_strucna_misljenja_za_primenu_finansijskih_propisa,_maj_2005.pdf
2. Bilten–službenamišljenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.1/2016,204206,dostupnona:http://mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2016/Bilten%2012016.pdf
3. Bilten–službenamišljenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.5/2016,159160,dostupnona:http://mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2016/Bilten%20%20br_%205%202016.pdf
4. Bilten–službenamišljenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisa br. 78/2016, 123125, dostupno na: http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2016/BILTEN%2078%202016.pdf
5. Bilten–službenamišljenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisa br. 11/2016, 112115 dostupno na: http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2016/Bilten%20br_11%202016.pdf
6. Bilten–službenamišljenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabr.3/2017,160162dostupnona:http://mfin.gov.rs/UserFiles/File/bilten%20strucna%20misljenja/2017/BILTEN%2032017.pdf
7. Službeniput–Računanjeradnogvremenazaposlenomnaslužbenomputu, dostupno na: http://www.biljanatrifunovicifa.com/2016/10/sluzbeniput/
8. Uredba o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika (Sl. glasnik RS, br. 98/2007 prečišćen tekst, 84/2014 i84/2015)
9. Zakon o porezu na dohodak građana (Sl. glasnik RS, br. 24/2001,80/2002, 80/2002 dr. za kon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 is pr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 od lu ka US, 7/2012 usklađenidin.izn.,93/2012,114/2012odlukaUS,8/2013usklađenidin.izn.,47/2013,48/2013ispr.,108/2013,6/2014usklađenidin.izn.,57/2014,68/2014dr.zakon,5/2015usklađenidin.izn.,112/2015,5/2016usklađenidin.izn.,7/2017usklađenidin.izn.,113/2017i7/2018usklađenidin.izn.)
10.Zakonoradu(Sl.glasnikRS,br.24/2005,61/2005,54/2009,32/2013,75/2014,13/2017odlukaUSi113/2017)
11.Zakonoračunovodstvu(Sl.glasnikRS,br.62/2013)
BU SI NESS TRIPS – AC CO UN TING AND TAX ASPECTSUMMARYKey words:businesstrip,incountry, abroad, per diem, transport,accommodation
Although the term and definition of a business trip arenot determined by legal regulations, rights and obligationsof the employee and the employer related to business triparedeterminedbyanumberofregulations,primarilytheLaborLawandtheIndividual IncomeTaxLaw.Bygeneralactandlaborcontracts,theemployerdetermines what costs incurredonbusinesstriparecompensated for employee and inwhatamount. The amount of costson business trip compensatedtoemployeesmaybelowerorhigher than theprescribed taxallowance.Onlyadequatelydocumented business trip costscan be recognized for accountingandtaxpurposes.
143
STRUČNIRADUDK:
doi: 10.5937
Kristina Erac
PO REZ NA DO HO DAK GRA ĐA NA
REZIMEKljuč ne re či:poreznadohodakgrađana,naknadezaposlenima,kapitalnidobitak,pravonapore sko iz u zi ma nje, na kna da za rad di rek to ra
Porez na dohodak građana predstavljajedanodbilansnonajznačajnijih poreskih oblika upo re skoj struk tu ri na še ze mlje. Ovajporezplaćajusvirezidentii nerezidenti koji ostvaruju neku vrstu dohotka, kao što su:zarade, prihodi od samostalnedelatnosti,prihodiodautorskihprava, prihodi od kapitala, prihodiodnepokretnosti,kapitalnidobiciiliostaliprihodi.Kroz iz da ta miš lje nja Mi ni starstva finansija u 2018. godinida li smo osvrt na di le me i pi tanjakojaseodnosenaobavezuplaćanja poreza na dohodakgrađana i socijalnih doprinosaostva re nu kroz pri ma nja za poslenih koja se smatraju zaradom, zatim obavezu plaćanjaporeza na dohodak građananaostvarenekapitalnedobitkefizičkih lica, kao i obavezu plaćanjaovogporezananaknadudi rek to ru sa ko jim ni je za snovan rad ni od nos, od no sno ni je zaključenugovororadu.
Kristina Erac, re vi zor, RSM Serbia, Be o grad; e-mail: kristina.erac @rsm.rs
Uskladusačlanom1.Zakonaoporezunadohodakgrađana (Sl.glasnikRS,br.24/2001,80/2002,80/2002 dr.zakon,135/2004, 62/2006, 65/2006 ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010,50/2011, 91/2011 odluka US, 7/2012 usklađeni din. izn.,93/2012, 114/2012 odlukaUS, 8/2013 usklađenidin. izn.,47/2013,48/2013ispr.,108/2013,6/2014usklađenidin.izn.,57/2014, 68/2014 dr. zakon, 5/2015 usklađeni din. izn.,112/2015,5/2016usklađenidin.izn.,7/2017usklađenidin.izn.,113/2017i7/2018usklađenidin.izn.),poreznadohodakgrađanaplaćajusvafizičkalicakojaostvarujudohodak.Oporeziviprihodpredstavljarazlikuizmeđubrutoprihodakojijeostvarioporeskiobveznikitroškovakojejeimaoprinjihovomostvarivanju.Prihodikojipodležuovojvrstioporezivanjajesu:zarade;prihodiodsamostalnedelatnosti;prihodiodautorskihprava,pravasrodnihautorskompravuipravaindustrijskesvojine;prihodiodkapitala;prihodiodnepokretnosti;kapitalnidobici–nezavisnoodtogadalisuostvareniunovcu,unaturi,činjenjem,ilinanekidruginačin.Obveznikporezanadohodakgrađana je svakofizičko
licekojeostvaridohodaknateritorijiRepublikeSrbije,bilodajerezidentilinerezident.U ovom tekstu se nećemo baviti utvrđivanjemosnovi
ceiobračunomporezanadohodakgrađanazasvakuvrstuostvarenog prihoda obveznika na koji se pomenuti porezplaća,veććemoobraditinajčešćepostavljenapitanjaiaktuelneporesketemetekućegodine.
VR STE OSTVA RE NOG DO HOT KA GRA ĐA NA
Poreziidoprinosinazaradezaposlenih
Podzaradomsepremačlanu13.Zakonaoporezunadohodakgrađanapodrazumeva:
144
• za ra da ostva re na po osno vu rad nog od no sa;• ugovorenanaknadaidrugaprimanjaostvarenaobavljanjemprivremenihipovremenihposlova;
• isplaćenaličnazaradapreduzetnika;• primanjakojazaposleniuvezi sa radomkoddomaćegposlodavcaostvariodpovezanoglicaposlodavca;
• primanja koja po osnovu prava iz radnog odnosa liceostvaripoprestankuistog.
Obveznikporezanazaradejefizičkolicekojeostvarujezaradu,doksuobveznicisocijalnihdoprinosadefinisaničlanom6.Zakonaodoprinosimazaobaveznosocijalnoosiguranje(Sl.glasnikRS,br.84/2004,61/2005,62/2006,5/2009,52/2011,101/2011,7/2012usklađenidin.izn.,8/2013usklađenidin.izn.,47/2013,108/2013,6/2014usklađenidin.izn.,57/2014,68/2014dr.zakon,5/2015usklađenidin. izn.,112/2015,5/2016usklađenidin.izn.,7/2017usklađenidin.izn.,113/2017i7/2018usklađenidin.izn.)kao„osiguranikiposlodavaciliisplatilacprihoda,načijiteretseplaćadoprinos“.Upraksisečestojavljajusituacijeizkojihproizilazedilemeda
lipojedinadavanjaposlodavcazazaposlenepredstavljajudavanjakojasesmatrajuzaradomidaliuskladusatimonapodležuoporezivanjuovomvrstomporeza,ilisuupitanjuizdaciposlodavcakojiseneoporezujuporezomnadohodakgrađana.
Naknadazaneiskorišćenigodišnjiodmoruslučajuprestankaradnogodnosa
Jednaoduvekaktuelnihtemakadajeupitanjuobavezazaobračunavanjeiplaćanjeporezanadohodakgrađanaipripadajućih socijalnih doprinosa jeste i način oporezivanja novčanenaknadekojuuslučajuprestanka radnogodnosaposlodavacisplaćujezaposlenomkojinijeiskoristiogodišnjiodmor,odnosnopostavljasepitanjedaliovanaknadaimakarakterzarade.Premačlanu68.Zakonaoradu(Sl.glasnikRS,br.24/2005,
61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 odluka US i113/2017),zaposleniimapravonagodišnjiodmorkojističenakonmesecdananeprekidnogradaoddanazasnivanjaradnogodnosakodposlodavca.Neprekidnimradomsesmatraivremeprivremenesprečenostizaradusmislupropisaozdravstvenomosiguranjuiodsustvasaradauznaknaduštete.Takođe,navodisejošdazaposleninemožedaseodreknepravanagodišnjiodmor,nitimusetopravomožeuskratitiilizamenitinovčanomnaknadom,osimuslučajuprestankaradnogodnosa.Zakonskaobavezaposlodavca, prema članu 76.Zakonao
radu,jesteisplatanovčanenaknadezaposlenomkojinijeiskoristiogodišnjiodmor,uceliniilidelimično.Tanovčananaknadaseisplaćujeuvisiniprosečnezaradeuprethodnih12meseciitosrazmernobrojudananeiskorišćenoggodišnjegodmora.
145
Kakosmovećprethodnonaveli,premaodredbičlana13.Zakonaoporezunadohodakgrađana,zaradomsesmatrazaradakojaseostvarujepoosnovuradnogodnosa,kaoiprimanjeuvezisaradomkodposlodavcakojepoosnovupravaizradnogodnosaliceostvaripoprestankuistog.Shodnonavedenom,izdatojeMiš lje nje Mi ni star stva fi nan si ja
broj 011001142/201604 od 11. ju na 2018. go di ne(6,58),kojesepozivananavedenezakonskeodredbeiMiš lje nje Mi ni star stva za rad, za poš lja va nje, bo rač ka i so ci jal na pi ta nja broj 01100721/201602 od 07. ok to bra 2016. go di ne,ukomsenavodidaukolikodođedoprestankaradnogodnosazaključenogizmeđuposlodavcaizaposlenog,poslodavacjedužandazaposlenomkojinijeiskoristiosvojgodišnjiodmor,delimičnoiliucelini,isplatinovčanunaknadukaoprimanjeuvezisaradomkodposlodavcakojepoosno vu pra va iz rad nog od no sa za po sle ni ostva ri po pre stan ku radnogodnosa.Tanaknadaimakarakterzarade,nakojuseobračunavajuiplaćajuporeznadohodakgrađanaidoprinosizaobaveznosocijalnoosiguranjepoosnovuzarade.
Naknadezasistematskepregledezaposlenihkojenepredstavljajuzaradu
Opitanju poreskog tretmanadavanja za zaposlene u slučajuplaćanja preventivnih zdravstvenih pregleda (tzv. sistematskihpregleda)odstraneposlodavca,Ministarstvofinansija jeizdalovišemišljenja.Miš lje nje Mi ni star stva fi nan si ja broj 4130044/201804 od 15. mar ta 2018. go di ne(7,124)odnosisenapitanjeda li se zaradom smatra davanje koje vrši poslodavac plaćanjemdirektnonaračundavaocauslugesistematskihpregleda,odnosnodirektnimplaćanjemnaračunzdravstveneustanove.Odredbomčlana12.Zakonaoradupropisanojeda„zapo
sleniimapravonaodgovarajućuzaradu,bezbednostizdravljenaradu,zdravstvenuzaštitu,zaštituličnogintegriteta,dostojanstvoličnostiidrugapravauslučajubolesti,smanjenjailigubitkaradnesposobnosti istarosti,materijalnoobezbeđenjezavremeprivremenenezaposlenosti,kaoipravonadrugeoblikezaštite,uskladusazakonomiopštimaktom,odnosnougovoromoradu“.Takođe, shodno odredbi člana 14. Zakona o zdravstvenoj
zaštiti(Sl.glasnikRS,br.107/2005,72/2009dr.zakon,88/2010,99/2010,57/2011,119/2012,45/2013dr.zakon,93/2014,96/2015,106/2015i113/2017dr.zakon),poslodavactrebadaorganizujeiobezbedi izsvojihsredstavazdravstvenuzaštituzaposlenihuciljustvaranjauslovazazdravstvenoodgovornoponašanjeizaštituzdravljanaradnommestuzaposlenog.Zdravstveno odgovorno ponašanje poslodavca, odnosno
njegovabrigazazdravljesvojihzaposlenih,podrazumevaivršenjeperiodičnihzdravstvenihpregledaradnika,poputsiste
146
matskihpregleda,uciljuobezbeđenjamerabezbednostiizdravljanaraduuskladusapropisimakojimasetaoblastuređuje.Naosnovuranijenavedenog,uslučajukadaposlodavacvrši
plaćanjezasistematskepregledezaposlenih,odnosnokadavršiplaćanjedirektnozdravstvenojustanoviangažovanoju ciljupružanjaredovnezdravstvenezaštitesvimsvojimzaposlenima,radiutvrđivanjanjihovogzdravstvenogstanjaufunkcijiobavljanjaposlovaradnogmestanakojimasuraspoređeni,tonepredstavljadavanjezaposlenimaodstraneposlodavacaikaotakvonepodležeoporezivanjuporezomnadohodakgrađananazaraduiplaćanjudoprinosazaobaveznosocijalnoosiguranje,većpredstavljaizdatakzaposlodavca.Svakako,navedenotrebabitisaglasnoopštemaktuposlodavcakojimtrebadaseureditopravodatozaposlenima,usmisludaseodnosinasvezaposlenenanačindaimajujednakumogućnostdagaiskoriste.
PO REZ NA KA PI TAL NI DO BI TAK
Brojnasupitanjaidilemekojeseodnosenaostvarivanjepravanaporesko izuzimanje prilikomplaćanja poreza na kapitalnidobitak,paćemo,shodnotome,unastavkuneštorećiosamompojmukapitalnogdobitka,ukomslučajuseostvarujepravonaporeskoizuzimanjeuskladusaZakonomoporezunadohodakgrađana,aukompakne,kaoioiznosuukomsenavedeniprihodoporezujeuslučajudatopravonijeostvareno.Kapitalnidobitak,odnosnogubitakpredstavlja razliku iz
međuprodajneceneprava,udelaihartijaodvrednostiinjihovenabavnecene.Tarazlikasemožeostvaritiprenosom:stvarnihpravananepokretnostima;autorskihisrodnihpravaipravaindustrijskesvojine;udelaukapitalupravnihlica,akcijaiostalihhartijaodvrednosti;investicionejedinice–osiminvesticionihjedinicadobrovoljnihpenzijskihfondova,otkupljeneodstraneotvorenoginvesticionogfonda,uskladusapropisimakojimaseuređujuinvesticionifondovi.Prenosomsesmatraprodajailidrugiprenosuznovčanuili
nenovčanunaknadu,aobveznikporezanakapitalnidobitakjestesvakofizičkolice,uključujućiipreduzetnika,kojejeizvršiloprenosprethodnonavedenihprava,udelaihartijaodvrednosti.Zasvrhuodređivanjakapitalnogdobitkaprodajnomcenom
sesmatraugovorenacena,odnosnotržišnacenakojuutvrđujenadležniporeskiorganakoocenidajeugovorenacenanižaodtržišne.Kodprenosapravaputemrazmenezadrugopravo,prodajnomcenomsesmatra tržišnacenapravakojesedajeurazmenu.Nabavnomcenomsmatrasecenapokojojjeobveznikstekaopravo,udeoilihartijuodvrednosti,stimdaseuvećavagodišnjimindeksompotrošačkihcenaoddanasticanjadodana
147
prenosa,premapodacimarepubličkogorgananadležnogzaposlovestatistike.Stopaporezanakapitalnidobitakiznosi15%.Uskladusačlanom72a.Zakonaoporezunadohodak,kapi
talnimdobitkomnesmatraserazlikanastalaprenosomprava,udelailihartijaodvrednosti,kada:
• „sustečeninasleđemuprvomnaslednomredu;Miš lje nje Mi ni star stva fi nan si ja broj 43000161/201804 od 10.
apri la 2018. go di ne (8, 27): Po re ski tret man pri ho da ko ji fi zič ko li ce ostva ri po osno vu pro da je ne po kret no sti ko ja je ste če na na sle đem u pr vom na sled nom re du
Pre ma od red bi čla na 72. stav 1. tač ka 1) Za ko na o po re zu na doho dak gra đa na (Sl. gla snik RS, br. 24/01, 80/02, 80/02 dr. za kon, 135/04, 62/06, 65/06 is prav ka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 US, 47/13, 48/13 is prav ka, 108/13, 57/14, 68/14 dr. za kon, 112/15 i 113/17, u da ljem tek stu: Za kon), ka pi tal ni do bi tak, od no sno gu bi tak u smi slu ovog za ko na pred sta vlja raz li ku iz me đu pro daj ne ce ne pra va, ude la i har ti ja od vred no sti i nji ho ve na bav ne ce ne, ostva re nu pre nosom stvar nih pra va na ne po kret no sti ma.
Od red bom čla na 72a stav 1. tač ka 1) Za ko na pro pi sa no je da ka pital nim do bit kom, od no sno gu bit kom u smi slu ovog za ko na ne sma tra se raz li ka na sta la pre no som pra va, ude la ili har ti ja od vred no sti ka da su ste če ni na sle đem u pr vom na sled nom re du.
Pre ma od red bi čla na 8. stav 1. Za ko na o na sle đi va nju (Sl. gla snik RS, br. 46/95, 103/03 US i 6/15), ko ji se od no si na krug za kon skih na sled ni ka, na osno vu za ko na, osta vi o ca na sle đu ju: nje go vi po tom ci, nje go vi usvo je ni ci i nji ho vi po tom ci, nje gov brač ni drug, nje go vi rodi te lji, nje go vi usvo ji o ci, nje go va bra ća i se stre i nji ho vi po tom ci, njego vi de do vi i ba be i nji ho vi po tom ci i nje go vi osta li pre ci.
Pr vi na sled ni red, pre ma od red bi čla na 9. stav 1. Za ko na o na sleđi va nju, osta vi o če va de ca i brač ni drug na sle đu ju na jed na ke de lo ve.
Ima ju ći u vi du na ve de ne za kon ske od red be, pri hod (kao raz li ka izme đu pro daj ne i na bav ne ce ne ne po kret no sti) ko ji fi zič ko li ce ostva ri po osno vu pro da je ne po kret no sti ko ja je ste če na u pr vom na sled nom re du (u kon kret nom slu ča ju, na kon osta vi o če ve smr ti, pre ma osta vinskom re še nju, brač ni drug i de ca osta vi o ca kao na sled ni ci pr vog nasled nog re da na sle di li su po 1/3 ne po kret no sti – sta na), ni je pred met opo re zi va nja po re zom na ka pi tal ni do bi tak.
• seprenosvršiizmeđubračnihdrugovaikrvnihsrodnikau pra voj li ni ji;
• seprenosvršiizmeđurazvedenihbračnihdrugova,auneposrednojjevezisarazvodombraka;
• sevršiprenosdužničkihhartijaodvrednostičijijeizdavalacRepublika,autonomnapokrajina, jedinicalokalnesamoupraveiliNarodnabankaSrbije;
• je obveznik izvršio prenos prava, udela ili hartija odvrednostikojejepreprenosaimaousvomvlasništvuneprekidnonajmanjedesetgodina.“
148
Kada je reč oprodaji prava, odnosnoudela, u slučajukada jetokomperiodavlasništvadolazilodopromeneprocentaprava,odnosnoučešćaukapitalu,obveznikmožedaostvaripravonaporeskoizuzimanjeuodnosunaprocentualnideoprava,odnosnodeoudelapoosnovukogajeneprekidnonajmanje10godinaimaopravoučešćaukapitalu,uprocentukojijejednakprocentukojijeinicijalnostečennajmanje10godinapreprodajeudela.Takođe,uslučajukadajetokomperiodavlasništvadolazilodopromenenominalnevrednostiprava,odnosnouloga,pravonaporeskoizuzimanjesemožeostvaritiuodnosunadeoprava,odnosnoudelakojiodgovaraiznosu,odnosnoulogukojijeuplaćennajmanje10godinapreprodajeprava,odnosnoudela.Velikibrojpitanjautoku2018.godineupućenihMinistar
stvufinansijaseupravoodnosionaprethodnonavedenopravonaporeskoizuzimanje,paunastavkunavodimonekolikoprimera iz prakse.Miš lje nje Mi ni star stva fi nan si ja broj 43000434/201804 od 26. ju la 2018. go di ne(78,93)datojejednomprivrednomdruštvukojejeosnovano2000.godineinjegovjediničlansa100%udelajefizičkolice.U2018.godiniupisanajepromenavlasništvanad100%udelaukoristkupca–pravnoglica.Fizičko lice jevršilopovećanjekapitalauperioduoddecembra2013.godinedooktobra2015.godinestimštojevlasništvoostalonepromenjeno,tj.iznosiloje100%svedootuđenjaudelaujanuaru2018.godine.Kako senavodiuZakonuoporezunadohodakgrađana,
pravonaporeskoizuzimanjekodprodajeprava,odnosnoudela,uslučajukadajetokomperiodavlasništvadolazilodopromeneprocentaprava,odnosnoučešćaukapitalu,obveznikmožedaostvariuodnosunaprocentualnideoprava,odnosnodeoudelapoosnovukogajeneprekidnonajmanje10godinaimaopravoučešćaukapitaluuprocentukojijejednakprocentukojijeinicijalnostečennajmanje10godinapreprodajeudela.Zatim,uskladusaZakonomoprivrednimdruštvima(Sl.glasnikRS,br.36/2011,99/2011,83/2014dr.zakon,5/2015i44/2018),člandruštvastičeudeosrazmernovrednostisvogulogauukupnomosnovnomkapitaludruštva,osimakoosnivačkimaktomnijedrugačijeuređeno.Naosnovusveganavedenog,uslučajukadajevlasnikjed
nočlanogdruštvasa100%udelafizičkolice,kojeihjepreprodajeimaousvomvlasništvuneprekidnonajmanje10godinaikojejetokomtogperiodavlasništvavršilopovećanjevlasništvanovčanimulozima,pravonaporeskoizuzimanjemožedakoristisamouodnosunaulogkojijeuplaćennajmanje10godinapreprodajeudela.Touovomslučajuznačidasepravonaporeskoizuzimanjeimaisključivonavrednostosnivačkoguloga,doksenadokapitalizacijuudelaizperiodaoddecembra2013.godinedooktobra2015.godinetopravoneostvaruje.
149
Jed no od pi ta nja na ko je je iz da to miš lje nje Mi ni star stva fi nan si ja br. 01100379/201704 od 02. mar ta 2018. go di ne(10,131)odnosisenaprivrednodruštvo„X“ukomefizičkolice„A“imaudeood66,67%.UpissvogudelauAgencijizaprivredneregistrejeizvršiloudecembru2007.godine.Preostalih33,33%udelaovolicejekupiloudecembru2008.godineinatajnačinjepostalovlasnik100%udelaudruštvu.Kasnije,uoktobru2010.godineprivrednomdruštvu„X“ jepripojenoprivrednodruštvo„Y“čiji je vlasnik lice „B“.Time jepromenjena strukturavlasništva,takodajelice„A“posedovalo91,43%vlasništva,alice„B“8,57%. Jula2011.godine lice„B“prodaje licu„A“svojudeo,takodalice„A“ponovopostajevlasnik100%udelaprivrednogdruštva„X“.Prethodno je već navedeno da obveznikmože da ostvari
procentualni deopravanaporesko izuzimanje, u slučaju kada je to kom pe ri o da vla sniš tva do la zi lo do pro me ne no mi nal ne vrednostiuloga,naosnovuučešćaukapitalupoosnovukogajeneprekidnonajmanje10godinaimaopravoučešćaukapitalu.Uovomslučajudošlojedopromenenominalnevrednostiulogastatusnompromenompripajanja,apremaZakonuoprivred nim druš tvi ma pro pi sa no je da se sta tu snom pro me nom društvo prenosilac reorganizuje tako što na drugo društvo(društvosticaoca)prenosiimovinuiobaveze,doknjegovičlanoviutomdruštvustičuudele.
150
Uslučajudafizičkoliceželidaizvršiprenossvojihudelaukapitaluprivrednogdruštvauznaknadu,akojeposedujeneprekidnodužeod10godina,pravonaporeskoizuzimanjemožedaostvarisamonadeoudelaod66,67%kojejeinicijalnostekaonajmanje10godinapreprodajeudela.Konkretno,tokomperiodavlasništvanaddruštvomdolazi
lojedopromenevlasništvalica„A“odsticanjaudelaudruštvuudecembru2007.godine,kada je liceostvarilo66,67%udela,zatim kupovinom 2008. godine preostalih 33,33% učešća, paprekostatusnepromenepripajanja2010.godinekadaulaskomnovogčlanaudeoopadana91,43%,svedo2011.godinekadakupovinomdelaudelaoddrugogčlanaliceponovopostajejediničlanprivrednogdruštva.Stoga,obavezaobračunavanja iplaćanjaporezanakapitalnidobitakpoosnovuprodajeudelapostojipoosnovudelaudelastečenihuperiodukojijekraćiod10godinapreprodajeudela,odnosnoodnosisenadeokojijestečen2008.godine,jerjošuveknijeprošlo10godinaodsticanjaudela,ideokojijestečen2011.godine.Oporezivikapitalnidobitak seodređuje srazmernovrednostidelaudelakoji nijeizuzetizoporezivanjauodnosunavrednostudelatogfizičkoglica.
PO REZ NA OSTA LE PRI HO DE
Ostalimprihodima,usmisluZakonaoporezunadohodakgrađana, smatraju se: prihodi koje obveznik ostvari davanjemuzakupopreme,transportnihsredstavaidrugihpokretnihstvari;dobiciodigaranasreću;prihodiodosiguranjalica;prihodisportistaisportskihstručnjakaidrugiprihodi,osimonihkojisuposebnoizuzetiovimzakonom.Jedanoddrugihprihoda,okomećeunastavkutekstabiti
reči,jesteinaknadazaraddirektorauslučajukadasesanjimzaključujeugovoropravimaiobavezamadirektora.
Pojam„adekvatnenaknadezaraddirektora“kaoosnovicezaobračunporezaisocijalnihdoprinosa
Članom 48. Zakona o radudefinisano je da direktor društvamožeobavljatiposlovezastupanjairukovođenjanaosnovu:
• ugo vo ra o ra du ko jim se za sni va rad ni od nos;• ugovoraopravimaiobavezamadirektorakojisezaključujeprilikomradadirektorabezzasnivanjaradnogodno sa; i
• kaoosnivačkojiradiusvomprivrednomdruštvu,alisadruštvomnijezaključiougovororadu.
Znači,uslučajudajednoprivrednodruštvonezasnivaradniodnossadirektoromzaključenjemugovoraoradu,napri
151
merizrazlogaštojelicekojejeizabranozadirektoravećuradnomodnosukodnekogdrugogprivrednogdruštva, izmeđutogprivrednogdruštvailicaangažovanogdaobavljafunkcijudirektoradruštva,mogućejezaključitiugovoropravimaiobavezamadirektora.Zaključenjem ugovora o pravima i obavezama direktora,
direktorimapravonanaknaduzaradkojanemakarakterzarade,većpredstavljadrugiprihodiuskladusatimseioporezuje.Iakozaključenjemovogugovoranijezasnovanradniodnossalicemkojetufunkcijuobavlja,privrednodruštvokojegajeangažovalojeuobavezidagaprijavinaobaveznosocijalnoosiguranje,ukoliko to licevećnijeprijavljenoponekomdrugomosnovu. Porez na drugi prihod se obračunava na brutoosnovicu, uz priznavanje normiranih troškova, po istoj stopikoja iznosi20%.Naovajprihodfizičkoglicaseobračunavajuisocijalnidoprinosiito,doprinoszaPIOod26%idoprinoszazdravstvenoosiguranjeod10,3%,samouslučajudadirektornijevećosiguranponekomdrugomosnovu,kaošto jeradniodnoskoddrugogposlodavca,poosnovusamostalnedelatnosti–preduzetnikitd.Naknadu za rad direktora, poslodavac i angažovano lice
mogudogovoritiubilokomiznosu,sobziromnatodanaknadazaraddirektorapoovomugovorunijeuslovljenaminimalnomcenomrada.Porednaknadezarad,poslodavacmožedirektorunadoknaditiiostaletroškoveuvezisaradom,kaoštosutroškoviprevozanaposaoisaposla,troškovislužbenihputovanjauzemljiiinostranstvo,poklonidecizaposlenihitd.kojisudefinisaničlanom18.Zakonaoporezunadohodakgrađana.Sobziromnatodapoosnovuugovoraopravimaiobavezamadirektora,direktornemastatuszaposlenoglica,prilikomisplatenaknadenavedenih troškovakoji supovezani sa radom,akojisudefinisaniugovorom,poslodavacneostvarujepravonaporeskooslobađanjeizčlana18.Zakonaoporezunadohodakgrađana.Iznosnaknadetroškovauvezisaradomseoporezujenaistinačinkaoinaknadazaraddirektora,odnosnozbirtroškovainaknadezaradpredstavljajuosnovicuzaobračunporezaisocijalnihdoprinosanadrugeprihode.Kako smoveć naveli u prethodnomdelu teksta, naknada
zaraddirektoramožebitimanjaodminimalnecenerada,štoimpliciradasedirektormožeiodrećiovenaknade,tj.možepristatidamuseonaneisplaćuje.Ovakvasituacijase,takođe,definišeugovoromitadanepostojiniobavezaobračunaporezaisocijalnihdoprinosazaraddirektoraizrazlogaštojeosnovicazanjihovobračun jednakanuli.Naglašavamodatrebavoditiračunadaukolikoangažovanidirektorprimanaknadutroškovauvezisaradom,natajiznostrebaobračunatiiplatitiporezisocijalnedoprinosebezobziranatoštoseonodrekaonakna
152
dezasvojrad,jerovitroškoviimajuistiporeskitretmankaoinaknada.Uslučajudasedirektorodrekaonaknadezarad,uvezisa
timupraksimogunastatiodređeniproblemi.ZasvakikonkretanslučajPoreskaupravaocenjujedaliseradiorealnoprikazanojsituaciji,ilisedirektorsamoformalnoodričenaknadekojuzapravoprimau gotovini i na taj način se izbegavaplaćanjeporeza.Naprimer,kadafunkcijudirektoraobavljalicekojejeunekakvojvezisaosnivačima,bilodasuupitanjurodbinskeiliprijateljskeveze,radbeznaknadejemogućerazumeti,dokunekimdrugimslučajevimaPoreskaupravamožeposumnjatiuistinitostodricanjadirektoraodnaknade,jerjeosnovniinteressvakoglicadaadekvatnobudeplaćenzasvojrad.
Miš lje nje mi ni star stva fi nan si ja br. 011001137/201804 od 11.06.2018. go di ne (11, 78)
„Ima ju ći u vi du da pre ma Za ko nu o ra du li ce ko ja oba vlja po slove di rek to ra ima pra vo na na kna du za rad i dru ga pra va, oba ve ze i od go vor no sti u skla du sa ugo vo rom, kao i miš lje nje Mi ni star stva za rad, za poš lja va nje, bo rač ka i so ci jal na pi ta nja da di rek tor ko ji oba vlja po slo ve po osno vu ugo vo ra ko jim se ne za sni va rad ni od nos ima pra vo na na kna du za rad i da se na kna da za rad sma tra oba ve znim ele mentom ugo vo ra o me đu sob nim pra vi ma, oba ve za ma i od go vor no sti ma di rek to ra ko ji ni je za sno vao rad ni od nos, sa gla sno to me kad fi zič ko li ce (u kon kret nom slu ča ju, ko je ni je osni vač ni član pri vred nog druš tva) oba vlja po slo ve di rek to ra po osno vu ugo vo ra o pra vi ma i oba ve za ma di rek to ra, bez za sni va nja rad nog od no sa u tom pri vred nom druš tvu, po sto ji oba ve za ob ra ču na va nja i pla ća nja po re za na do ho dak gra đa na na dru gi pri hod i pri pa da ju ćih do pri no sa za oba ve zno so ci jal no osi gura nje po osno vu ugo vo re ne na kna de za rad (bi tan ele ment ugo vo ra o me đu sob nim pra vi ma, oba ve za ma i od go vor no sti ma di rek to ra). Ka ko je iz nos na kna de za rad di rek to ra bi tan ele ment ugo vo ra o me đu sob nim pra vi ma, oba ve za ma i od go vor no sti ma di rek to ra i kao ta kav tre ba lo bi da bu de is ka zan u tom ugo vo ru, on da je ugo vo re na na kna da (u ko joj su sa dr ža ni po rez i do pri no si ko ji se pla ća ju na te ret li ca ko je ostva ru je tu na kna du) kao ekvi va lent ade kvat na na kna da za rad di rek to ra, osno vica po re za i do pri no sa (ne za vi sno od okol no sti da li se fi zič ko li ce di rektor od ri če ugo vo re ne na kna de za rad u ko rist dru gog li ca).
Po rez na dru gi pri hod ob ra ču na va se po sto pi od 20% ko ja se prime nju je na osnov cu opo re zi vi pri hod ko ju či ni bru to pri hod (ugo vore na na kna da) uma njen za nor mi ra ne troš ko ve od 20% (član 85. stav 3. i član 86. stav 1. Za ko na).
Po pred met nom osno vu ob ra ču na va ju se i pla ća ju pri pa da ju ći dopri no si za oba ve zno so ci jal no osi gu ra nje, i to do pri nos za pen zij sko i in va lid sko osi gu ra nje ako je li ce osi gu ra no po dru gom osno vu, a ako ni je on da i do pri nos za zdrav stve no osi gu ra nje. Osno vi ca do pri no sa je opo re zi vi pri hod od ugo vo re ne na kna de u skla du sa za ko nom ko ji ure đu je po rez na do ho dak gra đa na (član 28. Za ko na o do pri no si ma).“
153
LI TE RA TU RA
1. Zakonoradu(Sl.glasnikRS,br.24/2005,61/2005,54/2009,32/2013,75/2014,13/2017odlukaUSi113/2017)
2. Zakon o porezu na dohodak građana (Sl. glasnik RS, br. 24/2001,80/2002, 80/2002 dr. za kon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 is pr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 od lu ka US, 7/2012 usklađenidin.izn.,93/2012,114/2012odlukaUS,8/2013usklađenidin.izn.,47/2013,48/2013ispr.,108/2013,6/2014usklađenidin.izn.,57/2014,68/2014dr.zakon,5/2015usklađenidin.izn.,112/2015,5/2016usklađenidin.izn.,7/2017usklađenidin.izn.,113/2017i7/2018usklađenidin.izn.)
3. Zakonodoprinosimazaobaveznosocijalnoosiguranje(Sl.glasnikRS,br.84/2004,61/2005,62/2006,5/2009,52/2011,101/2011,7/2012usklađenidin.izn.,8/2013usklađenidin.izn.,47/2013,108/2013,6/2014 usklađeni din. izn., 57/2014,68/2014 dr. zakon, 5/2015usklađenidin.izn.,112/2015,5/2016usklađenidin.izn.,7/2017usklađenidin.izn.,113/2017i7/2018usklađenidin.izn.)
4. Zakonozdravstvenojzaštiti(Sl.glasnikRS,br.107/2005,72/2009dr.za kon, 88/2010, 99/2010, 57/2011, 119/2012, 45/2013 dr. za kon, 93/2014,96/2015,106/2015i113/2017dr.zakon)
5. Zakonoprivrednimdruštvima(Sl.glasnikRS,br.36/2011,99/2011,83/2014dr.zakon,5/2015i44/2018)
6. Bilten– službenaobjašnjenja i stručnamišljenja zaprimenufinansijskihpropisabroj6,jun2018.;MišljenjeMinistarstvafinansijabroj011001142/201604 od 11. ju na 2018. go di ne
7. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabroj3,mart2018.;MišljenjeMinistarstvafinansijabroj4130044/201804 od 15. mar ta 2018. go di ne
8. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabroj4,april2018;MišljenjeMinistarstvafinansijabroj43000161/201804 od 10. apri la 2018. go di ne
9. Bilten–službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansijskihpropisabroj78,julavgust2018;MišljenjeMinistarstvafinansijabroj43000434/201804od26.jula2018.godine
10.Bilten– službenaobjašnjenja i stručnamišljenja zaprimenufinansijskihpropisabroj3,mart2018.;MišljenjeMinistarstvafinansijabr.01100379/201704 od 02. mar ta 2018. go di ne
11.Bilten– službenaobjašnjenja i stručnamišljenja zaprimenufinansijskih propisa broj 6, jun 2018;Mišljenjeministarstva finansija br.011001137/201804 od 11.06.2018. go di ne
PERSONALINCOME TAXSUMMARYKey words: per so nal in co me tax,employee salariesandbenefits,capitalgains,rightsoftaxexclusion,director’s remuneration
Personal income tax is one ofthe most important tax formsin the tax structure of our country.Thistaxispaidbyallresidentsandnonresidentswhoearnsomekindofincome,suchas sa la ri es, in co me from selfemployment, royalties, capitalin co me, real esta te in co me, capitalgainsorotherincome.ThroughtheissuedopinionsoftheMinistryofFinancein2018wegaveareviewofthedilemmas and questions related tothe obligation to pay taxes onthepersonalincomeofcitizensand social contributions earnedthroughemployeebenefitsconsideredassalaries,thentheobligation to pay personal incometax for therealizedcapital gainsof individuals, aswellastheobligationtopaythistaxon director’s fee with whomthe employment relationshipwas not arranged, ie the employmentcontractwasnotconclu ded.
154
REVIZIJA
SNAGAOBJEKTIVNOSTI
Objektivnost je sila ravnoteže i pravde. Objektivnosti nema bez nepristrasnosti koja podrazumeva
vrednovanje bez predubeđenja i vezanosti interesom. Objektivnost je vrlina, što znači dobro po sebi i dobro za sve.
155
STRUČNIRADUDK:
doi: 10.5937
Stefan Popović
NA KNAD NO VRED NO VA NJE ZA LI HA RA ČU NO VOD STVE NI I PO RE SKI ASPEKT
REZIMEKljuč ne re či: vred no va nje, nabavnavrednost,cenakoštanja,netoostvarivavrednost,obezvređenjezaliha
Zalihe predstavljaju značajnustavkuubilansimamnogihprivrednihsubjekata,pričemusuone esen ci jal ne za po slo va nje trgovinskihiproizvodnihdruštava. Poput svih ostalih oblikaimovine, i zalihe su predmetvred no va nja na kra ju iz veš tajnogperioda,kaoštotonalažure le vant ni stan dar di i pro pisi. Budući da su zalihe širokai ra zno vr sna gru pa sred sta va, njihovomnaknadnomvrednovanju treba pristupiti temeljno, uz ade kvat nu pri pre mu i razmatranje svih relevantnihfak to ra.
Ste fan Po po vić, re vi zor, RSM Ser bia, Be o grad, e-mail: ste fan.po po vic @rsm.rs
UVOD
Zalihe čine značajandeo aktivemnogihprivrednih subjekata. Drugim rečima, zalihe predstavljaju toliko značajnustavkuuposlovanjutrgovinskihiproizvodnihdruštava,daobavljanjenjihovihdelatnostinebibilomogućebezzaliha.Kadagovorimoozalihama,trebaimatiuvidudaulaganjauzaliheimobilišutj.„zarobljavaju“novčanasredstvaentitetaodtrenutkanjihovenabavkepasvedonjihoveprodajenatržištu.Poredtoga,uvezisazalihamavrločestonastajuiznačajnitroškovidržanjaiskladištenjaistih.Svakientitetučijemposlovanjuzaliheimajuznačajnuulogutrebadanastojidanjimaštoracionalnijeupravlja,kakobipredupredionastanakvisokihtroškovausleddržanjaprevelikekoličinezaliha,dok,sdrugestrane,držanjenedovoljnekoličinezalihamožedadovededobrojnihteškoćauposlovanju.Imajućiuviduprethodnonavedeno,bitanmomenatupripremiisastavljanjufinansijskihizveštajapredstavljavrednovanjezaliha,kakoinicijalno,takoinaknadno.Naknadnovrednovanjezalihapojednostavljenomožemodefinisatikaosvakonaredno vrednovanje zaliha nakon njihovog inicijalnog tj.početnogvrednovanja (vrednovanjakada suprviput evidentiraneuposlovnimknjigamaentiteta).Upraksisepodnaknadnim vrednovanjem zaliha podrazumeva njihovovrednovanjenadatumbilansa,očemućemoneštovišerećiutekstukojisledi.
Normativnaosnovairegulatorniokvir
Zakonomoračunovodstvu(SlužbeniglasnikRSbr.62/13i30/2018)(10)propisanasutrinormativnaosnovazavrednovanjezalihaufinansijskimizveštajimavelikih,srednjih,ma
REVIZIJA
SNAGAOBJEKTIVNOSTI
Objektivnost je sila ravnoteže i pravde. Objektivnosti nema bez nepristrasnosti koja podrazumeva
vrednovanje bez predubeđenja i vezanosti interesom. Objektivnost je vrlina, što znači dobro po sebi i dobro za sve.
156
lihimikropravnihlicaipreduzetnika.TosupuniIFRS,IFRSzaMSP(5)iPravilnikonačinupriznavanja,vrednovanja,prezentacijeiobelodanjivanjapozicijaupojedinačnimfinansijskimizveštajimamikroidrugihpravnihlica(SlužbeniglasnikRSbr.118/13i95/14)(9).VelikapravnalicaisrednjapravnalicakojasuseodlučilazaprimenupunihIFRS,zalihevrednujuuskladusaIAS2–Zalihe(1),IAS11–Ugovorioizgradnji(2),IAS41–Poljoprivreda(3)idrugimrelevantnimračunovodstvenimstandardima.MalapravnalicaisrednjapravnalicakojasuodlučiladaprimenjujuIFRSzaMSP(5)zalihevrednujuuskladusaOdeljkom 13Zalihe i drugim relevantnim odeljcima ovogstandarda,dokmikropravnalicaipreduzetnicizalihevrednujuuskladusačlanom18.prethodnopomenutogPravilnika(9).
VRED NO VA NJE ZA LI HA KakojedefinisanoIAS2–Zalihe(1),podzalihamasepodrazumevaju:
• sredstvakojasenabavljajuidržekakobibilaprodatautokuredovnogposlovanja(npr.roba);
• sredstvakojanastajuuprocesuproizvodnjeikoristesezadaljuupotrebuuproizvodnomprocesu(nedovršenaproizvodnja)izaprodaju(gotoviproizvodi);
• sredstvauoblikumaterijalailinekogdrugogoblikazalihakojasenabavljajukakobibilautrošenauproizvodnomprocesuipripružanjuusluga(npr.zaliheosnovnogipomoćnogmaterijala,rezervnihdelova,ambalažeisl.).
PremaIFRSzaMSP(5),Odeljak13iIAS2(1),zaliheseinicijalnovrednujupremaistorijskomtrošku,tj.premanabavnojvrednostiilipocenikoštanja(zanedovršenuproizvodnjuigotoveproizvode).Naknadnovrednovanjezalihavršiseponabavnojvrednosti/cenikoštanjailiponetoostvarivojvrednostiakojeonaniža.IzprethodnopomenutogdolazisedozaključkadasezalihepopunimIFRSiIFRSzaMSP(5)vrednujunaistinačin, ali treba naglasiti i dameđunjimapostoji jedna bitnarazlikakodinicijalnogvrednovanja– IFRSzaMSP(5)nedozvoljavajuuključivanjetroškovapozajmljivanjauvrednostzaliha,dokpuni IFRS todozvoljavaju,alipoduslovimakoji supropisaniuIAS23.PremaIAS2–Zalihe(1)podnabavnomvrednošćuodno
sno cenomkoštanjapodrazumeva sevrednostkojaobuhvatasvetroškovenabavke,troškovekonverzijeidrugetroškovečijinastanak jebioneophodankakobi se zalihedoveleu sadašnje stanje i na sadašnju lokaciju. Troškovi nabavkeuključujufakturnuvrednost,carineidrugedažbinekojeentitetnemožekasnijedapovratiodporeskihorgana,troškoveprevoza,ma
157
ni pu la tiv ne troš ko ve i dru ge troš ko ve ko ji mo gu di rekt no da se vežuzanabavkuodređenihzaliha.Rabati, trgovačkipopustii sličnestavkesenemoguuključitiunabavnuvrednostzaliha.Troškovikonverzijeobuhvataju troškovekoji sudirektnovezanizaproizvodnjugotovihproizvoda,kaošto jedirektanrad,aliisistematskirasporedopštihfiksnihivarijabilnihtroškovaproizvodnjekojinastajutokompreradematerijalaugotoveproizvode.Netoostvarivavrednostpredstavljaprocenjenuvrednostpo
kojojsesredstvomožeprodatinatržištuuuobičajenomtokuposlovanjakojajeumanjenazaprocenjeneneophodnetroškoveprodajeizaprocenjenetroškovedovršenjaproizvodnje(ukolikojerečonedovršenojproizvodnjiinedovršenimuslugama).Pritom,trebaimatiuvidudasetaprocenjenaprodajnavrednostutvrđujeneuključujućiporeznadodatuvrednost, akcize ili neke druge dažbine kojemogu biti sadržane u prodajnojceni.Situacijaukojoj jenetoostvarivavrednostmanjaodnabavnevrednosti, odnosno cene koštanjapokojoj su zaliheprvobitnovrednovane,može se javiti akodođedopotpunogilidelimičnogoštećenjazaliha,njihovogzastarevanja,velikogpadaprodajnihcenailipovećanjatroškovaprodajeitroškovadovršenjaproizvoda.PremaOdeljku27–Umanjenjevrednosti imovineIFRSza
MSP(5)entitetjeuobavezidanadansvakogfinansijskogizveštavanjautvrdidalijedošlodoumanjenjavrednostizaliha,tj.daliseknjigovodstvenavrednostzalihamoženadoknaditiupotpunosti.Akojezalihamaumanjenavrednost,ondajepotrebnopriznatigubitakzbogumanjenjavrednostizaliha.Takođe,uokviruovogodeljkanamećeseizahtevstorniranjaprethodnihumanjenjavrednosti.Nezavisnoodtogadalisekaonormativnaosnovazasasta
vljanjefinansijskihizveštajakoristepuniIFRS,IFRSzaMSP(5)ili Pravilnik o načinu priznavanja, vrednovanja, prezentacije iobelodanjivanja pozicija u pojedinačnimfinansijskim izveštajimamikroidrugihpravnihlica(9),zahtevaseodentitetakojiusvojimposlovnimknjigamaevidentirajuzalihe,danadanbilansapreispitujuosnovanostiskazivanjaovogoblikaimovine,kaoidapreispitujuvrednostpokojojćeonaubilansubitiiskazana.Poštojeneophodnoočuvanjepodatakaoprvobitnojnabav
nojvrednosti,umanjenjevrednostitj.svođenjevrednostizalihananetoostvarivuvrednostkada jeonanižaodnabavne,evidentirasenaposebnimračunimaispravkevrednostiuokvirusvakevrstazaliha.Podatakoprvobitnojvrednosti jebitanjerentitetiusvakomizveštajnomperiodu,nadanbilansaporedeprvobitnuvrednostzaliha(nabavnuvrednost/cenukoštanja)sanetoostvarivomvrednošću,anesanetoostvarivomvrednošćukojajeutvrđenauprethodnomizveštajnomperiodu.
158
Zalihematerijala, rezervnihdelova, alata i sitnog inventarase na dan bilansa vrednuju po nabavnoj vrednosti ili po neto ostvarivoj vrednosti, ukoliko je niža.Na dan bilansa entitetporedinabavnuvrednostzalihamaterijalainetoostvarivuvrednostkakobiutvrdiodalisejavilapotrebazasvođenjemvrednosti zaliha na neto ostvarivu vrednost. Razlika izmeđunabavne vrednosti i niže neto ostvarive vrednosti materijalaevidentirasenaodgovarajućemkontuispravkevrednostimaterijala–kontu109,kaoštojedefinisanoPravilnikomokontnomokviruisadržiniračunaukontnomokviru(8).Raznevrstematerijalaidrugioblicizaliha(kaošto jenpr.nedovršenaproizvodnja)kojisedržeradidaljeupotrebeuproizvodnji,neotpisujuseispodsvojenabavnevrednosti/cenekoštanjaakoseočekujedaćegotoviproizvodidobijeninjihovompreradombitiprodatipocenivećojodcenekoštanja,ilimakarpocenikojajejednakacenikoštanja.Zaliherobenadanbilansavrednujuseponabavnojvred
nostiiliponetoostvarivojvrednosti,ukolikojeonaniža.Iakosezalihe robeuposlovnimknjigamaentiteta iskazuju tokomgodineporazličitimvrednostima(nabavnoj,prodajnojvrednostibezPDVaiprodajnojvrednostisaPDVom),nadanfinansijskogizveštavanjanjihovavrednostse iskazujeponabavnojvrednosti ili neto prodajnoj vrednosti, ukoliko je niža. To sepostižeevidentiranjemukalkulisanerazlikeuceniiukalkulisanogPDVanaposebnimanalitičkimračunimapomoćukojihseprodajnavrednostsvodinanabavnuvrednostzaliha.Razlikaizmeđunabavnevrednostiiniženetoostvarivevrednostirobeevidentirasenaodgovarajućemkontu ispravkevrednosti robe–kontu139.Zalihe nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda se na
dan bilansa vrednuju po ceni koštanja ili po neto ostvarivojvrednosti,ukolikojeonaniža.Entitetnakrajuobračunskogperiodaporedicenukoštanjanedovršeneproizvodnje igotovihproizvodainjihovenetoostvarivevrednostikakobiutvrdiodalijedošlodoumanjenjanjihovevrednosti.Cenakoštanjaobuhvatadirektnetroškovematerijalaitroš
kovekonverzije.Drugimrečima,ucenukoštanjagotovihproizvodainedovršeneproizvodnjeuključenisutroškovimaterijalazaizraduitroškovipreradeukojespadajutroškovidirektnihzarada,opštifiksniiopštivarijabilnitroškoviproizvodnje.Opšte fiksne troškove proizvodnje čine, na primer, troškoviodržavanja,troškoviamortizacije,zaraderežijeuproizvodnjiislično,dokbismokaoprimeropštihvarijabilnihtroškovaproizvodnjemoglinavestitroškovepogonskeenergije.Opštifiksnii varijabilni troškovi proizvodnje se raspoređuju po proizvodimanaosnovuuobičajenogkapaciteta.Uobičajeni kapacitetpredstavljaobimproizvodnjezakojiseočekujedaćeuproseku
159
bitiostvarentokomvišenarednihperiodauuobičajenimuslovimaposlovanja,uzimajućiuobzirumanjenjeproizvodnihkapacitetausledodržavanja.Iznosopštihfiksnihtroškovakojisedodeljujesvakojjediniciproizvodasenepovećavausledsmanjenog obimaproizvodnje, dok se uperiodimaneuobičajenovelikeproizvodnje iznosovih troškovapo jediniciproizvodasmanjuje.Troškovikoji senemoguuključitiucenukoštanja,većse
tretirajukaorashodperioda,jesusledeći:• prekomernotrošenjematerijala,troškovineefikasnograda(radaizakoganestojiodgovarajućiučinak);
• opšti administrativni troškovi, kao što su recimo troškoviopštegsektora,računovodstvaisl.(ovitroškovinedoprinosedovođenjuzalihanasadašnjulokacijuiusadašnjestanje);
• troškovi prodaje – ovi troškovi se nemoguuključiti ucenukoštanjajerseoniodnosenaprodategotoveproizvodekojivišenisunazalihama;
• troškoviskladištenja(semakojenjihovnastanakneophodanzadaljeodvijanjeproizvodnogprocesa),itd.
Entiteti koji se bave pružanjem usluga, nedovršene uslugevrednujupocenikoštanja.Ovacenakoštanjasastojisepresvegaodtroškovadirektnogmaterijalaidirektnograda(troškovaradaidrugihtroškovaosobljaangažovanognaizvršenjuusluge,uključujućinadzornoosoblje).Profitnamarža,troškoviprodaje,opštitroškoviadministrativnogosobljainekidrugiopštitroškovinemoguseuključitiucenukoštanjanedovršenihusluga.Vrednostuslugapocenikoštanjanemožebitivećaodugovorenevrednosti.Ukolikodođedosituacijedajecenakoštanjanedovršenihuslugavećaodugovorene,zarazlikujepotrebnoizvršitiumanjenjevrednostinedovršenihusluga.Poređenjemcenekoštanja inetoostvarivevrednostigoto
vihproizvoda,nedovršeneproizvodnje inedovršenihusluga(tamogdejemogućeistuutvrditi)entitetutvrđujedalijedošlodoumanjenjavrednostiovihzaliha.Zarazlikuodostalihvrstazalihakodkojihseumanjenjevrednostiiskazujenaposebnimračunimaispravkevrednosti,kodovihzalihaseumanjenjevrednostievidentirauokviruračuna983.Vrednovanjepoljoprivrednihproizvoda određeno jeodre
dbamaIAS41–Poljoprivreda(3),Odeljkom34IFRSzaMSP(5)iČlanom19.Pravilnikazamikroidrugapravnalica(9).Uskladusaodredbamapomenutihnormativnihokvira,poljoprivredniproizvodiubraniodbiološkihsredstavaentiteta,inicijalnoinaknadnosevrednujupofervrednostiumomentuubiranja,umanjenojzaprocenjenetroškoveprodaje.PromenefervrednostiumanjenezaprocenjenetroškoveprodajesepriznajukaodobiciiligubiciuBilansuuspeha.Priodređivanjufervred
160
nosti,akozakonkretnipoljoprivredniproizvodpostojiaktivnotržište,entitetkaopolaznuosnovukoristicenukojajeodređenanatomtržištu.Ukolikoentitetimapristuprazličitimtržištima,ondakoristicenusaonogtržištakojejezanjeganajrelevantnije,tj.nakomenameravadatrgujetimpoljoprivrednimproizvodom.Međutim,zapojedinepoljoprivredneproizvodenijemogućeutvrditifervrednostutrenutkuubiranja,izprostograzlogaštooninisujošubraniilipožnjeveninadanbilansastanja(posejaneiznikležitaricenadanbilansa).Utakvimslučajevimabilansiranjesevršipocenikoštanja.Entitetivrločestosklapajuugovoreoprodajisvojihpoljoprivrednihproizvodananekidatumubudućnosti.Taugovorenacenanepredstavljaosnovuzavrednovanjezalihapoljoprivrednihproizvodaukolikotakavugovorpostoji, jerfervrednostukazujenatrenutnostanjenatržištu.Samimtim,nećebitikorekcijefervrednostizbogčinjenicedaugovoroprodajiunekombudućemtrenutkupostoji,veććesevrednovanjevršitipofervrednostinadanubiranja.Iakoupotrebapoljoprivrednihproizvodaudaljojproizvodnjidelujekao logičannastavakpoljoprivrednedelatnosti, IAS41(3)senebavivrednovanjemovihproizvoda.VrednovanjeovihproizvodasevršiuskladusaodredbamaIAS2Zalihe(1),aovavrednost se posmatra kao nabavna vrednost u daljemproizvodnomprocesu,kojaćeućiucenukoštanjaproizvodadobijenihnjihovompreradom(npr.grožđeuproizvodnjivina,vunauproizvodnjidžempera,pšenicauproizvodnjibrašnaitd.).Sredstvakojasegradepoosnovuugovoraoizgradnji,usk
ladusaodredbamaIAS11–Ugovoroizgradnji(2),vrednujusepocenikoštanja.Troškovikojimogubitiuključeniuovucenukoštanjaobuhvatajusveonetroškovekojejemogućevezatizakonkretanugovoroizgradnjioddananjegovogzaključenjapasvedokonačnogispunjenjatogugovora.Troškovikojinastajuuvezisanekimugovoromoizgradnji
obuhvataju:• troškove koji direktnomogu da se vežu za konkretanugovor (za koje se nedvosmislenomožeutvrditi da seodnosenakonkretanugovoroizgradnji);
• troš ko ve ko ji se in di rekt no mo gu ve za ti za dva ili vi še ugo vo ra o iz grad nji;
• neke druge troškove kojima se može teretiti naručilacshodnouslovimadefinisanimuugovoru(asamimtimiugovoroizgradnji).
Direktnitroškovikonkretnogugovoraoizgradnjiobuhvataju:troškovematerijalakojijeutrošenuizgradnji,troškoveradnesnagekojaradinagradilištu,uključujućiitroškovenadzora,amortizacijuopremeipostrojenjakojisekoristeuizvršenjutogugovora,troškoveprevozamaterijala,opremeipostrojenjanagradilišteisagradilišta,troškoveiznajmljivanjapostrojenja
161
iopremekojisekoristezaizvršenjetogugovora,troškoveizradenacrtaitehničkepomoćikojiseodnosenatajkonkretanugovor,procenjenetroškoveodržavanjaipopravkipoosnovugarancijaiobavezeprematrećimlicima(npr.odštetevlasnicimaparcelaprekokojih jeprevoženmaterijal,odvoženšutsagradilištaisl.).Prethodno navedeni troškovi mogu se umanjiti za iznos
bilokojihsporednihprihodakojinisuuključeniuugovoreneprihode,kaoštosuprihodiodprodajeviškamaterijalakojijepreostaonakonizvršenjaugovorailiprihodiodprodajeopreme.Troškovimaterijalabilibiumanjenizaiznosprihodakojijeostvarenprodajompreostalogmaterijala,atroškoviamortizacijezaiznosrazlikeizmeđusadašnjeiprodajnevrednostiopreme,ukolikojetaopremanabavljenaisključivozatogradilište.Indirektnitroškoviugovoraoizgradnji(onikojisemoguin
direktnovezatizadvailivišeugovoraoizgradnji)obuhvataju:troškoveosiguranja,troškoveprojektovanjaitehničkepodrškekojinisuvezanisamoza jedankonkretanugovor,opšte troškoveizgradnje,ostaleindirektnetroškove(kaoštosurecimo,troškovi popravke i održavanja opreme koja se koristi za izvođenje radova, troškovi kontrole kvaliteta i drugi troškovi).Ovetroškovetrebavezatizakonkretneugovoreoizgradnjinaosnovumetodakojesedoslednoprimenjuju izperiodauperiodikojesuracionalne(utvrđivanjeiupotrebakriterijumazaraspodelunebitrebalodabudeprevišekomplikovana).Troškovikojisemogualociratinakonkretneugovoreipripisivatinjihovomizvršenjuobuhvatajuitroškovepozajmljivanja,ukolikoseonimogupovezatisaugovorimaoizgradnji.Drugitroškovikojimasemožeteretitinaručilacobuhvataju
troš ko ve raz vo ja i ne ke opšte ad mi ni stra tiv ne i dru ge troš ko ve kojisupreciznodefinisaniipobrojaniuugovoru.Troškovikojenijemogućevezatizaodređeniugovoroiz
gradnjiobuhvataju:opštetroškoveupravljanjačijanaknadanijedefinisanaugovorom(npr.administrativni troškovipreduzeća,fiksnitroškoviizgradnjeidrugitroškovikojinisuvezanizanekispecifičanugovor),troškoveprodaje,troškoveistraživanja i razvoja čija naknada nije obuhvaćena ugovorom, kaoi amortizacijupostrojenja i opremekojinisukorišćeni tokomizvršenjakonkretnogugovora.Troškovikoji sunastaliprizaključivanjuugovora,kada je
biloizvesnodaćeugovorbitizaključen,amogućeihjeposebnoutvrditiipouzdanoizmeriti,mogusetretiratikaotroškovinastaliuvezisaugovoromoizgradnji.Stalnasredstvanamenjenaprodaji pred sta vlja ju još jed nu
grupusredstavakojaseiskazujeuokviruzaliha.Trebanapomenutidajekodsvrstavanjaovihsredstavauobrtnuimovinuentitetabitnanamerazbogkojeseonadrže(ilinabavljaju),ato
162
jenjihovaprodaja.Znači,rečjeostalnimsredstvimačijaćesevrednostnadoknaditipresvegakrozprodaju,anekroznjihovokorišćenjezaobavljanjedelatnosti.Uokviruovihsredstavaiskazujusedvegrupesredstava:
• sredstvakojasunabavljenakakobibilaprodata(onasuudelokruguIAS2–Zalihe(1)),
• sredstvakoja je entitetkoristiopriobavljanju svojedelatnosti kao stalna sredstva, ali je doneta odlukada sepro da ju i
• sredstvakojapripadajuposlovanjukoje seobustavlja ikojaćebitiotuđena(ovasredstvasuudelokruguIFRS5(4)idrugihrelevantnihstandarda)–entitetikojiprimenjujuIFRSzaMSP(5)nevršereklasifikacijuovihsredstavanaračunestalnihsredstavanamenjenihprodaji.
Dabineko sredstvomoglobiti svrstanou stalna sredstvanamenjenaprodaji,potrebnojedasledećiuslovibuduispunjeni:da su ispunjeni opštiuslovi koji važe zapriznavanje svihsredstava(dapostojikontrolanadtimsredstvom,damusemožepouzdanoutvrditivrednostidapreduzećupritičuilićepriticatikoristiodtogsredstva),daonoposvojojprirodiikarakteristikamamožebitistalnosredstvoidagapreduzećeposedujekakobinjimetrgovalo.Dabientitetmogaodareklasifikujestalnosredstvokaostal
nosredstvonamenjenoprodaji,premaIFRS5(4)potrebnojedabudeispunjenovišeuslova,ito:
• dajesredstvospremnozamomentalnuprodajuinjegovaprodajajejakoverovatnapoduslovimakojisuuobičajenizaprodajutihsredstava;
• dapostojiaktivnotržišteovihsredstavanakomeseonaprodajuporazumnojceni;
• odgovarajući nivo uprave entiteta mora aktivno da seposvetipripremiplanaprodajeinjegovomsprovođenju;
• prodajatrebadabuderealizovanaurokuodgodinudana(nekeokolnostimogudadovedudosituacijedaovajuslovnemožedabudeispoštovan,aliseovasredstvaidaljeklasifikujukaonamenjenaprodaji–akosuteokolnostivankontrolepreduzeća ipostojidovoljnodokazadaseonopridržavaplanaprodaje).
Stalnasredstvanamenjenaprodajivrednujusenadanbilansapoknjigovodstvenojvrednostiilipofervrednostiumanjenojzaprocenjenetroškoveprodaje,ukolikojeonaniža.Zasredstvakojasureklasifikovananastalnasredstvaname
njenaprodajineobračunavaseamortizacijasvedokseklasifikujukaotakva.Stalnosredstvoklasifikovanokaosredstvonamenjenoprodajisemožekoristitiuobavljanjudelatnosti.Jednomutvrđenavrednostpokojojsestalnasredstvanamenjenaprodajivrednujunijenepromenjliva.Drugimrečima,prvobitnoutvrđe
163
navrednostovihsredstavanemoraostatiistasvedotrenutkanjihoveprodaje.Nasvakidatumbilansa,entitettrebadautvrdifervrednostovihsredstavaumanjenuzatroškoveprodajeidajeuporedisaknjigovdstvenomvrednošću.Ukolikoseočekujedaćesekonkretnosredstvoprodatiuperiodudužemodgodinudanaodnjegovogklasifikovanjakaosredstvonamenjenoprodaji,IFRS5(4)nalažemerenjeprocenjenihtroškovaprodajeponjihovojsadašnjojvrednostipostupkomdiskontovanja.Nakon utvrđivanja fer vrednosti umanjene za troškove
prodaje, entitet jeupoređuje saknjigovodstvenomvrednošćustalnogsredstvakojejenamenjenoprodaji.Ukolikojefervrednost uma nje na za troš ko ve pro da je ma nja od knji go vod stve ne vrednosti, značida jedošlodoumanjenjavrednosti sredstvanamenjenogprodajiitrebaknjigovodstvenuvrednostsvestinautvrđenufervrednostumanjenuzatroškoveprodaje.Ukolikojenadanbilansa fervrednostumanjena za troškoveprodajeveća odknjigovodstvene vrednosti sredstva, tada entitet vršiukidanjeranijegobezvređenjailidelaobezvređenjanajvišedoiznosakumuliranihobezvređenja(uobzirseuzimajusvepromenevrednosti,ismanjenjaipovećanja,anesamoukupaniznossmanjenjavrednosti).Ukoliko nakon isteka vremenskogperioda od godinuda
nastalnosredstvonamenjenoprodajinijeprodato,nitiimaindicijadaćebitiprodatouveomakratkomrokunakon istekaovog vremenskog perioda, potrebno ga je reklasifikovati naodgovarajućiračunstalneimovine.Akojepomenutosredstvokorišćenozaobavljanjedelatnosti,vršiseretroaktivniobračunamortizacijezatajperiod.Usuprotnom,retroaktivniobračunamortizacijesenevrši.Takvasredstvaseprilikomponovnogklasifikovanjavrednujupoknjigovodstvenojvrednostikoja jebilaevidentiranauposlovnimknjigamaprereklasifikacijenastalnasredstvanamenjenaprodajikorigovanojzaamortizacijuirevalorizacijukojabibilapriznatadareklasifikacijenijenibilo, iliponadoknadivojvrednostinadatumodlukedase tasredstvaipaknećeprodavati.
UTVR ĐI VA NJE NE TO OSTVA RI VE VRED NO STI I OBEZ VRE ĐE NJE IMO VI NE
Kojugodnormativnuosnovuzasastavljanjefinansijskihizveštajadaentitetprimenjuje,trebalobinakrajusvakogizveštajnogperiodadaprocenidalipostojeindikatorikojiukazujunačinjenicudazalihesadržeimparitetnegubitke,usledčinjenicedanetoostvarivavrednostnižaodknjigovodstvene.Ukolikopostojenaznakedajeknjigovodstvenavrednostza
lihaprecenjena,trebalobidaseproceninetoostvarivavrednost
164
idaseknjigovodstvenavrednostzalihatestiranaobezvređenje,kakobiseeventualnirashodipoosnovuobezvređenjapriznaliugodinikadasunastali,uskladusanačelimaopreznostiiimpariteta,irelevantnimračunovodstvenimpropisima.Verovatnoća da vrednosti po kojima su zalihe inicijalno
vrednovane(nabavnavrednost/cenakoštanja)nećemoćidasenadoknadiunekomodbudućihperiodauvekpostoji.Okolnostikojemogudadovedudotogajeoštećenjezaliha(potpunoilidelimično),njihovozastarevanje(najčešćekodobuće,konfekcijeiproizvodavisoketehnologije),izraženpadprodajnihcenazbogtržišnihkretanja,ali i sezonskogkarakterazaliha.Pored toga,nemogućnostdaseprvobitnavrednostzalihanadoknadi,možedasejaviiakodođedopovećanjaprocenjenihtroškovadovršenjaproizvodnjeiuslugailiprocenjenihtroškovaprodaje.Svođenjevrednostizalihananjihovunetoostvarivuvred
nostjeuskladusaprinicipomopreznosti,pokomeimovinunetrebavrednovatipovećimiznosimaodonihzakojeseočekujedaćepreduzećedobitinjihovomprodajomiliupotrebom.Prilikomsvođenjazalihananetoostvarivuvrednostobično
sepratiprincipstavkapostavka,štoznačidaseutvrđivanjenetoostvarivevrednostivršizasvakupojedinačnuvrstuzaliha.Međutim,unekimslučajevimautvrđivanjenaovajnačinmožebitineprikladno,pagrupisanjesličnih ilipovezanihstavkimožedabudeopravdano.Takavjerecimo,slučajsazalihamasličnenameneilikrajnjeupotrebe,artikala isteproizvodnelinijeisl.Utvrđivanje (procena)netoostvarivevrednosti trebauvek
dasezasnivananajpouzdanijimdokazimakoji su raspoloživiuvremekada sevršiprocenaovevrednosti.Prilikomoveproceneuobzirtrebauzetiifluktuacijecenaitroškovakojesuneposrednovezanezadogađajenakondanabilansadodatumaodobravanjafinansijskihizveštaja,umeriukojojjetomoguće.Prilikomprocenjivanjanetoostvarivevrednostiuobzir trebauzetiisvrhudržanjatihzaliha.Procenanetoostvarivevrednostizalihakojesedržekakobiseispunileugovorneobavezepoosnovufiksnihugovoraoprodajiiliugovoraopružanjuuslugazasnivasenaugovorenoj ceni.Toznačidasepolaziodcenedefinisaneuugovoruionasekorigujezaprocenjenetroškoveprodaje.Ako seugovori o prodaji odnose namanju količinuzalihaodonekojasenalazinastanju,zakoličinuzalihaiznadkoličinekojaseodnosinaugovoroprodajiprocenjivanjenetoostvarivevrednostivršisenaosnovutržišnihcena.Prilikomprocenjivanjanetoostvarivevrednostizaliha,treba
imatiuviducelinukojučinezaliheiproizvodniproces.Zaliheosnovnogipomoćnogmaterijalakojisekoristiuproizvodnomprocesu,nećebitivrednovaneponetoostvarivojvrednostikojajenižaodnabavne,ukolikoseočekujedaćegotoviproizvodi
165
koji se dobijaju njihovompreradombiti prodati najmanje pocenikoštanja.Budućidanetoostvarivavrednostuzimauobziriprocenje
ne troškove realizacije, trebanaglasitidanjihovoutvrđivanjenijeuvekjednostavno.Ukolikonapoljuprodajenijebiloznačajnihpromena,polaznaosnovazanjihovoutvrđivanjemožedabudenjihovdotadašnjinivopo1,00dinaruprodajnevrednostizalihakojesuprodavane.Jošjedanodnačinautvrđivanjaovihtroškovamogaobibitiutvrđivanjeprimenomodređenogprocentanaprodajnucenukojijeutvrđennaosnovuprethodnih iskustava.Procenjeneneophodne troškoveprodaje i netoostvarivu cenu najčešće utvrđuje služba prodaje, finansijska,ilinekadrugaslužba.Nezavisnoodtoga,priutvrđivanjunetoostvarivevrednostitrebapoćiodnajpouzdanijihdokazairelevantnihfaktora.Kada seunekomperiodu izvršiutvrđivanjenetoostvari
vevrednosti zaliha injihovoobezvređenje, tone značida seonovišenećevršiti.Naprotiv,entitetisuuobavezidanakrajusvakogizveštajnogperiodasproveduanalizusvojihzalihaivršenovuprocenunetoostvarivevrednosti.Ukolikookolnostikojesuprethodnodoveledosvođenjavrednostizaliha ispodnabavnevrednosti/cenekoštanjavišenepostoje,ilipostojepouzdanidokazidajedošlodopovećanjanetoostvarivevrednostiuodnosunaprethodniperiod,vrednostzalihasepovećavadonivoanovenetoostvariveceneilinajvišedonivoanabavnevrednosti/cenekoštanja.Navedenomožemoilustrovatikrozparprimera.
Pri mer 1. Obez vre đe nje za li ha zbog oš te će nja.1. Nadanbilansadruštvo„BCD“jeutvrdilodajezbogneadekvatnog skladištenjadošlododelimičnogoštećenjazaliha brašna i kvasca i sastavljen je obračun ispravkevrednosti.
R.br. Ma te ri jal K nji go vod stve na vred no st Ispravkavrednosti1. Braš no 350.000,00 30.000,002. Kva sac 120.000,00 10.000,00
Ukup no is prav ka: 40.000,00
Nakrajusledećegizveštajnogperiodasastavljenjeobračunispravkevrednostizaliha:
R.br. Ma te ri jal K nji go vod stve na vred no st Ispravkavrednosti1. Braš no 400.000,00 15.000,002. Kva sac 90.000,00 5.000,00
Ukup no is prav ka: 20.000,00Prethodnoevidentiranona109: 40.000,00Ukidanjeobezvređenja: 20.000,00
166
Uposlovnimknjigamadruštvanavedenepromenebićeevidentiranenasledećinačin:
R.br.Kon to
O pi sI znos
Du gu je Potražuje Du gu je Potražuje
1)584 Obezvređenjezalihamaterijalairobe 40.000,00
109 Ispravkavrednostizalihamaterijala 40.000,00zaispravkuvrednostizbogoštećenja
2)109 Ispravkavrednostizalihamaterijala 20.000,00
684 Prihodiodusklađivanjavrednostizaliha 20.000,00zaukidanjedelaispravkevrednosti
Pri mer 2. Obez vre đe nje usled pa da pro daj ne ce ne.1) Društvo„BCD“jenadanbilansautvrdilodajeprodajnacenazaliharobeopalaidaovezalihetrebaobezvreditiza275.000,00dinara;
2) Nadanbilansanarednegodine,zalihekojesuprethodnoobezvređenesejošuveknalazeumagacinu,tj.nisuprodate.Utvrđenojedajeprodajnacenaovihzalihaporaslaiznadnivoaodprethodnegodine.
Uposlovnimknjigamadruštvanavedenepromenebićeevidentiranenasledećinačin:
R.br.Kon to
O pi sI znos
Du gu je Potražuje Du gu je Potražuje
1)584 Obezvređenjezalihamaterijalairobe 275.000,00
139 Ispravkavrednostizalihamaterijala 275.000,00zaispravkuvrednostizbogpadacena
2)139 Ispravkavrednostizalihamaterijala 275.000,00
684 Prihodiodusklađivanjavrednostizaliha 275.000,00zaukidanjeobezvređenja
Ukolikobidošlodopadaprodajnecenegotovihproizvodapričemubinjihovanetoostvarivavrednostbilamanjaodcenekoštanja,ovoobezvređenjebilobievidentiranozaduženjemračuna983iodobrenjemračuna969.Akodođedoobezvređenjazalihausledpadacena(ilinekog
drugograzloga)nakondanabilansa,apredatumaodobravanjafinansijskih izveštaja,ovakavdogađaj se smatrakorektivnimdogađajem injegoveefekte trebaobuhvatitifinansijskimizveštajimaentiteta.
Pri mer 3. Utvr đi va nje ne to ostva ri ve vred no sti i vred no sti ko ja se ne mo že na dok na di ti.Nazalihamadruštvanalazise1.000komadastolicamarke
„Venera“.Knjigovodstvenacenaovogartiklaje550,00dinara.
167
Društvoprocenjujedasestolicemoguprodatipoceniod560,00dinara,pri čemubi troškoviprodajepo jednoj stolici iznosili15,00dinara.Društvojesastavilosledećiobračun:
R.br. Opi s I znos1. Knji go vod stve na vred nost 550.000,002. Ostva ri va vred nost 560.000,003. Pro ce nje ni troš ko vi pro da je 15.000,004. Netoostvarivavrednost(2.3.) 545.000,00
5. Iznoskojisenemoženadoknaditi(obezvređenje)(1.4.) 5.000,00
Ovajiznosobezvređenjatakođebibioevidentirannakontu584.Sviiznosiotpisivanjakojimasezalihesvodenanetoostva
rivuvrednostpriznajusekaorashodperiodaukomenastanu.
PO RE SKI TRET MAN OBEZ VRE ĐE NJA ZA LI HA
Svođenje vrednosti zaliha na neto ostvarivu vrednost tj. računovodstveno obuhvatanje obezvređenja zaliha, uglavnomnepredstavljaizazov.Ključnimomenatjesteutvrđivanjenetoostvarivevrednostinaosnovutržišnihuslovairelevantnihfaktora i indikatora,kakobionamogladaseuporedisaknjigovodstvenomvrednošćuzalihaikakobiseutvrdilodalijedoobezvređenjadošloiline.Nakonštojeutvrđenoobezvređenjezalihainaodgovaraju
ćinačinračunovodstvenoobuhvaćeno,tj.iskazanjerashodpoovomosnovuuposlovnimknjigamaentiteta,namećesepitanjeporeskogtretmanaovihrashoda.Učlanu22v,stav1.Zakonaoporezunadobitpravnihlica
navodisesledeće:„Nateretrashodauporeskombilansunepriznajuserashodinastalipoosnovuobezvređenjaimovine,kojeseutvrđujekaorazlikaizmeđunetosadašnjevrednostiimovineutvrđeneuskladusaIAS,odnosnoIFRSinjeneprocenjenenadoknadivevrednosti,alisepriznajuuporeskomperioduukomejetaimovinaotuđena,odnosnoupotrebljena,odnosnoukomejenastalooštećenjeteimovineusledvišesile.“(11).Izprethodnonavedenogmožemozaključitidaserashodpo
osnovuobezvređenjazalihanemožepriznatiuporeskombilansuuonomporeskomperiodukadajeizvršenoobezvređenjetihzaliha, ukolikoobezvređenezalihenisuuistomporeskomperiodu i otuđene,upotrebljene, oštećene i sl.Međutim,ovajrashodsemožepriznatiuonomporeskomperioduukomsutezaliheotuđene,štopotvrđujuiMišljenjeMinistarstvafinansijabr. 01100162/201704od14.07.2017. (6) iMišljenjeMinistarstvafinansija br. 0110075/201804 od 22.05.2018 (7). Premapomenutimmišljenjima,ukoliko jeentitet iskazaorashod
168
poosnovuobezvređenja zaliha, apremavažećimpropisimadužanjedauništiobezvređenezaliheiotomeposedujesvuadekvatnudokumentaciju(kaoštojeizveštajreferentneustanove o ispitivanju otpada, o načinu uništenja te robe,kaoidokumentaokretanjuotpada),tadarashodpoosnovuobezvređenjazalihamožebitipriznatuporeskesvrheutom pe ri o du jer su se ste kli uslo vi za nje go vo pri zna va nje uskladusačlanom22v,stav1.Zakonaoporezunadobitpravnihlica(11).
ZA KLJU ČAK
Kakobifinansijskiizveštajiodražavaliferirealističnofinansijskupozicijuiprinosnipoložajentiteta,jedanodbitnihčinilaca je i adekvatnovrednovanje imovine, a samim tim izaliha.Dabizalihebileadekvatnoodmerene,odnosnodanebibileniprecenjenenipotcenjene,društvomoradautvrdidalijedošlodoobezvređenjanekogoblikaimovine.Obezvređenje sredstava zapravo predstavlja priznava
njenerealizovanihgubitakakojisusejaviliusledsmanjenjavrednostikojasemoženadoknaditinjihovomupotrebomiliprodajom.Budućidasesprovodinakrajusvakogizveštajnogperiodaidazaliheneretkopredstavljajuznačajnustavkuubilansimamnogihpreduzeća,naknadnovrednovanjezalihapredstavljajednuširoku,kompleksnuiznačajnutemuufinansijskomizveštavanjuvelikogbrojapreduzeća.
LI TE RA TU RA
1. IAS2–Zalihe(Sl.glasnikRS,br.35/2014)2. IAS11–Ugovorioizgradnji(Sl.glasnikRS,br.35/2014)3. IAS41–Poljoprivreda(Sl.glasnikRS,br.35/2014)4. IFRS5–Stalnaimovinakojasedržizaprodajuiprestanakposlovanja
(Sl.glasnikRS,br.35/2014)5. IFRSzaMSP(Sl.glasnikRS,br.117/2013)6. Bilten–Službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansij
skihpropisa,MinistarstvofinansijaRS,br.78,jul2017.7. Bilten–Službenaobjašnjenjaistručnamišljenjazaprimenufinansij
skihpropisa,RSMinistarstvofinansijabr.5,maj2018.8. Pravilnikokontnomokviruisadržiniračunaukontnomokviruzapri
vrednadruštva,zadrugepreduzetnike(Sl.glasnikRS,br.95/2014)9. Pravilnikonačinupriznavanja,vrednovanja,prezentacijeiobeloda
njivanjapozicijaupojedinačnimfinansijskimizveštajimamikroidrugihpravnihlica(Sl.glasnikRS,br.118/2013i95/2014)
10.Zakonoračunovodstvu(Sl.glasnikRS,br.62/2013i30/2018)11.Zakon o porezu na dobit pravnih lica (Sl. glasnik RS, br. 25/2001,
80/2002, 80/2002 dr. za kon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 dr. za kon, 142/2014, 91/2015autentičnotumačenje,112/2015i113/2017)
SUBSEQUENT EVALUATION OF THE STOCK - ACCOUNTING AND TAX ASPECTSUMMARYKey words: valuation, cost,costprice,netrealizablevalue,impairment of inventories
Inventories represent a significantiteminthebalancesheetsof many economic entities,wheretheyareessentialfortheoperation of trade and manufacturing companies. Like all otherformsofassets, inventoriesaresubject tovaluationattheendofthereportingperiod,as required by relevant standards and regulations. Sincestocks are a wide and diversegroup of assets, their subsequent evaluation should bethoroughly approached, precededbyadequatepreparationand consideration of all relevant factors.
169
STRUČNIRADUDK:
doi: 10.5937
Nevena Conić
NAJ ČEŠ ĆE GREŠ KE PRI LI KOM KNJI ŽE NJA OBA VE ZA I RAS HO DA
REZIMEKljuč ne re či: obaveze, rashodi,tran sak ci je, greš ke, ne pra vil nosti
Korisnici informacija iz finansijskih izveštaja mogu biti kreditori, potencijalni investitori,menadžment, dobavljači, zaposleni,vlasnici.Zbogtogaposlovne transakcije moraju bitiproknjiženetačnoiuskladusapro pi si ma. Rad je fo ku si ran na najznačajnije nepravilnosti prilikom knjiženja obaveza i rashodakojesejavljajukaoposledica slučajne greške, pogrešneinterpretacije ili primene računovodstvenihpolitikaipropisa.Takođe,date su i najznačajnijepreporukekakobisegreškeotklonilepresastavljanjafinansijskihizveštaja.
Ne ve na Co nić, re vi zor RSM Ser bia, Be o grad; email: ne ve na co nic @rsm.rs
Obavezeirashodipredstavljajuodrazsvakodnevnogposlovanjaprivrednihsubjekatabezobziranaprirodudelatnostikojomsebave.Kakobiinformacijeofinansijskomiprinosnompoložajudruštvabileadekvatne,potrebnojedaračunovodstveneevidencijebuduažurne,sveobuhvatneisastavljenebezgrešaka.Greškekojeseuračunovodstvujavljajumogubitiposledicanepažnje,tzv.slučajnegreške,nepoznavanjaračunovodstvenihpropisa,ilipaknamernegreškekoje se javljaju u slučaju želje da semanipuliše finansijskimizveštajima.Predmetradabićeprimeriizpraksekodkojihsusenajčešćejavljalenepravilnosti,asveusvrhusmanjenjagrešakaprilikomsastavljanja setapredstojećihfinansijskihizveštaja.
LI ZING
PremaIAS17,lizingjesporazumpokomedavalaclizingaprenosi na korisnika lizinga pravo korišćenja sredstva zadogovoreniperioduzamenuzaplaćanjeilinizplaćanja.(2)Prema stepenuukomse rizici i koristi svojstvenivlasništvunadsredstvomprenosenakorisnika,lizingsemožeklasifikovati kaofinansijski i poslovni.Ukoliko seugovoromprenose svi rizici i koristi povezani sa vlasništvom, reč jeofinansijskom lizingu,u suprotnom, lizing jeposlovni.Upraksisegreškeprilikomknjiženja javljajučešćekodugovoraofinansijskomlizingu.Korisnicilizingapriznajufinansijskilizingkaosredstvoiobavezuubilansustanjauiznosimakojisujednakifervrednostisredstvakojejepredmetlizinga,iliposadašnjojvrednostiminimalnihplaćanja,akojeonanižaikojasedobijakorišćenjemdiskontnestopeko
170
ja je sadržana u lizingu bez obzira na to što korisnik lizinganemožedasteknezakonskopravosvojinenadtimsredstvom.Razlog jetajštokodovakvihugovorakorisnikstičeekonomskekoristiodkorišćenjasredstvautokuvećegdelanjegovogekonomskogvekatrajanjauzamenuzaplaćanjeodgovarajućenaknade.Neiskazivanje lizingaufinansijskimizveštajimadovodidopotcenjivanjasredstavaiobaveza.Unabavnuvrednostsredstvasemoguuključitidirektnitroškovikojiseodnosenapregovaranjeiobezbeđivanjeugovoraolizingu,doksekamataalociranasveperiodetokomtrajanjaugovorainečinisastavnideonabavnevrednosti.
PRI MERDruštvo„AB“jedana4.jula2017.godinezaključilougovorofinansijskom lizingubroj 123 sa lizingkućom„XY“.Predmetugovorajeteretnovozilokojećesekoristitizapotrebeprevozarobe,pasamimtimdruštvoimapravonaodbitakprethodnogPDV–a.NavedenodruštvokoristiIFRSzaSME.Elementifakturesuprikazaniutabelikojasledi:
Elementifakture I znos u RSD Fak tur na vred nost 1.882.000,00Ka ma ta 121.000,00Po re ska osno vi ca 2.003.000,00PDV20% 400.600,00Ukup no sa PDVom 2.403.600,00
Društvojenavedenosredstvoknjižilousvojimposlovnimknjigama tako što je zadužilo postrojenja i opremu i odobrilo obaveze po osnovu finansijskog lizinga u iznosu od RSD2.403.600,00.Naosnovunavedenogknjiženjamožemozaključitidajedruštvouključilotroškovefinansiranja(rashodekamata)uiznosuodRSD121.000,00iporeznadodatuvrednostuiznosuodRSD400.600,00,štonijeuskladusazahtevimaIFRSzaSMEOdeljak20–LizingiOdeljak25–Troškovipozajmljivanja(4).TozaposledicuimaprecenjivanjenabavnevrednostistalneimovinezaiznosodRSD521.600,00,potcenjivanjeaktivnihvremenskihrazgraničenjazaiznosodRSD121.000,00(nedospelekamate) ipotcenjivanjeporezanadodatuvrednostuprimljenimfakturamapoopštojstopiuiznosuodRSD400.600,00.Daljiuticajpogrešnogpriznavanjaimovineuposlovnimknjigamase odnosi na troškove amortizacije. S obziromda je nabavnavrednostsredstvaprecenjena,bićeprecenjeniiovitroškovi,kaoiispravkavrednostipostrojenjaiopreme.Efekatpogrešnogobračunaamortizacijedatjeutabelikojasledi:
171
Nabavnavred nost
kli jen t
I sprav na nabavnavred nost
Sto pa u%
Broj me se ci korišćenja
Amortizacijakli jen t
I sprav na amortizacija Ra zli ka
2.403.600,00 1.882.000,00 10 6 120.180,00 94.100,00 26.080,00
Društvo je, pored navedenog, narušilo i ročnu strukturuobavezajernijeizvršiloreklasifikovanjedeladugoročnihobavezapoosnovufinansijskoglizingakojedospevajuzaplaćanjeutoku2018.godineuokvirudelaostalihdugoročnihobavezakojedospevajudo jednegodine, štonijeu skladusa IFRSzaSMEOdeljak 3 – Prezentacija finansijskih izveštaja, odredbamaPravilnikaoKontnomokviruisadržiniračunauKontnomokviruzaprivrednadruštva,zadrugeipreduzetnikeisaIAS1–Prezentacijafinansijskihizveštaja(4,5 i1).Ufinansijskimizveštajimaza2017.godinuiskazanesuprecenjeneobavezepoosnovufinansijskog lizinga ipotcenjenekratkoročnefinansijskeobavezekaoposledicanavedenenepravilnosti.
Obavezepoosnovurezervisanjazatroškoveugarantnomroku
PRI MERDruštvo„PP“,kojesebavigrađevinskomdelatnošću,izvršilojeobračunrezervisanjaza troškoveugarantnomrokupremaobračunukojisledi:
Ko ri sni k O P I SRe a li zo va na
vred nost ugo vo ra
%Re zer vi
sa nja
O sno vi ca rezervisnja=real.vredx%re zer vi sa nja
Pro cen tu alniodbitakpo da ni ma
31.12.2017.
Iz nos re zervi sa nja
Rok važnosti
ОDDO
Ukupan brojda na
Pre o sta li brojda na
A A Ga rant ni rok 200.000.000,00 10% 20.000.000,00 10.095.238,10 9.904.761,90 26.12.2016 31.12.2018 735 364
BB Ga rant ni rok 100.000.000,00 10% 10.000.000,00 5.526.992,29 4.473.007,71 28.10.2016 15.12.2018 778 348
CC Ga rant ni rok 50.000.000,00 5% 2.500.000,00 1.185.897,44 1.314.102,56 27.12.2016 15.02.2019 780 410
350.000.000,00 32.500.000,00 16.808.127,82 15.691.872,18
Društvojepošloodpretpostavkedabitrebaloizvršitirezervisanjeuodređenomprocentuodukupnerealizovanevrednostiugovora,pričemujeukupaniznosrezervisanjapodeljennadeokojiseodnosina2017.godinuiostatakkojiseodnosinapreostalegodinedodatumadokoggarancijevaže.Uskladusa IAS37 i IFRSzaSMEOdeljak21, rezervisanja sepriznajuukoliko:
• entitetimasadašnjuobavezukojajerezultatnekogprošlogdogađaja;
172
• postojiverovatnoćadaćeodlivresursakojipredstavljajuekonomskekoristibitizahtevandaseizmiriobaveza;
• visinaobavezemožepouzdanodaseproceni(3).Kada govorimo o građevinskoj delatnosti, možemo sa si
gurnošćurećidapostojivelikaverovatnoćadaćedoćidoodliva sredstavapoosnovuotklanjanjanedostatakana izgrađenimobjektima,alikaoikodostalihvrstarezervisanja, iovdepostojivelikiproblemprilikomprocenjivanjaiznosakojitrebapriznatiuposlovnimknjigama.Prilikomprocenepotrebno jerukovoditi se načelomopreznosti jer u slučaju nerealno procenjenih iznosamožedoćido iskazivanja latentnih rezervi,uslučaju previsokih iznosa rezervisanja, nastaju skriveni gubici..Rukovodstvonajčešćeimaključnuuloguprilikomproceneovihrezervisanjajerječestoneisplativoangažovatinezavisnalica. Razlog zašto je navedeni primer predmet rada je taj štopomenutodruštvogodinamaobračunavaobavezepoosnovurezervisanja za troškove u garantnom rokuu određenom iznosuinakrajuistegodineukidacelokupaniznosrezervisanjaizprethodnegodine,štoukazujenačinjenicudauposlednjihnekolikogodinauopštenijebiloiskorišćenjarezervisanja,pasesamimtimdovodiupitanjerealnostnavedenogobračuna.DruštvosepriobračunurezervisanjanepozivanaUgovor
oizgradnjiikonkretničlanugovorapokojemjestvoriloobligacionuobavezuotklanjanjanedostatakaugarantnomroku.Ure a li zo va noj vred no sti ugo vo ra si gur no po sto je i vred no sti na kojenetrebadaseobračunavarezervisanje.Usamomobračunu iobrazloženjudruštvo senepozivana iskustvauvezi saotklanjanjemnedostatakaugarantnomroku.Neophodnojedastručnalica,iziskustvanaotklanjanjune
dostatakaugarantnomrokunaizgrađenimobjektimaipreduzetimmeramazaneponavljanje istihnedostataka/grešakaugradnji,izvršeadekvatanobračun,aukolikooninisuustanjudatajposaoobavljajusvakegodine,obučesaranikekojićetonaadekvatannačinčiniti.
Nepoštovanjenačelauzročnostiprihodairashoda
Uskladusa IAS1,paragraf27, entiteti sastavljajufinansijskeizveštaje,osimizveštajao tokovimagotovineuskladusanačelomuzročnosti(1).Sdrugestrane,IFRSzaSME(Odeljak2–Konceptiisveobuhvatniprincipi,paragraf2.42–Rashodi),propisujedaentitet trebadapriznajerashoduizveštajuoukupnom rezultatu (ili u bilansuuspeha, ako se prezentuje) kadadođedosmanjenjabudućihekonomskihkoristipovezanihsasmanjenjem imovine ili povećanjemobaveza kojemože pouzdanodaizmeri(4).Samprincippodrazumevaknjiženjeprihodairashodauonimperiodimanakojeseodnose,bezobzirana
173
ranijiilikasnijidatumizdavanjafakture.Fakturekojeseodnosenatroškoveelektričneenergije,troškovekomunalnihusluga,troškovezakupazadecembarmesec,najčešćeseizdajuprvogradnogdanaposleNovegodine,pasesamimtimtroškovikojiseodnosenaprethodnugodinuipakvrločestoknjižeugodiniizdavanjafakture.Razlogzatojerazličitračunovodstveniiporeskiaspekt.
PRI MERDruštvo„ND“jedobilokonačnufakturuzatroškovesertifikacijeproizvodaujanuaru2018.godine,akojaseodnosena2017.godinunaiznosodRSD10.000.000,00.Pregledpredračunakojisuproknjiženiu2017.godinidatjeutabelikojasledi:
Da tum predračuna IznosbezPDVa P DV U kup no sa
PDVom
5.7.2017 2.000.000,00 400.000,00 2.400.000,0010.10.2017 3.000.000,00 600.000,00 3.600.000,00
5.000.000,00 1.000.000,00 6.000.000,00
Ujanuaru2018.godinepreostaojeneproknjiženiznostroškauiznosuodRSD5.000.000,00.Društvonijeuokvirurashodape ri o da is ka za lo osta le ne ma te ri jal ne troš ko ve ko ji se od no se nadecembar2017.godinepoosnovufaktureispostavljeneodstranedobavljačaujanuaru2018.godine,štonijeuskladusanačelomuzročnostiprihodairashodaizahtevimaIAS1–Prezentacijafinansijskihizveštaja/IFRSzaSMEOdeljak3–Prezentacija finansijskih izveštaja (1). U finansijskim izveštajima za2017.godinuiskazanisupotcenjeniRashodiiPVRunavedenomiznosu.Jedanodrazlogazaštoseovakvegreškeponavljaju izgo
dine u godinu jeste zanemarljivo učešće ovakvih troškova uukupnojmasitroškova.Ukolikoprivrednodruštvoneproknjižitrošakelektričneenergijeodsvegaparstotinahiljadadinara,ilitrošakkomunalnihuslugakojijejošmanji,doksuostalitroškoviusumidalekoveći,ovakvagreškaćeostatinezapaženajernećeimatiprožimajućiuticajnafinansijskeizveštaje.
UZI MA NJE IZ IMO VI NE DRUŠ TVA
Društvasaograničenomodgovornošću iakcionarskadruštvapredstavljajuprivredne subjekte kodkojih je imovinavlasnikaodvojenaodimovinedruštva.Samimtim,vlasnicisepremaimo vi ni druš tva ne mo gu po na ša ti kao pre ma svo joj pri vat noj svojini.Korišćenjesredstavasaračunaprivrednogdruštvaza
174
plaćanje privatnih troškova vlasnika smatra se uzimanjem izimovineprivrednogdruštva.Zakonoporezunadohodakgrađanatretiraovetransakcijeprihodomodkapitala(6).Upraksipostojivelikibrojprimerakojipredstavljajuuzimanjaizimovineprivrednogsubjekta,anekiodnjihsu:
• plaćanjeporodičnihletovanjaizimovanja;• spacentri;• kupovina„markirane“garderobe;• troškovirenoviranjaporodičnekućevlasnika;• kupovinarobeširokepotrošnjekorišćenjemplatnihkarticakojeglasenafirmu.
Prethodnonavedenitroškovipodležuoporezivanjupostopiod15%,kaoiisplatidividende,pričemuosnovicazaobračunpredstavljabrutoprihod.
PRI MERDruštvo„SD“jedobilofakturuzauslugespacentranaiznosodRSD150.000,00,kojaglasinanavedenodruštvo.Utabelikojasledidatisuelementizaobračunporeza,kaoisamobračun:
Netoprihod 150.000,00Koeficijentzapreračunnabrutoprihod 1,17647059Brutoprihod 176.470,59Porez15% 26.470,59Ukup no 202.941,18
Sobziromnatodanavedenitrošaknijeniukakvojvezisaposlovanjemdruštva,jasnojedajerečojednomodnačinauzimanjaiz imovinedruštva.Smatramodaovatransakcijanebitrebalodatangirabilansuspeha,većbitrebalodabudeproknjiženanasledećinačin:
Broj kon ta
du gu je
Broj kon ta
potražujeNa ziv kon ta I znos du gu je I znos
potražuje
723 Ličnaprimanjapo slo dav ca 176.470,59
435 Dobavljačiuzemlji 150.000,00
489Ostaleobavezezapo re ze, do pri no se idrugedažbine
26.470,59
Društva najčešće u praksi ovakve fakture knjiže u okvirutroškovareprezentacije,štozaposledicuimapriznavanjedelatroškovauporeskesvrhe.Prethodnonavedenoseodnosinatodajeuslugukoristioličnovlasnikiličlanovinjegoveporodice.Ukolikobiovakveuslugebileomogućenesvimzaposlenima,
175
trošakbiimaodrugačijiporeskitretmanidruštvobibilouobavezidaobračunaiplatipripadajućiporezidoprinosepoosnovuzarade.
ZA KLJU ČAK
Naosnovuprezentovanogmožesezaključitidasugreškekojeseodnosenaobavezenajčešćesvojstveneonimprivrednimdruštvimakojanemajudovoljno iskustvauknjiženjuobavezakojesenepojavljujučesto,kaoštosurecimolizingi rezervisanja. Takođe, društva imaju veliki broj različitihtroškovačijeknjiženjenaneadekvatnomkontuiliuneadekvatnomiznosuutičenafinansijskirezultat,uslučajunjihovogprecenjivanjailipotcenjivanja,sjednestrane,inavisinuobavezezaporeznadobit,sdrugestrane.Posebnupažnjuupraksisvakakoprivlačetroškovikojinisusvojstvenidelatnostidruštva.UproteklomperioduMinistarstvofinansijaizdalo jeveliki brojmišljenjanaovu temu, što zajedno samnoštvomvažećihpropisakojiuređujuovuoblastposlovanjačinipozamašanskupinformacijakojekreatorifinansijskih izveštajamoraju imatiuviduprilikompriznavanjaovihtipovatroškova.Ovoje,beznameredasetakvegreškei opravdaju, jedanod razloga zašto se onenajčešćeponavljaju.
LI TE RA TU RA
1. IAS1–Prezentacijafinansijskihizveštaja(Sl.glasnikRS,br.35/2014)2. IAS17–Lizing(Sl.glasnikRS,br.35/2014)3. IAS37–Rezervisanja,potrencijalneobavezeipotencijalnaimovina,
(Sl.glasnikRS,br.35/2014)4. IFRSzaSME,Međunarodnistandardifinansijskogizveštavanjazama
laisrednjapravnalica(Sl.glasnikRS,br.117/2013)5. PravilnikoKontnomokviruisadržiniračunauKontnomokviruzapri
vrednadruštva,zadrugeipreduzetnike(Sl.glasnikRS,br.95/2014)6. Zakon o porezu na dohodak građana (Sl. glasnik RS, br. 24/2001,
80/2002, 80/2002 dr. za kon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 is pr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 od lu ka US, 7/2012 usklađenidin.izn.,93/2012,114/2012odlukaUS,8/2013usklađenidin.izn.,47/2013,48/2013ispr.,108/2013,6/2014usklađenidin.izn.,57/2014,68/2014dr.zakon,5/2015usklađenidin.izn.,112/2015,5/2016usklađenidin.izn.,7/2017usklađenidin.izn.,113/2017i7/2018usklađenidin.izn.)
THE MOST OF FTEN ER RORS IN RE COR DING LI A BI LI TI ES AND EX PEN SESSUMMARYKey words:liabilities,expenses,transactions, errors, irregularities
Users of financial statementsinformation can be creditors,potential investors, management, suppliers, employees,shareholders. Because of thatbusiness transactionsmustberecorded correctly and in accordancewith regulation. Thepa per is fo cu sed on most offen irregularities in recordingliabilities and expenses whichoc curs as a re sult of ac ci den tal error, incorrect interpretationor application of accountingpolicies and regulations. Also,the most important recommendationsaregiveninordertoeliminate theerrorsbeforethepreparationofthefinancialsta te ments.
3
FINANSIJSKIAFORIZMI
NOVAC I ...
FINANSIJSKI AFORIZMI
PriredioMiloje A. Milenković
… I KA KO S NJIM No vac iz da ješ ako ga imaš. To raz u me svak sem dr ža va.
Ste fan Ro gal
Ve ći je strah od gub ti ka no ra dost od do-bit ka.
Jean Paul
Ru ka u ru ci – vr lo ri zič no kad je no vac iz me đu.
Er hard Horst Bel ler mann
Vred nost zla ta me ri se nov cem.Ge or ge Her bert
… I VI ŠE NOV CA Što vi še nov ca ima te to vi še ima te po-sla s lju di ma sa ko ji ma vas ne ve že niš ta sem nov ca.
Te nes see Wil li ams
Bul. M. Pupina 10 B/I, Beograd; tel: 011 311 32 15; fax: 011 214 00 46 Matični broj: 07425449
PIB 100134767PRETPLATA ZA 2019. GODINU
Usluga Cena PDV Cena sa PDV Br. primeraka Svega
PretplataREVIZOR 2018 10.909,09 1.090,91 12.000,00
UKUPNO
Ukupan iznos .................................................................. uplaćen je na račun Instituta 160-7932-45Ime i prezime .............................................................................. JMBG .......................................................Ime organizacije ........................................................................................... PIB ..........................................
Mesto i adresa ..................................................................................................................................E-mail ..................................................... tel .................................... fax ..................................
Datum ...................................... Potpis .................................................
Pre
tpla
taBul. M. Pupina 10 B/I, Beograd, e-mail: offi [email protected], tel: 20-53-550; fax: 20-53-590
1773
FINANSIJSKIAFORIZMI
NOVAC I ...
FINANSIJSKI AFORIZMI
PriredioMiloje A. Milenković
… I KA KO S NJIM No vac iz da ješ ako ga imaš. To raz u me svak sem dr ža va.
Ste fan Ro gal
Ve ći je strah od gub ti ka no ra dost od do-bit ka.
Jean Paul
Ru ka u ru ci – vr lo ri zič no kad je no vac iz me đu.
Er hard Horst Bel ler mann
Vred nost zla ta me ri se nov cem.Ge or ge Her bert
… I VI ŠE NOV CA Što vi še nov ca ima te to vi še ima te po-sla s lju di ma sa ko ji ma vas ne ve že niš ta sem nov ca.
Te nes see Wil li ams
177
Bul. M. Pupina 10 B/I, Beograd; tel: 011 311 32 15; fax: 011 214 00 46 Matični broj: 07425449
PIB 100134767PRETPLATA ZA 2019. GODINU
Usluga Cena PDV Cena sa PDV Br. primeraka Svega
PretplataREVIZOR 2018 10.909,09 1.090,91 12.000,00
UKUPNO
Ukupan iznos .................................................................. uplaćen je na račun Instituta 160-7932-45Ime i prezime .............................................................................. JMBG .......................................................Ime organizacije ........................................................................................... PIB ..........................................
Mesto i adresa ..................................................................................................................................E-mail ..................................................... tel .................................... fax ..................................
Datum ...................................... Potpis .................................................
Pre
tpla
ta
Bul. M. Pupina 10 B/I, Beograd, e-mail: offi [email protected], tel: 20-53-550; fax: 20-53-590
1784
NOVAC I ...…I VI ŠE NOV CA Ima lju di ko ji ima ju vi še nov ca u tor bi ne go pa me ti u gla vi.
He inz Nitschke
Nije lako zaraditi milione, mnoge je težesmi sle no iz utro ši ti.
Ste fan Ro gel
Je di ni raz log zbog ko ga sam u Ho li vu du je što ne mam do volj no mo ra la i hra bro sti da od bi jem no vac.
Ma ar lon Bran do
…I UPO TRE BANovacjestvarčijaupotrebaserealizujesamootuđenjem.
Im ma nu ael Kant
No vac ima bez broj upo tre ba, ali do nje ga doći ima samodva puta, ili da radimo zanje ga ili on za nas.
Berb hard Ba ruch
…I SI RO TI NJA Si ro ti nja da je vre me za no vac. Bo ga ti da je no vac za vre me.
Ju er gen Ho el ler
Si ro ti nja ni je sra mo ta, ali ni bo gat stvo.Curt Go etz
Uobičajenijejebitisiromahanekukatinegobi ti bo gat a na hva li sa ti se.
Ki ne ska iz re ka
Iro ni ja nov ca je ja snaBogatigastičebezrizikaiakoganetrebaSi ro maš ni mo ra u ri zik, ali ga ne do bi ja.
Jo nat han Cle mens
Bogastvopočinjesaštednjom.Na rod na mu drost
…I NEO P HOD NOSTZa po tre be du ha no vac ni je neo p ho dan.
Ke nry Tho re au
Novacjeneophodan,alineidovoljan.Neop hod no je da ga ima do volj no ka ko ne bi bio neo p ho dan.
Man fred Hin rich
.. I ZAH TE VINo vac zah te va je din stvo te la i du ha.
Man fred Hin rich
Ve ra za sve, no vac sa mo za ne keMan fred Hin rich
Prava ljubavmenja svet,naročitoonaprema nov cu.
Frank Wi sni ew ski
…I KO KO GA PO SE DU JEJednitrčenovcuususret,drugitrčezanjimavećinunjihnovaculovi.
Mat hi as Schar lach
Novacjemagetkojiprivlačiiorobljujeljude.Er hard Horst Bel le mann
Posednovca razvija radostposednika,poklon nov ca ve se li da ro dav ca i da ro va nog.
Hel mut Glassl
Or ga ni zmu ko je me no vac krv, em pa ti ja je bo lest.
Tor sten Ma rold
Novacčiniljude.Man fred Hin rich
178
1791791
no sti li kvi da ci je, pre stan ka ra da ili zah te va zašti te od po ve ri la ca u skla du sa va že ćim za ko nima i pro pi si ma. Pre ma to me, imo vi na i oba ve ze se vred nu ju uz pret po stav ku da je fir ma u stanju da re dov no ko ri sti svo ju imo vi nu i iz mi ru je svo je oba ve ze u re gu lar nom to ku po slo va nja.
Go ver nan ce (Upra vlja nje) – Iz raz „upra vlja nje“ opi suje ulo gu li ca ko ji ma su po ve re ni nad zor, kon tro la i ru ko vo đe nje. Oni ko ji ma su po ve re na ovlaš ćenja za upra vlja nje su, po pra vi lu, od go vor ni da obez be de uslo ve da prav no li ce ostva ru je svo je stra teš ke po slov ne ci lje ve, kao i da re dov no podno si fi nan sij ske i dru ge iz veš ta je za in te re so vanim su bjek ti ma. Ru ko vod stvo spa da u krug li ca ko ji ma su po ve re na ta kva ovlaš će nja sa mo u sluča ju ako za i sta i oba vlja ta kve funk ci je.
Go vern ment bu si ness en ter pri ses (Jav na pred uze ća) – Po slov ni su bjek ti ko ji po slu ju u okvi ru jav nog sek to ra, obič no ra di is pu nja va nja nekog po li tič kog ili druš tve nog in te re sa. Od njih se obič no zah te va da po slu ju na ko mer ci jal noj osno vi, to jest da ostva ru ju do bit ili da pre ko tari fa za svo je uslu ge na dok na de naj ve ći deo svojih troš ko va po slo va nja.
Gross ne gli gen ce (Gru bi ne hat) – Si tu a ci ja ka da ra ču no vo đa ili re vi zor neo pre zno ne uzme u ob zir va že će stan dar de ra ču no vod stva, re vi zije i iz veš ta va nja. Uko li ko se to de si, fi nan sij ski iz veš ta ji će ko ri sni ci ma tih iz veš ta ja pru ža ti nepo u zda nu osno vu za do no še nje nji ho vih op timal nih po slov nih od lu ka, kao i za ostva ri va nje du go roč nih (pro fi ta bil nost) i krat ko roč nih (likvid nost) stra teš kih po slov nih ci lje va.
Ge ne rally ac cep ted au di ting stan dards – GA AS (Opšte pri hva će ni stan dar di re vi zi je) – Reč je o standar di ma re vi zi je ko ji se da nas pri me nje nju u SAD, Uje di nje nom Kra ljev stvu, kao i o Me đu na rod nim stan dar di ma re vi zi je ko je da nas pri me nju je naj veći broj ze ma lja, po seb no kad su u pi ta nju ze mlje u tran zi ci ji. Pri me na tih stan dar da, u kom bi na ci ji sa GA APom , stva ra uslo ve za har mo ni za ci ju prak se fi nan sij skog iz veš ta va nja na naj ši rem glo bal nom ni vou. To je, isto vre me no, ve o ma va žan pred u slov za efi ka sno funk ci o ni sa nje fi nan sij skih tr žiš ta i za op ti mal nu alo ka ci ju ka pi ta la.
Ge ne ral con trols in Com pu ter In for ma tion Sys-tems (Opšte kon tro le u kom pju ter skim in for maci o nim si ste mi ma) – Ak tiv no sti u ve zi sa us posta vlja njem okvi ra za opšti nad zor nad kom pjuter skim in for ma ci o nim si ste mi ma, či ja je svr ha da se u ra zum noj me ri obez be di po sti za nje opštih ci lje va si ste ma in ter ne kon tro le.
Ge ne ra li za tion ar gu ment (Ar gu ment ge ne ra li za cije) – U mo ral noj fi lo zo fi ji to se od no si na kombi na ci ju za po ved nih (oba ve znih) i uti li tar nih (ko ri snih) prin ci pa.
Ghost em ployee s (Fik tiv ni za po sle ni /„mr tve du še“) – Fik tiv ni i po seb no is ka za ni za po sle ni ko ji se knji že u po seb nim i kri vo tvo re nim plat nim lista ma.
Go ing con cern as sump tion (Pret po stav ka u ve zi sa na stav kom po slo va nja) – Pret po stav ka u ve zi sa na stav kom po slo va nja se obič no po sma tra kao na sta vak po slo va nja u do gled nom pe ri o du u bu duć no sti (obič no naj ma nje još go di nu da na od da na bi lan si ra nja), bez na me re ili neo p hod
4GLOSSARY OF AUDITING / POJMOVNIK NEZAVISNE REVIZIJE
G
7
Prof. dr Dušan Milojević
G
HHap ha zard se lec tion (Slu ča jan oda bir) – Si tu a ci ja
ka da re vi zor slu čaj nim oda bi rom uzi ma stav ke za pro ve ru iz po pu la ci je, i pri to me iz be ga va svesnu pri stra snost, npr. ka da iz be ga va oda bir stavki za ko je mu se či ni da će na njih utro ši ti su vi še vre me na. Pro blem je u to me što taj me tod ne izbe ga va mo gu ću ne sve snu pri stra snost.
Hed ging in stru ments (In stru men ti za sma nje nje rizi ka) – Ula ga nje ko je s ko ri sti za sma nje nje ri zika uko li ko do đe do ne po volj nog kre ta nja ce na har ti ja od vred no sti. Ti me se sma nju je po ten ci
jal ni ri zik uko li ko do đe da ne po volj nog is ho da po osno vu tran sak ci ja sa ter min skim i ri zič nim po slo vi ma sa har ti ja ma od vred no sti.
He u ri stic (Pra vi lo zdra vog ra zu ma) – Skup pra vila či ja je na me ra la ko ća re ša va nja pro ble ma, u ovom slu ča ju u pro ce su oba vlja nja ne za vi sne re vi zi je.
Ho ri zon tal analysis (Ho ri zon tal na ana li za) – Upored na ana li za pro me na u bi lan su sta nja i bi lansu uspe ha u te ku ćem i pret hod nom ob ra čunskom pe ri o du.
H
1802
8
I In de pen den ce of au di tors (Ne za vi snost re vi zo ra) – Jed na od tri naj bit ni je lič ne oso bi ne ko je tre ba da po se du je ne za vi sni re vi zor. Osta le dve lič ne oso bi ne su ade kvat no obra zo va nje i is ku stvo u ra du, kao i do sled no poš to va nje opšte pri hvaće nih stan dar da re vi zi je.
In de pen den ce in ap pe a ran ce (Po jav na ne za visnost re vi zo ra) – Iz be ga va nje či nje ni ca i okolno sti ko je su od ta kvog zna ča ja ko je ra zum na i in for mi sa na tre ća stra na, ima sa zna nja o svim bit nim in for ma ci ja ma i da mo že objek tiv no da za klju či da li re vi zor ska fir ma ili ne ko od nje nih čla no va ne po se du ju in te gri tet, objek tiv nost ili do vo ljan obim pro fe si o nal nog skep ti ci zma za efi ka sno oba vlja nje pro ce sa ne za vi sne re vi zi je.
In de pen den ce in facts (Fak tič ka ne za vi snost re vizo ra) – Spo sob nost re vi zo ra da za dr ži ne pri strasno i objek tiv no miš lje nje u pro ce su pru ža nja pro fe si o nal nih uslu ga.
In de pen den ce in mind (Ne za vi sna na me ra/svest re vi zo ra) – Sta nje sve sti ko je omo gu ća va mišlje nje re vi zo ra ko je ni je pod bi lo či jim uti ca jem, ko je ne kom pro mi tu je pro fe si o nal no pro su điva nje, kao i omo gu ća va re vi zo ru da de lu je sa in te gri te tom, objek tiv no i sa že lje nom do zom pro fe si o nal nog skep ti ci zma.
In duc ti ve re a so ning (In duk ci o no re zo no va nje/zaklju či va nje) – Ko riš će nje ras po lo ži vih do ka za re vi zi je da bi se doš lo do ve ro vat nog, ali ne i si gur nog, za ključ ka, ana lo gi je, kao i ge ne ra li zaci je iz pret hod nih slu ča je va.
In de pen den ce thre ats and risks (Ne za vi sne pretnje i ri zi ci) – Eks ter na ne za vi snost re vi zo ra mo že bi ti pod uti ca jem pret nji, kao što su sop stve ni (se bič ni) in te re si, sa mo cen zu ra, za stu pa nje, fami li jar nost, ili po ve re nje i za stra ši va nje.
In for ma tion asymme try (In for ma ci o na asi me tri ja) – Ti če se slu ča ja gde agent (me na džer) ima obu hvat ni je in for ma ci je ne go vla snik (ak ci o nar) o mo guć no sti ma, pri o ri te ti ma i bu du ćim po slovnim učin ci ma i per spek ti va ma fir me.
In for ma tion hypot he sis (In for ma ci o na hi po te za) – Ova hi po te za po ten ci ra va žnu ulo gu eks ter nog re vi zo ra u po ve ća nju kre di bi li te ta fi nan sij skih i korpo ra tiv nih iz veš ta ja ko ji su od ko ri sti za in ve sti to re.
In for ma tion risk (In for ma ci o ni ri zik) – Re a lan ri zik da ne ka bi lan sna po zi ci ja sa dr ži ne po u zda ne, kri vo tvo re ne ili po dat ke ko ji ne pra vil no prezen ti ra ju po slov ne tran sak ci je i do ga đa je, ko ji su se de si li u okvi ru po slo va nja ne kog prav nog li ca či ji su fi nan sij ski iz veš ta ji pred met re vi zi je.
Im pa i red as sets (Uma nje na imo vi na) – Ra ču novod stve na na če la zah te va ju da se du go roč na imo vi na vred nu je po na bav noj vred no sti umanje noj za aku mu li ra nu amor ti za ci ju. Ia ko ne posto ji od red ba za pri zna va nje po ve ća nja vred nosti, po sto ji od red ba da se taj iz nos uma nji ka da
vi še ne po sto ji oče ki va nje da se ti iz no si mo gu na dok na di ti iz bu du ćeg po slo va nja.
In co ming au di tor (No vi re vi zor) – No vi re vi zor finan sij skih iz veš ta ja za te ku ći pe riod je onaj revi zor ko ji ni je vr šio re vi zi ju fi nan sij skih iz veš ta ja za pret hod ni ob ra čun ski pe riod.
In qu iry (Is pi ti va nje) – Is pi ti va nje (kao po stu pak revi zi je) pred sta vlja pri ba vlja nje in for ma ci ja od struč nih li ca u okvi ru ili iz van po slov nog subjek ta – kli jen ta re vi zi je.
In spec tion (In spek ci ja) – In spek ci ja pred sta vlja postu pak re vi zi je ko ji se svo di na is pi ti va nje eviden ci ja, do ku me na ta ili imo vi ne u ma te ri jalnom ob li ku.
In te gra ted test fa ci li ti es – ITF (In te gri sa ni ala ti za te sti ra nje) – Ala ti ko ji či ne deo soft ve ra kli jen ta, ko ji omo gu ća va ju da se test po da ci re vi zo ra inte gri šu i ob ra de u pro ce su uno sa „ži vih“ ula znih po da ta ka kli jen ta. Ti ala ti omo gu ća va ju da test po da ci re vi zo ra ažu ri ra ju la žne da to te ke, umesto re al nih po slov nih da to te ka kli jen ta. La žne da to te ke se za tim is pi tu ju da bi se utvr di lo da li su test po da ci pro ce si ra ni na oče ki va ni na čin. Ovaj po stu pak pru ža do kaz efek tiv no sti progra mi ra nih kon trol nih po stu pa ka kli jen ta.
In ter nal au di ting (In ter na re vi zi ja) – Funk ci ja in terne re vi zi je je usta no vlje na oce nji vač ka ak tivnost u okvi ru ne kog po slov nog su bjek ta, ra di pru ža nja uslu ga tom su bjek tu. Nje ne funk ci je, iz me đu osta log, uklju ču ju is pi ti va nje, oce nu i pra će nje ade kvat no sti i efi ka sno sti ra ču no vodstve nog si ste ma i si ste ma in ter ne kon tro le (u okvi ru kom po nen te mo ni to rin ga – nad zo ra).
In ter nal con trol (In ter na kon tro la) – Pro ces ko ji je uve den od stra ne uprav nog od bo ra, me nadžmen ta ili dru gih ključ nih su bje ka ta prav nog li ca, či ji je cilj da pru ži ra zum no uve ra va nje o ostva re nju sle de ćih ci lje va: efek tiv no sti i efi kasno sti po slo va nja, po u zda no sti fi nan sij skog izveš ta va nja, kao i poš to va nja za ko na, pro pi sa i osta le re gu la ti ve.
In ter nal con trol com po nents (Kom po nen te in terne kon tro le) – U kom po nen te in ter ne kon tro le spa da ju: kon trol no okru že nje, pro ce na ri zi ka, kon trol ne ak tiv no sti, in for mi sa nje i ko mu ni ci ranje i nad zor (mo ni to ring).
In ter nal con trol qu e sti on na i re (Upit nik o in ter noj kon to li) – Po sta vlja nje se ri je pi ta nja o kon trola ma u svim pod ruč ji ma re vi zi je, kao sred stvo uka zi va nja na one aspek te si ste ma in ter ne kontro le ko ji ni su ade kvat ni i po u zda ni za svr he finan sij skog iz veš ta va nja.
In ter nal con trol struc tu re (Struk tu ra in ter ne kon trole) – Skup po li ti ka i po stu pa ka či ji je cilj da ru kovod stvu prav nog li ca pru ži ra zum no uve ra va nje o to me da će se glav ne stra te gi je i stra teš ki po slov ni ci lje vi ostva ri ti ona ko ka ko je to i pla ni ra no.
I
1
• Priloge za časopis dostavljati na e-mail adresu: [email protected] ili na CD-u u for-matu WORD 97-2003 DOCUMENT, uz obavezno odštampani primerak.
• Tekst dostaviti kucan fontom 10; svaki novi pasus ide bez uvlačenja reda i jednim pro-redom se odvaja od prethodnog pasusa. Naslovi i podnaslovi bez numerisanja, cen-triranja i uvlačenja.
• Obim predloženog članka treba da bude naj-više do jednog autorskog tabaka (šesnaest kucanih stranica sa proredom), a prikazi knji-ga i drugi prilozi treba da obuhvate do dve kucane stranice. Izuzetak ide po dogovoru!
• Raščlanjivanje naslova ide najdublje do tri nivoa, što znači u okviru glavnih podna-slova u članku mogu slediti dva nivoa rašč-lanjivanja: Bold - VERZAL, kurent, kurziv.
• Uz članak treba obavezno dostaviti i kratak rezime članka do najviše 600 slovnih me-sta, na srpskom i engleskom jeziku.
• Uz ovo navesti ključne reči (pet reči). Pri-mer: Ključne reči: prihodi, kapital, eksterna revizija, interna kontrola, računovodstveni standardi.
• Tabele po mogućnosti dostaviti i odvojeno u excelu. Grafikone zajedno sa izvornim podacima, ilustracije i ostale priloge oba-vezno dostaviti odvojeno od teksta kao prilog tekstu koji dostavljate.
• Na kraju teksta navesti spisak literature. Literatura se klasira abecedno, najpre prezime autora, pa početno slovo imena, naslov rada, izdavač i godina izdanja. Primer: Petrović, D, Knjigovodstvo, Institut za ekonomiku i finansije, Beo-grad, 2007.
• Kod navodenja korišćenih izvora drugih autora obavezno je označiti izvor. Stro-go izbegavati fusnote. Tamo gde se na-vodi izvor uneti u zagradama redni broj rada sa spiska literature i obeležiti stranu. Primer: (2,14) – što znači da je reč o radu sa rednim brojem dva iz spiska literature koji ste sačinili i dostavili na kraju teksta, a citat ili pozivno mesto je na strani 14 citiranog izvora.
• Dostavljati samo članke koji nisu bili niti će biti objavljeni pre štampanja u našem časopisu. Kod posebnih slučajeva postoji mogućnost dogovora sa glavnim ured-nikom. O ovome autor teksta dostavlja posebnu izjavu.
• Autori dostavljaju redakciji sve identifi-kacione podatke o sebi.
• Redakcija zadržava pravo na odlučiva-nje o prihvatanju dostavljenog teksta za objavljivanje i redakcijske interven-cije na tekstu do obima koji ne zadire u strukturu rada.
UPUTSTVA AUTORIMAZA PRIPREMU TEKSTOVAR
Bul. M. Pupina 10 B/I, Beograd, e-mail: offi [email protected], tel: 20-53-550; fax: 20-53-590
Osnovan 1997, s ciljem širenjakulture � nansijskog izveštavanja
Inicijatori: prof. dr Stanoje Vukić,prof. dr Slavko Lisavac, prof. dr Marko
Petrović, prof. dr Petar Cerović, prof. dr Miroslav M. Milojević
Prvi broj izišao januara 1998.Prvi urednik (1998 – 2005)
prof. dr Stanoje Vukić
KatalogizacijaCIP - Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd657REVIZOR : časopis za teoriju i praksu/glavni i odgovorni urednik MiroslavMilojević. - 1998, br. 1- – Beograd :INSTITUT ZA EKONOMIKUI FINANSIJE, 1998-(Beograd : Cicero). - 24 cmTromesečnoISSN 1450-7005 – Revizor (Beograd)
Podaci o izdavaču
RSM ADVISORY
Bulevar M. Pupina 10B/I, 11070 Beograd
Telefon redakcije: +381 11 311 32 15
Fax: 381 11 21 40 046
E-mail: [email protected]
www.ief.rs
PIB; izvod iz registra100134767; 134039876
Matični broj07425449
Tekući račun160-7932-45
Devizni račun IBANRS35160005080000017088
Swift SWDBDBCSBG
Registracijski broj6009188418
Šifra delatnosti7022
REVIZOR1998 - 2018