gis u autocad map 3d u

7/24/2019 Gis u Autocad Map 3d u

1/4List studenata Geodetskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Frane Glasinovi, univ. bacc. ing. geod. et geoinf. diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Kaieva 26, 10000 Zagreb, e-mail: [email protected]

1. UVOD

Od svojih poetaka pa sve do danas AutoCAD

je postao nezamjenjiv alat u geodetskoj struci.

Postoji jo nekoliko vrhunskih alata koji su zastu-

pljeni na tritu, ali niti jedan se nije toliko ista-

knuo. Postao je svojevrstan standard za tehniko

crtanje, a koriste ga geodeti, graevinari, arhitekti,

mehaniari, strojari i ostale struke.

Od samih poetaka geodeti su strunjaci za

mjerenje povrine Zemlje, a na temelju tih poda-

taka izrauju se planovi i karte. Definicija vrijedi i

dan danas, iako je pojam premjeravanja povrine

Zemlje postao kompleksniji. Glad za prostornim

podacima je sve vea, a informacije su postale

vrlo traeni proizvod. U svijetu koji se neprekid-no mijenja, geodeti su stavljeni pred izazov kon-

tinuiranog praenja promjena koje se dogaaju

i u to kraem roku prosljeivanju istih krajnjim

korisnicima. S druge strane, korisnici su praeni

ubrzanim razvojem tehnologija te postaju sve za-

htjevniji to se tie prostornih informacija. Zato

informacije moraju biti dostupne bilo gdje i bilo

kada.

Pratei taj trend, Autodesk je jo davnih 90-

tih razvio zasebni program koji e znati iskoristiti

tu elju za informacijama i pruiti alate koji e se

moi nositi s dinamikim podacima koji se konti-nuirano mijenjaju i nadopunjavaju. Tijekom godi-

na AutoCAD Map 3D postala je vodea aplikacija

za stvaranje i manipuliranje prostornim podaci-

ma. Osim toga, ona je jedna od rijetkih aplikaci-

ja na tritu koja omoguuje povezivanje CAD i

K R

AutoCAD Map

GIS

CAD

MapGuide

SACAD M D CAD GIS .

. ACAD M CAD- -

, GIS . P-

.

R

GIS .

GIS podataka u jedinstveni sustav. Sustav omoguuje lokalno pristupanje

podacima spremljenim u razliitim izvorima. Standardnim CAD alatima,

ve ugraenim u AutoCAD, upravlja se svim dostupnim GIS podacima. S

ovakvim nainom pristupa podacima, AutoCAD je zapravo napravio apli-

kaciju u kojoj su u potpunosti objedinjeni GIS i CAD sustavi.

2. GIS

O geoinformacijskim sustavima se ve puno pisalo. Znamo da je to su-

stav ili skup alata za pohranu, vizualizaciju, obradu i analiziranje prostornih

podataka. Omoguuje nam da na jednom mjestu spremamo podatke, a

na drugom obraujemo. Najrairenija uporaba sustava je vizualizacija pro-

stornih podataka. Podaci koju su pohranjeni u nekom GIS sustavu postaju

pametne karte koje omoguuju interakciju korisnika, stvaranje upita,

analizu prostornih informacija, ureivanje podataka pa i stvaranje novihkarata na temelju preklapanja istih podruja razliitih izvora zanimanja.

Pojedini GIS sustavi nude najee koritene upite nad podacima tako da

korisnik ne mora detaljno poznavati sustav, ve je dovoljno samo izabrati

upit i dobiti rezultat. Upiti mogu biti razliiti, primjerice raunanje ukupne

povrine svih poligona na nekom podruju, raunanje ukupne duine svih

linija, broj tokastih objekata koji zadovoljavaju zadani uvjet i sl. Svi ti to-

kasti, linijski i povrinski objekti predstavljaju stvarne objekte koji se nalaze

u prirodi. Osim ovih jednostavnijihupita kao to su raunanje i broja-

nje, velika prednost GIS sustava su prostorni upiti tj. upiti nad prostornim

podacima. Preduvjet je dakako da podaci sadre prostornu komponentu,

tj. da pokazuju na tono odreenu lokaciju u prostoru. Prostorni upiti su

upiti sadravanja, povezivanja ili dodirivanja objekata. Na temelju ta trisvojstva mogue je izraziti bilo kakav prostorni odnos izmeu objekata u

prostoru i izvravati analize interakcije objekata i prostora meusobno. Po-

mou svih tih prednosti koje nude geoinformacijski sustavi, informacije se

mogu koristiti za znanstvena istraivanja, predvianja katastrofa, upravlja-

nje zemljitima, izradu karata i sl.

GIS uAutoCAD Map 3D-u

Glasinovi F. (2011): GIS u AutoCAD Map 3D-u

Ekscentar, br. 14, pp. 30-33Tema broja



Kako se podaci vie ne prikupljaju iz jednog izvora i ne koristi se jedna

vrsta podataka, poeli su se spremati u razliite baze podatka smjetene na

razliite lokacije. Prikupljajui podatke za geoinformacijski sustav, podaci

se grupiraju ovisno o njihovoj prirodi stvari, tzv. sortiranje podataka u slo-

jeve. S time nastaje vea sloboda meusobnog preklapanja podataka, pri

tomu tvorei nove vrste tematskih karti.

Bilo da se podaci nalaze u bazi podataka ili u datoteci nakon unosa

podaci se moraju urediti na nain da budu to vjerniji i toniji pokazatelji

informacija o objektima koji se nalaze na terenu. AutoCAD Map dolazi s

velikim setom ugraenih alata za ienje podataka, izvravanja transfor-macija, uvoenjem dodatnih podataka i drugim razliitim alatima.

U nastavku teksta slijede opisi nekih od vanijih alata koje AutoCAD

Map aplikacija nudi.

3. IENJE CRTEA

Podatke prikupljamo na razliite naine: vektoriziranjem starih planova,

klasinom geodetskom izmjerom, GPS ureajima i sl. Sve te metode imaju

zajedniko to da podaci nisu pogodni za GIS sustav. Svaki podatak koji se

nalazi u nekom GIS sustavu je strukturiran prema nekim standardima, dok

to nije sluaj s CAD podacima. Prostorne podatke za GIS sustav ureujemo

tako da objekte iz prirode pretvaramo u jednostavne geometrijske likove

poput toke, linije i poligona. Kako bi neki CAD crte postao spreman zaunos u GIS sustav, prethodno se mora oistiti. Oistiti znai izbaciti sve

suvine podatke, a one koji ulaze u sustav prema standardu pravilno struk-

turirati. Primjera radi, na terenu se moe dogoditi da toku snimimo vie

puta, a tu pogreku vjerojatno neemo spaziti prilikom pregledavanja po-

dataka. Kod obrade podataka, liniju moemo krivo spojiti s drugoj linijom.

Svi ti primjeri ukazuju na uobiajene ljudske pogreke koje svakako elimo

izbjei.

U AutoCAD Mapu-u postoji alat specijalno razvijen za takvo ienje

podataka, a zove se Drawing Cleanup(slika 1). Brisanju podataka moe

se pristupiti na vie naina: ienje na cijelom skupu podataka, ienje

prethodno selektiranih podataka ili podataka koji se nalaze u odreenom

sloju. Brisanju odreenih entiteta pristupa se prema prethodno odreenim

pravilima. Neka od pravila su:

brisanje identinih objekata,

brisanje kratkih objekata,

prekidanje objekata koji se sijeku,

brisanje objekata koji stre,

brisanje objekata duine 0, itd.

Na prvi pogled stvar se ini jednostavna, ali treba potivati redoslijed

izvravanja operacija ienja. Moe se dogoditi da se ve izvrenu operaci-

ju treba ponovno pozvati, nakon izvrene neke druge. Nije dovoljno samo

oznaiti sve metode pa pustiti da se sve to izvri. Ponekad se moe dogoditi

krivo zadavanje parametara pa e alat izbrisati podatak koji nam je potre-

ban. Stoga upotrebu alata treba uzeti s oprezom. Nepravilno izvravanjenaredbi moe prouzrokovati vie problema nego koristi.

4. TRANSFORMACIJA PODATAKA

Podaci se danas prikupljaju raznim metodama i u razliitim uvjetima.

Primjerice, prikupljanje podataka GPS ureajima dobiti emo koordinate u

WGS84 sustavu. Prikupljamo li podatke totalnom stanicom, podaci e se naj-

vjerojatnije nalaziti u slubenom dravnom koordinatnom sustavu ili nekom

od lokalnih koordinatnih sustava. Svi ti podaci moda prikazuju isto podru-

je, ali se nalaze u razliitim koordinatnim sustavima. AutoCAD Map raspo-

znaje razliite koordinatne sustave, datume i kartografske projekcije. Izmeu

velikog broja predefiniranih koordinatnih sustava unutar AutoCAD Map-a,

nalaze se i neki koji odgovaraju podruju Hrvatske. Naalost ti koordinatnisustavi za neke od zahtjevnijih upotreba nisu dobro definirani te je potrebno

definirati svoje koordinatne sustave to AutoCAD Map omoguava.

Svaki crte u AutoCAD Map-u ima svoj koordinatni sustav. Svakom

crteu je na poetku dodijeljen Kartezijev pravokutni koordinatni sustav.

Postavimo li podatke u jedan koordinatni sustav te njih pokuamo uba-

citi u crte u kojem je definiran neki drugi sustav, AutoCAD e pomou

transformacijskih parametara izvriti transformaciju jednog koordinatnog

sustava u drugi. Nekada smo transformaciju morali raunati runo, a danas

je dovoljno samo ubaciti podatke u crte i AutoCAD e sam izvriti sva

potrebna raunanja. Ukoliko sustav koji trebamo ne postoji, u AutoCAD-u

je mogue definirati sve potrebne parametre koje ga ine (slika 2).

5. UVOZ IZVOZ PODATAKA U AUTOCAD MAP

U praksi se susreemo s velikim brojem razliitih formata zapisa pro-stornih podataka, bilo da je rije o vektorskim ili rasterskim podacima.

AutoCAD Map izvorno dolazi s podrkom uvoza i izvoza razliitih vrsta da-

toteka. Nije potrebno instalirati dodatne programe kako bi se uvezli poda-

ci. Primjerice, mogue je direktno uvesti (eng. import) SHP datoteke, spojiti

se na Oracle bazu podataka ili na ArcSDE izvor podataka i sl. Podaci koji se

uvezu u crte postaju AutoCAD-ovi objekti s kojima se moe manipulirati

u okviru mogunosti programa na slian nain kao i s bilo kojim drugim

CAD objektima.

Kao to je sluaj s uvozom, podatke je mogue i izvesti (eng. export) u

druge formate. Pomou ovih alata imamo mogunost ubacivati razliite

vrste podataka bez potrebe za dodatnim programima, obraditi ih unutar

AutoCAD-a i po potrebi izvesti u neki drugi format. Neki od podranihformata su Autodeskov SDF, Shape file (SHP), GML, MicroStation (DGN)

i mnogi drugi. Osim nabrojanih formata u obliku datoteka AutoCAD

Map nudi i mogunost izvoza u baze podataka. Direktno prebacivanje

CAD objekata iz crtea u prostornu bazu podataka mogue je samo uko-

liko koristimo Oracle bazu. Ukoliko elimo podatke prebaciti u PostgreSLIKA 1. Alat za ienje crtea

SLIKA 2. Definiranje globalnog koordinatnog sustava


Ekscentar, br. 14, pp. 30-33 Tema broja



(PostGIS) ili Microsoft SQL Server Spatial bazu podataka, potrebno je

CAD objekte prvo prebaciti u jedan od formata podranih preko FDOposluitelja (u nastavku slijedi detaljnije objanjenje FDO modula) te uz

pomo alata Bulk Copy (slika 3) izvriti prebacivanje iz jednog izvora u

drugi i obrnuto.

Podravajui mnotvo formata za razmjenu podataka, AutoCAD Map

postaje idealan alat za ureivanje podataka te kao posrednik izmeu dva

ne kompatibilna sustava. Svi ovi postupci olakavaju razmjenu podataka

izmeu razliitih GIS sustava ili alata i AutoCAD Map-a.

6. REFERENCA NA PODATKE

Postoje situacije kada su podaci jednostavno preveliki da ih cijele ubacu-

jemo u crte (zbog kompjuterske konfiguracije ili same mogunosti Auto-

CAD-a) ili jednostavno elimo ubaciti samo jedan dio podataka koji se nalaze

u nekoj datoteci ili na nekom udaljenom posluitelju. AutoCAD je za takve

sluajeve razvio posebni alat (FDO) koji se zasniva na poveznici izmeu cr-

tea i izvora podataka koje elimo prikazati. Podaci koji se prikazuju u crteu

samo su imaginarna reprezentacija podataka u bazi. AutoCAD se u ovom

sluaju koristi kao posrednik u kojem se podaci prikazuju i smjetaju u

prostoru. Druga stvar koju moramo naglasiti je da se sve mogue operacije

na CAD objektima mogu primijeniti i na podatke na koje smo se povezali.

Najvea snaga AutoCAD Map-a nad ostalim aplikacijama je primjena po-

stojeih alata za manipulaciju nad CAD objektima i na objekte pohranjene

u GIS sustavu.

FDO (eng. Feature Data Object) je vrsta programske podrke koja izvor-

no dolazi sa instaliranom verzijom AutoCAD Map-a ili AutoCAD Civil 3D-a.

FDO dodatak omoguuje povezivanje na razliite vrste izvora podataka tenjihovo manipuliranje s podacima unutar AutoCAD Map okruenja. FDO

izvorno podrava 13 posluitelja (AutoCAD Map verzija 2011) na koje se

moe spojiti. Neki od njih su Ar-

cSDE, Oracle, PostgreSQL, SHP,

SQL Server (Spatial), WMS/WFS

itd. (slika 4). Pomou tih poslui-

telja moemo se spojiti na izvor

podataka te povui sve podatke

u AutoCAD crte. Osim doda-

vanja novih objekata, mogua je

konverzija postojeih AutoCAD

objekata u objekte podrane odstrane izvora. FDO nije samo do-

datak pomou kojega se moe

spojiti na izvore vektorskih poda-

taka. Naime, postoje posluitelji i

za rasterske tipove podataka.

Prilikom povezivanja podataka s FDO-om, mogue je postaviti odreene

uvjete koje podaci moraju zadovoljiti kako bi tono odredili podatke koje

elimo prikazati. Primjerice, obraujemo li podatke snimljenih vodova na ne-

kom podruju i elimo provjeriti slau li se ti podaci s katastarskim podaci-

ma. Pomou FDO-a se spojimo na katastarske podatke koji se nalaze u nekoj

prostornoj bazi, izdvojimo samo katastarske estice te definiramo podruje

katastra samo za podruje naeg interesa. S time smo povezali dva razliitaizvora podataka (koji moe biti na udaljenom raunalu) u jedan. Iz cijelog

skupa izdvojili smo samo geometriju estica te smo prikazivanje podataka

ograniili samo na odreeno podruje. Jednostavnim ureivanjem filtera,

koji mogu biti prostorni ili atributni, povezujemo se samo na podatke od

interesa (slika 5).

FDO osim manipuliranja s podacima nudi i neke od osnovnih prostornih

funkcija kao to su: sadravanje objekata, dodirivanje i presijecanje, a koje

moemo iskoristiti za filtraciju podataka prilikom importiranja.

Takoer treba naglasiti kako se ti podaci nakon modifikacije auriraju u

izvoru. AutoCAD Map nudi dvije mogunosti; jedna je automatski nakon

svake modifikacije, a druga pozivanje funkcije za auriranje svih promjena

koje su se dogodile na tom sloju. Automatsko spremanje nudi neto bezbri-

niji rad ukoliko nam se dogode neke nepredviene stvari, poput iznenadnog

ruenja programa ili nestanka struje, a mi nismo aurirali promjene. S druge

strane, promjenu nad objektom nije mogue vratiti uobiajenom naredbom

Undo te zbog toga prilikom modificiranja objekata moramo biti jako paljivi.

7. STILIZIRANJE KARTE

Spajanjem AutoCAD Map-a na FDO izvore, u crteu se objekti pred-

stavljaju u obliku toaka, linija i poligona. Kako toke najee predstavljaju

objekte u prirodi, kao to su stupovi, prikljuci i drugi slini tokasti objekti,

tako se preporuaju tzv. stilizirane toke, tj. toke zamijenjene simbolom. Sti-

liziranje moemo primijeniti na vie naina. Toke s odreenim atributom

mogu se zamijeniti jednim objektom. U ovisnosti o mjerilu prikaza toaka

na ekranu (na osnovu zoom level-a) toke moemo i ne prikazati. Slinoje i s linijama i poligonima. AutoCAD Map nudi veliku paletu mogunosti

stiliziranja objekata na temelju pogleda ili atributa koje objekti posjeduju.

Ukoliko poligoni posjeduju atribut, kao to je povrina, na jednostavan ih

nain moemo klasificirati i vizualno prikazati meusobni odnos povrine tih

poligona (slika 6). Prilagodbom stila objekata, a u skladu s naim potrebama,

izraujemo dinamine karte.

Map nudi i mogunost prikazivanja atributa direktno na crte. Primjerice,

spojimo li se na izvor podataka koji sadri katastarske estice, lako moemo

stilizirati kartu tako da se u sredini estice prikazuje njezin katastarski broj i

to na odreenoj visini pogleda. Ukoliko se dovoljno udaljimo, vidjeti emo

samo poligone.

Najlake emo sve ovo objasniti na primjeru. Neka se u crteu prikazujukatastarski i plinoopskrbni objekti na koje smo se prethodno referencirali

pomou FDO posluitelja. Ako se dovoljno pribliimo ili udaljimo, primi-

jetit emo da nam na odreenim mjerilima prikaza odreeni podaci nisu

potrebni. Ako se dovoljno udaljimo mogli bismo definirati da se tokasti

objekti, poput ventila ili prikljuaka ne prikazuju jer je mjerilo presitno.

SLIKA 3. U Bulk Copy prozoru mogue je odabrati atribute za drugi izvor

SLIKA 4. Prikaz svih podranih FDO posluitelja

SLIKA 5. Poetni prikaz prostornih podataka povezanih preko FDO modula i pripadajua atributna

tablica


Ekscentar, br. 14, pp. 30-33Tema broja



Ipak, ukoliko se dovoljno pribliimo

toki, koja opisuje taj objekt (Auto-

CAD Map ju prikazuje kao ispunjeni

kvadrat) moemo zamijeniti objek-

tom (AutoCAD blokom). Dodatna

mogunost je dodati tekst svakom

tom prikljuku (npr. ime i prezime

korisnika), a koji e se prikazivati u

njegovoj okolici (slika 7).

Definiranjem pravila prikaza obje-kata koji se prikazuju u crteu jedan

je od predkoraka koje emo uiniti

ukoliko elimo, pomou aplikacije

MapGuide na internetu, te iste podat-

ke objaviti.

8. RASTER DESIGN

Rasterski podaci, poput satelitskih

snimaka ili digitalnih ortofoto-a, e-

sto se u svrhu boljeg orijentiranja ko-

riste kao podloga drugim podacima.

AutoCAD (Map) sadri osnovni skupfunkcija za upravljanje rasterskim po-

dacima. elimo li koristiti naprednije

alate, Autodesk nudi set alata koji se

koriste za pregled i obradu rasterskih

podataka unutar AutoCAD-a (ne

mora biti Map verzija). Neke od prednosti koje nudi Raster Design:

jednostavnije vektoriziranje rasterskih snimaka,

automatsko raspoznavanje objekata (OCR),

georeferenciranje snimaka,

veliki izbor podranih formata za uvoz i izvoz,

filtriranje, itd.

Ukoliko elimo koristiti funkcije koje prua Raster Design, na raunalu

je dovoljno imati instaliranu osnovnu verziju AutoCAD-a. Raster Design

emo prepoznati prema posebnom Ribbon meniju (slika 8).

9. MAPGUIDE

MapGuide je internet platforma koja korisnicima omoguava brz i jed-

nostavan pregled prostornih podataka putem interneta. Pomou MapGu-

ide-a mogue je, u obliku web-GIS stranice, podatke uitane u AutoCAD

Map objaviti na internetu. Neto slino kao i Google Maps, samo to sue-

lje i podatke prilagoavamo sebi i onima koji e tu uslugu koristiti.

Prije nego podatke objavimo na mrei, neke osnovne postavke oko

izgleda i naina prikazivanja podataka emo podesiti u samom AutoCAD

Map-u. Naprednije prilagodbe moemo napraviti na dva naina, pomouAutodesk-ovog alata MapGuide Enterprise Studio ili pomou open-source

inaice MapGuide Maestro. MapGuide Enterprise Studio nudi neto sta-

bilniji rad od njegove besplatne inaice. Iako se radi o besplatnoj verziji,

MapGuide Maestro e zadovoljiti i one najzahtjevnije korisnike.

Nakon objavljivanja podataka na mrei doekati e nas jedno standar-

dno suelje koje se sastoji od karte, odabira slojeva podataka i standardne

funkcije za manipuliranje kartom, zumiranje, pomicanje i sl. Izgled suelja

moemo proiriti i urediti prema svojoj elji (slika 9).

Svaka promjena podataka u AutoCAD crteu automatski e se odraziti

i na podatke koji su objavljeni putem MapGuide-a. Ovakav jednostavan

nain manipulacije podacima u istoj aplikaciji, te njihovim aktualiziranjem i

prikazivanjem na internetu, mnogi e korisnici smatrati kao prednost predostalim programskim rjeenjima.

10. ZAKLJUAK

Tijekom godina AutoCAD Map se razvio u dostojnu aplikaciju s popri-

linim brojem nezamjenjivih alata. Sama snaga AutoCAD Map-a lei u tome

to ujedinjuje CAD sa GIS alatima inei ga tako jednim od najprihvatljivijih

izbora. AutoCAD Map nudi cijeli niz alata za unos ili konverziju poetnih

podataka sve do izlaznog rjeenja, objavljivanja karte na internetu.

LITERATURA

Espinosa-Aguilar, D. (2010): Connect Your AutoCAD Drawings To

Databases, Autodesk University, USA.

Rosen, G., Software, C. (2009): AutoCAD Map 3D e Swiss ArmyKnife You All Need, Autodesk University, USA.

URL-1: http://images.autodesk.com/adsk/files/

autodeskmapmapguide_final.pdf, (29.3.2011.).

URL-2: http://images.autodesk.com/adsk/files/map3d10_top10_

reasons_us.pdf, (29.3.2011.).

SLIKA 6. Klasifikacija poligona na osnovu atributa povrine

SLIKA 7. Razliit prikaz istog podruja na osnovu mjerila prikaza

SLIKA 8. Dio meni-a Raster Design aplikacije

SLIKA 9. Prikaz standardnog suelja izraenog od strane MapGuide-a


Ekscentar, br. 14, pp. 30-33

E

Tema broja

gis u autocad map 3d u

Documents