Svjetlost Geometrijska optika prouava zakone irenja i odbijanja svjetlostiProuavanjem fenomena poput difrakcije, polarizacije i interferencije svjetlosti bavi se TALASNA OPTIKAU geometrijskoj optici svjetlost promatramo u pojednostavljenom smislu, kao ZRAKU Svjetlost je elektromagnetski TALASVidljiva svjetlost je elektromagnetski talas talasne duine izmeu 400 nm i 750nm

Osnovni predmeti prouavanja geometrijske optikeRavna ogledalaLom svjetlostiSferna ogledalaSoiva

Osnovni zakoni optikeU homogenom sredstvu zraka svjetlosti iri se po pravcu

Ako jedan snop svjetlosti prolazi kroz drugi snop, jedan na drugog ne utiu.Zakon odbijanja Zakon prelamanja

ZAKON REFLEKSIJE - ZAKON ODBIJANJA

Upadna zraka, odbijena zraka i noramla lee u istoj ravni. Upadni ugao i odbojni ugao su jednaki =

Odbijanje svjeltostiPri refleksiji na ogledalu, paralelni snop se prevodi u paralelan (spekularna refleksija).

Ravno ogledalo i refleksija svjetlostiSvjetlost se moe odbijati SPEKULARNO, ili DIFUZNO, to jest RASPRENO. Na kakav se nain zrake svjetlosti odbijaju od jezera na slici?

OgledaloOptiki ureaj koji ima svojstva dobrog spekularnog odbijanja svjetlostiNajea vrsta ogledala je obino ravno ogledalo, ija je svrha formiranje jasnog likaOgledala su stakla sa reflektirajuim premazom (npr. srebro) sa zadnje strane

Formiranje lika na ravnom ogledaluDesna ruka osobe postaje u slici lijeva.

Slika ima tri svojstva :

Uspravna je.Sika je isite veliine kao objekat.Slika je isto udaljena od ogledala kao i objekat

Formiranje lika na ravnom ogledaluZraka svjetlosti od figure aha odbija se od ogledala.Oku posmatraa se ini da zraka dolazi iz ogledala.

Poto u stvarnosti zraka ne dolazi od lika, lik se naziva virtualni ili imaginarni lik.

Formiranje lika na ravnom ogledaluDa bi pokazali da je lik na istoj udaljenosti od ogledala kao i predmet koristimo geometriju.

Formiranje lika na ravnom ogledaluKonceptualni primjer: Potpuna duina i duina ogledala

Kolika je visina ogledala potrebna da bismo vidjeli cijelu sliku predmeta?

Formiranje lika na ravnom ogledaluKonceptualni primjer 2: Viestruke refleksije

Osoba sjedi ispred dva ogledala koja stoje pod pravim uglom.Osoba vidi tri svoja lika. Zato postoje tri lika, umjesto dva?

Sferna ogledalaAko je unutranja povrina sfere ispolirana, ogledalo je konkavno (Concave Mirror) .

Ako je spoljanja strana sfere ispolirana, ogledalo je konveksno (Convex Mirror) .

Zakon odbijanja se primjenjuje kao i na ravna ogledala.Optika osa je prava provuena kroz centar sfere i tjeme ogledala

Pojmovi optike sfernih ogledalaARITE ili FOKUS sfernog ogledala, oznaka FSREDITE SFERNOG OGLEDALA, to jest sredite sfere, oznaka CNajudubljenija (konkavno zrcalo) to jest najispupenija (konveksno zrcalo) taka sfernog ogledala - TJEME, oznaka T

Konkavno ogledalo

Sferna ogledalaZrake u blizini optike ose koje su joj paralelene odbijaju se i sijeku u taki koja se zove FOKUS-na taka IA.

ina daljina je razdaljina od ie do ogledala.

Sferna ogledalaina daljina konkavnog ogledala je polovina razdaljine centra zakrivljenosti sfere i ogledala

Sferna ogledalaKada svjetlosne zrake paralelene optikoj osi padnu na konveksno ogledalo, ini se da zrake potiu iz ie

Formiranje lika na sfernim ogledalimaKONKAVNA OGLEDALAZraka koja upada paraleleno optikoj osi po odbijanju prolazi kroz iuUpadan zrak koja upada u pravcu ie po odbijanu paralelena je optikoj osiZraka koja putuje du linije kroz optiki centa centar zakrivljenosti vraa se u istom pravcu

Formiranje lika na sfernim ogledalimaFormirana slika predmeta je izvrnuta

Formiranje lika na sfernim ogledalimaKada je predmet izmeu ie i konkavnog ogledala lik je uvean, uspravan i virtualan-imaginaran

Formiranje lika na sfernim ogledalima

Sferna ogledala

U francuskom gradiu Odilu, koji se nalazi na Pirinejima, blizu granice sa panijom, nalazi se najvea solarna pe na svijetugde je temperatura preko 3.000 stepeni.Godinje Sunce sija preko 3.500 sati.

Formiranje lika na sfernim ogledalimaKONVEKSNA OGLEDALAZraka 1 je upadna zrak paralelna optikoj osi pojavljuje se kao da izlazi iz imaginarne ieZraka 2 koja pada u pravcu ie po refleksiji je paralelna osi.Zraka 3 koja pada u pravcu centra zakrivljenosti reflektuje se u istom pravcuImaginarna slika je umanjena i uspravna

Formiranje lika na sfernim ogledalima

Jednaina za ogledalo i uveanje

Jednaina za ogledalo i uveanjeDijagrami na slici se koriste za izvoenje jednaine ogledalaKonkavnoKonveksno

1. Na kojim zakonima se zasniva geometrijska optika?2. Kako glasi zakon odbijanja?3. ta su ogledala i koja je razlika izmeu sfernih i ravnih ogledala?4. ta je ia a ta ina daljina?5. Kako nastaje realan a kako imaginaran lik?6. Navedi nekoliko primjera primjene sfernih ogledala.

Jednaina za ogledalo i uveanjePrimjer 5: Imaginarni lik kod konveksnog ogledala

Predmet je postvljen 66 cm ispred konveksnog ogledala. ina daljina ogledala je 46 cm. Odredi poloaj lika i uveanje ogledala.

Koliko je rastojanje izmeu predmeta koji se nalazi 72 cm ispred tjemena izdubljenog ogledala i njegovog lika, ako je ina daljina ogledala 24 cm?Rijei zadatak raunski i grafiki. Jednaina za ogledalo i uveanjePrimjer 6:

Veliina predmeta je 2 cm, a lika 12 cm. Kolika je udaljenost predmeta od tjemena konkavnog ogledala ako je poluprenik zakrivljenosti ogledala 24 cm? Jednaina za ogledalo i uveanjePrimjer 7:Zadaa:udbenik strana 230., zadaci: 4.2.12, 4.2.13 i 4.2.14.