gazivoda (1999)- izvjestaj iz bratislave 25-1-1999

7/29/2019 Gazivoda (1999)- Izvjestaj Iz Bratislave 25-1-1999

1/5

HRVATSKI HELSINKI ODBOR ZALJUDSKA PRAVA oIzvjetaj iz Bratislave - Slovaka iskustva vezana za izbore

Kampanja QK 98G . Pavol Deme (Direktor Slovake Akademske informativne agencije iCentra za usluzivanje treeg sektora) je zapoeo svoje izlaganje osvrtom na nain nakoji bi nevladine organizacije trebale pristupiti izborima. Deme smatra da u svojimjavnim nastupima naglasak uvijek treba stvaljati na dobre stvari s koj ima se nevladineorganizacije bave (pomo l judima, borba za ljudska prava, itd.), te da se treba klonitidirektnog angamana u polit iku. Istraivanje koje je bilo provedeno u Slovakoj predpoetak kampanje je pokazalo da 80% ispitanika podravaju rad NVO-a u socijalnomsektoru, 60% u edukativnom, dok samo 11% ispitanika vjeruju da bi nevladineorganizacije trebale biti ukljuene u politiku i pitanja vezana za politiku. Takav opistav je uglavnom rezultat nacionalistike atmosfere koja je tada vladala u Slovakoj iu kojoj je ira javnost bila pod snanim utjecajem medija i vladinih kanala. Stoga seizbornoj kampanji n e moe pristupiti kao grupa organizacija koja se inae bavil judskim pravima, ve treba izgraditi iru koaliciju nevladinih organizacije iz svihsektora (u Slovakoj su primjerice najjai NVO- i o n i koji se bave socijalnimpitanjima) koji e se vie ili manje angairati oko pojedinih apekata kampanje. Teknakon to je takva koalicija ostvarena se moe pristupiti pojedinim projektima.Pi tanje ne- stranakog pristupa kampanji je kljuno pitanje. G . Deme smatrada se bilo kakva iskuenja u smjeru direktne identif ikacije sa pojedinim politikimstrankama moraju suzbiti u korijenu. Nitko se ne moe pojaviti na izbornoj listupojedine stranke. Tako er se treba razumisliti o tome to tono znai nestranakipristup? Kampanje i pojedini projekti vezani za kampanju moraju biti usmjereniprema svima - prema svim gra anima, te prema svim politikim strankama (npr.obavijesti moraju biti poslane svim strankama). KampanjaOK 98 je bila prezentiranakao "politika, ali ne- stranaka kampanja" - politika, dakako, u irem smislu te rijeii kada god bi se netko u ime kampanje obraao javnosti stavljao bi naglasak n a "javnupolitiku", t e na pravo gra ana d a imaju uvid u politike odluke i aktivnosti. Tu sepostavljaju etiri glavna pitanja n a koja NVO- i moraju odgovoriti u samom poetku:

1. Da li doista elimo promjene?2. Da li smo sposobni definirati krajnje rezultate nae kampanje, kakve promjene onadonosi i tko e izvui koristi iz tih promjena - NVO- i, politike stranke il i svi?3. Da l i znamo tko e biti nosi lac promjene - d a l i postoji stranka koja e preuzetivodeu ulogu i da l i ona ima neku dugoronu viziju?4. Da li smo sposobni utjecati na to da se relevatni lideri prestanu sva ati i da sedogovore oko barem nekih stvari koje su u opem interesu?Oko svih oblika obraanja javnosti treba se konzultirati sa novinarima kako bise sam jezik i duh teksta t o vie pojednostavio, te kako bi bio vrlo razumljiv irojjavnosti. Slovaka situacija je jedinstvena po tome to je i prije izbora bilo punonezavisnih pisanih medija i radio stanica, te ak jedna alternativna televizijska stanicakoja je bila priklonjena kampanj i OK 98.


2/5

HRVATSKI HELSINKI ODBOR ZALJUDSKA PRAVA

Struktura kampanje OK 98Prije godinu i pol dana (dakle pred poetak kampanje OK 98) nevladineorganizacije u Slovakoj nisu imali puno iskustva vezano za izbore i izborne

kampanje . U samom poetku Slovacima su pomogli Bugari i R u m u n j i koj i supodijel il i svoja iskustva s nj im a. D avo je naglasio daje osnovna razlike bila to su uBugarskoj i Rumunjskoj kampanje bi le organiz i rane o ko jedne, najjae nevladineorganizacije, dok je s ituaci ja n aN VO sceni u Slovakoj bila znatno drugaija. Dana 9.sijenja 1998. po prvi puta su se sastali lideri 11 Slovakih NVO-a, koji su osjealipotrebu da razviju jednu koalici ju i koji tada nisu imali osigurane financije za svojenamjere . Ve na tom sastanku se nam etnula potreba uspostavl jan ja operat ivnog t im a("ore group") iji lanovi bi trebali biti "radnici, ne filozofi", moda i l judi koji seba i ne vole, ve l judi ko ji operativno najbolje mogu obaciti posao.Pripremni period u Slovakoj je trajao dva mjeseca, u toku ega se uspostavio

operativni tim od tri osobe (g. Demoa, kao iskusnog ovjeka i biveg ministravanjskih poslova, arlote Puflerrove, Slovaka grupa za manjinska prava iglasnogovornica kampanje i Andrej Bartosiewicz, Udruga za pomo lokalnojdemokracij i) . Taj operativni tim je imao na raspolaganju jedan "sekreterijat" ili ured,te pravnike, novinare i druge koji su im davali stune savjete. Operativni tim sesastajao svaki tjedan za vrijeme dvomjesenog pripremnog perioda, a kasnije sveee. Donatori nisu odreivali nain rada operativnog tima, ve su samo nadgledal iopu u spjenost projekata za ko ji su dal i novce. G . D eme je rekao d a su postojal iodre en i p roblem i sa tako postavljenom strukturom - prije svega sekretarijat nijeobavljao svoje administrativne dunosti dovoljno brzo i efikasno (usprkos tome to sut i l judi bili plaeni d o k Deme, Puflerova i Bartosievvicz nisu bili) , te je m oda t reba lobiti jo par l judi ukljueno u o perat ivni t im . Naglaena je potreba da jed na od osoba uoperat ivnom t imu bud e zaduena za medi j e jer je vrlo bitno stalno organiziranje presskonferencija i s talno komuniciranje sa novinarima. Operativni tim je definirao tricilja: 1. poveati informiranost ljudi o izborima, 2. poveati odaziv biraa i 3.nadziranje samih izbora. Ova tri jednostavna cilja su s talno pon avljana i javnosti i n ainternim sastancima operativnog tima

Dodatni savjeti vezani za organizaciju kampanje Javni nastupi i akcije m oraju b i t i organiz irani i u drugim gradovima, te se ne smijeprevie naglaavati glavni grad kao takav. U Slovakom sluaju je ci jelokupnakampanja OK 98 bi la pokrenuta iz Zvolena, m anjeg grada u srednjoj Slovakoj. Onih par osoba koje e bi t i javno eksponirane ne mogu b i t i iz redova donatora, teiako treba im ati jedn u o sobu kao glasnogovornika vie njih mora bi t i spremno zadavanje javnih iz java kako napadi vladajuih s truktura nebi krenul i u smjerudirektne diskreditacije javno najisturenije osobe. Uz cijeli niz raznih lokalnih i manj ih projekata kampanja mora imati i nekolikovel ikih nacionalnih projekata . U Slovakoj su to bi l i projekti "Mar krozSlovaku", "Rock the Vote/Izbore" i "Monitoring Izbora". Ta tri projekta sukoris t i la novac iz vie izvora.


3/5

HRVATSKI HELSINKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA

Z a javne nastupe se treba dobro pripremiti , te u veini situacija treba izbjegavatidirektne konfrontacije sa elnicima vladajue stranke. U Slovakoj jeglasnogovornica kampanje OK 9 8 pozvana na TV due l sa predstavnikom vladajuestranke. D ok je ovaj cijelo vrijem e napadao i pokuavao diskreditirati kam pan ju,glasnogovornica je u pozitivnom smislu govorila o ciljevima projekta, p ojedinimakcijama i slino stoje privuklo simpatije veine gledatelja.

Pojedine akcije iz kampanje OK 98Memo 98 - Nadgledanje medijskog praenja izbora

Ovaj projekt je bio finan ciran sa strane N ational Democrat ic Insti tu te -a (NDI) inije formalno bio dio kampanje OK 98 , iako je sve bi lo ra eno u koordinaci j i sakampanjom. Projekt su proveli Hels inki Citizens Assemblv i jo j edan domai NVO.Najvie potekoa su imali sa regrutiranjem volontera koji e organizirati cijelu stvar.N a kraju su taj posao preuzeli 30-35 studenata sa Pravnog fakulteta koji su bilitrenirani sa strane N D I - a i koji su tono biljeili zastupljenost pojedinih stranaka umedi j ima (n a nain slian onome kojim j e H H O obavio isti posao 97.). Vrlo su estobile organizirane press konferencije n a ko j ima su uz pomo grafikih skicaprezentirali zastupljenost stranaka (kvantitivna analiza) u pojed in im med i jima, te suiste medije rangirali (kvalitativna analiza). Ovaj drugi dio je dosta subjektivan, ali jevrlo bitan jer se kroz to stvorila konku rencija izme u razliitih med ija (nitko nije htiobiti zadnji). Posebno je naglaeno da je nadgledanje pisanih medi ja iz iskivali 70%nj ihovog vrem ena i truda, t e da prioritet m oraju biti tele vizija i radio.Monitoring izbora - "Citv Eve 98" (Gra anske oi 98)

Akcijom regrutiranja to je mogue veeg broja volontera pr ikupljeno je vieod 1,700 promatraa-volontera. N a kraju je ispalo daje situacija na sam izborni danbi la dobra, te da nije bilo veih neregularnosti . To se moglo provjeri ti i kroz rezultateopozicijskih stranaka koji su zbrojili izvjetaje svojih promatraa i lanova birakihodbora, te kroz metodu "parallel vote tabulat ion" (paralelna tabulacija glasova) koju jeproveo projekt "G ra anske o i 98". Takvo brojanje rezultata je napravljeno po uzorkuod 157,000 glasaa, te je razlika izmeu t ih rezultata i onih koje je Izbornopovjerenstvo proglasilo bila minimalna. U samo brojanje su bili ukljueni sociolozi,strunjaci statistike i drugi eksperti , te su rezultati izbora bili predstaljeni unutar 12sati od zatvaranja birakih mjesta.

Postavlja se pitanje zato nadgledati izbore ako je relativno sigurno d a needoi do veih prevara na samim izborima ( to u Hrvatskoj moda i nije sluaj)? lanovi projekta "G ra anske oi 98" su is taknuli da su se mn ogi gra an i bo ja l i da eneto poi krivo na sam dan izbora upravo zbog toga to su sva ispi t ivanja javno stipokazivali da bi oporba trebala dobiti. U t o j situaciji najava da e i nevladineorganizacije n adgledati izbore m oe vrati ti po vjeren je gra ana u pravedn ost izborn ogprocesa i poveati odaziv glasaa?


4/5


Rock the Vote/ IzboreOva kampanja se koncentr i rala na populaci ju od 18 do 25 godina, mnogi odkojih su po prvi puta im ali pravo izai n a izbore. R ezultat kam panje - odaziv onih koji

po prvi puta imaju pravo glasa je bio iznad 80% - je nevjerojatna, te ukazuje n a vrlouspjenu organizaciju. U kampanju su koritene popularne javne linosti, te jekampanja bila kompletno nestranaki orijentirana to je bilo vrlo bitno zbog averzijemladih prema svim politikim strankama. Postavljen je jednostavan cilj - dovuimlade ljudi n a izbore.N a ko n toga je doao dugi pripremni period za vrijeme kojeg je organiziranoniz radnih grupa i ispitivan ja javno sti . G lavna aktivnost o ve kam pan je bili su rockkoncerti kojih je bilo sveukupno 13, te koji su se odrali u svim veim gradovima uSlovakoj. Sami koncerti nisu u vijek mo rali biti veliki, ali se na svim do ga an jim aprenosila jednostavna poruka da mladi trebaju izai na izbore. Uz kratke govore

pjevaa i grupa, djelil i su se letci, majice i slino. Kampanja je ostvarila kontakt saMTV-om, najveom svje tskom muzikom T V stanicom, koja im je dala licencu zakoritenje imena nj ihove kampanje "Rock the Vote" i koja je napravila emisiju oizborima u Slovakoj. Naglaeno je da u organizaciji ovakve kampanje trebasudjelovati iroka grupa lokalnih N VO- a, te da su oni m orali uspostaviti dvaregiona lna ureda radi koordina cije kam pan je. Ostatak vrem ena u Slovakoj provelismo u razgovorima sa donatorima i liderima lokalnih projekata vezanih uz izbore,izm e u kojih naglasak treba staviti na projekt "Mar kroz Slovaku".Zakljuak

Z a vrijeme dvodnevnih razgovora sa predstavnicima raznih Slovakihnevladinih organizaci ja koje su bi le ukljuene u kampanju OK 98 uli su se mnogikorisni savjeti . G otovo sve organizacije su spomen ule da su zainteresirane za daljnjusuradnju, te da su hrvatskim NVO-ima spremne predati sve re levantne dokumente ,video spotove i druge m ater i jale . Iako razl ike izme u p ozici je u kojoj se Slovakanalazila i u kojoj se Hrvatska danas nalazi postoje, sigurno je da se pojedinaoperativna iskustva i m aterijali naih Slovakih kolega dad u iskoristi ti .Jednako tako valja istaci i neke ope zakljuke koji bi mogli biti korisni zakampanju u Hrvatskoj. Iznad svega kampanja mora biti nestranake, ali politikeprirode u irem smislu te ri jei. Ne samo da niti jedna stranka ne smije bitifavorizirana, ve jednako tako nit i jedna stranka ne smije biti otvoreno stigmatizirana.Iako je jasno d a nevladin sektor moe i treba zagovorati promjene u j ednom opemsmislu, kada je rije o izborima bolje je govoriti o "mogunosti promjene", to jest oelji nevladinog sektora da izbori budu poteni i da se potuje volja gra ana kakvagod ona bi la. Suradnje sa poli t ikim strankama moe bi t i u pojedinim apsektimakampanje, ali bi se gore navedena pravila morala potovati . Jasno je da e okoovakvih principijelnih pitaj a biti vrlo teko osigurati konsenzus unutar nevladinogsektora - to je razlog vie da se to prije otvori rasprava o takvim pitanjima.


5/5


Drugi zakljuak Slovakog iskustva jest da je vrlo bitno kako e se postavitiorganizacijska struktura kampanje. ini se da je najbolji pristup da se prvo sastanuprominentni lideri sa N VO scene, t e da oni izaberu jed nu koordinacijsku ekipu koja eu operativnom smislu voditi kampanju. to se tie osoba koji e biti javnoeksponirani, Slovako iskustvo ukazuje na prednosti angamana mladih l judi koji bi,dakako, bi l i dobro pr ipremljeni za svoje nastupe i koj i bi provodili strategijukampanje. Ova tema namee i pitanje "popularnosti vs. principijelnosti" samekampanje. Iako su nevladine organizacije, pogotovo one koje su se bavile direktnomzatitom ljudskih prava, esto do lazile u sukob ne samo sa dravnim aparatusom ve isa javnim mnijenjem n a koje je taj aparatus efikasno djelovao, o va kampanja je akcijakojom se pokuava utjecati na javnost openito i , u tom smislu , kam pan ja zasigurnonee biti uspjena ukoliko e biti nepopularna. Rezultati Slovake kampanje OK 98(84% svih glasaa se odazvalo n a izbore, 80 % onih koji su po prvi puta imali pravoglasa, te stvaranje atm osfere u kojoj je bilo puno tee n epotovati izborne rezultate) sutakvi da zahtjevaju panju i potovanje sa strane nevladinih organizacija u Hrvatskoj.Iako je situacija u H rvatskoj druga ija autor ovog teksta sm atra d a postoje mnogostvari, i u operativnom i u stratekom smislu, vezane za Slovako iskustvo n a koje bisvi oni koji e biti ukljueni u kam pan ju trebali obratiti pan ju.

Pr ipremio:

Tin G azivodaOdjel za posebne projekte

Zagreb, 25. sijenja 1999.

gazivoda (1999)- izvjestaj iz bratislave 25-1-1999

Documents