LIST UČENIKA OŠ PODTUREN, 2015.

GLASOVI S MURE

NOVI VIZUALNI IDENTITET ŠKOLE- ZIDNI MURALI

SADRŽAJ

1. Riječ ravnateljice2. Rezultati natjecanja3. Obilježili smo4. Školski uspjesi5. RO-KO Kotač koji povezuje ljude6. Zaštita životinja7. Holokaust8. Ljubav i mašta na bajaškom 9. Likovna i literarna stvaraonica10. Neobični hobiji11. Po čemu je Podturen dobio ime?12. U zdravom tijelu zdravi duh13. Naši osmaši14. Šaljivi kutak

Naš život ima smisla kad u njemu ima puno ljubavi, poštovanja,

topline. U životu nije uvijek sve lako.

Da bi nam u životu bilo lijepo, da bismo bili sretni, moramo težiti

malim stvarima. Kad imamo zdrave ruke, želju i cilj, sve je moguće. Život je samo jedan. Kad u

njemu stanuju toplina i ljubav, tada možemo reći da sretno živimo.

Zato pružimo ruke prema nebu i zahvalimo svemu lijepom što nam

život daje.

LUKA ANDRAŠEC 5.b

UREDNIŠTVO

Učenici novinari: 7.a i 7. b razred

Uredništvo: Tajana Gašparić, učiteljica hrvatskog jezikaMartina Jalšovec, prof.pedagogije i njemačkog jezika

Grafički dizajn: Martina Jalšovec

Za nakladnika:Marijana Cerovec, ravnateljica, OŠ Podturen

UČITELJICA I UČENICI U KREATIVNOM ZANOSU!

Rad u tempera tehnici na naslovnici: Vanesa Sršan Glumpak

RIJEČ RAVNATELJICE

Okupljeni na zajedničkoj proslavi Dana Osnovne škole Podturen s radošću smo zastali na jedan dan u svojim odgojno-ob-razovnim nastojanjima i ostalim poslovima te često vrlo životnim i zanimljivim ak-tivnostima.

Uvažavajući napore i trud učenika, učitelja i službe podrške u školi te roditelja kao primarnih odgajatelja možemo biti vrlo zadovoljni učinjenim. Uz srdačne pozdrave dobrodošlice čestitam vam Dan škole! Čestitam izvrsnim učenicima na ostvar-enim odličnim ocjenama i uspjesima na županijskim, međužupanijskim i državnim natjecanjima!

Pri kraju svake školske godine važno je podvući crtu, analizirati realizirane pedagoške poslove kroz redovne i izvan-nastavne aktivnosti, pobrojati sve ostvarene rezultate i ciljeve, razmisliti o učinjenim pogreškama ili propustima te na temelju toga napraviti dobru podlogu i smjernice za budući rad i razvoj Osnovne škole Podturen.

Školski časopis Glasovi s Mure mali je godišnji vremeplov u riječi i slici koju ćete rado prolistati i sjetiti se ovogodišnjih lijepih školskih trenutaka.

Školska godina 2014/15. donijela je pregršt zanimljivosti za učenike, a pred učitelje post-avila nove izazove ponajprije kako metodama rada transformirati sadašnju školu u moder-nu, novu i primjerenu vremenu kulturnih, društvenih, ekonomskih i demografskih promjena te ubrzanog tehnološkog rasta.

To je u skladu s aktualnim zbivanjima na području obrazovanja na razini države jer je ove školske godine u Saboru donesen temeljni dokument: Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije na čijim će se osnovama u na-rednom vremenskom periodu od petnaestak godina sprovesti reforma čitavog hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava. Kao temelj obrazovanja nameće se koncept cjeloživotnog učenja koji potiče pojedinca iz bilo koje dobne skupine da uči i koristi različite oblike učenja i izvore znanja.

Ulaganje u obrazovanje mora postati sve-prisutni prioritet u društvu jer promjene tre-baju biti postupne, korjenite i sveobuhvatne pa se nadam da će naši učenici, a s protekom vremena djeca naših učenika osjetiti blagodati tih promjena.

No, mi znamo da koliko god kvalitetna Strategija bila, bez motiviranih, divnih ljudi neće biti uspjeha. Zbog toga nam želim dovoljno energije, volje i zadovoljstva u budućem radu!

Ravnateljica Osnovne škole Podturen:Marijana Cerovec

Ravnateljica Marijana Cerovec

REZULTATI NATJECANJA U ZNANJU

NAZIV NATJECANJA MENTOR SUDIONICI I REZULTATVJERONAUČNA OLIMPIJADA Alen Sambolec 3.mjesto

Lucija Hutinec, 5.a, Anamarija Bujan.6.a, Paola Poljaković, 6.a i Nino Varga 6.a

GEOGRAFIJA Lea Valkaj Marta Mesarek, 5.b -7.

Filip Drvoderić, 7.a -10.ČITANJEM DO ZVIJEZDA Marta Trstenjak 4. mjesto

Ema Čemerika, Vinka Holjevac, Karla Mesarek - 8.b

MATEMATIKA Svetlana Jezernik

Milena Mikulčić

Marta Mesarek , 5.b - 3.

Karla Mesarek, 8.b - 3.

Mateja Novaković, 5.b- 11.NJEMAČKI JEZIK Snežana Nedelkovska Ema Čemerika, 8.b- 2.

županijsko, 6. mjesto državno

HRVATSKI JEZIK Vera Pongrac Karla Mesarek, 8. b - 7. mjestoKEMIJA Terna Radovan Karla Mesarek, 8.b - 3. mjesto

Anita Kerovec, 7.b- 17. mjestoMLADI TEHNIČARI Ružica Murk ELEKTRONIKA

Petar Kostanjević, 8.a - 1. mjesto, 10. državnoLuka Škvorc, 8.b - 7. mjesto

OBRADA MATERIJALA - Paola Poljaković, 6.a - 12. Viktoria Cipot, 6.a - 13. mjesto

STROJARSKE KONSTRUKCIJE - Vanja Goričanec, 7. b - 7. Kristijan Kerovec, 7. b- 9.

CRVENI KRIŽ Martina Jalšovec 13. mjesto: Mihaela Mikulić,7.a, Ivona Levačić,7.a, Stela Strnad, 7.a, Lana Kerovec, 7. b i Tea Cerovec,8.a

EU KVIZ Lea Valkaj 8. mjesto: Filip Drvoderić,7.a, Dinko Horvat,7., Tomi Hatlek, 7.a,

SIGURNO U PROMETU Ružica Murk 4.mjesto: Martina Novak,4.r, Paula Stanić,6.a, Sebastijan Jambrović,5.b, Matija Orehov,6.b.

NATJECANJA U SPORTU

NATJECANJE MENTOR SUDIONICI I REZULTATATLETIKA

-sudjelovanje na županijskom natjecanju

Željka Podgorelec Sirc

cure 5.-6.cure 7.-.8.dečki 5.-6.dečki 7.-8.

NOGOMET 5. I 6.

-sudjelovanje na županijskom natjecanju

Željka Podgorelec Sirc

Bistrović Luka,6.a, Drk Marko, 6.b, Orehov Matija, 6.b, Levačić Toni, 6.b, Koščak Lovro, 6.b, Bukal Valentino, 6.b, Tomašić Josip, 6.b, Petak Luka, 5.b, Bobičanec Karlo, 5.b, Bistrović Mark, 5.a.

NOGOMET 7. I 8.

- 1. mjesto županijsko, sudjelovanje na državnoj poluzavršnici

Luka Murk Hranilović Lovro,8.a, Sklepić Pavao,8.a, Hatlek Tomi, 7.a, Orehov Luka,7.a, Orehov Matija, 6.b, Laštro Danijel,8.b, Dodlek Mar-tin, 8.a, Ovčar Nikola,8.a, Posavec Luka,7.a, Vrtarić Dominik,8.a.

JUDO- 2. mjesto

Ksenija Vabec Leon Kolarić, Patrik i Karlo Jambrović, Ivan Salaj, Mihael Novak, David Kovačević, Igor Crnčec, Karlo Beličanec, Josip Bogdan, Luka Andrašec.

ŠAH

- 3.mjesto

Branimir Bunjac Dinko Horvat, 7.a, Luka Orehov, 7.a, Vik-tor Majerić, 5.a, Roko Kočila, 5.a, Lovro Vidović, 7.a

NATJECANJE LIK 2015

Čestitke učenicama koje su sudjelovale na natječaju Lik 2015.: Vinki Holjevac, 8. r, Sari Babić, 7. r i Manueli Peršak 8r./, a posebno Karli Mesarek. 8. r čiji rad se upućuje na državno natjecanje.

U stvaranju radova za županijsko natjecanje LIK 2015. sudjelovali su

svi učenici od petog do osmog razre-da te im zahvaljujemo na uloženom

trudu.

Rad Karle Mesarek, mentor Blaženka Križan

OLIMPIJSKI DAN U DUHU JUDA

Osnovna škola Podturen uključila se u ovoj školskoj godini u provedbu projekta Judo u škole te tako nastavila s dobrom praksom Juda kampa iz prošle godine. Up-ravo ovaj olimpijski sport novijeg datuma odabran je za proslavu Olimpijskog dana. Bivši reprezentativci i treneri - članovi Judo kluba Zrinski Čakovec pred oduševljenom publikom učenika OŠ Podturen i njihovih roditelja izveli su prezentaciju sporta u kojoj su aktivno sudjelovali i sami učenici.

OŠ Podturen kao jedina škola u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj svojim će učenicima razredne nastave ponuditi ovaj sport kao iz-vannastavnu aktivnost koju će izvoditi bivša reprezentativka, profesorica Ksenija Vabec. MJ

Detalj s demonstracije u prepunoj dvoraniOŠ Podturen

SVJETSKI DAN JABUKE

Kako se svake godine 20. listopada obilježava Svjetski dan jabuka zbog toga što su sve sorte jabuka izuzetno korisne, zdrave i ukusne namirnice, takav je dan s puno simpatija prihvaćen među učenicima Osnovne škole Podturen. Svima je znano da je jabuka voćka koja jača imunološki sustav, učinkovita je u borbi protiv virusa i bakterija, štiti organizam od prehlade, utječe na izgradnju kostiju i zubi te pomaže pri sprečavanju od karijesa. Kao takva posebno je pogodna za prehranu djece u bilo kojoj fazi rasta i razvoja. U jelovniku učenika i zaposlenika OŠ Podturen godinama od jeseni do proljeća nalaze se jabuke koje daruje gosp. Mihalj Novinščak, pa su tako i ove godine stigle prve „ Mihaljove jabuke“ taman kao poslastica za obilježavanje Dana jabuka. Na tome mu velika hvala! Učenici nižih razreda matične i područnih škola sa svojim učiteljicama održali su integrirani dan u kojem su se kroz sve aktivnosti provlačile jabuke, kao tema recitacija, dramsko-scenskih igara, pjesama, kreativnih aktivnosti likovnog izražavanja, ali i kao slasni zalogaj u obliku pita, kolača i drugih slastica.

Po hodnicima škole u Podturnu širio se miris pečenih kolača s jabukama što su svojim umijećem napravili učenici i učiteljice Ljubica Horvat, Ljiljana Ovčar, Vesna Zadravec i Ljubica Mikac, a za pite s jabukama zaslužna je kuharica Škole Mari-ja Drk. MJ

SIGURNOST I HUMANOST U OŠ PODTUREN

VJEŽBA EVAKUACIJE

Dana 24. listopada 2014. u osnovnoj školi Podturen provedena je vježba evakuacije u slučaju požara. Vježbu su organizirale ravnateljica Marijana Cerovec i povjeren-ica zaštite na radu Lea Valkaj. U vježbi su sudjelovali djelatnici DVD Podturen, DVD Sivica i JVP Čakovec s ukupno 18 vatroga-saca te svi djelatnici i 207 učenika koji polaze matičnu školu u Podturnu.

Vježba je provedena po protokolu u slučaju požara te su učenici prvo isprekidanom zvonjavom obavješteni o požaru- a zatim su prema uputama učitelja i vatrogasaca napustili školsku zgradu u samo 2 min 20 sek. Učenicima koji su odvedeni na sigurno demonstrirana je kratka vježba gašenja i iznošenja ozlijeđenog učenika iz školske zgrade. MJ

Vatrogasci su ponovili najvažnija pravila u slučaju požara u školi:

1. NE STVARATI PANIKUI

2. SLUŠATI UPUTE UČITELJA!

3. PREMA POPISIMA PROVJERITI JESU LI SVI UČENICI IZAŠLI

MEĐUNARODNA VJEŽBA SPAŠAVANJA MURA 2015

Na području Međimurja održana je ve-lika međunarodna vježba spašavanja unesrećenih osoba u slučajevima poplav-ljanja naselja i područja uz rijeke MURA 2015. u trajanju od 18. - 22. 05. 2015. Multi-disciplinarni tim (HGSS, PUM, Crveni križ, Državna uprava za zaštitu i spašavanje) u suradnji sa svojim partnerima iz Slovenije, Mađarske i Austrije pripremio je niz teren-skih vježbi za interventne timove i timove civilne zaštite niz tok rijeke Mure od Svetog Martina na Muri do Podturna, kojem prema procjenama stručnjaka prijeti najveća opas-nost od izlijevanja pri čemu bi direktno bilo ugroženo oko 1000 stanovnika (oko 300 kućanstava). Jedna od vježbi izvedena je na umjetnom jezeru kod Križovca. Učenici PŠ Sivica, PŠ Miklavec i PŠ Novakovec te nji-hove učiteljice i učitelj promatrali su vježbu spašavanja na vodi korištenjem čamaca, prepumpavanje vode te izvlačenje automo-bila iz vode.

Dio ekipe Crvenog križa s pedagoginjom sudjelovao je aktivno u vježbama Službe traženja i prihvata ranjenika i izbjeglih te pročišćavanja vode u kampu akcije u Svetom Martinu na Muri.

Aktivno sudjelovanje u ovoj vježbi nastavak je aktivnosti u Tjednu Crvenog križa 8.-15.05. u kojem su članovi Podmladka Crvenog križa OŠ Podturen na satovima razrednika upozna-li sve učenike predmetne nastave s pružanjem prve pomoći i načelima Crvenog križa. MJ

PONOS PODTURNANAŠI NOGOMETAŠI

Odlični nogometaši sedmih i osmih razreda i ove su godine ponovili pobjednički niz i odnijeli zlatnu medalju osvojivši prvo mjesto na Županijskom natjecanju u nogometu.

Odlična, dobro uigrana i sinkronizirana ekipa dečki koja igra pametan, poletan i zanimljiv nogomet bila je glavni favorit natjecanja.

Bili su odlični u predstavljanju naše županije na Državnoj poluzavršnici i za dlaku propustili odlazak na samo finale.

Za odličnu izvedbu naših dečki brinuo se iskusni trener Luka Murk, koji je na mlade nogometaše uspješno prenio osobnu disciplinu i umijeće igranja vrhunskog nogometa.

Zlatnu ekipu ŠŠD-A PONOS čine sljedeći učenici:

1. MARTIN DODLEK, 8.A2. TOMI HATLEK, 7.A3. LOVRO HRANILOVIĆ, 8.A4. DANIEL LAŠTRO, 8.B5. PAVAO SKLEPIĆ, 8.A6. LUKA POSAVEC, 7.A7. DOMINIK VRTARIĆ, 8.A8. NIKOLA OVČAR, 8.A9. LUKA OREHOV, 7.A10. MATIJA OREHOV, 6.B11. ANDRIJA ANTOLOVIĆ, 7.B

Mlađa ekipa OŠ Podturen također je osvo-jila županijsko zlato i pokazala kako vrhun-ski nogomet u našoj školi ima budućnost i prostor za razvoj.

MJ

Ekipa u ovom sastavu posljednji je puta branila boje naše škole, s obzirom da se većina nogometaša nalazi u osmom raz-redu i uskoro će krenuti novim životnim putevima.Mnogi od njih i van školskih su zidova ostvarili zapažene rezultate u nogometu te se nadamo kako će iz ove ekipe izniknuti pokoji igrač prvoligaških klubova diljem Hrvatske i šire!

SVE VARIJANTE I BOJE MATEMATIKE

VEČER MATEMATIKE

U večernjim satima 05.12.2014. u trajanju od 18:00 -20:00 sati u Osnovnoj školi Pod-turen održana je Večer matematike, mani-festacija koja se održava diljem Hrvatske u zainteresiranim školama. U zabavnim igrama i radionicama matematika je prika-zana na nov i pristupačan način koji spaja generacije. Učenici svakog razreda imali su se prilike uključiti u čak 6 zanimljivih igara (radnih centara), a za svoje su ‘’putovanje’’ koristili posebnu matematičku putovnicu.

U aktivnostima Večeri matema-tike sudjelovala su ukupno 302 sudionika iz redova učenika, roditelja i učitelja.!!!!Provedbu Večeri matematike potaknule su učiteljice matematike Milena Mikulčić, i Svetlana Jezernik . U organizaciju su se uključili i djelatnici Škole - ravnateljica, knjižničarka, pedagoginja, učiteljice Ružica, Jasna, Snježana, Dijana, Mirjana, Ljil-jana, Kristina, Jelena, učitelj Ivan i osobna pomagačica Irena. Na samom početku večeri, učenike je slatkim darovima darivao i Sveti Nikola. Na kraju večeri, ravnateljica i učiteljice matematike podijelile su svim učenicima sudionicama zahvalnice za sudjelovanje i sve učenike pozvale na iduće druženje druge godine! MJ

KLOKAN BEZ GRANICA

U ovogodišnjem natjecanju Klokan bez granica u OŠ Podturen sudjelovalo je uk-upno 98 učenika u 5 kategorija : Pčelica, Leptirić, Ecolier, Cadet, Benjamin.

Petero učenika naše škole našlo se među 10 % najuspješnijih učenika u Hrvatskoj:

Vanesa Jalušić, 2.r PŠ Sivica; Sofija Mod-lic, 3.r PŠ Sivica; Lovro Blažon, 3.r PŠ Novakovec, Lorenna Hranilović, 2. r , Hana Čemerika, 2. r PŠ Novakovec.

Učenici OŠ Podturen sudjelovali su 15.05.2015. u Koprivnici na FESTIVALU MATEMATIKE i stekli novo iskustvo dinamičnog i grupnog bavljenja složenim matematičko logičkim zadacima. Školu su predstavljale dvije ekipe:

* 5. i 6. r (mentor Svetlana Vitaljevna Jezernik): Toni Levačić, Paola Poljaković, Marta Mesarek, Mateja Novaković. - osvo-jeno 5. mjesto!

* 7. i 8. r (mentor Milena Mikulčić): Vinka Holjevac, Karla Mesarek, Filip Drvoderić, Dinko Horvat. - osvojeno 14. mjesto! MJ

FESTIVAL MATEMATIKE

NAŠ MALI KAjUnatrag deset godina naša škola sudionik je literarnog susreta pjesnika kajkavaca u OŠ Mursko Središće pod nazivom „Naš mali kaj“.Ove godine malo se radova u našoj školi našlo u konkurenciji za natječaj, ali rad Mihaele Mikulić iz 7.a učiteljicu Tajanu Gašparić odmah je oduševio. Pjesma „Ljuščara“ govori o starom i danas nepoznatom poslu koji je svake jeseni bio uobičajen prizor u seoskim dvorištima: pobrani kukuruz nasipan na hrpu u gumnu ili škednju, a okolo veselo društvo svih ukućana i glasnih susjeda koji bi došli navečer ručno komušati (strebiti) kukuruz da ga gazda spremi u kukuružnjake. Bilo je tu pošalica, ogov-aranja, zaljubljivanja… Uz kapljicu vina i fine domaće kolače nikad nije bilo hladno raditi vani do kasnih sati. Za ove lijepe stihove Mihaelu je inspiriralo pričanje njene bake te stara snimljena video kazeta. Tom je pjesmom predstavljala našu školu na 11. susretu u Središću koje je uvelo i novosti: foto natječaj s temom“ Stari zdenci“, te brojne popodnevne radionice. Mihaela se prijavila za dramsku radionicu, voditeljice Jelene Dokleja iz glumačke družine „Pinkleci“. Upravo je „Ljuščara“ izaba-rana da bude predložak za dramatizaciju i nastup desetak učenika na glavnoj priredbi. S pletenim ukrasom za kosu koji je od komušine (ljuščinja) isplela baka, Mihaela je imala čast govoriti stihove u uvježbanoj dramskoj igri, te ponovo na recitiranju uz ostale sudionike-literate.Pozivamo i druge nadarene učenike da se poštimaju, da pišu na narječju ili standardu jer su sudjelovan-ja na ovakvim susretima lijepo i korisno iskustvo. Tajana Gašparić

Ema Šela je, pod mentorstvom vjeroučitelja Alena Sam-bolca, svojom pjesmom osvojila fantastično 4. mjesto u Varaždinskoj biskupiji. Sudjelovala je pjesmom “Moja obitelj” u kategoriji književnog stvaralaštva u natječaju

“Obitelj” Varaždinske biskupije.Ovo je već treći natječaj Varaždinske biskupije kojim se potiče stvaralaštvo vjeroučenika. Emina nagrada stigla je već tradicionalno, jer su prošle i pretprošle godine na-grade osvajale Lana Kerovec i Antonia Mutvar, obje foto-

grafskim stvaralaštvom.

LJUŠČARA Mamica so se prije sonca stali,Z ronglaj i riglaj po kuhji zaigrali.V kuhjo se k jimi ne smelo itiKaj ne bi bili mortik i biti.Noglo bi moja mamica zakričalipak bi se i sosedovi močki razbežali!Pekli su kuržjače, pogače i se druge fine kolače…Če smo pak jim fest dosadni bili,Skurene skrojce bi sigdar dobili. Japa su v škedenj kuruzo nasipali,Koli kupa stolice nametali.Došla je kmica.Na našemu dvoru zišlo se čuda novih lica…Vredne snehe kuruzo so z rokaj metale,A store žene sam so z jezikima klepetale.(Se trače v seli so znale!) Na ljuščari naš japa su se tak napiliKa su i svojega škrljoka v ljuščiju zgubili.Naš japa su opče ne srditi bili!Za Ivoje ionak bodo pak novoga dobili.

MOJA OBITELJ

Moja obitelj ima četiri člana,Volimo se sve više svakoga dana.

Jedini muškarac moj je tataJer mama nije rodila brata.

S tri godine dobila sam sestricuKoja je dobila moju dekicu

Moj tata je snažan i jakŠtiti nas kad padne crni mrak.

Mama je pametna i strogaZato u obitelji vlada red i sloga.

Sestrica me ponekad ljuti i zeza jako,Ali je još mala pa joj oprostim lako.

Obitelj nosim u srcu svomJer mi daje toplinu, ljubav i dom.

Ema Šela, 3.r. PŠ Sivica

Učenici drugih i trećih razreda PŠ Sivica i PŠ Miklavec (u PŠ Sivica) te matične škole Pod-turen i PŠ Novakovec (u Podturnu) prisust-vovali su predavanju Kam se koje smeče meče u organizaciji zaštitarsko-ekološke organizacije Nobilis. Predavačica Maja Mlinarić upoznala je učenike s važnošću razvrstavanja i recikliranja otpada te kompostiranja. Učenici su pogledali niz edukativnih filmova pravilnog razvrstavanja otpada te sudjelovali u igri sortiranja otpada u određeni spremnik. Na taj način su naučili da otpad nije smeće te kako trebamo zaštititi prirodu od nepotrebnog otpada. Dijana Bedi ŠelaOsnovna škola Podturen ugostila je 30.10.2014.

kazališnu družinu Pinkleci s predstavom ‘’Dječak Ivek i pas Cvilek’’ nastalom prema motivima ro-mana Đure Vilovića. Predstava govori o djeci bez roditeljske ljubavi i skrbi koja utočište pronalaze u međusobnom pričanju priča. Jedna od tih priča je o dječaku Iveku koji odrasta bez roditeljske skrbi, prigrljuje psa lutalicu Cvileka i zajedno s njim traži mjesto koje će zvati svojim domom.

U čarima predstave uživali su svi učenici raz-redne nastave iz matične i područnih škola. Po prvi puta kazališnoj predstavi uz djecu nazočili su i roditelji romske nacionalnosti koji su na taj način upoznali poruke i značaj ‘’dasaka koje život znače’’. Kazališna predstava financirana je u sklopu projekta RO-KO Kotač koji povezuje ljude finan-ciranog od strane EU u sklopu fonda IPA IV. MJ

BREMENSKI SVIRAČI

DJEČAK IVEK I PAS CVILEK

Svake godine prema planu i programu hrvatskog jezika za učenike od prvog do petog razreda organizira se dječja predstava. Tako smo imali prilike u svibnju vidjeti predstavu „ Bremenski svirači“ po uzoru na istoimenu knjigu braće Grimm. Predstava govori o četiri glazbeno talenti-rana prijatelja koji su dijelili sličnu sudbinu. Željeli su otići u Bremen i postati gradski svirači. Magarac Jure je prestao biti koristan gazdi koji ga je iz tog razloga otjerao od kuće. Lovačkog psa Rikija gazda je htio ubiti, mačku Matildu su htjeli utopiti, a pijetao Đurek je trebao završiti u loncu. Putujući tako, stigli su do kuće razbojnika u kojoj je bilo mnogo hrane. Vrlo gladni došli su na ideju da ih galamom otjeraju. Skočili su jedan na drugog, mijaukali, lajali, kukurikali, derali se i svirali. Naravno da su razbojnici pobjegli od straha. Te noći su se vratili, ali naši junaci dobro su ih „sredili“ . Djeca su u publici bila oduševljena glumom i svirkom, često su pljeskali, a nasmijana lica govorila su kako je družina „Pinklec“ iz čakovečkog kazališta sjajno pripremila ovaj književni tekst kao scensku igru za sve uzraste djece. David Špoljarić, 5.a

KAM SE KOJE SMEČE MEČE?

ŠKOLSKI USPJESI

PETAR KOSTANJEVIĆ-

U Primoštenu se 8. 4. 2015. održalo pedeset sed-mo državno natjecanje mladih tehničara u kojem je nastupalo čak šesnaest učenika iz Međimurja.U području elektrotehnike između dvadeset i dva učenika osmih razreda naš predstavnik Petar Kostanjević s mentoricom Ružicom Murk zauzeo je deseto mjesto. U razgovoru s Petrom doznali smo što se sve zbivalo na državnom natjecanju. Prvo je održano svečano otvaranje. Ostatak dana prov-eli su u razgledavanju grada. Sljedećeg dana imali su pismenu provjeru koja je bila, po šuškanjima u učionicama, jako teška. Ručak i mali odmor bili su važni za ostatak dana i dva praktična rada. Treći, zadnji dan vrednovao se usmeni dio. Morali su opisati točan redoslijed, korak po korak izvođenja svog praktičnog rada.Petar je ugodno iznenađen svojim uspjehom i sam nije vjerovao da će tako daleko stići. Svoje slobod-no vrijeme provodi radeći razne zabavne projekte i preporučuje da svi vjeruju u sebe i stvaraju nove ciljeve do kojih će strpljenjem i upornim radom doći. Naša škola jako je ponosna na njega i želi mu svu sreću u daljnjim natjecanjima (dogodine u izabranoj srednjoj školi) . Luka Posavec 7.a

Ema Čemerika je učenica osmog razreda koja je našu školu predstavljala već na mnogim natjecanjima i ostvarila dobre rezultate. Ove je godine sasvim slučajno pošla na natjecanje iz njemačkog jezik koji odlično razumije pa je to pridonijelo sjajnim rezultatima. Odlčno napisanim testom plasirala se na županijsko natjecanje. Tako su učiteljica i men-torica Snežana Nedelkovska i Ema 3.3. sjele u auto i krenule u Osnovnu školu Nedelišće. Poznavajući Emu nismo ni sumnjali da će doći daleko. Pro-laskom županijskog natjecanja i plasiranjem na državno natjecanje počela se bolje i više pri-premati. Svaki je dan rješavala testove, pisala sas-tavke i s učiteljicom vježbala usmeni. S nervozom u trbuhu 21.4. krenule su u Šibenik na državno natjecanje. Dan kasnije održan je prvi dio natjecanja, te čitanje s razumijevanjem. Zadnji dio natjecanja usmeni je razgovor na zadanu temu. Tu se Ema izvrsno snašla i s ukupnim brojem bo-dova osvojila sjajno šesto mjesto. Čestitamo! Anita Kerovec 7.b

EMA ČEMERIKA

OVISNOST

Alkohol, pušenje, droga,nema ružnijih stvari od toga.

Kad piješ alkohol alkoholičar ti siNikome više drag ti nisi.

Pušenje plućima škodini tvojim drugim organima to ne godi.

U Hrvatskoj od droge svake godine umre 150 ljudizaboravi na alkohol, pušenje i drogu te dobar čovjek budi.

PUŠENJE

Ovisnik o pušenju je pušačnajčešće obitelji razarač.

Jedna cigareta život ti može za 14 minuta skratiti

s plućima, usnom šupljinom i jednjakom zaratiti.

Pušenje je 4. uzrok smrtikao da se cijeli svijet oko toga vrti.

Kad si trudnica nemoj pušitijer ćeš svom djetetu zdravlje narušiti.

Zato nemoj pušitii svoje snove svaki dan rušiti.

AUTOR: Mihaela Mikulić 7.a

DANI KRUHA

SIGURNO U PROMETU 2015.

Moj biciklin!

Kad sam imao četiri godine, dogodile su mi se smiješne stvari. Mama i tata su me učili voziti bicikl bez pomoćnih kotačića. Oni su mi stalno govorili: „Gledaj naprijed!“ A ja sam samo okretao glavu unatrag da vi-dim mamu. Tada ona zavikne: „Pazi!“ i već sam se našao u kanalu, a pored mene moj bicikl. Ležao sam kraj njega kad je mama stigla. Tata me pitao: „Jesi li dobro?“„Ja jesam“, odgovorio sam, „ali netko nije!“Začuđeno su me gledali, a ja dodam: „Moj biciklin!“ Svi su prasnuli u smijeh.

Luka Filipović, 7.b

Osnovna škola Podturen bila je (već tradiciona-lno) dana 30.04. domaćin Županijskog natjecanja ‘’Sigurno u prometu 2015.’’ za učenike osnovnih škola s područja Međimurja. U natjecanju je sudjelovalo ukupno 11 škola sa 44 učenika su-dionika čiji su se rezultati teorijskog znanja u poznavanju prometnih propisa i praktičnog rada – vožnje bicikla prema prometnim propisima i cestovnoj signalizaciji na simuliranoj prometnici vrednovali u više kategorija: pojedinačnoj (muško i žensko) te ekipno na razini školske ekipe.Najuspješnije su bile ekipe : Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu (mentor Tatjana Golub), Osnovna škola Mursko Središće (mentor Sanjin Tomšić) i Osnovna škola Stra-honinec (mentor: Boris Tomašić), dok je ekipa domaćina Podturna (mentor: Ružica Murk) osvo-jila 4. mjesto.

Za uspješnu provedbu ovog zahtjevnog natjecanja pobrinuli su se predstavnici sljedećih institucija: HAK Čakovec i Zagreb ( Darinka Tompoš, Franjo Turza, Boris Martinko), Policijska uprava Međimurska (Irena Branović i članovi prometne policije) te domaćin Osnovna škola Podturen na čelu s ravnateljicom Marijanom Cerovec. MJ

Ekipa OŠ Podturen s mentoricom Ružicom Murkom i ravnateljicom Marijanom Cerovec

NARKOMANIJA I ŽIVOT NAKON DROGE

Ovisnost o drogi uvelike uzima maha i u našim krajevima, a upravo ova najopasnija ovisnost posljednje je dvije godine uočena već u osnovnim školama naše županije. S ciljem osvješćivanja o svim opasnostima i posljedicama uzimanje droge u sklopu Školskog preventivnog programa dana 03. prosinca 2014. održana je edukativna tribina za učenike osmih razreda i njihove roditelje pod nazivom Narkomanija i život nakon droge. Aleksandra, Eldrin i Dina višegodišnji su članovi udruge Cenacolo koja svoje članove ‘’liječi’’ povratkom istinskim vrijednostima i odmakom od suvremenog hedonističkog svijeta, radom i molitvom. Pod parolom svoje osnivačice časne sestre Elvire ‘’Svaki dan i svaku aktivnost započni osmijehom’, čvrstom vjerom u Boga i bezuv-jetnim međusobnim pomaganjem u svojstvu ‘’anđela čuvara’’ ostvarili su novu šansu za sreću i život bez droge. MJ

DUH BOŽIĆA U OSNOVNOJ ŠKOLI PODTUREN

Učenici OŠ Podturen i njihove obitelji u blag-dansko su raspoloženje uplovili svečanom priredbom naših učenika uz zabavne točke plesa, pjesme, folklora, dramatizacije... Ove godine našu su školu pohodila i tri mudraca te sveta obitelj u izvedbi naših učenika.Da bi Božić ostao vrijeme radosti i darivanja ii ovaj se puta pobrinula Općina Podturen doniravši sredstva za poklone za svakog učenika - koje je i ovaj puta u prave ruke uručio neizostavni Djed Božićnjak! MJ

MAŠKARE NA PODTURENSKI NAČIN!

Osnovnom školom Podturen pokladnog su utorka prošetala mnoga bajkovita, strašna i smiješna lica. Svi su se maskirani učenici i učitelji i ove godine ugodno zabavili na pri-godnom plesu pod maskama i predstavljanju maski po razredima.

Stručno pedagoški žiri i ove je godine pred sobom imao veoma težak zadatak- odabrati najbolje maske u pojedinačnoj i grupnoj kategoriji.

Pojedinačno su odabrani: Robert Telebuh (kao mladenka Štefica Črep), Karlo Beličanec (Grof Drakula) i Ivan Salaj (robot).

U grupnoj kategoriji progašeni su sljedeći: KREMENKO -6.B, VJEŠTICE - 2.R, INDIJANCI -6.a MJ

Kremenko ples učenika 6.b

Veseli svatovi iz 7.a, ocjenjivački žiri Četiri dame iz 8.b, Štrumfete iz 7.b

RO-KO KOTAČ KOJI POVEZUJE LJUDE

OSNOVNA ŠKOLA PODTUREN USPJEŠNO ZAVRŠILA PROVEDBU EU PROJEKTA

‘’RO-KO Kotač koji povezuje ljude’’

Osnovna škola Podturen svečanom je konferenci-jom za javnost proslavila završetak projekta RO-KO Kotač koji povezuje ljude. Projekt usmjeren na ciljne skupine učitelja te učenika i roditelja romske nacionalnosti trajao je 15 mjese-ci, a financiran je u sklopu IPA IV. fonda Razvoj ljudskih potencijala (natječaj Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redoviti sustav obra-zovanja, Lot 2 Potpora Romima i drugim naciona-lnim manjinama u obrazovanju i jačanje kapacite-ta obrazovnih institucija) s ukupnom vrijednošću od 147.094,16 EUR. Doprinos EU pritom iznosi 92,68 %, a ostatak vrijednosti odnosi se na su-finacirane djelatnike iz OŠ Podturen i partnera (Međimurska županija i Udruga za promicanje kvalitete života Podturen).

Projektne rezultate i aktivnosti predstavile su ravnateljica Marijana Cerovec, voditeljica projek-ta; pedagoginja Martina Jalšovec, koordinatorica edukacije i Karmen Srpak, učiteljica iz projekta. Pozdravnim riječima publici su se obratili i predstavnici ustanova partnera: Sandra Herman (Međimurska županija), Josip Lepen (Općina Podturen) i Ljubica Kolarić (Udruga za promi-canje kvalitete života Podturen).

Logo projekta

Osnovno o projektu

Projekt je idejno vlasništvo Osnovne škole Pod-turen; a idejno rješenje, izradu i provedbu pro-jekta potpisuju ravnateljica Marijana Cerovec i pedagoginja Martina Jalšovec. Opći cilj projekta je promicanje jednakih mogućnosti u pristupu obrazovanju za skupine u nepovoljnom položaju kroz pružanje relevant-nih usluga. Posebni naglasak stavljen je na poboljšanje znanja hrvatskog jezika među romskim učenicima, smanjivanje obrazovne nejednakosti u razredima i postizanje poboljšanja obra-zovnih rezultata i razine znanja među romskim učenicima.

Završna konferencija održana je 21.11.2014.

U projektu je sudjelovalo 26 učenika od 1.-5. raz-reda, 44 roditelja i 39 učitelja.

AKTIVNOSTI S UČENICIMA

Ciljna skupina učenika uključena je u 140 sati dodatne nastave hrvaskoga jezika i nadziranog pisanja domaće zadaće, 105 sati socijalizacijskih, kreativnih i rekreacijskih aktivnosti te ljetni kamp. Aktivnosti su vodile učiteljice Karmen Srpak, Vlatka Žganec i Simona Sakač, a za pripremu planova i programa te obrazaca kontinuiranog praćenja pobrinula se pedagoginja Škole.• Dodatnunastavuhrvatskogjezikaučenicisu polazili svakodnevno od ponedjeljka do četvrtka te na taj način usvajali zakonitosti i voka-bular hrvatskoga jezika za bolje napredovanje u obrazovnom sustavu. Nastava je provođena prema glotodidaktičkim načelima i posebnom planu i programu učenja hrvatskoga kao inoga jezika.• Učenici su uz stručni nadzor svakodnevno pisali domaću zadaću te usvajali vještine orga-niziranja slobodnog vremena i radnog dana.

RO-KO KOTAČ KOJI POVEZUJE LJUDE

• Učenici su dva sata tjedno provodili modelirajući, likovno se izražavajući i radeći rukotvorine te su na taj način izrazili svoju punu kreativnost i bogatu dječju maštu.• Dajeuzdravomtijeluzdravduhučenicisu naučili vježbajući razne rekreacijske, ali i igre koncentracije, brain gyma, pilatesa.

•Budući da je socijalizacija neizmjerno važan dio odgojne dimenzije škole, uz učiteljice socijal-izacijske su aktivnosti provodile i stručnjakinje:- Bernarda Novak (Korak po korak) Modeliranje poželjnog ponašanja učenika- Andrea Pereković (internacionalna plesna pedagoginja)-radionice Kulturne različitosti kroz univerzalni jezik plesa.

Učenici su sudjelovali u ukupno 595 sati ak-tivnosti u školi te sedmodnevnom ljetnom kam-pu, kazališnoj predstavi i izradili su dvojezični

slikovni bajaško-hrvatski rječnik.

Krajem kolovoza 2014. učenici su proveli nez-aboravnih 7 dana u kampu Veli Jože u Savudriji. Učili su upoznajući Brijune, Pulu, Umag, ljepote flore i faune primorsko goranskog kraja, izm-jenjivali su vještine u plesu i pjevanju, izrađivali suvenire, učili plivati te prije svega uživali u bezbrižnom ljetovanju s pregršt sportskih i inih zabavnih aktivnosti. U pratnji učenika bile su voditeljica projekta, koordinatorica edukacije, učiteljice iz produženog boravka.

AKTIVNOSTI S RODITELJIMA

Roditelji romske nacionalnosti (njih 44-ero) u OŠ Podturen sudjelovali su u aktivnostima s ciljem osposobljavanja za preuzimanje aktivne uloge u društvu, pozitivno vrednovanje znanja i pomoć djeci u učenju i organiziranju radnog dana te pružanje osobnog primjera dosljednosti.Osim u sferi odgovornog roditeljstva (za koju su aktivnosti provodile Vesna Perhoč i Simona Borko) roditelji su bili uključeni u raznovrsne treninge za podizanje samopouzdanja i razvoj osobnih vještina:-OSNOVNI POLJOPRIVREDNI TEČAJ- OČUVANJE EKO-ETNOLOŠKE BAŠTINE-TEČAJ KUHARSTVA I SLASTIČARSTVA

Spomenute aktivnosti u 20- satnom trajanju po aktivnosti održale su članice parnerske udruge Udruga za promicanje kvalitete života Podturen u Osnovnoj školi Podturen i romskom naselju Lončarevo.

RO-KO KOTAČ KOJI POVEZUJE LJUDE

Romski roditelji zasadili su ogledni povrtnjak.

Romske majke učile su izradu tradicionalnih podturenskih motiva.

Na radionici kuharstva i slastičarstva razmijen-jivani su međimurski i romski recepti.

AKTIVNOSTI S UČITELJIMA

Ciljna skupina učitelja uključena je u petodnevno studijsko putovanje u Budimpeštu i edukaciju u središtu Roma education fonda u Budimpešti, četiri aktivnosti jačanja kapaciteta za rad s učenicima, 20- satni Brain Gym training (pod vodstvom licencirane Brain Gym trenerice mr.sc. Tatjane Novosel Herceg, prof.) i 10-satnu edu-kacija Usvajanje inog jezika i osjećaji provedenu od strane prof.dr.sc. Zrinke Jelaske s odjela za hrvatski jezik Sveučilišta u Zagrebu.

Učitelji i stručni suradnici Osnovne škole Podturen koji svakodnevno rade s romskim učenicima kroz raznovrsne su aktivnosti projekta jačali svoje kompetencije za rad s učenicima kojima hrvatski nije materinski jezik, razvijali međukulturalnu kompetenciju, usva-jali nove metode rada za postizanje bolje kon-centracije i radne atmosfere te iskustveno učili upoznavajući rezultate drugih nacija u radu s Romima.

DISEMINACIJA REZULTATA

Ravnateljica i pedagoginja predstavile su projekt na međunarodnoj konferen-ciji o obrazovanju Roma InteRRa 23 u

Opatiji 14.-15.04.2014. te brojnim drugim manifestacijama diljem Hrvatske.

U skladu s geslom Škole ‘’Učimo za život’’ Os-novna škola Podturen i u daljnjem će radu nas-tojati implementirati optimalne radne metode i aktivnosti te nastaviti s pozitivnim djelovanjem na najranjiviju skupinu stanovništva, pripadnike romske nacionalne manjine, na području Općine Podturen. Jalšovec Martina (MJ)

ZAŠTITA ŽIVOTINJA - PROJEKT UČENIKA 5.-8. RAZREDAU sklopu Građanskog odgoja i obrazovanja te zaštite prirode općenito, odlučila sam se na sustavni rad i promo-viranje zaštite životinja kao dugogodišnja članica Čakovečkog Azila/od 2004./, a od nedavno i članica Udruge „Šapica“ i Udruge“Prijatelji“ iz Zagreba.Cilj nam je zaštiti stare, napuštene, bolesne pse i mačke( koji su krivnjom čovjeka postali lutalice), upoznati učenike s kastracijom/sterilizacijom te posebnom brigom o iznemoglim životinjama. Neophodno je spomenuti i nemi-losrdno zlostavljanje životinja svih vrsta i to posebno životinja u zgojenih na farmama. Naglasak je na sustavnoj izgradnji empatije prema svim živim bićima.U tu svrhu je u našoj školi organizirana humanitarna akcija prikupljanja hrane, dekica i svega ostaloga što može utopliti životinju kao i izrada kućica za pse i ptičice. Učenici od 5.-8- razreda su bili veoma zainteresirani za tu tematiku te se velik broj učenika uklopio u pomaganje životinjama.Kućice za čakovečki azil su radili: Lovro Vidović i Robert Telebuh 7.a , Dino Kerovec 5. b, Varga Matija 5.a ,te Karlo Murković iz 7.a razreda.Dva razreda su se odlučila na kumstvo (7.a, razrednica M. Mikulčić-psić Hacky i 5.b razrednica S. Jezernik-psić Francl), što znači da će se uplaćeni iznos od 99 kn namjenski koristiti u svrhu medicinske pomoći psićima.Kućice za ptice su napravili učenici iz 5. b i to : Vinko Blažon, Karlo Bobičanec, Nikola Žerjav, Luka Andrašec i Sebastijan Jambrovići Sabina Balent.Jedna grupa učenika preko interneta pronalazi zanimljivosti o životinjama, pa te članke uz njihove likovne radove, te brošure koje nam šalju iz Zagreba iz udruge „Prijatelji“ izlažemo na panoe u svrhu podizanja svijesti, a s motom -SVAKI ŽIVOT JE DRAGOCJEN- O empatiji naših učenika govori podatak da su izgubljene psiće udomili: Dora Berdin, Karla Čeke, David Kovačević, Mark Bistrović, Andrej Kolarić i Leon Škvorc. Lana Kerovec je u zimi s ulice udomila mačku. Ponosna su i radosna lica naših učenika.

Učiteljica :Blaženka Križan

učenici na djelu...

ZAŠTITA ŽIVOTINJA - PROJEKT UČENIKA 5.-8.RAZRED

DRESURA pasa je skup pravila, komandi koje dovode do razumijevanja svih radnji koje pas mora izvršiti i uspješnog primjenjivanja istih u svakodnevnim situacijama.Dresura bi u svakom trenutku trebala biti ugodna i zabavna za psa. Pas ju ne bi smio percipirati kao negativno i traumatično iskustvo. Psi su emotivna i inteligentna bića i u postupku dresiranja apsolut-no nema mjesta prisili, agresivnosti, nestrpljivosti i kažnjavaju.

Lajka, prvi pas u svemiru Lajka je bila napušten pas mješanac (bila je dije-lom haski i dijelom terijer). Težak oko šest kilo-grama i star oko tri godine. Uzeta je nasumično s moskovskih ulica. Pas Lajka je prvo živo biće u svemiru. Nije se vratila na Zemlju jer satelit nije imao modul za vraćanje i prizemljivanje. Lajka je uginula pet do sedam sati nakon lansiranja uslijed stresa, ali i velike topline. Jedan od naučnika kas-nije je izrazio žaljenje: „Rad sa životinjama pred-

stavlja vrstu patnje za sve nas.“

OSNOVNA dresura pasa podrazumijeva učenje osnovnih pravila ponašanja poput hodanja na povodniku, vršenja nužde na predviđenom mjestu i savladavanje uobičajenih i sva-kodnevnih naredbi poput : „NE“, „SJEDI“, STANI“, „LEZI“, „ČEKAJ“, „DONESI“. Luka Andrašec 5.b

ŽIVOTINJE KAO GLUMCIDr. Dolittle

Lassie se vraća kućiŽivotinja

BeethovenOstavljeni na Antarktici

Charlottina mrežaHotel za pse

Red dogsGarfield

Zauvijek tvojPas koji je spasio Uskrs

O mačkama i psima101 dalamatinac

Marley i jaBenji

Hachiko the dog storyPisac i pas

Bijeli očnjakScooby Doo

Inspektor Rex...

ZAŠTITA ŽIVOTINJA - PROJEKT UČENIKA 5.-8.RAZREDA

Životinje u cirkusima većinu svojih života drže na lancima ili zatvorene u malim prosto-rima ili prijevoznima vozilima. Hrana i voda su im uskraćivane da bi se izbjegao nered. Okovane, zatvorene, izgubljene, a često i pod sedativima, 90 % svojega vremena čekaju dresiranje ili izvođenje predstave. Često se primjenjuju bičevi, električne palice i drugi ‘’alati’’ da bi ih se natjeralo na izvođenje predstave.

DRESIRANJE SLONOVA

Pakao počinje kada ih kao mladunce otrgnu od majke i uzmu ih u ,,svoje ruke’’. Tada počinju bol-na istezanja praćena udarcima i elektrošokovima dok se ne postignu teške i neprirodne akrobacije. Slonovi pred nastup također su tučeni i malter-tirani kako bi u strahu od kazne obavili sve kako treba.

Ne zaboravite! Životinje u cirkusu nisu dobrovoljno. Cirkusi mogu biti jednako zabavni i bez patnji životinja.

Zahvaljujemo svim učenicima koji su na bilo koji način pomogli bilo kojoj životinjici u potrebi, a posebno onima koji su si dali truda i izradili kućice.Također hvala svima koji su donijeli hranu za psiće te stare dekice i jastučiće, svima redom koji u životinjici vide –ŽIVO BIĆE- sa svim emocijama/ljubavi, straha, boli, patnje, tuge, gladi i žeđi/ , a koje ima i čovjek!

MOJ PRVI PAS ĐEKI

Majka i otac su mi rekli da ću dobiti svog prvog psića. Jedva sam dočekao taj dan. Toliko sam zbog toga bio uzbuđen da noćima nisam spavao. Tog dana sam s roditeljima otišao po psića. Svidio mi se na prvi pogled. Bio je jako zaigran i veseo. Odveli smo ga kući gdje sam se nastavio s njim igrati. Nakon par dana razmišljanja dao sam mu ime Đeki. Mislim da mu je ime odgovaralo jer je crne boje s bijelom crtom ispod vrata. Đeki je izrastao u velikog psa kojeg volim voditi u duge šetnje i provoditi što više vremena s njim u igri. Ponosan sam na svog Đekija. Mislim da i on mene isto jako voli jer kada dolazim iz škole, uvijek veselo laje i maše repom. PŠ Novakovec, Patrik Tomašek, 3.r.

SVATKO MOŽE POMOĆI....

* Učenici iz 5. a razreda: David Kovačević, Mark Bistrović, Andrej Kolarić i Leo Škvorc su nedavno udomili psiće.* Dora Berdin, 7. b je udomila psića Frodya nađenog na rotoru u Čakovcu.* Karla Čeke , 7.b je udomila psića koji je lutao Ferketincom.* Lana Kerovec, 7.b je zimi u doba maškara s ulice pokupila i udomila mačku.* Balent Sabina i Luka Andrašec iz 5. b su napravili po jednu kućicu za ptice.* Nikola Žerjav, Sebastijan Jambrović iz 5.b su zajedno napravili kućicu za ptice.

Blaženka Križan

SUSRETI S KNJIŽEVNICIMAGostovanje književnice Sanje Pilić

Našu školu posjetila je poznata dječja spisateljica Sanja Pilić. Rođena je 16.5.1954. godine u Splitu, a danas radi i živi u Zagrebu. Napisala je mnogo dječjih roma-na (Fora je biti faca, zar ne? Hoću biti posebnaaa! Hej, želim ti nešto ispričati) i mnogo slikovnica (Znatiželjna koka, Maša i gosti, Maša i Božić, Maša i ljeto) u kojima je djevojčica Maša zapravo njezina unuka.Dobila je brojne nagrade za svoja djela. Neke od njih su druga nagrada Večernjeg lista za kratku priču „Ah, ludnica“ 1981. godine, nagrada Grigora Viteza 1990. godine i nagrada Mato Lovrak za djelo „Što mi se to događa“ 2008. godine. Rekla je da najviše voli pisati na-kon jutarnje kavice s prijateljicama. Također je odlikova-na Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića za osobite zasluge u povijesti i kulturi. Njezini tekstovi prevedeni su na njemački, slovenski, engleski, nizozem-ski, talijanski, mađarski jezik. Učenike nižih razreda upoznala je sa svojim djelima i načinom pisanja, a djeca su joj postavljala brojna pitanja. Neki od njezinih duho-vitih odgovora bili su: „ Penzija je bez veze“ ili „Svatko tko kod kuće ima piliće, ima dio mene.“ Djecu je također razveselila prodajom svojih knjiga s potpisom.Svojim posjetom uljepšala nam je jedno školsko jutro. Nadamo se da će svojom maštom napuniti još puno polica naše knjižnice, razveseliti i nasmijati još mnogo djece.

Stela Strnad 7.a

Književnica je rado odgovorila na pitanja naših novinara

1. Kakvo je bilo Vaše djetinjstvo?Moje djetinjstvo nije bilo idealno jer smo bili siromašni, mama je bila rastavljena. Tada to nije bilo uobičajeno pa su mi se druga djeca rugala. Bili smo podstanari u Splitu, pamtim jednu malu sobicu. Kasnije mi je u srednjoj školi bilo lijepo jer sam imala puno prijatelja. Nisam imala ni brata ni sestru i to mi je falilo.2. Jeste li u tada voljeli čitati lektiru?Puno sam čitala, bili su popularni Erik Kestner, Ivana Brlić-Mažuranić, Mark Twain, a imala sam čast prva pročitati knjige svoje mame Sunčane Škrinjarić. Ona je napisala priču „Plesna haljina žutog maslačka“ i roman „Ulica predaka“. Kao mala stalno sam govorila „ne ću ovo, ne ću ono“…Tako je moja mama napisala knjigu „Gospođica Neću“.3. Je li Vam hrvatski bio omiljeni predmet?Bio je, lijepo sam čitala, zvali su me da čitam svoje sastavke i uvijek sam dobila petice.4. S koliko ste godina počeli objavljivati svoje ra-dove? Možda na Lidranu?S dvanaest godina objavljena mi je prva pjesma u Modroj lasti i na radiju.Nije tada bilo Lidrana, pisala sam za školski časopis. 5. Što trenutno pišete i kako se odmarate?Pišem dosta pjesme za odrasle, pa stihove za dječje kalendare. Volim putovati, planinariti i ići na aero-bik. Rado posjetim djecu u školama , simpatični su, smiješni i otvoreni.6. Smatrate li sebe poznatom osobom, imate brojne nagrade i priznanja.Ne prepoznaju svi nas pisce, ali mnogo me ljudi cijeni i čita knjige. Nagrada Ivana Brlić-Mažuranić mi je draga jer je ona kao žena uspjela biti sjajna spisateljica.7. Imate li podršku svoje obitelji?Mi smo dobra ekipa, kćer se bavi fotografijom, sin radi za film i oboje pišu scenarije. Unuci su mi mao klinci bili izvor inspiracije. O Maši su nastale slikovnice za djecu.8. Sjećate li se svog prvog posjeta našoj školi prije osam godina?Ne sjećam se, puno škola sam obišla. Čula sam da ste školu dogradili, obnovili, imate lijepu knjižnicu. Želim vam da uživate u svojoj lijepoj školi. Mihaela Mikulić 7.a

Karlo Beličanec daruje cvijeće književnici

PROLJETNI DAN U MOME MJESTU

Ptice cvrkuću,traktori se voze,

biciklisti cestom jurei sve je manje nervoze.

Pčele oko cvjetića zuje,djeca u dvorištima skaču,

vrtovi se zelene,a mačke mlade dobivaju.

Na drveću cvjetićicrveni i bijeli cvatu,da trešnje i jabuke,

crvene ili žute postanu.

Ljudi stalno nekud žure,jer nakon duge zime,

sat za satom jurii ujutro nas rano budi.

Fabian Posedi, 3.r. PŠ Novakovec

Škola i ja

Škola je počela. Jedva sam čekao da saz-nam tko mi je novi razrednik. Već mi je bilo dosadno na praznicima. Prvi dan petog razreda bio je jako uz-budljiv. Neki novi učenici su iz Novakovca. Upoznavali smo se i predstavljali. Brzo smo se sprijateljili. No, počela je i prava nastava. Za tri dana dobili smo veliku zadaću: sedam zadataka iz matematike, dvije strane iz po-vijesti i popis stvari koje trebamo kupiti za tehničku kulturu… Znači, zabava je završila! Žalim za praznicima. Ali dobro, dobio sam puno novih prijatelja. Zbog toga sam jako sretan.

( P. S. Škola ne bi bila loša ni bez zadaća.) Luka Petak 5.b

Lovro Horvat, 4.r PŠ Miklavec

Klara Škvorc, 4.r PŠ Miklavec Lucija Žagar, 4.r PŠ Miklavec

Uz sedamdesetu obljetnicu oslobođenja logora smrti

U okviru obrazovnog programa za djecu i mlade pod nazivom „Edukacijska jutra“ 26. veljače je u CZK Čakovec prikazan film „Dječak u prugastoj pidžami“. Ove su godine Međimurska županija i Židovska općina Čakovec učenicima osmih razreda omogućile bes-platno sudjelovanje na projekciji filma s temom ho-lokausta. Nakon filma, o svom je iskustvu iz koncen-tracijskog logora za nacističkog režima govorio Branko Lustig, poznat kao producent filmova „Schindlero-va lista“ i „Sofijin izbor“ nagrađenih Oscarom.

U

Donosimo dijelove njegovog govora prisutnima: “...Sjećam se kad sam imao 9 godina. Kad idete u Auschwitz u komemoraciju, vidjet ćete vješala. Rusi su ušli i oslobodili 25.1.1945. godine. Prvo su objesili komandanta Hesa, zloglasnog u tom logoru.Bio je to najdirljiviji događaj do sada. Došli su brojni ljudi preživjeli u logoru, danas stari 70 i više godina. Mnogi od njih došli su na pozornicu i govorili, nisu se tužili. Radili su u rudnicima, bili na hladnoći, proživljavali strahote, ali nisu se tužili. Oni su samo govorili da je rat zlo i da se to više ni-kad ne smije dogoditi jer opet će stvoriti negdje u svijetu klaonicu i ubijati ljude. Kao što su ubijali ljude u Srebrenici. Ja Srebrenicu smatram holokaustom. I danas ima u svijetu ratnih sukoba. Otima-ju ljude, novinare, prijete da će im odrubiti glave samo zato što su druge vjere. To je zločin. To čine ljudi koji nisu ljudi. Nikad ne radim razliku kad mi kažu: „To je Židov, to je musliman…“ I među muslimanima ima dobrih ljudi. Jeste li čitali „Dnevnik Ane Frank“? Ona je napisala u svom dje-lu: „Ja ne znam zašto, ali mislim da na ovom svijetu ima još puno dobrih ljudi, samo ne mogu ih naći…“ Ratovi nastaju što netko ima drugu boju kože, vjeruje u drugoga Boga.Došao sam, djeco, k vama da vam kažem ako ikada dođete u tu mogućnost da spriječite da se takvo nešto dogodi, za vaše odrastanje to vam ne treba!Ja vas molim da to spriječite, da se nikada ne ponovi holokaust, Srebrenica, ovo ubijanje u Siriji i Iranu. Da ne bude više ubijanja i da ljudi žive sretno.

Susret s Brankom Lustigom- producentom oskarovcem

HOLOKAUST

Rođen sam u Osijeku 1932. godine. Kad su fašisti ušli u Hrvatsku, moj otac, majka i ja spustili smo se čamcem po Dravi i došli do Preloga, iskrcali se, a stric iz Čakovca je poslao prijevoz po nas. U Čakovec smo stigli s kolima i konjima, uselili smo se u Čakovečkoj ulici i otuda sam morao u logor i odvo-jen sam od majke. Nisam majku vidio do kraja rata. Mislio sam da je umrla, da je otišla kroz dimnjak, da je u logoru ubijena. U nacističkoj Njemačkoj to je bio jedan od najvećih koncentracijskih logora. Ljudi su ubijeni s cijanovodikom. Leševe su spalili. U samom Birckenau bila su tri krematorija. Ja sam jedno vrijeme radio u rudniku ugljena, imao sam 15 godina. Nisam mogao kopati nego sam dijelio vodu zatvorenicima. Ne bih preživio da se nisam slučajno susreo sa jednim Volksdeutscherom (oko Drave, Baranje, do rata su živjeli u bivšoj Jugoslaviji, bili su Nijemci). Jedan od njih otišao je u Njemačku u vojsku vrlo mlad iz Osijeka. Kad sam radio u rudniku, našao me kako plačem i čuo da govorim hrvatski. Pitao me odakle sam i što mi je ćaća bio. Rekao sam da je bio konobar u hotelu (bio je konobar i u Čakovcu). Pitao me je li se moja tata zvao Mirko. Rekao je kako je njegov otac svake nedjelje u Osijek išao u kavanu i taj konobar bi ga častio rakijom. Tako sam se spasio i to dobročinstvo koje je moj otac činio mi je spasilo život. Tri mjeseca, preko zime, bio sam kod tog poručnika posilnik, pomogao mu oko velikog psa koji se zvao Rex, vodio ga u šetnje tako dugo dok nije zgriješio pa su ga poslali na Front. Ponovno sam morao ići raditi. Logor je bio velik, ogroman, a u njemu manji prostor sa dvije, tri barake. U njima su bili Romi, cijele obitelji

Jednog jutra sam primijetio da su sve barake prazne. Tu noć 3000 Roma su ugušili i spalili. Nisu samo Židovi stradali, nego i sve nacije. Nacist su bili vrlo organizirani. Zatvorenici su imali oznake. Romi ljubičaste, zelene su imali kriminalci, a Židovi trokute. To je trajalo dok nije Crvena armija počela napredovati. Nacisti su se uplašili , sve koji su bili sposobni raditi trpali su u transportne vagone i slali u Njemačku, u druge logore. Kad su Amerikanci i Englezi počeli nadirati tamo, slali su nas kamionima u njemački logor Bergen – Belsen. Poslije sam saznao da 250 metara od moje barake, u barakama, umrla Ana Frank. Prije mjesec dana bio sam na Berlinskom festivalu i odlučio otići do mojeg zadnjeg logora Bergen. Logor stoji na istom mjestu, jedino što nema baraka. Ima označenih grobova. Bilo je 70 000 mrtvih koji su jednostavno bačeni u otvorene grobove. Na je jednom mjestu ima crni granit na kome zlatno ispisanim slovima piše „Ana Frank“. Ja sam otišao do groba – spomena. Djeca koja dolaze u pos-jete ostavljaju male sitnice. Tako je netko ostavio bijeli križ. Uzeo sam ga u ruku, gledajući na spomeniku židovsku zvijezdu i pomislio: „Kad bi toga bilo više na svijetu, kad bi djeca kršćane i djeca Židovi našli barem na groblju. Kad bi poštovali i križ i zvijezdu možda ne bi bilo rata.“ Poljubio sam križ i vratio ga. Sjećam se prizora kad sam kao dijete ulazio u logor, kako su vješali logoraše koji su pokušavali pobjeći. Bilo ih je sedam. Oni su na židovskom jeziku „ jidiš “ vikali:„ Nemojte dozvoliti da nas se zaboravi! “ Ja sam se tih strahota spasio, vrati se živ i završio školu.Želio sam snimati filmove o Holokaustu da se ne zaboravi. Film je jedini način na koji mogu ovjekovječiti patnju tih ljudi. Pomagao sam napraviti nekoliko filmova koji su jako važni kao „Sofijin izbor“, sniman u Zagrebu. Za film „Schindlerova lista“ bio sam nagrađen Oscarom. U tom je filmu jedna scena kad djecu dovode pred logor i tjeraju na kamione, djeca pjevaju. To je bila jedina scena kad sam ja počeo plakati na otvorenoj pozornici. Do mene je došao Stiven Spil-berg i pomogao mi da se povučem, da sjednem. Scena me jako snažno podsjetila kako sam i ja sve to proživljavao u logoru.Oscara sam pokupio usput iza „Gladijatora“. Jedan više ili manje ne škodi. U Americi sam radio velike serije o holokaustu, „Cvjetovi rata“ i „Ratovi i sjećanje“ tako da mi je život u Americi prošao radeći te ogromne projekte, a svaki vrijedi preko sto tisuća dolara. Kad sam postao stariji, pitao sam se što ja za-pravo radim u Americi. Odlučio sam da idem natrag kući i pokušati govoriti ljudima koji žele slušati.“Producent filma – dužan je pokusnoj publici prikazati film, oni daju komentar te redatelj moguće nedostatke može ispraviti

Što je holokaust?Izvorno, riječ „holokaust“ označava žrtvu paljenicu. Danas je to riječ koja označava genocid nad Židovima te i u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa (prvenst-veno Roma) za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj. Holokaust na grčkom jeziku znači „potpuno spaljen“. Holokaust se prenosi na razne slučajeve sustavnog ili masovnog istre-bljivanja ljudi (npr. „nuklearni holokaust“ za globalni nuklearni rat, genocid nad Armen-cima u Turskoj). Nikola Ovčar, 8.a

KNJIGE O HOLOKAUSTU : - „Dnevnik Ane Frank“- „7000 dana u Sibiru“- „Arhipelag Gulag“- „Povratak iz Gulaga“- „U potrazi za smislom života“- „Bez sudbine“

FILMOVI O HOLOKAUSTU : - „Život je lijep“- „Dječak u prugastoj pidžami“- „Sofijin izbor“- „Deveti krug“- „Kapo“- „Paragraph 175“

Iz filma ‘‘Dječak u prugastoj pidžami’’

LJUBAV I MAŠTA NA HRVATSKOM I BAJAŠKOM JEZIKU

MALI LJUBAVNI POJMOVNIK

Volim te - ČI PLAKTi si moje srce - Tu ješ sufljitov a mjov! Samo ti! Čar tu! Hoćeš li hodati sa mnom? Engaešč ku minj se umblji?Volim te ženo moja! Či plak ciganka me!

Svjetski dan Roma obilježen je u ove godine prevođenjem bajki (Pepeljuga, Snjeguljica, Aladin, Mala sirena) i raznih šaljivih i ljubavnih pjesama na bajaški jezik. Učenici viših razreda pod vodstvom pedagoginje mlađima su čitali bajke, pjevali pjesmu Bratec Martin (Frači Marči) i prevodili ljubavnu poeziju i svakodnevne izraze u međuljudskoj komunikaciji. KUM KUSTE ANTUN TUN

(Kako živi Antuntun)

Em žeši sat kuste AntuntunEm jel ej pucn neobičan firi.Jel lukru tot p aluj firi faši:Ov p koši jel em gard samne.Knd ej tari rkori jl nopči kptlje ku da.Zdrubit ov jl faši kum oca.Dake ej mnkare okne jl aje ku ureče auđi.A peščilje s knči enuace.P jurbe mne rota s lukri.Š s ej šudik apuši, jl enkuje pork.Gsk ku šrot rnješčiA kus supada srešči biršilje.A samne puj s ej fake banj.Knd pšči jarbe merži, jl šađi em brod.Kungod p aluj način kuste Antuntun.

Prevela: Andreja Kalanjoš, 7.b

Ljubav su mora, ljubav su neba,

ljubav je sve što ljudima treba,

ljubav je potokšto teče iz raja,

a poljubac je mostić što dva srca spaja.

Ljubav ej apljubav ej nor

ljubav ej kutotuš kure a surutat

ej ap š doj sufljičispajalašći.

HM VIS KUM FUG PLANG ČINJ

..ali knd či dparči vd,Vljuv p afla stran, protivn,

hunđi nu me aflaPlng prolaznik mulc

D činji m askuntD strnbi ulicurIli d mari ljem,

Hm nopči hmvis kum fug plng činji.

FRAČI MARČI (Bratec Martin)

Frači Marči, frači Marči še či kulš, še či kulš..

Vjeronaučno-kreativna grupa osmih razreda predvođena vjeroučiteljicom Sanjom Seitl putem velikog nas je info panoa upitala: ‘’Što biste učinili zbog ljubavi?’’.

Uradak je nastao povodom nadolažećeg nam blagdana Sv.Valentina, popularnog Valenti-nova. U drugom svjetlu Valentinova upitali su nas bismo li bili spremni:

TUGOVATI? UBITI? OTETI? ODUZETI SVOJ ŽIVOT?

Putem ovog satiričnog panoa upoznali su nas s običajima Valentinova, vjerskom odrednicom te najpoznatijim i najtragičnijim ljubavima u povijesti.

SANJATI KAKO IDEM PORED TEBE...

...ali kad te u daljini ugledam, Prelazim na drugu stranu, protivnu, Gdje me nećeš opaziti Izmed prolaznika mnogih.

Pred tobom se sakrivam Za uglove ulične Ili za široka stabla. U noći, sanjam kako idem pored tebe..

Dragutin Tadijanović

MJ

LIKOVNA I LITERARNA STVARAONICA

Draga lastavice, pročitao sam tvoje pismo pa odlučih da ti od-govorim. Što se tiče priprema za putovanje, one su i meni uvijek najteže. Žao mi je što si putovala sama. Dosadno mi je bez tebe i fale mi naši razgov-ori. Ti si me uvijek znala nasmijati i oraspoložiti. Drago mi je što si sretno stigla u svoju domovinu. Znaš kako se kaže: „Svugdje je lijepo, ali doma je najljepše.“ Jedva čekam da se ponovno vidimo. Za sad toliko od mene. Pozdravlja te tvoj prijatelj Noj.

Daniel Jalšovec, 3.r.PŠ Novakovec

Čarolija proljeća

Proljeće je stiglo, ruku mi pružilo.Sunce na nebu zasjalo

i proljeću se nasmiješilo!

Ptičica poviče: „Stiglo je proljeće!Zar nema veće sreće?

Mogu cvrkutati, mogu pjevati,mogu se radovati!“

I ja sam se probudila, sunce ugledala,Brzo se obukla i u vrt izjurila.

(…Još je ljepše ljetikad možeš trešnje brati,

sa sladoledom u hladu ljetovati! Mateja Hegeduš 5.bKak je v Međimurju negda bilo

Dok su negda naše bake još male bile,Sako felo nevole su jim se pripetile.

Deca su za cukore ne niti znala,Ali su saki den koje jahala.Hodili su na pašu, hodili su na pole.Puce su več kak male kuhati znale.V nedeljo se sikak k meši išlo.A posle toga malo do Mure skočiti,V ljeti malo i noge smočiti.

Je, je, se je negda bilo drugač.

VINKO BLAŽON 5.b Portreti- rad učenika 6.-8. razred

Lovro Horvat, 4.r PŠ Miklavec

LIKOVNA I LITERARNA STVARAONICA

Zimsko jutro Probudivši se toga jutra, protrljala sam oči, podigla rolete na prozoru svoje sobe, i…nisam mogla vjerovati!Mislila sam da sanjam! Pa to je pao prvi snijeg! Takvu bjelinu ne vidiš svakog dana. Brzo sam se toplo obukla i potrčala na dvorište. Bilo je jako hladno, vjetar je zavijao, ali sam uživala u svježem zraku. Dirnula sam prstom jednu pahulju snijega, i odmah je nestala. Moja je ruka odjednom bila hladna i mokra. Začula sam glasove iz kuće. Već su se svi probudili i dotrča k meni. Tata je tražio lopatu za snijeg. Zajedno smo napravili bijelog snjegovića. Cijelo jutro bili smo vani. Nismo osjećali zimu. Baka nam je za to vrijeme skuhala ručak. Kad je snjegović napokon bio gotov, prijala nam je vruća juha. Bilo je to moje najljepše zimsko jutro! Uz zimske radosti i osmijeh cijele obitelji. Annastasia Srnec 5.b

Jesen

Dok sam se denes stav, prešel sam celo selo.Dežđi so tukli hiže i ljude,veter je jako zavijal i fučkal.Mama je fine kolače spekla.Rode su dišle, a jesen došla.

Nikaj na svetu ga lepšega ninego dok grozdje slatko dozreli.

Došla je jesen v žutom kaputu,sunčece v megli spi.Jesen je lepa, ali me protuletje još več veseli.

Karlo Bobičanec 5.b

Vjetar

Kad hladni vjetar puše u zimi,od hladnoće se smrzavaju pingvini.Od hladnog vjetra skrivaju se ptice,a njega se boje i pčelice.

Nekad se s vjetrom čuju čudni zvuci…To u divljini samo zavijaju vuci!Snažnog vjetra jako se boje vrane,a i drveću se od straha njišu grane.

Kad je od hladnog vjetra sve puno zime,u mojoj pjesmici sve je više i više rime.Draga djeco, meni je Mia ime.Kod mene doma nikad nema zime! Šafarić Mia ,4.r. PŠ Novakovec

Pisanice

U travi stoje,na njima su šarene boje.

Velike, male, crvene, žute,pisanice broje svoje zadnje minute.

Jer jaje jedno po jedno,djeca traže vrijedno.Na stol da ih ponesui Uskrs kući donesu.

Novak Viktorija4.r. PŠ Novakovec

Vanesa Sršan Glumpak, 4.r PŠ Miklavec

LIKOVNA I LITERARNA STVARAONICA

Iz traveoko me gleda.Onda poleti.

Marta Kostanjević 5.b

Cvijet je oko -ispod gljive viri

u nebo. Marta Mesarek 5.b

Na putu mu staza zelena -kosac maše.Ošišala se.

Nikola Žerjav 5.b

JESENSKI RAZGOVOR

KOLOVOZ: Kada ja vladam, pada kiša. Ja sam koristan jer podsjećam učenike da se bliži škola. A što ti radiš, Rujnu?RUJAN: Ja ih željno dočekujem u školskim klupama..Slatke šljive, rumene jabuke, zrele kruške ukusne su svima, osobito đacima. Znaš li što se s danima i noćima događa?KOLOVOZ: Ne bih ti znao odgovoriti na to pitanje.RUJAN: Dani su zaposleni i postaju sve kraći, a noći odmorne i sve duže.KOLOVOZ: Hej, Listopade, sad baš razgo-varamo o poslu. Želiš li nam se pridružiti?LISTOPAD: Kolovozu, Rujnu imam veselu vijest! Ja ću puno toga promijeniti. Lišće ću bacati s grana, ubrati kukuruz , dozvati magle i kiše, ptice selice poslati na jug, a ptice stanarice nahraniti.RUJAN: Stvarno ćeš onda imati pune ruke posla. Sretno.

PŠ Novakovec Jana Furdi, 3.r.

KRAĐA PROLJEĆA

U proljeće trebamo ići van, a ne debljati se unutra jer lijep je dan. Ali lopov je ukrao proljeće. Prol-jetni borci su to vidjeli i iskočili iz kombija. Skoro su uzeli lopovu proljeće, ali lopov je bio spretniji i uskočio u svoj crveni Bugatti i pojurio. Proljetnim borcima pridružila se i policija u istom takvom Bugattiju samo bijelo-plavom. Jurnjava, brzina, škripanje guma - sve dok se lopov nije zaletio u snjegovića, jer sad je bila zima pošto je lopov ukrao proljeće. Iz prtljažnika su ispale proljetnice, sunce, vesela djeca, bujna trava, procvale voćke, cvrkutave ptice i još puno proljetnih stvari. Prol-jetni borci i policija dali su si pet. I eto proljeće je opet tu. Ono je lijepo godišnje doba i ne smije se dopustiti da ga lopovi ukradu. U proljeće sve raste, a meni je u proljeće najdraže igrati se vani.

Lovro Blažon, 3.r PŠ Novakovec

HAIKU STIHOLJUPCI

APSTRAKCIJE, 8. razred

Klara Škvorc, 4.r PŠ Miklavec

Jana Furdi, 3.r PŠ Novakovec

LIKOVNA I LITERARNA STVARAONICA

ČAROLIJA PROLJETNE KIŠE

Prva je kiša pala,Na vrata nam pokucala.

Znatiželjna je bila,Sve nam je smočila.

Šuma je zelena postala.Čarolija proljetne kiše

Na granama breze je ostala.

Dino Kerovec 5.b

Priča jednog šešira Ja sam plavi šešir. Zovem se Šešiširko. Imam veliku glavu punu cvjetova. Jako sam lijep. Cvjetovi su veliki i šareni. Stvorila me jedna žena, bavila se šivanjem. Zvala se Đurđica. Đurđica se lij-epo osjećala i šetala vani sa mnom na glavi. Svi su bili ljubomorni na Đurđičin šešir. Onda ju je vidio jedan lijep dečko i zaljubio se u nju. Dečko se zvao Leonardo. Kupio je Đurđici još ljepše cvjetove. Ona je to šivala na šešir. Pitala ga je zašto je prati? Rekao joj je da je jako lijepa i da mu se sviđa kad nosi šešir. On ju je pitao: „Koliko si platila taj šešir?“ Ona je odgovorila: „Nisam ga kupila, sama sam ga sašila.“Kupio joj je buket crvenih ruža. Đurđica se nasmiješila i zaljubila.Tako su bili skupa i vjenčali su se. KRAJ!!!

Stiven Kalanjoš 5.b

Sara Babić,7.b & Vinka Holjevac, 8.b LIK 2015

NAŠI NEOBIČNI HOBIJIRIBIČI IZ NOVAKOVCA

David Kovačević - PLIVANJE

Učenik petog razreda David Kovačević mlada je nada Plivačkog kluba Međimurje Čakovec. Nekoliko godina trenira skoro svakodnevno po dva sata pa rezultati nisu izostali. S brojnih natjecanja donosi kući medalje. Dosad ima 18 odličja (6 zlatnih, 9 srebrnih i 3 brončane medalje). Spomenimo najveće uspjehe: prvi u regiji, šesti u Hrvatskoj. Za sve se to David mnogo odriče, često vikendima putuje, ali zadovoljstvo i uspjeh tjeraju ga dalje. Ima veliku podršku svojih roditelja.

Braća Orehov iz Novakovca izvrsni su sportaši. Sedmaš Luka (13) se bavi nogometom, ribolovom i šahom. Nogomet igra od svoje sedme godine, prvo u Podturnu, a zatim u novakovečkom NK Graničar. Želja za šahom došla je kad je čuo razgovor dvaju pri-jatelja šahista koji su već bili na državnom natjecanju. „Prvo sam igrao šah u školi, a zatim me učitelj Branimir Bunjac registrirao u ŠK Miklavec“, rekao je Luka. Ribolovne treninge ne mora obav-ljati tako često jer je već prošao tatinu obuku. Njegov mlađi brat Matija(12) ide u šesti raz-red, također se bavi nogometom i ribolovom, a umjesto šaha rađe vozi bicikl. Matija ima dva pehara za najboljeg strijelca, Luka jednog za na-jboljeg golmana,a ostalo su sve pehari i nagrade iz ribolova i šaha. Tako ovi dečki umjesto da dosadu ubijaju računalom, polaze na subotnja i nedjelj-na natjecanja. Ove godine već su bili u Virovitici i Vinkovcima. Ovaj vikend Luka je s tatom bio na ribolovnom natjecanju druge Hrvatske lige u Sve-tom Martinu na Muri na mjestu zvanom Žabnik.Idući tjedan opet svi zajedno idu u Žabnik na ekipno natjecanje, Kup kadeta.Budu li uspješn,i ove godine idu u Viroviticu na Državno ekipno natjecanje.Želimo im puno sreće u svim daljnjim natjecanjima

Luka Orehov 7.a

Zahvaljujući ovome sportu posjetila sam mnoge dijelove Hrvatske, a u kolovozu putujem u Srbiju na tjedan dana jer je sv-jetsko prvenstvo kojem se jako veselim.

KARLA - RIBIČKA REPREZENTATIVKA U MUŠKOJ KONKURENCIJI Sportskim ribolovom bavim se već petu go-dinu zaredom. Sestra i ja naslijedile smo strast za udicom od tate. Prije dvije godine sa svojom ekipom osvojila sam drugo mjesto u Hrvatskoj na Kupu kadeta i kadetkinja u Ludbregu. Prošle godine nismo sudjelovale zbog poklapanja više natjecanja, ali ove godine opet idemo u Viro-viticu koje uključuje i trodnevno kampiranje. Nadam se da ćemo ponoviti rezultat ostvaren prije dvije godine, ako ne još i bolji.Ove godine postigla sam svoj najveći uspjeh dosada. Osvojenim prvim mjestom prvi dan i šestim mjestom drugi dan u Karlovcu 16. i 17. svibnja osigurala sam mjesto u reprezentaciji Hrvatske u muškoj konkurenciji. Ribu nakon vaganja vraćam u vodu, i možda je baš ovaj moj hobi razlog zašto je ne jedem.Preda mnom su službeni treninzi reprezentacije u Garešnici koji prethode Srbiji. Jako sam uzbuđena i ponosna što sam uspjela postići ovakve rezul-tate. Karla Mesarek 8.b

NEOBIČNI PLESOVI

U našoj školi ima puno talentiranih učenika za koje se malo zna. Nogometaši, rukometaši, plivači, atletičari, a i plesači od kojih je učenica osmog razreda Dora Cerovec. San o neobičnom plesu, breakdanceu, odlučila je ostvariti već s četrnaest godina. Trenira tek tri mjeseca, ali je u ovako kratkom vremenu savlada najteže tehnike plesa. Da bude dobra plesačica breakdancea potakli su je njezini vjerni prijatelji i njezina obitelj. Za taj ples nije potrebna fizička predispozicija, posebna prehrana ili posebne vještine, već želja, volja i trud. Teške i naporne treninge ima tri puta tjedno. Samo tako može doći do glavnog cilja- savršenog pokreta tijela. Dolaskom u breakdance klub „Korak“stekla je nove prijatelje. Kao novonastali klub nemaju mnogo iskustva s natjecanja, ali imaju želje trudom i pripremom sljedećih sezona daleko dospjeti. Dori želimo mnogo uspjeha i zadovoljstva u plesu.

Sara Babić 7.b

Dora sa svojom breakdance skupinom na humanitarnoj manifestaciji.

Detalj s X factor audicije

BRAKEDANCERICA DORA

X FACTOR ADRIA Na području Hrvatske, Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine ovog proljeća popularan je glazbeni talent show „X Factor Adria“. U želji za uspjehom nastupila je i učenica naše škole osmašica Vinka Holjevac. Vinka se pjevanjem bavi od četvrte godine. Potaknulo ju je pjevanje mladih hrvatskih pjevačkih zvijezda. Pjeva u školskom zboru, a ponekad vodi i školske priredbe. Pjevala je na natjecanjima i brojim plesovima. Pošto je publika uvi-jek nagradi burnim pljeskom, iskušala se na glazbenom talent showu. Na audiciju u Zagreb došla je s malom tremom no ipak je nastupala savršeno. S napetošću je iščekivala odgovor za prolaz u daljnje natjecanje, no nije uspjela. Vinka ne žali jer postoje i druge šanse da započne svoju pjevačku karijeru. Veseli je što sad ima nove prijatelje sa svih strana Hrvatske. Njezino ime ponavlja se u mnogim natjecanjima i priredbama pa zato mnogi kažu da će Vinka jednog dana uspjeti os-tvariti svoju umjetničku karijeru i možda snimiti svoj album. Vinki želimo puno sreće i ostvarenje svih želja! Tomi Hatlek 7.a

Nogometni virtuoz na terenu

Karizmatičan, snažan, vješt igrač koji uvi-jek ima pregled igre. Iako ste mislili da opisujem Luku Modrića, u ovim riječima „sakrio“ se naš učenik Martin Dodlek.Danas je igrač NK Međimurje, a bio je pozvan u Hrvatsku nogometnu reprezentaciju i GNK Din-amo. Nogomet je počeo trenirati sa sedam godina u NK Međimurju. Njegov talent usavršili su tre-neri Nenad Orehovec i Mario Šarić. Pet godina kasnije dobio je poziv iz Dinama. Kako bi mogao zaigrati morao je naporno trenirati, a s time dol-aze brzina i čvrstoća, osnovni uvjeti koje treba zadovoljiti. U Dinamu su treninzi ponekad jako iscrpljujući, a ponekad regenerirajući. Martin je naporno trenirao. Kao plod toga dobio je poziv u Hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Poziv mu je uputio Riječanin Mladen Ivančić, izbornik U -15 reprezentacija, na početku 2015. godine. Marti-nov idol je Lionel Messi. Htio bi postati uspješan kao i on pa trenira četiri puta tjedno na treninz-ima u klubu po jedan sat i trideset minuta. Uz to radi dodatne treninge od sat vremena u teretani.On nije samo virtuoz na terenu, nego i u privat-nom životu jer mu nije teško uskladiti nogomet i školu. Martin je jako zahvalan svojoj obitelji i pri-jateljima koji ga podržavaju u njegovim ciljevima.

Dora Berdin 7.b

Roberta Talebuha svi u našoj školi dobro znaju. Sitan, ali dinamitan. Već ga godinama možemo vidjeti u fašničkim povorkama kao člana KUD-a Podturen. S drugim mladićima i veseljacima oblači tradicionalnu podturensku masku čaplju. Ta je maska zapravo zaštitni znak Podturna, a izrađuje je domaći majstor stolar Slavko Vidović. Drvena konstrukcija koja se povlačenjem užeta pomiče i kljunom stvara zvuk klepeta čaplje prekriva se bijelom plahtom. Rob-ert još pripada grupi dječjih manjih maski, ali s odraslima uvijek rado sudjeluje na maškaradi u Čakovcu ili putuju u druge gradove. Robertova otkačenost i duhovitost još više dolazi do izražaja na našim školskim fašnicima i izborima najbolje maske. Tako je ove go-dine njegov 7.a priredio međimursku svadbu i vjenčanje. Naravno, uloga mladenke bila je kao stvorena za Roberta. Ispod perike, šminke, haljine i štikli- prelijepa trudna mlada. Nasmi-jali smo se do suza kad je svećenik obavljao čin vjenčanja. Bilo je tu kumova, svatova, mužikaša, veselih svatova. Za pojedinačnu masku opet je osvojio glavnu nagradu i izjavio: „Ja sam Štefica i udala sam se za svog voljenog Roka. Za dva dana moram roditi, bit ćemo jako sretni u braku.“ Glumac je glumac.

Martin prima medalju i diplomu u ime prvoplasirane ekipe OŠ Podturen!

Dječak sa šibicama

Obitelj Vidović i tradicija izrade maske ‘‘čaplja’’

Moj djed zove se Slavko Vidović. Za mene on je moj djed, a za većinu ljudi majstor koji izrađuje maske čaplje.On se time počeo baviti 1958. godine nakon što je izučio zanat za stolara. To je njegov najveći hobi za zabavu i ne želi ga ni za što mijenjati. Uspio je vratiti tradiciju. Svake go-dine radi nove čaplje za maškare. Prva čaplja zvala se lampa i izradi ju je 1958. godine u radionici gdje je učio za stolara. Najbolje daske za izradu čaplji su vrba, lipa i topola jer su lagane i lakše se nose. S vremenom maska je izgledala sve ljepše. Moj djed je mnogo puta bio na televiziji jer jedini u našem kraju i šire izrađuje maske čaplje . U mom selu mnogi ljudi nose čaplju na fašniku. Putujemo i izvan Mađimurja . Prije nekoliko godina bili smo na smotri u Zagrebu, te u Ptuju u Sloveniji. Moj djed je dobio nagradu 2006 . godine za originalni suvenir Međimurja . Ponosim se svojim djedom što izrađuje nešto po čemu je Podturen prepoznatljiv , a za nekoliko godina ćemo ga moj brat i ja zamijeniti . Naučit će nas o ovom vrijednom zanatu i nadam se da će se ta tradicija nastaviti. Lovro Vidović 7.a

Moj prijatelj Sebastijan Jambrović učenik je 5.b razreda i bavi se neobičnim hobijem. Prošle godine je otišao kod svog susjeda Tomislava koji je bio u novinama sa svojim maketama i vidio što sve on radi od šibica. To ga je motiviralo pa je počeo skalpelom rezati glavicu šibice. Bilo je krvi, čak i suza. Kad ga braća razljute, počne plakati i misli da ne može nastaviti. No nije odustao!Kad je ljut plače, kad je sretan, onda se smije. Ponekad zapali koju šibicu. Napravio je vrtuljak od 972 i Pulsku arenu od 1024 šibica. Glavicu šibice odreže, kliještama savine u polukrug , kapne ljepiloza drvo i šibicu prilegne podlozi . Želimo mu da stekne slavu svojim strpljenjem i kreativnošću, baš poput Tomislava, našeg bivšeg učenika. ROBERT TELEBUH 7.a

Slavko Vidović

Po čemu je Podturen dobio ime?

Iako mnogi ljudi u Podturnu i okolici tvrde da je selo dobilo ime po crkvenome tornju, povijesna grupa naše škole ove je godine sa svojim men-torom, učiteljem povijesti Branimirom Bunjcem na dobrom je putu da dokaže drukčije. Istraživali su i došli do zanimljivih rezultata. Nakon što su anketirali nekoliko starijih stanovnika, otkrili su da je postojao toranj u kojem su živjeli „Bijeli fratri“. Toranj se nalazio na visokom brijegu pokraj župnog dvora. Brijeg je srušen, no neki ljudi u okolici tvrde da su prilikom gradnje svojih kuća naišli na nekoliko cigli za koje se smatra da su ruševine spomenutog tornja. Učenici su posjetili arhiv u Štrigovi i Varaždinu. Na staroj sačuvanoj karti odredili su gdje se toranj točno nalazio, no nisu bili sigurni je li on zaista postojao. To ih je potaklo na traženje starije karte za koju su saznali da se nalazi u arhi-vu u Mađarskoj, točnije u Zalaegerszegu. Tamo se čuva i ručno nacrtana karta s ucrtanim tornjem u Podturnu. Učenici se nadaju da će uskoro posjetiti arhiv u Mađarskoj. Spremaju i dokumentarni film koji će biti prikazan sljedeće godine. Želimo im puno sreće i uspjeha u daljnjem istraživačkom radu.

Lana Kerovec 7.b

Učitelj- arheolog?

Naš učitelj Josip Globar strastveni je kolekcionar starina o čemu smo pisali kad je priredio etno izložbu u našoj školi. Počeo se baviti i arheologijom kad je prije tri godine sasvim slučajno našao kamenu sjekiricu. Njena starost je procijenjena na šest tisuća godina, a to je vre-mensko razdoblje prapovijesti. Pri okopavanju školskog cvjetnjaka pronašao je ostatke posuđa iz istog razdoblja. U Muzeju Međimurja doznao je da ima registriranih nalazišta u Dekanovcu i Domašincu. Odlučio je ispitati ta nalazišta i na njegovu veliku radost i iznenađenje pronašao puno grnčarije koja ljudi ni ne zamjećuju. Sve nađene predmete i iskopine dao je na analizu u Muzej Međimurja. Od arheologinje Branke Marciuš dobio je potvrdu o starosti materijala. Nađeni predmeti imaju procijenjenu starost od sedam tisuća do tisuću dvjesto godina. Najbogati-ja nalazišta su: polje Hrkelica u Dekanovcu, ulica Budim u Novakovcu, Veliki štuk u Belici, Dugo Trnje i Višnjica između Dekanovca i Domašinca.Za sav svoj trud, osim zadovoljstva, ne dobije nikakvu naknadu. Iako neki misle da je njegov hobi čudan, meni se učiteljev entuzijazam jako svidio i želio bih znati kad će opet nešto pronaći. Za sve ovo saznao je i list „Međimurje“ pa će obja-vljeni članak možda probuditi prave stručnjake povjesničare i arheologe da više pažnje posveti ovom senzacionalnom otkriću.

Filip Drvoderić 7.a

Terenska nastava

Zemlja stoljećima trpi zagađenja koje je prouzročio čovjek svakodnevnim bacanjem smeća u prirodu i razlijevanjem nafte. U novije vrijeme šteti i vožnja automobila, brojnih prometnih vozila koji ispuštaju štetne plinove i dim. Ljudima je na-pokon proradila savjest pa je osmišljen Dan planeta Zemlje. Obilježava se 22. travnja, a Hrvatska ga obilježava od 1990. godine. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine proglašen je međunarodnim Danom planeta Zem-lje. Gaylord Nelson je bio začetnik te ideje, a na to ga je potaknula onečišćena planeta koju ljudi svo-jim nemarom svakim danom sve više uništavaju. Zbog toga je i naša škola pokrenula akciju da sačuvamo naš lijepi zavičaj. Na terenskoj nastavi iz prirode i geografije vidjeli smo kolike ljepote nam priroda pruža, a mi je uništavamo. Vidjeli smo mnoge životinje i njihovo stanište kraj Mure, ali nažalost usput i puno smeća. Zemlja je tužna, plače kiselim kišama, stvara potrese, izbacuje mag-mu. Kao da želi pokazati koliko to nju boli. Mi se ponašamo kao da smo njeni vlasnici. Ugrožavamo Zemlju, ugrožavamo biljke, ugrožavamo čak i životinje. Svi bi ljudi trebali biti zahvalni što nam je Zemlja pružila. Trebamo čuvati i šume jer nam one daju kisik, a ima ga samo 21 % u Zemljinom omotaču. Čisti zrak znači zdraviji život. Svaki dan bacamo tone papira umjesto da recikliramo. Naša škola sakuplja papir i plastične čepove koje kas-nije korisno upotrijebe. Učenici su se uključili i u akciju sakupljanja stare odjeće za Humana Novu, tvrtku koja reciklira i iskorištava ponovo sirovine. No, nije naša škola jedina, cijela Hrvatska je orga-nizirana da sačuva majku prirodu. Ronioci rone i čiste more,planinari čiste planine,vrtići pomažu i educiraju djecu od male-na.... Predivno drveće i šareno cvijeće raste u dvorištu škole i svaki dan nam zahvaljuje na brizi.

Zato želimo zajedno s učenicima koji su napisali ove stihove prenijeti poruku: ,,Veliki svijete, eko poruku šalje ti dijete: Čovječe, ne zaboravi, priroda je stvorila tebe, a ne ti nju! „ Davno je indijanski poglavica Seatle napisao: „… Zemlju nismo naslijedili od djedova,već posudili od svojih unuka!’’

Marta Mesarek 5.b.

Ekologija proučava odnos živih bića i okoliša. Ona čuva prirodu i njezino zdravlje. Želimo li prirodu održati zdravom, moramo što više recikli-rati otpadne materijale. Mnogo ljudi obično ne reciklira nego smeće, otpad samo bace u obične kante, a ne u za to predviđena mjesta. Tim ne-recikliranjem povećavaju se deponije smeća i povećava trošak za postavljanje novih. Posljedica je alarmantna zagađenost prirode. Učitelj Josip Globar organizirao je akciju priku-pljanja starih i nepotrebnih plastičnih čepova. Pozvao je lecima sve obitelji da se uključe. On kaže da je od siječnja do travnja 2015. prikupio više od 50 kilograma čepova samo na području općine Podturen. Kad bi se akcija proširila po cijelome Međimurju, prikupilo bi se više od jedne tone čepova za manje od dva mjeseca. Već bi Hrvatska samim time bila efikasnija i ekonomski naprednija zemlja.

Rok Balent 7.a

Akcija sakupljanja čepova

U ZDRAVOM TIJELU - ZDRAVI DUH!

„ Judo je filozofija življenja“ Milan Kolac, trener iz Varaždina, razgovarao je s našim novinarima o svojem bavljenju judo sportom1. Možete li nam nešto reći o pojavljivanju juda kao sporta u Međimurju? Prije 25 godina ovaj sport pojavio se u Čakovcu. Postojale su sekcije juda u Domašincu, a i u Podturnu u staroj školskoj zgradi.2Treba li sportašima u treniranju puno odricanja za dobar uspjeh? Prilično je zahtjevan, ali uz dobre trenere lako ga je savladati. Judo nije samo sport, to je filo-zofija življenja. Učite kako podnositi pobjede i poraze. I u pobjedi i u porazu treba biti čovjek. U Japanu, gdje je nastao, to je školski predmet i pedagoška mjera za poboljšanje koncentracije u učenju.3Što je vama judo, sport ili hobi? Hobi je za onog tko se želi time baviti rekreativno, naučiti neke nove pokrete i vještine. Ako želite napredovati kao natjecatelj, onda to postaje sport. Za vrhunske rezultate prolazi se sistem treniranja, natjecanja, odricanja pa bude i velikih uspjeha.4. Što biste istakli kao svoj trenerski uspjeh? Trenirao sam mnogo djece. Neki su postali pro-fesori, ekonomisti, uspješni studenti medicine. No, moj uspjeh u životu nije samo sport. Pono-sim se svojim suborcima koji su ratovali po svim ratištima za vrijeme Domovinskog rata.

Lana Kerovec, Sara Babić 7.b

1.Kako ste kao svoj sport odabrali baš judo?Ovim sportom bavim se već 30 godina. Počela sam trenirati s trinaest godina.Danas drugu djecu podučavam judu i to mi je postala profesija ne samo hobi.2.Koji je Vaš najveći uspjeh u tom sportu?Ja sam višegodišnja seniorska prvakinja i bila sam 7 godina u reprezentaciji Hrvatske.3.Treba li za taj sport puno vježbanja i odricanja i nije li opasan sport?Judo u prijevodu s japanskog jezika znači „mek i nježan put“. Glavni cilj je učiti se samokon-troli tako da nikako ne potiče nasilje kod djece. Vježbati mogu svi od pete do devedeset pete go-dine. Za veće uspjehe treba imati želju, pa vrijeme i odricanje.4. Kakva je oprema potrebna za judo?U judu nam je potreban judogi ( dvodijelni ki-mono za natjecanje) i pojas. Ne možemo vježbati bez strunjača takamo. 5. Što prvo treba uočiti na protivniku?Kod natjecanja se poštuju starosne i težinske kategorije ( po pet kila). Pokušavate nadmudriti protivnika, kako njegovu snagu iskoristiti u svoju korist. 6. Koja je dob za dijete najpoželjnija za početak treniranja juda i koje su pozitivne strane vježbanja?Najbolje je da djeca počnu trenirati već sa 7 godina, u prvom razredu. To je korisna sportska aktivnost jer razvija koordinaciju pokreta, sna-gu, jača samopouzdanje i odlučnost što je jako potrebno kod razvoja djece. Nauče i kako pravilno padati da se ne ozlijede, pa im znanje koristi cijeli život.7. Može li doći do ozljeđivanja u toj borilačkoj vještini?U svakom su sportu moguće ozljede, a u judu je natjecatelj mnogo manje podložan povređivanju. Ovaj sport uči spretnosti i snalažljivosti.8. Ima li opasnosti da će judo u školama biti okidač za nasilje među djecom?Ne, nikako ne, u judu je glavni cilj i načelo samo-kontrola . Judo je već 10 godina i olimpijska disciplina. Stela Strnad i Mihaela Mikulić, 7.a

„ Sedam sam godina bila u reprezentaciji Hrvatske“ Razgovor s profesoriicom Ksenijom Vabec, trenericom juda u našoj školi

Županijskom natjecanju u judu ove godine bila je domaćin Škola Podturen. Iako tek drugu godinu vježbamo ovaj sport, učenici su postigli zapažene rezultate. Naša trenerica Ksenija Vabec članica je Judo kluba „Zrinski“ te profesorica tjelesne i zdravstvene kulture.

PRVO ŽUPANIJSKO NATJECANJE U JUDU

Judo je osnovao Jigoro Kano (1860.-1938.). On je svo-ja bogata znanja i iskustva iz starih škola ju jutsu, Ten-shin shino ryu objedinio u sistem, koji osim borilačkog, sadrži edukaciju i odgojni aspekt. Jigoro Kano osnovaoi KODOKAN JUDO (prvi klub). Početak je bio vrlo skroman, s 9 učenika i 12 tatami strunjača. Na Olimpijskim igrama u Stocholmu 1912. godine, Kano kao voditelj prve sportske ekipe Japana nastupio je sa samo dva člana. Pobjedu je odnio An-ton Geesing, Nizozemac, koji je svoj judo usavršavao trenirajući u Japanu. Judo se brzo proširio po svijetu, u početku u svojoj primitivnijoj formi ju jutzu, često vezan za vojsku i policiju, a kasnije kao vještina i sport. Danas je judo jedan od najmasovnijih borilačkih spor-tova. Svjetska judo federacija ima preko 200 članica. Judo je i edukacija, ima prilagođen sistem za rad s djecom. „Duhovno“ sjedište juda je u Kodokan judo institutu u Tokiju.Nijemac Ralph Hocke, inače atletski trener zagrebačkog HAŠK-a osnovao je 1920. godine Zagrebačku školu jiu-jitsua. Judo je na našim prostorina zvanično započeo s radom 1951. godine. Klubovi se osnivaju u Rijeci, Du-brovniku, Splitu, Osijeku i ostalim gradovima Hrvatske.

Nikolina Međimurec, 7.a

MORALNI PRINCIPI JUDA:

1.SKROMNOST2.HRABROST3.PRIJATELJSTVO4.SAMOKONTROLA5.UČTIVOST 6.ČAST7.POŠTOVANJE8.ISKRENOST

Osnovna škola Podturen dana 23. siječnja 2015. bila je domaćin PRVOG ŽUPANIJSKOG NATJECANJA U JUDUza učenike osnovnih škola Međimurske županije.

Program natjecanje je započeo kratkim pozdravnim govorom ravnateljice Mari-jane Cerovec, demonstracijom djevojčica uključenih u trening juda u OŠ Podturen- a slijedile su pojedinačne borbe učenika OŠ Podturen i III. OŠ Čakovec (treneri Ksenija Vabec i Goran Karamarković).

Učenici OŠ Podturen u sastavu:Karlo Beličanec, Leon Kolarić, Patrik Jambrović, Karlo Jambrović, Mihael Novak, Josip Bogdan, Ivan Salaj, Luka Andrašec, Igor Crnčec, David Kovačević;

osvojili su drugo mjesto!!!! MJ

Polaznici izvannastavne aktivnosti judo s trenericom Ksenijom Vabec i ravnateljicom Marijanom Cerovec.

NAŠI OSMAŠI - 8.A

Dođoh, vidjeh, jedva položih....

opušteno....

NAŠI OSMAŠI - 8.B

ADISAD?

nasmijano....

UČENIČKI BISERI

…….In der Deutschstunde……

Lehrerin: Kako komunicirate s roditeljima ako je potrebno, a da nije mobitelom ili telefonom. (razgovaramo)6.b: Twiterom, Facebookom, Skypeom, pišemo e-mail.Učenik rješava na ploči zadatak po prilagođenom programu.Sandro (6.r.): Učiteljice, mogu li ja riješiti ovaj zadatak?Lehrerin: Ne, ti nemaš prilagođeni program.Sandro (6.r.): Ja imam RTL.

Lehrerin: Woher kommt Pager Käse? (Aus Pag)Luka P.(5.r.): Von einer koze.

Lehrerin: Was bedeutet „Jungen kriegen“? (dobiti mlade)Sandro(6.r): Biti trudna.

Lehrerin: Mein, dein, sein…. Kakve su to zamjen-ice? (posvojne zamjenice)Karlo (5.r.): Kulturne zamjenice.

Na satu izborne nastave(5.r.):Lehrerin: Was ist auf dem Bild im Lehrbuch? (za-vjese)Luka: Feringe!Lehrerin: Vorhänge.Luka: Feringe!!!Lehrerin: Vorhänge. To na hrvatskom jeziku znači zavjese.Simona (6.r): die Klamotten – klamotirati (odjeća) Telefongespräche führen – telefonski prevoditelj (voditi telefonske razgovore)Paula Z.(6.r): der Frühaufsteher – ranobudilac (ranoranilac)Valentino (6.r.): der Frühaufsteher - ranoustajacTomislav(6.r): der Frühaufsteher – ranoustavač an Hausaufgaben sitzen – sjediti na zadači (sjediti za zadaćama)Paula S.(6.r.): die Ansichtskarte – kartati se (razglednica)Sara (7.r.): Spaß bei Seite – zabava na stranici (šalu na stranu)Ana (6.r.): vom Pferd fallen – kokot kukoriće (pasti s konja)Stjepana (6.r.): sich melden – melodija zovna (ja-viti se)

Jeste li čuli?- „Tog se nitko nije sjetio!“

„Odijelo ne čini čovjeka, ali zato čini gospo-dina.“ „Tko kupuje što mu ne treba, prodavat će što mu treba.“„Gdje ima smijeha, ima i plača.“„Da je život lijep, čovjek se ne bi rodio plačući.“„Teško onom koga svatko hvali.“„Lako je ludog prevariti.“„Čovjek bez nade je kao stroj bez struje.“„Prijateljstvo je jedna duša u dva tijela.“„Šutnja je ponekad pravi odgovor.“„Crv grize drvo, a zavist dušu.“„Tko ne upozna muku i nevolju, ne zna ni što je veselje.“„Krivo stečeno, nikad blagoslovljeno.“„Gdje se stariji ne slušaju, tu nema Božjeg blago-slova.“„Prijatelj svih nije ničiji prijatelj.“„Počni! Započelo je pola djela.“„Jezik nema kosti, ali može bosti.“„Bivši prijatelj je gori od neprijatelja.“„Kad bogataš postane siromah, on postane i učitelj.“„Pametni ljudi uče na tuđim pogreškama, budale na vlastitima.“„Hvalisanje je početak sramote.“„Čovjek je jedina greška prirode.“

ŠALJIVI KUTAK

POLICAJACKako policajac otvara konzervu?Udara po njoj i govori: “U ime zakona, otvori se!”

KOLAČIUlazi policajac u slastičarnicu i upita:– Što imate od kolača?– Samo trenutak...– Onda mi dajte dva trenutka i limunadu.

KAPUTDolazi Mujo kući pijan i koji trenutak kasnije nešto lupi u hodniku.– Što je to lupilo? - upita Fata– Spao je kaput.– Kako je tako jako lupilo?– Ja bio u njemu.

Što je pravi dokaz da su bajke

čista izmišljotina?-To što su prinčevi uvijek inteligentni,

dobrostojeći samci…….

Na satu vjeronauka kaže vjeroučiteljica:-Neka svi dignu ruke koji žele ići na nebo.

Svi su dakako digli ruke osim Ivice.Ivica reče:

-Mama mi je rekla da poslije vjeronauka odmah dođem kući.

NAŠI BISERNI BISERI

Latiničino pismo koje je uredio Lj. Gaj zove se Ljubav i zloba. (L. Orehov) Kako zovemo strofu od 4 stiha? kateter (T. Hatlek)Japan je odlučio postati velesila na zapad-nom istoku. ( L. Andrašec)Stanica je atom koji pokreće zadani pred-met. (D. Kovačević) Opis lika zovemo pratret. (J. Kovač) Tiskana priopćenja primamo osjetilom usta. (A. Vinković)Časopisi imaju koru, a novine ne. (I. Vrtarić)Film po trajanju može biti metražni i kilometražni. ( A. Mađarić)

DRŽAVA STANOVNICI Alžir Alžiranti Argentina ArgentinčaniTurska TuraniKuba Kubičani, KubciFinska Finičani (5.a 5.b)

Članovi novinarske družine OŠ Podturen u školskoj godini 2014./15.