gd - web profil ii q 2015 azerbajdzan

Zagreb, aurirano 16.7.2015. GOSPODARSKA INFORMACIJA 1

Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv Republika Azerbajdan

Glavni grad Baku

Povrina 86 600 km2

Broj stanovnika 9 572 596 (na dan 30.6.2015. prema countrymeters.info)

Slubeni jezik azerbajdanski

Dravno ureenje unitarna republika s 10 gospodarskih regija i Autonomnom Republikom Nahievan (eksklava), jednodomni parlament, predsjedniki sustav

Predsjednik Ilham Alijev

Predsjednik Vlade Artur Rasizade

Vremenska zona GMT +4

Valuta (teaj) novi manat AZM (EUR: AZM = 1:1,17 na dan 30.6. 2015.) Kreditni rejting: Baa3 stabilan Moody's, BBB- stabilan Fitch, BBB- negativan

S&P's na dan 30.6.2015.

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama:

ADB, CIS, ECO, EBRD, IBRD, IMF, IDB i dr.

Makroekonomski pokazatelji

2010. 2011. 2012. 2013.* 2014.*

BDP, tekue cijene (milijarde USD)

52,9 66,0 68,7 73,6 77,9

BDP po stanovniku (USD) 5 880 7 240 7 440 17 300** 17 900**

Realni rast BDP-a (%) 5,0 1,0 2,2 5,8 4,5

Izvoz robe (milijarde USD) 26,5 34,5 32,7 31,7 30,9

Uvoz robe (milijarde USD) 6,7 10,2 10,4 10,3 10,7

Inflacija (%) 5,7 7,8 1,1 2,4 1,4

Nezaposlenost (%) 5,6 5,4 5,7 4,7 5,4

Izravna strana ulaganja (milijuni USD)

331 933 811 2 000 3 900

Izvor: EIU * CIA World Factbook ** po paritetu kupovne moi


Struktura BDP-a: usluge 30%, industrija 64%, poljoprivreda 6%.

Porezi

Vrsta poreza Stopa

poreza

Porez na dobit 20%*

Porez na dobit po odbitku 10%, 14%

Porez na dohodak od kapitala 20%

Porez na dohodak 14% - 25%

Porez na dodanu vrijednost PDV 18%

Porez na promet nekretnina 0%

* Naftne kompanije plaaju porez na dobit u iznosu 25% do 34%.

Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti (primjenjive olakice, osloboenja, i slino) nisu posebno analizirani u ovome dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja

Informacije vezane za uvjete investiranja u Azerbajdanu na http://www.aic.az

Vanjskotrgovinska razmjena

U milijardama usd

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

IZVOZ 26,5 34,5 32,7 34,5 30,9

UVOZ 6,7 10,2 10,4 12,0 10,7

RAZLIKA 19,8 24,3 22,3 22,5 20,2

Izvor: EIU


Najznaajnije zemlje izvoza u 2014. godini: Italija, Velika Britanija, SAD, Izrael.

Najznaajnije zemlje uvoza u 2014. godini: Turska, Rusija, Njemaka, Velika Britanija.

Najznaajniji izvozni proizvodi u 2014. godini: nafta, naftni proizvodi i plin 95%, hrana 2,2%, metali 0,9%, kemijski i petrokemijski proizvodi 0,5%, tekstil 0,2%

Najznaajniji uvozni proizvodi u 2014. godini: strojevi i ureaji 26,7%, metali 14,9%, hrana 14,7%, prometala i dijelovi 14,4%, kemikalije 7,3%

Aktualno stanje u gospodarstvu

Ekonomski rast gospodarstva Azerbajdana tijekom prolog desetljea, posebno u razdoblju 2006.-2008. godine bio je posljedica ponajprije poveanja izvoza nafte i plina. Proizvodnja nafte od 1997. do 2010. biljeila je neprekidan rast. Potpisani su Ugovori o podijeli proizvodnje (PSA Production Sharing Agreements) sa stranim naftnim kompanijama temeljem kojih su se kompanije obvezale investirati 7,5 milijardi USD u razvoj naftnih i plinskih polja u Kaspijskom moru, izgradnju naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan te junokavkasku mreu cjevovoda za transport nafte i plina kroz Gruziju do Turske. Naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan, jedan od najmodernijih naftovoda u svijetu koji spaja Kaspijsko i Sredozemno more, konano je u svibnju 2006. puten u pogon, nakon ega su proizvodnja i izvoz nafte drastino porasli to je rezultiralo poznatim rekordnim rastom gospodarstva u 2006. godini. Dokazane plinske rezerve Azerbajdana su 850 prostornih kilometara (850 milijardi prostornih metara), a nafte oko 7 milijardi barela. Udio sektora usluga u BDP-u trenutno iznosi 38,7% i ima tendenciju rasta prema najnovijim informacijama, u prvih est mjeseci 2014. godine sektor graditeljstva biljei rast od 21,6%, turizam i ugostiteljstvo 17,4%, prodaja vozila 9%, IT sektor 11,2%, poljoprivreda-umarstvo-ribarstvo 3,4%, pediterstvo i skladitarstvo 4,8%, drutvene i druge usluge 3,6%. Dugoroni napredak ovisit e o kretanju cijena nafte i plina na svjetskom tritu, rastu ne-energetskog sektora, politiko-gospodarskoj stabilnosti prilika u regiji kroz koju prolaze naftovodi i plinovodi, situaciji na Nagorno-Karabahu te regionalnim i globalnim prilikama. Vlada je uz podrku Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke pokrenula niz reformi za jaanje bankovnog sektora, unapreenje transparentnosti javnog sektora, uvoenje modernog poreznog sustava itd. Azerbajdan je vodea zemlja u svijetu u pogledu tempa reformi poslovne regulative te se popeo se sa 97. na 33. mjesto na globalnoj ljestvici po uvjetima i pogodnostima poslovanja. Reforme se provode s naglaskom na ubrzanju procedure otvaranja poduzea, ubrzanju izvravanja ugovora, upisa imovine, poreznom rastereenju poslovanja i smanjenju ogranienja, snaenju zatite za ulagae te dobivanju kreditnih informacija. Uredbom predsjednika RA osigurani su propisi za poduzetnike po principu jedan prozor s pojednostavljenom procedurom pokretanja poslovanja, ime je smanjen broj


postupaka za registraciju tvrtki s 15 na 1, a vrijeme s 30 na 3 dana. Porez na dobit tvrtki je smanjen s 35% na 20%, stopa PDV-a je smanjena s 28% na 18%, a porez na dohodak s 55% na 14% do 25%. Prema izvjeu Svjetske banke Azerbajdan je poboljao poloaj na listi konkurentnosti i nalazi se na 51. mjestu od 133 zemalja, a na prvom mjestu je meu zemljama ZND-a. Takoer, Svjetska banka namjerava 21. srpnja 2015. odobriti estogodinju strategiju suradnje s Azerbajdanom (lan SB od 1992.) za razdoblje 2015-20. koja e sadravati plan dodatnog poveanja uinkovitosti javnih slubi, potporu razvoju privatnog sektora, boljem pristupu financijskim sredstvima i poboljanju poslovne klime, obnovu infrastrukture, razvoj cestovne i eljeznike mree, razvoj usluga, ljudskih potencijala itd.

Azerbajdan je ve postao euroazijsko prometno vorite (230 milijuna tona tereta godinje, od toga 53 milijuna tona u tranzitu), zemlja kroz koju prolazi eljezniki Svileni put zahvaljujui izgradnji moderne luke blizu prijestolnice Baku, modernizaciji eljeznike pruge Baku Tbilisi te otvaranju eljeznikog tunela ispod Bospora. Rade i na modernizaciji infrastrukture, autocesta i zranih luka.

Investicije u azerbajdanski naftni sektor u prvom tromjeseju 2015. godine iznosile su 1,5 mlrd USD te su porasle 11,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, a u industrijskom su sektoru investicije iznosile gotovo 1,7 mlrd USD, odnosno porasle su 16,6 posto. Oko 1,5 mlrd USD uloeno je takoer u istom periodu u rudarski sektor (20,8 puta vie nego u prvom kvartalu 2014.). Od sijenja do svibnja 2015. Azerbajdan je izvezao 13,9 milijuna tona nafte, odnosno 3.2% manje u odnosu na isto razdoblje 2014, te oko 1 milijun tona naftnih derivata. Prosjena cijena nafte u navedenom je razdoblju bila 417 USD za 1 tonu ili 56,2 USD po barelu. Za srpanj 2015. predvien je poetak radova na zavarivanju Transanadolijskog plinovoda, to je ranije od predvienog vremena poetka ovih radova. Projekt Junog plinskog koridora obuhvaa izgradnju plinovoda TAP i TANAP kojima bi se u Europu dovodilo 10 mlrd kubnih metara azerbajdanskog plina godinje iz polja ah Deniz, preko Gruzije, Turske, Grke i Albanije do june Italije. Cijeli projekt izgradnje nove infrastrukture na polju ah Deniz i poveznih plinovoda teak je oko 45 milijardi USD, a kapaciteta je 16 mlrd. kubnih metara plina godinje. Rovnag Abdullayev, glavni direktor dravne naftne kompanije SOCAR, najavljuje putanje prvoga plina prema Turskoj u prvom kvartalu 2018. S druge strane, Rusija i Grka potpisale su u lipnju 2015. sporazum o osnivanju zajednikog poduzea za izgradnju dijela plinovoda Turski tok koji bi prolazio kroz Grku (radnog naziva Junoeuropski plinovod) te bi imao kapacitet 47 mlrd kubnih metara godinje. Dio plinovoda koji bi prolazio kroz Grku vrijedan je 2 mlrd eura. Dugoroniji rast proizvodnje i inozemnog plasmana plina ovisit e u velikoj mjeri o sljedea dva imbenika: - uspjenoj izgradnji Trans-anadolijskog plinovoda (TANAP, najavljeno za 2018.) i Transjadranskog plinovoda (TAP, najavljeno za 2019.),


- realizaciji najavljenog paralelnog plinovoda Turskog toka te, ukoliko do nje doe, implikacijama na izvoz azb. plina u Europu plinovodom TANAP koji je 2-3 puta manjeg predvienog kapaciteta. Valja ipak napomenuti da ova dva plinovoda nisu nuno meusobni konkurenti, zbog razliitih trasa, kapaciteta te, posljedino, trita koja trebaju pokrivati. 2013. godine potpisana je odluka konzorcija Shah Deniz II o financijskom dijelu dogovora meu partnerima na elu s British Petroleumom (BP, Statoil, Lukoil, Total, Nico, Tpao), o investiranju 28 mlrd USD u projekt Shah Deniz faza II. Ovim potpuno novim dobavnim pravcem za Europu, kaspijski plin iz Azerbajdana e putem Transanadolijskog plinovoda dolaziti u Europu, a u albanskom gradu Fier na TAP e se nadovezati Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji e prolaziti iz Albanije, preko Crne Gore do Hrvatske. Hrvatski dio Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) izgraen je do Splita, a ukupna duljina plinovoda od Splita do Fiera iznosit e 516 km. Hrvatska e tako postati zemlja preko koje ide jedan od transportnih pravaca opskrbe Europe plinom. 20. rujna 2014. simbolino je zabijanjem lopate obiljeen poetak radova na projektu. Punu potporu IAP-u kao vodeem regionalnom plinskom projektu i glavnoj okosnici plinskog prstena jugoistone Europe dala je i Energetska zajednica jugoistone Europe i Europska komisija. U postupcima ocjenjivanja Projekata od zajednikog interesa EU i Projekata od zajednikog interesa Energetske zajednice, IAP je visoko rangiran,to je potvreno i u Strategiji europske energetske sigurnosti i prateoj detaljnoj studiji europske energetske sigurnosti koja je donesena u svibnju 2014. Prema dostupnim informacijama BiH strana jo nije stavila svoj potpis na memorandum drava IAP-a i RA uslijed unutarnjih politikih problema i neslaganja te, djelomino, i pretpostavljenih vanjskih pritisaka. U oujku 2013., tijekom posjeta predsjednika Alijeva Zagrebu, potpisan je Memorandum o suglasnosti o suradnji izmeu Plinacro-a i Socar-a (azb. dravna naftna i plinska kompanija).

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Robna razmjena

U tisuama

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. I-III. 2015.

IZVOZ 1 888,9 2 951,7 46 554,5 3 801,9 11 309,3 1 596,2

UVOZ 332 472,3 558 686,1 330 980,0* 159 339,6 250 136,4 35 627,8

RAZLIKA -331 583,4 -555 734,4 -284 425,5 -155 537,7 -238 827,1 - 34 031,6

Izvor: DZS RH * slubeni podatak iz 2013. koji nije potvren i 2014.


Azerbajdan

Robna razmjena Indeksi (prema istom Udio (%) u ukupnoj

Godina (u tisuama eura) razdoblju prethodne godine) robnoj razmjeni RH Izvoz Uvoz Ukupno Izvoz Uvoz Ukupno Izvoz Uvoz Ukupno

2005. 420,9 0,3 421,2 79,3 0,8 73,9 0,01 2006. 1 086,3 5,0 1 091,3 258,1 1 649,7 259,1 0,01 2007. 2 180,6 51,1 2 231,7 200,7 1 026,2 204,5 0,02 0,01 2008. 1 809,1 25,3 1 834,4 83,0 49,5 82,2 0,02 0,01 2009. 741,1 190 889,1 191 630,1 41,0 ... ... 0,01 1,25 0,84 2010. 1 888,9 332 472,3 334 361,1 254,9 174,2 174,5 0,02 2,20 1,39 2011. 2 951,7 558 686,1 561 637,8 156,3 168,0 168,0 0,03 3,43 2,17 2012. 46 554,5 46 554,5 1 577,2 8,3 0,48 0,18 2013. 3 801,9 159 339,6 163 141,5 8,2 350,4 0,04 0,96 0,62 2014. 11 309,3 250 136,4 261 445,7 297,5 157,0 160,3 0,11 1,46 0,95

1-3, 2014. 4 016,9 4 016,9 0,17 0,06 1-3, 2015. 1 596,2 35 627,8 37 224,1 39,7 926,7 0,06 0,84 0,55

Struktura izvoza RH 2014. 2015.

Azerbajdan Izvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1-3, 2014. 1-3, 2015. % Indeks

1. 848 Odjea i pribor, osim od tekstila 0 1 308 625 81,98 2. 692 Metalni kontejneri za skladitenje ili transport 128 58 533 3,67 ... 3. 891 Oruje i streljivo 0 37 242 2,33 4. 122 Duhan, preraeni 0 35 838 2,25 5. 553 Parfumerijski, kozmetiki i toaletni pripravci, osim sapuna 73 401 32 849 2,06 44,8 6. 821 Namjetaj i dijelovi 7 485 30 745 1,93 410,8 7. 742 Pumpe za tekuine; dijelovi 116 545 29 644 1,86 25,4 8. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp. 34 168 16 116 1,01 47,2 9. 679 Cijevi, uplji profili i pribor, od eljeza ili elika 0 10 747 0,67 10. 845 Odjea od tekstilnih tkanina, nesp. 0 9 145 0,57 11. 761 Televizijski prijamnici, video monitori i projektori 0 5 461 0,34 12. 699 Proizvodi od obinih kovina, nesp. 27 803 5 068 0,32 18,2 13. 843 Muki kaputi, jakne, odijela, hlae, koulje, rublje i sl., pleteni 0 3 659 0,23 14. 664 Staklo 0 2 888 0,18 15. 752 Strojevi za automatsku obradu podataka i jedinice 0 2 295 0,14 Ostalo 3 757 349 7 368 0,46 0,2

U K U P N O: 4 016 879 1 596 223 100,00 39,7


Struktura uvoza RH 2014. 2015.

Azerbajdan Uvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1-3, 2014. 1-3, 2015. % Indeks

1. 333 Nafta i mineralna ulja, sirovi 0 35 591 497 99,90 2. 057 Voe svjee ili suho 0 18 817 0,05 3. 990 Nerazvrstana roba 0 10 175 0,03 4. 752 Strojevi za automatsku obradu podataka i jedinice 0 5 691 0,02 5. 764 Telekomunikacijska oprema, dijelovi i pribor, nesp. 0 781 ... 6. 751 Uredski strojevi 0 480 ... 7. 771 Elektrini pogonski strojevi i dijelovi 0 284 ... 8. 773 Oprema za distribuciju elektrine energije, nesp. 0 70 ... 9. 881 Fotoaparati i oprema, nesp. 0 53 ...

U K U P N O: 0 35 627 848 100,00

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva

o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Azerbajdana o gospodarskoj suradnji (datum potpisivanja: 11.3.2013.; objava u NN-MU: 5/2013.; stupanje na snagu: 6.8.2013.;)

o Memorandum o suglasnosti izmeu Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Ministarstva kulture i turizma Republike Azerbajdana o suradnji u podruju turizma (datum potpisivanja: 11.3.2013..; stupanje na snagu: 15.5.2013..;)

o Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Azerbajdana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprjeavanju izbjegavanja plaanja poreza na dohodak i na imovinu (datum potpisivanja: 12.3.2012..; objava u NN-MU: 2/2013; stupanje na snagu: 18.3.2013.; objava stupanja na snagu: 3/2013)

o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Azerbajdan o poticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja (datum potpisivanja: 2.10.2007.; objava u NN-MU: 2/2008; stupanje na snagu: 30.5.2008.; objava stupanja na snagu: 4/2008)

o Memorandum o suradnji izmeu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarskog razvitka Republike Azerbajdan (datum potpisivanja: 2.10.2007.; stupanje na snagu: 2.10.2007.;)

Vanije institucije iz podruja gospodarstva

Jedna od najvanijih institucija je Nacionalni fond za promociju izvoza i ulaganja

http://www.azpromo.az/

Bilateralna gospodarska udruenja


lankom 4. Ugovora o gospodarskoj suradnji RH i RA koji je potpisan 11. oujka 2013. predvia se osnivanje Meuvladinog povjerenstva za gospodarsku suradnju. Njegovo osnivanje oekuje se tijekom 2015.

Obje strane imenovale se supredsjedatelje zajednikog povjerenstva za gospodarsku suradnju. S hrvatske strane imenovani supredsjedatelj je mg Ivan Vrdoljak, a zamjenik supredsjedatelja zmvep Joko Klisovi. S njihove strane supredsjedatelj je ministar za poreze Fazil Asadoglu Mammadov. Dogovoreno je da se prvi sastanak odri u Bakuu do kraja 2015.

Planirano je da se paralelno s odravanjem sastanka Povjerenstva u Bakuu odri gospodarski forum. Struktura sudionika bit e definirana interesom obiju strana, prije svega tvrtki iz obiju drava koje su ve zapoele i pokuavaju zapoeti poslovnu suradnju.

Vaniji sajmovi

Popis vanijih sajmova na: http://www.tradefairdates.com/Fairs-Azerbaijan-Z17-S1.html

21. Meunarodni sajam i konferencija o telekomunikacijskim i informacijskim tehnologijama u Bakuu

U razdoblju od 2. do 5.12.2015. u Bakuu se odrava 21. Meunarodni sajam i konferencija o telekomunikacijskim i informacijskim tehnologijama.

21. meunarodni sajam zdravstvene opreme, proizvoda i usluga

U razdoblju od 12. do 20. rujna 2015. u Bakuu se odrava jedan od najveih sajmova medicinske opreme, proizvoda i usluga. Vlada RA planira iz dravnog prorauna izdvojiti preko 990 milijuna USD za razvoj zdravstvenog sektora u Azerbajdanu u 2015. godini, radi poboljanja uvjeta u zdravstvu. Takoer iz prorauna planiraju izdvojiti preko 260 milijuna dolara za kupnju lijekova i specijalne odjee.

21. meunarodni sajam graditeljstva u Bakuu

BakuBuild se odrava u razdoblju od 21. do 24.10.2015. u Bakuu.

14. meunarodni sajam putovanja i turizma u Bakuu, odrao se 2-4. travnja 2015.

http://www.aitf.az/2015/

Javni natjeaji i ostale poslovne prilike

Javni natjeaji u Azerbajdanu: http://tender.gov.az/new/index.php?inc=tender

gd - web profil ii q 2015 azerbajdzan

Documents