međunarodni dan voda · 22 mart •svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta. taj...
TRANSCRIPT
• Svjetski dan voda obilježava se svake godine
22. marta. Taj datum je usvojen rezolucijom
Ujedinjenih Nacija u decembru 1992. godine.
Vec od 1993. godine, ovaj važni ekološki
datum, obilježava se širom svijeta kroz
razlicite oblike ali sa istovjetnim ciljem, da se
poseban akcenat stavi na adekvatnu zaštitu
voda.
• Obilježavanjem ovog dana Ujedinjene Nacije su
željele da podsjete na neophodnost zaštite voda,
kao i na nedostatak vode za pice u mnogim
djelovima svijeta.
• Skupština Ujedinjenih Nacija je, na 58. sjednici
održanoj u decembru 2003. godine, proglasila
period od 2005. do 2015. za međunarodnu deceniju
za akciju ,,Voda za život”, tako da obilježavanje
Svjetskog dana voda u ovom periodu ima poseban
znacaj.
-Voda čini 75% Zemljine površine od čega su:
- 99,5% morska prostranstva
- 0,5% kopnene vode
Zapremina
(hiljada km3)
Procentualn
o učešće
(%)
Okeani 1.370.000 97.61
Polarne kape, glečeri 29.000 2.08
Podzemne vode 4.067 0.295
Slatkovodna jezera 126 0.009
Slana jezera 104 0.008
Vlažna područja 67 0.005
Rijeke 1.2 0.00009
Vodena para u atmosferi 14 0.0009
•Voda je životna sredina u kojoj je
nastao život i bez čiste i zdrave
vode nema života.
• Potrebe za pijacom vodom, odraslog covjeka,
iznose od 2,5 do 3 litra u periodu od 24 casa, a
smatra se da je za sve ljudske potrebe (pice, pranje,
kuvanje i sanitarije) neophodno makar 50 litara po
jednoj osobi dnevno.
• Vodni potencijali čine jedan od osnovnih razvojnih
potencijala Crne Gore. Po vodnim bogatstvima u odnosu na
njenu površinu spada, u vodom najbogatija područja na
svijetu
• Sa prosjecnim oticajem od 40 l/s/km², zapreminski izraženo
oko 19,5 km³/god., Crna Gora spada u 4% svjetske teritorije
sa najvecim prosjecnim oticajem. Zato se sa pravom kaže da
je Crnoj Gori voda najvece prirodno bogatstvo. Teritorija
Crne Gore se hidrografski sastoji od podrucja jadranskog i
crnomorskog sliva.
• Ukupna površina dijela crnomorskog sliva iznosi
oko 7.260km² ili 52,5% teritorije Crne Gore.
• Ukupna površina dijela jadranskog sliva Crne
Gore iznosi oko 6.560 km² ili 47,5% njene
teritorije.
• Rijecni vodostaji zavise od kišnog (pluvijalnog) i
sniježnog (nivalnog) faktora. Piva, Tara i Lim
imaju nivalno-pluvijalni režim sa dva
maksimuma (proljecni i jesenji) i dva minimuma
(ljetnji i zimski).
• Rijeke jadranskog sliva imaju pluvio-nivalni
režim sa maksimumom u doba najvecih kiša
(novembar).
• Prirodno: erupcije vulkana, eutrofizacija → stajaćih
vodenih ekosistema (barae, jezera), spiranje podloge na
nagnutim terenima poslije naglog topljenja snijega.
• Predvidjanja UN su prilicno mracna. U izvestaju se istice da ce se izvori vode stalno smanjivati zbog porasta broja stanovnistva, zagadjenja i klimatskih promena. U narednih dvadeset godina, prosecna kolicina vode kojom ce ljudi raspolagati biti manja za trecinu. Prečišćavanje otpadnih voda je ključno.
• Svakog dana se u rijeke, jezera i vodene tokove baca oko 6 miliona tona raznog otpada.
• U periodu od 1970. do 1998. godine uništeno 30% prirode na Zemlji, a u sklopu toga trajno je uništeno 50% tekućih voda
• Nitrati i fosfati,
• Nafta i njeni derivati,
• Teški metali (Cd, Pb, Hg),
• Radioaktivni edlementi,
• Polihlorovani bifenili (PCB,PHB),
• Policiklični aromatični ugljovodonici (PAHs),
• Površinski aktivne supstance – deterdženti,
• Pesticidi.
• 1 000 000 000 ljudi na našoj planeti danas nema pristup vodi za piće,
• 2 500 000 000 nema osnovne sanitarne uslove života,
• 5 000 000 ljudi godišnje umre od bolesti koje su uzrokovane zagađenom vodom,
• 6 000 mališana mlađih od 5 godina umre svakog dana zbog nedostatka vode za piće i loših sanitarnih uslova.
•NEMA RAZLOGA ZA OPTIMIZAM.
•NEMA RAZLOGA ZA PESIMIZAM.
•POSTOJE SVI RAZLOZI DA SE
DELUJE ODMAH!
• Najveća zagađenja su zabilježena na donjim djelovima riječnih tokova Vežišnica i Ćehotina u području Pljevalja, Morača kroz Podgoricu i nizvodno, Ibar kod Baća i Lim kod Bijelog Polja.
• sprečevanje dalje degradacije, zaštita i unapređenje
statusa akvatičnih ekosistema,
• Promovisanje održivog korišćenja voda koje se
bazira na dugoročnoj politici zaštite raspoloživih
vodnih resursa,
• progresivno smanjenje zagađenja površinskih i
podzemnih voda,
• smanjenje efekata poplava.
• Analizirajući situaciju u Crnoj Gori može se
zaključiti da je do sada veoma malo
učinjeno na formiranju javne svijesti o
potrebi štednje vode i zaštite voda.
Međutim, dobro osmišljenim aktivnostima i
kampanjama, mogu se ”relativno” brzo da
obezbede željene efekte.
UMJESTO
RATOVA ZA
NAFTU,
HOĆE LI SE
VODITI
RATOVI ZA
VODU
?
• “Nikad ne znamo kolika je vrijednost i važnost
vode, dok nam ĉaša ne ostane prazna”
• “Ĉovjekov rat sa prirodom završiće se tišinom u
toj tišini neće biti ĉovjeka“
• “U prirodi nema ni nagrade ni kazne, postoje
samo posledice”
• Iz otvorene slavine svakog minuta iscuri 11-12
litara vode,
• Ako pustimo da voda otiče iz slavine dok peremo
zube, nepotrebno izgubimo oko 40-60 litara vode,
• Ako voda otiče dok se čovjek beije, iz slavine
istakne oko 40-80 litara voda,
• Ako automobil peremo polivajući ga vodom iz
gumenog crijeja potrošimo oko 600 litara vode.
Nažalost, još smo
daleko od toga da
savremeno
industrijsko i
potrošačko društvo
pretvorimo u ekološko
društvo, koje će živjeti
u harmoniji sa
prirodom.